Vatikan

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.18</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Vatikan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1351</id>
    <revision>
      <id>3923791</id>
      <parentid>3895723</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T19:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14186" sha1="3xnzdumpuvcd6dd9quzr31aoern4hih" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime = Status Civitatis Vaticanae&lt;br /&gt;Stato della Città del Vaticano
|zvanično_ime = Vatikan
|ime_genitiv = Vatikana
|zastava = Flag of the Vatican City - 2001 version.svg
|grb = Coat of arms of the Vatican City.svg
|mapa = Europe location VAT.png
|službeni_jezik = [[Italijanski jezik|italijanski]] (de facto)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|glavni_grad = [[Vatikan (grad)|Vatikan]]
|vrsta_prve_vlasti = [[Suverenitet|Suvereni entitet]]
|vladar_prva_vlast = [[Sveta Stolica]]
|vrsta_druge_vlasti = [[Papa]]
|vladar_druga_vlast = [[Papa Lav XIV|Lav XIV]]
|vrsta_treće_vlasti = [[Spisak državnih sekretara Vatikana|Državni sekretar]]
|vladar_treća_vlast = [[Pietro Parolin]]
|po_površini_na_svijetu = 195.
|površina = 0,49
|procenat_vode = 0
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 237.
|stanovnika = 882 &lt;small&gt;Procjena 2024&lt;/small&gt;
|gustoća = 1800
|nezavisnost = [[11. februar]] [[1929]]. (od [[Italija|Italije]])
|valuta = [[euro]] (€) (EUR)
|vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
|himna = &quot;[[Inno e Marcia Pontificale]]&quot; (&quot;Pontifikalna himna i marš&quot;){{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Inno e Marcia Pontificale.ogg]]}}
|internetski_nastavak = [[.va]]
|pozivni_broj = +379
|komentar = &lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; nema zvanično službenog jezika po zakonu, ali su vladini dokumenti na italijanskom
}}

'''Vatikan''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: ''Stato della Citta del Vaticano'') je [[kontinentalna država|kontinentalna]] [[Suverena država|suverena]] [[grad-država]] čija teritorija se nalazi u gradu [[Rim]]u u [[Italija|Italiji]]. Ima površinu od oko 110 hektara i broj stanovnika od oko 840. To čini Vatikan najmanjom međunarodno priznatom nezavisnom zemljom na svijetu.

Vatikan je [[crkva|crkvena]] ili svešteničko - [[Monarhija|monarhistička]] država, kojom vlada biskup Rima - [[Papa]]. Najviši državni funkcioneri su svi katolički sveštenici različitog nacionalnog porijekla. To je suverena teritorija [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Sancta Sedes'') i mjesto Papinog boravka, koje se naziva [[Apostolska palata]]. Pape su uglavnom boravili u Vatikanu, osim 1377. kada su bili u [[Avignon]]u.

U gradu su kulturne znamenitosti, kao što su [[Bazilika svetog Petra|bazilika Sv. Petra]], [[Sikstinska kapela|Siktinska kapela]] i [[Vatikanski muzeji]]. Oni imaju neke od najpoznatijih svjetskih slika i skulptura.

Nezavisna grad-država je osnovana 1929. [[Lateranski ugovor|Lateranskim ugovorom]], koji je potpisao državni sekretar kardinal [[Pietro Gasparri]], u ime [[papa Pio XI|pape Pija XI]] i premijer Italije [[Benito Mussolini]]ja u ime kralja Italije [[Viktor Emanuel III kralj Italije|Viktora Emanuela III]]. Sporazum govori o novom stvaranju države (Preambula i član III), a ne ostatku od mnogo veće [[papska država|papske države]] (756–1870), koja je obuhvatala cijelu centralnu Italiju.

Grad Vatikan se razlikuje od [[Sveta Stolica|Svete stolice]]. Službeni dokumenti Vatikana se objavljuju na italijanskom jeziku, a službeni dokumenti Svete stolice izdaju se uglavnom na latinskom jeziku. Papa i kardinali imaju diplomatske pasoše, dok Vatikan izdaje normalne pasoše za svoje građane.

== Geografija ==
Glavni članak: [[Geografija Vatikana]]

Ime Vatikan prethodi kršćanstvu i dolazi od latinske riječi ''Mons Vaticanus'', što znači brdo Vatikan. To područje se nalazi na prostoru gdje se danas nalazi [[Apostolska palata]], [[Sikstinska kapela]] i muzeji zajedno sa raznim drugim zgradama. Područje je bilo dio rimske rione. Bio je odvojen od grada, na zapadnoj obali rijeke [[Tibar]]. Izdanak grada je bio zaštićen zidinama pape [[papa Lav IV|Lava IV]] (847–855), a kasnije su prošireni bedemi koji su izgrađeni za vrijeme papa [[papa Pavle III|Pavla III]] (1534–1539), [[papa Pio IV|Pia IV]] (1559–1565) i [[papa Urban VIII|Urbana VIII]] (1623–1644). Potpisivanjem Lateranskog ugovora 1929, granice Vatikana su određene ovim zidovima, a za mali dio granice je izgrađen moderan zid.

Prema Lateranskom ugovoru, određena [[svojstva Svete stolice]] nalaze se na teritoriji Italije, posebno [[papska palata Castel Gandolfo]] i velika bazilika, koje imaju ekstrateritorijalni status sličan onome koje imaju strane ambasade. Ove kuće su razbacane po cijelom Rimu i Italiji, i imaju suštinski značaj institucije koja je neophodna Svetoj Stolici.

 Castel Gandolfo je bazilika koja je pod patronatom policije Vatikana, a ne italijanske policije. Prema Lateranskom ugovoru, trgom Svetog Petra obično patroliraju italijanski policajci.

== Klima ==
Klima u Vatikanu je umjerena [[mediteranska klima]] s blagim kišovitim zimama od septembra do sredine maja, sa toplim suhim ljetima od maja do augusta.

U julu 2007. Vatikan je objavio da želi da postane prva karbon neutralna država. Oni to planiraju ostvariti prebijanjem emisije ugljen-dioksida sa stvaranjem Vatikanske šume.

[[Datoteka:Vt-map.png|desno|mini|290p|Mapa Vatikana]]
[[Datoteka:Saint_Peter's_Square_from_the_dome.jpg|desno|mini|290p|Trg Svetog Petra u Vatikanu]]

== Historija ==

=== Rana historija ===
Ime &quot;Vatikan&quot; je bio u upotrebi još u vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]] i označavao je močvarno područje na zapadnoj obali Tibra preko puta grada Rima. Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], tu su bile izgrađene mnoge vile. Čak i prije dolaska kršćanstva, pretpostavlja se da je prvobitno nenaseljen dio Rima dugo smatran svetim, ili barem nije dostupan za stanovanje. Hram posvećen frigijskoj boginji [[Cybela|Cybele]] i njenom suprugu Atisu je ostao aktivan dugo nakon izgradnje [[Konstantinova bazilika svetog Petra|Konstantinove bazilike svetog Petra]].

U Vatikanu je Kaligula dao izgraditi obelisk koji je preuzet iz Egipta i koji je posljednji ostatak iz rane prošlosti. Ovo područje je postalo mjesto mučeništva mnogih kršćana nakon velikog požara u Rimu 64. godine. Drevna tradicija kaže da je na ovom mjestu [[sveti Petar]] razapet naopako.

Nasuprot obeliska je groblje koje je odvojeno od [[Via Cornelia]]. Tu su u 4. stoljeću izgrađeni pogrebni spomenici, mauzoleji, male grobnice i oltari paganskim bogovima. Konstantin je u blizini izgradio baziliku 326, jer je vjerovao da je na tom groblju sahranjen sveti Petar. Od tada, na tom području su se izgradila mnoga naselja. Palača je izgrađena u 5. stoljeću za vrijeme pontifikata pape [[papa Simashus|Simashusa]] (498–514).

=== Papska država ===
Glavni članak: [[Papska država]]

{{Također pogledajte|Historija papstva}}

Pape su postepeno sve više imali ulogu kao guverneri regija u blizini Rima. Oni su vladali papskom državom, koja je pokrivala veliki dio italijanskog poluotoka, više od hiljadu godina, sve do sredine 19. stoljeća, kada su im oduzete sve teritorije koje pripadaju papi od strane novoformirane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].

Većinu tog vremena pape nisu živjele u Vatikanu. Živjeli su u [[Lateranska palata|Lateranskoj palati]], na suprotnoj strani Rima. Od 1309. do 1377, oni su živjeli u [[Avignon]]u u Francuskoj. Povratkom u Rim izabrali su da žive u Vatikanu. Njihova rezidencija je postala [[Quirinal palata]], koja je završena za vrijeme pontifikata pape [[papa Pavle V|Pavla V]] (1605–1621).

=== Italijansko ujedinjenje ===
Glavni članak: [[Rimsko pitanje]]

1870, papa je ostao u neizvjesnoj situaciji kada je [[Rim]] anektirao [[Pijemont]] kako bi [[ujedinjenje Italije|ujedinio ostatak Italije]]. Između 1861. i 1929. status pape je nazvan &quot;Rimsko pitanje&quot;.

Italija nije htjela da se miješa sa Svetom stolicom unutar zidina Vatikana. Međutim, oni su oduzeli crkvenu imovinu u mnogim mjestima. 1871, Quirinal palata je oduzeta od strane kralja Italije i postala je kraljevski dvor. Nakon toga papa je boravio nesmetano unutar zidina Vatikana i dato mu je pravo da šalje i prima ambasadore. Papa nije dopuštao italijanskom kralja da vlada Rimom sve do rješavanja spora 1929. godine. Papa [[papa Pio IX|Pio IX]] (1846–1878) se osjećao kao zatvorenik u Vatikanu. Prisilno je odustao od svjetovne vlasti i od tada se pape fokusiraju samo na duhovnu temu.

=== Lateranski ugovor ===
Glavni članak: [[Lateranski ugovor]]

Ova situacija je riješena 11. februara 1929. kada je potpisan Lateranski ugovor između Svete stolice i Kraljevine Italije. Potpisali su ih [[premijer Italije|premijer]] i šef Vlade [[Benito Mussolini]] u ime kralja [[Victora Emanuela III]] i državni sekretar kardinal [[Pietro Gasparri]] u ime pape [[papa Pio IX|Pija IX]]. Tim ugovorom, koji je stupio na snagu 7. juna 1929, osnovana je nezavisna država Vatikan i potvrđen je poseban status katoličanstva u Italiji.

=== Drugi svjetski rat ===
Sveta stolica, odnosno Vatikan, vodila je politiku neutralnosti za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pod vodstvo pape [[papa Pio XII|Pija XII]]. Iako su njemačke trupe okupirale grad Rim, nakon septembra 1943, i saveznika 1944, oni su poštovali Vatikan kao neutralnu teritoriju. Jedan od glavnih diplomatskih prioriteta biskupa Rima je bio da spriječi bombardovanje grada. Papa je protestvovao čak i britanskom bacanju letaka preko Rima, tvrdeći da je nekoliko sletilo u Vatikan kršeći Vatikansku neutralnost.

Nakon američkog ulaska u rat, SAD su se protivile bombardovanju Vatikana, ali su rekli da nisu mogli zaustaviti britance da bombarduju Rim. Britanci su rekli da će bombardovati Rim ukoliko rat to bude tražio. U decembru 1942. britanski izaslanik je predložio Svetoj stolici da Rim bude proglašen &quot;otvorenim gradom&quot;, ali je to Mussolini odbio. 500 američkih aviona bombardovalo je Rim 19. jula 1943. godine. Nekih 1.500 ljudi je poginulo, a papa Pio XII, zabrinut o mogućim bombardiranjima, otišao je na mjesto tragedije.  13. augusta 1943. Mussolini je zbačen sa vlasti. Sutradan je nova vlada proglasila Rim otvorenim gradom, nakon savjetovanja sa Svetom stolicom.

=== Od 1980. do danas ===
1984. novi [[konkordat]] između Svete stolice i Italije je modificirao pojedine odredbe ranijeg ugovora, uključujući položaj katoličanstva kao italijanske državne religije.

Izgradnju nove gostinjske kuće, Domus Sanctae Marthae, u blizini sv. Petra 1995, kritikovale su italijanske ekološke grupe, uz podršku italijanskih političara. Oni su tvrdili da će nova zgrada blokirati pogled na baziliku iz obližnjih italijanskih apartmana. Time su bili zategnuti odnosi između Vatikana i italijanske vlade. Šef odjela za tehničku službu Vatikana snažno je odgovorio da država Vatikan sama izgrađuje objekte unutar svojih granica.

== Vlada ==
* Ustavno uređenje: izborna monarhija

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Privreda ==
Do 2002. službena valuta je bila vatikanska lira. Danas je u Vatikanu službena valuta Euro u skladu sa posebnim sporazumom između Vatikana i Europske unije (council decision 1999/98/CE).

== Stanovništvo ==
Država Vatikanskog grada je država sa manje od hiljadu stanovnika. Preciznije u Vatikanu trenutno živi 767 stanovnika.&lt;ref&gt;Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 203.&lt;/ref&gt;  Njeno stanovništvo sačinjeno je samo od rimokatoličkog svećenstva (dio stalnog stanovništva nema vatikansko državljanstvo) i čuvara Vatikanskih zidina, danas nadaleko poznata, [[Švicarska garda]] (94 pripadnika).

=== Jezici ===
[[File:Seal of Vatican City.svg|thumb|Pečat Vatikana. Obratite pažnju na upotrebu italijanskog jezika.]]
Vatikan nema formalno usvojen službeni jezik, ali, za razliku od Svete Stolice koja najčešće koristi latinski jezik za autoritativnu verziju svojih službenih dokumenata, Vatikan koristi samo italijanski u svom zakonodavstvu i službenoj komunikaciji. Italijanski je svakodnevni jezik koji koristi većina onih koji rade u državi. U Švicarskoj gardi, švicarski njemački je jezik koji se koristi za davanje komandi. Pojedinačni gardisti polažu zakletvu vjernosti na svojim jezicima: njemačkom, francuskom, italijanskom ili [[romanš]]kom. Službene web stranice Svete Stolice i Vatikana su uglavnom na italijanskom, s verzijama njihovih stranica na velikom broju jezika, u različitoj mjeri.

=== Državljanstvo ===
Za razliku od državljanstva drugih država, koje se zasniva ili na ius sanguinis (rođenje od strane građanina, čak i izvan teritorije države) ili na ius soli (rođenje unutar teritorije države), [[državljanstvo]] Vatikana se dodjeljuje na osnovu ius officii, odnosno na osnovu imenovanja za rad u određenom svojstvu u službi Svete Stolice. To uključuje kardinale koji žive u Vatikanu ili negdje drugdje u Rimu, diplomate Svete Stolice i bilo koju drugu osobu koja živi u Vatikanu zbog svog zanimanja,&lt;ref&gt;Witola, Filip (2024b). &quot;Legge sulla Cittadinanza, la Residenza e l'Accesso N. CXXXI - The Legislative Reorganisation of the Citizenship of the Vatican City State&quot;. Opolskie Studia Administracyjno-Prawne. 22 (1). University of Opole: 131–142.&lt;/ref&gt; a obično prestaje prestankom imenovanja. Državljanstvo se proširuje na supružnika i djecu građanina, pod uslovom da žive zajedno u gradu.&lt;ref&gt;[https://www.vaticanstate.va/phocadownload/leggi-decreti/Leggesullacittadinanzalaresidenzaelaccesso.pdf &quot;Law on citizenship, residence and access&quot;] (PDF) (na Italijanskom).&lt;/ref&gt; Neki pojedinci imaju dozvolu da borave u gradu, ali nemaju državljaanstvo jer ne ispunjavaju uslove ili ga ne traže. Svako ko izgubi vatikansko državljanstvo i ne posjeduje drugo državljanstvo automatski postaje italijanski državljanin, kako je predviđeno Lateranskim ugovorom.

Sveta Stolica, s obzirom da nije država, izdaje samo diplomatske i službene pasoše, dok Vatikan izdaje obične pasoše za svoje građane.

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Vatikanski muzeji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vatican City}}
* [http://www.vatican.va Zvanični sajt]

{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Države Evrope}}
{{Vijeće Evrope}}

{{Stub-država}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Vatikan]]
[[Kategorija:Svjetska baština]]
[[Kategorija:Gradovi-države]]</text>
      <sha1>3xnzdumpuvcd6dd9quzr31aoern4hih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Internet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1458</id>
    <revision>
      <id>3923856</id>
      <parentid>3897056</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:28:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11407" sha1="8xohrbhv01b5eyo4cst8qrgcqx85m0n" xml:space="preserve">[[Datoteka:InternetPenetrationWorldMap.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:InternetPenetrationWorldMap.svg|mini|360x360piksel|&lt;div style=&quot;text-align: left&quot;&gt;'''Korisnici interneta u postocima u odnosu na stanovništvo države, 2015.'''&lt;ref name=&quot;ITU-IndividualsUsingTheInternet&quot;&gt;[http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/statistics/2013/Individuals_Internet_2000-2012.xls &quot;Percentage of Individuals using the Internet 2000–2012&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209141641/http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/statistics/2013/Individuals_Internet_2000-2012.xls|date=9. 2. 2014}}, International Telecommunications Union (Geneva), June 2013, retrieved 22 June 2013&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;]]
'''Internet'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/whatis/definition/Internet|title=What is the internet? {{!}} Definition from TechTarget|website=WhatIs|language=en|access-date=2026-09-03}}&lt;/ref&gt; jest sistem međusobno povezanih [[Računarska mreža|računarskih mreža]] koji pomoću [[TCP/IP|paketa internetskih protokola]] (TCP/IP) ostvaruju komunikaciju između raznih vrsta uređaja i mreža. Ta skupina mreža sastoji se od privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža lokalnog do globalnog opsega, povezanih raznim vrstama elektronskih, bežičnih i optičkih tehnologija umrežavanja. Internet sadrži veliki raspon informativnih resursa i usluga, poput međusobno povezanih dokumenata [[hipertekst]]a i [[Web aplikacija|aplikacija]] [[World Wide Web|&quot;svjetske mreže&quot;]] (WWW), [[E-mail|elektronske pošte]], [[Voice over Internet Protocol|telefonije]] i [[Dijeljenje datoteka|razmjene datoteka]].

Porijeklo interneta datira iz razvoja [[Tehnologija paketnog prenosa|tehnologije paketnog prijenosa]] i istraživanja koje je 1960. sprovelo [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država]] kako bi se omogućilo [[dijeljenje vremena]] računara na mainframe računarima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=|first=|url=https://www.washingtonpost.com/sf/business/2015/05/30/net-of-insecurity-part-1/|title=A Flaw In The Design|date=30. 5. 2015|work=The Washington Post|access-date=|quote=The Internet was born of a big idea: Messages could be chopped into chunks, sent through a network in a series of transmissions, then reassembled by destination computers quickly and efficiently. Historians credit seminal insights to Welsh scientist Donald W. Davies and American engineer Paul Baran. ... The most important institutional force ... was the Pentagon’s Advanced Research Projects Agency (ARPA) ... as ARPA began work on a groundbreaking computer network, the agency recruited scientists affiliated with the nation’s top universities.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940. kada je George Stibitz&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/George-Robert-Stibitz|title=George Robert Stibitz {{!}} Computer Scientist, Bell Labs, Complex Number Calculator {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2026-09-03}}&lt;/ref&gt; iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u [[Novi Hampshire|Novom Hampshireu]] na njegom &quot;Complex Number Calculator&quot;-u u [[New York]]-u, te također primio rezultate istim putem. Tek [[1964]], istraživali sa Dartmoutha su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom sa priključenim terminalima. U osnovi terminali su iskorištavali resurse glavnog [[računar]]a, te pomoću glavnog računara na kojeg su prikopčani dobijali rezultate natrag na terminal.

Godine 1969. Univerzitet Kalifornija u [[Los Angeles]]u, SRI u [[Standford]]u, Univerzitet [[Kalifornija|Kalifornije]] u [[Santa Barbara|Santa Barbari]] te Univerzitet [[Utah]]a su bili prikopčani na ARPANet mrežu koja je koristila 50 kbit/s mrežna kola. ARPANet je ustvari preteča današnjeg Interneta, iako je bila puno ograničenija nego globalna mreža – Internet, ipak je bila prva mreža takve vrste. Kasnije će se tehnologija sve više razvijati te prerasti u današnju mrežu kakvu poznajemo. Internet je globalno dostupna mreža koju čini više međusobno povezanih manjih i većih mreža koje komuniciraju pomoću Internet Protokola ([[Internet protokol|IP]]), a koji su povezani bakrenim kablovima, optičkim kablovima i drugim. Prva Internet mreža je stvorena 1. januara 1983, što se smatra i stvaranjem Interneta kada je Američka Nacionalna Naučna Fondacija ({{jez-en|National Science Fondation}}) (NSF) napravio univerzitetsku mrežu koja će kasnije postati NSFNet. Brz razvoj Interneta je pomogla mogućnost [[TCP/IP]]-a (Internet protokola) da radi preko već postojećih mreža i komunikacija (kao što su telefonske žice itd).

Prvo predstavljanje javnosti je doživio 1990-tih godina. U augustu 1991. CERN u [[Švicarska|Švicarskoj]] je predstavio [[web sajt]], dok je već prije tri godine Tim Berners-Lee počeo stvaranje [[HTML]], [[HTTP]] te prve [[web stranica|web stranice]] na CERN-u u Švicarskoj. Nacionalni Centar za &quot;Supercomputing Applications&quot; je objavio Mosaic [[web preglednik]], a 1994. se povećava interes javnosti za Internet koji je do sad bio isključivo akademsko/tehničke prirode. Internet je sve više uzimao maha, tako da je 1990-tih integrisao većinu tadašnjih postojećih javnih [[računarske mreže|računarskih mreža]], što je ostvareno najviše zahvaljujući nedostatku mjerodavne centralne administracije što je omogućilo nesmetan rast mreže, kao i prilično slobodnu prirodu Interneta i njegovih protokola. Do [[juni|juna]] 2008. oko 1,46 milijardi ljudi koristi Internet u čitavom svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.internetworldstats.com/stats.htm |title=World Internet Usage Statistics News and World Population Stats |access-date=12. 2. 2009 |archive-date=22. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522094328/https://www.internetworldstats.com/stats.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pristup internetu ==
Internet kao globalna svjetska mreža nema cenzuru i nema prepreka. Dostupna je na svakom djeliću planete Zemlje, naravno, uz odgovarajuću opremu. Da bi pristupili ovoj mreži moramo imati jedan od sistema za komunikaciju kao što su:

* Analogna telefonska linija
* [[ISDN]]
* [[ADSL]]
* kablovski
* bežični
* satelitski

=== [[Analogna telefonska linija]] ===
Ovaj sistem podrazumijeva infrastrukturu javne komutirane telefonske mreže (PTNS-Public Telephon Network System) ili jednostavnije rečeno upredenu paricu do telefonske centrale kakvu imaju gotovo svako domaćinstvo. Ovim sistemom se, kroz spojne vodove, vrši prenos '''analognih''' signala (prvobitno namijenjeno isključivo za govorne informacije) u vrlo uskom spektru od 400 do 4000&amp;nbsp;Hz što je sasvim dovoljno za prenos govora. Ako se između računara i ovakve linije postavi uređaj koji će vršiti konverziju digitalnih u analogne signale i obrnuto [[modem]] moguće je ostvariti uvezivanje računara s brzinom prenosa do 56 kbps. (Teoretski 64 kbps).

=== [[ISDN]] ===
Ovaj sistem također koristi upredenu paricu kao fizički prenosnik ''digitalnih signala'' a opseg je proširen i uključuje dva analogna kanala tako da su brzine do 128 kbps. Naziv je dobio kao skraćenica engleskog termina '''I'''ntegrated '''S'''ystem of '''D'''igitaly '''N'''etwork. Prenos podataka kroz spojne vodove je digitalni.

=== [[ADSL]] ===
Kao varijanta DSL ('''D'''igitaly '''S'''ubscriber '''L'''ine) ili u slobodnom prevodu digitalna pretplatnička linija koristi osobinu uvezivanja više &quot;kanala&quot; od po 64 kbps u željenu (bolje rečeno plaćenu) širinu prenosa. Oznaka '''A'''DSL znači da je protok informacja asimetričan tj prema potrebi količina dolaznih informacija (Download) sa servera prema klijentu se uvećava na račun odlaznih (Upload)količina bita. Komunikacija kroz spojne vodove je digitalna.

=== [[Kablovski internet]] ===
U naseljenim mjestima gdje je uspostavljen sistem tzv. kablovske televizije moguće je ostvariti istim vodovima prenos podataka i konekcija na internet. Ovaj sistem ima veoma veliku propusnu širinu podataka koja ide i do 1 Gbps. Veoma često se koristi jedini problem je što brzina prenosa direktno ovisi o broju korisnika (pretplatnicima)

=== [[Bežični internet]] ===
Iako termin možda nije najadekvatniji uspostavljen je prema originalnoj engleskoj verziji '''Wireless'''. Danas se koristi više različitih varijanti a najčešće komunikacije na ultra visokim frekvencijama od 2,4 i 5&amp;nbsp;GHz. Zbog osobina prostiranja ove vrste talasa (pravolinijski i ne prolaze niti se odbijaju od fizičke prepreke) ograničenja su velika: mora postojati optička vidljivost između antena pristupne stanice i korisnika a daljina se kreće do nekoliko kilometara. Brzine koje se mogu postići na ovim frekvencijama su velike i kreću se od 2 Mbps do 54 Mbps.

=== [[Satelitski internet]] ===
Iako najskuplji, ovaj sistem ipak predstavlja najpouzdaniji i najbrži sistem za prenos podataka, pa tako i za pristup internetu. Kao posrednik u komunikaciji koristi se geostacionarni satelit pozicioniran na visini od oko 35000&amp;nbsp;km iznad zemlje. Pošto se kreće ugaonom brzinom identičnoj brzini rotacije Zemlje to je njegov položaj u odnosu na određeni prostor na Zemlji uvijek isti. Prostor koji je pokriven signalom satelita naziva se '''&quot;Footprint&quot;'''.

== Također pogledajte ==
{{colbegin}}
* [[Lotkin zakon]]
* [[Zipfov zakon]]
* [[Portal:Informatika|Informatički portal]]
* [[HTML]]
* [[CFML]]
* [[E-pošta]]
* [[Internet pretraživač]]
* [[Mrtav link]]
* [[Internet klub]]
* [[SmartTV]] internet televizija
* [[Webometrija]]
* [[Internetski mem]]
{{colend}}

== Vanjski linkovi ==
* I [http://www.w3.org World Wide Web Consortium] {{Simboli jezika|en|Engleski}} - vidi [[W3C]]
* [http://www.zakon.org/robert/internet/timeline/ Hobbes' Internet Timeline v7.0] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=1kJKTxCAqIE 1 internet, 3 domena, 4 države], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
* [https://www.youtube.com/watch?v=fK4A5JQPo28 Nauka 50: Internet], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
* [http://www.b92.net/tehnopolis/internet.php?yyyy=2013&amp;mm=05&amp;nav_id=718835 Izubili smo prvu veb stranicu, ili možda ne? (B92, 31.05.2013.)]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==

* [http://www.firstmonday.org/ ''First Monday''], a peer-reviewed journal on the Internet by the University Library of the [[:en:University of Illinois at Chicago|University of Illinois at Chicago]], {{ISSN|1396-0466}}
* [http://sonet.digital/articles/internet-explained/ ''The Internet Explained''], Vincent Zegna &amp; Mike Pepper, Sonet Digital, November 2005, pp.&amp;nbsp;1–7.
* {{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TNQsmPf24go&amp;vl=en|title=How Does the Internet Work?|last=Abram|first=Cleo|date=8. 1. 2020|website=[[YouTube]]|publisher=[[Vox Media]]|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211027/TNQsmPf24go|archive-date=27. 10. 2021|url-status=live|access-date=30. 8. 2020}}{{cbignore}}
* {{Cite book|last=Castells|first=Manuel|title=The Rise of the Network Society|publisher=[[Wiley (publisher)|Wiley]]|year=2010|isbn=9781405196864}}

{{Wikicitat}}
{{Telekomunikacije}}
{{Commonscat}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Računarstvo]]
[[Kategorija:Američki izumi]]
[[Kategorija:Cyberpunk teme]]</text>
      <sha1>8xohrbhv01b5eyo4cst8qrgcqx85m0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raif Dizdarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1656</id>
    <revision>
      <id>3923825</id>
      <parentid>3923693</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:13:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>proširenje članka</comment>
      <origin>3923825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10887" sha1="8ujhbn4kgwlfjs50wah4xrh47v21su0" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]</text>
      <sha1>8ujhbn4kgwlfjs50wah4xrh47v21su0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923830</id>
      <parentid>3923825</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10926" sha1="7qeixo083045jvvz8rupcvjn7ygba4z" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]</text>
      <sha1>7qeixo083045jvvz8rupcvjn7ygba4z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923831</id>
      <parentid>3923830</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:59:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10934" sha1="t4awqv2bdrihocrjsbxyiw83gavrpw4" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]</text>
      <sha1>t4awqv2bdrihocrjsbxyiw83gavrpw4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923833</id>
      <parentid>3923831</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:11:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10972" sha1="tla1fgutzw1z4n16fboq9y0qbeza6yo" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]]</text>
      <sha1>tla1fgutzw1z4n16fboq9y0qbeza6yo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923836</id>
      <parentid>3923833</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:18:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+</comment>
      <origin>3923836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11015" sha1="o0nurjbsje8e3iytoucljegefz5l1s2" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]]</text>
      <sha1>o0nurjbsje8e3iytoucljegefz5l1s2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923837</id>
      <parentid>3923836</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:29:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11062" sha1="s2erg4pmv11t8grhsrxwoadepg65ch1" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]</text>
      <sha1>s2erg4pmv11t8grhsrxwoadepg65ch1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923848</id>
      <parentid>3923837</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T08:01:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitno</comment>
      <origin>3923848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11059" sha1="q5rue5quw3yaq94hbbn33eegq9a7mxg" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Raif Dizdarević
| slika              = Raif Dizdarević (političar).jpg
| alt_slike          =
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
| prethodnik         = [[Lazar Mojsov]]
| nasljednik         = [[Janez Drnovšek]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = april 1978 – april 1982.
| prethodnik2        = [[Ratomir Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Branko Mikulić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1926|12|09}}
| mjesto_rođenja     = [[Fojnica]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|9|2|1926|12|9}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] &lt;small&gt;(1943–1991)&lt;/small&gt;
}}
'''Raif Dizdarević''' (9. decembar 1926 – 2. septembar 2026) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar. 

Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] od 1943. Bivši je član [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi [[Uprava državne bezbjednosti|Upravi državne bezbjednosti]]. 1951. godine stupa u diplomatsku službu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednika Predsjedništva SR BiH]] od 1978. do 1982,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=20. 2. 2021 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]] od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva SFRJ]] od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. Bio je brat [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|title=Dodjela nagrada u Fojnici za kraj 'Susreta Zija Dizdarević|date=30 August 2023|publisher=n1info.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250709052447/https://n1info.ba/kultura/a298647-dodjela-nagrada-u-fojnici-za-kraj-and39susreta-zija-dizdarevicandquot/|archive-date=9 July 2025|url-status=dead|accessdate=2023-08-30}}&lt;/ref&gt;

Objavio je memoarsku knjigu &quot;Od smrti [[Josip Broz Tito|Tita]] do smrti Jugoslavije&quot; ({{ISBN|978-9958-10275-2}}) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti &quot;Vrijeme koje se pamti&quot; ({{ISBN|9958-703-81-5}}).

== Rani život ==
Dizdarević je rođen u [[Fojnica|Fojnici]] 9. decembra 1926. u bosansko-muslimanskoj porodici,&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=New Times|date=1984|publisher=Newspaper &quot;Trud,&quot;|issn=0206-1473|url=https://books.google.com/books?id=UxYLAQAAMAAJ|access-date=2015-01-07}}&lt;/ref&gt; ali nije praktikovao islam od polaska u osnovnu školu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last1=Jurilj|first1=Zdenko|last2=Bubalo|first2=Robert|date=9 December 2005|title=Dizdarević: Milošević je trebao biti premijer SFRJ|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|website=[[Večernji list]]|access-date=4 March 2021|archive-date=8 July 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708130448/https://www.vecernji.hr/vijesti/dizdarevic-milosevic-je-trebao-biti-premijer-sfrj-813520|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Imao je sedmero braće.{{sfn|Račić|2025}}

Tokom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], neka od njegove braće su uhapšena zbog članstva u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji]], [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Socijalističkoj omladini]] i Progresivnom sindikalnom pokretu.{{sfn|Račić|2025}} Sva sedmorica braće pridružila su se partizanima u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]].{{sfn|Račić|2025}} Raif se pridružio sa 17 godina.{{sfn|Račić|2025}} Trojica njegove braće, Nusret, Zija i Hasan, ubijeni su tokom rata.{{sfn|Račić|2025}}

== Politička karijera ==
Nakon rata, kao član Komunističke partije, Dizdarević je unaprijeđen na visoke političke funkcije. Od 1945. bio je član [[Uprava državne bezbjednosti|Uprave državne]] [[Uprava državne bezbjednosti|bezbjednosti]]. Kao diplomata, služio je u ambasadama u [[Bugarska|Bugarskoj]] (1951–1954), [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (1956–1959) i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (1963–1967).&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |author-link= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=[[Serb Democratic Forum]] |place=[[Zagreb]] |page=240 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Bio je pomoćnik [[Miloš Minić|Milošu Miniću]], ministru [[Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ|saveznog sekretarijata za vanjske poslove]]. Od aprila 1978. do aprila 1982. bio je [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], nakon čega je obavljao funkciju predsjednika [[Savezna skupština Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. bio je ministar vanjskih poslova.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Dana 15. maja 1988.  postao je [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednik Predsjedništva Jugoslavije]], nakon ostavke [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]. Tokom njegovog mandata kao šefa države, Jugoslavija je imala vanjski dug od preko 21 milijarde američkih dolara i godišnju stopu inflacije od 217 posto.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|title=Yugoslavia's President Says Crisis Harms the Country's Reputation|date=19 October 1988|publisher=select.nytimes.com|access-date=2015-01-07|archive-date=20 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180920123119/https://www.nytimes.com/1988/10/19/world/yugoslavia-s-president-says-crisis-harms-the-country-s-reputation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1989, Dizdarević je morao otkazati putovanje u inostranstvo, u [[Brazil]], [[Urugvaj]] i [[Senegal]], usred nemira u većinski [[Albanci|albanskoj]] pokrajini [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]].&lt;ref&gt;''Yugoslav crisis hits president's foreign tour''. The Glasgow Herald – 11 March 1989.&lt;/ref&gt;

== Kasniji život i smrt ==
Dizdarević, koji je pokušao održati jugoslovensku federaciju na okupu, izgubio je svoj politički uticaj početkom jugoslovenskih ratova. Kasnije je živio u Sarajevu i objavio svoje memoare. Objavio je knjigu memoara Od smrti Tita do smrti Jugoslavije (&lt;nowiki&gt;ISBN 978-9958-10275-2&lt;/nowiki&gt;) i knjigu sjećanja na događaje i ličnosti V&quot;rijeme koje se pamti&quot; (&lt;nowiki&gt;ISBN 9958-703-81-5&lt;/nowiki&gt;).

Njegov sin Predrag živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok kćerka Jasminka živi u [[Beograd|Beogradu]].&lt;ref name=&quot;fojnica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |title=Znameniti Fojničani: Raif Dizdarević |publisher=fojnica.ba |access-date=2015-01-07 |archive-date=14 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214080508/http://www.fojnica.ba/2009/12/04/znameniti-fojnicani-raif-dizdarevic.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov nećak bio je novinar, diplomata i aktivista Srđan Dizdarević.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|title=Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević|publisher=[[Dnevni avaz]]|date=20 February 2016|accessdate=28 May 2016|archive-date=1 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301052126/http://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic?url=clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Raif Dizdarević umro je u Sarajevu 2. septembra 2026. u 99. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-09-02 |title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, imao je 99 godina |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-raif-dizdarevic-bivsi-predsjednik-predsjednistva-sfrj-imao-je-99-godina/260902043 |access-date=2026-09-02 |website=Klix.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2026|title=Preminuo Raif Dizdarević, bivši predsednik Predsedništva SFRJ |url=https://www.danas.rs/svet/preminuo-raif-dizdarevic/ |access-date=2 September 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
* 1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
* 1978–1982. [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]]
* 1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
* 1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
* 1987–1989. Član [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjedništva SFRJ]]
* 1988–1989. [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFRJ]]

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{citation|last=Račić|first=Milan|title=Raif Dizdarević, dobar čovjek u visokoj politici|date=26 September 2025|publisher=Tacno|url=https://tacno.net/raif-dizdarevic-dobar-covjek-u-visokoj-politici/}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Raif Dizdarević}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Raif}}
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]</text>
      <sha1>q5rue5quw3yaq94hbbn33eegq9a7mxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1956.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2305</id>
    <revision>
      <id>3923747</id>
      <parentid>3915639</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:38:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj */</comment>
      <origin>3923747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9581" sha1="qqgorobu3q66k4volizpqln2ovadio7" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1956.''' (MCMLVI) je bila prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1956. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 956. godina 2. milenija, 56. godina 20. stoljeća i 7. decenije 1950-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}[[Datoteka:1956_Events_Collage_1.0.jpg|mini|300x300piksel|U smjeru kazaljke na satu, odozgo levo: [[Elvis Presley]] postaje vodeća figura novog popularnog muzičkog žanra rokenrola; Ilustracija [[sudar u zraku u Velikom kanjonu 1956.]]; Kolut od 2 inča [[quadruplex video traka]] u poređenju sa kasnijom [[miniDV]] videokasetom.; Dim se diže iz rezervoara nafte na Port Saidu nakon invazije na Egipat od strane Izraela, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u sklopu [[Suecka kriza|Suecke krize]]; [[Ron Clarke]] nosi olimpijsku baklju tokom [[Ljetne olimpijske igre 1956.|Ljetnih olimpijskih igara 1956.]] ceremonije otvaranja; Morski zid se popravlja nakon [[Tajfun Vanda (1956)|tajfuna Vanda]]; ljudi koji protestuju u [[Protesti u Poznanju 1956.|protestima u Poznanju 1956.]]; [[Mađarska revolucija 1956.]]]]

== Događaji ==
* Održan sastanak [[Josip Broz Tito|Tita]], [[Jawaharlal Nehru|Nehrua]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasera]] na [[Brioni]]ma i izrađena deklaracija u kojoj je osuđena podela svijeta na blokove i predložena miroljubiva i aktivna koegzistencija među [[narod]]ima.
* [[Zagreb]]ačka [[industrija]] izbacila svoj najnoviji proizvod, “Moped”.
* [[Jugoton]] počeo sa izdavanjem long playing ploča. Ploče imaju 8 pjesama sa po 12 minuta muzike po strani. Cijena: 1.500 din. Proizvedeno 7 ploča sa narodnom, a 5 sa “lakom” i “ozbiljnom” muzikom.
* Završen generalni projekat kanala Dunav-Tisa-Dunav.
* Izmjene u strukturi stanovništva: svaki četvrti stanovnik preselio se u novu sredinu. Beograđani u [[Beograd]]u čine 26% stanovništva, dok u [[Zagreb]]u živi 30% Zagrepčana. Najveći broj doseljenika je u [[Srbija|Srbiji]], a najviše ljudi se iselilo iz [[Crna Gora|Crne Gore]].
* Na [[Tašmajdan]]u gostuje italijanski &quot;luna park&quot; – prvi džuboksi i rock'n'roll ploče u [[Beograd]]u.
* U [[Novi Sad|Novom Sadu]] pokrenuto [[Sterijino pozorje]], smotra najboljih jugoslavenskih dramskih tekstova i pozorišnih predstava.
* Objavljeni “Doživljaji Nikoletine Bursaća” [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]].
* [[Josip Broz Tito|Tito]] putuje u [[SSSR]], gdje potpisuje “Moskovsku deklaraciju” kojom je prihvaćena mogućnost različitih putova u [[socijalizam]].
* U [[Pula|Puli]] nagrađen film “Ne okreći se sine” u režiji [[Branko Bauer|Branka Bauera]], po scenariju Branka Bauera i [[Arsen Diklić|Arsena Diklića]], u produkciji Jadran filma.
* [[Radio Zagreb]] emituje prve eksperimentalne televizijske emisije. Na [[Dan republike]] otpočinje redovni tv–program u Jugoslaviji.
=== Januar===
=== Februar ===
* [[23. februar]] – Održana [[13. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];

=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[24. maj]] – Prvi [[eurosong]] održan u [[Švicarska|Švicarskoj]].

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[31. august]] – U [[Moskva|Moskvi]] započela [[Šahovska olimpijada 1956.|12. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 34 države.

=== Septembar ===
* [[25. septembar]] – U [[Moskva|Moskvi]] završena [[Šahovska olimpijada 1956.|12. šahovska olimpijada]], na kojoj je po treći put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10.]] i [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – Generalna skupština [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] izglasala rezoluciju kojom je naloženo [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Izrael]]u da povuku trupe iz [[Egipat|Egipta]].
* [[9. novembar]] – [[Jean-Paul Sartre]], francuski filozof i književnik, odrekao se komunizma nakon upada Sovjeta u [[Mađarska|Mađarsku]].
* [[30. novembar]] – [[Floyd Patterson]] postao najmlađi svjetski prvak u [[boks]]u.

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – [[Fidel Castro]], s manjom grupom [[kuba]]nskih [[revolucionara]], iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem [[diktator]]skog [[Batistinog]] režima.

== 1956. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* Nepoznat datum – [[Nihat Genç]], [[Turska|turski]] pisac

=== Januar===
* [[3. januar]] – [[Mel Gibson]], američko-australijski glumac, režiser i producent
* [[7. januar]] – [[David Caruso]], američki glumac
* [[14. januar]]
** [[Adriano Darioli]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
** [[Ken Karpoff]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[23. januar]] – [[Laza Ristovski]], muzičar
* [[30. januar]] – [[Darko Rundek]], hrvatski muzičar i pjevač

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Koichi Sato (biatlonac)|Koichi Sato]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[12. februar]] – [[Nina Erak]], hrvatska glumica

=== Mart ===
* [[18. mart]] – [[Ingemar Stenmark]], [[Švedska|švedski]] [[alpski skijaš]]
* [[25. mart]] – [[Ronnie Adolfsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== April ===

* [[28. april]] – [[Hanka Paldum]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] pjevačica i interpretatorka bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]]

=== Maj ===
* [[6. maj]] – [[Marco Zanon (biatlonac)|Marco Zanon]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[10. maj]] – [[Ramiz Dreković]], bosanskohercegovački general

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Björn Borg]], švedski [[tenis]]er
* [[11. juni]] – [[Ljerka Ostojić]], hrvatska doktorica i akademkinja

=== Juli ===
* [[11. juli]] – [[Sela Ward]], američka glumica
* [[16. juli]] – [[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac.
* [[18. juli]] – [[Hadžem Hajdarević]], bosanskohercegovački književnik
* [[22. juli]] – [[Siegfried Dockner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[3. august]] – [[Suzana Đozo]], bosanskohercegovačka novinarka
* [[9. august]] – [[Boris Rađenović]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] olimpijac i član [[Bob (sport)|bob]]-reprezentacije
* [[20. august]] – [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[29. august]] – [[Víctor Figueroa (biatlonac)|Víctor Figueroa]], argentinski [[biatlon]]ac
* [[30. august]] – [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački historičar

=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Nikola Špirić]], bosanskohercegovački političar
* [[12. septembar]] – [[Christian Poirot]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[16. septembar]] – [[Mirko Šarović]], bosanskohercegovački političar
* [[18. septembar]] – [[Odd Lirhus]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.
* [[21. septembar]] – [[Momir Bulatović]], jugoslavenski i [[Crna Gora|crnogorski]] političar
* [[22. septembar]] – [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]]
** [[Ying Zhenshan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Terje Krokstad]],  [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[13. oktobar]]
** [[Sinan Sakić]], srbijanski folk-pjevač
** [[Marko A. Kovačič]], slovenski kipar, video umjetnik, performer, muzičar i pozorišni umjetnik
* [[17. oktobar]] – [[Pat McCrory]], američki političar, guverner Sjeverne Karoline
* [[18. oktobar]] – [[Martina Navratilova]], američka teniserka
* [[21. oktobar]] – [[Carrie Fisher]], američka glumica
* [[28. oktobar]] – [[Mahmud Ahmedinedžad|Mahmoud Ahmadinedžad]], iranski političar i državnik

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – [[Andrej Štremfelj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[Alpinizam|alpinist]]

== Umrli ==
=== Januar ===
=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Petar Skok]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[lingvistika|lingvist]]

=== Mart ===
* [[17. mart]] – [[Irène Joliot-Curie]], [[francuska]] [[hemičar]]ka, dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za hemiju]] [[1935.]]

=== April ===
=== Maj ===
* [[18. maj]] – [[Anka Topić]], hrvatska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[14. august]] – [[Bertolt Brecht]], njemački književnik
* [[27. august]] – [[Pelageja Šajn]], ruska astronomkinja

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[28. novembar]] – [[Ostap Višnja]], ukrajinski književnik i satiričar

=== Decembar ===
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[William B. Shockley]], [[SAD]]
** [[John Bardeen]], [[SAD]]
** [[Walter H. Brattain]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Cyril Hinshelwood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Nikolaj Semenov]], [[SSSR]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[André F. Cournand]], [[SAD]]
** [[Werner Forssmann]], [[Njemačka]]
** [[Dickinson Richards]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za knkiževnost|Književnost]]
** [[Juan Ramón Jiménez]], [[Španija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** ''nije dodijeljena''

{{Commonscat|1956|1956.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>qqgorobu3q66k4volizpqln2ovadio7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ademaga Mešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2468</id>
    <revision>
      <id>3923713</id>
      <parentid>3849735</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6327" sha1="onuhj5l05ne1n5u9xf5kxirzz79ub0c" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Ademaga Mešić
| slika              = Ademaga Mešić.jpg
| alt_slike          =
| opis               =
| ime_pri_rođenju    =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1868|3|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Tešanj]], [[Osmanlijsko carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1945|7|5|1868|3|25}}
| mjesto_smrti       = [[Stara Gradiška]], [[FNR Jugoslavija]]
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          = političar, pisac
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}
'''Ademaga Mešić''' ([[1868]]-[[1945]]) rođen je u [[Tešanj|Tešnju]], bio je pisac i političar. Služio je u Austrougarskim [[Šuckori]]ma, a kasnije bio dio [[Ustaše|Ustaške]] vlade u okviru [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

==Biografija==

Bio je član [[Muslimanska napredna stranka|MNS]], [[Jugoslovenska muslimanska organizacija|JMO]], [[MO HSS]] i [[Ustaše|ustaškog pokreta]]. Početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], bio je komandant u Šuckorima, dobrovoljnoj paravojnoj formaciji Austrougarskih vlasti.&lt;ref name=&quot;skupština1936&quot;&gt;{{cite book|last=skupština|first=Yugoslavia. Narodna|title=Stenografske beleške Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije|url=https://books.google.com/books?id=tTgNAQAAMAAJ|access-date=12. 12. 2013|year=1936|page=234|quote=Неки од њих су извршили огроман ороj насиља и по томе је нознат на злу гласу чувени Адемага Мешић из Тешња, који је одмах у почетку рата организовао&quot; читав пук шуцкора и кренуо с њим на Србију.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ribar1951&quot;&gt;{{cite book|last=Ribar|first=Ivan|authorlink=Ivan Ribar|title=Politički zapisi|url=https://books.google.com/books?id=jIM6AQAAIAAJ|access-date=12. 12. 2013|year=1951|publisher=Prosveta|page=104|quote=... Adem-aga Mešić, poznat još iz Prvog svjetskog rata kao organizator takozvanog »šuckora«,...}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je član Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO). Kasnije je napustio JMO i osnovao prohrvatsku Muslimansku organizaciju, koju je 1936. pridružio Hrvatskoj seljačkoj stranci (Muslimanska organizacija Hrvatske seljačke stranke, MO HSS)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40324|title=Mešić, Ademaga {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

U bošnjačkoj kulturi pojavljuje se kao vlasnik listova ''[[Behar (časopis)|Behar]]'' u periodu od 1900. do 1911, ''[[Ogledalo (časopis)|Ogledalo]]'' i ''[[Muslimanska svijest]]'', te značajni pomagatelj društava ''[[Gajret (društvo)|Gajreta]]'' i ''[[Narodna uzdanica|Narodne uzdanice]]''. Bio je većinski vlasnik [[Islamska štamparija|Islamske štamparije]], osnivač prve bošnjačke banke te mnogobrojnih zadružnih saveza, predsjednik [[Muslimanska napredna stranka|Muslimanske napredne stranke]], član [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]], a u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[doglavnik]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić]]a, sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].&lt;ref name=&quot;DedijerMiletić1990&quot;&gt;{{cite book|last1=Dedijer|first1=Vladimir|authorlink1=Vladimir Dedijer|last2=Miletić|first2=Antun|authorlink2=Antun Miletić|title=Genocid and Muslimanima, 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=3_9mAAAAMAAJ|access-date=12. 12. 2013|year=1990|publisher=Svjetlost|page=53|quote=U uskom krugu Muslimana izrazito privrženih ustaškoj državi, pored Hakije Hadžića, nalazili su se Ademaga Mešić i Osman Kulenović. Prvi je bio Pavelićev doglavnik, a drugi potpredsjednik vlade NDH sa sjedištem u Banjaluci.}}&lt;/ref&gt;

===Suđenje===
6. maja 1945. godine napušta [[Zagreb]], zajedno s članovima Vlade NDH i drugim dužnosnicima, te odlazi u [[Austrija|Austriju]]. Britanski vojnici ga hapse 17. maja 1945. godine i zatvaraju u logoru u [[Spittal an der Drau (grad)|Spittalu an der Drau]] a 18. maja je u [[Sankt Jakob im Rosental|Sankt Jakobu im Rosentalu]] izručen jugoslavenskim vlastima.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot;&gt;[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941-45., Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}&lt;/ref&gt; Od Vojnog suda [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u Zagrebu optužen je za [[Veleizaja|veleizdaju]] i [[ratni zločin]] na osnovu &quot;Uredbe o vojnim sudovima&quot; iz 1944. godine.&lt;ref name=&quot;Kisić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/62429 |title='''Nada Kisić Kolanović''', ''Ademaga Mešić i hrvatska nacionalna ideja 1895–1918. godine'' |access-date=19. 2. 2012 |archive-date=8. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808090850/http://hrcak.srce.hr/file/62429 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od novih komunističkih vlasti, osuđen je na doživotnu robiju, gdje je umro 1945.&lt;ref name=&quot;Karihman1996&quot;&gt;{{cite book|last=Karihman|first=Ferid|title=Hrvatsko-bošnjačke teme|url=https://books.google.com/books?id=w69iAAAAMAAJ|access-date=12. 12. 2013|year=1996|publisher=Hrvatska Sveučilišna Naklada|isbn=978-953-169-063-8|page=209|quote=Ademaga Mešić (1868-1945.) ... na doživotnu robiju i u tamnici 1945. preminuo, ali je bio jedan od rijetkih visokih dužnosnika NDH, koji nije bio osuđen na smrt, zahvaljujući energičnim intervencijama onih, koje je zaštitio ili im život spasio.}}&lt;/ref&gt;

==Djela==

* ''[[Carevićev grob]]'', drama, (poslije preuređena u ''Ismet i Almera'');
* ''[[Namet na vilajet]]'', brošura, 1917.;
* ''Ademaga Mešić, Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi'', Tešanj, 1998. (priredio Amir Brka);

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mešić, Ademaga}}
[[Kategorija:Biografije, Tešanj]]
[[Kategorija:Ustaše]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Rođeni 1868.]]
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[Kategorija:Političari Muslimanske napredne stranke]]
[[Kategorija:Političari Jugoslavenske muslimanske organizacije]]
[[Kategorija:Političari Muslimanske organizacije Hrvatske seljačke stranke]]
[[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za ratne zločine]]</text>
      <sha1>onuhj5l05ne1n5u9xf5kxirzz79ub0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banjalučki boj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2964</id>
    <revision>
      <id>3923786</id>
      <parentid>3901928</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T18:40:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14881" sha1="ligcop5xtz2134jeuxrvzbbr5bdiuju" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Banje Luke
| dio            = [[Rusko-austrijsko-turski rat (1735–1739)|u okviru Rusko-austrijsko-osmanskog rata 1735–1739.]]
| slika          =
| opis_slike     =
| datum          = {{start date and age|1737|8|4|df=y}}
| mjesto         =
| casus          =
| rezultat       = pobjeda Osmanskog Carstva&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, ''Leisure: A Short History'' (New York University Press, 1994), str. 86.&lt;/ref&gt;
| posjed         =
| strana1        = [[Austrija]]
| strana2        = [[Osmansko Carstvo]]
| strana3        =
| komandant1     = princ [[Joseph Hildburghausen]]&lt;ref&gt;''E.J. Brill's First Encyclopaedia of Islam 1913–1936'', ur. M. Th. Houtsma &amp; A. J. Wensinck (BRILL, 1993), str. 36.&lt;/ref&gt;
| komandant2     = [[Hećimoglu Ali-paša]]
| komandant3     =
| snage1         = 14.000–17.000
| snage2         = 8.000–10.000&lt;ref&gt;Accent, Virginia H. (2007), Ottoman Wars, 1700–1870: An Empire Besieged (London: Routledge), {{ISBN|978-0582308077}}, str. 110&lt;/ref&gt;
| snage3         =
| žrtve1         = 1.300
| žrtve2         = 600
| žrtve3         =
| karta_država   = &lt;!-- N.pr. Austrija/BiH/Italija, Pogledaj: Šablon:Lokacijska karta --&gt;
| karta_lat      =
| karta_long     =
| napomena       =
}}
'''Bitka kod Banje Luke''' ili '''Banjalučki boj'''  je bitka 1737. između vojska Austrije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://intelektualno.com/dr-sedad-beslija-za-intelektualno-com-zaboravili-smo-cuveni-banjalucki-boj-iz-1737-godine/|title=Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine|last=Intelektualno|date=3. 8. 2019|website=Intelektualno|language=en-US|access-date=22. 10. 2023|archive-date=23. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230923074831/http://intelektualno.com/dr-sedad-beslija-za-intelektualno-com-zaboravili-smo-cuveni-banjalucki-boj-iz-1737-godine/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bosanski vezir [[Hećimoglu Ali-paša]] (tur. &quot;Hekimoğlu Ali Paşa&quot;), predvidio je 1737. da će bez objave rata velika austrijska [[vojska]] od preko 14.000 vojnika napasti [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]]. Na svoju ruku sazvao je sve kapetane i ajane na vijećanje u [[Travnik]]. Na ovom vijećanju, svi kapetani i ajani, prije svih, ultimativno zahtijevaju da se odmah izvrše sve pripreme za odbranu, bez znanja i saglasnosti Porte.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prije 278 godina Bošnjaci su kod Banje Luke izvojevali veliku pobjedu |url=http://radiosarajevo.ba/novost/196673/prije-278-godina-bosnjaci-su-kod-banja-luke-izvojevali-veliku-pobjedu |access-date=4. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150807083706/http://radiosarajevo.ba/novost/196673/prije-278-godina-bosnjaci-su-kod-banja-luke-izvojevali-veliku-pobjedu |archive-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; Vezir je razglasio odbranu na teritoriji Bosne, te je brzo sakupio oko 10.000 vojnika na travničkom polju. Svi kapetani u tadašnjoj bosanskoj vojsci su se odazvali pozivu.

Bitka se odigrala pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 4. augusta 1737. i bosanska vojska izvojevala je pobjedu. Pet juriša razbilo je austrijsku vojsku i natjeralo je u bijeg, ostavljajući 1300 mrtvih.

== Povod ==
Dok je Osmansko Carstvo iscrpljeno brojnim ratovima (Kandijski, Bečki rat) ekonomski oslabilo, uspostavila se tzv. &quot;Evropska ravnoteža&quot; vojnih sila. U tome su prednjačile Austrougarska i Rusija. Po okončanju Bečkog rata Austrougarskoj je pripala Slavonija, Lika, Krbava i Dalmacija; Bosanski ejalet je praktično izgubio svu teritoriju zapadno od Dunava – s izuzetkom Banata. Samim tim, Bosanski ejalet postao je najzapadniji i najistureniji posjed u Osmanskom Carstvu. Bosanski vojnici borili su se pretežno na drugim frontovima; oko 10.000 je poslato u borbu protiv Rusije, a samo mali broj se vratio. Vladalo je uvjerenje da ih čeka sudbina muslimana [[Ugarske]], [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Dalmacija|Dalmacije]] – koji su nakon predaje imali izbor da se [[Pokrštavanje|pokrste]] ili isele.

Austrougarska je predvidjela 3 vojne operacije na Balkanu:
# Zauzimanje [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]];
# Zauzimanje [[Erdelj]]a, [[Vlaška|Vlaške]] i [[Moldavija|Moldavije]];
# Potpuno osvajanje [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]].

== Objava rata ==
Austrija je službeno objavila rat 14. jula 1737. U [[Pakrac]]u se već nalazilo 17.000 austrijskih vojnika, a taj je broj brzo narastao. Komandovao je Joseph Hildburghausen,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.deutsche-biographie.de/pnd10107333X.html?language=en|title=Joseph Friedrich - Deutsche Biographie|last=Biographie|first=Deutsche|website=www.deutsche-biographie.de|language=de|access-date=22. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; koji je 15. jula uputio poziv [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|katoličkim]] i [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavnim]] podanicima u Bosanskom ejaletu da se pridruže njegovoj vojsci. Uputio je poruku i pripadnicima islamske vjeroispovijesti da će u slučaju promjene vjere zadržati svoju imovinu:

:&quot;''zakon vire svoie mesta imati nemože i ova iest temelita i milostiva volia i pamet naša''&quot;

== Ofanziva austrijskih trupa ==

Dana 10. jula, austrijske trupe kreću u pohod; nakon dva dana stižu do [[Gradiška|Gradiške]]. Padale su obilne [[kiša|kiše]] i Austrijanci su imali otežan prelaz preko [[Sava|Save]]. Pet dana poslije uspijeva prelazak, pri čemu bez značajnog otpora kreću prema Banjoj Luci. Austrijska vojska stiže do [[Kijevac|Kijevca]], gdje Hildburghausen šalje feldmaršala Mufflinga sa 7 [[pješadija|pješadijskih]] [[bataljon]]a, od čega su 3 bataljona činili hrvatski saveznici, 400 [[konjica|konjanika]] i 4 [[top]]a – da pođe u zaobilaznicu da bi štitio austrijsku vojsku od iznenadnog napada.

=== Prvi okršaj ===
Dana 20. jula, austrijska vojska kreće prema [[Jurkovići]]ma. Tu dolazi do prve značajne borbe s bosanskom vojskom, kojom je komandovao [[Salih-aga]]. Salih-aga je raspolagao s tri grupe od 1.000, 2.000 i 5.000 vojnika, koje su iznenadile Austrijance. Salih-aga se borio s Mufflingom licem u lice: međusobno se ranjavaju; Salih je odmah preminuo, dok je Muffling podlegao dva dana kasnije. Austrijanci su izvojevali pobjedu.

=== Opsada Banjaluke ===
Dvije formacije austrijske vojske – jedna pod komandom feldmaršala Goldya, a druga pod Hildburghausenom – spojile su se ispred Banje Luke 27. jula. Na jedan kilometar od banjalučke tvrđave, austrijska vojska podiže logor. Hildburghausen traži da se grad bezuslovno preda, što branioci odbijaju. Počinje opsada grada, a nakon tri dana Austrijanci su pregrupisali snage i 27. jula počinju artiljerijom gađati tvrđavu. Između 27. jula i 4. augusta ispaljeno je dnevno oko 1.800 granata.

Odbranom Banjaluke komandovao je [[Mehmed-beg Ćatić]]; prvih dana branioci pružaju jak otpor austrijskoj vojsci. Tobdžije austrijske vojske nisu precizno gađale te se topovi napred pomiču, gađa se centar grada, što prisiljava civilno stanovništvo da se povuče duboko u podzemne zidine.

Hildburghausen šalje pismo kapetanu Ćatiću zahtijevajući predaju:

&quot;&lt;em&gt;Paši, koji je pokazao veliki napor u čuvanju tvrđave Banjaluke,
oficirima koji se zajedno sa njim nalaze opsjednuti u tvrđavi i hrabrim
borcima, pozdrav s dobrim željama. Obaveza prijateljstva nam nalaže da
vas upozorimo, jer ste se osvjedočili o snagama ćesarske vojske i opreme.
I vi ste do sada uložili mnogo napora da biste izdržali ono što vas je
snašlo. Koliko ste uložili snage i srčanosti, toliko je. Ali, znajte,
nakon ovoga ma kakav napor ulagali da biste sačuvali tvrđavu, biće uzaludan
posao. Nije dovoljan vaš trud da nam se oduprete, to vam zbilja neće pomoći.
Uz vašeg pašu, u čiju se pomoć nadate, ima tri hiljade vojnika. Ja, u
ovom trenutku imam četiri iskusna generala. Dovoljno je da bilo koji od
njih izađe pred vašeg pašu. Nema nikakve mogućnosti da mu se odupre. Sada
se jedna naša jedinica priprema protiv tvrđave Bužim, a druga snažna jedinica,
s mnogo vojske, opsijeda tvrđavu Cetingrad. Danas-sutra će stići vijesti
da su prešle u naše ruke. Osim toga, velikoj i moćnoj vojsci imperatora
zapovjednik je princ Lotarinški, koji je zadužen da zauzme osmanlijske zemlje
u Rumeliji. Ovih dana, s vojskom je krenuo iz Beograda da zauzme Niš,
a zatim treba da pođe da zauzme Vidin. Da bi se znalo o ovom stanju, sada
su s te strane po jednom posebnom ulaku stigle potvrde. Ako hoćete da
vam ih pošaljemo da se uvjerite... I tako nema načina da se spasite, šta
god činili da činili, tvrđavu ćemo od vas oduzeti. Uprazno pokušavate
produžiti uništavanje ljudi. Preostalo vam je jedino da nam tvrđavu predate,
pa da vas s povjerenjem uputimo tamo gdje hoćete, s vašim glavama, dušama
i imetkom. Ako ne budete slušali naše riječi i budete uporni i tvrdoglavi,
sve ćemo vas pobiti i korijen vam zatrti. Ne recite da niste znali.&quot;&lt;/em&gt;

Ćatićevi oficiri su izglasali da se neće predati i Hildburghausen dobija odgovor:

&quot;&lt;em&gt;Tvrđava pripada svijetlom, moćnom, plemenitom islamskom padišahu,
koji je postigao Božiju milost. Našu blagodarnu tvrđavu, koja pod svojim
okriljem štiti našu djecu, zavičaj koji je ostao od naših djedova, ne
damo svojim rukama neprijatelju. Mi smo se čvrsta srca odlučili na ovaj
put, da žrtvujemo duše i živote za islam i dok među nama ima iko živ,
nećemo odustati od borbe.&quot;&lt;/em&gt;

=== Hećimoglu Ali-paša stiže u pomoć ===
Nakon što su Austrijanci dobili vijest da je [[Hećimoglu Ali-paša]] krenuo s 15.000 vojnika u pomoć Banjalučanima, još žešće gađaju grad. Ćatić je uputio pismo travničkom veziru, koje su pronijeli kroz neprijateljske linije prerušeni bosanski vojnici. No, pismo nije stiglo do travničkog vezira jer su već susreli vojsku Hećimoglu Ali-paše te je njemu bilo uručeno.

Dana 3. augusta, Hildburghausena izviđači obavještavaju da su u okolnim šumama primijećeni nepoznati vojnici; on donosi kobnu odluku da se to dalje ne prati. To je omogućilo bosanskoj vojsci da se neopaženo približi austrijskom logoru.

Hildburghausen je očekivao (mada je pogrešno procijenio vrijeme) da će bosanskoj vojsci stići pomoć, te je pregrupisao vojnike. Feldmaršali Succoi i Rommer čuvali su desno krilo, dok general-major Baranyay prebacuje artiljeriju na lijevu obalu [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Znatan broj vojnika ostavljen je kao rezerva.

Dok su se Austrijanci pregrupisali, trupe-branioci čine to isto.

Desnim krilom vojske, koja je braniocima dolazila u pomoć, komandovao je [[Cazinska Krajina|krajiški]] kapetan [[Mehmed-beg Fidahić]]; spahije iz 4. [[sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]] Bosanskog ejaleta postavljaju se na lijevo krilo. Među vojnicima bili su i [[ulema|uleme]], [[muderis]]i itd. Bilo je i pravoslavaca odanih Bosanskom ejaletu, a materijalnu pomoć vojsci pružali su i [[franjevci]].

Prije dolaska pomoći odnos snaga napadača i branilaca iznosio oko 3 na 1; Austrijska vojska raspolagala je s oko 17.000 a bosanska 5.000.

=== Glavna bitka ===
Čim su trupe pod komandom Hećimoglu Ali-paše napale u jutro 4. augusta austrijsku vojsku, branioci kreću u juriš na lijevu obalu Vrbasa. Austrijske trupe, pod komandom Baranyaya, odbijaju juriš branilaca. U toku bitke austrijski oficiri odstupaju od rasporeda koji je postavio Hildburghausen, te time nesvjesno pomažu braniocima; veliku grešku napravio je Baranyay jer nije rasporedio pješadiju. Jedan dio austrijske vojske držao se prvobitnog naređenja, pa je izazvan metež u njihovim redovima, a tim nije bilo moguće uspostaviti jedinstvenu pješadijsku liniju. Bosanska konjica to koristi i napada centar austrijske vojske zadajući im velike gubitke.

Kada su branioci uspjeli zauzeti pontonski most, austrijske trupe na lijevoj obali Vrbasa počinju da se povlače. Mehmed-paša koji je to primijetio, napada svom žestinom austrijske trupe koje su još pružale otpor.

Hildburghausen naređuje svojim trupama da se pojača lijeva obala Vrbasa i time potpomogne Baranyay. Ovaj potez Hildburghausena kasnije je smatran glavnom njegovom greškom, jer se ispostavilo da je Baranyay bio strateški nesposoban i da nije bio u stanju iskoristiti pojačanje.

Austrijska vojska na lijevoj obali Vrbasa pokušava da se spasi prelazeći rijeku, mnogi su bili neplivači te su se u valovima udavili. Po pet vojnika držalo se za rep konja da bi prešli rijeku. Desno krilo pružalo je još znatan otpor; branioci su u toku dana izvršili pet napada. Predveče 4. augusta Hildburghausen naređuje povlačenje.

=== Potjera za austrijskom vojskom ===
Mehmed Ali-paša naređuje 5. augusta da se za Austrijancima krene u potjeru. Pošto su bosanske trupe djelimično krenule neorganizovao u potjeru, 500 vojnika gube kod [[Klašnica|Klašnice]] kada su sustigli austrijske trupe. Dana 13. augusta, Hildburghausen stiže u [[Slavonska Gradiška|Slavonsku Gradišku]], gdje je do 20. augusta čekao ostatak vojske.

=== Posljedice ===
Poginulo je oko 600 branilaca, dok je austrijska vojska izgubila oko 300 vojnika u direktnim okršajima. Nepoznat broj austrijskih vojnika, prema procjeni – samo iz Hildburghausenovog tabora njih 1.000, utopio se u Vrbasu. Najmanje je 1.200 vojnika ranjeno.

Bosanska vojska zaplijenila je 12 topova, 315 [[šator]]a, hiljade buradi [[barut]]a, te mnogo pušaka, sablji i vojne opreme.

Hrvatski ban [[Josip Esterhazi]], koji je nakon poraza austrijske vojske napustio [[Bužim]], poraz je obrazložio nedostatkom teške artiljerije. Austrijski oficiri su kao glavni razlog navodili nedostakak discipline među vojnicima.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* Mustafa Imamović, ''Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine''
* Uzunçarsılı, İsmail Hakkı, (1956, 6. izd. 2007), ''Osmanlı Tarihi IV. Cilt 1. Bölüm: Karlofça Antlaşmasından XVİİİ. Yüzyılın Sonlarına Kadar'', Ankara: Atatürk Kültür, Dil ve Tarih Yüksek Kurumu, Türk Tarih Kurumu Yayınları (Xİİİ. Dizi) {{ISBN|975-16-0015-4}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.balkanhistory.com/austro-turkish_war_1737-9.htm Austro-turski rat 1737–39], 21. septembar 2009 (balkanhistory.com) {{en simbol}}
* https://historija.info/banjalucki-boj-opjevan-u-sevdalinci/
* https://www.biserje.ba/tag/banjalucki-boj/
* https://hrcak.srce.hr/file/24539 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618094728/https://hrcak.srce.hr/file/24539 |date=18. 6. 2022 }}
* https://books.google.ba/books/about/Banjalu%C4%8Dki_boj.html?id=HLS5AAAACAAJ&amp;redir_esc=y
* https://books.google.ba/books?id=nf30Du3AI0oC&amp;pg=PA19&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false

[[Kategorija:Bitke|Banje Luke]]
[[Kategorija:Historija Banje Luke]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:1737.]]
[[Kategorija:Bitke s učešćem Bosne tokom osmanskog perioda]]
[[Kategorija:Osmanske bitke]]</text>
      <sha1>ligcop5xtz2134jeuxrvzbbr5bdiuju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>25. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3192</id>
    <revision>
      <id>3923761</id>
      <parentid>3922289</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:14:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3923761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4005" sha1="omx09tle8xrynt6wr4u8nuz25bmka4p" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''25. januar / siječanj (25. 1)''' jest 25. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 340 dana (341 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1479]] – Potpisan [[Carigradski mir (1479)|Carigradski mir]] između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
* [[1987]] – Izbija požar u fabrici prehrambenog kombinata [[Agrokomerc]], što je bio povod za početak [[Afera Agrokomerc|istoimene afere]].
* [[2006]] – Održani [[Palestinski izbori 2006.|izbori za Palestinsko zakonodavno vijeće]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1627]] – [[Robert Boyle]], engleski hemičar

=== 18. vijek ===
* [[1708]] – [[Pompeo Batoni]], italijanski slikar

=== 19. vijek ===
* [[1874]] – [[William Somerset Maugham]], engleski pripovjedač i dramatičar
* [[1882]] – [[Virginia Woolf]], britanska književnica i idol feminističkog pokreta
* [[1891]] – [[Gwen Ffrangcon-Davies]], britanska glumica
* [[1894]] – [[Micheil Tschiaureli]], gruzijski režiser

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Géza Fried]], mađarski pijanist i kopozitor
* [[1917]] – [[Jânio Quadros]], brazilski političar i državnik
* [[1922]] – [[Luigi Luca Cavalli-Sforza]], italijanski naučnik i genetičar
* [[1926]] – [[Youssef Chahine]], egipatski režiser
* [[1927]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kantautor i prvo ime ''[[Bossa nova|bossa nove]]''
* [[1928]] – [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski političar
* [[1933]] – [[Corazon Aquino]], filipinska političarka i državnica
* [[1935]] – [[António Ramalho Eanes]], portugalski političar i državnik
* [[1938.]]
** [[Etta James]], američka pjevačica žanrova: [[blues]], [[R&amp;B]], [[soul]], [[rock and roll]], [[jazz]] i [[gospel]]
** [[Leiji Matsumoto]], japanski crtač stripa
** [[Vladimir Visocki]], ruski pjevač, pjesnik, pozorišni i filmski glumac i pisac
* [[1940]] - [[Vinko Krajtmajer]], bosanskohercegovački kompozitor
* [[1942]] – [[Eusébio]], portugalski nogometaš
* [[1944]] – [[Shozo Sasaki]], japanski biatlonac
* [[1948]] – [[Chrisje Comvalius]], nizozemska glumica
* [[1949]] – [[Zoran Kapetanović]], bosanskohercegovački novinar
* [[1951]] – [[Bill Viola]], američki umjetnik video i instalacijskih djela
* [[1953.]] 
** [[Dževad Karahasan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, romanopisac i esejist
** [[Staša Zajović]], srbijanska feministkinja i mirovna aktivistica, članica [[Žene u crnom|Žena u crnom]]
* [[1957]] – [[Luis Alfredo Garavito Cubillos]], kolumbijanski serijski ubica
* [[1958.]]
** [[Alessandro Baricco]], italijanski književnik
** [[Antonio López Nieto]], španski nogometni sudija
* [[1965]] – [[Igor Hohrijakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac
* [[1972]] – [[István Oláh Nelu]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1978]] – [[Rachel Steer]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1981.]] 
** [[Alicia Keys]], američka soul-pjevačica
** [[Toše Proeski]], [[Makedonci|makedonski]] pjevač [[Pop-muzika|pop-muzike]]

== Umrli ==
* [[1978]] – [[Skender Kulenović]], bosanskohercegovački književnik i akademik
* [[1987]] – [[Asim Ferhatović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[2014]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[2017]] – [[Mary Tyler Moore]], američka glumica
* [[2019]] – [[Dušan Makavejev]], srbijanski režiser
* [[2025]] – [[Dražen Dalipagić]], jugoslavenski košarkaš

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/25/ Na današnji dan (25. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-25/ Na današnji dan (25. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-25]]</text>
      <sha1>omx09tle8xrynt6wr4u8nuz25bmka4p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>18. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4818</id>
    <revision>
      <id>3923746</id>
      <parentid>3842871</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3923746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3996" sha1="70aq2okmgz0hiw8220ugyw8l6uipspt" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''18. maj / svibanj (18. 5)''' jest 138. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (139. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 227 dana.

== Događaji ==
* [[1291]] – Nakon šest sedmica opsade pada Akkon, posljednje veliko uporište kršćanskih snaga, u ruke muslimanskih Memluka. Sa ovim su krstaški ratovi defintivno propali.
* [[1944]] – Pobjedom [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], ali uz teške gubitke, završena [[Bitka za Monte Cassino]], jedna od najvažnijih bitaka na [[Italijanski front (2. svjetski rat)|Italijanskom frontu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

== Rođeni ==
=== 11. vijek ===
* [[1048]] – [[Omar Hajjam]], [[Perzija|perzijski]] [[pjesnik]], [[matematika|matematičar]] i [[astronom]]

=== 17. vijek ===
* [[1616]] – Johann Jakob Froberger, njemački kompozitor

=== 19. vijek ===
* [[1868]] – [[Nikolaj II]], [[Spisak ruskih careva|posljednji]] [[Rusija|ruski]] [[car]]
* [[1872]] – [[Bertrand Russell]], [[Engleska|engleski]] [[filozofija|filozof]], matematičar i [[društvo|društveni]] reformator
* [[1883]] – [[Walter Gropius]], [[Njemačka|njemački]] [[arhitekta]] i osnivač ''[[Bauhaus]]a''
* [[1897]] – [[Frank Capra]], [[SAD|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Sigrid Gurie]], [[Norveška|norveško]]-američka [[glumica]]
* [[1912]] – [[Perry Como]], američki [[pjevanje|pjevač]]
* [[1913]] – [[Charles Trenet]], [[Francuska|francuski]] [[šansona|šansonjer]]
* [[1918]] – [[Naim ef. Hadžiabdić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[reisu-l-ulema|reis]]
* [[1920]] – [[Ivan Pavao II]], [[papa]] od [[1978]] do [[2005]].
* [[1925]] – [[Dana Kurbalija]], bosanskohercegovačka glumica
* [[1933]] – [[John Moore (biatlonac)|John Moore]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1934]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[1942]] – [[Albert Hammond]], [[UK|britanski]] [[kantautor]]
* [[1944]] – [[Adila Pašalić-Kreso]], [[pedagog]], član [[ANU BiH]];
* [[1950]] – [[Thomas Gottschalk]], njemački [[Televizija|TV]]-voditelj
* [[1960]] – [[Urša Raukar-Gamulin]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica
* [[1962]] – [[Mark Langin]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1973]] – [[Hironao Meguro]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[1975]] – [[John Higgins (snuker)|John Higgins]], [[Škotska|škotski]] [[snuker]]aš, četverostruki [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|svjetski prvak]]
* [[1988]] – [[{{imdb title|id=broj|title=Film}}Ksenija Sidorova]], [[Latvija|latvijska]] [[harmonika]]šica

== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1410]] – Rupert I, rimsko-njemački kralj

=== 17. vijek ===

* [[1632.|1632]] – [[Topal Redžep-paša]], veliki vezir [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]

=== 20. vijek ===
* [[1909]] – [[George Meredith]], engleski [[književnost|književnik]]
* [[1911]] – [[Gustav Mahler]], [[Austrija|austrijski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[1956]] – [[Anka Topić]], hrvatska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja
* [[1989]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor

=== 21. vijek ===
* [[2011]] – [[Vítězslav Jureček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[2014]] – [[Dobrica Ćosić]], jugoslavenski i srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar
* [[2018]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozajist

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
* Međunarodni dan muzeja

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|18 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/18 Na današnji dan (18. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-18/ Na današnji dan (18. maj), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj018]]</text>
      <sha1>70aq2okmgz0hiw8220ugyw8l6uipspt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>30. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4830</id>
    <revision>
      <id>3923744</id>
      <parentid>3908006</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:36:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 19. vijek */</comment>
      <origin>3923744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3493" sha1="cv743owh0tg52widt8rpvqsud545kyz" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''30. maj / svibanj (30. 5)''' jest 150. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (151. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 215 dana.

== Događaji ==
* [[1445]] – [[Margareta Anžujska]] krunisana za kraljicu Engleske.
* [[1784]] – Mirovnim sporazumom u Parizu završava Englesko-nizozemski rat od 1780. do 1784. To je bio četvrti rat imeđu Engleza i Nizozemaca.
* [[1913]] – Potpisan [[Londonski sporazum (1913)|Londonski sporazum]].
* [[1992]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 757]], o uvođenju sankcija za područje [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]].

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1423]] – [[Georg von Peuerbach]], austrijski astronom i matematičar

=== 17. vijek ===
* [[1672]] – [[Petar Veliki]] (Pjotr Aleksejevič Romanov), ruski car

=== 18. vijek ===
* [[1799]] – [[Ferdo Livadić]], hrvatski kompozitor

=== 19. vijek ===
* [[1814]] – [[Mihail Bakunjin]], ruski revolucionar i anarhist
* [[1846]] – [[Peter Carl Fabergé]], ruski zlatar
* [[1876]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski književnik
* [[1882]] – [[Anka Topić]], hrvatska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja
* [[1896]] – [[Howard Hawks]], američki režiser

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Hannes Alfvén]], švedski fizičar
* [[1909]] – [[Benny Goodman]], američki muzičar
* [[1945]] – [[Pero Zubac]], bosanskohercegovački, srbijanski i jugoslavenski pisac
* [[1951]] – [[Zdravko Čolić]], jugoslavenski pop-pjevač
* [[1952]] – [[Toni Janković]], jugoslavenski i bosanskohercegovački pjevač ([[Divlje jagode]])
* [[1953]] – [[Luis Ríos]], argentinski [[biatlon]]ac
* [[1955]] – [[Safet Oručević]], bosanskohercegovački političar i biznismen
* [[1959]] – [[Blaž Slišković]], bosanskohercegovački nogometaš i selektor
* [[1961]] – [[Jan Matouš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[1972.|1972]] – [[Bratislav Zdravković]], [[Srbija|srpski]] folk pjevač
* [[1974]] – [[Cee Lo Green]], američki reper, tekstopisac i glumac
* [[1979]] – [[István Vad]], mađarski nogometni sudija
* [[1980.]]
** [[Steven Gerrard]], engleski nogometaš
** [[Halis Özkahya]], turski nogometni sudija
* [[1999]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš

== Umrli ==
=== 13. vijek ===
* [[1252]] – Ferdinand III, kralj Španije i, kao Ferdinand II, kralj Kastilje

=== 15. vijek ===
* [[1431]] – [[Ivana Orleanska]], francuska nacionalna junakinja i svetica Katoličke crkve

=== 16. vijek ===
* [[1593]] – [[Christopher Marlowe]], engleski književnik

=== 17. vijek ===
* [[1640]] – [[Peter Paul Rubens]], flamanski slikar

=== 18. vijek ===
* [[1744]] – [[Alexander Pope]], engleski književnik
* [[1778]] – [[Volter]], francuski književnik, historičar i filozof

=== 20. vijek ===
* [[1912]] – [[Wilbur Wright]], američki pionir aviacije i graditelj aviona
* [[1960]] – [[Boris Leonidovič Pasternak]], ruski književnik
* [[1965]] – [[Louis Hjelmslev]], danski lingvist
* [[1984]] – [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|30 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/30 Na današnji dan (30. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-30/ Na današnji dan (30. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj030]]</text>
      <sha1>cv743owh0tg52widt8rpvqsud545kyz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Malta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5650</id>
    <revision>
      <id>3923790</id>
      <parentid>3895072</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T19:19:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49400" sha1="8651k9vmz8e4s2k06tj4voi17nevpxf" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Drugo_značenje|Malta (višeznačnica)}}
{{Infokutija država|
| izvorno_ime                    = ''Repubblika ta' Malta''&lt;br /&gt;''Republic of Malta''
| zvanično_ime                   = Republika Malta
| ime_genitiv                    = Malte
| himna                          = &quot;[[L-Innu Malti]]&quot;&lt;br /&gt;(&quot;Himna Malte&quot;){{Center|[[Datoteka:Malta National Anthem.ogg]]}}
| zastava                        = Flag_of_Malta.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Malta.svg
| mapa                           = EU-Malta.svg
| službeni_jezik                 = [[Malteški jezik|malteški]], [[Engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Valletta]] (de facto)&lt;br /&gt;{{coord|35|53|N|14|30|E|type:city}}
| najveći_grad                   = [[Birkirkara]]
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Malte|Predsjednica]]
| vladar_prva_vlast              = [[Myriam Spiteri Debono]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Malte|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Robert Abela]]
| po_površini_na_svijetu         = 186
| površina                       = 315
| procenat_vode                  = zanemariv
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 166
| stanovnika                     = 519.562 &lt;small&gt;(popis 2021)&lt;/small&gt;
| gustoća                        = 1700
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = [[21. septembar]] [[1964]].
| bdp_ukupno                     = $9.893 biliona
| bdp_godina                     = 2008
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 142.
| bdp_per_capita                 = $23,971
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.902
| hdi_godina                     = 2008
| hdi_nivo                       = {{color|#009900|visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 38.
| gini                           =
| gini_godina                    =
| valuta                         = [[Euro]]
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| najveća_tačka_ime              = [[Ta'Dmejrek]] (Dingli Cliffs)
| najveća_tačka_metara           = 253
| internetski_nastavak           = [[.mt]]
| pozivni_broj                   = +356
}}

'''Malta''', zvanično '''Republika Malta''' ([[Malteški jezik|malteški]]: ''Repubblika ta' Malta'', [[Engleski jezik|engleski]]: ''Republic of Malta'') je [[ostrvska država]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]]. Sastoji se od nekoliko većih i manjih ostrva od kojih su tri naseljena. Najvećo [[ostrvo]] je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi manje od pola miliona stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta.

Malteško ostrvlje nalazi se nedaleko od [[Sicilija|Sicilije]] ([[Italija]]), te manje od 300&amp;nbsp;km od obale [[Afrika|Afrike]]. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tokom [[Historija|historije]] vladale mnoge sile, kao što su [[Feničani]], [[Rim]]ljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. septembra 1964. Malta je nezavisna od [[Velika Britanija|Velike Britanije]], a od 1. maja 2004. članica [[Evropska Unija|Evropske unije]].

Malta je izraženo [[Katoličanstvo|katolička]] zemlja, s jednim od najvećih procenata udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. [[Kršćanstvo]] je na Maltu donio [[Apostol (kršćanstvo)|apostol]] Sveti Pavle koji je na ovom otoku doživio brodolom. Službeni jezici Malte su [[Malteški jezik|malteški]] i [[Engleski jezik|engleski]]. [[Italijanski]] također ima veliki značaj u državi, budući da je bio službeni jezik do 1934.

== Historija ==
=== Prve kulture i antika ===
Prvi naseljenici Malteških otoka bili su [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]] koji su se ovdje naselili oko 5200. p. n. e. sa [[Sicilija|Sicilije]]. Ti prvi naseljenici najvjerovatnije su bili Sikanci, za koje se smatra da su bili jedino pleme koje je naseljavalo ove otoke u to vrijeme &lt;ref&gt;[http://www.localhistories.org/malta.html &quot;Brief History of Malta&quot;] LocalHistories.org&lt;/ref&gt;, a smatraju se srodnicima [[Iberi|Ibera]]. Stanovništvo otoka u to vrijeme bavilo se uzgojem [[žitarica]] i [[Stočarstvo|stoke]], a, kao i mnoge druge evropske kulture u to vrijeme, poštovali su kult plodnosti.

[[Datoteka:Malta Hagar Qim BW 2011-10-04 16-42-30.JPG|mini|desno|215px|Hagar Qim]]
Keramički predmeti nađeni u Għar Dalamu slični su onima nađenim u Agrigentu na Siciliji. U ovom ranom razdoblju malteške civilizacije pojavljuju se mistični megalitni hramovi, čiji se ostaci mogu još naći na Malti i Gozu. Ti su hramovi jedni od najstarijih struktura napravljenih od kamena na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] &lt;ref name=&quot;Old Temples Study Foundation OTSF&quot;&gt;[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://users.aber.ac.uk/jpg/malta/arch.html |title=Aberystwyth, The University of Wales |access-date=7. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212031419/http://users.aber.ac.uk/jpg/malta/arch.html |archive-date=12. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;David Trump et al, Malta Before History (2004: Miranda Publishers)&lt;/ref&gt;, a korišteni su u razdoblju između 4000 i 2500. p. n. e.

[[Datoteka:Malta 16 Mnajdra.jpg|mini|lijevo|170px|Hramovi Mnajdre iz 4. milenijuma p. n. e.]]
Neki naučnici smatraju da su hramovi korišteni za žrtvovanje [[Životinje|životinja]], iako su to samo nagađanja. Ova kultura je nestala s ovih otoka oko 2500. p. n. e, a nagađa se da je kulturu izbrisala neka [[bolest]] ili [[glad]]. Sukobi se ne smatraju razlogom nestanka jer ne postoje dokazi o [[Oružje|oružju]] iz tog perioda.

Negdje oko 3500. p. n. e. ova kultura je sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi Ġgantije na Gozu &lt;ref name=&quot;Old Temples Study Foundation OTSF&quot;/&gt;, te hramovi Ħaġar Qima i Mnajdre &lt;ref&gt;Sheehan, Sean [http://books.google.com/books?id=LRGrRy7S750C&amp;pg=PA87&amp;dq=%C4%A6a%C4%A1ar+Qim+and+Mnajdra&amp;sig=ACfU3U1ozj76aQDaWbOpgv4EsJxWGi8jgg#v=onepage&amp;q&amp;f=false Malta], Marshall Cavendish. {{ISBN|0-7614-0993-9}}&lt;/ref&gt; Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodeni konji i [[slon]]ovi. Nakon ove civilizacije Malteški otoci neko vrijeme bili su nenaseljeni. U [[bronzano doba]] opet dolaze naseljenici, čija je kultura obuhvaćala kremiranje posmrtnih ostataka i izgradnju manjih megalitnih građevina zvanih ''dolmeni'' &lt;ref&gt;Daniel Cilia, [http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/linetime.html &quot;Malta Before Common Era&quot;, in The Megalithic Temples of Malta].&lt;/ref&gt;.

Oko 700. p. n. e. na otoke dolaze [[Grci]] koji su se najviše nastanili na području današnje Vallette &lt;ref&gt;[http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp &quot;Notable dates in Malta's history&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091125021207/http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp |date=25. 11. 2009 }}, Department of Information - Maltese Government&lt;/ref&gt;. Vijek poslije tu dolaze i [[Feničani]], koji su se otocima koristili kao [[Trgovina|trgovačkom]] stanicom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama &lt;ref&gt;Owen, Charles.  [http://books.google.com/books?id=OhRCAAAAIAAJ&amp;q=malta+Phoenician++%22trading+post%22&amp;dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&amp;pgis=1 The Maltese Islands], Praeger.&lt;/ref&gt;.

Nakon pada Feničanskog carstva, ovo područje je oko 400. p. n. e. potpalo pod kontrolu Kartage, bivše feničanske kolonije &lt;ref&gt;Terterov, Marat. [http://books.google.com/books?id=kc7DO3TZEYcC&amp;pg=PA4&amp;dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&amp;sig=ACfU3U2Sm0qNg7diIWAe4mLI4LUqiRKNgA#v=onepage&amp;q=malta%20Phoenician%20%20%22trading%20post%22&amp;f=false Doing Business with Malta] , GMB Publishing Ltd. {{ISBN|1-905050-63-1}}&lt;/ref&gt;. U to vrijeme Kartažani su koristili Maltu za uzgoj [[maslina]], [[rogač]]a i proizvodnju [[Tkanina|tkanine]]. Za vrijeme [[Punski ratovi|Punskih ratova]] 218. p. n. e, Maltežani su se pobunili protiv kartagenske vlasti, te dali kontrolu nad svojim vojnim garnizonom rimskom konzulu Semproniju &lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;&gt;Castillo, Dennis Angelo. [http://books.google.co.uk/books?id=i5ns5LNtoiUC&amp;pg=PA25&amp;lpg=PA25&amp;dq=MALTA+sEMPRONIUS&amp;source=web&amp;ots=JHcfabryVa&amp;sig=cXCtKu3apl5Y2y7OEhaMvt1CMM0&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=1&amp;ct=result#PPA25,M1 The Maltese Cross: A Strategic History of Malta], Greenwood Publishing Group. {{ISBN|0-313-32329-1}}&lt;/ref&gt;. Za vrijeme Sirakuske pobune, Malta je ostala vjerna Rimu, zbog čega je nagrađena naslovom ''Foederata Civitas'', koji je značio određenu razinu autonomije unutar pokrajine Sicilije &lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;/&gt;. U to vrijeme otok su nazivali Melita, a glavni grad nalazio se u središtu otoka i nosio je isto ime (današnja Mdina) &lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;/&gt;.

Zbog uspješnosti i važnosti Malteških otoka u rimskoj državi, car Hadrijan im je 117. p. n. e. dao status municipija. Godine 60, na sjevernom dijelu otoka koji je danas poznat kao Zaljev sv. Pavla, nasukao se brod apostola sv. Pavla &lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;/&gt;. Prema pričama, on je ostao na otoku tri mjeseca, tokom kojih je širio kršćanstvo i izvodio čuda.

Raspadom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno u 4. vijeku, Malta potpada pod kontrolu [[Bizantija|Bizantije]] kojom se vladalo iz [[Carigrad]]a. O razdoblju bizantijske vlasti na Malti, koja je trajala četiri vijeka, malo je poznato. Postoje dokazi da su [[Germani|germanska]] plemena, uključujući [[Goti|Gote]] i [[Vandali|Vandale]], kratkovremeno preuzeli vlast nad otocima, nakon čega je Bizantija ponovno preuzela otoke i na njih postavila vojsku &lt;ref&gt;Borg, Victor Paul. [http://books.google.com/books?id=o1QO1Tk-FsMC&amp;pg=PA331&amp;dq=byzantine+malta&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;sig=ACfU3U38b0XhbN8wTPyxs2tPEX0RbyVg9w#v=onepage&amp;q=byzantine%20malta&amp;f=false The Rough Guide to Malta &amp; Gozo], Rough Guides. {{ISBN|1-85828-680-8}}&lt;/ref&gt;.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily.svg|mini|desno|150px|Aragonska zastava Kraljevine Sicilije]]
Za vrijeme bizantijsko-[[Arapi|arapskih]] ratova, Malta je zajedno sa Sicilijom osvojena nakon što je admiral Eufemije izdao Bizantiju i zatražio od Aglabida zauzimanje ove teritorije &lt;ref&gt;[https://www.stanford.edu/dept/archaeology/cgi-bin/drupal/index.php?q=MountPolizzo/handbookPDF/MPHandbook5.pdf &quot;Brief history of Sicily&quot;]{{Mrtav link}} (PDF), Archaeology.Stanford.edu&lt;/ref&gt;. Pošto je to područje bilo dio Sicilijanskog emirata, kontrolu nad njim su 909. dobili Fatimidi. Za vrijeme arapske vlasti uveden je novi sistem [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], neke nove kulture [[Voće|voća]] i [[pamuk]], te sicilijsko-arapski jezik, koji se nakon nekog vremena razvio u [[malteški jezik]] &lt;ref&gt;Wilson, Andrew. [http://books.google.com/books?id=jIP9WiIOtKYC&amp;pg=PA64&amp;dq=Siculo-Arabic+Maltese&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;sig=ACfU3U0ANaOtExtwNoXiIbN9koijAKe_9A Corpus Linguistics Around the World] , Rodopi. {{ISBN|90-420-1836-4}}&lt;/ref&gt;. Lokalno kršćansko stanovništvo imalo je slobodu prakticiranja svoje vjere, ali je zato moralo plaćati dodatan [[porez]] vlastima &lt;ref&gt;Bain, Carolyn. [http://books.google.com/books?id=lqHLlLsgi1IC&amp;pg=PA22&amp;dq=malta+arab&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;sig=ACfU3U3QDGMLZFGwiilmVB0bB-Nfsq8X9w Malta &amp; Gozo], Lonely Planet. {{ISBN|1-74059-178-X}}&lt;/ref&gt;. Godine 1091. [[Normani]] osvajaju Siciliju i Malteške otoke, a lokalni kršćani toplo dočekuju sicilijanskog grofa [[Rogerije I, grof Sicilije|Rogerija I]]. Zbog oslobođenja, Maltežani nude Rogeriju I sudjelovanje u njegovim ratovima, a on je na to, prema predaji, poderao dio svoje crveno-bijele zastave i dao je Maltežanima, što je osnova današnje zastave Malte.

[[Datoteka:JPDV.jpg|mini|lijevo|175px|Jean Parisot de La Valette, osnivač [[Valletta|Vallette]]]]
Za vrijeme vlasti dinastije [[Hauteville (dinastija)|Hauteville]], Malta doživljava procvat. U to vrijeme bila je dio [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]], koja je još obuhvatala Siciliju i južni dio [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluostrva]]. [[Katolička Crkva|Katoličanstvo]] je ponovo postalo državna religija, a njom je na Malti upravljala Palermska biskupija. U tom periodu širi se normanska [[arhitektura]], pogotovo u tadašnjem glavnom gradu Mdini. Sicilijanski kralj [[Tankred, kralj Sicilije|Tankred]] pretvara Maltu i Gozo u feudalni posjed ili [[feud]] na čelu sa knezom. Zbog njihove strateške važnosti, Malteški otoci bili su meta mnogih osvajačkih sila, tako da su prvi knezovi bili vješti đenovski gusari, a stanovništvo otoka je militarizirano kako bi bilo spremno na pokušaje zauzimanja otoka. Kraljevinom od [[1194]]. do [[1266]]. vlada [[dinastija Hohenstaufen]], zahvaljujući braku cara [[Henrik VI, car Svetog Rimskog Carstva|Henrika VI]] i kraljice [[Konstancija, kraljica Sicilije|Konstancije]], posljednje sicilijanske vladarice iz dinastije Hauteville. Za vrijeme vladavine njihovog sina, sicilijanskog kralja [[Fridrik II, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika I]], s Malte je [[1224]]. protjerano svo muslimansko stanovništvo&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.aboutmalta.com/history/time-Line.htm|publisher=AboutMalta.com|title=Time-Line}}&lt;/ref&gt;, a ukupno muško kršćansko stanovništvo Celana u [[Abruzzo|Abruzzu]] preseljeno je na Maltu.

Jedno kratko vrijeme kraljevstvom je vladala sicilijanska dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]], koji su zbog visokih [[porez]]a bili vrlo nepopularni na Malti, djelimično i zbog [[rat]]a [[Karlo I, kralj Napulja|Karla I Anžuvinca]] sa Genovom, kad je [[1275]]. opljačkan otok Gozo. Nedugo nakon ovih napada izbija pobuna poznata kao Sicilijanska večernja. Kraljevstvo se dijeli na Napuljsko i Sicilijansko kraljevstvo, koje zajedno s Maltom potpada pod vlast [[Aragonija|Aragonije]]. Otokom sve do [[1409]]. vladaju rođaci aragonskih kraljeva, nakon čega postaje dio [[Kruna Aragonije|Aragonske krune]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.knowital.com/history/sicily/sicily-history.html|publisher=KnowItal.com|title=History of Sicily|access-date=13. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013151847/http://www.knowital.com/history/sicily/sicily-history.html|archive-date=13. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Aragonskom kraljevstvu djeca vladara nosila su titulu kneza Malte. U ovo vrijeme malteško plemstvo doživljava procvat. Od 1397. titula kneza Malte ponovo dobija feudalni značaj, te nakon sukoba oko naslova [[kralj]] ukida taj naslov. Nakon što je ta titula ponovo uvedena, opet izbijaju svađe u kojima se malteško plemstvo pobunilo protiv kneza Gonsalva Monroya. Iako su se Maltežani bunili protiv kneza, iskazali su odanost sicilijanskoj kruni, što je razlog zbog čega ih aragonski kralj [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfons V]] nije kaznio, nego je obećao da nikad neće dodijeliti taj položaj nekom drugom, te ga je objedinio s krunom. Kao ishod ovih događaja, grad Mdina je dobio nadimak ''Città Notabile''.

=== Malteški vitezovi i Napoleon ===
[[Datoteka:Malta Mdina BW 2011-10-05 12-41-38.JPG|mini|desno|175px|[[Barok]]na Katedrala sv. Pavla u Mdini.]]

Godine [[1530]], [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva]], daje otoke viteškom redu [[Ivanovci|Ivanovaca]] na vječno upravljanje. Malteški su vitezovi [[1522]]. bili istjerani s [[Rodos (otok)|Rodosa]] od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Godine [[1565]], vitezovi su, zajedno s Maltežanima, izdržali veliku opsadu Malte koju je izvela osmanska mornarica.

Nakon ove opsade, planirano je pojačanje malteških zidina, pogotovo u lučkom području gdje je izgrađen novi grad Valletta, nazvan po velikom meštru Jeanu de la Valetteu. Također, uzduž obale izgrađeni su i stražarski tornjevi (Wignacourt, Lascaris i de Redin) nazvani po velikim meštrima koji su naredili njihovu gradnju. Za vrijeme vlasti Malteških vitezova na otocima su napravljeni mnogi građevinski i kulturni projekti, uključujući ukrašavanje Città Vittoriose, izgradnju novih gradova, kao što su Città Rohan i Città Hompesch, te poboljšanje akademskog i društvenog života.

Vlast Ivanovaca doživljava kraj kad je [[Napoleon]] osvojio Maltu na svom ratnom pohodu na [[Egipat]] [[1798]]. Ovo osvajanje izvedeno je Napoleonovim lukavstvom tako da je zatražio sigurnu luku kako bi ponovo opskrbio svoje brodove, a nakon što je sigurno ušao u Vallettu, okrenuo je oružje na svoje domaćine. Veliki meštar Ferdinand von Hompesch zu Bolheim kapitulirao je, a Napoleon je nekoliko dana ostao na Malti, tokom kojih je sistemski pljačkao otok, te uspostavio sopstvenu upravu. Nakon toga je dalje otplovio za Egipat, ostavljajući znatan garnizon na Malti.

Francuske okupacijske snage bile su izuzetno nepopularne među stanovništvom, djelimično i zbog njihovog stava prema vjeri. Stanovništvo se pobunilo protiv finansijskih i vjerskih reformi, pa su se Francuzi morali sakriti unutar gradskih zidina. [[Velika Britanija]] je, zajedno s Kraljevstvom dviju Sicilija, slala vojnu pomoć Maltežanima, te su Britanci svojom mornaricom blokirali otoke.

Izolirane francuske snage, pod generalom Claude-Henrijem Belgrand de Vauboisom, predale su se 1800, te su otoci potpali pod britansku vlast na čelu s guvernerom Alexanderom Ballom. Maltežani su tada napravili deklaraciju kojom su tražili direktnu zaštitu britanskog monarha, tada [[George III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea III]], te su zahtijevali da kralj nema pravo ustupiti otoke nekoj drugoj sili.&lt;ref&gt;{{cite book | last=Holland | first=James | title=Fortress Malta: An Island Under Siege, 1940-1943 | publisher=Miramax Books | year=2003 | isbn=1-4013-5186-7 | url=https://archive.org/details/fortressmaltaisl00holl }}&lt;/ref&gt;

=== Britanska vlast i Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:BombDamageMalta.jpg|mini|215px|lijevo|Šteta koju je napravila bomba pala u Valletti za vrijeme Drugog svjetskog rata.]]

Godine [[1814]], Pariskim mirovnim sporazumom Malta je službeno postala dio Britanske imperije. Zbog svog položaja na pola puta između [[Gibraltar]]a i [[Suecki kanal|Sueckog kanala]], Malta je bila važno pomorsko pristanište i smatrana je važnom postajom na putu za Indiju. Godine [[1919]], Britanske snage su pucale na grupu protestanata protiv novih [[porez]]a, ubivši četiri Maltežana. Ovaj incident doveo je do značajnog rasta podrške proitalijanskim strankama, koje su se protivile britanskm prisustvu na otoku. Ovaj dan je poznat kao [[Sette Giugno]] ([[Italijanski]] za 7. juna) i na Malti se slavi kao nacionalni praznik.

1930-ih britanska je Sredozemna flota, koja je bila važan pokretač trgovine na otoku, premještena u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Malta je odigrala važnu ulogu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], zbog svoje blizine pomorskim putevima Sila Osovine. Zbog hrabrosti koje su Maltežani iskazali u dugotrajnoj borbi protiv neprijateljskih snaga, kralj [[George VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George VI]] kolektivno je nagradio Maltežane ordenom George Cross. Replika ove nagrade danas se nalazi u gornjem lijevom uglu [[Zastava Malte|zastave Malte]].

=== Nezavisnost ===
Nakon rata, Laburistička stranka je neuspješno probala integrisati Maltu u Ujedinjeno Kraljevstvo. Dana 21. septembra [[1964]]. Malti je odobrena nezavisnost. Prema [[ustav]]u iz 1964, Malta je zadržala [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabetu II]] kao kraljicu Malte koju predstavlja generalni guverner. Dana 13. decembra [[1974]]. Malta je postala republika unutar [[Commonwealth nacija|Commonwealtha]], na čelu s predsjednikom države. Ugovor o odbrani koji je potpisan ubrzo poslije nezavisnosti i koji je promijenjen 1972, istekao je 31. marta [[1979]], kada su se britanske vojne snage povukle s Malte. Zemlja je 1980. službeno prihvatila politiku neutralnosti, te je do 2004. bila članica [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Godine [[1989]], Malta je ugostila sastanak na vrhu između američkog predsjednika [[George H. W. Bush|Georgea H. W. Busha]] i sovjetskog vođe [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], koji je signalizovao kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]].

Od [[2004]]. godine, Malta je članica [[EU|Evropske unije]], te se pridružila [[Eurozona|Eurozoni]] 1. januara [[2008]]. godine, odnosno tada je svoju nacionalnu [[Valuta|valutu]] [[Malteška lira|liru]] zamijenila [[euro]]m.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euractiv.com/en/euro/cyprus-malta-set-join-eurozone-2008/article-163836|title=Cyprus and Malta set to join eurozone in 2008|access-date=16. 4. 2010|archive-date=30. 1. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090130041939/http://www.euractiv.com/en/euro/cyprus-malta-set-join-eurozone-2008/article-163836|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Vlada ==
[[Datoteka:Malta-Valletta-GrandMastersPalace1.jpg|mini|170px|lijevo|Palata u kojoj se nalazi Zastupnički dom u [[Valletta|Valletti]].]]

Prema državnom sistemu Malta je [[republika]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.legal-malta.com/law/constitution-1.htm|title=Poglavlje 1 / Republika Malta|work=Malteški ustav iz 1964.|language=engleski|access-date=22. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110827044831/http://www.legal-malta.com/law/constitution-1.htm|archive-date=27. 8. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, čiji su parlamentarni sistem i javna uprava uveliko oblikovani prema westminsterskom sistemu. [[Parlament]] zemlje je Zastupnički dom (''Il-Kamra tad- Deputati'') čiji se članovi biraju javnim izborima na mandat od pet godina. Dom ranije može raspustiti predsjednik države, na savjet premijera. Zastupnički dom sastoji se od 65 zastupničkih mjesta. U slučaju da stranka koja je pobijedila na izborima nema parlamentarnu većinu, u parlament se dodaju dodatna zastupnička mjesta kako bi se osigurala parlamentarna većina. Predsjednika države bira Zastupnički dom na mandat od pet godina. Uloga predsjednika Malte je više ceremonijalna, te veću vlast zapravo ima premijer.

Glavne stranke u državi su kršćansko demokratska Nacionalistička stranka (''Partit Nazzjonalista'' ili ''Nationalist Party''), te socijaldemokratska Laburistička stranka (''Partit Laburista'' ili ''Labour Party''). Od 2008. na vlasti je Nacionalistička stranka s premijerom Lawrenceom Gonzijem. U državi postoji i nekoliko manjih stranka koje nisu zastupljene u parlamentu.

Sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Politika|političkim]] prilikama na Malti dominiralo je jezičko pitanje, gdje su glavni učesnici bile probritanske i proitalijanske stranke.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.maltavoyager.com/history_independence.html |title=Maltavoyager.com - History - The Independence |access-date=22. 4. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120906002153/http://www.maltavoyager.com/history_independence.html |archive-date=6. 9. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon rata, glavna politička pitanja odnosila su se na odnose sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], te kasnije na odnose sa [[EU|Evropskom unijom]].

=== Administrativna podjela ===
[[Datoteka:Regions of Malta by color.png|200px|mini|desno|{{colorbox|#00FFFF|size=15}} Centralna regija {{colorbox|#FFA500|size=15}} Regija Gozo  {{colorbox|#32CD32|size=15}} Sjeverna regija  {{colorbox|#7f00FF|size=15}} Jugoistočna regija {{colorbox|#FF0000|size=15}} Južna regija]]
[[Datoteka:Malta location map.svg|mini|desno|200px|Upravna podjela Malte na općine]]
Malta je administrativno podijeljena na pet [[Regije Malte|regija]] ({{jez-mt|reġjuni}}), a regije su podijeljene na općine. Politički je Malta podijeljena na 68 lokalnih vijeća (lokaliteta), od kojih je svako vijeće odgovorno za upravljanje [[grad]]ovima i područjima različitih veličina. Upravna odgovornost podijeljena je između lokalnih vijeća i središnje vlasti u Valletti. Prema Zakonu o lokalnim vijećima iz 1993, Republika Malta je podijeljena na 54 lokalna vijeća na otoku Malti i 14 vijeća na otoku [[Gozo (ostrvo)|Gozo]]. Registrovani birači biraju članove vijeća svake tri godine. Na čelu lokalnog vijeća nalazi se načelnik ili gradonačelnik. Svako vijeće bira izvršnog sekretara koji je odgovoran za finansijske, upravne i izvršne poslove. Sve odluke donose se zajedno sa ostalim članovima vijeća. Lokalna vijeća odgovorna su za lokalna pitanja, te za provedbu odluka središnje vlasti.

{|border=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;8&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!colspan=&quot;4&quot;|'''Lokaliteti na otoku Malti'''
|-
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Attard
* Balzan
* Birgu
* Birkirkara
* Birżebbuġa
* Bormla
* Buġibba
* Dingli
* Fgura
* Floriana
* Gudja
* Gżira
* Għargħur
* Għaxaq
* Ħamrun
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Iklin
* Isla
* Kalkara
* Kirkop
* Lija
* Luqa
* Marsa
* Marsaskala
* Marsaxlokk
* Mdina
* Mellieħa
* Mġarr
* Mosta
* Mqabba
* Msida
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Mtarfa
* Naxxar
* Paceville
* Paola
* Pembroke
* Pietà
* Qawra
* Qormi
* Qrendi
* Rabat
* Safi
* San Ġiljan (Saint Julian's)
* Santa Luċija (Saint Lucia's)
* San Pawl il-Baħar (Saint Paul's Bay)
* San Ġwann
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Santa Venera
* Siġġiewi
* Sliema
* Swieqi
* Ta'Qali
* Ta' Xbiex
* Tarxien
* [[Valletta]]
* Vittoriosa (Birgu)
* Xemxija
* Xgħajra
* Żabbar
* Żebbuġ
* Żejtun
* Żurrieq
|-
!colspan=&quot;4&quot;|'''Lokaliteti na otoku Gozo'''
|-
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Fontana
* Għajnsielem
* Għarb
* Għasri
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Kerċem
* Munxar
* Nadur
* Qala
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Victoria (Rabat)
* San Lawrenz (Saint Lawrence)
* Sannat
|width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* Xagħra
* Xewkija
* Żebbuġ
|}

== Geografija ==
[[Datoteka:View of Nature Reserve from St. Agatha's Tower.JPG|mini|260px|desno|Krajolik Malte]]
[[Datoteka:Satelite image of Malta.jpg|mini|lijevo|260px|Satelitska snimka države]]

Malteški otoci su otočje koje se nalazi u srednjem dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Udaljeni su 93&amp;nbsp;km od [[italija]]nskog otoka [[Sicilija|Sicilije]] i oko 360&amp;nbsp;km od [[Libija|Libije]]. U cijelom otočju naseljena su samo tri najveća otoka: Malta, [[Gozo]] (''Għawdex'') i Comino ([[Kemmuna]]). Svi ostali manji otoci i otočići nisu naseljeni. Otoci su bogati zaljevima, koji služe kao dobre prirodne luke. Ovi otoci su zapravo vrhovi podvodnih brijegova između Sicilije i sjeverne Afrike koje je okružilo more nakon zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.reading.ac.uk/nmsruntime/saveasdialog.asp?lID=12783&amp;sID=48883|title=Island Landscape Dynamics: Examples from the Mediterranean}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;. Otočje se nalazi na ivici afričke tektonske ploče, na granici s euroazijskom pločom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://earth.geology.yale.edu/RETREAT/maps/Mediterranean%20map2001sheet1%20tectonics&amp;kinematics.jpg|title=Geodynamic Map of the Mediterranean|author=Commission for the Geological Map of the World|access-date=16. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20081217180807/http://earth.geology.yale.edu/RETREAT/maps/Mediterranean%20map2001sheet1%20tectonics%26kinematics.jpg|archive-date=17. 12. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Krajolik otoka karakterišu mala brda i polja. Najviša tačka je Ta' Dmejrek (253 m) na otoku Malti, blizu Dinglija. Na otocima nema stalnih rijeka i jezera. Ponekad se potoci oblikuju nakon višednevnih padavina. Izvori slatke tekuće vode mogu se naći na otoku tokom cijele godine. Takva mjesta na Malti su Baħrija, l-Intaħleb i San Martin, dok na Gozu tekuće vode ima u dolini Lunzjata.

Iako mnogi Maltu smatraju najjužnijom tačkom Evrope, taj naslov ipak pripada [[Grčka|grčkom]] otoku Gavdosu.

=== Otoci ===
Glavni, te jedini naseljeni otoci zemlje su Malta (315&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), [[Gozo]] (67&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Comino]] (3&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Ostali otoci koji čine ovo otočje su: [[Cominotto]] (''Kemmunett''), [[Filfla]], hrid [[Fungus]] (''Il-Ġebla tal-Ġeneral''), otok [[Manoel]] (dio grada Gżira, s kojim je spojen mostom), te [[Otok svetoga Pavla]]. Glavni i najnaseljeniji otok u otočju je Malta.

Ukupan popis otoka i hridi:

{|width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot;|

* Comino
* Cominotto
* Delmarva
* Filfla
* Gozo
* Malta
* Manoel
* Otok sv. Pavla/Selmunett
* Hrid Barbaganni
* Hrid Fessej

|valign=&quot;top&quot;|

* Hrid Fungus
* Hrid Għallis
* Hrid Halfa
* Hridi velike plave lagune
* Hridi Mistra
* Hrid Tac-Cawl
* Qawra/Ta`Fraben
* Hridi male plave lagune
* Hrid Sala
* Hrid Xrob l-Għaġin
|}

== Klima ==
[[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-La Valetta-Malta.png|mini|Klimatski dijagram Valette]]

Malta ima [[Mediteranska klima|mediteransku klimu]] (Köppenova klasifikacija klime ili Csa), s blagim, kišovitim [[zima]]ma i toplim, suhim [[Ljeto|ljetima]]. Općenito se može reći da na Malti vladaju godišnje dva doba, zbog čega su u toplijim mjesecima otoci privlačni [[Turizam|turistima]]. Ipak, u proljeće znaju puhati jaki hladni [[Vjetar|vjetrovi]].

Opskrba [[Voda|vodom]] veliki je problem Malte, budući da je ljeti, kad je najveća potrošnja vode, ujedno i najmanje padavina. Tokom zime česti su brzi pljuskovi nakon kojih zemlja ne stigne upiti vodu, nego ona otječe u [[more]]. Izvor slatke vode na Malti jesu podzemne rezerve, koje se crpe sistemom tunela zvanih Ta' Kandja koji idu prosječno 97 metara ispod površine. Oko polovine pitke vode u državi proizvodi se [[Desalinizacija|desalinizacijom]], koja je kontraverzna zbog zagađenja okoliša korištenjem [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]].&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6525069.stm BBC News &quot;Briney future for vulnerable Malta&quot;]&lt;/ref&gt;

Službeno najniža [[temperatura]] zabilježena je u Valletti [[19. februar|19. 2.]] [[1895]]. (1.2&amp;nbsp;°C), a najviša je zabilježena na [[aerodrom]]u Luqa u augustu [[1999]]. (43.8&amp;nbsp;°C). Neslužbeno je najniža temperatura bila [[1962]]. na uzletištu Ta' Qali, kad je zabilježena temperatura od −1.7&amp;nbsp;°C. Te je godine padao i [[snijeg]], koji je vrlo rijetka pojava na Malti. Dosad su sniježne padavine zabilježene u februaru 1895, januaru [[1905]]. i  [[31. januar|31. 1.]] 1962.

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 15
| vt_feb = 15
| vt_mar = 16
| vt_apr = 18
| vt_maj = 22
| vt_jun = 27
| vt_jul = 32
| vt_aug = 32
| vt_sep = 28
| vt_okt = 24
| vt_nov = 19
| vt_dec = 16
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = 9
| nt_feb = 9
| nt_mar = 10
| nt_apr = 12
| nt_maj = 15
| nt_jun = 19
| nt_jul = 22
| nt_aug = 22
| nt_sep = 20
| nt_okt = 18
| nt_nov = 14
| nt_dec = 11
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 89,0
| p_feb = 61,3
| p_mar = 40,9
| p_apr = 22,5
| p_maj = 6,6
| p_jun = 3,2
| p_jul = 0,4
| p_aug = 7,0
| p_sep = 40,4
| p_okt = 89,7
| p_nov = 80,0
| p_dec = 112,3
&lt;!-- Ostalo --&gt;
| izvor  = [http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=79561&amp;refer= Weatherbase] i World Meteorological Organization
}}

== Privreda ==
Do XIX vijeka ekonomija Malte bila je ograničena na proizvodnju [[pamuk]]a, [[duhan]]a, te [[Brodogradnja|brodogradnju]]. Kasnije su brodogradilišta iskoristili Britanci za vojne svrhe. Zbog svoje strateške lokacije malteška ekonomija je cvjetala u ratno vrijeme. To je bilo uočljivo i za vrijeme [[Krimski rat|Krimskog rata]] [[1854]].

Otvaranje [[Suecki kanal|Sueckog kanala]] [[1869]] značajno je pogodovalo malteškoj privredi zbog povećanog broja brodova koji su pristajali u ovdašnje luke kako bi se ponovo opskrbili gorivom. Već je krajem XIX vijeka privreda zemlje počela slabiti, da bi do 1940-ih Malta bila u ozbiljnoj privrednoj krizi. Uzrok tome djelimično su bili i novi trgovački brodovi koji nisu morali toliko često stajati kako bi se opskrbili [[gorivo]]m.

[[Datoteka:AIDAcara Valetta.jpg|mini|lijevo|Industrijska pomorska zona u Valletti]]
Danas su najznačajniji malteški resursi vapnenac, povoljan geografski položaj i produktivna radna snaga. Malta proizvodi samo oko 20% robe za vlastite potrebe, ima vrlo ograničenu opskrbu slatkom vodom, te nema domaćih energetskih izvora. Privreda zemlje ovisi o inozemnoj [[Trgovina|trgovini]] (brodski prevoz tereta), obrtništvu (elektronika i tekstil), te [[Turizam|turizmu]]. Turistička infrastruktura značajno se povećala zadnjih nekoliko godina, iako je usput došlo i do preintenzivnog razvoja, koji je doveo i do uništenja tradicionalnog stambenog smještaja. Danas je Malta i sve značajnije turističko tržište.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=57309|title=More Maltese travel abroad|work=The Malta Independent|access-date=22. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071215013655/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=57309|archive-date=15. 12. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U posljednje vrijeme privredi zemlje značajno doprinosi i filmska produkcija, budući da se na Malti svake godine snimi nekoliko visokobudžetnih stranih filmova. Zemlja je danas i izvoznik usluga kao što su [[bankarstvo]] i [[finansije]].

U politiku zemlje spadaju i velike investicije u [[obrazovanje]]. Budući da su svi nivoi obrazovanja na Malti besplatni, ona stvara mnogo visokokvalificiranih radnika koji značajno doprinose razvoju zemlje. Kako bi se pripremila za članstvo u [[EU]], Malta je privatizirala nekoliko državnih preduzeća. Trenutno Malta i [[Tunis]] dogovaraju iskorištavanje podmorskog prostora između te dvije zemlje, najvećim dijelom radi vađenja prirodnog [[plin]]a.

== Stanovništvo ==

[[Maltežani]] čine najveći udio stanovnika Malte. Najveća manjina u državi su Britanci, od kojih su najveći broj penzioneri koji su se u kasnijoj životnoj dobi preselili na Maltu. Prema popisu stanovništva iz 2005, koji je uključivao i strance koji su na Malti minimalno godinu dana, broj stanovnika države bio je 404.039, od čega su žene činile 50,3%, a muškarci 49,7%. Prema dobnim grupama, 17,1% bili su građani ispod 14 godina starosti, 68,2% između 15 i 64 godine, te ostalih 13,7% iznad 65 godina starosti.

Gustoća stanovništva na Malti je 1.282 stan./km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je najveći broj stanovnika po kvadratnom kilometru u Evropskoj uniji, te jedna od najvećih gustoća stanovništva na svijetu. Broj stanovnika na Malti obično raste između svakog popisa stanovništva, a jedini koji je pokazivao negativan trend bio je onaj 1967. godine, kada je, najvećim dijelom zbog iseljavanja, broj stanovnika pao za 1,7%. Rast stanovništva je između 1985. i 1995. bio 9,5%, a između 1995. i 2005. smanjio se na 6,9%, što je godišnji rast od 0,7%. Broj rođenih je još uvijek veći od broja umrlih (3860 naspram 3025), iako je od popisa 1995. [[natalitet]] pao za 21,8%. Kao i u većini zemalja EU, stanovništvo Malte postepeno stari, ali je to još uvijek manje od EU prosjeka.

=== Jezici ===
Službeni jezici Malte su [[malteški jezik]] i [[engleski jezik]]. Malteški je nacionalni jezik države, te maternji jezik Maltežana. To je [[semitski jezik]] je koji je nastao od sicilijanskog arapskog, a ima veliki broj posuđenica iz [[Sicilijanski jezik|sicilijanskog]], [[Italijanski jezik|italijanskog]], nešto [[Francuski jezik|francuskog]], te u novije vrijeme i engleskog.

Malteška abeceda sastoji se od 30 latiničnih slova gdje se nalaze i dijakritička slova ''ż'', ''ċ'' i ''ġ'', te slova ''għ'', ''ħ'', i ''ie'', koja postoje samo u malteškom jeziku.

Italijanski je bio službeni jezik Malte sve do 1934. godine, kada ja zamijenjen malteškim i engleskim jezikom. Ovaj jezik je još uvijek snažno zastupljen u zemlji, te ga veliki dio stanovništva govori kao drugi jezik. Italijanski televizijski programi kao Mediaset i [[Radiotelevisione Italiana|RAI]] su vrlo popularni na Malti.&lt;ref name=LinguisticView&gt;Ignasi Badia i Capdevila; [http://www6.gencat.net/llengcat/noves/hm04primavera-estiu/a_badia2_3.htm A view of the linguistic situation in Malta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704082531/http://www6.gencat.net/llengcat/noves/hm04primavera-estiu/a_badia2_3.htm |date=4. 7. 2008 }}; NovesSl; 2004&lt;/ref&gt;

Prema [[Eurobarometar|Eurobarometru]] 100% stanovništva Malte govori malteški, 88% zna engleski, 66% italijanski i 17% francuski.&lt;ref&gt;http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf&lt;/ref&gt; Prema ovim statistikama, ovo je jedna od zemalja s najvećim znanjem stranih jezika u Evropskoj uniji.

=== Religija ===
[[Datoteka:Paola-church.jpg|Crkva u Paoli|mini|lijevo]]

Malteškim ustavom zajamčena je sloboda svim religijama, a [[Katoličanstvo]] se spominje kao državna [[religija]]. Prema procjenama oko 98% stanovništva Malte su rimokatolici, zbog čega je ovo zemlja sa skoro najvećim udjelom katolika u stanovništvu. U cijeloj državi postoji oko 360 crkvi, što je praktično jedna crkva na 1.000 stanovnika. Župne crkve (''il-parroċċa'' ili ''il-knisja parrokjali'') su geografsko i kulturno središte svakog naselja u državi. Svako mjesto obilježava dan svog sveca zaštitnika sa muzičkim povorkama, procesijama, posebnim [[misa]]ma, [[vatromet]]om i drugim oblicima slavlja.

Kršćanstvo je na Maltu donio Sveti Pavao 70. godine, kada se njegov brod nasukao na ove otoke. Najranijom [[Kršćanstvo|kršćanskom]] bogomoljom na otoku smatra se [[pećina]] svetog Pavla, koja se nalazi na sjeveroistoku Malte, u kojoj je on navodno bio zatočen. Ostaci kršćanskih grobova i obreda nađeni su u blizini pećine, a datiraju iz 3. vijeka. Širom otoka nalaze se [[katakombe]] iz perioda rimskih progona kršćana, od kojih su najpoznatije katakombe Svetog Pavla i Svete Agate. Također na otoku postoji nekoliko crkvi u pećinama, ukljućujući i onu u pećini kod Mellieħe, gdje je prema legendi, Sveti Luka naslikao Bogorodicu. Ovo je hodočasničko odredište još od srednjeg vijeka.

[[Datoteka:ZTN city center.jpg|mini|desno|250px|Crkva u središtu Żejtuna]]
Vijekovima je nadležnost nad kršćanskom zajednicom na Malti imala Palermska biskupija, osim za vrijeme Karla I Anžuvinca. To je ojačalo veze Malte sa Sicilijom i Italijom, te vjerovatno pridonijelo činjenici da je italijanski jezik vijekovima bio glavni jezik kulture na Malti. Od [[1808]], svi malteški biskupi bili su Maltežani. Kao rezultat [[Normani|normandijske]] i [[Španija|španske]] vladavine, kao i vladavine Malteških vitezova, Malta je postala i ostala pobožna katolička zemlja. Sveta [[inkvizicija]] je također imala dugu tradiciju na otocima od njenog osnivanja 1530. Zadnji inkvizitor je napustio ove otoke 1798, nakon što su Malteški vitezovi kapitulirali pred snagama [[Napoleon]]a.

Sveci zaštitnici Malte su Sveti Pavao, Sveta Agata i Sveti Juraj. Iako nije svetac zaštitnik, sv. Juraj Preca (''San Ġorġ Preca'') je duboko poštovan kao prvi malteški svetac. Službeno ga je kanonizirao papa [[Papa Benedikt XVI|Benedikt XVI]] 2007. Mnogi Maltežani su priznati kao blaženi, kao što su Maria Adeodata Pisani i Nazju Falzon koje je 2001. beatificirao papa [[Ivan Pavao II]]

Vjernici lokalnih [[Protestanti|protestantskih]] crkvi u većini slučajeva nisu Maltežani, nego penzionisani Britanci koji žive na ovim otocima. Ovdje živi i oko 500 [[Jehovini svjedoci|jehovinih svjedoka]], te 60 pripadnika ostalih crkava, kao što su mormoni i evangelisti. Crkve ostalih kršćanskih zajednica su prezbiterijanska i [[metodisti]]čka crkva sv. Andrije u Valletti, anglikanska katedrala sv. Pavla i crkva u Birkirkari adventista sedmog dana.

[[Judaizam|Jevrejska]] zajednica Malte dosegla je svoj vrhunac u srednjem vijeku za vrijeme normanske vlasti. Godine [[1479]], Malta i [[Sicilija]] potpale su pod aragonsku vlast, tokom koje je 1492. donesen Alhambrijski dekret koji je prisilio sve Jevreje na napuštanje zemlje. Zen [[budizam]] i bahaizam imaju oko 40 vjernika. U državi postoji jedna [[džamija]]. Na Malti živi oko 3.000 [[Muslimani|muslimana]], od kojih su većina stranci. Nedavno je otvorena i islamska osnovna škola.

== Kultura ==
Malteška kultura je spoj mnogih raznih kultura koji su tokom vijekova bili u dodiru s Malteškim otocima. To su većinom okolne mediteranske kulture, te kulture zemalja koje su Maltom vladale prije sticanja nezavisnosti.

=== Književnost ===
Dokumentirana malteška [[književnost]] postoji preko dva vijeka, a nedavni dokazi svjedoče i o književnoj aktivnosti na lokalnom jeziku još iz srednjeg vijeka. Najznačajniji malteški pjesnik je Dun Karm Psaila koji ima status nacionalnog pjesnika. Neki od drugih važnijih malteških književnika su Rużar Briffa i Karmenu Vassallo.

Krajem 1960-ih malteška književnost doživljava izuzetne promjene u svim oblicima kniževnosti. Neki od značajnijih [[Poezija|pjesnika]] u drugoj polovini 20. vijeka su Mario Azzopardi, Victor Fenech, Oliver Friggieri, Joe Friggieri, Charles Flores, Daniel Massa, Maria Ganado, Lillian Sciberras i Akille Mizzi. U [[Proza|prozi]] su se istakli Frans Sammut,Paul P. Borg i [[Joe J. Camilleri]], a u pozorištu [[Francis Ebejer]], [[Alfred Sant]], Doreen Micallef i Oreste Calleja.

Novu generaciju pisaca čine [[Guze' Stagno]], [[Karl Schembri]] i Clare Azzopard, dok su u pjesništvu važnija imena Adrian Grima, Immanuel Mifsud, Norbet Bugeja i Simone Inguanez.

Postoji nekoliko malteških književnika koji su ostvarili uspješnu karijeru u inostranstvu. To su romanopisac [[Trezza Azzopardi]], pisac knjiga za djecu Saviour Pirotta, te [[Novinarstvo|novinar]] i autor [[strip]]ova [[Joe Sacco]].

=== Muzika ===
Iako danas u Malti prevladava zapadnjačka [[muzika]], postoji i tradicionalna malteška muzika od koje je najizraženija vrsta għana. Ovaj muzički oblik sastoji se od gitare koju naizmjenice svira nekoliko ljudi, većinom muškarci. Tekst ove muzike je uvijek improviziran i obrađuje određenu temu, a cilj je stvoriti prijateljsku, ali izazovnu atmosferu.

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Malta_Pastizzi.JPG|mini|lijevo|205px|Pastizzi, tipični malteški delikates.]]
[[Datoteka:Malta ftira.JPG|mini|desno|210px|Vrsta malteškog hljeba, zvanog ftira.]]
Malteška kuhinja je tipična [[mediteranska kuhinja]] koja se temelji na svježim lokalnim sezonskim proizvodima i plodovima mora. U lokalnoj kuhinji postoje brojna jedinstvena jela koja su nastala spojevima raznih kuhinja. Najveći je utjecaj italijanske kuhinje, posebno sicilijanske, ali postoje i utjecaji [[Tunis|tuniške]], španske, berberske, te u novije vrijeme britanske i francuske kuhinje.

U malteškim domaćinstvima, malteška kuhinja je i dalje vrlo popularna, kao i u restoranima. Ipak, vrlo su česti vanjski utjecaji na lokalnu gastronomiju. Tako se uz tradicionalnu kuhinju pojavljuju i elementi ne samo evropskih i afričkih, nego i azijskih i sjevernoameričkih kuhinja.

Pojedini otoci također imaju svoje specijalitete. Popularna lokalna jela su ftira biż-żejt,
ġbejniet, pastizzi i Ross il-Forn.

=== Sport ===
Malteški nacionalni nogometni station je Stadion Ta' Qali. Malteška nogometna reprezentacija je nekoliko puta pobijedila puno jače nogometne reprezentacije u tom sportu. Maltežani u svjetskim natjecanjima često podupiru Italiju ili Englesku, zbog kulturnih naklonosti prema tim zemljama.&lt;ref&gt;{{cite news
|author=
|title=Maltese mad keen on England
|work=BBC News
|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/euro2000/teams/england/773547.stm
}}&lt;/ref&gt;

Tradicionalna igra ove države je [[boćarstvo]], koje postoji u lokalnom obliku zvanom ''boċċi''. Širom Malte postoje mnogi mali klubovi (''Bocci Klabbs'' ili ''Klabbs tal-Bocci'') koji su vrlo aktivni, te imaju mnogo uspjeha na lokalnom i evropskom nivou. Glavna razlika između malteške i ostalih verzija ove igre je u obliku samih boća.

== Društvene djelatnosti ==

=== Obrazovanje ===
Od 1946, u Malti je obavezno osnovnoškolsko obrazovanje, a od 1971. i srednjoškolsko. Sveukupno je školovanje obavezno od 5 do 16 godina života. Uz besplatno državno obrazovanje, postoji i crkveno i privatno obrazovanje. Većina učitelja u crkvenim školama prima platu od države.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aboutmalta.com/grazio/education.html|title=Education in Malta|access-date=12. 10. 2007}}&lt;/ref&gt; Od 2008. postoje i dvije međunarodne škole: Verdala International School i QSI Malta.

Sistem obrazovanje u državi temelji se na britanskom obrazovnom modelu. Osnovna škola traje šest godina. Sa 11 godina starosti učenici polažu ispit za drugi stepen obrazovanja, koji može biti državna ili crkvena škola. Sa 16 godina učenici opet moraju položiti ispit, te mogu nastaviti školovanje na još većem stepenu cjelokupnog obrazovanja. Ovaj oblik obrazovanja traje dvije godina, nakon čega slijedi matura. Nakon toga učenici se mogu odlučiti za visokoškolsko obrazovanje. Ovaj oblik obrazovanja u državi provodi Malteški Univerzitet.

=== Jezici školovanja ===
Malteški i engleski koriste se za predavanje na prvom i drugom nivou školovanja učenika, te su oba ova jezika i obavezni predmeti u školi. Dok se u državnim školama obično podjednako koriste malteški i engleski, privatne škole većinom se služe samo engleskim jezikom. Katedre na Malteškom univerzitetu također najvećim dijelom koriste engleski jezik, te je to i jezik najvećeg broja kolegija na fakultetima.&lt;ref name=LinguisticView/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.macmillandictionary.com/MED-magazine/February2005/27-LI-Maltese.htm |title=MED Magazine |access-date=23. 4. 2010 |archive-date=5. 9. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050905023705/http://www.macmillandictionary.com/med-magazine/February2005/27-LI-Maltese.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od sveukupnog broja studenata koji uče strane jezike na drugom nivou obrazovanja, 51% uči italijanski, a 38% [[francuski jezik]]. Ostali izbori su [[Njemački jezik|njemački]], [[Španski jezik|španski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Arapski jezik|arapski]].&lt;ref name=LinguisticView/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nso.gov.mt/statdoc/document_file.aspx?id=580 Foreign Language Learning] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114113545/http://www.nso.gov.mt/statdoc/document_file.aspx?id=580 |date=14. 1. 2009 }}; National Statistics Office - Malta&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===
Malta ima dugu historiju zdravstva. Prva bolnica u zemlji datira iz 1372. Danas se zdravstveni sistem u zemlji temelji na državnom i privatnom zdravstvu.

[[Svjetska zdravstvena organizacija]] stavlja Maltu na peto mjesto po kvaliteti zdravstvenog sistema u svijetu, što je znatno iznad mnogih razvijenih zemalja u svijetu. U Malti postoji nekoliko javnih bolnica, a najnovija je Mater Dei Hospital koja je jedna od najvećih [[Medicina|medicinskih]] zgrada u Evropi.

Zadnjih nekoliko godina Malta se pokušava predstaviti u svijetu kao destinacija zdravstvenog turizma. Kao takva destinacija vrlo je popularna među Britancima. U državi postoji nekoliko pružatelja usluge dolaska na Maltu radi zdravstvenih razloga.

== Saobraćaj ==

=== Cestovni saobraćaj ===
[[Datoteka:Map of Malta 2.png|mini|210px|Glavne ceste]]
U državi se saobraćaj odvija lijevom stranom, kao u Velikoj Britaniji. S obzirom na veličinu države, udio automobila je prilično visok; četvrti u EU. Godine 1990, u državi je bilo registrovano 182.254 automobila, što je 582 na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;Sammut &amp; Savona-Ventura, &quot;Petrol Lead in a Small Island Environment&quot;, ''International Journal of Risk &amp; Safety in Medicine'' 9 (1996) str. 33.-40.&lt;/ref&gt;

Na Malti postoji 2.254&amp;nbsp;km cesta, od kojih je 1.972&amp;nbsp;km (87,5%) asfaltirano, a 282&amp;nbsp;km neasfaltirano (stanje 2003.)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nationmaster.com/country/mt-malta/tra-transportation|title=''NationMaster'' - Transportation statistics}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:FBY749.jpg|lijevo|mini|Tradicionalni malteški autobus u [[Valletta|Valletti]]]]
Glavno sredstvo javnog prevoza u državi su [[autobus]]i, koji jeftino i učestalo povezuju razne dijelove Malte i Goza. Najveći broj autobusa polazi sa središnjeg terminala u Valletti. Autobusi voze otokom od 1905, te su danas postali turistička atrakcija zemlje. Danas se ipak tradicionalni autobusi zamjenjuju novijim modernijim autobusima.

Nekada su autobusi bili ofarbani prema bojama ruta po kojima su vozili, nakon čega su prefarbani u zeleno. Danas su svi autobusi na Malti žute boje, s narančastom crtom, dok su autobusi na Gozu sivi, sa crvenom crtom.

Danas Maltom vozi oko 500 autobusa, od kojih je većina u vlasništvu samih vozača. Autobusi voze prema jedinstvenom rasporedu koje su odredile saobraćajne institucije. Statistički gledano, malteškim autobusima preveze se 31 milion putnika godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.businesstoday.com.mt/2006/11/22/l4.html|title=Transportation statistics|work=Business Today|author=Debono, James}}&lt;/ref&gt; Obično pola od ukupnog broja autobusa vozi po linijama javne prometne mreže, dok druga polovina služi za privatni i školski prevoz.

== Također pogledajte ==
* [[L-Innu Malti]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{commons|Malta}}
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20010516224507/http://www.gov.mt/ Službena stranica vlade Malte]
* [http://www.visitmalta.com Službena turistička stranica Malte]

{{Commonwealth}}
{{EU}}
{{Države Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{Općine na Malti}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Malta| ]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>8651k9vmz8e4s2k06tj4voi17nevpxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1882.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6618</id>
    <revision>
      <id>3923745</id>
      <parentid>3778531</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:37:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj */</comment>
      <origin>3923745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2247" sha1="4u0r3qzyht8wh5z0ko3uyan6479xa66" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1882.''' (MDCCCLXXXII) je bila uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1882. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 882. godina 2. milenija, 82. godina 19. stoljeća i 3. godina decenija 1880-ih. Od početka 1882. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1882. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[25. januar]] – [[Virginia Woolf]], engleska književnica
* [[30. januar]] – [[Franklin D. Roosevelt]], američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[5. maj]] - [[Douglas Mawson]], [[Australija|australijski]] geolog i istraživač [[Antarktik]]a
* [[13. maj]] – [[Georges Braque]], francuski slikar kubizma;
* [[20. maj]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica
* [[30. maj]] – [[Anka Topić]], hrvatska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja

=== Juni ===
* [[17. juni]] – [[Igor Stravinski]], rusko-američki kompozitor, pijanista i dirigent

=== Juli ===
* [[10. juli]] – [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], italijanski kompozitor i pijanist

=== August ===
* [[16. august]] – [[Risto Siliqi]], [[Albanci|albanski]] pjesnik

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]] – [[Lazar Drljača]], bosanskohercegovački akademski slikar

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[8. decembar]] – [[Muhamed Seid Serdarević]], bosanskohercegovački autor i publicist, vjersko-prosvjetni radnik
* [[29. decembar]] – [[Blanda Höller]], profesionalna koncertna umjetnica i muzička pedagoginja

== Umrli ==
* [[9. april]] – [[Dante Gabriel Rossetti]], engleski slikar i pjesnik
* [[19. april]] – [[Charles Darwin]], britanski prirodnjak i osnivač [[Evolucija|teorije o evoluciji]]
* [[27. april]] – [[Ralph Waldo Emerson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Filozofija|filozof]], esejist i pjesnik
{{Commonscat|1882|1882.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>4u0r3qzyht8wh5z0ko3uyan6479xa66</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lašva (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6765</id>
    <revision>
      <id>3923797</id>
      <parentid>3846218</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:46:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>dodao tekst u clanak.</comment>
      <origin>3923797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3470" sha1="qh94d9q2i3qof5ltrjycla1pzqhzt3q" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                      = Lašva
| slika                    = Lasva River Travnik.jpg
| opis_slike               = Lašva u Travniku
| dužina                   = 49,4
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| nadmorska visina izvora  = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| izvor                    = [[Turbe]] (spajanjem Karaulske i Komarske Lašve)
| ušće                     = [[Bosna (rijeka)|Bosna]], južno od [[Zenica|Zenice]] pored sela [[Lašva (Zenica)|Lašva]]
| pritoke                  = 
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| gradovi kroz koje protiče = [[Travnik]], [[Vitez]]
| sliv                     = [[Crno more|Crnomorski]]
| plovnost                 = ne
| veličina_slike           = 250
}}
'''Lašva''' je [[rijeka]] u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]]. Protječe kroz [[Travnik]], od zapada prema istoku, a zatim i kroz [[Vitez (općina)|Vitez]], a nakon ukupno 49,4&amp;nbsp;km, kod [[Zenica|Zenice]] se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Nastaje od dvije rijeke, Karaulske i Komarske, koje se spajaju u [[Turbe (Travnik)|Turbetu]].

Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve uvijek je bila frekventna saobraćajnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na [[istok]]u s [[Vrbas (rijeka)|vrbaskom]] dolinom na [[zapad]]u.

Zbog takvog položaja, dolina Lašve imala je veliki značaj kroz različite periode historije. Još od najstarijih vremena ovim područjem prolazili su ljudi,trgovci,vojska, koristeći prirodne prolaze koji su povezivali različite krajeve Bosne. Poseban značaj dolina je dobila u srednjem vijeku, kada se u njenoj blizini razvijala važna naselja i trgovački putevi. Travnik je vremenom posato jedno od najznačajnihij središta ovog prostora,a njegiv položaj u dolini Lašve omogućio je razvoj trgovine,zanatstva i drugih djelatnosti.

Rijeka Lašva nije značajna samo saobraćajno i historijski, već ima i važnu ulogu i u prirodnom pejzažu srednje Bosne. Njena dolina okružena je brežuljcima i planinama,a ovo područje karakteriše raznovrstan biljni i životinjski svijet. Tok rijeke kroz naselja omogućio je i razvoj poljoprivrede,posebno  na plodnim ravnicama koje se prostiru uz njene obale. Voda Lašve koristila se i za različite potrebe stanovništva, pa je rijeka od davnina bila važni dio svakodnevnog života ljudi.

Dolina Lašve danas predstavlja jedno od važnijih područja srednje Bosne. Kroz nju prolaze značajne cestovne i željezničke komunikacije koje povezuju Sarajevo i druge dijelove zemlje sa sjeverozapadnom Bosnom. Gradovi Travnik,Vitez i okolna mjesta razvijala su se upravo zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i blizini važnih saobraćajnih pravaca.

Pored privrednog značaja, dolina Lašve privlači pažnju i svojim prirodnim i kultutno-histroijskim vrijednostima. Stari gradovi,obilježja, tradicionalna naselja i prirodni predjeli svjedoče o bogatoj prošlosti ovog kraja. Zbog svega ovoga, Lašva pedstavlja važan prirodni i historijski simbol srednje Bosne.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lašva River}}
* http://www.openstreetmap.org/?lat=44.13465&amp;lon=17.92113&amp;zoom=15&amp;layers=Q
* http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/lasva/

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Bosne]]</text>
      <sha1>qh94d9q2i3qof5ltrjycla1pzqhzt3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Tuđman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7025</id>
    <revision>
      <id>3923832</id>
      <parentid>3835379</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:05:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3923832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67305" sha1="bm5253jw98yerhl1ysayzgwkoxa4rie" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Franjo Tuđman
| slika              = Franjotudjman.jpg
| redoslijed         = Prvi Predsjednik Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti  = 22. decembar 1990. – 10. decembar 1999.
| prethodnik         =
| nasljednik         = Vlatko Pavletić (vršilac dužnosti)
Zlatko Tomčić (vršilac dužnosti)
| redoslijed2        = Deveti Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti2 = 30. maj 1990. – 22. decembar 1990.
| prethodnik2        =
| nasljednik2        = Stjepan Mesić
| datum_rođenja      = 14. maj 1922.
| mjesto_rođenja     = Veliko Trgovišće
| datum_smrti        = 10. decembar 1999.
| mjesto_smrti       = Zagreb
| puno_ime           =
| nacionalnost       = Hrvat
| politička_stranka  = Savez komunista Hrvatske (1942-1967)
Hrvatska demokratska zajednica (1989-1999)
| supruga            =
| supružnik          = Ankica Tuđman (vj. 1945. - nj.s. 1999.)
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Vojna akademija u Beogradu
Sveučilište u Zadru
| potpis             = Signature of Franjo Tuđman.png
| web_stranica       = {{URL|tudjman.hr}}
}}'''Franjo Tuđman''' (14. maj 1922 – 10. decembar 1999) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] državnik, [[Hrvatska historiografija|historičar]] i prvi [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], od 1990. do svoje smrti. Bio je na poziciji nakon sticanja nezavisnosti države od Jugoslavije. Tuđman je bio i deveti i posljednji Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od maja do jula 1990.

Tuđman je rođen u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]]. U mladosti se borio tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pripadnik [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata je preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, a kasnije je stekao čin general-majora Jugoslavenske narodne armije 1960. Nakon vojne karijere posvetio se proučavanju geopolitike. Postao je profesor 1963. na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. Doktorirao je historiju 1965. i radio je kao historičar sve do sukoba sa režimom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tuđman je sudjelovao u pokretu [[Hrvatsko proljeće]] koje je pozivalo na reforme u zemlji i zbog svojih aktivnosti je 1972. bio zatvoren. Sljedećih godina živio je relativno anonimno do [[Revolucije 1989.|kraja socijalističkog uređenja]], nakon čega je svoju političku karijeru započeo osnivanjem [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] 1989.

Hrvatska demokratska zajednica je pobijedila na prvim hrvatskim parlamentarnim izborima 1990. a Tuđman je postao Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Kao predsjednik, Tuđman je donio novi ustav i vršio pritisak na stvaranje nezavisne Hrvatske. Dana 19. maja 1991. održan je referendum o nezavisnosti, koji je odobrilo 93% birača. Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. Područja sa srpskom većinom su se pobunila, uz podršku [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a Tuđman je vodio [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatsku tokom rata za nezavisnost]]. Primirje je potpisano 1992. ali se [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat proširio]] na [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], gdje su se [[Hrvati]] borili u savezu sa [[Bošnjaci]]ma. Njihova saradnja se raspala krajem 1992. i Tuđmanova vlada je stala na stranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], što je bio potez koji je izazvao kritike [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. U pravosnažnoj presudi na suđenju za ratne zločine bivšim visokim dužnosnicima Herceg-Bosne, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je naveo da je Tuđman dijelio cilj njihovog [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] da uspostave entitet za ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda koji je trebalo provesti etničkim čišćenjem bosanskih muslimana. Međutim, nije ga proglasilo krivim ni za jedan konkretan zločin.

U martu 1994. potpisao je [[Vašingtonski sporazum]] sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] Alijom Izetbegovićem kojim su se ponovno ujedinili Hrvati i Bošnjaci. U augustu 1995. odobrio je veliku ofanzivu poznatu kao [[operacija &quot;Oluja&quot;]] kojom je efektivno okončan rat u Hrvatskoj. Iste godine bio je jedan od potpisnika [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izabran za predsjednika 1992. i 1997. i ostao je na vlasti do svoje smrti 1999. Dok pristalice ističu njegovu ulogu u postizanju hrvatske neovisnosti, kritičari su njegovo predsjedništvo opisali autoritarnim.&lt;ref name=&quot;Sadkovich2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sadkovich|first1=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari&quot;&gt;{{cite journal|last1=Levitski|first1=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026|s2cid=6711009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'&quot;&gt;{{cite journal|last1=Deago|first1=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Istraživanja nakon Tuđmanove smrti općenito su pokazala visoku ocjenu naklonosti u hrvatskoj javnosti.

== Rani život ==
Franjo Tuđman rođen je 14. maja 1922. u Velikom Trgovišću, selu u sjevernom području Hrvatskog zagorja, u to vrijeme u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u kuću označenu kao njegovo rodno mjesto.&lt;ref&gt;Žanić, Ivo. 2002. &quot;South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization.&quot; In: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds.), ''The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe'', pp. 45–58. Lund: Nordic Academic Press, p. 53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krile, A.B. &quot;Počasti i polemike oko rodne kuće.&quot; ''Slobodna Dalmacija'' (15 May 2003).&lt;/ref&gt; Njegov otac Stjepan vodio je lokalnu konobu i bio je politički aktivan član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Bio je predsjednik odbora HSS-a u Velikom Trgovišću 16 godina (1925–1941, a za gradonačelnika Velikog Trgovišća biran 1936. i 1938).{{sfn|Hudelist|2004|p=14}} Mato, Andraš i Juraj, braća Stjepana Tuđmana, emigrirali su u Sjedinjene Američke Države.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Drugi brat Valentin je također pokušao emigrirati, ali ga je putna nesreća spriječila i zadržala u Velikom Trgovišću, gdje je radio kao (neškolovani) veterinar.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}}

Osim Franje, Stjepan Tuđman je imao stariju kćer Danicu Anu (umrla kao beba), Ivicu (rođena 1924) i Stjepana &quot;Štefeka&quot; (rođena 1926).{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Kada je Franjo Tuđman imao sedam godina, njegova majka Justina (rođena Gmaz) umrla je rađajući svoje peto dijete.{{sfn|Hudelist|2004|p=15}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=37}} Tuđmanova majka bila je pobožna katolkinja, za razliku od njegovog oca i maćehe. Njegov otac, kao i Stjepan Radić, imao je antiklerikalne stavove i mladi Franjo je usvojio njegove stavove.{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Kao dijete Franjo Tuđman služio je kao oltarnik u mjesnoj župi.{{sfn|Hudelist|2004|p=20}} Tuđman je osnovnu školu pohađao u rodnom selu od 15. septembra 1929. do 30. juna 1933. i bio je odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=18}}

Gimnaziju je pohađao osam godina, počevši od jeseni 1935.{{sfn|Hudelist|2004|p=23}} Razlozi prekida nisu jasni, ali se pretpostavlja da je primarni uzrok bila ekonomska kriza u tom periodu.{{sfn|Hudelist|2004|p=27}} Prema nekim izvorima, mjesna župa pomogla je mladom Franji da nastavi školovanje,{{sfn|Hudelist|2004|p=28}} a učitelj mu je čak predložio da se školuje za svećenika.{{sfn|Hudelist|2004|p=35}} Kada je imao 15 godina, otac ga je doveo u Zagreb, gdje je upoznao Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Franjo je isprva mlad volio HSS, ali se kasnije okrenuo komunizmu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=48}} Dana 5. novembra 1940. uhapšen je tokom studentskih demonstracija povodom proslave godišnjice sovjetske [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Sadkovich|2010|p=50}}

== Drugi svjetski rat ==
[[Datoteka:Tuđman_partizan.jpg|lijevo|mini|Tuđman kao pripadnik jugoslovenskih partizana]]
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_i_Joža_Horvat_1945.jpg|lijevo|mini|Tuđman (lijevo), s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]] (desno), u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskoj]] uniformi, februar 1945]]
Dana 10. aprila 1941, kada je [[Slavko Kvaternik]] proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH), marionetsku državu [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], Tuđman je napustio školu i sa svojim prijateljem Vladom Stoparom počeo izdavati tajne novine. U jugoslavenske partizane regrutovao ga je početkom 1942. Marko Belinić. Njegov otac je također otišao u partizane i postao osnivač [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Prema Tuđmanu, njegovog oca su uhapsile ustaše, fašistička i ultranacionalistička organizacija koja je upravljala NDH, a jedan od braće odveden u logor. Obojica su uspjeli preživjeti, za razliku od najmlađeg brata Stjepana kojeg je [[Gestapo]] ubio u partizanima 1943.

Tuđman je putovao između Zagreba i Zagorja koristeći lažne dokumente koji su ga identificirali kao pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Tamo je pomagao aktiviranje partizanske divizije u Zagorju. Dana 11. maja 1942, dok je nosio Belinićevo pismo, [[ustaše]] su ga uhapsile, ali je uspio pobjeći iz policijske stanice.

== Vojna karijera ==
Franjo Tuđman i Ankica Žumbar vjenčali su se 25. maja 1945. u Gradskom vijeću Beograda.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Na taj način su željeli potvrditi svoju vjeru u komunistički pokret i važnost građanskih rituala u odnosu na vjerske.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} (U maju 1945. godine vlada je kreirala zakon koji je dozvoljavao građanska vjenčanja, izvodeći vjenčanja, između ostalog, izvan crkvene nadležnosti.) Oni su se istog dana vratili na posao.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Dana 26. aprila 1946. godine pronađeni su mrtvi njegov otac Stjepan i maćeha.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Tuđman nikada nije razjasnio okolnosti njihove smrti. Prema navodima policije, njegov otac Stjepan ubio je suprugu, a potom i sebe. Druge teorije optužuju ustaške gerilce (križare) i pripadnike jugoslavenske tajne policije (OZNA).{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Franjo i Ankica su završili srednju školu tek nakon rata, u Beogradu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} On je završio Partizansku gimnaziju 1945, a ona je završila pet semestara engleskog jezika u jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}}
[[Datoteka:Franjo_Tudjman.jpg|desno|mini|Tuđman kao [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (1960.)]]
Godine 1953. Tuđman je unaprijeđen u čin pukovnika i premješten na mjesto načelnika kabineta načelnika štaba Saveznog sekretara za narodnu obranu. Na tom položaju 1959. postaje general-major.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Sa 38 godina postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Njegovo unapređenje nije bilo ekstremno, ali je bilo netipično za Hrvata jer su viši oficiri sve češće bili Srbi i Crnogorci.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Srbi i Crnogorci su 1962. činili 70% generala vojske.{{sfn|Radelić|2006|p=397}}

Dana 23. maja 1954. postao je sekretar JSD Partizan Beograd{{sfn|Hudelist|2004|p=211}}, a maja 1958. i predsednik istog,{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} postavši prvi pukovnik na toj funkciji (svi dosadašnji nosioci su bili generali).{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} Na tu funkciju je postavljen kako bi riješio probleme administracije unutar kluba, posebno fudbalske sekcije. Kada je stigao, JSD Partizan Beograd je bilo svojevrsno obavještajno ratište na kome su se čelnici UDBE i KOS-a borili za uticaj.{{sfn|Hudelist|2004|p=212}} To je dovelo do toga da klubovi (iako imaju zapažene i dobre igrače) imaju loše rezultate, posebno fudbalska sekcija.{{sfn|Hudelist|2004|p=213}} Tokom njegovog predsjedavanja klubom, klub je usvojio dres na crno-bijele pruge koji se koristi do danas. Prema Tuđmanu, on je želio da stvori klub koji će imati panjugoslavenski imidž i suprotstaviti se SD Crvena zvezda koja je imala ekskluzivni srpski imidž.{{sfn|Hudelist|2004|p=215}} Tuđmana su inspirisale uniforme FC Juventus. Međutim, Stjepan Bobek (bivši igrač FK Partizana) tvrdio je da je ideja boja uniformi zapravo njegova, koju je prenio na Tuđmana.{{sfn|Hudelist|2004|p=217}}

Tuđman je pohađao vojnu akademiju u Beogradu, kao i mnogi oficiri koji nisu imali formalno vojno obrazovanje. Završio je taktičku školu 18. jula 1957. kao odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=207}} Jedan od njegovih nastavnika bio je Dušan Bilandžić, koji će mu biti budući savjetnik.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Prije nego što je napunio 40 godina, postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Bio je istaknut u prisustvu komunističke indoktrinacije dok je boravio u Beogradu, gdje je rođeno njegovo troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor Obituary], theguardian.com; accessed 19 July 2015.&lt;/ref&gt;

== Institut ==
Godine 1963. postao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, gdje je predavao kolegij &quot;Socijalistička revolucija i savremena nacionalna historija&quot;.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z|title=Tudjman, Franjo|encyclopedia=Istrapedia|language=hr|access-date=27. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Aktivnu vojnu službu napustio je 1961. na vlastiti zahtjev i počeo raditi u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, te ostao njegov direktor do 1967. godine.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;/&gt;

Tuđmanovi stavovi su okrenuli protiv njega mnoge profesore sa zagrebačkog Univerziteta, poput Mirjane Gross i Ljube Bobana.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} U aprilu 1964. Boban je Tuđmana proglasio nacionalistom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} Za vrijeme Tuđmanovog vodstva Institut je postao izvor alternativnih tumačenja jugoslavenske historije, što je dovelo do njegovog sukoba sa zvaničnom jugoslavenskom historiografijom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Nije imao odgovarajuću akademsku diplomu koja bi ga kvalifikovala kao historičara. Počeo je shvatati da će morati doktorirati kako bi zadržao svoju poziciju. Njegova disertacija pod naslovom &quot;Uzroci krize Jugoslovenske monarhije od ujedinjenja 1918. do njenog sloma 1941. godine&quot;, predstavljala je kompilaciju nekih od njegovih ranije objavljenih radova. Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu odbio je njegovu disertaciju uz obrazloženje da su neki dijelovi već objavljeni.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Filozofski fakultet u Zadru (tada dio Univerziteta u Zagrebu, danas Univerziteta u Zadru) ga je prihvatio i on je diplomirao 28. decembra 1965.{{sfn|Hudelist|2004|p=401}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}}

U svojoj tezi je naveo da je primarni uzrok sloma Kraljevine Jugoslavije represivni i korumpirani režim koji je bio u suprotnosti sa savremenom glavnom jugoslavenskom historiografijom koja je svojim primarnim uzrokom smatrala hrvatski nacionalizam.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Bogdanov i Milutinović (obojica etnički Srbi) nisu se protivili ovome. Međutim, zagrebački izdavač &quot;Naprijed&quot; otkazao je ugovor nakon što je odbio da promijeni neke kontroverzne izjave u knjizi.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske iz Zagreba, međutim, napali su je i Uprava zavoda zatražila je Tuđmanovu ostavku.{{sfn|Sadkovich|2010|p=147}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Institutu_za_radnički_pokret.jpg|desno|mini|Tuđman drži govor u Institutu radničkog pokreta u Zagrebu]]
U decembru 1966. Ljubo Boban optužio je Tuđmana za plagijat,{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} navodeći da je Tuđman četiri petine svoje doktorske teze &quot;Stvaranje socijalističke Jugoslavije&quot; sastavio iz Bobanovog rada. Boban je ponudio uvjerljive dokaze za svoju tvrdnju iz članaka objavljenih ranije u časopisu Forum, a ostatak iz Bobanove vlastite teze.{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} Tuđman je potom izbačen iz Instituta i prisiljen na penziju 1967.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt;

Bio je poslanik u Hrvatskom saboru između 1965. i 1969.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;/&gt;

== Disidentska politika ==
Osim knjige o gerilskom ratu, Tuđman je napisao i niz članaka u kojima je kritikovao jugoslavenski [[Socijalizam|socijalistički]] režim. Njegova najvažnija knjiga iz tog perioda bile su ''Velike ideje i mali narodi'', monografija o političkoj historiji koja ga je dovela u sukob sa jugoslavenskom komunističkom elitom u pogledu međusobne povezanosti nacionalnih i društveni elemenata u jugoslavenskom revolucionarnom ratu (za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).

Godine 1970. postao je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora zbog ''subverzivnih aktivnosti'' za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Vlasti [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] su dodatno namjeravale krivično goniti Tuđmana po optužbi za špijunažu, što je podrazumijevalo kaznu od 15 do 20 godina zatvora sa prinudnim radom, ali je Tito tu optužbu ublažio. Drugi izvori spominju da je za Tuđmanovo ime lobirao književnik [[Miroslav Krleža]].&lt;ref name=&quot;Istrapedia3&quot;&gt;{{Cite encyclopedia}}&lt;/ref&gt; Prema Tuđmanu, on i Tito su bili bliski prijatelji.&lt;ref&gt;Franjo Tuđman's {{YouTube|wDlSJixGzh4|statement on YouTube}}, ''...&amp;nbsp;s kim sam i ja bio prijatelj, i koji me na kraju spasio od progona njegovog vlastitog komunističkog režima.''&quot; (''&quot;...&amp;nbsp;[Tito] was a friend who in the end saved me from the persecution of his own communist regime&quot;'')&lt;/ref&gt; Međutim, Tuđman je kasnije Titovo kažnjavanje opisao kao &quot;autokratski [[državni udar]]&quot;.{{Sfn|Sadkovich|2010}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_1971.jpg|desno|mini|Tuđman u junu 1971]]Godine 1977. otputovao je u [[Švedska|Švedsku]] koristeći krivotvoreni švedski pasoš kako bi upoznao pripadnike [[Hrvatska dijaspora|hrvatske dijaspore]].{{Sfn|Sadkovich|2010}} Njegovo putovanje je očigledno prošlo nezapaženo od strane jugoslavenske policije. Međutim, na tom putovanju dao je intervju švedskoj televiziji o položaju Hrvata u Jugoslaviji koji je kasnije emitovan.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Po povratku u Jugoslaviju, Tuđmanu je 1981. godine zbog ovog intervjua ponovo suđeno, a optužen je za širenje &quot;neprijateljske propagande&quot;. Dana 20. februara 1981. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora i 5 godina kućnog pritvora.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Međutim, odslužio je samo jedanaest mjeseci kazne.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt; U junu 1987. postao je član Hrvatskog PEN centra.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot; /&gt; Sa suprugom je 6. juna 1987. otputovao u Kanadu da upozna kanadske Hrvate.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Pokušavali su da ne razgovaraju o osjetljivim temama sa emigrantima u inostranstvu strahujući da bi neki mogli biti agenti jugoslavenske tajne policije UDBA-e, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

Tokom svojih putovanja u [[Kanada|Kanadu]] upoznao je mnoge hrvatske iseljenike koji su bili porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] ili su hercegovačkog porijekla. Neki od njih su kasnije postali hrvatski državni službenici nakon osamostaljenja zemlje, od kojih je najistaknutiji bio [[Gojko Šušak]], čiji su otac i stariji brat bili pripadnici ustaša.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html &quot;The Communist Partisans led by Tito are said to have killed his father, an Ustashe officer, three months later and burned the Susak house to the ground. An elder brother was also an Ustashe officer.&quot;], nytimes.com, 5 May 1998; accessed 20 July 2015.&lt;/ref&gt; Ovi sastanci u inostranstvu kasnih 1980-ih kasnije su dali povoda za mnoge [[Teorija zavjere|teorije zavere]]. Prema ovim glasinama, Hrvati Hercegovine su na neki način iskoristili sastanke kako bi stekli ogroman utjecaj unutar [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], kao i nakon osamostaljenja hrvatskog režima.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

== Formiranje nacionalnog programa ==
U drugoj polovici 1980-ih, kada se [[Jugoslavija]] bližila svome raspadu, rastrzana sukobljenim nacionalnim težnjama, Tuđman je formulirao hrvatski nacionalni program koji se može sažeti na sljedeći način:

* Primarni cilj je uspostava hrvatske [[Nacionalna država|nacionalne države]]; stoga sve ideološke sporove iz prošlosti treba baciti. U praksi je to značilo snažnu podršku antikomunističke hrvatske dijaspore, posebno finansijsku.
* Iako je Tuđmanov konačni cilj bila nezavisna Hrvatska, on je bio itekako svjestan realnosti unutarnje i vanjske politike. Njegov glavni početni prijedlog nije bila potpuno nezavisna Hrvatska, već konfederalna Jugoslavija sa rastućom decentralizacijom i demokratizacijom.
* Što se tiče gorućih pitanja nacionalnih sukoba, njegova vizija je bila sljedeća (bar u početku): tvrdio je da srpski nacionalizam, pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA), može izazvati haos na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tlu. JNA, prema nekim procjenama četvrta evropska vojna sila po vatrenoj moći, ubrzano se posrbljavala, i ideološki i etnički,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Davor Domazet-Lošo|author-link=Davor Domazet-Lošo|title=How Aggression Against Croatia and Bosnia-Herzegovina Was Prepared or the Transformation of the JNA into a Serbian Imperial Force|url=http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|journal=National Security and the Future|volume=1|issue=1, Spring 2000|pages=107–152|access-date=23. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; za manje od četiri godine.
* Što se [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tiče, Tuđman je bio ambivalentniji: Tuđman odvojenu Bosnu nije shvatao ozbiljno, što pokazuju njegovi komentari televizijskoj ekipi &quot;Bosna je bila tvorevina osmanske invazije&amp;nbsp;... Do tada je bila dio Hrvatske, ili je bila bosanska kraljevina, ali katolička kraljevina, vezana za Hrvatsku.&quot;{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je 17. juna 1989. osnovao [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ).

== Izborna kampanja 1990. ==
Unutrašnje tenzije koje su razbile Komunističku partiju Jugoslavije navele su vlade saveznih republika da zakažu slobodne višestranačke izbore u proljeće 1990. Bili su to prvi slobodni višestranački izbori za [[Hrvatski sabor]] od 1913. godine. HDZ je svoju prvu konvenciju održao 24-25. februara 1990. kada je Tuđman izabran za njenog predsjednika. Izborna kampanja je trajala od kraja marta do 20. aprila 1990. Tuđman je regrutirao nekoliko simpatizera iz dijaspore koji su se vratili kući, od kojih je najvažniji [[Gojko Šušak]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je svoju kampanju bazirao uglavnom na nacionalnom pitanju. On je naveo da dinar zarađen u Hrvatskoj treba da ostane u Hrvatskoj, zamjerivši se na subvencije za manje razvijene dijelove Jugoslavije, odnosno za Vojsku Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} Osvrnuo se na ekonomsku krizu, pozvao na obnovu tržišne ekonomije i parlamentarne demokratije i izrazio podršku pristupanju Evropskoj zajednici. Smatrao je da Jugoslavija može opstati samo kao konfederacija.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Iako je Tuđman imao veze s desničarskom antikomunističkom dijasporom, imao je i važne kolege iz partizanskog komunističkog establišmenta, uključujući [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] i [[Josip Manolić|Josipa Manolića]].{{Sfn|Tanner|2001}} Njegov glavni protivnik na izborima bio je [[Ivica Račan]] iz [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH), koji je postao predsjednik SKH u decembru 1989.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđmanovo pričanje o prošloj slavi i nezavisnosti Hrvatske nije naišlo na dobar prijem među hrvatskim Srbima. HDZ je bio žestoko kritiziran od strane srpskih medija, prikazujući svoju moguću pobjedu kao preporod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].{{Sfn|Tanner|2001}} [[Veljko Kadijević]], general JNA, rekao je na sastanku rukovodstva vojske i SR Hrvatske da će izbori dovesti ustaše na vlast u Hrvatskoj. Nekoliko hefti prije izbora, vojska je iz trgovina širom Hrvatske iznijela oružje [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne obrane]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tokom predizbornog skupa HDZ-a u [[Benkovac|Benkovcu]], etnički mješovitom gradu, 62-godišnji Srbin Boško Čubrilović izvukao je gasni pištolj u blizini govornice. Hrvatski mediji su incident opisali kao pokušaj atentata na Tuđmana, ali je Čubrilović krajem 1990. optužen i osuđen samo za prijetnju osoblju obezbjeđenja. Incident je dodatno pogoršao etničke tenzije.{{Sfn|Tanner|2001}}

Izbori su bili raspisani za svih 356 poslaničkih mjesta u parlamentu. Tuđmanova stranka je pobijedila s apsolutnom većinom od oko 60% ili 205 mjesta u Hrvatskom saboru. Tuđman je za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran 30. maja 1990. Nakon pobjede HDZ-a, nacionalistička [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) brzo je proširila svoj uticaj u mjestima gdje su Srbi činili veći postotak stanovništva.{{Sfn|Goldstein|1999}}

== Predsjednik Hrvatske (1990-1999) ==
[[Datoteka:Tudjman_Lenta.jpg|lijevo|mini|Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s predsjedničkim pojasom]]
U sedmicama nakon izbora, nova vlast je uvela tradicionalnu [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] i [[Grb Hrvatske|grb]], bez komunističkih simbola. Izraz &quot;socijalista&quot; iz naslova republike je uklonjen. [[Ustav Hrvatske|Ustavne promjene]] su predložene uz mnoštvo političkih, ekonomskih i društvenih promjena.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je ponudio potpredsjedništvo [[Jovan Rašković|Jovanu Raškoviću]], predsjedniku SDS-a, ali je Rašković tu ponudu odbio i pozvao izabrane poslanike svoje stranke da bojkotuju parlament. Lokalna srpska policija u Kninu počela je djelovati kao samostalna snaga, često ne reagujući na naređenja iz Zagreba.{{Sfn|Ramet|2010}} Mnogi državni službenici, uglavnom u policiji u kojoj su komandne funkcije uglavnom bili Srbi i komunisti, ostali su bez posla. Ovo se zasnivalo na odluci da etnička struktura državnih službenika odgovara njihovom procentu u ukupnoj populaciji.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 25. jula 1990. osnovana je Srpska skupština u [[Srb (Gračac)|Srbu]], sjeverno od [[Knin]]a. Jovan Rašković je u augustu 1990. najavio referendum o &quot;srpskom suverenitetu i autonomiji&quot; u Hrvatskoj, koji je Tuđman označio kao nezakonit. Uslijedio je niz incidenata u područjima naseljenim etničkim Srbima, uglavnom oko Knina, poznatih kao [[Balvan revolucija]].{{Sfn|Tanner|2001}} Pobuna u Kninu koncentrirala je hrvatsku vladu na problem nedostatka oružja. Posljedice konfiskacije zaliha Teritorijalne odbrane od strane JNA djelimično je poništio novi ministar odbrane [[Martin Špegelj]], koji je kupovao oružje od [[Mađarska|Mađarske]].{{Sfn|Tanner|2001}} Kako nije imala regularnu vojsku, vlada se fokusirala na angažovanje policijskih snaga. Do januara 1991. bilo je 18.500 policajaca, a do aprila 1991. oko 39.000. {{Sfn|Marijan|2008}} Hrvatski sabor je 22. decembra 1990. ratificirao novi ustav. Srbi u Kninu proglasili su [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] u općinama Sjeverne Dalmacije i Like.{{Sfn|Goldstein|1999}}

U decembru 1990. Tuđman i slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] iznijeli su svoj prijedlog o restrukturiranju Jugoslavije na konfederalnim osnovama. Tuđman je smatrao da bi konfederacija suverenih republika mogla ubrzati pristupanje Hrvatske Evropskoj zajednici.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Lideri jugoslavenskih republika održali su mnoge sastanke početkom 1991. kako bi riješili rastuću krizu. Dana 25. marta 1991. Tuđman i [[Slobodan Milošević]] [[Sastanak u Karađorđevu|sastali su se u Karađorđevu]],{{Sfn|Sadkovich|2007}} sastanku koji je postao kontroverzan zbog tvrdnji da su dva predsjednika razgovarala o [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjeli Bosne i Hercegovine]] između [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, tvrdnje su dolazile od osoba koje nisu bile prisutne na sastanku i ne postoji zapisnik o ovom sastanku koji dokazuje postojanje takvog dogovora,{{Sfn|Sadkovich|2010}} dok se Milošević naknadno nije ponašao kao da je imao dogovor sa Tuđmanom.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 12. jula 1991. Tuđman se u Splitu sastao s Izetbegovićem i Miloševićem.{{Sfn|Sadkovich|2007}}

=== Ratne godine ===
Dana 1. marta došlo je do sukoba u Pakracu kada je lokalna srpska policija zauzela gradsku policijsku stanicu i proglasila Pakrac dijelom SAO Krajine. Bio je to jedan od prvih većih sukoba između hrvatskih snaga i pobunjeničke SAO Krajine, uz podršku JNA. Završilo se bez žrtava i vraćanjem hrvatske kontrole.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 31. marta konvoj hrvatske policije upao je u zasjedu na [[Incident na Plitvičkim jezerima|Plitvičkim jezerima]].{{Sfn|Tanner|2001}} Do proljeća 1991. Tuđman je, zajedno sa slovenskim rukovodstvom, bio spreman prihvatiti kompromisno rješenje konfederacije ili saveza suverenih država unutar Jugoslavije. Nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo njihove prijedloge, a oružane provokacije postale sve učestalije, Tuđman se odlučio na realizaciju ideje o potpunoj samostalnosti Hrvatske.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. aprila 1991. Hrvatski sabor je odlučio da se [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referendum o nezavisnosti]] održi 19. maja. [[Hrvatski Srbi]] su uglavnom bojkotovali referendum.&lt;ref name=&quot;NYTimes-Referendum-20May1991&quot;&gt;{{Cite news|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia|title=Croatia Votes for Sovereignty and Confederation|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=20. 5. 1991|access-date=12. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Izlaznost je bila 83,56%, od čega je 93,24% ili 2.845.521 glasalo za [[nezavisnost Hrvatske]]. I Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Jugoslavenska strana optužila je dvojac za secesiju. Savezna vlada je naredila JNA da preuzme kontrolu nad graničnim prelazima u Sloveniji, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] u kojem je JNA pobijeđena. [[Rat u Sloveniji|Desetodnevni rat]] je okončan potpisivanjem [[Brionska deklaracija|Brionskog sporazuma]], kada je stavljen tromjesečni moratorijum na provođenje odluke.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Oružani incidenti početkom 1991. godine eskalirali su u sveopći rat tokom ljeta. Tuđmanov prvi plan bio je da dobije podršku Evropske zajednice, izbjegavajući direktnu konfrontaciju sa JNA koju je od početka sukoba predlagao Martin Špegelj, ministar odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je Špegeljev prijedlog odbio jer bi bio štetan za međunarodni položaj Hrvatske, a sumnjalo se da je Hrvatska vojska spremna za takvu akciju.{{Sfn|Goldstein|1999}} Hrvatska vojska u nastajanju imala je samo četiri brigade u septembru 1991.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Kako je rat eskalirao, Tuđman je formirao [[Kabinet Franje Gregurića|Vladu narodnog jedinstva]] koja je dovela članove većine manjih stranaka u Saboru, uključujući i Račanovu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP).{{Sfn|Tanner|2001}}

Žestoke borbe vodile su se u [[Vukovar]]u, gdje je oko 1.800 hrvatskih boraca blokiralo prodor JNA u Slavoniju. Vukovar je dobio ogroman simbolički značaj za obje strane. Bez toga, srpski teritorijalni osvajači u istočnoj Slavoniji bili su ugroženi. Neočekivano žestoka odbrana grada od mnogo veće vojske inspirisala je priče o &quot;hrvatskom [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]&quot;. Sve veći gubici i pritužbe hrvatske javnosti zbog neuspješnog uzvrata natjerali su Tuđmana da djeluje. Naredio je [[Hrvatska narodna garda|hrvatskoj narodnoj gardi]] da opkoli vojne baze JNA, čime je započela [[Bitka kod kasarne]]. Tuđman je u septembru 1991. godine imenovao Gojka Šuška za novog ministra odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Iz_Banskih_dvora_raketiranje_1991_MGZ_080209.jpg|lijevo|mini|Izložba povodom [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovanja Banskih dvora]] u [[Zagreb]]u 7. oktobra [[1991.|1991]], Rezidencije predsjednika Hrvatske, od strane jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva]]
Početkom oktobra 1991. JNA je intenzivirala kampanju u Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 5. oktobra, Tuđman je održao govor u kojem je pozvao čitavo stanovništvo da se mobiliše i brani od &quot;velikosrpskog imperijalizma&quot; kojeg progone JNA predvođena Srbima, srpske paravojne formacije i pobunjeničke srpske snage. Dva dana kasnije [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo]] [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovalo je Banske dvore]], sjedište hrvatske Vlade u Zagrebu, u vrijeme kada se Tuđman sastajao sa Mesićem i Markovićem, od kojih niko nije povrijeđen u napadu.{{Sfn|Goldstein|1999}}{{Sfn|Nazor|2001}} Hrvatski sabor je 8. oktobra prekinuo sve preostale veze sa Jugoslavijom i proglasio nezavisnost.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je od [[Kosovo|kosovskog]] rukovodstva tražio da tamo otvori drugi front protiv JNA i ponudio pomoć u oružju. Rukovodstvo se odlučilo protiv oružanog sukoba, ali je dalo podršku nezavisnosti Hrvatske i pozvalo etničke Albance da napuste Jugoslavensku vojsku. {{Sfn|Phillips|Burns|2012}}

U novembru 1991. okončana je [[bitka za Vukovar]] koja je ostavila grad opustošen. JNA i srpske neregularne jedinice preuzele su kontrolu nad oko četvrtinom teritorije Hrvatske do kraja 1991. {{Sfn|Tanner|2001}} U decembru 1991. SAO Krajina se proglasila [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (RSK). Do kraja 1991. godine potpisano je šesnaest primirja, od kojih nijedan nije trajao duže od jednog dana. {{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 19. decembra 1991. [[Island]] i [[Njemačka]] priznali su suverenitet Hrvatske. Mnogi promatrači smatraju da je Tuđmanov dobar odnos s [[Hans-Dietrich Genscher|Hans-Dietrichom Genscherom]], tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova, imao mnogo veze s ovom odlukom. {{Sfn|Tanner|2001}} Neprijateljstva u Hrvatskoj su nakratko okončana u januaru 1992. kada je potpisan Vensov plan. Tuđman se nadao da će slanje mirovnih snaga UN-a konsolidirati hrvatske međunarodne granice, ali je vojna situacija u samoj Hrvatskoj ostala nesređena.{{Sfn|Tanner|2001}}

==== Rat u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Bosnian_President_Alija_Izetbegovic_and_Croatian_President_Franjo_Tudjman_sign_the_Croat-Muslim_Federation_Peace_Agreement_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency.jpg|mini|Tuđman i [[Alija Izetbegović]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]]
Kako je rat u Hrvatskoj dospio u ćorsokak, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršavala. JNA je koristila svoju teritoriju za ofanzive na Hrvatsku, ali je izbjegavala većinsko hrvatski dio Hercegovine.{{Sfn|Marijan|2004}} Tuđman je sumnjao da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti raspad Jugoslavije, ali je podržavao njen integritet ako ostane izvan jugoslavenske federacije i srpskog uticaja.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Prve hrvatske žrtve u zemlji pale su u oktobru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]]. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, navodeći da &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Marijan|2004}}{{Sfn|Krišto|2011}}

Bošnjačko rukovodstvo je u početku pokazalo spremnost da ostane u krnjoj Jugoslaviji, ali je kasnije promijenilo politiku i opredijelilo se za nezavisnost. {{Sfn|Krišto|2011}} Hrvatsko rukovodstvo počelo se organizirati na područjima s hrvatskom većinom i 18. novembra 1991. osnovalo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna]] kao autonomnu hrvatsku teritorijalnu jedinicu.{{Sfn|Krišto|2011}}{{Sfn|Marijan|2004}} Na sastanku u decembru 1991. sa rukovodstvom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] Tuđman je razgovarao o mogućnosti priključenja Herceg-Bosne Hrvatskoj jer je smatrao da predstavnici Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine rade na tome da ostanu u Jugoslaviji. Tamo je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] što je stao na stranu Izetbegovića. Međutim, u februaru 1992. ohrabrio je Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže predstojeći [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti BiH]].{{Sfn|Krišto|2011}} Izetbegović je 6. aprila proglasio nezavisnost države koju je odmah priznala Hrvatska.{{Sfn|Tanner|2001}} Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] formiran je hrvatsko-bošnjački savez, iako često nije bio skladan.{{Sfn|Christia|2012}} Hrvatska vlada je pomogla u naoružavanju i hrvatskih i bošnjačkih snaga.{{Sfn|Marijan|2004}} Dana 21. jula 1992. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Sporazum o prijateljstvu i saradnji]], kojim je uspostavljena vojna saradnja dvije vojske.{{Sfn|Goldstein|1999}} U septembru 1992. potpisali su još dva sporazuma o saradnji i daljim pregovorima oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine,{{Sfn|Mrduljaš|2008}} iako je Izetbegović odbio vojni pakt.{{Sfn|Krišto|2011}} Tuđman je u januaru 1993. rekao da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao konfederalna zajednica triju naroda.{{Sfn|Mrduljaš|2008}}

Vremenom su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka pogoršavali, što je rezultiralo [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkim ratom]].{{Sfn|Christia|2012}} Bošnjačka strana je tvrdila da je Tuđman htio podijeliti Bosnu i Hercegovinu, što je stav koji je sve više prihvaćala [[međunarodna zajednica]]. To je Tuđmanu otežavalo zaštitu hrvatskih interesa i podršku Herceg-Bosni.{{Sfn|Krišto|2011}} Kako je sukob eskalirao, hrvatska vanjska politika je dostigla najnižu tačku.{{Sfn|Goldstein|1999}} Tokom 1993. međunarodna zajednica je predložila nekoliko mirovnih planova. Tuđman i rukovodstvo Herceg-Bosne prihvatili su sve, uključujući Vance-Owenov plan u januaru 1993. i Owen-Stoltenberg u julu 1993. Međutim, nije dogovoren trajni prekid vatre.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Početkom 1994. Sjedinjene Države su se sve više uključivale u rješavanje ratova. Zabrinuli su se načinom na koji je hrvatsko-bošnjački rat pomogao Srbima i izvršili pritisak na dvije strane da potpišu konačno primirje. Rat je okončan u martu 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingstonskog sporazuma]].{{Sfn|Tanner|2001}} U junu 1994. Tuđman je posjetio Sarajevo kako bi tamo otvorio hrvatsku ambasadu. Sastao se s Alijom Izetbegovićem i razgovarao o stvaranju [[Federacija Bosne i Hercegovine|Hrvatsko-muslimanske federacije]] i njenoj mogućoj konfederaciji sa Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|title=Croatian President Visits Sarajevo|date=14. 6. 1994|publisher=chicagotribune|access-date=19. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722123848/http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Prekid vatre u Hrvatskoj ====
Uprkos znatnim poteškoćama, hrvatska diplomatija je u narednim mjesecima uspjela postići priznanje. Hrvatska je priznata od strane Evropske zajednice 15. januara 1992, a postala je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] 22. maja.{{Sfn|Tanner|2001}} U aprilu 1992. Washington je istovremeno priznao Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Otkako je nova [[Predsjedništvo Billa Clintona|Clintonova administracija]] došla na vlast, ona je dosljedno lobirala za tvrdu liniju protiv Miloševića, političku poziciju koja se često pripisivala politici tadašnje državne sekretarke [[Madeleine Albright]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Rat je izazvao velika razaranja i indirektnu štetu u turizmu, tranzitnom saobraćaju, investicijama itd.{{Sfn|Goldstein|1999}} Predsjednik Tuđman je cijenu direktne materijalne štete procijenio na preko 20 milijardi dolara, a da Hrvatska dnevno troši 3 milijuna dolara na zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica.&lt;ref&gt;Jane Shapiro Zacek, Ilpyong J. Kim: [https://books.google.com/books?id=9-dNe9K5h20C The Legacy of the Soviet Bloc], University Press of Florida, 1997, p. 130&lt;/ref&gt; Kada je primirje iz januara 1992. stupilo na snagu, Hrvatska se polahko oporavljala. Kako je privredna aktivnost bila u stalnom porastu, a pregovori sa čelnicima RSK-a bili beznačajni, ministar odbrane Gojko Šušak počeo je skupljati oružje pripremajući se za vojno rješenje.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je pobijedio na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992|predsjedničkim izborima u augustu 1992.]] u prvom krugu sa 57,8% glasova.&lt;ref&gt;[[Dieter Nohlen|Nohlen, Dieter &amp; P. Stöver]] (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p. 410&lt;/ref&gt; Istovremeno su održani [[Hrvatski saborski izbori 1992|i parlamentarni izbori]] na kojima je također pobijedio HDZ. Tokom kampanje, [[Dobroslav Paraga]], ekstremno desničarski lider [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]], optužio je Tuđmana da je izdao hrvatske interese neupuštajući se u sveobuhvatni rat sa srpskim snagama. Tuđman je pokušao marginalizirati svoju stranku zbog korištenja ustaških simbola, što je izazvalo kritike u stranoj štampi prema Hrvatskoj. Paraga je osvojio samo 5 mjesta u parlamentu i 5,4% glasova na predsjedničkim izborima.{{Sfn|Tanner|2001}}&lt;ref&gt;Charles Vance, Yongsun Paik: [https://books.google.com/books?id=9gGKtLTQlUcC Managing a Global Workforce: Challenges and Opportunities in International Human Resource Management], M.E. Sharpe, 2006, p. 614&lt;/ref&gt;

U januaru 1993. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Maslenica|operaciju Maslenica]] i ponovo zauzela vitalni Maslenički most koji povezuje Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom. Iako je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo operaciju, nije bilo sankcija. Ova pobjeda omogućila je Tuđmanu da se suprotstavi domaćim optužbama da je bio slab u odnosima sa RSK i UN-om.{{Sfn|Tanner|2001}}

Uprkos sukobima sa snagama RSK, tokom 1993. i 1994. godine opće stanje privrede se značajno poboljšalo, a nezaposlenost je postepeno opadala. Tuđman je 4. aprila 1993. imenovao [[Nikica Valentić|Nikicu Valentića]] za premijera. Koraci antiinflatorne stabilizacije 1993. uspješno su smanjili inflaciju. [[Hrvatski dinar]], koji je uveden kao prijelazna valuta, zamijenjen je [[Kuna (valuta)|kunom]] 1994.&lt;ref&gt;Istvan Benczes: [https://books.google.com/books?id=f4R2BgAAQBAJ Deficit and Debt in Transition: The Political Economy of Public Finances in Central and Eastern Europe], Central European University Press, 2014, p. 203&lt;/ref&gt; Rast BDP-a dostigao je 5,9% 1994.&lt;ref name=&quot;unstats&quot;&gt;{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/snaama/Index|title=National Accounts - Analysis of Main Aggregates (AMA)|website=unstats.un.org}}&lt;/ref&gt;

==== Kraj rata ====
U maju 1995. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]], svoju treću operaciju protiv RSK od prekida vatre u januaru 1992. i brzo zauzela zapadnu Slavoniju. Međunarodne diplomate izradile su [[Z-4 Plan|plan Z-4]], predlažući reintegraciju RSK u Hrvatsku. RSK bi zadržala svoju zastavu i imala bi svog predsjednika, parlament, policiju i zasebnu valutu. Iako je Tuđman bio nezadovoljan prijedlogom, vlasti RSK su ga u potpunosti odbile.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 22. jula 1995. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitski sporazum]] kojim su obje strane bile obavezne na &quot;zajedničku odbranu od srpske agresije&quot;. Tuđman je ubrzo svoje riječi proveo u djelo i pokrenuo [[Operacija Ljeto '95|operaciju Ljeto '95]], koju su izvele zajedničke snage HV-a i HVO-a. Ove snage su zauzele gradove [[Glamoč]] i [[Bosansko Grahovo]] u zapadnoj Bosni, praktično izolujući Knin od Republike Srpske i SR Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|lijevo|mini|[[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] 21. novembra 1995.]]
U 5:00&amp;nbsp;u petak, 4. augusta 1995, Tuđman je javno odobrio napad na RSK, kodnog naziva [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacija Oluja]]. Pozvao je [[Srpska vojska Krajine|srpsku vojsku]] i njihovo rukovodstvo u Kninu na predaju, a istovremeno je pozvao srpske civile da ostanu u svojim kućama, garantujući im njihova prava. Odluka da se uputi pravo prema Kninu, centru RSK, isplatila se i do 10 sati ujutro{{Razmaci}}5. augusta, drugog dana operacije, hrvatske snage ušle su u grad uz minimalne gubitke. Do jutra 8. augusta operacija je praktično završena, što je rezultiralo ponovnim uspostavljanjem hrvatske kontrole nad 10.400 kvadratnih kilometara teritorije. Oko 150.000–200.000 Srba je pobjeglo, a nad preostalim civilima počinjeni su razni zločini. {{Sfn|Tanner|2001}} Predsjednik Sjedinjenih Država [[Bill Clinton]] rekao je da se &quot;nada da će se hrvatska ofanziva pokazati kao nešto što će nam dati put do brzog diplomatskog rješenja&quot;.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Spomen-poprsje_Franji_Tuđmanu_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|&quot;Vukovski govor&quot; predsjednika Tuđmana nakon dolaska &quot;Vlaka mira&quot; u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.: &quot;''Pobjednik koji ne zna oprostiti sije sjeme novog zla. Hrvatski narod to ne želi, niti je to ikada želio.&quot;'', na slici: Tuđmanova bista u Vukovaru.]]
Uslijedila je zajednička ofanziva HVO-a i ARBiH-a na zapadnu i sjevernu Bosnu. VRS je brzo izgubila teritoriju i bile su prisiljene na pregovore. Razgovori o mirovnom sporazumu vođeni su u [[Dayton (Ohio)|Daytonu, Ohio]].{{Sfn|Christia|2012}} Tuđman je insistirao na rješavanju pitanja istočne Slavonije pod kontrolom RSK i njenom mirnom povratku Hrvatskoj na mirovnim pregovorima u Daytonu. On je 1. novembra imao žestoku debatu sa Miloševićem, koji je negirao kontrolu nad rukovodstvom regiona. Tuđman je bio spreman ometati Daytonski sporazum i nastaviti rat ako se Slavonija ne reintegrira mirnim putem. Vojna situacija mu je dala prednost i Milošević je pristao na njegov zahtjev.{{Sfn|Holbrooke|1999}} [[Dejtonski sporazum]] je sastavljen u novembru 1995. Tuđman je bio jedan od potpisnika istog, uz rukovodstva Bosne i Hercegovine i Srbije, kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 12. novembra potpisan je [[Erdutski sporazum]] sa lokalnim srpskim vlastima o povratku [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–98)|istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema]] Hrvatskoj, uz dvogodišnji prelazni rok. Time je okončan rat u Hrvatskoj.{{Sfn|Goldstein|1999}} Službeni podaci o ratnoj šteti objavljeni u Hrvatskoj 1996. navode 180.000 uništenih stambenih jedinica, uništeno 25% hrvatske privrede i 27 milijardi američkih dolara materijalne štete.&lt;ref name=&quot;Darko Zubrinic&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|title=Croatia within ex-Yugoslavia|last=Darko Zubrinic|publisher=Croatianhistory.net|access-date=7. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Povodom egzodusa oko 150.000 krajiških Srba iz Hrvatske, Tuđman je napomenuo da su izbjeglice otišle tako brzo da &quot;nisu stigle ni da pokupe svoj prljavi novac i prljavo rublje&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=The World; Finally Torn Apart, The Balkans Can Hope|url=https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|work=The New York Times|date=3. 9. 1995}}&lt;/ref&gt; Kasnije se svojim generalima hvalio: &quot;Riješili smo srpsko pitanje... [ne]će nikada biti 12% Srba&quot; u Hrvatskoj. &quot;Ako ih je tri ili pet posto, to nije prijetnja hrvatskoj državi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Travis|first=Hannibal|url=https://books.google.com/books?id=y1_e3WihYBQC&amp;pg=PA120|title=Genocide, Ethnonationalism, and the United Nations: Exploring the Causes of Mass Killing Since 1945|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-13629-799-1|page=120}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratna politika ===
[[Datoteka:Tuđman_i_Ana_Havel.jpg|lijevo|mini|Tuđman i novinarka Ana Havel 1997. godine]]
[[Datoteka:Predsjednički_izbori_u_Hrvatskoj_1997.png|mini|Općinski rezultati [[Hrvatski predsjednički izbori 1997|predsjedničkih izbora 1997]]. Tuđman je osvojio općine u plavom.]]
Godine 1995. održani su [[Hrvatski saborski izbori 1995|parlamentarni izbori]] koji su rezultirali pobjedom HDZ-a sa 75 od 127 mjesta u Saboru. Tuđman je [[Zlatko Mateša|Zlatka Matešu]] imenovao šestim premijerom, koji je formirao prvu [[Kabinet Zlatka Mateše|mirnodopsku vladu nezavisne Hrvatske]]. Izbori su održani u sklopu lokalnih izbora u Zagrebu na kojima su pobijedile opozicione stranke. Tuđman je odbio dati formalnu potvrdu predloženom zagrebačkom gradonačelniku, što je dovelo do [[Zagrebačka kriza|zagrebačke krize]]. Godine 1996. održane su velike demonstracije u Zagrebu kao odgovor na oduzimanje dozvole za emitovanje [[Radio 101 (Hrvatska)|Radija 101]], radio stanice koja je bila kritična prema vladajućoj stranci.{{Sfn|Ramet|2010}}

Postupanje prema medijima donijelo je kritike nekih međunarodnih organizacija.{{Sfn|Ramet|2010}} Naime, ''[[Feral Tribune]]'', tjednik hrvatski politički i satirični časopis, bio je podvrgnut nekoliko tužbi i krivičnih prijava od strane državnih službenika, kao i primoran da plati porez koji je obično rezerviran za pornografske časopise.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Tudjman tries to silence accusers|url=https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|work=The Irish Times|date=2. 6. 1998}}&lt;/ref&gt; Pojedine opozicione stranke u Hrvatskoj zastupale su stav da je Tuđman, daleko od evropeizacije Hrvatske, odgovoran za njenu &quot;balkanizaciju&quot; i da se tokom svog predsjedništva ponašao kao despot. Druge stranke, naprimjer [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatska stranka prava]], tvrdile su da Tuđman nije bio dovoljno radikalan u odbrani hrvatske države.&lt;ref name=&quot;Bellamy&quot;&gt;{{Cite book|last=Bellamy|first=Alex J.|url=https://books.google.com/books?id=T3PqrrnrE5EC&amp;q=tudman+despotism&amp;pg=PA84|title=The formation of Croatian national identity: a centuries-old dream|publisher=[[Manchester University Press]]|year=2003|isbn=0-7190-6502-X|page=84|access-date=4. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je postala članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] 6. novembra 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|title=Chronology of Croatia's accession to the Council of Europe|website=mvep.hr|publisher=Republic of Croatia Ministry of Foreign and European Affairs}}&lt;/ref&gt;

U januaru 1998. Istočna Slavonija službeno je reintegrirana u Hrvatsku.{{Sfn|Ramet|2010}} U februaru 1998. Tuđman je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a. Početak godine obilježio je veliki sindikalni protest u Zagrebu, zbog čega je vlada u aprilu usvojila zakon kojim se reguliraju javna okupljanja i demonstracije.&lt;ref&gt;Taylor &amp; Francis Group: [https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC Europa World Year], Taylor &amp; Francis, 2004, p. 1339&lt;/ref&gt; Nakon rata, Tuđman je predlagao da se posmrtni ostaci ubijenih tokom [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] donesu i polože u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], od čega je kasnije odustao. Ova ideja je uključivala sahranu ustaških trupa, antifašističkih partizana i svih civila zajedno, a inspirirana je [[Valle de los Caídos]] generala [[Francisco Franco|Francisca Franka]].&lt;ref name=&quot;Milekic1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|title=Why Croatia's President Tudjman Imitated General Franco|last=Milekic|first=Sven|date=11. 10. 2017|website=BalkanInsight.com|publisher=BIRN}}&lt;/ref&gt; Prethodno je imenovao [[Ustaše|ustaškog]] dužnosnika [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u Hrvatski sabor,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Fascists Reborn as Croatia's Founding Fathers|url=https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|work=[[The New York Times]]|date=12. 4. 1997}}&lt;/ref&gt; a njegova uprava je više ulica nazvala po ustaškom političaru [[Mile Budak|Miletu Budaku]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias State-Building and Legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Indiana University Press|page=389}}&lt;/ref&gt;

Tuđman je 1998. godine tvrdio da je njegov program nacionalnog pomirenja spriječio građanski rat u Hrvatskoj tokom raspada Jugoslavije.{{Sfn|Ramet|2010}}

=== Zdravstveni problemi i smrt ===
Tuđmanu je 1993. dijagnosticiran rak. Njegovo opće zdravstveno stanje se pogoršalo do kasnih 1990-ih. Posljednji put se pojavio u javnosti 1. novembra 1999. Opozicione stranke su tokom hospitalizacije optuživale vladajući [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] da skriva činjenicu da je Tuđman već mrtav i da vlasti taje njegovu smrt kako bi osvojio više mandata na predstojećim [[Hrvatski saborski izbori 2000|općim izborima u januaru 2000]]. Tuđmanova smrt službeno je proglašena 10. decembra 1999.&lt;ref name=&quot;Death&quot;&gt;{{Cite news|date=11. 12. 1999|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|title=Croats mourn Croatian president|work=BBC News|quote=His organs did not function properly, he was taken off the life support system he had been attached to since his November surgery. Tudjman died at 23:14 (22:14 GMT) on Friday [10 Dec] at the Dubrava clinic in the capital Zagreb, a government spokesman said.}} [http://archives.cnn.com/1999/WORLD/europe/12/13/croatia.tudjman.02/index.html Death of Tudjman] {{Webarchive}}, cnn.com; 13 December 1999; accessed 16 May 2015.&lt;/ref&gt;

== Haški tribunal ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osnovale su [[Ujedinjene nacije]] 1993. godine. Iako je hrvatska vlada usvojila zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, od 1997. odnosi između MKSJ i Hrvatske su se pogoršali. Tuđman je 1999. kritikovao rad MKSJ-a, dok je glavna tužiteljica MKSJ-a [[Louise Arbor|Louise Arbour]] izrazila nezadovoljstvo saradnjom Hrvatske s Tribunalom.&lt;ref&gt;Alan Carling: ''Globalization and Identity: Development and Integration in a Changing World'', I.B. Tauris, 2006, p. 170&lt;/ref&gt;

Za Tuđmanovog života, ni [[Richard Goldstone]] ni Arbour, prvi glavni tužioci ICTY-a, navodno nisu razmišljali o podizanju optužnice protiv njega. Godine 2002. nova tužiteljica MKSJ-a, [[Carla del Ponte]], rekla je u intervjuu da bi optužila Tuđmana da nije umro 1999.&lt;ref&gt;Klaus Bachmann, Aleksandar Fatić: ''The UN International Criminal Tribunals: Transition Without Justice?'', Routledge, 2015, p. 131&lt;/ref&gt; Graham Blewitt, viši tužilac Tribunala, rekao je agenciji [[Agencija Frans pres|AFP]] da bi &quot;bilo dovoljno dokaza da se optuži predsjednik Tuđman da je još živ&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|title=Tudjman would have been charged by war crimes tribunal|date=10. 11. 2000|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=23. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;

Britanska televizija [[Kanal 4|Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima Franje Tuđmana u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata. Mesić, koji je naslijedio Tuđmana na mjestu predsjednika Hrvatske, i njegov Ured negirali su davanje bilo kakvog transkripta britanskim novinarima i nazvao izvještaj &quot;senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|title=Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte|trans-title=The British only got an interview from Mesić, not the transcripts|date=3. 11. 2000|work=[[Slobodna Dalmacija]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Suđenje Gotovini i dr|suđenju Gotovini]], prvostepenom presudom, Sudsko vijeće je utvrdilo da je Tuđman bio ključni učesnik u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva sa teritorije Republike Srpske Krajine i ponovo ga naseliti Hrvatima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10633|title=TPIY: Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak|publisher=ICTY|access-date=15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U novembru 2012, Apelacioni sud MKSJ-a poništio je osuđujuće presude [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], oslobodio dvojicu bivših generala i zaključio da nije bilo planirane deportacije srpske manjine i udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;BBC-2012-11-16&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|work=[[BBC News]]|title=Hague war court acquits Croat Generals Gotovina and Markac|date=16. 11. 2012|access-date=16. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;

U maju 2013. godine MKSJ je prvostepenom presudom u suđenju [[Jadranko Prlić|Prliću]] i dr. utvrdio da su Tuđman, Bobetko i Šušak učestvovali u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] protiv nehrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Većinom je presudilo da je svrha toga da se Herceg-Bosna ''de facto'' pridruži Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/11324|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|date=29. 5. 2013|publisher=icty.org}}&lt;/ref&gt; Sudija Jean-Claude Antoanetti, predsjedavajući na suđenju, donio je izdvojeno mišljenje u kojem je osporio pojam udruženog zločinačkog poduhvata i ocijenio da Tuđmanovi planovi u vezi s Bosnom i Hercegovinom nisu u suprotnosti sa stavom međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Jean-Claude Antonetti]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Sudac-Antonetti-osporava-udruzeni-zlocinacki-pothvat-Tudman-se-nikada-nije-suprostavljao-medunarodnoj-zajednici|title=Sudac Antonetti osporava 'udruženi zločinački pothvat': Tuđman se nikada nije suprostavljao međunarodnoj zajednici|date=30. 5. 2013|publisher=novilist.hr|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 19. jula 2016. Žalbeno vijeće je u ovom predmetu objavilo da &quot;Pretresno vijeće nije donijelo eksplicitne zaključke u vezi sa [Tuđmanovim, Šuškovim i Bobetkovim] učešćem u UZP-u i nije proglasilo [njih] krivim ni za jedan zločin.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|title=Ministry: ICTY confirms Croatia wasn't responsible|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210311063609/https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|archive-date=11. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|title=ICTY denies Croatia's request to be included in Prlic et al appeal|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308160824/https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|archive-date=8. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 29. novembra 2017, ne pripisujući Tuđmanu ikakve zločine, Žalbeno vijeće je u ovom predmetu potvrdilo osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne i HVO-a i zaključilo da je on dijelio njihov udruženi zločinački poduhvat &quot;uspostavljanja hrvatskog entiteta koji je rekonstruirao [[Banovina Hrvatska|ranije granice]] i koji je omogućio [[Velika Hrvatska|ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda]]&quot; koje bi se izvršilo etničkim čišćenjem bosanskih Muslimana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|title=Summary of Judgement|date=29. 11. 2017|website=ICTY|page=7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|title=Statement of the Office of the Prosecutor in relation to the judgement in the case Prosecutor vs. Jadranko Prlić et al.|date=29. 11. 2017|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Mirogoj.JPG|lijevo|mini|Tuđmanove povijesne riječi uklesane su na njegovom posljednjem počivalištu: &quot; ''Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku za ništa!'' &quot;]]
[[Datoteka:Tudjman_grave_mirogoj.jpg|desno|mini|Tuđmanov grob na groblju [[Mirogoj]]]]
[[Datoteka:20130605_Split_06.jpg|desno|mini|Tuđmanov kip u [[Split]]u]]
Tuđman je prema mišljenju pristaša zaslužan za stvaranje temelja za nezavisnu Hrvatsku i pomoć zemlji da se odmakne od komunizma. Ponekad mu se daju titule &quot;otac nacije&quot; zbog njegove uloge u postizanju nezavisnosti zemlje. Njegovo naslijeđe je još uvijek snažno u mnogim dijelovima Hrvatske, kao i u dijelovima Bosne i Hercegovine s hrvatskom većinom; u nekim gradovima nazvane po njemu postoje škole, trgovi i ulice, a postavljene su i statue. U decembru 2006. po njemu je nazvan veliki trg u blizini [[Ilica|Ilice]] u zagrebačkom kvartu [[Črnomerec]].&lt;ref name=&quot;rawstory&quot;&gt;{{Cite news|title=Tudjman gets his square in Zagreb|url=http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|agency=dpa German Press Agency|publisher=Raw Story Media|date=22. 12. 2006|access-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127134103/http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|archive-date=27. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; U junu 2015. [[Siniša Hajdaš Dončić]], ministar pomorskog prometa i infrastrukture, rekao je da će rekonstruirani i nadograđeni [[Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;|zagrebački aerodrom]] nositi ime Tuđmana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|title=Minister says upgraded Zagreb airport to be named after Tudjman|publisher=dalje.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721181407/http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegov predsjednički mandat neki su posmatrači kritički nazivali [[Autoritarizam|autoritarnim]].&lt;ref name=&quot;Sadkovich20102&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sadkovich|first=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Levitski|first=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Deago|first=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Goldstein negativno gleda na Tuđmanovu poslijeratnu politiku, napominjući da je &quot;između zdravog nacionalizma i šovinizma izabrao šovinizam, između tržišne ekonomije i klijentelizma izabrao je ovo drugo. Umjesto kulta slobode, odabrao je kult države. Između modernosti i otvorenosti prema svijetu, odabrao je tradicionalizam, koban izbor za malu državu poput Hrvatske koja se treba otvoriti radi razvoja.&lt;ref name=&quot;Milekic2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|title=Franjo Tudjman: Strongman Obsessed with Forging Croatia's Independence|last=Milekic|first=Sven|date=10. 12. 2019|website=BalkanInsight|publisher=BIRN}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Novalji.jpg|mini|180px|Spomen-bista dr Franje Tuđmana na trgu u [[Novalja|Novalji]]]]

==Djela==
*&quot;Velike ideje i mali narodi&quot;, 1969.
*&quot;Nacionalno pitanje u savremenoj Evropi&quot;, 1981.

==Literatura==
*Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo?
*Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb 2003
*Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb 2002
*Zdravko Tomac:Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004
*Darko Hudelist: Tuđman: biografija, 2004

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[https://web.archive.org/web/20050905213142/http://www.hdz.hr/wbs/w3b.exe/_hr/5/34/80 Franjo Tuđman- kratka biografija]
*[https://web.archive.org/web/20050409131541/http://www.hrt.hr/tudjman/ Franjo Tuđman-povjesničar i državnik]
*[https://web.archive.org/web/20160309232935/http://slobodanpraljak.com/tudjman-govori_i_intervjui.html Tuđman-govori i interviewi]

{{Predsjednici SR Hrvatske}}
{{Predsjednici Hrvatske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Hrvatski partizani]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Biografije, Veliko Trgovišče]]
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]</text>
      <sha1>bm5253jw98yerhl1ysayzgwkoxa4rie</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923834</id>
      <parentid>3923832</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:12:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 24 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71641" sha1="ncgkxam6mhkkkoxe414zsob5g6lck8m" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Franjo Tuđman
| slika              = Franjotudjman.jpg
| redoslijed         = Prvi Predsjednik Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti  = 22. decembar 1990. – 10. decembar 1999.
| prethodnik         =
| nasljednik         = Vlatko Pavletić (vršilac dužnosti)
Zlatko Tomčić (vršilac dužnosti)
| redoslijed2        = Deveti Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti2 = 30. maj 1990. – 22. decembar 1990.
| prethodnik2        =
| nasljednik2        = Stjepan Mesić
| datum_rođenja      = 14. maj 1922.
| mjesto_rođenja     = Veliko Trgovišće
| datum_smrti        = 10. decembar 1999.
| mjesto_smrti       = Zagreb
| puno_ime           =
| nacionalnost       = Hrvat
| politička_stranka  = Savez komunista Hrvatske (1942-1967)
Hrvatska demokratska zajednica (1989-1999)
| supruga            =
| supružnik          = Ankica Tuđman (vj. 1945. - nj.s. 1999.)
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Vojna akademija u Beogradu
Sveučilište u Zadru
| potpis             = Signature of Franjo Tuđman.png
| web_stranica       = {{URL|tudjman.hr}}
}}'''Franjo Tuđman''' (14. maj 1922 – 10. decembar 1999) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] državnik, [[Hrvatska historiografija|historičar]] i prvi [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], od 1990. do svoje smrti. Bio je na poziciji nakon sticanja nezavisnosti države od Jugoslavije. Tuđman je bio i deveti i posljednji Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od maja do jula 1990.

Tuđman je rođen u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]]. U mladosti se borio tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pripadnik [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata je preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, a kasnije je stekao čin general-majora Jugoslavenske narodne armije 1960. Nakon vojne karijere posvetio se proučavanju geopolitike. Postao je profesor 1963. na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. Doktorirao je historiju 1965. i radio je kao historičar sve do sukoba sa režimom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tuđman je sudjelovao u pokretu [[Hrvatsko proljeće]] koje je pozivalo na reforme u zemlji i zbog svojih aktivnosti je 1972. bio zatvoren. Sljedećih godina živio je relativno anonimno do [[Revolucije 1989.|kraja socijalističkog uređenja]], nakon čega je svoju političku karijeru započeo osnivanjem [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] 1989.

Hrvatska demokratska zajednica je pobijedila na prvim hrvatskim parlamentarnim izborima 1990. a Tuđman je postao Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Kao predsjednik, Tuđman je donio novi ustav i vršio pritisak na stvaranje nezavisne Hrvatske. Dana 19. maja 1991. održan je referendum o nezavisnosti, koji je odobrilo 93% birača. Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. Područja sa srpskom većinom su se pobunila, uz podršku [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a Tuđman je vodio [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatsku tokom rata za nezavisnost]]. Primirje je potpisano 1992. ali se [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat proširio]] na [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], gdje su se [[Hrvati]] borili u savezu sa [[Bošnjaci]]ma. Njihova saradnja se raspala krajem 1992. i Tuđmanova vlada je stala na stranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], što je bio potez koji je izazvao kritike [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. U pravosnažnoj presudi na suđenju za ratne zločine bivšim visokim dužnosnicima Herceg-Bosne, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je naveo da je Tuđman dijelio cilj njihovog [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] da uspostave entitet za ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda koji je trebalo provesti etničkim čišćenjem bosanskih muslimana. Međutim, nije ga proglasilo krivim ni za jedan konkretan zločin.

U martu 1994. potpisao je [[Vašingtonski sporazum]] sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] Alijom Izetbegovićem kojim su se ponovno ujedinili Hrvati i Bošnjaci. U augustu 1995. odobrio je veliku ofanzivu poznatu kao [[operacija &quot;Oluja&quot;]] kojom je efektivno okončan rat u Hrvatskoj. Iste godine bio je jedan od potpisnika [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izabran za predsjednika 1992. i 1997. i ostao je na vlasti do svoje smrti 1999. Dok pristalice ističu njegovu ulogu u postizanju hrvatske neovisnosti, kritičari su njegovo predsjedništvo opisali autoritarnim.&lt;ref name=&quot;Sadkovich2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sadkovich|first1=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none|access-date=14. 5. 2024|archive-date=7. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240907134612/https://hrcak.srce.hr/67472|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari&quot;&gt;{{cite journal|last1=Levitski|first1=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026|s2cid=6711009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'&quot;&gt;{{cite journal|last1=Deago|first1=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Istraživanja nakon Tuđmanove smrti općenito su pokazala visoku ocjenu naklonosti u hrvatskoj javnosti.

== Rani život ==
Franjo Tuđman rođen je 14. maja 1922. u Velikom Trgovišću, selu u sjevernom području Hrvatskog zagorja, u to vrijeme u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u kuću označenu kao njegovo rodno mjesto.&lt;ref&gt;Žanić, Ivo. 2002. &quot;South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization.&quot; In: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds.), ''The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe'', pp. 45–58. Lund: Nordic Academic Press, p. 53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krile, A.B. &quot;Počasti i polemike oko rodne kuće.&quot; ''Slobodna Dalmacija'' (15 May 2003).&lt;/ref&gt; Njegov otac Stjepan vodio je lokalnu konobu i bio je politički aktivan član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Bio je predsjednik odbora HSS-a u Velikom Trgovišću 16 godina (1925–1941, a za gradonačelnika Velikog Trgovišća biran 1936. i 1938).{{sfn|Hudelist|2004|p=14}} Mato, Andraš i Juraj, braća Stjepana Tuđmana, emigrirali su u Sjedinjene Američke Države.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Drugi brat Valentin je također pokušao emigrirati, ali ga je putna nesreća spriječila i zadržala u Velikom Trgovišću, gdje je radio kao (neškolovani) veterinar.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}}

Osim Franje, Stjepan Tuđman je imao stariju kćer Danicu Anu (umrla kao beba), Ivicu (rođena 1924) i Stjepana &quot;Štefeka&quot; (rođena 1926).{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Kada je Franjo Tuđman imao sedam godina, njegova majka Justina (rođena Gmaz) umrla je rađajući svoje peto dijete.{{sfn|Hudelist|2004|p=15}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=37}} Tuđmanova majka bila je pobožna katolkinja, za razliku od njegovog oca i maćehe. Njegov otac, kao i Stjepan Radić, imao je antiklerikalne stavove i mladi Franjo je usvojio njegove stavove.{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Kao dijete Franjo Tuđman služio je kao oltarnik u mjesnoj župi.{{sfn|Hudelist|2004|p=20}} Tuđman je osnovnu školu pohađao u rodnom selu od 15. septembra 1929. do 30. juna 1933. i bio je odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=18}}

Gimnaziju je pohađao osam godina, počevši od jeseni 1935.{{sfn|Hudelist|2004|p=23}} Razlozi prekida nisu jasni, ali se pretpostavlja da je primarni uzrok bila ekonomska kriza u tom periodu.{{sfn|Hudelist|2004|p=27}} Prema nekim izvorima, mjesna župa pomogla je mladom Franji da nastavi školovanje,{{sfn|Hudelist|2004|p=28}} a učitelj mu je čak predložio da se školuje za svećenika.{{sfn|Hudelist|2004|p=35}} Kada je imao 15 godina, otac ga je doveo u Zagreb, gdje je upoznao Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Franjo je isprva mlad volio HSS, ali se kasnije okrenuo komunizmu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=48}} Dana 5. novembra 1940. uhapšen je tokom studentskih demonstracija povodom proslave godišnjice sovjetske [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Sadkovich|2010|p=50}}

== Drugi svjetski rat ==
[[Datoteka:Tuđman_partizan.jpg|lijevo|mini|Tuđman kao pripadnik jugoslovenskih partizana]]
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_i_Joža_Horvat_1945.jpg|lijevo|mini|Tuđman (lijevo), s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]] (desno), u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskoj]] uniformi, februar 1945]]
Dana 10. aprila 1941, kada je [[Slavko Kvaternik]] proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH), marionetsku državu [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], Tuđman je napustio školu i sa svojim prijateljem Vladom Stoparom počeo izdavati tajne novine. U jugoslavenske partizane regrutovao ga je početkom 1942. Marko Belinić. Njegov otac je također otišao u partizane i postao osnivač [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Prema Tuđmanu, njegovog oca su uhapsile ustaše, fašistička i ultranacionalistička organizacija koja je upravljala NDH, a jedan od braće odveden u logor. Obojica su uspjeli preživjeti, za razliku od najmlađeg brata Stjepana kojeg je [[Gestapo]] ubio u partizanima 1943.

Tuđman je putovao između Zagreba i Zagorja koristeći lažne dokumente koji su ga identificirali kao pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Tamo je pomagao aktiviranje partizanske divizije u Zagorju. Dana 11. maja 1942, dok je nosio Belinićevo pismo, [[ustaše]] su ga uhapsile, ali je uspio pobjeći iz policijske stanice.

== Vojna karijera ==
Franjo Tuđman i Ankica Žumbar vjenčali su se 25. maja 1945. u Gradskom vijeću Beograda.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Na taj način su željeli potvrditi svoju vjeru u komunistički pokret i važnost građanskih rituala u odnosu na vjerske.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} (U maju 1945. godine vlada je kreirala zakon koji je dozvoljavao građanska vjenčanja, izvodeći vjenčanja, između ostalog, izvan crkvene nadležnosti.) Oni su se istog dana vratili na posao.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Dana 26. aprila 1946. godine pronađeni su mrtvi njegov otac Stjepan i maćeha.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Tuđman nikada nije razjasnio okolnosti njihove smrti. Prema navodima policije, njegov otac Stjepan ubio je suprugu, a potom i sebe. Druge teorije optužuju ustaške gerilce (križare) i pripadnike jugoslavenske tajne policije (OZNA).{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Franjo i Ankica su završili srednju školu tek nakon rata, u Beogradu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} On je završio Partizansku gimnaziju 1945, a ona je završila pet semestara engleskog jezika u jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}}
[[Datoteka:Franjo_Tudjman.jpg|desno|mini|Tuđman kao [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (1960.)]]
Godine 1953. Tuđman je unaprijeđen u čin pukovnika i premješten na mjesto načelnika kabineta načelnika štaba Saveznog sekretara za narodnu obranu. Na tom položaju 1959. postaje general-major.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Sa 38 godina postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Njegovo unapređenje nije bilo ekstremno, ali je bilo netipično za Hrvata jer su viši oficiri sve češće bili Srbi i Crnogorci.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Srbi i Crnogorci su 1962. činili 70% generala vojske.{{sfn|Radelić|2006|p=397}}

Dana 23. maja 1954. postao je sekretar JSD Partizan Beograd{{sfn|Hudelist|2004|p=211}}, a maja 1958. i predsednik istog,{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} postavši prvi pukovnik na toj funkciji (svi dosadašnji nosioci su bili generali).{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} Na tu funkciju je postavljen kako bi riješio probleme administracije unutar kluba, posebno fudbalske sekcije. Kada je stigao, JSD Partizan Beograd je bilo svojevrsno obavještajno ratište na kome su se čelnici UDBE i KOS-a borili za uticaj.{{sfn|Hudelist|2004|p=212}} To je dovelo do toga da klubovi (iako imaju zapažene i dobre igrače) imaju loše rezultate, posebno fudbalska sekcija.{{sfn|Hudelist|2004|p=213}} Tokom njegovog predsjedavanja klubom, klub je usvojio dres na crno-bijele pruge koji se koristi do danas. Prema Tuđmanu, on je želio da stvori klub koji će imati panjugoslavenski imidž i suprotstaviti se SD Crvena zvezda koja je imala ekskluzivni srpski imidž.{{sfn|Hudelist|2004|p=215}} Tuđmana su inspirisale uniforme FC Juventus. Međutim, Stjepan Bobek (bivši igrač FK Partizana) tvrdio je da je ideja boja uniformi zapravo njegova, koju je prenio na Tuđmana.{{sfn|Hudelist|2004|p=217}}

Tuđman je pohađao vojnu akademiju u Beogradu, kao i mnogi oficiri koji nisu imali formalno vojno obrazovanje. Završio je taktičku školu 18. jula 1957. kao odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=207}} Jedan od njegovih nastavnika bio je Dušan Bilandžić, koji će mu biti budući savjetnik.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Prije nego što je napunio 40 godina, postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Bio je istaknut u prisustvu komunističke indoktrinacije dok je boravio u Beogradu, gdje je rođeno njegovo troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor Obituary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140508002407/https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor |date=8. 5. 2014 }}, theguardian.com; accessed 19 July 2015.&lt;/ref&gt;

== Institut ==
Godine 1963. postao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, gdje je predavao kolegij &quot;Socijalistička revolucija i savremena nacionalna historija&quot;.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z|title=Tudjman, Franjo|encyclopedia=Istrapedia|language=hr|access-date=27. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402165655/http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Aktivnu vojnu službu napustio je 1961. na vlastiti zahtjev i počeo raditi u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, te ostao njegov direktor do 1967. godine.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;/&gt;

Tuđmanovi stavovi su okrenuli protiv njega mnoge profesore sa zagrebačkog Univerziteta, poput Mirjane Gross i Ljube Bobana.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} U aprilu 1964. Boban je Tuđmana proglasio nacionalistom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} Za vrijeme Tuđmanovog vodstva Institut je postao izvor alternativnih tumačenja jugoslavenske historije, što je dovelo do njegovog sukoba sa zvaničnom jugoslavenskom historiografijom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Nije imao odgovarajuću akademsku diplomu koja bi ga kvalifikovala kao historičara. Počeo je shvatati da će morati doktorirati kako bi zadržao svoju poziciju. Njegova disertacija pod naslovom &quot;Uzroci krize Jugoslovenske monarhije od ujedinjenja 1918. do njenog sloma 1941. godine&quot;, predstavljala je kompilaciju nekih od njegovih ranije objavljenih radova. Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu odbio je njegovu disertaciju uz obrazloženje da su neki dijelovi već objavljeni.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Filozofski fakultet u Zadru (tada dio Univerziteta u Zagrebu, danas Univerziteta u Zadru) ga je prihvatio i on je diplomirao 28. decembra 1965.{{sfn|Hudelist|2004|p=401}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}}

U svojoj tezi je naveo da je primarni uzrok sloma Kraljevine Jugoslavije represivni i korumpirani režim koji je bio u suprotnosti sa savremenom glavnom jugoslavenskom historiografijom koja je svojim primarnim uzrokom smatrala hrvatski nacionalizam.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Bogdanov i Milutinović (obojica etnički Srbi) nisu se protivili ovome. Međutim, zagrebački izdavač &quot;Naprijed&quot; otkazao je ugovor nakon što je odbio da promijeni neke kontroverzne izjave u knjizi.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske iz Zagreba, međutim, napali su je i Uprava zavoda zatražila je Tuđmanovu ostavku.{{sfn|Sadkovich|2010|p=147}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Institutu_za_radnički_pokret.jpg|desno|mini|Tuđman drži govor u Institutu radničkog pokreta u Zagrebu]]
U decembru 1966. Ljubo Boban optužio je Tuđmana za plagijat,{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} navodeći da je Tuđman četiri petine svoje doktorske teze &quot;Stvaranje socijalističke Jugoslavije&quot; sastavio iz Bobanovog rada. Boban je ponudio uvjerljive dokaze za svoju tvrdnju iz članaka objavljenih ranije u časopisu Forum, a ostatak iz Bobanove vlastite teze.{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} Tuđman je potom izbačen iz Instituta i prisiljen na penziju 1967.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt;

Bio je poslanik u Hrvatskom saboru između 1965. i 1969.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;/&gt;

== Disidentska politika ==
Osim knjige o gerilskom ratu, Tuđman je napisao i niz članaka u kojima je kritikovao jugoslavenski [[Socijalizam|socijalistički]] režim. Njegova najvažnija knjiga iz tog perioda bile su ''Velike ideje i mali narodi'', monografija o političkoj historiji koja ga je dovela u sukob sa jugoslavenskom komunističkom elitom u pogledu međusobne povezanosti nacionalnih i društveni elemenata u jugoslavenskom revolucionarnom ratu (za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).

Godine 1970. postao je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora zbog ''subverzivnih aktivnosti'' za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Vlasti [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] su dodatno namjeravale krivično goniti Tuđmana po optužbi za špijunažu, što je podrazumijevalo kaznu od 15 do 20 godina zatvora sa prinudnim radom, ali je Tito tu optužbu ublažio. Drugi izvori spominju da je za Tuđmanovo ime lobirao književnik [[Miroslav Krleža]].&lt;ref name=&quot;Istrapedia3&quot;&gt;{{Cite encyclopedia}}&lt;/ref&gt; Prema Tuđmanu, on i Tito su bili bliski prijatelji.&lt;ref&gt;Franjo Tuđman's {{YouTube|wDlSJixGzh4|statement on YouTube}}, ''...&amp;nbsp;s kim sam i ja bio prijatelj, i koji me na kraju spasio od progona njegovog vlastitog komunističkog režima.''&quot; (''&quot;...&amp;nbsp;[Tito] was a friend who in the end saved me from the persecution of his own communist regime&quot;'')&lt;/ref&gt; Međutim, Tuđman je kasnije Titovo kažnjavanje opisao kao &quot;autokratski [[državni udar]]&quot;.{{Sfn|Sadkovich|2010}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_1971.jpg|desno|mini|Tuđman u junu 1971]]Godine 1977. otputovao je u [[Švedska|Švedsku]] koristeći krivotvoreni švedski pasoš kako bi upoznao pripadnike [[Hrvatska dijaspora|hrvatske dijaspore]].{{Sfn|Sadkovich|2010}} Njegovo putovanje je očigledno prošlo nezapaženo od strane jugoslavenske policije. Međutim, na tom putovanju dao je intervju švedskoj televiziji o položaju Hrvata u Jugoslaviji koji je kasnije emitovan.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Po povratku u Jugoslaviju, Tuđmanu je 1981. godine zbog ovog intervjua ponovo suđeno, a optužen je za širenje &quot;neprijateljske propagande&quot;. Dana 20. februara 1981. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora i 5 godina kućnog pritvora.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Međutim, odslužio je samo jedanaest mjeseci kazne.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt; U junu 1987. postao je član Hrvatskog PEN centra.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot; /&gt; Sa suprugom je 6. juna 1987. otputovao u Kanadu da upozna kanadske Hrvate.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Pokušavali su da ne razgovaraju o osjetljivim temama sa emigrantima u inostranstvu strahujući da bi neki mogli biti agenti jugoslavenske tajne policije UDBA-e, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

Tokom svojih putovanja u [[Kanada|Kanadu]] upoznao je mnoge hrvatske iseljenike koji su bili porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] ili su hercegovačkog porijekla. Neki od njih su kasnije postali hrvatski državni službenici nakon osamostaljenja zemlje, od kojih je najistaknutiji bio [[Gojko Šušak]], čiji su otac i stariji brat bili pripadnici ustaša.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html &quot;The Communist Partisans led by Tito are said to have killed his father, an Ustashe officer, three months later and burned the Susak house to the ground. An elder brother was also an Ustashe officer.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230423055518/https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html |date=23. 4. 2023 }}, nytimes.com, 5 May 1998; accessed 20 July 2015.&lt;/ref&gt; Ovi sastanci u inostranstvu kasnih 1980-ih kasnije su dali povoda za mnoge [[Teorija zavjere|teorije zavere]]. Prema ovim glasinama, Hrvati Hercegovine su na neki način iskoristili sastanke kako bi stekli ogroman utjecaj unutar [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], kao i nakon osamostaljenja hrvatskog režima.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

== Formiranje nacionalnog programa ==
U drugoj polovici 1980-ih, kada se [[Jugoslavija]] bližila svome raspadu, rastrzana sukobljenim nacionalnim težnjama, Tuđman je formulirao hrvatski nacionalni program koji se može sažeti na sljedeći način:

* Primarni cilj je uspostava hrvatske [[Nacionalna država|nacionalne države]]; stoga sve ideološke sporove iz prošlosti treba baciti. U praksi je to značilo snažnu podršku antikomunističke hrvatske dijaspore, posebno finansijsku.
* Iako je Tuđmanov konačni cilj bila nezavisna Hrvatska, on je bio itekako svjestan realnosti unutarnje i vanjske politike. Njegov glavni početni prijedlog nije bila potpuno nezavisna Hrvatska, već konfederalna Jugoslavija sa rastućom decentralizacijom i demokratizacijom.
* Što se tiče gorućih pitanja nacionalnih sukoba, njegova vizija je bila sljedeća (bar u početku): tvrdio je da srpski nacionalizam, pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA), može izazvati haos na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tlu. JNA, prema nekim procjenama četvrta evropska vojna sila po vatrenoj moći, ubrzano se posrbljavala, i ideološki i etnički,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Davor Domazet-Lošo|author-link=Davor Domazet-Lošo|title=How Aggression Against Croatia and Bosnia-Herzegovina Was Prepared or the Transformation of the JNA into a Serbian Imperial Force|url=http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|journal=National Security and the Future|volume=1|issue=1, Spring 2000|pages=107–152|access-date=23. 12. 2008|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304174822/http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; za manje od četiri godine.
* Što se [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tiče, Tuđman je bio ambivalentniji: Tuđman odvojenu Bosnu nije shvatao ozbiljno, što pokazuju njegovi komentari televizijskoj ekipi &quot;Bosna je bila tvorevina osmanske invazije&amp;nbsp;... Do tada je bila dio Hrvatske, ili je bila bosanska kraljevina, ali katolička kraljevina, vezana za Hrvatsku.&quot;{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je 17. juna 1989. osnovao [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ).

== Izborna kampanja 1990. ==
Unutrašnje tenzije koje su razbile Komunističku partiju Jugoslavije navele su vlade saveznih republika da zakažu slobodne višestranačke izbore u proljeće 1990. Bili su to prvi slobodni višestranački izbori za [[Hrvatski sabor]] od 1913. godine. HDZ je svoju prvu konvenciju održao 24-25. februara 1990. kada je Tuđman izabran za njenog predsjednika. Izborna kampanja je trajala od kraja marta do 20. aprila 1990. Tuđman je regrutirao nekoliko simpatizera iz dijaspore koji su se vratili kući, od kojih je najvažniji [[Gojko Šušak]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je svoju kampanju bazirao uglavnom na nacionalnom pitanju. On je naveo da dinar zarađen u Hrvatskoj treba da ostane u Hrvatskoj, zamjerivši se na subvencije za manje razvijene dijelove Jugoslavije, odnosno za Vojsku Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} Osvrnuo se na ekonomsku krizu, pozvao na obnovu tržišne ekonomije i parlamentarne demokratije i izrazio podršku pristupanju Evropskoj zajednici. Smatrao je da Jugoslavija može opstati samo kao konfederacija.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Iako je Tuđman imao veze s desničarskom antikomunističkom dijasporom, imao je i važne kolege iz partizanskog komunističkog establišmenta, uključujući [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] i [[Josip Manolić|Josipa Manolića]].{{Sfn|Tanner|2001}} Njegov glavni protivnik na izborima bio je [[Ivica Račan]] iz [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH), koji je postao predsjednik SKH u decembru 1989.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđmanovo pričanje o prošloj slavi i nezavisnosti Hrvatske nije naišlo na dobar prijem među hrvatskim Srbima. HDZ je bio žestoko kritiziran od strane srpskih medija, prikazujući svoju moguću pobjedu kao preporod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].{{Sfn|Tanner|2001}} [[Veljko Kadijević]], general JNA, rekao je na sastanku rukovodstva vojske i SR Hrvatske da će izbori dovesti ustaše na vlast u Hrvatskoj. Nekoliko hefti prije izbora, vojska je iz trgovina širom Hrvatske iznijela oružje [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne obrane]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tokom predizbornog skupa HDZ-a u [[Benkovac|Benkovcu]], etnički mješovitom gradu, 62-godišnji Srbin Boško Čubrilović izvukao je gasni pištolj u blizini govornice. Hrvatski mediji su incident opisali kao pokušaj atentata na Tuđmana, ali je Čubrilović krajem 1990. optužen i osuđen samo za prijetnju osoblju obezbjeđenja. Incident je dodatno pogoršao etničke tenzije.{{Sfn|Tanner|2001}}

Izbori su bili raspisani za svih 356 poslaničkih mjesta u parlamentu. Tuđmanova stranka je pobijedila s apsolutnom većinom od oko 60% ili 205 mjesta u Hrvatskom saboru. Tuđman je za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran 30. maja 1990. Nakon pobjede HDZ-a, nacionalistička [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) brzo je proširila svoj uticaj u mjestima gdje su Srbi činili veći postotak stanovništva.{{Sfn|Goldstein|1999}}

== Predsjednik Hrvatske (1990-1999) ==
[[Datoteka:Tudjman_Lenta.jpg|lijevo|mini|Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s predsjedničkim pojasom]]
U sedmicama nakon izbora, nova vlast je uvela tradicionalnu [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] i [[Grb Hrvatske|grb]], bez komunističkih simbola. Izraz &quot;socijalista&quot; iz naslova republike je uklonjen. [[Ustav Hrvatske|Ustavne promjene]] su predložene uz mnoštvo političkih, ekonomskih i društvenih promjena.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je ponudio potpredsjedništvo [[Jovan Rašković|Jovanu Raškoviću]], predsjedniku SDS-a, ali je Rašković tu ponudu odbio i pozvao izabrane poslanike svoje stranke da bojkotuju parlament. Lokalna srpska policija u Kninu počela je djelovati kao samostalna snaga, često ne reagujući na naređenja iz Zagreba.{{Sfn|Ramet|2010}} Mnogi državni službenici, uglavnom u policiji u kojoj su komandne funkcije uglavnom bili Srbi i komunisti, ostali su bez posla. Ovo se zasnivalo na odluci da etnička struktura državnih službenika odgovara njihovom procentu u ukupnoj populaciji.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 25. jula 1990. osnovana je Srpska skupština u [[Srb (Gračac)|Srbu]], sjeverno od [[Knin]]a. Jovan Rašković je u augustu 1990. najavio referendum o &quot;srpskom suverenitetu i autonomiji&quot; u Hrvatskoj, koji je Tuđman označio kao nezakonit. Uslijedio je niz incidenata u područjima naseljenim etničkim Srbima, uglavnom oko Knina, poznatih kao [[Balvan revolucija]].{{Sfn|Tanner|2001}} Pobuna u Kninu koncentrirala je hrvatsku vladu na problem nedostatka oružja. Posljedice konfiskacije zaliha Teritorijalne odbrane od strane JNA djelimično je poništio novi ministar odbrane [[Martin Špegelj]], koji je kupovao oružje od [[Mađarska|Mađarske]].{{Sfn|Tanner|2001}} Kako nije imala regularnu vojsku, vlada se fokusirala na angažovanje policijskih snaga. Do januara 1991. bilo je 18.500 policajaca, a do aprila 1991. oko 39.000. {{Sfn|Marijan|2008}} Hrvatski sabor je 22. decembra 1990. ratificirao novi ustav. Srbi u Kninu proglasili su [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] u općinama Sjeverne Dalmacije i Like.{{Sfn|Goldstein|1999}}

U decembru 1990. Tuđman i slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] iznijeli su svoj prijedlog o restrukturiranju Jugoslavije na konfederalnim osnovama. Tuđman je smatrao da bi konfederacija suverenih republika mogla ubrzati pristupanje Hrvatske Evropskoj zajednici.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Lideri jugoslavenskih republika održali su mnoge sastanke početkom 1991. kako bi riješili rastuću krizu. Dana 25. marta 1991. Tuđman i [[Slobodan Milošević]] [[Sastanak u Karađorđevu|sastali su se u Karađorđevu]],{{Sfn|Sadkovich|2007}} sastanku koji je postao kontroverzan zbog tvrdnji da su dva predsjednika razgovarala o [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjeli Bosne i Hercegovine]] između [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, tvrdnje su dolazile od osoba koje nisu bile prisutne na sastanku i ne postoji zapisnik o ovom sastanku koji dokazuje postojanje takvog dogovora,{{Sfn|Sadkovich|2010}} dok se Milošević naknadno nije ponašao kao da je imao dogovor sa Tuđmanom.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 12. jula 1991. Tuđman se u Splitu sastao s Izetbegovićem i Miloševićem.{{Sfn|Sadkovich|2007}}

=== Ratne godine ===
Dana 1. marta došlo je do sukoba u Pakracu kada je lokalna srpska policija zauzela gradsku policijsku stanicu i proglasila Pakrac dijelom SAO Krajine. Bio je to jedan od prvih većih sukoba između hrvatskih snaga i pobunjeničke SAO Krajine, uz podršku JNA. Završilo se bez žrtava i vraćanjem hrvatske kontrole.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 31. marta konvoj hrvatske policije upao je u zasjedu na [[Incident na Plitvičkim jezerima|Plitvičkim jezerima]].{{Sfn|Tanner|2001}} Do proljeća 1991. Tuđman je, zajedno sa slovenskim rukovodstvom, bio spreman prihvatiti kompromisno rješenje konfederacije ili saveza suverenih država unutar Jugoslavije. Nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo njihove prijedloge, a oružane provokacije postale sve učestalije, Tuđman se odlučio na realizaciju ideje o potpunoj samostalnosti Hrvatske.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. aprila 1991. Hrvatski sabor je odlučio da se [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referendum o nezavisnosti]] održi 19. maja. [[Hrvatski Srbi]] su uglavnom bojkotovali referendum.&lt;ref name=&quot;NYTimes-Referendum-20May1991&quot;&gt;{{Cite news|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia|title=Croatia Votes for Sovereignty and Confederation|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=20. 5. 1991|access-date=12. 12. 2010|archive-date=11. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111080212/http://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izlaznost je bila 83,56%, od čega je 93,24% ili 2.845.521 glasalo za [[nezavisnost Hrvatske]]. I Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Jugoslavenska strana optužila je dvojac za secesiju. Savezna vlada je naredila JNA da preuzme kontrolu nad graničnim prelazima u Sloveniji, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] u kojem je JNA pobijeđena. [[Rat u Sloveniji|Desetodnevni rat]] je okončan potpisivanjem [[Brionska deklaracija|Brionskog sporazuma]], kada je stavljen tromjesečni moratorijum na provođenje odluke.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Oružani incidenti početkom 1991. godine eskalirali su u sveopći rat tokom ljeta. Tuđmanov prvi plan bio je da dobije podršku Evropske zajednice, izbjegavajući direktnu konfrontaciju sa JNA koju je od početka sukoba predlagao Martin Špegelj, ministar odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je Špegeljev prijedlog odbio jer bi bio štetan za međunarodni položaj Hrvatske, a sumnjalo se da je Hrvatska vojska spremna za takvu akciju.{{Sfn|Goldstein|1999}} Hrvatska vojska u nastajanju imala je samo četiri brigade u septembru 1991.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Kako je rat eskalirao, Tuđman je formirao [[Kabinet Franje Gregurića|Vladu narodnog jedinstva]] koja je dovela članove većine manjih stranaka u Saboru, uključujući i Račanovu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP).{{Sfn|Tanner|2001}}

Žestoke borbe vodile su se u [[Vukovar]]u, gdje je oko 1.800 hrvatskih boraca blokiralo prodor JNA u Slavoniju. Vukovar je dobio ogroman simbolički značaj za obje strane. Bez toga, srpski teritorijalni osvajači u istočnoj Slavoniji bili su ugroženi. Neočekivano žestoka odbrana grada od mnogo veće vojske inspirisala je priče o &quot;hrvatskom [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]&quot;. Sve veći gubici i pritužbe hrvatske javnosti zbog neuspješnog uzvrata natjerali su Tuđmana da djeluje. Naredio je [[Hrvatska narodna garda|hrvatskoj narodnoj gardi]] da opkoli vojne baze JNA, čime je započela [[Bitka kod kasarne]]. Tuđman je u septembru 1991. godine imenovao Gojka Šuška za novog ministra odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Iz_Banskih_dvora_raketiranje_1991_MGZ_080209.jpg|lijevo|mini|Izložba povodom [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovanja Banskih dvora]] u [[Zagreb]]u 7. oktobra [[1991.|1991]], Rezidencije predsjednika Hrvatske, od strane jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva]]
Početkom oktobra 1991. JNA je intenzivirala kampanju u Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 5. oktobra, Tuđman je održao govor u kojem je pozvao čitavo stanovništvo da se mobiliše i brani od &quot;velikosrpskog imperijalizma&quot; kojeg progone JNA predvođena Srbima, srpske paravojne formacije i pobunjeničke srpske snage. Dva dana kasnije [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo]] [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovalo je Banske dvore]], sjedište hrvatske Vlade u Zagrebu, u vrijeme kada se Tuđman sastajao sa Mesićem i Markovićem, od kojih niko nije povrijeđen u napadu.{{Sfn|Goldstein|1999}}{{Sfn|Nazor|2001}} Hrvatski sabor je 8. oktobra prekinuo sve preostale veze sa Jugoslavijom i proglasio nezavisnost.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je od [[Kosovo|kosovskog]] rukovodstva tražio da tamo otvori drugi front protiv JNA i ponudio pomoć u oružju. Rukovodstvo se odlučilo protiv oružanog sukoba, ali je dalo podršku nezavisnosti Hrvatske i pozvalo etničke Albance da napuste Jugoslavensku vojsku. {{Sfn|Phillips|Burns|2012}}

U novembru 1991. okončana je [[bitka za Vukovar]] koja je ostavila grad opustošen. JNA i srpske neregularne jedinice preuzele su kontrolu nad oko četvrtinom teritorije Hrvatske do kraja 1991. {{Sfn|Tanner|2001}} U decembru 1991. SAO Krajina se proglasila [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (RSK). Do kraja 1991. godine potpisano je šesnaest primirja, od kojih nijedan nije trajao duže od jednog dana. {{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 19. decembra 1991. [[Island]] i [[Njemačka]] priznali su suverenitet Hrvatske. Mnogi promatrači smatraju da je Tuđmanov dobar odnos s [[Hans-Dietrich Genscher|Hans-Dietrichom Genscherom]], tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova, imao mnogo veze s ovom odlukom. {{Sfn|Tanner|2001}} Neprijateljstva u Hrvatskoj su nakratko okončana u januaru 1992. kada je potpisan Vensov plan. Tuđman se nadao da će slanje mirovnih snaga UN-a konsolidirati hrvatske međunarodne granice, ali je vojna situacija u samoj Hrvatskoj ostala nesređena.{{Sfn|Tanner|2001}}

==== Rat u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Bosnian_President_Alija_Izetbegovic_and_Croatian_President_Franjo_Tudjman_sign_the_Croat-Muslim_Federation_Peace_Agreement_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency.jpg|mini|Tuđman i [[Alija Izetbegović]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]]
Kako je rat u Hrvatskoj dospio u ćorsokak, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršavala. JNA je koristila svoju teritoriju za ofanzive na Hrvatsku, ali je izbjegavala većinsko hrvatski dio Hercegovine.{{Sfn|Marijan|2004}} Tuđman je sumnjao da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti raspad Jugoslavije, ali je podržavao njen integritet ako ostane izvan jugoslavenske federacije i srpskog uticaja.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Prve hrvatske žrtve u zemlji pale su u oktobru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]]. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, navodeći da &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Marijan|2004}}{{Sfn|Krišto|2011}}

Bošnjačko rukovodstvo je u početku pokazalo spremnost da ostane u krnjoj Jugoslaviji, ali je kasnije promijenilo politiku i opredijelilo se za nezavisnost. {{Sfn|Krišto|2011}} Hrvatsko rukovodstvo počelo se organizirati na područjima s hrvatskom većinom i 18. novembra 1991. osnovalo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna]] kao autonomnu hrvatsku teritorijalnu jedinicu.{{Sfn|Krišto|2011}}{{Sfn|Marijan|2004}} Na sastanku u decembru 1991. sa rukovodstvom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] Tuđman je razgovarao o mogućnosti priključenja Herceg-Bosne Hrvatskoj jer je smatrao da predstavnici Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine rade na tome da ostanu u Jugoslaviji. Tamo je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] što je stao na stranu Izetbegovića. Međutim, u februaru 1992. ohrabrio je Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže predstojeći [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti BiH]].{{Sfn|Krišto|2011}} Izetbegović je 6. aprila proglasio nezavisnost države koju je odmah priznala Hrvatska.{{Sfn|Tanner|2001}} Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] formiran je hrvatsko-bošnjački savez, iako često nije bio skladan.{{Sfn|Christia|2012}} Hrvatska vlada je pomogla u naoružavanju i hrvatskih i bošnjačkih snaga.{{Sfn|Marijan|2004}} Dana 21. jula 1992. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Sporazum o prijateljstvu i saradnji]], kojim je uspostavljena vojna saradnja dvije vojske.{{Sfn|Goldstein|1999}} U septembru 1992. potpisali su još dva sporazuma o saradnji i daljim pregovorima oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine,{{Sfn|Mrduljaš|2008}} iako je Izetbegović odbio vojni pakt.{{Sfn|Krišto|2011}} Tuđman je u januaru 1993. rekao da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao konfederalna zajednica triju naroda.{{Sfn|Mrduljaš|2008}}

Vremenom su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka pogoršavali, što je rezultiralo [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkim ratom]].{{Sfn|Christia|2012}} Bošnjačka strana je tvrdila da je Tuđman htio podijeliti Bosnu i Hercegovinu, što je stav koji je sve više prihvaćala [[međunarodna zajednica]]. To je Tuđmanu otežavalo zaštitu hrvatskih interesa i podršku Herceg-Bosni.{{Sfn|Krišto|2011}} Kako je sukob eskalirao, hrvatska vanjska politika je dostigla najnižu tačku.{{Sfn|Goldstein|1999}} Tokom 1993. međunarodna zajednica je predložila nekoliko mirovnih planova. Tuđman i rukovodstvo Herceg-Bosne prihvatili su sve, uključujući Vance-Owenov plan u januaru 1993. i Owen-Stoltenberg u julu 1993. Međutim, nije dogovoren trajni prekid vatre.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Početkom 1994. Sjedinjene Države su se sve više uključivale u rješavanje ratova. Zabrinuli su se načinom na koji je hrvatsko-bošnjački rat pomogao Srbima i izvršili pritisak na dvije strane da potpišu konačno primirje. Rat je okončan u martu 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingstonskog sporazuma]].{{Sfn|Tanner|2001}} U junu 1994. Tuđman je posjetio Sarajevo kako bi tamo otvorio hrvatsku ambasadu. Sastao se s Alijom Izetbegovićem i razgovarao o stvaranju [[Federacija Bosne i Hercegovine|Hrvatsko-muslimanske federacije]] i njenoj mogućoj konfederaciji sa Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|title=Croatian President Visits Sarajevo|date=14. 6. 1994|publisher=chicagotribune|access-date=19. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722123848/http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Prekid vatre u Hrvatskoj ====
Uprkos znatnim poteškoćama, hrvatska diplomatija je u narednim mjesecima uspjela postići priznanje. Hrvatska je priznata od strane Evropske zajednice 15. januara 1992, a postala je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] 22. maja.{{Sfn|Tanner|2001}} U aprilu 1992. Washington je istovremeno priznao Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Otkako je nova [[Predsjedništvo Billa Clintona|Clintonova administracija]] došla na vlast, ona je dosljedno lobirala za tvrdu liniju protiv Miloševića, političku poziciju koja se često pripisivala politici tadašnje državne sekretarke [[Madeleine Albright]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Rat je izazvao velika razaranja i indirektnu štetu u turizmu, tranzitnom saobraćaju, investicijama itd.{{Sfn|Goldstein|1999}} Predsjednik Tuđman je cijenu direktne materijalne štete procijenio na preko 20 milijardi dolara, a da Hrvatska dnevno troši 3 milijuna dolara na zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica.&lt;ref&gt;Jane Shapiro Zacek, Ilpyong J. Kim: [https://books.google.com/books?id=9-dNe9K5h20C The Legacy of the Soviet Bloc], University Press of Florida, 1997, p. 130&lt;/ref&gt; Kada je primirje iz januara 1992. stupilo na snagu, Hrvatska se polahko oporavljala. Kako je privredna aktivnost bila u stalnom porastu, a pregovori sa čelnicima RSK-a bili beznačajni, ministar odbrane Gojko Šušak počeo je skupljati oružje pripremajući se za vojno rješenje.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je pobijedio na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992|predsjedničkim izborima u augustu 1992.]] u prvom krugu sa 57,8% glasova.&lt;ref&gt;[[Dieter Nohlen|Nohlen, Dieter &amp; P. Stöver]] (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p. 410&lt;/ref&gt; Istovremeno su održani [[Hrvatski saborski izbori 1992|i parlamentarni izbori]] na kojima je također pobijedio HDZ. Tokom kampanje, [[Dobroslav Paraga]], ekstremno desničarski lider [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]], optužio je Tuđmana da je izdao hrvatske interese neupuštajući se u sveobuhvatni rat sa srpskim snagama. Tuđman je pokušao marginalizirati svoju stranku zbog korištenja ustaških simbola, što je izazvalo kritike u stranoj štampi prema Hrvatskoj. Paraga je osvojio samo 5 mjesta u parlamentu i 5,4% glasova na predsjedničkim izborima.{{Sfn|Tanner|2001}}&lt;ref&gt;Charles Vance, Yongsun Paik: [https://books.google.com/books?id=9gGKtLTQlUcC Managing a Global Workforce: Challenges and Opportunities in International Human Resource Management], M.E. Sharpe, 2006, p. 614&lt;/ref&gt;

U januaru 1993. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Maslenica|operaciju Maslenica]] i ponovo zauzela vitalni Maslenički most koji povezuje Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom. Iako je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo operaciju, nije bilo sankcija. Ova pobjeda omogućila je Tuđmanu da se suprotstavi domaćim optužbama da je bio slab u odnosima sa RSK i UN-om.{{Sfn|Tanner|2001}}

Uprkos sukobima sa snagama RSK, tokom 1993. i 1994. godine opće stanje privrede se značajno poboljšalo, a nezaposlenost je postepeno opadala. Tuđman je 4. aprila 1993. imenovao [[Nikica Valentić|Nikicu Valentića]] za premijera. Koraci antiinflatorne stabilizacije 1993. uspješno su smanjili inflaciju. [[Hrvatski dinar]], koji je uveden kao prijelazna valuta, zamijenjen je [[Kuna (valuta)|kunom]] 1994.&lt;ref&gt;Istvan Benczes: [https://books.google.com/books?id=f4R2BgAAQBAJ Deficit and Debt in Transition: The Political Economy of Public Finances in Central and Eastern Europe], Central European University Press, 2014, p. 203&lt;/ref&gt; Rast BDP-a dostigao je 5,9% 1994.&lt;ref name=&quot;unstats&quot;&gt;{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/snaama/Index|title=National Accounts - Analysis of Main Aggregates (AMA)|website=unstats.un.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=4. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104145619/http://unstats.un.org/unsd/snaama/dnlList.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Kraj rata ====
U maju 1995. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]], svoju treću operaciju protiv RSK od prekida vatre u januaru 1992. i brzo zauzela zapadnu Slavoniju. Međunarodne diplomate izradile su [[Z-4 Plan|plan Z-4]], predlažući reintegraciju RSK u Hrvatsku. RSK bi zadržala svoju zastavu i imala bi svog predsjednika, parlament, policiju i zasebnu valutu. Iako je Tuđman bio nezadovoljan prijedlogom, vlasti RSK su ga u potpunosti odbile.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 22. jula 1995. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitski sporazum]] kojim su obje strane bile obavezne na &quot;zajedničku odbranu od srpske agresije&quot;. Tuđman je ubrzo svoje riječi proveo u djelo i pokrenuo [[Operacija Ljeto '95|operaciju Ljeto '95]], koju su izvele zajedničke snage HV-a i HVO-a. Ove snage su zauzele gradove [[Glamoč]] i [[Bosansko Grahovo]] u zapadnoj Bosni, praktično izolujući Knin od Republike Srpske i SR Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|lijevo|mini|[[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] 21. novembra 1995.]]
U 5:00&amp;nbsp;u petak, 4. augusta 1995, Tuđman je javno odobrio napad na RSK, kodnog naziva [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacija Oluja]]. Pozvao je [[Srpska vojska Krajine|srpsku vojsku]] i njihovo rukovodstvo u Kninu na predaju, a istovremeno je pozvao srpske civile da ostanu u svojim kućama, garantujući im njihova prava. Odluka da se uputi pravo prema Kninu, centru RSK, isplatila se i do 10 sati ujutro{{Razmaci}}5. augusta, drugog dana operacije, hrvatske snage ušle su u grad uz minimalne gubitke. Do jutra 8. augusta operacija je praktično završena, što je rezultiralo ponovnim uspostavljanjem hrvatske kontrole nad 10.400 kvadratnih kilometara teritorije. Oko 150.000–200.000 Srba je pobjeglo, a nad preostalim civilima počinjeni su razni zločini. {{Sfn|Tanner|2001}} Predsjednik Sjedinjenih Država [[Bill Clinton]] rekao je da se &quot;nada da će se hrvatska ofanziva pokazati kao nešto što će nam dati put do brzog diplomatskog rješenja&quot;.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Spomen-poprsje_Franji_Tuđmanu_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|&quot;Vukovski govor&quot; predsjednika Tuđmana nakon dolaska &quot;Vlaka mira&quot; u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.: &quot;''Pobjednik koji ne zna oprostiti sije sjeme novog zla. Hrvatski narod to ne želi, niti je to ikada želio.&quot;'', na slici: Tuđmanova bista u Vukovaru.]]
Uslijedila je zajednička ofanziva HVO-a i ARBiH-a na zapadnu i sjevernu Bosnu. VRS je brzo izgubila teritoriju i bile su prisiljene na pregovore. Razgovori o mirovnom sporazumu vođeni su u [[Dayton (Ohio)|Daytonu, Ohio]].{{Sfn|Christia|2012}} Tuđman je insistirao na rješavanju pitanja istočne Slavonije pod kontrolom RSK i njenom mirnom povratku Hrvatskoj na mirovnim pregovorima u Daytonu. On je 1. novembra imao žestoku debatu sa Miloševićem, koji je negirao kontrolu nad rukovodstvom regiona. Tuđman je bio spreman ometati Daytonski sporazum i nastaviti rat ako se Slavonija ne reintegrira mirnim putem. Vojna situacija mu je dala prednost i Milošević je pristao na njegov zahtjev.{{Sfn|Holbrooke|1999}} [[Dejtonski sporazum]] je sastavljen u novembru 1995. Tuđman je bio jedan od potpisnika istog, uz rukovodstva Bosne i Hercegovine i Srbije, kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 12. novembra potpisan je [[Erdutski sporazum]] sa lokalnim srpskim vlastima o povratku [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–98)|istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema]] Hrvatskoj, uz dvogodišnji prelazni rok. Time je okončan rat u Hrvatskoj.{{Sfn|Goldstein|1999}} Službeni podaci o ratnoj šteti objavljeni u Hrvatskoj 1996. navode 180.000 uništenih stambenih jedinica, uništeno 25% hrvatske privrede i 27 milijardi američkih dolara materijalne štete.&lt;ref name=&quot;Darko Zubrinic&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|title=Croatia within ex-Yugoslavia|last=Darko Zubrinic|publisher=Croatianhistory.net|access-date=7. 2. 2010|archive-date=29. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120729120303/http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Povodom egzodusa oko 150.000 krajiških Srba iz Hrvatske, Tuđman je napomenuo da su izbjeglice otišle tako brzo da &quot;nisu stigle ni da pokupe svoj prljavi novac i prljavo rublje&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=The World; Finally Torn Apart, The Balkans Can Hope|url=https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|work=The New York Times|date=3. 9. 1995|access-date=20. 5. 2024|archive-date=22. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422160831/https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kasnije se svojim generalima hvalio: &quot;Riješili smo srpsko pitanje... [ne]će nikada biti 12% Srba&quot; u Hrvatskoj. &quot;Ako ih je tri ili pet posto, to nije prijetnja hrvatskoj državi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Travis|first=Hannibal|url=https://books.google.com/books?id=y1_e3WihYBQC&amp;pg=PA120|title=Genocide, Ethnonationalism, and the United Nations: Exploring the Causes of Mass Killing Since 1945|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-13629-799-1|page=120}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratna politika ===
[[Datoteka:Tuđman_i_Ana_Havel.jpg|lijevo|mini|Tuđman i novinarka Ana Havel 1997. godine]]
[[Datoteka:Predsjednički_izbori_u_Hrvatskoj_1997.png|mini|Općinski rezultati [[Hrvatski predsjednički izbori 1997|predsjedničkih izbora 1997]]. Tuđman je osvojio općine u plavom.]]
Godine 1995. održani su [[Hrvatski saborski izbori 1995|parlamentarni izbori]] koji su rezultirali pobjedom HDZ-a sa 75 od 127 mjesta u Saboru. Tuđman je [[Zlatko Mateša|Zlatka Matešu]] imenovao šestim premijerom, koji je formirao prvu [[Kabinet Zlatka Mateše|mirnodopsku vladu nezavisne Hrvatske]]. Izbori su održani u sklopu lokalnih izbora u Zagrebu na kojima su pobijedile opozicione stranke. Tuđman je odbio dati formalnu potvrdu predloženom zagrebačkom gradonačelniku, što je dovelo do [[Zagrebačka kriza|zagrebačke krize]]. Godine 1996. održane su velike demonstracije u Zagrebu kao odgovor na oduzimanje dozvole za emitovanje [[Radio 101 (Hrvatska)|Radija 101]], radio stanice koja je bila kritična prema vladajućoj stranci.{{Sfn|Ramet|2010}}

Postupanje prema medijima donijelo je kritike nekih međunarodnih organizacija.{{Sfn|Ramet|2010}} Naime, ''[[Feral Tribune]]'', tjednik hrvatski politički i satirični časopis, bio je podvrgnut nekoliko tužbi i krivičnih prijava od strane državnih službenika, kao i primoran da plati porez koji je obično rezerviran za pornografske časopise.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Tudjman tries to silence accusers|url=https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|work=The Irish Times|date=2. 6. 1998|access-date=20. 5. 2024|archive-date=22. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230422235205/https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pojedine opozicione stranke u Hrvatskoj zastupale su stav da je Tuđman, daleko od evropeizacije Hrvatske, odgovoran za njenu &quot;balkanizaciju&quot; i da se tokom svog predsjedništva ponašao kao despot. Druge stranke, naprimjer [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatska stranka prava]], tvrdile su da Tuđman nije bio dovoljno radikalan u odbrani hrvatske države.&lt;ref name=&quot;Bellamy&quot;&gt;{{Cite book|last=Bellamy|first=Alex J.|url=https://books.google.com/books?id=T3PqrrnrE5EC&amp;q=tudman+despotism&amp;pg=PA84|title=The formation of Croatian national identity: a centuries-old dream|publisher=[[Manchester University Press]]|year=2003|isbn=0-7190-6502-X|page=84|access-date=4. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je postala članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] 6. novembra 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|title=Chronology of Croatia's accession to the Council of Europe|website=mvep.hr|publisher=Republic of Croatia Ministry of Foreign and European Affairs|access-date=20. 5. 2024|archive-date=27. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227231105/http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U januaru 1998. Istočna Slavonija službeno je reintegrirana u Hrvatsku.{{Sfn|Ramet|2010}} U februaru 1998. Tuđman je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a. Početak godine obilježio je veliki sindikalni protest u Zagrebu, zbog čega je vlada u aprilu usvojila zakon kojim se reguliraju javna okupljanja i demonstracije.&lt;ref&gt;Taylor &amp; Francis Group: [https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC Europa World Year], Taylor &amp; Francis, 2004, p. 1339&lt;/ref&gt; Nakon rata, Tuđman je predlagao da se posmrtni ostaci ubijenih tokom [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] donesu i polože u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], od čega je kasnije odustao. Ova ideja je uključivala sahranu ustaških trupa, antifašističkih partizana i svih civila zajedno, a inspirirana je [[Valle de los Caídos]] generala [[Francisco Franco|Francisca Franka]].&lt;ref name=&quot;Milekic1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|title=Why Croatia's President Tudjman Imitated General Franco|last=Milekic|first=Sven|date=11. 10. 2017|website=BalkanInsight.com|publisher=BIRN|access-date=20. 5. 2024|archive-date=10. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201210213414/https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prethodno je imenovao [[Ustaše|ustaškog]] dužnosnika [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u Hrvatski sabor,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Fascists Reborn as Croatia's Founding Fathers|url=https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|work=[[The New York Times]]|date=12. 4. 1997|access-date=20. 5. 2024|archive-date=12. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200412193749/https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a njegova uprava je više ulica nazvala po ustaškom političaru [[Mile Budak|Miletu Budaku]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias State-Building and Legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Indiana University Press|page=389}}&lt;/ref&gt;

Tuđman je 1998. godine tvrdio da je njegov program nacionalnog pomirenja spriječio građanski rat u Hrvatskoj tokom raspada Jugoslavije.{{Sfn|Ramet|2010}}

=== Zdravstveni problemi i smrt ===
Tuđmanu je 1993. dijagnosticiran rak. Njegovo opće zdravstveno stanje se pogoršalo do kasnih 1990-ih. Posljednji put se pojavio u javnosti 1. novembra 1999. Opozicione stranke su tokom hospitalizacije optuživale vladajući [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] da skriva činjenicu da je Tuđman već mrtav i da vlasti taje njegovu smrt kako bi osvojio više mandata na predstojećim [[Hrvatski saborski izbori 2000|općim izborima u januaru 2000]]. Tuđmanova smrt službeno je proglašena 10. decembra 1999.&lt;ref name=&quot;Death&quot;&gt;{{Cite news|date=11. 12. 1999|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|title=Croats mourn Croatian president|work=BBC News|quote=His organs did not function properly, he was taken off the life support system he had been attached to since his November surgery. Tudjman died at 23:14 (22:14 GMT) on Friday [10 Dec] at the Dubrava clinic in the capital Zagreb, a government spokesman said.|access-date=20. 5. 2024|archive-date=13. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713152211/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|url-status=live}} [http://archives.cnn.com/1999/WORLD/europe/12/13/croatia.tudjman.02/index.html Death of Tudjman] {{Webarchive}}, cnn.com; 13 December 1999; accessed 16 May 2015.&lt;/ref&gt;

== Haški tribunal ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osnovale su [[Ujedinjene nacije]] 1993. godine. Iako je hrvatska vlada usvojila zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, od 1997. odnosi između MKSJ i Hrvatske su se pogoršali. Tuđman je 1999. kritikovao rad MKSJ-a, dok je glavna tužiteljica MKSJ-a [[Louise Arbor|Louise Arbour]] izrazila nezadovoljstvo saradnjom Hrvatske s Tribunalom.&lt;ref&gt;Alan Carling: ''Globalization and Identity: Development and Integration in a Changing World'', I.B. Tauris, 2006, p. 170&lt;/ref&gt;

Za Tuđmanovog života, ni [[Richard Goldstone]] ni Arbour, prvi glavni tužioci ICTY-a, navodno nisu razmišljali o podizanju optužnice protiv njega. Godine 2002. nova tužiteljica MKSJ-a, [[Carla del Ponte]], rekla je u intervjuu da bi optužila Tuđmana da nije umro 1999.&lt;ref&gt;Klaus Bachmann, Aleksandar Fatić: ''The UN International Criminal Tribunals: Transition Without Justice?'', Routledge, 2015, p. 131&lt;/ref&gt; Graham Blewitt, viši tužilac Tribunala, rekao je agenciji [[Agencija Frans pres|AFP]] da bi &quot;bilo dovoljno dokaza da se optuži predsjednik Tuđman da je još živ&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|title=Tudjman would have been charged by war crimes tribunal|date=10. 11. 2000|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=23. 12. 2008|archive-date=14. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081214215117/http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Britanska televizija [[Kanal 4|Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima Franje Tuđmana u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata. Mesić, koji je naslijedio Tuđmana na mjestu predsjednika Hrvatske, i njegov Ured negirali su davanje bilo kakvog transkripta britanskim novinarima i nazvao izvještaj &quot;senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|title=Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte|trans-title=The British only got an interview from Mesić, not the transcripts|date=3. 11. 2000|work=[[Slobodna Dalmacija]]|access-date=20. 5. 2024|archive-date=23. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Suđenje Gotovini i dr|suđenju Gotovini]], prvostepenom presudom, Sudsko vijeće je utvrdilo da je Tuđman bio ključni učesnik u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva sa teritorije Republike Srpske Krajine i ponovo ga naseliti Hrvatima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10633|title=TPIY: Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak|publisher=ICTY|access-date=15. 5. 2015|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419060559/http://www.icty.org/sid/10633|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U novembru 2012, Apelacioni sud MKSJ-a poništio je osuđujuće presude [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], oslobodio dvojicu bivših generala i zaključio da nije bilo planirane deportacije srpske manjine i udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;BBC-2012-11-16&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|work=[[BBC News]]|title=Hague war court acquits Croat Generals Gotovina and Markac|date=16. 11. 2012|access-date=16. 11. 2012|archive-date=16. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121116131955/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U maju 2013. godine MKSJ je prvostepenom presudom u suđenju [[Jadranko Prlić|Prliću]] i dr. utvrdio da su Tuđman, Bobetko i Šušak učestvovali u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] protiv nehrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Većinom je presudilo da je svrha toga da se Herceg-Bosna ''de facto'' pridruži Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/11324|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|date=29. 5. 2013|publisher=icty.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=19. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171019035808/http://www.icty.org/sid/11324|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudija Jean-Claude Antoanetti, predsjedavajući na suđenju, donio je izdvojeno mišljenje u kojem je osporio pojam udruženog zločinačkog poduhvata i ocijenio da Tuđmanovi planovi u vezi s Bosnom i Hercegovinom nisu u suprotnosti sa stavom međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf |title=Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Jean-Claude Antonetti |access-date=20. 5. 2024 |archive-date=4. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181004115611/http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Sudac-Antonetti-osporava-udruzeni-zlocinacki-pothvat-Tudman-se-nikada-nije-suprostavljao-medunarodnoj-zajednici|title=Sudac Antonetti osporava 'udruženi zločinački pothvat': Tuđman se nikada nije suprostavljao međunarodnoj zajednici|date=30. 5. 2013|publisher=novilist.hr|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 19. jula 2016. Žalbeno vijeće je u ovom predmetu objavilo da &quot;Pretresno vijeće nije donijelo eksplicitne zaključke u vezi sa [Tuđmanovim, Šuškovim i Bobetkovim] učešćem u UZP-u i nije proglasilo [njih] krivim ni za jedan zločin.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|title=Ministry: ICTY confirms Croatia wasn't responsible|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210311063609/https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|archive-date=11. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|title=ICTY denies Croatia's request to be included in Prlic et al appeal|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308160824/https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|archive-date=8. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 29. novembra 2017, ne pripisujući Tuđmanu ikakve zločine, Žalbeno vijeće je u ovom predmetu potvrdilo osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne i HVO-a i zaključilo da je on dijelio njihov udruženi zločinački poduhvat &quot;uspostavljanja hrvatskog entiteta koji je rekonstruirao [[Banovina Hrvatska|ranije granice]] i koji je omogućio [[Velika Hrvatska|ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda]]&quot; koje bi se izvršilo etničkim čišćenjem bosanskih Muslimana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|title=Summary of Judgement|date=29. 11. 2017|website=ICTY|page=7|access-date=20. 5. 2024|archive-date=10. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180410213222/http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|title=Statement of the Office of the Prosecutor in relation to the judgement in the case Prosecutor vs. Jadranko Prlić et al.|date=29. 11. 2017|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=20. 5. 2024|archive-date=11. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210711102656/https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Mirogoj.JPG|lijevo|mini|Tuđmanove povijesne riječi uklesane su na njegovom posljednjem počivalištu: &quot; ''Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku za ništa!'' &quot;]]
[[Datoteka:Tudjman_grave_mirogoj.jpg|desno|mini|Tuđmanov grob na groblju [[Mirogoj]]]]
[[Datoteka:20130605_Split_06.jpg|desno|mini|Tuđmanov kip u [[Split]]u]]
Tuđman je prema mišljenju pristaša zaslužan za stvaranje temelja za nezavisnu Hrvatsku i pomoć zemlji da se odmakne od komunizma. Ponekad mu se daju titule &quot;otac nacije&quot; zbog njegove uloge u postizanju nezavisnosti zemlje. Njegovo naslijeđe je još uvijek snažno u mnogim dijelovima Hrvatske, kao i u dijelovima Bosne i Hercegovine s hrvatskom većinom; u nekim gradovima nazvane po njemu postoje škole, trgovi i ulice, a postavljene su i statue. U decembru 2006. po njemu je nazvan veliki trg u blizini [[Ilica|Ilice]] u zagrebačkom kvartu [[Črnomerec]].&lt;ref name=&quot;rawstory&quot;&gt;{{Cite news|title=Tudjman gets his square in Zagreb|url=http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|agency=dpa German Press Agency|publisher=Raw Story Media|date=22. 12. 2006|access-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127134103/http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|archive-date=27. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; U junu 2015. [[Siniša Hajdaš Dončić]], ministar pomorskog prometa i infrastrukture, rekao je da će rekonstruirani i nadograđeni [[Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;|zagrebački aerodrom]] nositi ime Tuđmana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|title=Minister says upgraded Zagreb airport to be named after Tudjman|publisher=dalje.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721181407/http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegov predsjednički mandat neki su posmatrači kritički nazivali [[Autoritarizam|autoritarnim]].&lt;ref name=&quot;Sadkovich20102&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sadkovich|first=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none|access-date=14. 5. 2024|archive-date=7. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240907134612/https://hrcak.srce.hr/67472|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Levitski|first=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Deago|first=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Goldstein negativno gleda na Tuđmanovu poslijeratnu politiku, napominjući da je &quot;između zdravog nacionalizma i šovinizma izabrao šovinizam, između tržišne ekonomije i klijentelizma izabrao je ovo drugo. Umjesto kulta slobode, odabrao je kult države. Između modernosti i otvorenosti prema svijetu, odabrao je tradicionalizam, koban izbor za malu državu poput Hrvatske koja se treba otvoriti radi razvoja.&lt;ref name=&quot;Milekic2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|title=Franjo Tudjman: Strongman Obsessed with Forging Croatia's Independence|last=Milekic|first=Sven|date=10. 12. 2019|website=BalkanInsight|publisher=BIRN|access-date=20. 5. 2024|archive-date=21. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521065046/https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Novalji.jpg|mini|180px|Spomen-bista dr Franje Tuđmana na trgu u [[Novalja|Novalji]]]]

==Djela==
*&quot;Velike ideje i mali narodi&quot;, 1969.
*&quot;Nacionalno pitanje u savremenoj Evropi&quot;, 1981.

==Literatura==
*Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo?
*Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb 2003
*Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb 2002
*Zdravko Tomac:Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004
*Darko Hudelist: Tuđman: biografija, 2004

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[https://web.archive.org/web/20050905213142/http://www.hdz.hr/wbs/w3b.exe/_hr/5/34/80 Franjo Tuđman- kratka biografija]
*[https://web.archive.org/web/20050409131541/http://www.hrt.hr/tudjman/ Franjo Tuđman-povjesničar i državnik]
*[https://web.archive.org/web/20160309232935/http://slobodanpraljak.com/tudjman-govori_i_intervjui.html Tuđman-govori i interviewi]

{{Predsjednici SR Hrvatske}}
{{Predsjednici Hrvatske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Hrvatski partizani]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Biografije, Veliko Trgovišče]]
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]</text>
      <sha1>ncgkxam6mhkkkoxe414zsob5g6lck8m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1948.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7631</id>
    <revision>
      <id>3923762</id>
      <parentid>3901781</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:14:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3923762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8074" sha1="bwo16p91i8dwv8yzjk8vpgent752b01" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1948.''' (MCMXLVIII) je bila prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1948. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 948. godina 2. milenija, 48. godina 20. stoljeća i deveta godina 1940-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
* Počela izgradnja [[autoput]]a [[Autoput &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;|&quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;]].
* Osnovano [[Jugoslovensko dramsko pozorište]] u [[Beograd]]u.
* [[1. januar]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima.
* [[15. februar]] – [[Masakr u Sa'si]] nad palestinskim civilima.
* [[10. mart]] – Održana [[5. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[1. april]] – Počela sovjetska blokada [[Berlin]]a.
* [[3. april]] – Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] [[Harry S. Truman|Harry Truman]] potpisao [[Marshallov plan]] ekonomske pomoći poslijeratnoj [[Evropa|Evropi]].
* [[1. maj]] – [[Masakr u Ajnuz-Zejtunu]] nad arapskim zarobljenicima.
* [[13. maj]] – [[Ebu Šuša#Masakr 1948. i posljedice|Masakr u Ebu Šuši]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima.
* [[21. juli|21]]–[[28. juli]] – [[Peti kongres KPJ|Peti kongres]] KPJ donio Program i usvojio Statut Komunističke partije Jugoslavije. Rezolucijom odobren stav CKKPJ prema nepravednim optužbama Informbiroa i CKSKP. [[Josip Broz Tito|Titovo]] legendarno i hrabro ''Ne'' diktatoru [[Josif Staljin|Staljinu]].
* [[29. oktobar]] – Masakri [[Masakr u Safsafu|u Safsafu]] i [[Masakr u Ed-Davajimi|Ed-Davajimi]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima.
* [[30. oktobar]] – [[Masakr u Ajlabunu]] nad arapskim kršćanima.
* [[2. novembar]] – [[Masakr u Arabul-Mavasiju]] nad palestinskim civilima.
* [[12. novembar]] – [[Japan]]ski sud za ratne zločine osudio na smrt bivšeg premijera, generala [[Hideki Tojo|Hidekija Toja]], i još šest japanskih vođa u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[10. decembar]] – [[Ujedinjene nacije]] usvojile [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]].
[[Datoteka:1948_collage.png|mini|300x300piksel|U smjeru kazaljke na satu, odozgo lijevo: [[Izraelska deklaracija nezavisnosti]]; Britanski ministar vanjskih poslova [[Ernest Bevin]] potpisuje [[Briselski sporazum]]; [[Olimpijske igre 1948.|Ljetne olimpijske igre 1948.]] otvorene u [[London]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; Suđenje osobama optuženim za učešće i saučesništvo u [[Ubistvo Mahatme Gandija|atentatu na Mahatmu Gandija]]; oštećena zgrada nakon [[Zemljotres u Fukuiju 1948|potresa u Fukuiju 1948]]; australski bombarder [[Avro Lincoln]] s bombom od 230 kg u [[Malajska hitna situacija|malajskoj hitnoj situaciji]]; Prokomunističke demonstracije prije [[Čehoslovački državni udar 1948.|čehoslovačkog državnog udara 1948]]; Stanovnici Zapadnog Berlina gledaju kako [[Douglas C-54 Skymaster]] slijeće na [[aerodrom Tempelhof]] u [[Berlinska blokada|berlinskoj blokadi]].]]

== Rođeni ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Ranko Rihtman]], bosanskohercegovački pijanista, kompozitor, aranžer i dirigent

=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Ichirou Mizuki]], japanski anison pjevač, kompozitor, ''seiyuu'', glumac
* [[19. januar]] – [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik
* [[25. januar]] – [[Chrisje Comvalius]], nizozemska glumica
* [[29. januar]] – [[Zoran Redžić]], bosanskohercegovački muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]]

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener
* [[28. februar]] – [[Vlasta Knezović]], hrvatska glumica

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac
* [[8. mart]] – [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[15. mart]] – [[David Albahari]], jugoslavenski i srpski književnik
* [[22. mart]] – [[Andrew Lloyd Webber]], britanski kompozitor mjuzikala

=== April ===
* [[5. april]] – [[Esad Duraković]], filolog, orijentalist, arabist, prevodilac, književni kritičar
* [[9. april]] – [[Radojka Šverko]], hrvatska pjevačica
* [[15. april]] – [[Wojciech Truchan]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[25. april]] – [[Enver Marić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[28. april]] – [[Terry Pratchett]], engleski pisac naučne fantastike

=== Maj ===
* [[8. maj]] – [[Jadranka Elezović]], hrvatska glumica
* [[13. maj]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser
* [[31. maj]] – [[Svjetlana Aleksijevič]], bjeloruska spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost [[2015]].

=== Juni ===
* [[13. juni]]
** [[Tsusumisa Kikuchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[16. juni]] – [[Ivo Komšić]], bosanskohercegovački političar
* [[28. juni]] – [[Kathy Bates]], američka glumica
* [[29. juni]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Valerijan Žujo]], bosanskohercegovački književnik
* [[3. juli]] – [[Kostadinka Velkovska]],  makedonska i hrvatska glumica
* [[18. juli]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[15. august]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački lingvist

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Andrzej Rapacz]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[10. septembar]] – [[Bob Lanier]], američki [[košarka]]š i trener
* [[17. septembar]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor
* [[20. septembar]] – [[Terje Hanssen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[26. septembar]] – [[Olivia Newton-John]], britansko-australska glumica i pjevačica

=== Oktobar ===
* [[17. oktobar]] – [[Robert Jordan]], američki pisac
* [[25. oktobar]]
** [[Glenn Tipton]], britanski gitarist
** [[Sigleif Johansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Bernard-Henri Lévy]], francuski filozof i pisac
* [[6. novembar]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član slavne grupe [[Eagles]]
* [[22. novembar]] – [[Radomir Antić]], srbijanski nogometaš i trener
* [[26. novembar]] – [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener
* [[27. novembar]]
** [[James L. Avery]], američki glumac
** [[Zdravko Tolimir]], bivši general, pomoćnik zapovjednika za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Ozzy Osbourne]],  [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] pjevač i tekstopisac
* [[10. decembar]] – [[Dušan Bajević]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[17. decembar]] – [[Nikola Borota]], bosanskohercegovački i novozelandski muzičar
* [[28. decembar]] – [[Husein Dervišević]], bosanskohercegovački književnik

== Umrli ==
* [[30. januar]]
** [[Mohandas Gandhi]] (Mahatma Gandhi), indijski političar i državnik, borac za ljudska prava
** [[Orville Wright]], američki pionir avijacije, konstruktor i graditelj aviona
* [[11. februar]] – [[Sergej Ejzenštejn]], sovjetski filmski režiser
* [[13. juni]] – [[Ahmed Burek]], bosanskohercegovački prosvjetni, kulturni i javni radnik, potpisnik [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]]
* [[4. august]] – [[Mileva Marić]], srbijanska matematičarka i supruga [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Patrick Blackett]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Arne Tiselius]], [[Švedska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Paul Müller]], [[Švicarska]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[T. S. Eliot]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** ''nije dodijeljena''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1948|1948.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>bwo16p91i8dwv8yzjk8vpgent752b01</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1586.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8243</id>
    <revision>
      <id>3923742</id>
      <parentid>3654411</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:30:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="787" sha1="s037bxrkltf5u21fnrktkhns2dme2vu" xml:space="preserve">{{godina}}1586. (MDLXXXVI) bila je prosta godina koja je prema gregorijanskom kalendaru počela u srijedu, a prema julijanskom kalendaru u subotu. Bila je to 1586. godina nove ere (Anno Domini), 586. godina drugog milenija, 86. godina 16. stoljeća i 7. godina osme decenije 16. stoljeća (1580–1589).

Na početku 1586. godine gregorijanski kalendar bio je 10 dana ispred julijanskog kalendara, koji je u pojedinim zemljama ostao u lokalnoj upotrebi sve do 1923. godine.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1586. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|1586|1586.}}</text>
      <sha1>s037bxrkltf5u21fnrktkhns2dme2vu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1484.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8290</id>
    <revision>
      <id>3923798</id>
      <parentid>3655550</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:48:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1054" sha1="jyyfj3rro5lz3xd2tgaofbfp9ku6xmf" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''1484.''' ('''[[Rimski brojevi|MCDLXXXIV]]''') bila je [[Leap year starting on Thursday|prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], 1484. godina oznake [[Nova era|Naše ere]] (CE) i [[Anno Domini]] (AD), 484. godina drugog milenija, 84. godina [[15. vijek|15. vijeka]] i 5. godina decenije [[1480-e|1480-ih]].

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Portuguese_discoveries_diogo_cao.jpg|mini|317x317piksel|[[6. juli]]: portugalski istraživač [[Diogo Cão]] stiže do ušća [[Kongo (rijeka)|rijeke Kongo]].]]
[[Datoteka:Великий_колокол_Дхаммазеди.jpg|mini|250x250piksel|[[5. februar]]: U Mjanmaru je napravljeno [[Veliko zvono Dhammazedi]], najveće ikada izgrađeno.]]

== 1484. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1484|1484.}}</text>
      <sha1>jyyfj3rro5lz3xd2tgaofbfp9ku6xmf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1563.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8393</id>
    <revision>
      <id>3923801</id>
      <parentid>3653751</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:14:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="653" sha1="9lmvz4u5597a377dwfi21s20uzsf77y" xml:space="preserve">{{godina}}Godina '''1563.''' ('''[[Rimski brojevi|MDLXIII]]''') bila je [[redovna godina koja je počinjala u petak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Fredrik_II_conqueres_Älvsborg_1563.jpg|desno|mini|250x250piksel|13. august: Počinje [[Sjeverni sedmogodišnji rat]] objavom rata Švedskoj od strane Danske.]]

== 1563. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|1563|1563.}}</text>
      <sha1>9lmvz4u5597a377dwfi21s20uzsf77y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1482.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8433</id>
    <revision>
      <id>3923800</id>
      <parentid>3655584</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="673" sha1="mjonhalk7iyq04xrh699j2ekzhkqoj6" xml:space="preserve">{{godina}}Godina '''1482''' ('''[[Rimski brojevi|MCDLXXXII]]''') bila je [[Common year starting on Tuesday|redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1482. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Edouard_III_devant_Berwick.jpg|mini|280x280piksel|[[24. august]]: Engleska osvaja škotsku teritoriju kod [[Berwick-upon-Tweed|Berwick-upon-Tweeda]].]]

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1482|1482.}}</text>
      <sha1>mjonhalk7iyq04xrh699j2ekzhkqoj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Zatraženi članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>9976</id>
    <revision>
      <id>3923782</id>
      <parentid>3917722</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T17:42:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Daalla13</username>
        <id>185361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3923782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10338" sha1="rwqds5umkan5kh3xwl3j6vth5lewhke" xml:space="preserve">{{Infolokacija/Biografija
| ime                = Dalibor Nikolić
| slika              = 
| opis_slike         = 
| datum_rođenja     = 1974.
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje          = vizualni umjetnik, magistar kiparstva
}}

'''Dalibor Nikolić''' ([[Mostar]], [[1974.]]) bosanskohercegovački je vizualni umjetnik i magistar kiparstva. Njegov umjetnički rad obuhvaća klasično kiparstvo, prostorne instalacije, scenografiju, dizajnerske objekte te istraživanje medija generativne umjetnosti i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje vijesti |title=Naslov članka ili katalog izložbe |url=https://primjer.com |work=Naziv Medija ili Ustanove |date=2024.}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Dalibor Nikolić rođen je 1974. godine u Mostaru. Diplomirao je kiparstvo 2001. godine u Mostaru. Poslijediplomski studij završio je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]] 2014. godine, gdje je stekao zvanje magistra kiparstva.

Uz samostalno kiparsko i vizualno stvaralaštvo, dugi niz godina djeluje kao voditelj edukativno-umjetničkih radionica i društveno angažiranih projekata u lokalnoj zajednici.

== Umjetnički rad i tematski okviri ==
* '''Sudar biološkog i tehnološkog:''' Istraživanje odnosa između organskih struktura, ljudskog tijela i tehnoloških modifikacija unutar posthumanističkog konteksta.
* '''Generativna umjetnost i AI mediji:''' Stvaranje digitalnih slika i video-sekvenci pomoću alata umjetne inteligencije te eksperimentiranje s novim formatima vertikalne vizualne prezentacije.
* '''Održivi dizajn i reciklaža:''' Izrada uporabnih predmeta i modnih dodataka od reciklirane plastike i industrijskog tekstilnog otpada u sklopu dizajnerskih kolektiva.
* '''Scenografija:''' Oblikovanje scenografskih rješenja i prostornih elemenata za kazališne predstave i izložbene prostore.

== Značajniji projekti ==
* '''Kazališna scenografija:''' Autorski i tehnički doprinos scenografskim rješenjima u kazališnim produkcijama (uključujući izvedbu predstave ''Hamlet'' u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru).&lt;ref&gt;{{Citiranje vijesti |title=Izvor za scenografiju |url=https://primjer.com |work=HNK Mostar |date=2025.}}&lt;/ref&gt;
* '''Međunarodni izložbeni nastupi:''' Prezentacija dizajnerskih radova od recikliranih materijala na međunarodnom sajmu ''imm cologne'' u Kölnu.
* '''Inkluzivno-edukativni rad:''' Dugogodišnje vođenje umjetničkih radionica i izložbi u suradnji s udrugama za podršku djeci s teškoćama u razvoju.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.primjer.com Službena stranica ili portfolio]

[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]]
[[Kategorija:Umjetnici iz Mostara]]

== Vitalni članci koji nedostaju ==
*[[Kosa crta]] ([[:en:Slash (punctuation)|en]]), ([[:hr:Kosa crta|hr]])
*[[Kompleksnost]] / [[Složenost]] ([[:en:Complexity|en]])

== Trenutni zahtjevi ==
*[[Ankaray]] [[:es:Ankaray|(es)]]
*[[Ay çöreği]] [[:es:Ay çöreği|(es)]]
*[[Çörek]] [[:tr:Çörek|(tr)]]
*[[Carmine Crocco]] [[:en:Carmine Crocco|(en)]], [[:it:Carmine Crocco|(it)]]
*[[Giovanni Passannante]] [[:fr:Giovanni Passannante|(fr)]], [[:it:Giovanni Passannante|(it)]]
*[[Young Corbett III]] [[:en:Young Corbett III|(en)]], [[:it:Young Corbett III|(it)]], [[:pl:Young Corbett III|(pl)]]
*[[Leonardo De Lorenzo]] [[:de:Leonardo De Lorenzo|(de)]], [[:en:Leonardo De Lorenzo|(en)]], [[:es:Leonardo De Lorenzo|(es)]], [[:fr:Leonardo De Lorenzo|(fr)]] [[:it:Leonardo De Lorenzo|(it)]]
*[[Andrej Kolkutin]] [[:de:Andrei Kolkoutine|(de)]],[[:en:Andrei Kolkoutine|(en)]],[[:es:Andréi Kolkoutin|(es)]],[[:fr:Andrei Kolkoutine|(fr)]]
*[[Arhitektura Sarajeva]]
*[[Asim Bajrić]]
*[[Bullet for My Valentine]] ([[:en:Bullet for My Valentine|(en)]])
*[[Carl Nielsen]] ([[:en:Carl Nielsen|en]]), ([[:de:Carl Nielsen|de]]), ([[:fr:Carl Nielsen|fr]]), ([[:da:Carl Nielsen|da]])
*[[Iskra (časopis)]]
*[[Cem Kızıltuğ]] ([[:de:Cem_Kızıltuğ|de]]) ([[:en:Cem_Kızıltuğ|en]]) ([[:fr:Cem_Kızıltuğ|fr]]) ([[:tr:Cem_Kızıltuğ|tr]])
*[[Cvetelina Grahić]] ([[:bg:Цветелина Грахич|bg]])
*[[Dedždžal]] [[:en:Masih_ad-Dajjal|(en)]],[[:de:Dajjal|(de)]]
*[[Država i nacija po Anti Starčeviću]]
*[[Državne zajednice]]
*[[Dumitru Găleșanu]] [[:en:Dumitru Găleșanu III|(en)]], [[:ro:Dumitru Găleșanu|(ro)]], [[:it:Dumitru Găleșanu|(it)]]
*[[Glineni ratnici]] ([[:en:Terracotta Army|en]])
*[[Izborni i stranački sistemi]] [[:en:Voting_system|(en)]], [[:de:Wahlsystem|(de)]]
*[[Junuz Kečo]]
*[[Kamenje Stennessa]] ([[:en:Standing Stones of Stenness|en]])
*[[La Venta]] ([[:en:La Venta|en]])
*[[Lapidarni spomenici Bosne i Huma]]
*[[Latentna toplota]] [[:de:Latente_Wärme|(de)]], [[:en:Latent_heat|(en)]]
*[[Mackenzie Davis]] [[:de:Mackenzie Davis|(de)]], [[:en:Mackenzie Davis|(en)]]
*[[Magnetoskopi]]
*[[Martov]]
*[[Mile Devrnja]] ([[:cs:Mile Devrnja|cs]])
*[[Modular Audio Recognition Framework]] / [[MARF]] ([[:en:Modular Audio Recognition Framework|(en)]],[[:simple:Modular Audio Recognition Framework|(simple)]],[[:de:Modular Audio Recognition Framework|(de)]],[[:vi:Modular Audio Recognition Framework|(vi)]],[[:ru:Modular Audio Recognition Framework|(ru)]],[[:bg:Modular Audio Recognition Framework|(bg)]],[[:pl:Modular Audio Recognition Framework|(pl)]],[[:uk:Modular Audio Recognition Framework|(uk)]],[[:zh:Modular Audio Recognition Framework|(zh)]],[[:es:Modular Audio Recognition Framework|(es)]],[[:pt:Modular Audio Recognition Framework|(pt)]])
*[[Nahotka]] ([[:en:Nakhodka|(en)]], [[:de:Nakhodka|(de)]], [[:ru:Находка (город)|(ru)]]
*[[Narodni suverenitet]] [[:de:Volkssouveränität|(de)]], [[:en:Popular_sovereignty|(en)]])
*[[Neomura]] [[:en:Neomura|(en)]]
*[[Nonsens]] [[:de:Nonsens|(de)]]
*[[NSK - Neue Slowenische Kunst]]  [[:de:Neue_Slowenische_Kunst|(de)]]
*[[Operativni sistemi koji rade na &quot;Sunovim&quot; serverima]]
*[[Palenque]] ([[:en:Palenque|en]])
*[[Pčelinji otrov]] [[:en:Apitoxin|(en)]],[[:de:Bienengift|(de)]]
*[[Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća]]
*[[Plehov]]
*[[Podno grijanje]]  [[:de:Fußbodenheizung|(de)]], [[:en:Underfloor_heating|(en)]], [[:hr:Podno_grijanje|(hr)]]
*[[Poređenje Wi-Fi i WiMax mreža]]
*[[Portishead]] [[:en:Portishead_(band)|(en)]],[[:de:Portishead|(de)]]
*[[Privatizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*[[Renju]]
*[[Sakib Pozderac]]
*[[Saraṇa Bhikkhu]] ([[:es:Saraṇa Bhikkhu|es]])
*[[Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije]]
*[[Temelji državne vlasti]]
*[[Teretana]] [[:de:Fitnessstudio|(de)]], [[:en:Health_club|(en)]]
*[[Termocentrala]] [[:de:Wärmekraftwerk|(de)]], [[:en:Thermal_power_station|(en)]], [[:hr:Termoelektrane|(hr)]], [[:sr:Термоелектрана|(sr)]]
*[[Toplotna cijev]] [[:de:Wärmerohr|(de)]], [[:en:Heatpipe|(en)]]
*[[Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)]][[:hr:Univerzalna decimalna klasifikacija|(hr)]]
*[[Unski lađari]], [[Bosanska Krupa#Programske aktivnosti tokom godine|nešto infomacija]]
*[[Uspostavljanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini]]
*[[Vedrana Seksan]]
*[[Vincent Valentine]] [[:en:Vincent Valentine|(en)]]
*[[Jeff Gordon]] ([[:de:Jeff Gordon|de]]), ([[:en:Jeff Gordon|en]]), ([[:es:Jeff Gordon|es]]), ([[:fr:Jeff Gordon|fr]]), ([[:id:Jeff Gordon|id]]), ([[:pt:Jeff Gordon|pt]])
*[[QGIS]] ([[:de:QGIS|de]], [[:en:QGIS|en]])
*[[Ivan Kušan]]
*[[Elizabeth Olsen]] ([[:de:Elizabeth Olsen|de]]), ([[:en:Elizabeth Olsen|en]]), ([[:es:Elizabeth Olsen|es]]), ([[:fr:Elizabeth Olsen|fr]]), ([[:pt:Elizabeth Olsen|pt]])
*[[Mode Gakuen Cocoon Tower]] ([[:en:Mode Gakuen Cocoon Tower|en]])
*[[Haruka Yoshimura]] ([[:en:Haruka Yoshimura|en]])
*[[Ayaka Nanase]] ([[:en:Ayaka Nanase|en]])
*[[Associated Press]] ([[:en:Associated Press|en]])
*[[Playboy]] ([[:en:Playboy|en]])

=== Hemija ===
*[[Malonska kiselina]] ([[:en:Malonic acid|en]])
*[[Metilmalonska kiselina]] ([[:en:Methylmalonic acid|en]])

=== Računarske igre ===
*[[Age of Empires]] ([[:en:Age of Empires (video game)|en]])
*[[Amnesia: The Dark Descent]] ([[:en:Amnesia: The Dark Descent|en]])
*[[Baldur's Gate]] ([[:en:Baldur's Gate|en]])
*[[Call of Duty (igra)]] ([[:en:Call of Duty (video game)|en]])
*[[F.E.A.R.]] ([[:en:F.E.A.R.|en]])
*[[Fahrenheit (igra)]] ([[:en:Fahrenheit (2005 video game)|en]])
*[[Fallout (igra)]] ([[:en:Fallout (video game)|en]])
*[[Gothic (igra)]] ([[:en:Gothic (video game)|en]])
*[[Grand Theft Auto V]] ([[:en:Grand Theft Auto V|en]])
*[[Guitar Hero (igra)]] ([[:en:Guitar Hero (video game)|en]])
*[[Half-Life (igra)]] ([[:en:Half-Life (video game)|en]])
*[[Hearts of Iron]] ([[:en:Hearts of Iron|en]])
*[[Heroes of Might and Magic III]] ([[:en:Heroes of Might and Magic III|en]])
*[[Jazz Jackrabbit 2]] ([[:en:Jazz Jackrabbit 2|en]])
*[[Just Cause]] ([[:en:Just Cause (video game)|en]])
*[[Mafia (igra)]] ([[:en:Mafia (video game)|en]])
*[[Midtown Madness]] ([[:en:Midtown Madness|en]])
*[[Pac-Man]] ([[:en:Pac-Man|en]])
*[[Pong]] ([[:en:Pong|en]])
*[[Prince of Persia (igra 1989)]] ([[:en:Prince of Persia (1989 video game)|en]])
*[[Rayman 3: Hoodlum Havoc]] ([[:en:Rayman 3: Hoodlum Havoc|en]])
*[[Red Dead Redemption]] ([[:en:Red Dead Redemption|en]])
*[[S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl]] ([[:en:S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl|en]])
*[[The Witcher]] ([[:en:The Witcher (video game)|en]])
*[[World of Tanks]] ([[:en:World of Tanks|en]])
=== Serija igara ===
*[[Assassin's Creed]] ([[:en:Assassin's Creed|en]])
*[[Call of Duty]] ([[:en:Call of Duty|en]])
*[[Devil May Cry]] ([[:en:Devil May Cry|en]])
*[[Grand Theft Auto (serija)]] ([[:en:Grand Theft Auto (series)|en]])
*[[Mass Effect]] ([[:en:Mass Effect|en]])
*[[Need for Speed]] ([[:en:Need for Speed|en]])
*[[Rayman]] ([[:en:Rayman|en]])
*[[StarCraft]] ([[:en:StarCraft|en]])
*[[The Elder Scrolls]] ([[:en:The Elder Scrolls|en]])
*[[Warcraft]] ([[:en:Warcraft|en]])
*[[Worms (serija)]] ([[:en:Worms (series)|en]])

=== Spomenici u BiH === 
*[[Tvrđava Fortica (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Fortica (Podveležje)|hr]]) 
*[[Tvrđava Mali grad (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Mali grad (Podveležje)|hr]])
*[[Tvrđava Guberača]] ([[:hr:Tvrđava Guberača|hr]]) 
*[[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|hr]]) 

=== Muzika ===
*[[Pauk (grupa)]], novi val, post-punk</text>
      <sha1>rwqds5umkan5kh3xwl3j6vth5lewhke</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923783</id>
      <parentid>3923782</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T18:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Daalla13|Daalla13]] ([[User talk:Daalla13|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:GoodBosnian|GoodBosnian]]</comment>
      <origin>3917722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7893" sha1="8lipqgi1lybgozjsft4efobynkie8xd" xml:space="preserve">{{Korisno|WP:ZČ}}
Na ovoj stranici možete da postavite zahtjeve da se određeni članci napišu. Molimo da pretražite Wikipediju prije nego postavite zahtjev za novi članak da bi izbjegli dupliciranje postojećeg koji ima malo drugačije ime ili je njegov naslov napisan na drugačiji način a koji se može proširiti umjesto dodavanja novog članka.

== Vitalni članci koji nedostaju ==
*[[Kosa crta]] ([[:en:Slash (punctuation)|en]]), ([[:hr:Kosa crta|hr]])
*[[Kompleksnost]] / [[Složenost]] ([[:en:Complexity|en]])

== Trenutni zahtjevi ==
*[[Ankaray]] [[:es:Ankaray|(es)]]
*[[Ay çöreği]] [[:es:Ay çöreği|(es)]]
*[[Çörek]] [[:tr:Çörek|(tr)]]
*[[Carmine Crocco]] [[:en:Carmine Crocco|(en)]], [[:it:Carmine Crocco|(it)]]
*[[Giovanni Passannante]] [[:fr:Giovanni Passannante|(fr)]], [[:it:Giovanni Passannante|(it)]]
*[[Young Corbett III]] [[:en:Young Corbett III|(en)]], [[:it:Young Corbett III|(it)]], [[:pl:Young Corbett III|(pl)]]
*[[Leonardo De Lorenzo]] [[:de:Leonardo De Lorenzo|(de)]], [[:en:Leonardo De Lorenzo|(en)]], [[:es:Leonardo De Lorenzo|(es)]], [[:fr:Leonardo De Lorenzo|(fr)]] [[:it:Leonardo De Lorenzo|(it)]]
*[[Andrej Kolkutin]] [[:de:Andrei Kolkoutine|(de)]],[[:en:Andrei Kolkoutine|(en)]],[[:es:Andréi Kolkoutin|(es)]],[[:fr:Andrei Kolkoutine|(fr)]]
*[[Arhitektura Sarajeva]]
*[[Asim Bajrić]]
*[[Bullet for My Valentine]] ([[:en:Bullet for My Valentine|(en)]])
*[[Carl Nielsen]] ([[:en:Carl Nielsen|en]]), ([[:de:Carl Nielsen|de]]), ([[:fr:Carl Nielsen|fr]]), ([[:da:Carl Nielsen|da]])
*[[Iskra (časopis)]]
*[[Cem Kızıltuğ]] ([[:de:Cem_Kızıltuğ|de]]) ([[:en:Cem_Kızıltuğ|en]]) ([[:fr:Cem_Kızıltuğ|fr]]) ([[:tr:Cem_Kızıltuğ|tr]])
*[[Cvetelina Grahić]] ([[:bg:Цветелина Грахич|bg]])
*[[Dedždžal]] [[:en:Masih_ad-Dajjal|(en)]],[[:de:Dajjal|(de)]]
*[[Država i nacija po Anti Starčeviću]]
*[[Državne zajednice]]
*[[Dumitru Găleșanu]] [[:en:Dumitru Găleșanu III|(en)]], [[:ro:Dumitru Găleșanu|(ro)]], [[:it:Dumitru Găleșanu|(it)]]
*[[Glineni ratnici]] ([[:en:Terracotta Army|en]])
*[[Izborni i stranački sistemi]] [[:en:Voting_system|(en)]], [[:de:Wahlsystem|(de)]]
*[[Junuz Kečo]]
*[[Kamenje Stennessa]] ([[:en:Standing Stones of Stenness|en]])
*[[La Venta]] ([[:en:La Venta|en]])
*[[Lapidarni spomenici Bosne i Huma]]
*[[Latentna toplota]] [[:de:Latente_Wärme|(de)]], [[:en:Latent_heat|(en)]]
*[[Mackenzie Davis]] [[:de:Mackenzie Davis|(de)]], [[:en:Mackenzie Davis|(en)]]
*[[Magnetoskopi]]
*[[Martov]]
*[[Mile Devrnja]] ([[:cs:Mile Devrnja|cs]])
*[[Modular Audio Recognition Framework]] / [[MARF]] ([[:en:Modular Audio Recognition Framework|(en)]],[[:simple:Modular Audio Recognition Framework|(simple)]],[[:de:Modular Audio Recognition Framework|(de)]],[[:vi:Modular Audio Recognition Framework|(vi)]],[[:ru:Modular Audio Recognition Framework|(ru)]],[[:bg:Modular Audio Recognition Framework|(bg)]],[[:pl:Modular Audio Recognition Framework|(pl)]],[[:uk:Modular Audio Recognition Framework|(uk)]],[[:zh:Modular Audio Recognition Framework|(zh)]],[[:es:Modular Audio Recognition Framework|(es)]],[[:pt:Modular Audio Recognition Framework|(pt)]])
*[[Nahotka]] ([[:en:Nakhodka|(en)]], [[:de:Nakhodka|(de)]], [[:ru:Находка (город)|(ru)]]
*[[Narodni suverenitet]] [[:de:Volkssouveränität|(de)]], [[:en:Popular_sovereignty|(en)]])
*[[Neomura]] [[:en:Neomura|(en)]]
*[[Nonsens]] [[:de:Nonsens|(de)]]
*[[NSK - Neue Slowenische Kunst]]  [[:de:Neue_Slowenische_Kunst|(de)]]
*[[Operativni sistemi koji rade na &quot;Sunovim&quot; serverima]]
*[[Palenque]] ([[:en:Palenque|en]])
*[[Pčelinji otrov]] [[:en:Apitoxin|(en)]],[[:de:Bienengift|(de)]]
*[[Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća]]
*[[Plehov]]
*[[Podno grijanje]]  [[:de:Fußbodenheizung|(de)]], [[:en:Underfloor_heating|(en)]], [[:hr:Podno_grijanje|(hr)]]
*[[Poređenje Wi-Fi i WiMax mreža]]
*[[Portishead]] [[:en:Portishead_(band)|(en)]],[[:de:Portishead|(de)]]
*[[Privatizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*[[Renju]]
*[[Sakib Pozderac]]
*[[Saraṇa Bhikkhu]] ([[:es:Saraṇa Bhikkhu|es]])
*[[Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije]]
*[[Temelji državne vlasti]]
*[[Teretana]] [[:de:Fitnessstudio|(de)]], [[:en:Health_club|(en)]]
*[[Termocentrala]] [[:de:Wärmekraftwerk|(de)]], [[:en:Thermal_power_station|(en)]], [[:hr:Termoelektrane|(hr)]], [[:sr:Термоелектрана|(sr)]]
*[[Toplotna cijev]] [[:de:Wärmerohr|(de)]], [[:en:Heatpipe|(en)]]
*[[Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)]][[:hr:Univerzalna decimalna klasifikacija|(hr)]]
*[[Unski lađari]], [[Bosanska Krupa#Programske aktivnosti tokom godine|nešto infomacija]]
*[[Uspostavljanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini]]
*[[Vedrana Seksan]]
*[[Vincent Valentine]] [[:en:Vincent Valentine|(en)]]
*[[Jeff Gordon]] ([[:de:Jeff Gordon|de]]), ([[:en:Jeff Gordon|en]]), ([[:es:Jeff Gordon|es]]), ([[:fr:Jeff Gordon|fr]]), ([[:id:Jeff Gordon|id]]), ([[:pt:Jeff Gordon|pt]])
*[[QGIS]] ([[:de:QGIS|de]], [[:en:QGIS|en]])
*[[Ivan Kušan]]
*[[Elizabeth Olsen]] ([[:de:Elizabeth Olsen|de]]), ([[:en:Elizabeth Olsen|en]]), ([[:es:Elizabeth Olsen|es]]), ([[:fr:Elizabeth Olsen|fr]]), ([[:pt:Elizabeth Olsen|pt]])
*[[Mode Gakuen Cocoon Tower]] ([[:en:Mode Gakuen Cocoon Tower|en]])
*[[Haruka Yoshimura]] ([[:en:Haruka Yoshimura|en]])
*[[Ayaka Nanase]] ([[:en:Ayaka Nanase|en]])
*[[Associated Press]] ([[:en:Associated Press|en]])
*[[Playboy]] ([[:en:Playboy|en]])

=== Hemija ===
*[[Malonska kiselina]] ([[:en:Malonic acid|en]])
*[[Metilmalonska kiselina]] ([[:en:Methylmalonic acid|en]])

=== Računarske igre ===
*[[Age of Empires]] ([[:en:Age of Empires (video game)|en]])
*[[Amnesia: The Dark Descent]] ([[:en:Amnesia: The Dark Descent|en]])
*[[Baldur's Gate]] ([[:en:Baldur's Gate|en]])
*[[Call of Duty (igra)]] ([[:en:Call of Duty (video game)|en]])
*[[F.E.A.R.]] ([[:en:F.E.A.R.|en]])
*[[Fahrenheit (igra)]] ([[:en:Fahrenheit (2005 video game)|en]])
*[[Fallout (igra)]] ([[:en:Fallout (video game)|en]])
*[[Gothic (igra)]] ([[:en:Gothic (video game)|en]])
*[[Grand Theft Auto V]] ([[:en:Grand Theft Auto V|en]])
*[[Guitar Hero (igra)]] ([[:en:Guitar Hero (video game)|en]])
*[[Half-Life (igra)]] ([[:en:Half-Life (video game)|en]])
*[[Hearts of Iron]] ([[:en:Hearts of Iron|en]])
*[[Heroes of Might and Magic III]] ([[:en:Heroes of Might and Magic III|en]])
*[[Jazz Jackrabbit 2]] ([[:en:Jazz Jackrabbit 2|en]])
*[[Just Cause]] ([[:en:Just Cause (video game)|en]])
*[[Mafia (igra)]] ([[:en:Mafia (video game)|en]])
*[[Midtown Madness]] ([[:en:Midtown Madness|en]])
*[[Pac-Man]] ([[:en:Pac-Man|en]])
*[[Pong]] ([[:en:Pong|en]])
*[[Prince of Persia (igra 1989)]] ([[:en:Prince of Persia (1989 video game)|en]])
*[[Rayman 3: Hoodlum Havoc]] ([[:en:Rayman 3: Hoodlum Havoc|en]])
*[[Red Dead Redemption]] ([[:en:Red Dead Redemption|en]])
*[[S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl]] ([[:en:S.T.A.L.K.E.R.: Shadow of Chernobyl|en]])
*[[The Witcher]] ([[:en:The Witcher (video game)|en]])
*[[World of Tanks]] ([[:en:World of Tanks|en]])
=== Serija igara ===
*[[Assassin's Creed]] ([[:en:Assassin's Creed|en]])
*[[Call of Duty]] ([[:en:Call of Duty|en]])
*[[Devil May Cry]] ([[:en:Devil May Cry|en]])
*[[Grand Theft Auto (serija)]] ([[:en:Grand Theft Auto (series)|en]])
*[[Mass Effect]] ([[:en:Mass Effect|en]])
*[[Need for Speed]] ([[:en:Need for Speed|en]])
*[[Rayman]] ([[:en:Rayman|en]])
*[[StarCraft]] ([[:en:StarCraft|en]])
*[[The Elder Scrolls]] ([[:en:The Elder Scrolls|en]])
*[[Warcraft]] ([[:en:Warcraft|en]])
*[[Worms (serija)]] ([[:en:Worms (series)|en]])

=== Spomenici u BiH === 
*[[Tvrđava Fortica (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Fortica (Podveležje)|hr]]) 
*[[Tvrđava Mali grad (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Mali grad (Podveležje)|hr]])
*[[Tvrđava Guberača]] ([[:hr:Tvrđava Guberača|hr]]) 
*[[Tvrđava Sveta gora (Podveležje)]] ([[:hr:Tvrđava Sveta gora (Podveležje)|hr]]) 

=== Muzika ===
*[[Pauk (grupa)]], novi val, post-punk</text>
      <sha1>8lipqgi1lybgozjsft4efobynkie8xd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Hemon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10194</id>
    <revision>
      <id>3923735</id>
      <parentid>3923386</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:45:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41783" sha1="4i10o8ldryd5p7pid9o0k9kkszja46d" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = bosanskohercegovačka, američka
| druga_imena            = 
| zanimanje              = pisac, esejist, novinar, kolumnist
| godine_aktivnosti      = 2004–danas
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| veb-sajt               = aleksandarhemon.com
}}

'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026|archive-date=31. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260831024738/https://www.chicagoist.com/article/undefined|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012.&lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward &lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Njegova esejistika posebno je došla do izražaja u knjizi ''The Book of My Lives'' iz 2013. Izdavački opis i kritički prikazi knjigu određuju kao zbirku autobiografskih eseja, sastavljenu od 15 ranije objavljenih tekstova koji su nastajali za različite publikacije. Eseji su povezani s Hemonovim životom u Sarajevu i Chicagu, ali ne čine klasičnu linearnu autobiografiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/9780374115739|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon|date=14. 1. 2013|website=www.publishersweekly.com|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/aleksandar-hemon/the-book-of-my-lives/|title=THE BOOK OF MY LIVES {{!}} Kirkus Reviews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zyzzyva.org/2013/04/10/personal-essay-elevated-to-art-aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives/|title=Personal Essay Elevated to Art: Aleksandar Hemon's 'The Book of My Lives'|last=Editor|date=10. 4. 2013|website=ZYZZYVA|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sam Hemon je knjigu predstavio kao pokušaj da kroz pojedinačne epizode i sjećanja poveže različite periode vlastitog života. ''The Guardian'' je istakao da je riječ o djelu koje povezuje njegovo djetinjstvo u Sarajevu s kasnijim životom u Chicagu, dok je Hemonovo pripovijedanje opisano kao pokušaj da ponovo sastavi sjećanja na grad i prošlost koju je ostavio iza sebe.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U tim tekstovima autobiografski materijal često je povezan sa širim društvenim i historijskim pitanjima. Hemon piše o odrastanju u socijalističkom Sarajevu, ratu u Bosni i Hercegovini, emigraciji, životu u Chicagu, sportu, porodici i [[Kulturalna raznolikost|kulturnim razlikama]]. ''Publishers Weekly'' posebno ističe da se knjiga kreće između dva osnovna prostora: Sarajeva i Chicaga, te da se u kasnijim esejima autor sve više okreće ličnim odnosima, prijateljstvima, ljubavi i životu u novom gradu.&lt;ref&gt;Publishers Weekly. &quot;The Book of My Lives.&quot; 14. 1. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.apple.com/au/book/the-book-of-my-lives/id618697820|title=‎The Book of My Lives|date=14. 1. 2013|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Važan dio Hemonove esejistike čine i tekstovi o sportu, posebno fudbalu. Njegov interes za fudbal pojavljuje se u više autobiografskih i publicističkih tekstova, uključujući eseje okupljene u knjizi ''The Book of My Lives'', a kasnije je objavio i zbirku ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer''. U intervjuu iz 2013. Hemon je govorio o tome da je fudbal bio dio njegovog života u Sarajevu, dok se i nakon preseljenja u Chicago nastavio pojavljivati kao dio njegovog društvenog života i veze s ljudima iz različitih migrantskih zajednica.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeout.com/chicago/books/aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives|title=Aleksandar Hemon’s The Book of My Lives|date=12. 3. 2013|website=Time Out Chicago|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonova publicistika obuhvata i tekstove o američkom društvu i politici. U njegovom kasnijem radu pojavljuju se teme poput rata, nacionalizma, imigracije, multikulturalnosti i političkog nasilja. Njegovi eseji pritom često polaze od lične epizode ili iskustva, da bi ih povezali sa širim društvenim i historijskim kontekstom. Takav spoj ličnog i političkog posebno je vidljiv u The Book of My Lives, gdje se sjećanja na Sarajevo i Chicago prepliću s razmišljanjima o komunizmu, socijalizmu, Bosanskom ratu, migraciji i životu u američkom društvu.&lt;ref&gt;''Publishers Weekly''. “The Book of My Lives.” 14. 1. 2013. Freeman, John. “Aleksandar Hemon: A Personal History of Sarajevo.” ''The Guardian'', 23. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovoj publicistici zauzima pisanje o Sarajevu i bosanskom ratu. Hemon se pritom ne ograničava na prikaz Sarajeva kao ratnog grada. U esejima o svom djetinjstvu i mladosti vraća se svakodnevnom životu prije rata, ljudima, kulturi, sportu i gradskim prostorima. [[Andrew Anthony]] je u recenziji ''The Book of My Lives'' za ''The Guardian'' upravo istakao da Hemon Sarajevo prikazuje kroz njegove stanovnike, njihove planove i svakodnevni život, a ne samo kroz poznatu sliku opsade i ratnog razaranja.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon – review|url=https://www.theguardian.com/books/2013/apr/14/aleksandar-hemon-book-lives-review|newspaper=The Guardian|date=14. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Andrew|last=Anthony}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih karakteristika njegove esejistike jeste spajanje autobiografskog pripovijedanja s izraženim književnim postupcima. Njegovi tekstovi nisu tek dokumentarni zapisi o vlastitom životu, nego koriste [[humor]], [[Ironija|ironiju]], digresije i pažljivo oblikovane slike. ''The Guardian'' je Hemonovu prozu opisao kao preciznu i snažno stiliziranu, dok je Andrew Anthony u recenziji ''The Book of My Lives'' posebno istakao njegove pažljivo oblikovane vinjete, njihovu digresivnost i sklonost završecima koji odstupaju od očekivanja čitaoca.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Film i televizija ==
Hemon se filmskim i televizijskim scenarijem počeo ozbiljnije baviti nakon što je već izgradio književnu karijeru. Njegov ulazak u filmski svijet bio je povezan s režiserkama [[Lana Wachowski|Lanom]] i [[Lilly Wachowski]], s kojima je razvijao profesionalni i prijateljski odnos u Chicagu. Hemon je upoznao Wachowske oko 2009, nakon što su pročitale njegov roman ''The Lazarus Project''. Kasnije je o njihovom radu pisao i za ''The New Yorker'', prateći nastanak filma ''[[Cloud Atlas]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newyorker.com/magazine/2012/11/05/the-dream-life-of-neo|title=The Dream Life of Neo|last=Hemon|first=Aleksandar|date=29. 10. 2012|website=The New Yorker|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova najznačajnija saradnja s Wachowskima bila je televizijska serija ''[[Sense8]]''. Hemon se uključio u rad na drugoj sezoni zajedno s britanskim piscem [[David Mitchell|Davidom Mitchellom]]. Prema njegovom vlastitom opisu, njih dvojica su određeno vrijeme radili u scenarističkoj sobi i učestvovali u razvijanju zapleta i pojedinih scena, a za drugu sezonu bili su potpisani kao konsultanti. Kasnije su zajedno s Lanom Wachowski napisali i finale serije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.avclub.com/aleksandar-hemon-on-writing-for-sense8-and-why-he-s-sti-1798189260|title=Aleksandar Hemon on writing for Sense8 and why he's still a novelist|last=Koski|first=Genevieve|date=8. 5. 2015|website=The A.V. Club|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rad na ''Sense8'' bio je za Hemona važan i zbog načina na koji se razlikovao od njegovog književnog rada. Scenarij nije nastajao individualno, nego kroz grupnu raspravu i zajedničko razvijanje priče. Hemon je taj način rada opisao kao “the pit”, prostor u kojem scenaristi iznose ideje, povezuju ih i postepeno oblikuju scene i zaplet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2017/05/sense8-season-2-finale-writing-recap-netflix-spoilers-1201808816/|title=‘Sense8’: How the Season 2 Finale Was Written and Why They Killed Off That Character|last=Hogan|first=Michael|date=7. 5. 2017|website=IndieWire|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon ''Sense8'', Hemon je s Davidom Mitchellom i Lanom Wachowski radio na filmu ''[[The Matrix Resurrections]]'' iz 2021. Trojica su zajedno napisala scenarij za četvrti film serijala ''The Matrix''. Hemon je objasnio da su scenarij razvijali kroz zajednički rad u [[Irska|Irskoj]] i [[San Francisco|San Francisku]], pri čemu je proces uključivao više faza pisanja i dorade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.empireonline.com/movies/news/matrix-resurrections-aleksandar-hemon-david-mitchell-lana-wachowski-exclusive/|title=The Matrix Resurrections: Aleksandar Hemon And David Mitchell On The Film's 'Shooting The Shit' Writing Process|last=O'Hara|first=Helen|date=14. 1. 2022|website=Empire|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je u razgovorima o filmu posebno isticao da je osnovu ''The Matrix Resurrections'' vidio u odnosu između Nea i Trinity. Prema njegovom objašnjenju, ljubav između njih dvoje predstavlja &quot;kičmu&quot; priče, dok je sukob između njihovog povezivanja i sistema koji ih pokušava razdvojiti pokretač radnje. Zbog toga je film opisao kao svojevrsnu ljubavnu priču smještenu unutar svijeta ''Matrixa''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collider.com/the-matrix-resurrections-aleksandar-hemon-interview/|title='The Matrix Resurrections' Writer Aleksandar Hemon on the Film's Love Story and Collaboration with Lana Wachowski|last=Radish|first=Christina|date=22. 12. 2021|website=Collider|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' pokazuje i drugačiji oblik scenarističkog pristupa. U intervjuu o ''The Matrix Resurrections'' Hemon je naglasio da su on i Mitchell nastojali da akcione scene ne budu samo spektakl, nego da imaju funkciju u razvoju likova, priče i svijeta filma. Za njega je bilo važno da nasilje i akcija proizlaze iz same naracije, a ne da budu umetnuti samo zbog spektakla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.denofgeek.com/movies/matrix-resurrections-writers-david-mitchell-aleksandar-hemon-interview/|title=How The Matrix Resurrections Writers David Mitchell and Aleksandar Hemon Brought Their Literary Flair to the Franchise|last=Crow|first=David|date=22. 12. 2021|website=Den of Geek|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonov prelazak iz književnosti u televiziju i film tako nije značio napuštanje književnog rada, nego proširenje njegovog djelovanja na kolektivno pisanje scenarija. Dok je njegova proza uglavnom nastajala individualno, rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' zahtijevao je stalnu saradnju s drugim piscima, režiserima i produkcijom. Hemon je tu razliku isticao kao jedno od najzanimljivijih iskustava rada za ekran.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2021/12/18/movies/matrix-resurrections-lana-wachowski.html|title=‘The Matrix’ Is Back. The Director Insists It’s Not a Franchise.|last=Buchanan|first=Kyle|date=18. 12. 2021|website=The New York Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Akademska karijera ==
Hemon je akademsku karijeru u oblasti kreativnog pisanja započeo kao predavač na Northwestern Universityju, gdje je ranije i završio magistarski studij engleske književnosti. Kasnije je predavao na Univerzitetima Illinois i New York. Od 2011. do 2018. bio je član nastavnog osoblja na NYU-ovom programu ''Low-Residency Writers Workshop in Paris'', dok je od 2015. do 2018. bio ''distinguished writer-in-residence'' na Columbia College Chicago.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. Hemon je imenovan profesorom kreativnog pisanja na Princeton Universityju i pridružio se Programu kreativnog pisanja pri Lewis Centru za umjetnost. Princeton je tada naveo da će predavati radionice kreativnog pisanja, uključujući uvodnu i naprednu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegov dolazak na Princeton predstavljao je nastavak rada u kojem se književno stvaralaštvo povezuje s podučavanjem pisanja. U službenom saopćenju Princeton je posebno istakao da Hemon radi u više žanrova; od fikcije i memoarske proze do kritike i scenarija, te da takav raspon unosi i međunarodnu perspektivu u program kreativnog pisanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.princeton.edu/news/2018/09/17/writer-aleksandar-hemon-joins-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon joins creative writing faculty|website=Princeton University|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Princetonu Hemon i danas predaje kao profesor kreativnog pisanja. Prema njegovom službenom profilu, među predmetima koje je predavao nalaze se kreativno pisanje fikcije, uvod u scenaristiku i filmski kursevi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Njegov akademski rad tako nije odvojen od književne i scenarističke prakse. Princeton ga predstavlja kao autora koji istovremeno piše romane, pripovijetke, publicistiku i scenarije, a u nastavi se bavi upravo područjima u kojima i sam profesionalno radi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==

* John C. Zacharis First Book Award za ''The Question of Bruno'';
* Guggenheim Fellowship (2003);
* MacArthur Fellowship (2004);
* St. Francis College Literary Award za ''Love and Obstacles'';
* PEN/W. G. Sebald Award (2011);
* United States Artists Fellowship (2012);
* National Magazine Award za esej i kritiku za ''The Aquarium'' (2012);
* Carnegie Corporation of New York priznanje ''Great Immigrants'' (2019);
* John Dos Passos Prize for Literature (2020);
* Grand Prix de Littérature Américaine za ''The World and All That It Holds'' (2023).

==Bibliografija==

=== Romani ===

* ''Nowhere Man'' — 2002.
* ''The Lazarus Project'' — 2008.
* ''The Making of Zombie Wars'' — 2015.
* ''The World and All That It Holds'' — 2023.

=== Zbirke pripovijetki ===

* ''The Question of Bruno'' — 2000.
* ''Love and Obstacles'' — 2009.

=== Memoarska i esejistička proza ===

* ''The Book of My Lives'' — 2013.
* ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer'' — 2014.
* ''My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You'' — 2019.

=== Odabrani scenaristički rad ===

* ''Sense8'' — televizijska serija, rad na scenariju i razvoju serije.
* ''The Matrix Resurrections'' — 2021, koautor scenarija s Lanom Wachowski i Davidom Mitchellom.

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}
*[http://www.aleksandarhemon.com/ Službena web stranica Aleksandra Hemona] {{Simboli jezika|en|engleski}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Aleksandar Hemon}}

{{DEFAULTSORT:Hemon, Aleksandar}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u SAD-u]]
[[Kategorija:Useljenici u SAD]]
[[Kategorija:Aleksandar Hemon|*]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>4i10o8ldryd5p7pid9o0k9kkszja46d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>22. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14992</id>
    <revision>
      <id>3923763</id>
      <parentid>3894375</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:15:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3923763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2451" sha1="4m5p7euzchqiipry7b55t46fttihof3" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''22. august / kolovoz (22. 8)''' jest 234. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (235. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 131 dan.

== Događaji ==
* [[1485]] – [[Bitka na Bosvortskom polju]]; kraj [[Ratovi ruža|Ratova ruža]].
* [[1642]] – Početak [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]].
* [[1957]] – U [[Baden]]u počelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]].
* [[1910]] – Potpisan [[Japansko-korejski sporazum 1910.|Japansko-korejski sporazum]], kojim je formalizovana aneksija Koreje od Japana. 
* [[1911]] – Ukradena ''[[Mona Lisa]]''.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1854]] – [[Milan Obrenović (kralj)|Milan Obrenović]], vladar Srbije
* [[1874]] – [[Max Scheler]], njemački filozof
* [[1893]] – [[Dorothy Parker]], američka književnica

=== 20. vijek ===
* [[1902]] – [[Leni Riefenstahl]], njemačka plesačica, glumica, fotograf, filmski režiser i producent
* [[1920]] – [[Karlheinz Stockhausen]], njemački kompozitor
* [[1944.]]
** [[Jonathan Chaffee]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
** [[Dennis Donahue]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1951]] – [[Hansruedi Süssli]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac
* [[1970.]]
** [[Ricco Groß]], istočnonjemački i njemački biatlonac
** [[Janez Ožbolt]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac
* [[1992]] – [[Ema Burgić]], bosanskohercegovačka teniserka
* [[1993]] – [[Laura Dahlmeier]], njemačka biatlonka
* [[1997]] – [[Megan Bankes]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1485]] – [[Rikard III, kralj Engleske|Rikard III]], [[Spisak engleskih kraljeva|kralj Engleske]]

=== 20. vijek ===
* [[1988]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac
* [[1992]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica

=== 21. vijek ===
* [[2023.]] 
** [[Toto Cutugno]], [[italija]]nski pjevač
** [[Chrisje Comvalius]], nizozemska glumica

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/22 Na današnji dan (22. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-22/ Na današnji dan (22. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august022]]</text>
      <sha1>4m5p7euzchqiipry7b55t46fttihof3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923765</id>
      <parentid>3923763</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:16:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 21. vijek */</comment>
      <origin>3923765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2451" sha1="gxo2cji8oymzskfhtufkc66vsqzo7ue" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''22. august / kolovoz (22. 8)''' jest 234. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (235. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 131 dan.

== Događaji ==
* [[1485]] – [[Bitka na Bosvortskom polju]]; kraj [[Ratovi ruža|Ratova ruža]].
* [[1642]] – Početak [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]].
* [[1957]] – U [[Baden]]u počelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]].
* [[1910]] – Potpisan [[Japansko-korejski sporazum 1910.|Japansko-korejski sporazum]], kojim je formalizovana aneksija Koreje od Japana. 
* [[1911]] – Ukradena ''[[Mona Lisa]]''.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1854]] – [[Milan Obrenović (kralj)|Milan Obrenović]], vladar Srbije
* [[1874]] – [[Max Scheler]], njemački filozof
* [[1893]] – [[Dorothy Parker]], američka književnica

=== 20. vijek ===
* [[1902]] – [[Leni Riefenstahl]], njemačka plesačica, glumica, fotograf, filmski režiser i producent
* [[1920]] – [[Karlheinz Stockhausen]], njemački kompozitor
* [[1944.]]
** [[Jonathan Chaffee]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
** [[Dennis Donahue]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1951]] – [[Hansruedi Süssli]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac
* [[1970.]]
** [[Ricco Groß]], istočnonjemački i njemački biatlonac
** [[Janez Ožbolt]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac
* [[1992]] – [[Ema Burgić]], bosanskohercegovačka teniserka
* [[1993]] – [[Laura Dahlmeier]], njemačka biatlonka
* [[1997]] – [[Megan Bankes]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1485]] – [[Rikard III, kralj Engleske|Rikard III]], [[Spisak engleskih kraljeva|kralj Engleske]]

=== 20. vijek ===
* [[1988]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac
* [[1992]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica

=== 21. vijek ===
* [[2023.]] 
** [[Chrisje Comvalius]], nizozemska glumica
** [[Toto Cutugno]], [[italija]]nski pjevač

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/22 Na današnji dan (22. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-22/ Na današnji dan (22. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august022]]</text>
      <sha1>gxo2cji8oymzskfhtufkc66vsqzo7ue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maršalska Ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17508</id>
    <revision>
      <id>3923769</id>
      <parentid>3790175</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:29:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <origin>3923769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7820" sha1="15motkbjvv43egwgt4xb1eyw4ukf7rn" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Aolepān Aorōkin M̧ajeļ&lt;br /&gt;Republic of the Marshall Islands
| zvanično_ime                   = Republika Maršalska Ostrva
| ime_genitiv                    = Maršalskih Ostrva
| zastava                        = Flag of the Marshall Islands.svg
| grb                            = Seal of the Marshall Islands.svg
| mapa                           = LocationMarshallIslands.png
| službeni_jezik                 = [[maršalski jezik|maršalski]], [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Majuro]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[David Kabua]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| po_površini_na_svijetu         = 213.
| površina                       = 181
| procenat_vode                  = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 205.
| stanovnika                     = 61.963
| gustoća                        = 326
| nezavisnost                    = 21. oktobar 1986.
| valuta                         = [[Američki dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +12
| himna                          = ''[[Forever Marshall Islands]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:National Anthem of Marshall Islands by US Navy Band.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.mh]]
| pozivni_broj                   = 692
| komentar                       = 
|}}
'''Republika Maršalska Ostrva''' je arhipelaška [[država]] u [[Tihi okean|Tihom okeanu]], sjeverno od [[Nauru]]a i [[Kiribati]]ja, istočno od [[Mikronezija|Saveznih Države Mikronezije]] i južno od američkog ostrva [[Wake]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/marshallislands/99069.htm|title=Marshall Islands (01/08)|website=U.S. Department of State|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva jesu suverena država smještena u centralnom dijelu Tihog okeana, a sastoje se od 29 [[Atol|atola]] i 5 ostrva. Obuhvataju područje od približno 750.000 kvadratnih milja, ali je njihova kopnena površina relativno mala i iznosi oko 112  kvadratnih kilometara. Glavni grad je [[Majuro]], koji je ujedno i najveći urbani centar. Maršalova Ostrva imaju bogato kulturno naslijeđe, pri čemu su tradicionalni običaji i jezici i dalje zastupljeni među Maršalcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Marshall Islands {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Maršalska Ostrva se sastoje od dva paralelna lanca atola. Ovi lanci se protežu u dužini od 1.287 kilometara (800 milja). Sjeveroistočni lanac naziva se Ratak (ili &quot;''Izlazak sunca''&quot;) i obuhvata atole Mili, Majuro, Maloelap, Wotje i Likiep. Jugozapadni lanac naziva se Ralik (ili &quot;''Zalazak sunca''&quot;) i uključuje atole Jaluit, Ailinglaplap, Kwajalein, Rongelap, Bikini, Enewetak i druge. Atol [[Kwajalein (atol)|Kwajalein]] je najveći na svijetu. 

Najvažniji prirodni resurs Maršalskih Ostrva jeste okean koji okružuje kopno. Raznovrstan morski svijet privlači turiste, kao i ribarske flote iz cijelog svijeta. Na morskom dnu otkriveni su minerali poput [[Kobalt|kobalta]] i [[Manganat|mangana]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

=== Klima ===
Klima na Maršalskim Ostrvima je najvećim dijelom [[Tropska klima|tropska]], što donosi toplo vrijeme uz česte [[Pasati|pasate]]. Temperature ne variraju mnogo i kreću se oko 27 °C (80 stepeni Farenhajta). Mjeseci od januara do marta su sušniji, dok ljetne mjesece karakterišu mirno more. Maršalska Ostrva su izložena [[Tropski ciklon|tropskim ciklonima]] ([[Tajfuni|tajfunima]] poput onih u [[Južnokinesko more|Južnom kineskom moru]]), koji donose obilne padavine i veoma snažne vjetrove sposobne da pričine veliku štetu. Glavna sezona u kojoj se pojavljuju ovakve oluje traje od jula do novembra. Iako najsnažnije oluje mogu pogoditi određeno ostrvo tek svake dvije ili tri godine, znatno šire područje zahvaćeno obilnim padavinama koje prate ciklon doprinosi povećanoj količini kiše u toku tih mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bluegreenatlas.com/climate/marshall_islands_climate.html|title=Blue Green Atlas - The Climate of the Marshall Islands|website=bluegreenatlas.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Sjeverna ostrva su obično hladnija i suša od južnih ostrva. Kišna sezona traje od maja do novembra. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 3.444 milimetra.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Vegetacija je na ostrvima rijetka, uspijevaju samo [[kokos|kokosove palme]]. 

== Historija ==
[[Vulkanizam|Vulkanske]] erupcije oblikovale su jedinstven pejzaž Maršalskih ostrva prije oko 70 miliona godina. Ostrva su svoj sadašnji oblik, odnosno formirana mala, kružna ostrvca koja okružuju zaštićene lagune, poprimila prije otprilike 3.000 godina. Današnji stanovnici Maršalskih ostrva potomci su migranata koji su pristigli na ostrva iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] prije oko 5.000 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iexplore.com/articles/travel-guides/australia-and-south-pacific/marshall-islands/history-and-culture|title=Marshall Islands — History and Culture|website=www.iexplore.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Kroz historiju, ova ostrva su bila naseljena narodom Maršalskih ostrva mnogo prije kontakta s [[Evropljani|Evropljanima]], a njihovo društvo bilo je duboko povezano s okeanom i njegovim resursima. U 20. vijeku, ostrva su bila od strateškog značaja, a naročito tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te kasnije i kao lokacija za nuklearna testiranja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država.]] Danas Maršalska Ostrva funkcionišu na osnovu Sporazuma o slobodnom pridruživanju sa SAD-om iz 1983. godine, koji osigurava finansijsku pomoć i odredbe o odbrani. SAD su nadležne za vanjsku politiku i odbranu ostrva i imaju pravo na vojne baze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nps.gov/articles/000/marshall-islands.htm|title=Marshall Islands (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva imaju slabu [[Ekonomija|ekonomiju]] i u velikoj mjeri zavise od američke novčane pomoći. [[Poljoprivreda]] je skromna, većinom služi za domaće potrebe. Veliki dio stanovništva napustio je tradicionalan način života. Većina živi na atolu Majuro, dok su ostali atoli rijetko naseljeni.

== Politika ==

Maršalska Ostrva su predsjednička predstavnička demokratska republika sa višestranačkim sistemom. Predsjednik Maršalskih Ostrva je šef države i šef vlade. Izvršnu vlast vrši vlada, dok zakonodavnu vlast vrše vlada i parlament Nitijela. Sudstvo je nezavisno od zakonodavne i izvrše vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[Datoteka:Laura_beach_n_tree_(170671778).jpg|mini|LIJEVO|200px|Plaža Laura]]
Redovni parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine, na osnovu općeg prava glasa koje imaju svi državljani sa navršenih 18 godina života. Predsjednika biraju 33 senatora Nitijela.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Marshall Islands}}
{{wikiatlas|the Marshall Islands}}

* [https://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Marshall-Islands-HISTORY.html#google_vignette Nations Encyclopedia]

* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rm.html Maršalska Ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160516031438/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//geos/rm.html |date=16. 5. 2016 }} na CIA World Factbook

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Države Australije i Okeanije}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Maršalska Ostrva|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>15motkbjvv43egwgt4xb1eyw4ukf7rn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923772</id>
      <parentid>3923769</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:35:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7761" sha1="3xce4gjffmelqj53czwuxl8miu5c5pb" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Aolepān Aorōkin M̧ajeļ&lt;br /&gt;Republic of the Marshall Islands
| zvanično_ime                   = Republika Maršalska Ostrva
| ime_genitiv                    = Maršalskih Ostrva
| zastava                        = Flag of the Marshall Islands.svg
| grb                            = Seal of the Marshall Islands.svg
| mapa                           = LocationMarshallIslands.png
| službeni_jezik                 = [[maršalski jezik|maršalski]], [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Majuro]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[David Kabua]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| po_površini_na_svijetu         = 213.
| površina                       = 181
| procenat_vode                  = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 205.
| stanovnika                     = 61.963
| gustoća                        = 326
| nezavisnost                    = 21. oktobar 1986.
| valuta                         = [[Američki dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +12
| himna                          = ''[[Forever Marshall Islands]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:National Anthem of Marshall Islands by US Navy Band.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.mh]]
| pozivni_broj                   = 692
| komentar                       = 
|}}
'''Republika Maršalska Ostrva''' je arhipelaška [[država]] u [[Tihi okean|Tihom okeanu]], sjeverno od [[Nauru]]a i [[Kiribati]]ja, istočno od [[Mikronezija|Saveznih Države Mikronezije]] i južno od američkog ostrva [[Wake]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/marshallislands/99069.htm|title=Marshall Islands (01/08)|website=U.S. Department of State|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva jesu suverena država smještena u centralnom dijelu Tihog okeana, a sastoje se od 29 [[Atol|atola]] i 5 ostrva. Obuhvataju područje od približno 750.000 kvadratnih milja, ali je njihova kopnena površina relativno mala i iznosi oko 112  kvadratnih kilometara. Glavni grad je [[Majuro]], koji je ujedno i najveći urbani centar. Maršalova Ostrva imaju bogato kulturno naslijeđe, pri čemu su tradicionalni običaji i jezici i dalje zastupljeni među Maršalcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Marshall Islands {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Maršalska Ostrva se sastoje od dva paralelna lanca atola. Ovi lanci se protežu u dužini od 1.287 kM. Sjeveroistočni lanac naziva se Ratak (ili &quot;''Izlazak sunca''&quot;) i obuhvata atole Mili, Majuro, Maloelap, Wotje i Likiep. Jugozapadni lanac naziva se Ralik (ili &quot;''Zalazak sunca''&quot;) i uključuje atole Jaluit, Ailinglaplap, Kwajalein, Rongelap, Bikini, Enewetak i druge. Atol [[Kwajalein (atol)|Kwajalein]] je najveći na svijetu. 

Najvažniji prirodni resurs Maršalskih Ostrva jeste okean koji okružuje kopno. Raznovrstan morski svijet privlači turiste, kao i ribarske flote iz cijelog svijeta. Na morskom dnu otkriveni su minerali poput [[Kobalt|kobalta]] i [[Manganat|mangana]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

=== Klima ===
Klima na Maršalskim Ostrvima je najvećim dijelom [[Tropska klima|tropska]], što donosi toplo vrijeme uz česte [[Pasati|pasate]]. Temperature ne variraju mnogo i kreću se oko 27 °C. Mjeseci od januara do marta su sušniji, dok ljetne mjesece karakterišu mirno more. Maršalska Ostrva su izložena [[Tropski ciklon|tropskim ciklonima]] ([[Tajfuni|tajfunima]] poput onih u [[Južnokinesko more|Južnom kineskom moru]]), koji donose obilne padavine i veoma snažne vjetrove sposobne da pričine veliku štetu. Glavna sezona u kojoj se pojavljuju ovakve oluje traje od jula do novembra. Iako najsnažnije oluje mogu pogoditi određeno ostrvo tek svake dvije ili tri godine, znatno šire područje zahvaćeno obilnim padavinama koje prate ciklon doprinosi povećanoj količini kiše u toku tih mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bluegreenatlas.com/climate/marshall_islands_climate.html|title=Blue Green Atlas - The Climate of the Marshall Islands|website=bluegreenatlas.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Sjeverna ostrva su obično hladnija i suša od južnih ostrva. Kišna sezona traje od maja do novembra. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 3.444 MM.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Vegetacija je na ostrvima rijetka, uspijevaju samo [[kokos|kokosove palme]]. 

== Historija ==
[[Vulkanizam|Vulkanske]] erupcije oblikovale su jedinstven pejzaž Maršalskih ostrva prije oko 70 miliona godina. Ostrva su svoj sadašnji oblik, odnosno formirana mala, kružna ostrvca koja okružuju zaštićene lagune, poprimila prije otprilike 3.000 godina. Današnji stanovnici Maršalskih ostrva potomci su migranata koji su pristigli na ostrva iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] prije oko 5.000 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iexplore.com/articles/travel-guides/australia-and-south-pacific/marshall-islands/history-and-culture|title=Marshall Islands — History and Culture|website=www.iexplore.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Kroz historiju, ova ostrva su bila naseljena narodom Maršalskih ostrva mnogo prije kontakta s [[Evropljani|Evropljanima]], a njihovo društvo bilo je duboko povezano s okeanom i njegovim resursima. U 20. vijeku, ostrva su bila od strateškog značaja, a naročito tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te kasnije i kao lokacija za nuklearna testiranja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država.]] Danas Maršalska Ostrva funkcionišu na osnovu Sporazuma o slobodnom pridruživanju sa SAD-om iz 1983, koji osigurava finansijsku pomoć i odredbe o odbrani. SAD su nadležne za vanjsku politiku i odbranu ostrva i imaju pravo na vojne baze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nps.gov/articles/000/marshall-islands.htm|title=Marshall Islands (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva imaju slabu [[Ekonomija|ekonomiju]] i u velikoj mjeri zavise od američke novčane pomoći. [[Poljoprivreda]] je skromna, većinom služi za domaće potrebe. Veliki dio stanovništva napustio je tradicionalan način života. Većina živi na atolu Majuro, dok su ostali atoli rijetko naseljeni.

== Politika ==

Maršalska Ostrva su predsjednička predstavnička demokratska republika sa višestranačkim sistemom. Predsjednik Maršalskih Ostrva je šef države i šef vlade. Izvršnu vlast vrši vlada, dok zakonodavnu vlast vrše vlada i parlament Nitijela. Sudstvo je nezavisno od zakonodavne i izvrše vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[Datoteka:Laura_beach_n_tree_(170671778).jpg|mini|LIJEVO|200px|Plaža Laura]]
Redovni parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine, na osnovu općeg prava glasa koje imaju svi državljani sa navršenih 18 godina života. Predsjednika biraju 33 senatora Nitijela.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Marshall Islands}}
{{wikiatlas|the Marshall Islands}}

* [https://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Marshall-Islands-HISTORY.html#google_vignette Nations Encyclopedia]

* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rm.html Maršalska Ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160516031438/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//geos/rm.html |date=16. 5. 2016 }} na CIA World Factbook

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Države Australije i Okeanije}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Maršalska Ostrva|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>3xce4gjffmelqj53czwuxl8miu5c5pb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923773</id>
      <parentid>3923772</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:37:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>nisu nam anglosaksonske mjere potrebne</comment>
      <origin>3923773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7811" sha1="1r1enjsc45x9v4mxha7wortmza0dogc" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Aolepān Aorōkin M̧ajeļ&lt;br /&gt;Republic of the Marshall Islands
| zvanično_ime                   = Republika Maršalska Ostrva
| ime_genitiv                    = Maršalskih Ostrva
| zastava                        = Flag of the Marshall Islands.svg
| grb                            = Seal of the Marshall Islands.svg
| mapa                           = LocationMarshallIslands.png
| službeni_jezik                 = [[maršalski jezik|maršalski]], [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Majuro]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[David Kabua]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| po_površini_na_svijetu         = 213.
| površina                       = 181
| procenat_vode                  = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 205.
| stanovnika                     = 61.963
| gustoća                        = 326
| nezavisnost                    = 21. oktobar 1986.
| valuta                         = [[Američki dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +12
| himna                          = ''[[Forever Marshall Islands]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:National Anthem of Marshall Islands by US Navy Band.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.mh]]
| pozivni_broj                   = 692
| komentar                       = 
|}}
'''Republika Maršalska Ostrva''' je arhipelaška [[država]] u [[Tihi okean|Tihom okeanu]], sjeverno od [[Nauru]]a i [[Kiribati]]ja, istočno od [[Mikronezija|Saveznih Države Mikronezije]] i južno od američkog ostrva [[Wake]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/marshallislands/99069.htm|title=Marshall Islands (01/08)|website=U.S. Department of State|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva jesu suverena država smještena u centralnom dijelu Tihog okeana, a sastoje se od 29 [[Atol|atola]] i 5 ostrva. Obuhvataju područje od približno 750.000 kvadratnih milja, ali je njihova kopnena površina relativno mala i iznosi oko 112&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad je [[Majuro]], koji je ujedno i najveći urbani centar. Maršalova Ostrva imaju bogato kulturno naslijeđe, pri čemu su tradicionalni običaji i jezici i dalje zastupljeni među Maršalcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Marshall Islands {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Maršalska Ostrva se sastoje od dva paralelna lanca atola. Ovi lanci se protežu u dužini od 1.287&amp;nbsp;km. Sjeveroistočni lanac naziva se Ratak (ili &quot;''Izlazak sunca''&quot;) i obuhvata atole [[Mili]], [[Majuro]], [[Maloelap]], [[Wotje]] i [[Likiep]]. Jugozapadni lanac naziva se [[Ralik]] (ili &quot;''Zalazak sunca''&quot;) i uključuje atole [[Jaluit]], [[Ailinglaplap]], [[Kwajalein]], [[Rongelap]], [[Bikini]], [[Enewetak]] i druge. Atol [[Kwajalein (atol)|Kwajalein]] je najveći na svijetu. 

Najvažniji prirodni resurs Maršalskih Ostrva jeste okean koji okružuje kopno. Raznovrstan morski svijet privlači turiste, kao i ribarske flote iz cijelog svijeta. Na morskom dnu otkriveni su minerali poput [[Kobalt|kobalta]] i [[Manganat|mangana]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

=== Klima ===
Klima na Maršalskim Ostrvima je najvećim dijelom [[Tropska klima|tropska]], što donosi toplo vrijeme uz česte [[Pasati|pasate]]. Temperature ne variraju mnogo i kreću se oko 27 °C. Mjeseci od januara do marta su sušniji, dok ljetne mjesece karakterišu mirno more. Maršalska Ostrva su izložena [[Tropski ciklon|tropskim ciklonima]] ([[Tajfuni|tajfunima]] poput onih u [[Južnokinesko more|Južnom kineskom moru]]), koji donose obilne padavine i veoma snažne vjetrove sposobne da pričine veliku štetu. Glavna sezona u kojoj se pojavljuju ovakve oluje traje od jula do novembra. Iako najsnažnije oluje mogu pogoditi određeno ostrvo tek svake dvije ili tri godine, znatno šire područje zahvaćeno obilnim padavinama koje prate ciklon doprinosi povećanoj količini kiše u toku tih mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bluegreenatlas.com/climate/marshall_islands_climate.html|title=Blue Green Atlas - The Climate of the Marshall Islands|website=bluegreenatlas.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Sjeverna ostrva su obično hladnija i suša od južnih ostrva. Kišna sezona traje od maja do novembra. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 3.444 MM.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Vegetacija je na ostrvima rijetka, uspijevaju samo [[kokos|kokosove palme]]. 

== Historija ==
[[Vulkanizam|Vulkanske]] erupcije oblikovale su jedinstven pejzaž Maršalskih ostrva prije oko 70 miliona godina. Ostrva su svoj sadašnji oblik, odnosno formirana mala, kružna ostrvca koja okružuju zaštićene lagune, poprimila prije otprilike 3.000 godina. Današnji stanovnici Maršalskih ostrva potomci su migranata koji su pristigli na ostrva iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] prije oko 5.000 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iexplore.com/articles/travel-guides/australia-and-south-pacific/marshall-islands/history-and-culture|title=Marshall Islands — History and Culture|website=www.iexplore.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Kroz historiju, ova ostrva su bila naseljena narodom Maršalskih ostrva mnogo prije kontakta s [[Evropljani|Evropljanima]], a njihovo društvo bilo je duboko povezano s okeanom i njegovim resursima. U 20. vijeku, ostrva su bila od strateškog značaja, a naročito tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te kasnije i kao lokacija za nuklearna testiranja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država.]] Danas Maršalska Ostrva funkcionišu na osnovu Sporazuma o slobodnom pridruživanju sa SAD-om iz 1983, koji osigurava finansijsku pomoć i odredbe o odbrani. SAD su nadležne za vanjsku politiku i odbranu ostrva i imaju pravo na vojne baze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nps.gov/articles/000/marshall-islands.htm|title=Marshall Islands (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva imaju slabu [[Ekonomija|ekonomiju]] i u velikoj mjeri zavise od američke novčane pomoći. [[Poljoprivreda]] je skromna, većinom služi za domaće potrebe. Veliki dio stanovništva napustio je tradicionalan način života. Većina živi na atolu Majuro, dok su ostali atoli rijetko naseljeni.

== Politika ==

Maršalska Ostrva su predsjednička predstavnička demokratska republika sa višestranačkim sistemom. Predsjednik Maršalskih Ostrva je šef države i šef vlade. Izvršnu vlast vrši vlada, dok zakonodavnu vlast vrše vlada i parlament Nitijela. Sudstvo je nezavisno od zakonodavne i izvrše vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[Datoteka:Laura_beach_n_tree_(170671778).jpg|mini|LIJEVO|200px|Plaža Laura]]
Redovni parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine, na osnovu općeg prava glasa koje imaju svi državljani sa navršenih 18 godina života. Predsjednika biraju 33 senatora Nitijela.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Marshall Islands}}
{{wikiatlas|the Marshall Islands}}

* [https://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Marshall-Islands-HISTORY.html#google_vignette Nations Encyclopedia]

* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rm.html Maršalska Ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160516031438/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//geos/rm.html |date=16. 5. 2016 }} na CIA World Factbook

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Države Australije i Okeanije}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Maršalska Ostrva|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>1r1enjsc45x9v4mxha7wortmza0dogc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923774</id>
      <parentid>3923773</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:38:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7816" sha1="lvoiowblozmi5twv9gufvt0b2azx76p" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Aolepān Aorōkin M̧ajeļ&lt;br /&gt;Republic of the Marshall Islands
| zvanično_ime                   = Republika Maršalska Ostrva
| ime_genitiv                    = Maršalskih Ostrva
| zastava                        = Flag of the Marshall Islands.svg
| grb                            = Seal of the Marshall Islands.svg
| mapa                           = LocationMarshallIslands.png
| službeni_jezik                 = [[maršalski jezik|maršalski]], [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Majuro]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[David Kabua]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| po_površini_na_svijetu         = 213.
| površina                       = 181
| procenat_vode                  = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 205.
| stanovnika                     = 61.963
| gustoća                        = 326
| nezavisnost                    = 21. oktobar 1986.
| valuta                         = [[Američki dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +12
| himna                          = ''[[Forever Marshall Islands]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:National Anthem of Marshall Islands by US Navy Band.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.mh]]
| pozivni_broj                   = 692
| komentar                       = 
|}}
'''Republika Maršalska Ostrva''' je arhipelaška [[država]] u [[Tihi okean|Tihom okeanu]], sjeverno od [[Nauru]]a i [[Kiribati]]ja, istočno od [[Mikronezija|Saveznih Države Mikronezije]] i južno od američkog ostrva [[Wake]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/marshallislands/99069.htm|title=Marshall Islands (01/08)|website=U.S. Department of State|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva jesu suverena država smještena u centralnom dijelu Tihog okeana, a sastoje se od 29 [[Atol|atola]] i 5 ostrva. Obuhvataju područje od približno 1.900.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ali je njihova kopnena površina relativno mala i iznosi oko 112&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad je [[Majuro]], koji je ujedno i najveći urbani centar. Maršalova Ostrva imaju bogato kulturno naslijeđe, pri čemu su tradicionalni običaji i jezici i dalje zastupljeni među Maršalcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Marshall Islands {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Maršalska Ostrva se sastoje od dva paralelna lanca atola. Ovi lanci se protežu u dužini od 1.287&amp;nbsp;km. Sjeveroistočni lanac naziva se Ratak (ili &quot;''Izlazak sunca''&quot;) i obuhvata atole [[Mili]], [[Majuro]], [[Maloelap]], [[Wotje]] i [[Likiep]]. Jugozapadni lanac naziva se [[Ralik]] (ili &quot;''Zalazak sunca''&quot;) i uključuje atole [[Jaluit]], [[Ailinglaplap]], [[Kwajalein]], [[Rongelap]], [[Bikini]], [[Enewetak]] i druge. Atol [[Kwajalein (atol)|Kwajalein]] je najveći na svijetu. 

Najvažniji prirodni resurs Maršalskih Ostrva jeste okean koji okružuje kopno. Raznovrstan morski svijet privlači turiste, kao i ribarske flote iz cijelog svijeta. Na morskom dnu otkriveni su minerali poput [[Kobalt|kobalta]] i [[Manganat|mangana]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

=== Klima ===
Klima na Maršalskim Ostrvima je najvećim dijelom [[Tropska klima|tropska]], što donosi toplo vrijeme uz česte [[Pasati|pasate]]. Temperature ne variraju mnogo i kreću se oko 27 °C. Mjeseci od januara do marta su sušniji, dok ljetne mjesece karakterišu mirno more. Maršalska Ostrva su izložena [[Tropski ciklon|tropskim ciklonima]] ([[Tajfuni|tajfunima]] poput onih u [[Južnokinesko more|Južnom kineskom moru]]), koji donose obilne padavine i veoma snažne vjetrove sposobne da pričine veliku štetu. Glavna sezona u kojoj se pojavljuju ovakve oluje traje od jula do novembra. Iako najsnažnije oluje mogu pogoditi određeno ostrvo tek svake dvije ili tri godine, znatno šire područje zahvaćeno obilnim padavinama koje prate ciklon doprinosi povećanoj količini kiše u toku tih mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bluegreenatlas.com/climate/marshall_islands_climate.html|title=Blue Green Atlas - The Climate of the Marshall Islands|website=bluegreenatlas.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Sjeverna ostrva su obično hladnija i suša od južnih ostrva. Kišna sezona traje od maja do novembra. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 3.444 MM.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Vegetacija je na ostrvima rijetka, uspijevaju samo [[kokos|kokosove palme]]. 

== Historija ==
[[Vulkanizam|Vulkanske]] erupcije oblikovale su jedinstven pejzaž Maršalskih ostrva prije oko 70 miliona godina. Ostrva su svoj sadašnji oblik, odnosno formirana mala, kružna ostrvca koja okružuju zaštićene lagune, poprimila prije otprilike 3.000 godina. Današnji stanovnici Maršalskih ostrva potomci su migranata koji su pristigli na ostrva iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] prije oko 5.000 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iexplore.com/articles/travel-guides/australia-and-south-pacific/marshall-islands/history-and-culture|title=Marshall Islands — History and Culture|website=www.iexplore.com|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Kroz historiju, ova ostrva su bila naseljena narodom Maršalskih ostrva mnogo prije kontakta s [[Evropljani|Evropljanima]], a njihovo društvo bilo je duboko povezano s okeanom i njegovim resursima. U 20. vijeku, ostrva su bila od strateškog značaja, a naročito tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te kasnije i kao lokacija za nuklearna testiranja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država.]] Danas Maršalska Ostrva funkcionišu na osnovu Sporazuma o slobodnom pridruživanju sa SAD-om iz 1983, koji osigurava finansijsku pomoć i odredbe o odbrani. SAD su nadležne za vanjsku politiku i odbranu ostrva i imaju pravo na vojne baze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nps.gov/articles/000/marshall-islands.htm|title=Marshall Islands (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Maršalska Ostrva imaju slabu [[Ekonomija|ekonomiju]] i u velikoj mjeri zavise od američke novčane pomoći. [[Poljoprivreda]] je skromna, većinom služi za domaće potrebe. Veliki dio stanovništva napustio je tradicionalan način života. Većina živi na atolu Majuro, dok su ostali atoli rijetko naseljeni.

== Politika ==

Maršalska Ostrva su predsjednička predstavnička demokratska republika sa višestranačkim sistemom. Predsjednik Maršalskih Ostrva je šef države i šef vlade. Izvršnu vlast vrši vlada, dok zakonodavnu vlast vrše vlada i parlament Nitijela. Sudstvo je nezavisno od zakonodavne i izvrše vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[Datoteka:Laura_beach_n_tree_(170671778).jpg|mini|LIJEVO|200px|Plaža Laura]]
Redovni parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine, na osnovu općeg prava glasa koje imaju svi državljani sa navršenih 18 godina života. Predsjednika biraju 33 senatora Nitijela.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Marshall Islands}}
{{wikiatlas|the Marshall Islands}}

* [https://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Marshall-Islands-HISTORY.html#google_vignette Nations Encyclopedia]

* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rm.html Maršalska Ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160516031438/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//geos/rm.html |date=16. 5. 2016 }} na CIA World Factbook

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Države Australije i Okeanije}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Maršalska Ostrva|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>lvoiowblozmi5twv9gufvt0b2azx76p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez komunista Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23119</id>
    <revision>
      <id>3923843</id>
      <parentid>3923394</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:46:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62598" sha1="bmbnbcrq0xzidoncxeipuo2906pehrw" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski   = Savez komunista Jugoslavije
| izvorno_ime   = Савез комуниста Југославије&lt;br /&gt;Zveza komunistov Jugoslavije&lt;br /&gt;Сојуз на комунистите на Југославија
| logo       = League of Communists of Yugoslavia Flag.svg
| predsjednik   = Prvi: [[Josip Broz Tito]]
| sekretar     = 
| godina osnivanja = 1919
| broj članova   = 
| sjedište     = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| ideologija    = [[Titoizam]], [[Komunizam]]
| boja1      = crvena
| boja2      = 
| boja3      = 
| boja4      = 
| web stranica   = 
}}

'''Savez komunista Jugoslavije''', a prije 1952. godine poznata pod nazivom Komunistička partija Jugoslavije, bila je najveća komunistička partija i vladajuća stranka [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Osnovana je kao opoziciona stranka u [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1919. godine. Nakon početnih uspjeha na izborima bila je zabranjena od strane kraljevske vlade, te je nastavila sa ilegalnim radom do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Njeno revolucionarno djelovanje je od strane tadašnjih vlasti bilo ponekad surovo i nasilno sprečavano. Poslije raspada prve Jugoslavije 1941. godine, [[Jugoslavenski partizani]] predvođeni komunistima poveli su [[Narodnooslobodilački rat|Jugoslavenski oslobodilački rat]] porazivši vojne snage [[Sile Osovine|Sila Osovine]] i njihove domaće [[Kvislinzi|kvislinške]] pomagače u krvavom [[Građanski rat|građanskom ratu]]. Nakon oslobođenja od strane okupatora 1945. godine, stranka je učvrstila svoju vlast i uspostavila jedinstvenu stranačku državu u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, koja je postojala do [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] 1990. godine.

Partija, koju je vodio [[Josip Broz Tito]] od 1937. do 1980. godine, bila je prva komunistička partija na vlasti u historiji [[Varšavski pakt|Istočnog bloka]] koja se otvoreno suprotstavila [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Zbog toga je bila protjerana iz [[Informbiro]]a 1948. godine nakon [[Raskol Tita i Staljina|raskola Tita i Staljina]]. Poslije unutrašnjeg čišćenja pro-sovjetskih članova, stranka je preimenovana u Savez Komunista Jugoslavije i usvojila je politiku [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] i nezavisnog [[Komunizam|komunizma]], poznatog i kao [[titoizam]].

== Historija ==
=== Historijski kontekst i počeci stvaranja radničkog pokreta na jugoslavenskim prostorima ===
Moderni radnički pokret u jugoslavenskim zemljama javlja se (u poređenju s razvijenijim zemljama evropskog zapada) znatno kasnije i bio je pod jakim idejnim i političkim utjecajem [[Socijalizam|socijalističkih]] pokreta tih zemalja. Prvi snažniji podsticaji stvaranju radničkih organizacija i pojavi prvih propagatora socijalizma u jugoslavenskim zemljama došli su poslije osnivanja [[Prva Internacionala|Prve Internacionale]] i poslije [[Pariska komuna|Pariske Komune]]. Prvi propagator socijalističkih ideja u jugoslavenskim zemljama bio je [[Svetozar Marković]].&lt;ref name=&quot;RadPok&quot;&gt;{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/107504 |title=Radnički pokret u jugoslavenskim zemljama od svojih početaka do 1918/1919. godine (I dio historije SKJ) i odnos općeg, posebnog i pojedinačnog |publisher=Vlado Oštrić, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, SFRJ  |date=1. 1. 1980 |access-date=8. 11. 2018| language = }}&lt;/ref&gt; Njegov primjer slijede: [[Vasa Pelagić]], [[Dimitrije Cenić]], [[Andra Banković]] i drugi. Tada ili nešto kasnije javljaju se prvi propagatori socijalizma i u drugim jugoslavenskim zemljama: [[Dragutin Kale]], [[France Železnikar]], [[Vitomir Korać]], [[Vasil Glavinov]] i drugi. Nastaju i prva radnička i socijalistička glasila: [[Radnički prijatelj]], [[Delavski list]], [[Revolucija (glasilo)|Revolucija]] i drugi.

Intenzivniji proces osnivanja sindikalnih i političkih organizacija radničke klase u Hrvatskoj, Sloveniji i Vojvodini uslijedio je poslije stvaranja socijaldemokratskih partija Mađarske i Austrije i osnivanja [[Druga Internacionala|Druge Internacionale]] 1889. Prve radničke organizacije u Vojvodini i Sloveniji nastale u to vrijeme, bile su u sastavu mađarske ili austrijske socijaldemokratske partije. U posljednjoj deceniji 19. i prvoj polovini 20. vijeka osnovane su socijaldemokratske partije Hrvatske i Slavonije (1894), Slovenije (1896), Dalmacije (1903), Srbije (1903) i Bosne i Hercegovine (1909). Partijske organizacije u Vojvodini ostale su do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u sastavu mađarske socijaldemokratske partije. U Makedoniji su postojale pojedine socijalističke organizacije.

Ove su organizacije (premda su djelovale u različitim državnim okvirima i u različitim prilikama) svojom pojavom i aktivnošću označile novu etapu u historiji svojih naroda. S njima se na pozornici društvenih zbivanja pojavila radnička klasa kao organizovana društveno-politička snaga. Na njihovu inicijativu u okviru radničkog pokreta pojavile su se nove organizacije: sindikati, radničke komore, ustanove socijalnog osiguranja i radnička prosvjetna društva. U njihovim glasilima i raznim publikacijama objašnjavana su društvena kretanja sa stanovišta interesa radničke klase i propagirana nova, [[Marksistička filozofija|marksistička teorija]] o društvu. Vodeći borbu za poboljšanje položaja radničke klase, socijaldemokratske partije borile su se istovremeno za demokratska prava i slobode kao i za sudjelovanje najširih narodnih slojeva u političkom životu. 
Početkom Prvog svjetskog rsta socijaldemokratske partije u jugoslavenskim zemljama bile su zabranjene ili je, zbog ratnih prilika, njihov rad bio obustavljen. U završnim etapama rata, pod utjecajem teških socijalnih prilika i perspektive poraza [[Centralne sile|Centralnih sila]], one se postepeno organizacijski obnavljaju i počinju djelovati. Od 1917, a pogotovo u 1918, jugoslavenske zemlje, osobito one pod Austro-Ugarskom, zahvatili su spontani pokreti vojničkih, radničkih i seljačkih masa. Pod utjecajem tih revolucionarnih kretanja i Oktobarske revolucije, obnavljanje aktivnosti socijaldemokratskih partija bilo je prožeto žestokim političkim i idejnim sukobima. U rukovodstvima tek obnovljenih socijaldemokratskih partija Srbije, Bosne i Hercegovine i Dalmacije prevladale su pristalice klasne borbe. Oni su isticali solidarnost s [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]] i prihvatali [[Lenjin]]ovu inicijativu za stvaranje nove, komunističke internacionale. U rukovodstvima socijaldemokratskih partija Hrvatske i Slovenije glavnu su riječ u početku imali reformisti i pristalice klasne saradnje s [[Buržoazija|buržoazijom]].

=== Osnivanje ===
[[Datoteka:Delegati Prvog kongresa SRPJ(k).JPG|thumb|180px|desno|Delegati Prvog Kongresa Socijalističke Radničke Partije Jugoslavije održanog u Beogradu 1919.]]
[[Datoteka:Filip Filipovic.jpg|thumb|180px|desno|FIlip Filipović, prvi sekretar KP Jugoslavije i jedan od njenih osnivača.]]
Kada je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nastala [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], različite [[Socijaldemokratija|socijaldemokratske]] partije koje su postojale na područjima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] zatražile su ujedinjenje svojih partija. Ove težnje o ujedinjenju su bile posljedica uspona u revolucionarnom pokretu po uzoru na [[Oktobarska revolucija|Oktobarsku revoluciju]] 1917. godine u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. 
Ideja je bila široko prihvaćena od strane partija i organizacija iz cijele zemlje, a aprila 1919. u [[Beograd]]u je održan [[Kongres ujedinjenja]], kojem je prisustvovalo 432 delegata koji su predstavljali 130.000 organizovanih pristalica radničke klase iz svih krajeva Kraljevine, izuzev područja današnje [[Slovenija|Slovenije]].&lt;ref name=&quot;PromNaz&quot;&gt;{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=75642 |title=Promjena naziva Komunističke partije Jugoslavije u Savez komunista Jugoslavije |publisher=Domagoj Štefančić |date=1. 10. 2007 |access-date=8. 11. 2018| language = }}&lt;/ref&gt; Na ovom kongresu Partiji se pridružuju: [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (1919)|Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Srpska socijaldemokratska stranka]], [[Socijaldemokratska partija Dalmacije]] i dio članstva Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slovenije. 
Na svom [[Prvi osnivački kongres SRPJ(k)|Prvom kongresu Socijalističke radničke partije Jugoslavije]] stranka je postavila &quot;Principe ujedinjenja&quot;, principe partijske organizacije. Osuđen je društveni [[šovinizam]] i donijeta je odluka o pridruživanju [[Kominterna|Kominterni]]. Za predsjednika stranke je bio izabran [[Filip Filipović]], a [[Živko Topalović]] za glavnog sekretara. Tada je uz sudjelovanje istih delegata održan i Kongres sindikalnog ujedinjenja, koji se izjasnio za jedinstvo sindikalnog pokreta, a izabrano je Centralno radničko sindikalno veće Jugoslavije (CRSVJ). Održana je i Konferencija žena socijalistkinja (komunistkinja) koja je prihvatila program SRPJ. U [[Zagreb]]u je [[10. oktobar|10. oktobra]] [[1919.]] osnovan [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ), koji je također usvojio program SRPJ(k).
U aprilu 1920. radničke [[Socijalistička partija Slovenije (1919)|Socijalističke partije Slovenije]] i [[Jugoslovenska socijaldemokratska stranka]] zvanično su pristupile Socijalističkoj radničkoj partiji Jugoslavije (komunisti). Time je bio dovršen proces ujedinjenja jugoslavenskog radničkog pokreta.

=== Period legalnog djelovanja i zabrana ===
[[Datoteka:Vukovarski-kongres.jpg|thumb|180px|desno|Delegati na Drugom Kongresu Socijalističke radničke partije Jugoslavije održanom od 20-25. juna 1920. u Vukovaru.]]
Naglo je jačao utjecaj SRPJ(k) i ona je brzo izrasla u značajan politički faktor u zemlji. Međutim, rast stranke je također podstakao neslaganja o partijskom programu i doveo je do podjele između dvije struje. Reformistički [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|centrumaši]], su naglašavali da kraljevstva industrijski nerazvijenih država nisu zrela za [[Revolucija|revoluciju]]. Suprotstavljala se naglasku o klasnoj borbi i bliskoj vezi između stranke i sindikata, a zalagala se za učešće u političkom životu legalnim sredstvima i za rad na društvenim promjenama. Druga struja su bili komunistički revolucionari, tvrdeći da su preduslovi za revoluciju već postojali, te se zalagali su centralizovanu partiju, bliski savez sa sindikatima i zauzimanje vlasti silom.
Na [[Drugi kongres KPJ|Drugom Kongresu]] održanom od 20-25. juna 1920. u [[Vukovar]]u za nove sekretare izabrani su [[Filip Filipović]] i [[Sima Marković]]. Na ovom kongresu komunistički revolucionari predvođeni Filipom Filipovićem su odnijeli prevagu, a partija je promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.
[[Datoteka:Pobeda komunista 1920.jpg|thumb|180px|desno|Partijska štampa o velikoj pobjedi Komunističke partije Jugoslavije na opštinskim izborima 1920. godine.]]
Na opštinskim izborima u martu i augustu 1920. partija je osvojila opštine u mnogim gradovima (Beograd, Zagreb, Osijek, Skoplje, Niš i dr.), a na izborima za [[Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920.|Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS]], u novembru 1920, dobila je 58 mandata i zauzela treće mjesto po broju poslanika u Skupštini.&lt;ref&gt;[[Branko Petranović]], [[Momčilo Zečević]], http://www.znaci.net/00001/138_15.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200930092637/http://www.znaci.net/00001/138_15.pdf |date=30. 9. 2020 }} ''Jugoslavija 1918-1988. Tematska zbirka dokumenata'', p. 158&lt;/ref&gt; U ljeto 1920. SRPJ(k) je imala preko 65.000 članova, a ujedinjeni sindikati oko 210.000. Tada je izdavala svoje središnje glasilo [[Radničke novine (Beograd)|Radničke novine]] kao i brojne pokrajinske i lokalne listove. U aprilu 1920. održan je štrajk oko 50.000 željezničara, a to je bila jedna od najkrupnijih radničkih akcija toga vremena. Štrajk je protekao u znaku pojačane odlučnosti režima da se obračuna s revolucionarnim pokretom gdje su bile poduzimane mjere poput: prve zabrane proslave 1. maja, pojačana cenzura, hapšenja rukovodilaca SRPJ(k), suspendovanje komunističkih odbornika u opštinama i raspuštanje komunističkih opštinskih uprava, proglašenje militarizacije željezničara, oružani napadi na štrajkače. Ovi događaji dali su dobar izgovor [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralju Aleksandru]] da optuži KPJ za pokušaj državnog prevrata, te je objavio [[Obznana|Obznanu]] u kojoj je zabranjena svaka komunistička aktivnost do donošenja novog [[Ustav]]a. Uslijedila su zatvaranja organizacija KPJ i masovna hapšenja. Većina rukovodećih komunista, uključujući i komunističke poslanike, bila je uhapšena, a KPJ organizaciono razjedinjena. Čim je ustav bio izglasan, Skupština je 2. augusta 1921. donijela [[Zakon o zaštiti države]], kojim je komunistička aktivnost kvalifikovana kao zločinačka. U obrazloženju tog zakona KPJ je optužena kao krivac za neuspjeli atentat na regenta Aleksandra i atentat na ministra policije [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]] u junu-julu 1921.

=== Period ilegalnog djelovanja i antifrakcijska borba ===
{{Glavni|Sukob lijeve i desne frakcije u KPJ}}
Ovakvi uslovi nužno su nametali stvaranje ilegalne revolucionarne partije koja će odgovarajućim programom radikalnih društvenih promjena izrasti u avangardu radničke klase i svih drugih ugnjetenih društvenih slojeva. Ovaj period bio je u znaku idejne i političke borbe između revolucionarnih snaga i snaga sa reformističkim,[[Socijaldemokratija|socijaldemokratskim]] i anarhosindikalnim idejnim naslijeđem. U sukobu tih snaga u vrhovima KPJ ubrzo su nastale lijeva i desna frakcija. U to vrijeme postojala su 3 rukovodstva KPJ:
* Rukovodstvo KPJ izabrano na Vukovarskom kongresu, koje je bilo uglavnom u zatvoru.
* Alternativno centralno vođstvo stranke u zemlji koje su vodili [[Kosta Novaković]], [[Triša Kaclerović]] i [[Moša Pijade]]. 
* Izvršni komitet partije u inostranstvu, (osnovan u Beču u septembru 1921.) predvođen [[Simo Marković|Simom Markovićem]].

Na [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prvoj zemaljskoj konferenciji]] održanoj u [[Beč]]u u julu 1922. godine: Sima Marković je tvrdio da je odložio revoluciju i usmjerio se na ustavne promjene, dok je Kosta Novaković želio da cilja na &quot;brzu revolucionarnu promjenu.&quot; Marković je ubijedio većinu delegata u svoj stav čime su prevladali stavovi desne frakcije. Kominterna je na svom 4. kongresu potvrdila &quot;desničarsku&quot; većinu, ali su njeni govornici kritikovali vođe KPJ koji su bili &quot;posvetili svu svoju pažnju izbornoj pobjedi&quot;, zapostavljajući komunističke metode klasne borbe.
Na [[Druga zemaljska konferencija KPJ|Drugoj zemaljskoj konferenciji]] održanoj u Beču od 9-12. maja 1923. usvojeni su stavovi lijeve frakcije o: stvaranju ilegalne kadrovske partije na principu demokratskog centralizma, osvajanju pozicija u sindikalnim i drugim legalnim organizacijama i otvaranju diskusije u KPJ o nacionalnom pitanju u Kraljevini SHS. To je pospješilo proces stvaranja ilegalnih organizacija KPJ i osnivanje legalnih organizacija: Nezavisnih sindikata, [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]] (NRPJ) i [[Savez radničke omladine Jugoslavije|Saveza radničke omladine Jugoslavije]] (SROJ), preko kojih je KPJ počela razvijati političku aktivnost.

Daljnji stepen u ideološkom sazrijevanju KPJ bile su odluke njene [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Treće zemaljske konferencije KPJ]] održane u Beogradu od 1-4. januara 1924. Odlučeno je da se uz zabranjenu KPJ osnuje i jedna legalna radnička partija, [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije]] (NRPJ) preko koje bi komunisti vodili borbu protiv [[Buržoazija|buržoaske]] vlasti. Konferencija je odbacila shvatanja Sime Markovića o nacionalnom pitanju i orijentisala se na borbu za ravnopravnost jugoslavenskih naroda. U to je vrijeme KPJ imala 1000 članova. Kao odgovor na pojačanu aktivnost KPJ uslijedili su u 1924. protiv nje novi udarci SHS režima, gdje je zabranjen rad NRPJ i SROJ. Posebno su negativne posljedice imali stavovi koje je zauzela Kominterna na svom 5. kongresu u [[Moskva|Moskvi]] 1924. o jugoslavenskom nacionalnom pitanju. Princip samoodređenja bio je izražen u zahtjevu za razbijanje &quot;versajske Jugoslavije&quot; i za stvaranje federacije radničko-seljačkih republika na [[Balkan]]u, čime se isključivala mogućnost rješenja nacionalnog pitanja u okviru Jugoslavije. Prihvativši stav Kominterne, KPJ se našla izvan tekućih političkih zbivanja u zemlji koja su nosila pečat borbe između vladajuće srpske buržoazije i buržoazija ostalih naroda. Upravo ova diskusija oko nacionalnog pitanja i državnog ujedinjenja vođena je između odvojenih partijskih grupa tokom najvećeg dijela 1920-ih godina, a u njoj su učestvovali gotovo svi istaknuti partijski funkcioneri. 
U Rezoluciji Centralnog odbora Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) dat je proglas u kojem se kaže da sve nacije Jugoslavije imaju neotuđivo pravo na samoopredjeljenje, kao i na njihov kasniji slobodni sporazum o ulasku u [[Balkanska federacija|Federaciju radničko-seljačkih republika Balkana]]. Također, NRPJ ocjenjuje da je jedan od prvih zadataka u tom pravcu borba protiv srpskog [[Šovinizam|šovinizma]]. Neslaganja i nadmetanja dvije frakcije unutar partije slabilo je snagu partije.
Ni pokušaj Kominterne da se stanje sredi pomirenjem frakcija i izborom Sime Markovića za sekretara KPJ na [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u Beču od 14-22. maja 1926. nije donio pozitivne rezultate. Tako je KPJ u doba porasta krize buržoaskog sistema u Jugoslaviji ostala nekonsolidovana i bez odgovarajuće političke platforme.

=== Antifrakcijska linija ===
{{Glavni|Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ}}
Frakcijske borbe u rukovodstvima dovele su KPJ na rub rascjepa i onesposobile je za organizovanu političku akciju. Nastojanja vođa frakcija da osiguraju svoj utjecaj u partijskom članstvu naišla su tada na odlučan otpor, a njegovi nosioci bili su kadrovi izrasli u neposrednoj borbi radnićke klase. 
Otpor je najsnažnije došao do izražaja na [[Osma zagrebačka mjesna konferencija KPJ|Osmoj konferenciji zagrebačke organizacije KPJ]] održan 25-26. februara 1928. Na čelu otpora bio je organizacioni sekretar Mjesnog komiteta KPJ [[Josip Broz Tito]], kao i [[Đuro Đaković]], [[Andrija Hebrang]] i [[Blagoje Parović]]. Josip Broz je na konferenciji optužio obje frakcije, ističući da je obračun s njima prvi uslov za konsolidaciju KPJ. Konferencija je osudila frakcije, a Broza izabrala za sekretara zagrebačke organizacije. Stavovi zauzeti na ovoj konferenciji ušli su u otvoreno pismo kojim se Kominterna u proljeće 1928. obratila članstvu KPJ i koji su zatim postali osnovom za pripremu [[Četvrti kongres KPJ|Četvrtog kongresa KPJ]]. Kongres je održan od 5-12. novembra 1928. u [[Dresden]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Iznesena je oštra kritika sukoba između frakcija, a naročito Sime Markovića. Kongres je ponovo potvrdio principe centralizma i tražio da se rukovodstvo sastoji od industrijskih radnika obrazovanih u duhu [[Lenjinizam|lenjinizma]]. [[Jovan Mališić]] je bio izabran za političkog sekretara, a za organizacionog sekretara Đuro Đaković. Kongres je također predvidio neizbježnu buržoasku revoluciju, usvojio teoriju Kominterne o [[Društveni fašizam|društvenom fašizmu]], koji je socijaldemokratiju posmatrao kao oblik [[Fašizam|fašizma]] i potvrdio politiku raspada Jugoslavije kao &quot;vještačke versajske tvorevine.&quot; I Komunistička partija Jugoslavije i Kominterna su podržavali ove stavove do 1935. KPJ je tada imala 2034 člana.

=== Zavođenje diktature i oružani otpor ===
{{Glavni|Šestojanuarska diktatura|Oružani otpor šestojanuarskoj diktaturi}} 
[[Datoteka:Sekretari Skoja.jpg|thumb|180px|desno|Policijski snimak sekretara SKOJ-a [[Janko Mišić|Janka Mišića]] i [[Mijo Oreški|Mije Oreškog]] koji su ubijeni u sukobu sa policijom 27. jula 1929. u Samoboru.]]
Nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini|atentata u Narodnoj skupštini]] u Beogradu, [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralj Aleksandar]] je 6. januara 1929. ukinuo [[Vidovdanski ustav|ustav iz 1921]], raskinuo [[Narodna skupština Kraljevine SHS|Narodnu skupštinu]] te zaveo [[Šestojanuarska diktatura|šestojanuarsku diktaturu]].
Odmah zatim je krenuo obračun sa ljevičarskim pokretima i partijama. Osim vođa, hapšeni su, podvrgavani mučenju, osuđivani na višegodišnje robije i ubijani su brojni članovi i simpatizeri KPJ. CK KPJ je odgovorio pozivom na ustanak, ocjenjujući da je revolucionarna situacija već nastupila. Time je KPJ, malobrojna i nekonsolidovana, bez čvršće veze s radničkom klasom i bez oslonca u drugim društvenim slojevima bila izložena represiji tadašnje kraljevske vlade i njihovog policijskog aparata. 
U oružanim borbama sa policijom ubijeni su [[Đuro Đaković]], politički sekretar KPJ, [[Nikola Hećimović]], sekretar [[Crvena pomoć|Crvene pomoći]], kao i članovi CK KPJ [[Marko Mašanović]], [[Rista Samardžić]], [[Božo Vidas Vuk]], [[Bracan Bracanović]] i [[sedam sekretara SKOJ-a]]. Posljedica svega ovoga je bilo to da je KPJ organizaciono razbijena, a njen krnji Centralni komitet je u aprilu 1930. prešao u Beč, ostavši bez veza s preostalim organizacijama u zemlji.

=== Obnova KPJ ===
Uvođenjem diktature vlasti nisu uspjele da konsoliduju sistem centralizma, a nisu našle ni šire političke oslonce u društvu. Velika privredna kriza brzo je podstakla neraspoloženje narodnih slojeva i podsticala njihovu spremnost za borbu. Zato je i odlučan otpor KPJ diktaturi znatno pridonio podizanju njenog ugleda i utjecaja u narodu. S druge strane, poučeni teško plaćenim iskustvom, komunisti su se u praksi odrekli avanturističke parole ustanka i postepeno se sve uspješnije koristili onim oblicima borbe koje su narodne mase prihvatale. Pored porasta neraspoloženja u radničkim i seljačkim masama, u ovo vrijeme revolucionarne ideje sve izrazitije zahvataju inteligenciju, a pogotovo studente i srednjoškolsku omladinu, u kojima KPJ i [[SKOJ]] nalaze pouzdanu i sve masovniju osnovu. To je jasno došlo do izražaja u studentskim nemirima 1931. Revolucionarnom pokretu u vrijeme diktature prilaze i brojni književnici, publicisti, umjetnici, koji su pokrenuli više listova i časopisa marksističke orijentacije. Godine 1932. obnovljeno je više pokrajinskih organizacija i rukovodstava KPJ (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Vojvodina, Crna Gora). Taj proces je ubrzan 1933. i 1934, kada su osobito došle do izražaja posljedice ekonomske krize i političkog sistema diktature. Na razvitak i aktivnost KPJ u ovom razdoblju negativno je utjecala činjenica da je njen CK bio u inostranstvu, bez čvršćih veza s organizacijama i bez punijeg uvida u politička kretanja u zemlji, te opterećen starim, sektaškim koncepcijama. On je djelovao više kao činovnički aparat u mehanizmu Kominterne nego kao političko rukovodstvo jednog posebnog revolucionarnog pokreta.

U periodu oružanog otpora i represije, broj članova partije je nastavio drastično da opada, od 400 aktivnih članova krajem 1929. godine, na svega 200 članova do 1932. Međutim, u otporu diktaturi, komunisti su na kraju te decenije izrasli u čvrsto organizovanu partiju, koja je imala čvrste vrijednosti i pravila ponašanja u čijoj su srži bili spremnost na žrtve i unutrašnja solidarnost. [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ]] koja je bila održana u [[Ljubljana|Ljubljani]] od 24—25. decembra 1934, pokazala je da je partija organizacijski obnovljena. Na ovoj konferenciji su bile izražene pozitivne tendencije u prodiranju KPJ u politički život zemlje. Od posebnog značaja za dalju aktivnost partije bili su njeni stavovi o nacionalnom pitanju i odluke da se u sastavu KPJ osnuju nacionalne komunističke partije Hrvatske i Slovenije, a kasnije i Makedonije, te da se pristupi stvaranju [[Antifašizam|antifašističkog]] fronta.&lt;ref name=&quot;pirjevec&quot; /&gt; Za sekretara CK KPJ izabran je [[Milan Gorkić]] (pravim imenom Josip Čižinski), koji je ovu funkciju obavljao po odluci Kominterne od sredine 1932.

=== Antifašistička borba KPJ i Narodni front ===
{{Glavni|Antifašizam|Narodni front}}
[[Datoteka:Proleter juli 1937.jpg|thumb|desnoo|180px|Proleter, juli 1937. godine, ilegalne novine KPJ.]]
Brzi uspon na vlast [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] u [[Treći rajh|Trećem Rajhu]] 1930-ih postao je najveći problem komunističkom pokretu. Kominterna obustavlja rat protiv socijaldemokratije i &quot;buržoaskih&quot; partija kao najvećeg neprijatelja, i počinje sa okupljanjem svih potencijalnih saveznika protiv fašizma. Politbiro izabran na ljubljanskoj konferenciji sačinjavali su: [[Milan Gorkić]], [[Blagoje Parović]], [[Josip Broz Tito|Josip Broz]], [[Kamilo Horvatin]] i [[Adolf Muk]]. Od petorice izabranih, jedino je Broz uspjeo dočekati kraj [[staljin]]ove [[KPJ tokom Velike čistke|Velike čistke u KPJ]] živ i na slobodi. Pošto Centrani komitet, koji se nalazio u inostransvu, nije mogao efikasno da utječe na rad partijskih organizacija, sredinom 1935. godine osnovan je Zemaljski biro CK kao operativni organ u zemlji, koji je pomogao u čvršćem povezivanju i usmjeravanju aktivnosti partije. Krajem 1935. KPJ je imala oko 3.000 članova.
Da bi spriječio širenje revolucionarnog pokreta, režim je pojačao progone protiv KPJ. Krajem 1935. uslijedila je policijska provala u kojoj je do marta 1936. uhapšeno 950 članova KPJ, među kojima i najveći dio rukovodstva u zemlji.
U skladu sa odlukom Kominterne o prelasku rukovodstva KPJ u zemlju i o njegovom osnivanju iz redova ljudi koji su izrasli u samom pokretu, odlučeno je da Josip Broz, član Politbiroa CK, ode na rad u Kraljevinu Jugoslaviju. Tokom 1937. godine unutar KPJ su osnovane [[Komunistička partija Hrvatske]] i [[Komunistička partija Slovenije]].

KPJ tih godina prihvata politiku narodnog fronta i novi kurs Kominterne da je fašizam najveći neprijatelj. Istovremeno [[ustaše]], pod utjecajem fašističke Italije i nacističke Njemačke, razvijaju snažno antikomunističku ideologiju. Već 1937. Komunistička partija Hrvatske u svom proglasu osuđuje stavove &quot;frankovačko-fašističke demagogije o nezavisnoj hrvatskoj državi,&quot; koja želi &quot;da hrvatskom narodu umjesto jednog jarma nametne drugi, još gori jaram Rima i Berlina.&quot;

=== Rano vođstvo Josipa Broza Tita u KPJ ===
[[Datoteka:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|desno|180px|Josip Broz Tito je bio na čelu Komunističke partije Jugoslavije od 1937. pa sve do njegove smrti 1980.]]
Upravo u tako teškim prilikama za Partiju i revolucionarní radnički pokret uopšte, u decembru 1936. s posebnim ovlašćenjima došao je u zemlju [[Josip Broz]]. Od tog momenta on je vršio odlučujući utjecaj na razvoj i djelatnost KPJ. Tokom tog perioda njegovog ilegalnog revolucionarnog djelovanja uspio je da pridobije podršku Kominterne, a koristio je pseudonime &quot;Walter&quot; i &quot;Tito&quot;. U augustu 1937, pošto je Kominterna opozvala generalnog sekretara [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]], on je i formalno preuzeo rukovođenje partijom. Pred novoizabranim partijskim rakovodstvom bili su veoma teški zadaci. Od malobrojne, unutrašnjim sukobima podrivane i terorom režima razbijene organizacije trebalo je za najkraće vrijeme stvoriti masovnu, čvrstu i idejno jedinstvenu partiju. Godine 1937. KPJ je pojačala borbu protiv profašističkog kursa u unutrašnjoj i spoljnoj politici vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. Bila je i organizator mnogih političkih akcija u kojima su sudjelovale široke mase građana.

Poslije stvaranja [[Blok narodne sloge|Bloka narodne sloge]] pod vođstvom [[Vlatka Mačeka|Vlatko Maček]] u oktobru 1937. KPJ je povela akciju da se blok proširi predstavnicima radničke klase. Zato je pokušavala da osnuje jednu legalnu stranku — Stranku radnog naroda (SRN) s programom Narodnog fronta, ali su vođstva građanskih stranaka odbila saradnju s KPJ. U isto vrijeme je Tito pokrenuo rješavanje aktuelnih unutrašnjih pitanja KPJ. U noći između 1-2. augusta 1937. u šumi Anindol kod [[Samobor]]a, održan je osnivački kongres [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]], na kom je učestvovalo 19 sudionika, a za sekretara komiteta izabran je [[Đuro Špoljarić]]. Sastankom je rukovodio [[Tito]], a jedini dokument koji je sačuvan je Titov proglas pod nazivom &quot;Osnivanje Komunističke stranke Hrvatske&quot;.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt;

Tri mjeseca ranije osnovana je [[Savez komunista Slovenije|KP Slovenije]], koji su istaknuli da je rješenje nacionalnog pitanja bitan dio borbe za revolucionarni preobražaj jugoslavenskog društva. Postavljene su nove osnove organizacione izgradnje SKOJ-a kao masovne omladinske organizacije i rukovodeće snage naprednog omladinskog pokreta. Rukovodstva KPJ ojačana su mladim kadrovima, a idejno-političko obrazovanje postavljeno je na širu osnovu. Partijska štampa i publicistika obogaćene su novim izdanjima listova, brošura i knjiga te prilagođena potrebama političke borbe i konsolidacije partije. U maju 1937. je osnovao je u zemlji privremeno rukovodstvo, likvidirao žarišta frakcionaštva među komunistima u emigraciji i na robiji, a po dolasku u Moskvu u jesen 1938. uspio je, uz podršku [[Georgi Dimitrov]]a, da u Kominterni otkloni nagomilane nesporazume i rezerve prema KPJ. Tada je dobio mandat za osnivanje CK KPJ u zemlji, čime je ranije u zemlji osnovano rukovodstvo bilo i praktično potvrđeno. Oslanjanjem na provjerene, ideološko-politički izgrađene i mlade partijske kadrove, dosljednom, upornom i sistematskom akcijom za idejnu čistoću, kao i savlađivanjem frakcijskih borbi — od 1937. do 1940. godine je, pod rukovodstvom Josipa Broza Tita, obnovljena i konsolidovana Komunistička partija Jugoslavije.

=== Španski građanski rat ===
{{Glavni|Španski građanski rat}}{{Glavni|Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu}} 
[[Datoteka:Jugoslovenski artiljerci u Španiji.jpg|thumb|180px|desno|Jugoslavenski borci 1937. u Španiji. U prvom redu stoje: treći s lijeva (sa hartijom u ruci) [[Robert Domany]], komandant baterije i peti s lijeva [[Koča Popović]].]]
Španski građanski rat je okupio mnogobrojnu ljevičarsku inteligenciju širom zapadnog svijeta, a mnogi ugledni umjetnici i pisci su ušli u službu [[Druga španska republika|španske republike]]. Također, privukao je i veliki broj stranih ljevičarsko orijentisanih pripadnika radničke klase, za koje je rat ponudio ne samo idealističku avanturu, već i bjekstvo od nezaposlenosti nakon [[Velika depresija|Velike depresije]]. KPJ, zajedno sa [[SKOJ]]-em oganizovali su akcije pomoći republikanskoj Španiji na tri kolosijeka: političkom propagandom, prikupljanjem materijalne pomoći i mobilizacijom dobrovoljaca za odlazak u Španiju u borbu protiv fašizma.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot;&gt;&quot;Tito&quot;, [[Ivo Goldstein]], [[Slavko Goldstein]], Akademska knjiga 2018. Novi Sad {{ISBN|978-86-6263-218-0}}&lt;/ref&gt; U svom proglasu od 23. oktobra 1936. godine KPJ se pridružila međunarodnim ljevičarskim snagama sa ciljem da pomognu republikanskoj španskoj vladi i radnicima u njihovoj borbi protiv pobunjenika i reakcionarnih fašističkih snaga predvođenih generalom [[Francisco Franco|Franciscom Francom]].

U proglasu KPJ povodom Španskog građanskog rata stoji: {{Citat|&quot;Borba herojskog španskog naroda nije samo borba koja će imati za rezultat pobjedu ili poraz demokratije samo u Španiji, nego je to početak oružanog sukoba fašizma i demokratije čitavog svijeta.&quot;}}

KPJ je bila jedini organizator u Kraljevini Jugoslaviji u pružanju pomoći, a španski su događaji u 1936. i 1937. godini bili središnje i najvažnije pitanje unutar KPJ. Antifašistički dobrovoljci su u Španiju odlazili isključivo ilegalno u čemu su nerijetko bili osujećivani. U toku dvije godine u Španiju je iz Jugoslavije otišlo oko 1700 (1800 do 2000 dobrovoljaca)&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt;, od kojih je 700, nešto manje od polovice&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt; poginulo u borbama. U zemlju se vratilo oko 350, a većina je prebjegla u [[Francuska|Francusku]] poslije pobjede Frankove armije. Kasniji zapovjednici četiri armije [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenske armije]], bili su borci u španskom ratu: [[Peko Dapčević]], [[Koča Popović]], [[Kosta Nađ]] i [[Petar Drapšin]].&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt; Tadašnja jugoslavenska vlada je po svaku cijenu nastojala da onemogući odlazak njenih državljana u rat u Španiju. Veliku, ali neuspješnu akciju prebacivanja oko 500 dobrovaljaca brodom &quot;Korzika&quot; u organizaciji [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]], spriječila je jugoslavenska policija, hapšenjima u Baru 3. marta 1936, oko 120 dobovoljaca, te kod [[Šibenik]]a. Dojavu o brodu je policija dobila od italijanske policije. Jedan od razloga pada Gorkića u nemilost od strane Kominterne, bila je ova neuspješna akcija.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt; Jedan od prvih pet stranaca u Španskom građanskom ratu je bio slovenski komunist [[Josip Kopinič]], koji je u Španiju došao mjesec dana nakon početka rata i proslavio se kao hrabar borac. Bio je na palubi podmornice, koja se suprostavila frankovoj mornarici, te je učestovao u probijanju blokade Gibraltara, zbog čega je dobio čin [[kapetan fregate]] - najviši vojni čin koji je imao neki borac iz jugoslavenskih zemalja, te bio član španske vojne misije u Parizu.&lt;ref name=&quot;pirjevec&quot;&gt;&quot;Tito i drugovi&quot;, [[Jože Pirjevec]], [[Slavko Goldstein]], Laguna 2013. Beograd {{ISBN|978-86-521-1402-2}}&lt;/ref&gt;

Nakon poziva Kominterne svim internacionalcima da se priključe oslobodilačkom ratu španskog naroda, veliki broj pripadnika KPJ se odazvao ovom pozivu. Glavna baza za regrutovanje boraca bila je u [[Pariz]]u u knjižari &quot;Horizont&quot;, koja je bila u vlasništvu KPJ. U [[Pariz]]u su u to vrijeme održavali sjednice Centralnog komiteta na kojima su učestvovali [[Rodoljub Čolaković]] i [[Sreten Žujović]] (članovi Politbiroa), [[Prežihov Voranc]], [[Ivan Krndelj]] i [[Drago Marušić]], koji su boravili u Parizu, a povremeno [[Rajko Jovanović]], [[Ivo Lola Ribar]] i [[Boris Kidrič]], te kasnije isključeni članovi [[Ivan Marić]] i [[Labud Kusovac]]. [[Josip Broz]] boravi u Parizu od 17. augusta 1937, a prije dolaska boravi u [[Beč]]u u drugoj polovici maja, gdje uspostavlja novi pukt za slanje dobrovoljaca.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt; Tokom boravka u Parizu, članovi Politbiroa Čolaković i Žujović, obavijestili su Tita da je generalni sekretar KPJ Milan Gorkić u Moskvi, te da nemaju vijesti od njega, kao da ni donacije od Komiterne za KPJ ne pristižu. Tito je predložen da postane član Politbiroa, te su njih trojica podijelili obaveze: Tito je bio zadužen za veze sa zemljom i Kominternom, financije, zastupanje KPJ i opće poslove Centralnog komiteta (CK). Žujović je bio, za sve što je povezano sa dobrovoljcima za Španiju, veze sa Komunističkom partijom Francuske, i tekuće poslove CK; Čolaković - uređivanje i distribucija partijskog lista &quot;[[Proleter (novine)|Proletera]]&quot;, po potrebi obilazak partijskih organizacija u Jugoslaviji i među jugoslavenskim interbrigadistima u Španiji. To je vrijeme i financijske krize partije, zbog šutnje Kominterne, ali novčanom pomoći organizacija KPJ iz SAD, Kanade i Belgije, kao i partijskih organizacija iz zemlje, štampanje Proletera bilo je omogućeno u Parizu sve do januara 1938. godine.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot; /&gt; Pred [[Madrid]]om je poginuo (ili je likvidiran) i [[Blagoje Parović]], član CK KPJ i politički komesar 13. internacionalne brigade.

=== Staljinistička čistka ===
[[Datoteka: Milan Gorkic.jpg|thumb|180px|desno|Milan Gorkić, generalni sekretar CK KPJ, Titov prethodnik i jedna od brojnih žrtava Staljinovih čistki.]]
Komunistička Partija Jugoslavije u drugoj polovini 1930-ih bila je suočena sa dva teška iskušenja, [[Staljinova čistka|Staljinovim čistkama]] i [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Paktom Ribbentrop-Molotov]] između Sovjetskog Saveza i [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]. Ovi događaji su uznemirili i otuđili mnoge intelektualce iz njenih redova. Staljinističke čistke u KPJ su imale teške posljedice. Procjenjuje se da je tokom te čistke ubijeno oko 600-700 članova Komunističke Partije Jugoslavije, uključujući veliki broj osnivača i gotovo cjelokupno dotadašnje rukovodstvo. U Moskvi su streljani svi dotadašnji generalni sekretari KPJ: [[Filip Filipović]], [[Sima Marković]], [[Đuro Cvijić]], [[Jovan Mališić]] i aktuelni [[Milan Gorkić]], osim [[Triša Kaclerović|Triše Kaclerovića]], koji se na vrijeme povukao iz [[Politika|politike]]. Također su streljana i dva sekretara SKOJ-a, kao i veliki broj rukovodilaca KPJ, članova CK i Politbiroa. Naročito je slikovit primjer tadašnjeg generalnog sekretara KPJ Milana Gorkića, koji je iz Pariza pozvan u Moskvu na referisanje. Predočena mu je optužba na preko sedamdeset stranica u kojoj je bio optužen da je kovao planove protiv CK KPJ. Ubrzo akon toga, Gorkić je bio zatvoren i likvidiran. Nakon likvidacije dotadašnjeg jugoslavenskog rukovodstva, Tito je podržan od Kominterne za šefa Komunističke Partije Jugoslavije. Likvidacijom CK Milana Gorkića 1937. i imenovanjem Josipa Broza za generalnog sekretara 1940. godine kulminira period rigidne staljinizacije KPJ.
Ove dalekosežne promjene sprovedene su bez izjašnjavanja članstva i sazivanja kongresa, pukim partijskim prevratom i fizičkim likvidacijama konkurenata.

Po završetku čistke, sazvana je [[Peta zemaljska konferencija KPJ]], na kojoj je potvrđeno novo rukovodstvo Josipa Broza. Peta konferencija je održana od 19. do 23. oktobra 1940. godine u predgrađu Zagreba. Osnovni zaključci sa konferencije su bili razrada političke linije KPJ u uslovima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Na konferenciji je izglasan novi Centralni komitet od 29 članova i 9 kandidata za članove, a za generalnog sekretara je izabran Josip Broz Tito.

U periodu kada je Tito konsolidovao Partiju, članstvo se udvostručilo - od 1.500 članova u jesen 1937. godine do 3.000 članova maja 1939. godine. Do septembra 1939., SKOJ je imao 17.800 članova. U vrijeme Pete zemaljske konferencije krajem 1940. godine, brojnost KPJ je narasla na 7.000 članova.

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}} {{Glavni|Narodnooslobodilački pokret}} {{Glavni|Bratstvo i jedinstvo}}
{{Citat|Jer južnoslavenski komunisti su bili duboko idealisti; oni vjeruju u semoizlječivo svojstvo društva, u osnovnu obnovu čovječanstva radom - i predlažu smrt fašizmu i rađanje federalne demokratije sa sve pratećim državljanstvom i obrazovanjem u čemu vide dovoljan poticaj za ono što smatraju da su prirodne vrline čovjeka. Pravedno društvo bi bila njihova nagrada.}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00001/3_1_4.htm |title=Basil Davidson: Partisan Picture |access-date=27. 12. 2018 |archive-date=6. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190106010630/http://www.znaci.net/00001/3_1_4.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Basil Davidov

==== Okupacija i ustanak ====
{{Glavni|Ustanak u Jugoslaviji 1941.}}
[[Datoteka:Ustanak u Jugoslaviji 1941.png|thumb|180px|desno|Prikaz slobodne teritorije u okupiranoj Jugoslaviji, nakon poziva na ustanak koji je povela KPJ [[1941]].]]
Početkom maja 1941. godine u Zagrebu je održano partijsko savjetovanje na kome je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije ocijenio da su unutrašnji događaji nametnuli da se na širem forumu partijskog aktiva razmotre [[Vojni puč 27. marta 1941.|martovski]] i [[Aprilski rat|aprilski događaji]] i donesu odgovarajuće odluke za dalji razvitak oslobodilačke i revolucionarne borbe radničke klase i naroda Jugoslavije.

Nakon što je [[Adolf Hitler]] započeo [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Napad na SSSR]] 22. juna 1941. godine, Tito je sazvao hitnu sjednicu Politbiroa CK KPJ u Beogradu na kojoj je Centralni Komitet izdao proglas narodina Jugoslavije u kome ga poziva na oružanu borbu protiv njemačkih okupatora.
{{Citat|&quot;U ime slobode i nacionalne nezavisnosti Komunistička partija Jugoslavije poziva sve rodoljubive narodne elemente da se ujedine u borbi protiv zajedničkog neprijatelja — fašističkog okupatora i domaćih izdajnika ... učinimo da naša zemlja bude okupatoru grobnica, a ne baza za njegovo snabdjevanje!&quot;}} 
Na sjednici Politbiro CK KPJ održanoj 4. jula 1941. godine u vili [[Vladislav Ribnikar|Vladislava Ribnikara]] u Beogradu, odlučeno je da se od sabotaža i diverzija pređe na sveopšti narodni ustanak, te da partizanski rat bude osnovno oblik razvijanja ustanka. Na sastanku su prisustvovali: Tito, [[Aleksandar Ranković]], [[Milovan Đilas]], [[Svetozar Vukmanović Tempo]] i [[Ivo Lola Ribar]]. Na tom sastanku osnovan je Glavni štab partizanskih odreda Jugoslavije sastavljen prvenstveno od najužeg rukovodstva Politbiroa. U Glavni štab za Srbiju su pri tom ušli: [[Sreten Žujović]], [[Branko Krsmanović]], [[Filip Kljajić Fića]], [[Nikola Grulović]] i [[Rodoljub Čolaković]].

Uslijedili su [[Dan ustanka naroda Srbije|sedmojulski pucnji]] u [[Bela Crkva (Srbija)|Beloj Crkvi]] kod [[Valjevo|Valjeva]] i početak ustanka u Srbiji. U prvim mjesecima ustanka postojale su dvije vojne grupe pokreta otpora, jugoslavenski partizani predvođeni KPJ i Titom, te četnici predvođeni tada pukovnikom stare jugoslavenske vojske [[Draža Mihailović|Dražom Mihajlovićem]]. Tito je u na sastancima sa četničkim rukovodstvom u septembru i novembru 1941. pokušavao da ih pridobije za sveopštu borbu protiv okupatora u Jugoslaviji. Međutim, velike razlike u ideološkim ciljevima partizana o uspostavljanju komunističkog sistema u Jugoslaviji, te četničkog o povratku kralja Petra II Karađorđevića i uspostavljanja starog stanja u Jugoslaviji bile su nepremostive. Pregovori nisu urodili plodom, a do novembra 1941. godine četnici počinju vojnu saradnju sa Nijemcima i Italijanima. Već prve godine rata Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije oslobodio je velike dijelove zemlje, a u zapadnoj Srbiji je čak stvorena [[Užička republika]]. Prvi veliki njemački protivnapad na Tita i partizane dogodio se u septembru 1941. i nastavio se tokom zime. Partizanska vojska je bila izbačena iz Srbije u Bosnu, a prilikom ovog povlačenja poginulo je 20 visokih oficira i oko 3.000 boraca. KPJ je u to vrijeme također imala značajne gubitke među svojim članovima. Tako su u 1941. stradali: [[Ratko Mitrović]], [[Božidar Adžija]], [[Marko Orešković Krntija]], [[Milan Blagojević]], [[Rade Končar]], [[Dragojlo Dudić]] i mnogi drugi.

==== Stvaranje organa vlasti ====
{{Glavni|AVNOJ}}
[[Datoteka:Drugo zasedanje AVNOJ-A v Jajcu.jpg|thumb|180px|desno|Delegati tokom Drugog zasjedanja AVNOJ-a održanog u Jajcu 29. - 30. novembra 1943. U prvom redu, slijeva na desno, sjede: Josip Broz Tito, [[Josip Vidmar]], [[Edvard Kocbek]], [[Moša Pijade]].]]

Nakon povlačenja sa slobodne teritorije u Srbiji, Politbiro je održao sastanak u [[Drenova (Prijepolje)|Drenovi]], blizu [[Prijepolje|Prijepolja]], 7. decembra 1941. Tito je pod utiskom poraza u Srbiji ponudio svoju ostavku, ali ona nije bila prihvaćena. Na sastanku je odlučeno da se zabranjuje postojanje paralelnih vojnih jedinca na slobodnoj teritoriji i da se vodi oružana borba sa [[četnici]]ma. Poslije sastanka počelo je zaoštravanje klasne borbe. Počela su sektaštva i ljevičarska skretanja. Tako je došlo do krvavih odmazdi nad partizanskim borcima i narodom na [[Kamena Gora|Kamenoj Gori]], blizu [[Nova Varoš|Nove Varoši]]. Ova skretanja su se nastavila i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Hercegovina|Hercegovini]]. Dolazilo je do masovnih streljanja bez presuda.
U spriječavanju ovakvog razvoja događaja vrhovni komandant partizanskih jedinica Jugoslavije izdao je u to vrijeme naredbu: 
{{Citat|Svaka pojava pljačke i nasilja ima se temeljito ispitati najhitnije i u slučaju nepobitno utvrđene krivice krivci se moraju pred strojem kazniti strijeljanjem. Poduzeti sve mjere da se u našim jedinicama uspostavi ona disciplina koja je do sada vladala, da se bez pogovora izvršavaju sva naređenja pretpostavljenih starješina.}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://euroclio.eu/wp-content/uploads/educational_resources/2014%20Once%20Upon%20a%20Time...We%20Lived%20Together/Croatian/13.%20Zivot%20partizana.pdf |title=Život partizana |publisher=Nenad Perošević, Miloš Vukanović |date=11. 7. 1988 |access-date=7. 2. 2019| language = }}&lt;/ref&gt;
U oslobođenoj [[Foča|Foči]], doneseni su &quot;[[Fočanski propisi]]&quot;. Pod utisakom međunarodnih dešavanja, Partija je organizovala [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a]] u oslobođenom [[Bihać]]u. Tada je AVNOJ donio veliki broj važnih odluka vezanih za buduće uređenje Jugoslavije.

U prekretnoj godini Drugog svjetskog rata (1943), Partija se nalazila pred velikim iskušenjima. Proživljavala je velike njemačke ofanzive u Bosni i Crnoj Gori. U revolucionarnoj 1943. Glavni Štab je izgubio još jednog svog člana. Na [[Glamočko polje|Glamočkom Polju]] je poginuo [[Ivo Lola Ribar]], samo nekoliko dana prije [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] u [[Jajce|Jajcu]]. Na Drugom zasedanju AVNOJ-a u Jajcu 29–30. novembra 1943. godine, donijete su ključne odluke o budućem ustroju nove Jugoslavije, dogovorena je obnova zemlje na federalnim osnovama, zabranjen je povratak u zemlju kralju [[Petar II, kralj Jugoslavije|Petru II Karađorđeviću]], a Tito je proglašen za maršala.

=== Rad u SFRJ ===
==== Peti kongres KPJ ====
{{Glavni|Peti kongres KPJ}}
Članovi politbiroa na Petom kongresu KPJ, održanom od 21-28. jula 1948. u [[Beograd]]u bili su:
* Politbiro (9 članova): [[Josip Broz Tito]], [[Edvard Kardelj]], [[Milovan Đilas]], [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Gošnjak]], [[Moša Pijade]], [[Boris Kidrič]], [[Blagoje Nešković]] i [[Franc Leškovšek]].
* Politbiro (4 kandidata): [[Vladimir Bakarić]], [[Đuro Pucar]], [[Lazar Koliševski]] i [[Svetozar Vukmanović-Tempo]].

==== Šesti kongres KPJ ====
{{Glavni|Šesti kongres KPJ}}
Članovi Izvršnog komiteta na Šestom kongresu KPJ, održanom od 2-7. novembra 1952. u [[Zagreb]]u bili su:
Izvršni komitet (članovi): [[Josip Broz Tito]] (Generalni sekretar Izvršnog komiteta), [[Edvard Kardelj]], [[Milovan Đilas]] (do 17. januara 1954), [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Gošnjak]], [[Moša Pijade]] (do 15. marta 1957), [[Boris Kidrič]] (do 11. aprila 1953), [[Franc Leškovšek]], [[Vladimir Bakarić]], [[Đuro Pucar]], [[Lazar Koliševski]], [[Svetozar Vukmanović-Tempo]], [[Petar Stambolić]] (od 1954.), [[Miha Marinko]] (od 1955), [[Blažo Jovanović]] (od 1955).

==== Sedmi kongres SKJ ====
{{Glavni|Sedmi kongres SKJ}}
Članovi Izvršnog komiteta na Sedmom kongresu SKJ, održanom od 22-26. aprila 1958. u [[Ljubljana|Ljubljani]] bili su:
* Izvršni komitet (15 članova): [[Josip Broz Tito]] (Generalni sekretar Izvršnog komiteta), [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Gošnjak]], [[Svetozar Vukmanović-Tempo]], [[Đuro Salaj]] (do 20. maja 1958), [[Đuro Pucar]], [[Lazar Koliševski]], [[Franc Leškovšek]], [[Vladimir Bakarić]], [[Miha Marinko]], [[Blažo Jovanović]], [[Petar Stambolić]], [[Jovan Veselinov]] i [[Veljko Vlahović]].
* Sekretarijat Izvršnog komiteteta (5 članova): [[Josip Broz Tito]] (Generalni sekretar Izvršnog komiteta), [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Gošnjak]] (do 2. juna 1965) i [[Svetozar Vukmanović-Tempo]] (do 2. juna 1965).

==== Osmi kongres SKJ ====
{{Glavni|Osmi kongres SKJ}}
Članovi Izvršnog komiteta na Osmom kongresu SKJ, održanom od 7-13. decembra 1964. u [[Ljubljana|Ljubljani]] bili su:
* Izvršni komitet (19 članova): [[Josip Broz Tito]] (Generalni sekretar Izvršnog komiteta), [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]] (do 1. jula 1966), [[Veljko Vlahović]], [[Vladimir Bakarić]], [[Krste Crvenkovski]], [[Ivan Gošnjak]], [[Blažo Jovanović]], [[Lazar Koliševski]], [[Boris Krajger]], [[Miha Marinko]], [[Cvijetin Mijatović]], [[Đorđije Pajković]], [[Đuro Pucar]], [[Petar Stambolić]], [[Mika Špiljak]], [[Mijalko Todorović]] (do 4. oktobra 1966), [[Jovan Veselinov]], [[Svetozar Vukmanović-Tempo]] i [[Milentije Popović]] (od 1. jula 1966).
* Sekretarijat Izvršnog komiteteta (4 članova): [[Josip Broz Tito]] (2. juna 1965do 4. oktobra 1966 Generalni sekretar Izvršnog komiteta), [[Aleksandar Ranković]] (2. juna 1965 do 1. jula 1966), [[Edvard Kardelj]] (2. juna 1965 do 4. oktobra 1966), [[Veljko Vlahović]] (2. juna 1965 do 1. jula 1966) i [[Mijalko Todorović]] (od 1. jula 1966).

==== Brionski plenum ====
{{Glavni|Brionski plenum}}
Četvrta plenarna sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije održana je 1. jula 1966 na Brionima. Predsjedništvo Izvršnog komiteta bili su (35 članova): [[Josip Broz Tito]] (predsjednik), [[Edvard Kardelj]], [[Veljko Vlahović]], [[Vladimir Bakarić]], [[Krste Crvenkovski]], [[Ivan Gošnjak]], [[Blažo Jovanović]], [[Lazar Koliševski]], [[Boris Krajger]] (do 4. januara 1967), [[Miha Marinko]], [[Cvijetin Mijatović]], [[Đorđije Pajković]], [[Đuro Pucar]], [[Petar Stambolić]], [[Mika Špiljak]], [[Jovan Veselinov]], [[Svetozar Vukmanović-Tempo]], [[Milentije Popović]], [[Koča Popović]], [[Marko Nikezić]] (od oktobra 1968) i 16 drugih članova.
* Članovi Izvršnog komiteta (11 članova): [[Mijalko Todorović]] (sekretar), [[Mirko Tepavac]] (4. oktobra 1966 do 1967), [[Miroslav Pečujlić]] i drugi.

==== Deveti kongres SKJ ====
{{Glavni|Deveti kongres SKJ}}
Deveti kongres SKJ održan je u Beogradu od 11-15. marta 1969. godine.
* Predsjedništvo Centralnog komiteta (52 članova): [[Josip Broz Tito]] (predsjednik), [[Mirko Tepavac]] (do 22. januara 1972), [[Nikola Ljubičić]], [[Lazar Koliševski]] (do aprila 1972), [[Krste Crvenkovski]] (do aprila 1972), [[Dobroslav Ćulafić]], [[Miko Tripalo]] (do 27. januara 1972), [[Cvijetin Mijatović]], [[Marko Nikezić]] (do 21. oktobra 1972), [[Miroslav Pečujlić]] (do 27. januara 1972), [[Veselin Đuranović]], [[Mirko Čanadanović]] (do 24. decembra 1972), [[France Popit]] i 38 weitere članova. Kasnije promjene: [[Milka Planinc]] (od 14. decembra 1971), [[Jure Bilić]] (od januara 1972), [[Tihomir Vlaškalić]] (od oktobra 1972) i [[Dušan Alimpić]] (od maja 1973).
* Izvršni komitet Centralnog komiteta (15 članova): [[Josip Broz Tito]] (predsjednik), [[Mijalko Todorović]] (do 27. januara 1972), [[Miroslav Pečujlić]] (do 27. januara 1972), [[Veljko Vlahović]] (do 27. januara 1972), [[Budislav Šoškić]], [[Vladimir Bakarić]] (do 27. januara 1972), [[Miko Tripalo]] (do 27. januara 1972), [[Stane Dolanc]], [[Edvard Kardelj]] (do 27. januara 1972), [[Cvijetin Mijatović]] (do 27. januara 1972), [[Nijaz Dizdarević]] (do 27. januara 1972), [[Krste Crvenkovski]] (do 27. januara 1972), [[Kiro Gligorov]], [[Fadil Hoxha]] i [[Stevan Doronjski]]. Na godišnjoj konferenciji (25.&amp;nbsp;do 27. januara 1972) sastav Izvršnog komiteta je smanjen i članovi su postali: Josip Broz Tito (predsjednik), [[Krste Avramović]], [[Budislav Šoškić]], [[Jure Bilić]], [[Stane Dolanc]], [[Todo Kurtović]], [[Kiro Gligorov]], [[Fadil Hoxha]] i [[Stevan Doronjski]].

==== Deseti kongres SKJ ====
{{Glavni|Deseti kongres SKJ}}
Deseti kongres SKJ održan je u Beogradu od 27-30. maja 1974. godine.
* Predsjedništvo Centralnog komiteta (39 članova): [[Josip Broz Tito]] (predsjednik), [[Edvard Kardelj]], [[Stane Dolanc]], [[Vladimir Bakarić]], [[Mika Špiljak]], [[Jure Bilić]], [[Petar Stambolić]], [[Miloš Minić]], [[Lazar Koliševski]], [[Kiro Gligorov]], [[Aleksandar Grličkov]], [[Cvijetin Mijatović]], [[Vojo Srzentić]], [[Fadil Hoxha]], [[Stevan Doronjski]], [[Nikola Ljubičić]], [[Dušan Alimpić]], [[Branko Mikulić]], [[Angel Čemerski]], [[Tihomir Vlaškalić]], [[Veselin Đuranović]], [[Milka Planinc]], [[France Popit]], [[Mahmut Bakalli]] i 15 drugih članova. Promjene od februara 1975: [[Dobroslav Ćulafić]], [[Dušan Popović]], [[Ivan Kukoć]], [[Munir Mesihović]], [[Dragoljub Stavrev]], [[Ali Shukrija]] i [[Dobrivoje Vidić]].
* Izvršni komitet Centralnog komiteta (12 članova): [[Stane Dolanc]], [[Jure Bilić]], [[Todo Kurtović]], [[Mirko Popović]], [[Vojo Srzentić]], [[Aleksandar Grličkov]], [[Ivan Kukoć]], [[Munir Mesihović]], [[Dušan Popović]], [[Dragoljub Stavrev]], [[Ali Shukrija]] i [[Dobrivoje Vidić]].

==== Jedanaesti kongres SKJ ====
{{Glavni|Jedanaesti kongres SKJ}}
* Predsjednik Predsjedništa: [[Josip Broz Tito]] (predsjednik, do 4. maja 1980), Predsjedavajući Predsjedništva: [[Branko Mikulić]] (19. oktobra 1978 do 23. oktobra 1979), [[Stevan Doronjski]] (23. oktobra 1979 do 20. oktobra 1980), [[Lazar Mojsov]] (20. oktobra 1980 do 20. oktobra 1981), [[Dušan Dragosavac]] (20. oktobra 1981 do 29. juna 1982), Sekretari Predsjedništva: [[Stane Dolanc]] (23. juna 1978 do 15. maja 1979), Dušan Dragosavac (15. maja 1979 do 20. oktobra 1981) i [[Dobroslav Ćulafić]] (20. oktobra 1981 do 29. juna 1982).
* Predsjedništvo (14 članova): [[Edvard Kardelj]] (do 10. februara 1979), [[Stane Dolanc]], [[Vladimir Bakarić]], [[Dušan Dragosavac]], [[Petar Stambolić]] (do 10. oktobra 1981), [[Miloš Minić]], [[Cvijetin Mijatović]] (do 18. juna 1979), [[Branko Mikulić]], [[Veselin Đuranović]], [[Vidoje Žarković]] (do 18. juna 1979), [[Lazar Koliševski]] (do 18. juna 1979), [[Aleksandar Grličkov]], [[Fadil Hoxha]], [[Stevan Doronjski]] (do 14. augusta 1981), [[Dobroslav Ćulafić]], [[Lazar Mojsov]], [[Hamdija Pozderac]], [[Andrej Marinc]], [[Dragoslav Marković]] (od 1. oktobra 1981), [[Dušan Alimpić]] (od 1. oktobra 1981) i 10 drugih članova: [[Josip Broz Tito]] (predsjednik,, do 4. maja 1980), [[France Popit]] (do aprila 1982), [[Milka Planinc]] (do 16. maja 1982), [[Tihomir Vlaškalić]] (do maja 1982), [[Nikola Stojanović]], [[Vojo Srzentić]], [[Angel Čemerski]] (do maja 1982), [[Mahmut Bakalli]] (do 6. maja 1981), Dušan Alimpić (do 28. aprila 1981), [[Nikola Ljubičić]], [[Boško Krunić]] (od 28. aprila 1981) i [[Velli Deva]] (od 6. maja 1981).
* Izvršni komitet Centralnog komiteta: [[Milan Daljević]], [[Milojko Drulović]], [[Pavle Gaži]], [[Trpe Jakovlevski]], [[Vlado Janžić]], [[Ferhad Kotorić]], [[Nandor Major]], [[Marko Orlandić]] i [[Đuro Trbović]].

==== Dvanaesti kongres SKJ ====
{{Glavni|Dvanaesti kongres SKJ}}
* Predsjednik Predsjedništa: [[Mitja Ribičič]] (29. juna 1982 do 30. juna 1983), [[Dragoslav Marković]] (30. juna 1983 do 26. juna 1984), [[Ali Shukrija]] (26. juna 1984 do 25. juna 1985) i [[Vidoje Žarković]] (25. juna 1985 do 28. juna 1986), Sekretari Predsjedništva: [[Nikola Stojanović]] (29. juna 1982 do 26. juna 1984) i [[Dimče Belovski]] (26. juna 1984 do 28. juna 1986).
* Predsjedništvo (14 članova): [[Vladimir Bakarić]] (do 16. januara 1983), [[Dušan Dragosavac]], [[Dimče Belovski]], [[Kiro Hadži Vasilev]], [[Franjo Herljević]] (do 26. juna 1984), [[Nikola Stojanović]], [[Milan Kučan]], [[Mitja Ribičič]], [[Dragoslav Marković]], [[Dobrivoje Vidić]], [[Veljko Milatović]] (do 30. jula 1984), [[Miljan Radović]], [[Petar Matić]], [[Ali Shukrija]], [[Jure Bilić]] (od 1. jula 1983), [[Hamdija Pozderac]] (od 26. juna 1984), [[Vidoje Žarković]] (od 30. jula 1984) i 9 članova: Jure Bilić (do 1. jula 1983), [[Krste Markovski]] (do 5. maja 1984), Hamdija Pozderac (do 28. maja 1984), [[Andrej Marinc]], [[Dušan Čkrebić]] (do 17. maja 1984), [[Dobroslav Ćulafić]] (do maja 1984), [[Marko Đuričin]] (do 28. aprila 1983), [[Sinan Hasani]] (do maja 1983), [[Dane Ćuić]] (do maja 1984), [[Josip Vrhovec]] (1. jula 1983 do 5. maja 1984), [[Slavko Veselinov]] (28. aprila 1983 do 28. aprila 1984), [[Ilaz Kurteshi]] (maj 1983 do 28. aprila 1984), [[Boško Krunić]] (28. aprila 1984 do 24. aprila 1985), [[Svetislav Dolašević]] (26. aprila 1984 do 1985), Vidoje Žarković (maj do 30. jula 1984), [[Georgije Jovičić]] (od maja 1984), [[Mato Andrić]] (28. maja 1984 do Juli 1985), [[Mika Špiljak]] (od 15. maja 1984), [[Kolë Shiroka]] (od 1985), [[Milan Pančevski]] (od 5. maja 1984), [[Marko Orlandić]] (od 30. jula 1984), [[Ivan Stambolić]] (od maja 1985), [[Đorđe Stojšić]] (od 24. aprila 1984), [[Radiša Gačić]] (17. maja 1984 do 1985) i [[Uglješa Uzelac]] (od Juli 1985).
* Izvršni sekretar Centralnog komiteta: [[Trpe Jakovlevski]], [[Vlado Janžić]] i [[Marko Lolić]].

==== Trinaesti kongres SKJ ====
{{Glavni|Trinaesti kongres SKJ}}
* Predsjednik Predsjedništa: [[Milanko Renovica]] (28. juna 1986 do 30. juna 1987), [[Boško Krunić]] (30. juna 1987 do 30. juna 1988), [[Stipe Šuvar]] (30. juna 1988 do 17. maja 1989), [[Milan Pančevski]] (17. maja 1989 do 17. maja 1990), [[Miomir Grbović]] (17. maja do 26. maja 1990); Sekretari Predsjedništva: [[Radiša Gačić]] (28. juna 1986 do 30. juna 1988), [[Štefan Korošec]] (30. juna 1988 do 1990), [[Petar Škundrić]] (1990).
* Predsjedništvo (14 članova): [[Ivan Brigić]], [[Milanko Renovica]] (do 17. oktobra 1988), [[Ivica Račan]] (do 13. decembra 1989), [[Stipe Šuvar]] (do 17. maja 1989), [[Kolë Shiroka]] (do 17. oktobra 1988), [[Milan Pančevski]] (do 17. maja 1990), [[Vasil Tupurkovski]] (do 26. jula 1989), [[Marko Orlandić]] (do 11. januara 1989), [[Vidoje Žarković]] (do 11. januara 1989), [[Dušan Čkrebić]], [[Radiša Gačić]] (do maja 1989), [[Štefan Korošec]], [[Franc Šetinc]] (do 26. oktobra 1988), [[Boško Krunić]] (do 1. oktobra 1988), [[Uglješa Uzelac]] (od maja 1989), [[Jusuf Zejnullahu]] (od maja 1989), [[Miomir Grbović]] (od maja 1989), [[Perko Vukotić]] (od maja 1989), [[Petar Škundrić]] (od maja 1989), [[Boris Mužević]] (od maja 1989), [[Stanko Radmilović]] (maj do 5. decembra 1989), [[Ljubomir Varošlija]] (od 20. oktobra 1989) i 9 članova: Uglješa Uzelac (do maja 1988), [[Stanko Stojčević]] (do 13. decembra 1989), [[Azem Vllasi]] (do maja 1988), [[Jakov Lazarovski]], [[Miljan Radović]] (do 11. januara 1989), [[Slobodan Milošević]] (do 24. maja 1989), [[Đorđe Stojšić]] (do maja 1988), [[Georgije Jovičić]] (do 28. aprila 1988), [[Abdulah Mutapčić]] (do 29. juna 1989), [[Kaqusha Jashari]] (maj do 17. November 1988), [[Milovan Šogorov]] (maj do 6. oktobra 1988), [[Petar Šimić]] (od 28. aprila 1988), [[Boško Kovačević]] (14. oktobra 1988 do 20. januara 1989), [[Rrahman Morina]] (od 27. januara 1989), [[Nedeljko Šipovac]] (od 20. januara 1989), [[Momir Bulatović]] (od 28. aprila 1989), [[Bogdan Trifunović]] (od 24. maja 1989), [[Nijaz Duraković]] (29. juna 1989 do marta 1990).
* Izvršni sekretar Centralnog komiteta: [[Slobodan Filipović]], [[Marko Lolić]], [[Vukašin Lončar]], [[Boris Mužević]], [[Stanislav Stojanović]], [[Uglješa Uzelac]], [[Ljubomir Varošlija]].

==== Četrnaesti kongres SKJ ====
{{Glavni|Četrnaesti kongres SKJ}}

== Organizacija SKJ ==
=== Nazivi ===
* Socijalistička radnička partija Jugoslavije (SRPJ) (1919-20.)
* Komunistička partija Jugoslavije (1920-52.)
* Savez komunista Jugoslavije (1952-1990. dezintegracija)

=== Centralni komitet ===
{{sekcija}}

=== Predsjednici &lt;ref&gt;{{cite web |title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina |url=http://hrcak.srce.hr/file/28947 |website=Hrčak |publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa |language=hr |date=2007 |access-date=16. 6. 2019 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;===
Od 1937. godine i sve do smrti partijom je, isprva kao generalni sekretar, a od 1963. kao predsjednik predsjedništva Centralnog komiteta rukovodio [[Josip Broz Tito]]. Već od oktobra 1978. godine, zbog zdravstenih problema Broza, ova je funkcija dodijeljena [[Branko Mikulić|Branku Mikuliću]], a od te godine se predsjednik mijenjao svake godine:
* 1978–79: [[Branko Mikulić]] (1928–94.)
* 1979–80: [[Stevan Doronjski]] (1919–81.)
* 1980–81: [[Lazar Mojsov]] (1920–2011.)
* 1981–82: [[Dušan Dragosavac]] (1919–2014.)
* 1982–83: [[Mitja Ribičič]] (1919–2013.)
* 1983–84: [[Dragoslav Marković]] (1920–2005.)
* 1984–85: [[Ali Shukrija]] (1919–2005.)
* 1985–86: [[Vidoje Žarković]] (1927–2000.)
* 1986–87: [[Milanko Renovica]] (1928–2013.)
* 1987–88: [[Boško Krunić]] (1929-2017)
* 1988–89: [[Stipe Šuvar]] (1936–2004.)
* 1989–90: [[Milan Pančevski]] (* 1935)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|League of Communists of Yugoslavia}}
* [http://komunist.free.fr/istorija.html Historija SKJ]
* [https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Savez+Komunista+Jugoslavije/ Savez Komunista Jugoslavije na encyclopedia2.thefreedictionary.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130722111418/http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Savez%20Komunista%20Jugoslavije |date=22. 7. 2013 }}
* [http://adattar.vmmi.org/fejezetek/2453/10_revolucionarnih_radnicki_pokret_pod_vodstvom_josipa_braza_tita.pdf/ Revolucionarni radnički pokret pod vođstvom Josipa Broza Tita na adattar.vmmi.org]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Spanish_Civil_War/ Španski građanski rat na newworldencyclopedia.org]
* [https://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/resistance-movements/the-resistance-movement-in-yugoslavia/ Pokreti otpora u u Drugom Svjetskom Ratu, na historylearningsite.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190826015411/https://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/resistance-movements/the-resistance-movement-in-yugoslavia/ |date=26. 8. 2019 }}

{{stub-polit}}
{{DPO SFRJ}}
{{Savez komunista Jugoslavije}}

[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]
[[Kategorija:Komunističke partije u Evropi]]
[[Kategorija:Savez komunista Jugoslavije]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1919.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 1990.]]
[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>bmbnbcrq0xzidoncxeipuo2906pehrw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez komunističke omladine Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23948</id>
    <revision>
      <id>3923844</id>
      <parentid>3874995</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:47:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12366" sha1="71zj6l7209yfbjewjuy8f1pdtyjbt1s" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime              = Savez komunističke omladine Jugoslavije
| native_name      =&lt;!-- {{native name list|tag1=sh|name1=Savez socijalističke omladine Jugoslavije|tag2=sl|name2=Zveza socialistične mladine Jugoslavije|tag3=mk|name3=Сојуз на социјалистичката младина на Југославија}}--&gt;
| colorcode         = red
| slika             = 
| opis_slike        = Amblem 
|slika2             = Post-1974 flag of the League of Socialist Youth of Yugoslavia (SSOJ).svg
| opis_slike2        = Zastava
| datum_osnivanja    = 10. oktobar 1919.
| datum_gašenja      = 1948.
| glavno_sjedište    = [[Beograd]], [[SFR Jugoslavija]]
| cilj               = {{ubl|[[Komunizam]]|[[Marksizam-lenjinizam]]|[[Titoizam]]}}
| članstvo           = [[Narodni front Jugoslavije|Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]]
| međunarodna        = [[Svjetska federacija demokratske omladine]] (do 1948.)
| članstvo = 
| novine =
}}
'''Savez komunističke omladine Jugoslavije''' (SKOJ) bio je omladinski pokret, član organizacije [[Narodni front Jugoslavije|Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ).&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Neal|last=Fred Warner|title=The Communist Party in Yugoslavia|journal=The American Political Science Review|volume= 51|issue= 1|year= 1957|url= https://www.jstor.org/stable/1951773|pages= 99–100|doi=10.2307/1951773 |jstor=1951773|s2cid=146357000 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 10. oktobra 1919. i zadržao je to ime do 1948.{{sfn|Djilas|1991}} Iako je zabranjen samo dvije godine nakon osnivanja i ponekad nemilosrdno progonjen, nastavio je raditi u tajnosti i bio je utjecajna organizacija među revolucionarnom omladinom u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], te je posljedično postao glavni organizator [[jugoslavenski partizani|partizanskog]] otpora [[sile Osovine|Okupaciji Jugoslavije]] i lokalnim [[kvisling|kvislinškim]] snagama. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], SKOJ je postao dio šire organizacije jugoslavenske omladine, [[Narodna omladina Jugoslavije|Narodne omladine Jugoslavije]], koja je kasnije postala Savez socijalističke omladine Jugoslavije.
[[Slika:Zgrada osnutka SKOJ-a.jpg|thumb|right| Zgrada u Zagrebu u kojoj je [[SKOJ]] osnovan u oktobru 1919.]] 
[[Slika:Spomen-ploča osnutku SKOJ-a.JPG|thumb|right| Spomen-ploča na zgradi.]]

== Historija ==
=== Originalni SKOJ ===
SKOJ je osnovan u [[Zagreb]] u10. oktobra 1919, kao politička organizacija revolucionarne omladine, omladine koja je slijedila politiku komunističke [[Socijalistčka radnička partija Jugoslavije|Socijalistčke radničke partije Jugoslavije]].&lt;ref name=croarchive&gt;&quot;Političke stranke, društveno-političke organizacije i sindikati&quot; &quot; at the Croatian State Archives (na [[hrvatski jezik|hrvatskom]])&lt;/ref&gt;

Regionalni komiteti su prvobitno osnovani, ali su ukinuti 1920. Godine 1921. organizacija je zabranjena zajedno sa strankom, koja je u međuvremenu preimenovana u [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]]. Dva kongresa su tajno održana tokom 1920-ih, Drugi kongres u junu 1923. i Treći kongres u junu 1926. SKOJ je bio povezan sa [[Mlada komunistička internacionala|Mladom komunističkom internacionalom]]. Regionalni komiteti su ponovo osnovani 1939.

=== Sedam sekretara SKOJ-a ===
&quot;Sedam sekretara SKOJ-a&quot;, poznati i kao &quot;Sedam hrabrih&quot;, bili su sedam vodećih ličnosti organizacije, između 1924. i 1931, koji su ubijeni od steane Vlade, u direktnom sukobu sa [[žandarmerija|žandarmerijom]], samoubistvom ili indirektno kao posljedica podvrgavanja izuzetno lošim uslovima tokom zatvora ili mučenja, što je dovelo do njihove smrti od ekstremne slabosti i bolesti. Sedmorica su, redom, preuzeli ulogu sekretara organizacije:&lt;ref name=&quot;slobodnadalmacija.hr&quot;&gt;{{cite web |title=Turbulentni životi i tragične smrti sedmorice sekretara SKOJ-a: tko su bili mladići kojima Bandić postavlja biste u Zagrebu? |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/turbulentni-zivoti-i-tragicne-smrti-sedmorice-sekretara-skoj-a-tko-su-bili-mladici-kojima-bandic-postavlja-biste-u-zagrebu-506155 |author1=Damir Pilić |website=slobodnadalmacija.hr |publisher=Slobodna Dalmacija |access-date=2. 9. 2020 |language=hr|date=12. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yugopapir.com&quot;&gt;{{cite web |title=Priče o 7 sekretara SKOJ-a: &quot;Vezanog lancima i bosog, sprovodili su ga pešice iz Skoplja u Zagreb&quot; |url=http://www.yugopapir.com/2017/11/price-o-7-sekretara-skoj-vezanog.html |website=yugopapir.com |access-date=2. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;historija.info-2019&quot;&gt;{{cite web |title=SEDAM SEKRETARA SKOJ-a – CRTICE IZ HISTORIJE |url=https://historija.info/2019/01/13/sedam-sekretara-skoj-a/ |website=historija.info |access-date=2.  2020 |date=13. 1. 2019 |archive-date=2. 6  2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602000354/http://historija.info/2019/01/13/sedam-sekretara-skoj-a/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
* [[Zlatko Šnajder]] (1903, Slavonski Brod), sekretar organizacije između 1924. i 1926; zatvoren 1926; dok je bio u zatvoru, mučen je i pretrpio brojne batine prije nego što je konačno pušten u maju 1931, ali je tri mjeseca kasnije umro od tuberkuloze.
* [[Mijo Oreški]] (1905, [[Zagreb]]), sekretar organizacije između 1926. i 1928, a ponovo kao politički sekretar s Mišićem kao sekretarom organizacije između januara 1929. i jula 1929; obojica su ubijeni u razmjeni vatre sa žandarmerijom 27. jula 1929.
* [[Pavle Marganović|Pavle Pajo Marganović]] (1904, [[Kovin]] u Vojvodini), politički sekretar između 1928. i aprila 1929; umro od posljedica mučenja 30. jula 1929.
* [[Josip Debeljak]] (1902, [[Orešje]] u Hrvatskom zagorju), sekretar organizacije između 1928. i aprila 1929, a zatim ponovo između avgusta 1930. i oktobra 1931; bio je posljednji od sedmorice koji je vodio organizaciju, a i on je poginuo u pucnjavi sa žandarmerijom 15. oktobra 1931. u Zagrebu.
* [[Janko Mišić]] (1900, [[Slani Dol]] kod [[Samobor]]a), sekretar organizacije s Oreškim kao političkim sekretarom između januara 1929. i jula 1929; obojica su ubijeni u razmjeni vatre sa žandarmerijom 27. jula 1929.
* [[Josip Kolumbo]] (1905, [[Kutjevo]]), politički s Popovićem kao sekretarom organizacije između jula 1929. i augusta 1930.; obojica su izvršili samoubistvo 14. augusta 1930. nakon što su upali u žandarmerijsku zamku.
* [[Pero Popović Aga]] (1905, [[Užice]]), organizacija s Kolumbom kao političkim sekretarom između jula 1929. i augusta 1930; obojica su izvršili samoubistvo 14. avgusta 1930, nakon što su upali u žandarmerijsku zamku.

===Tokom Drugog svjetskog rata ===
Nakon što su [[sile Osovine]] okupirale Jugoslaviju 1941, SKOJ je organizovao jedinstveni omladinski front s programom borbe protiv fašizma i rata, Antifašističke omladinske odbore koji su se na Kongresu antifašističke omladine Jugoslavije u [[Bihać]][u 1942. ujedinili u '''Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije''' (''Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije''' - USAOJ). SKOJ je postao dio krovne organizacije, ali je nastavio djelovati autonomno unutar nje.

=== Socijalistička Jugoslavija === 
[[File:Govor Branka Kostića na VIII kongresu Saveza omladine Jugoslavije.jpg|thumb|left|[[Branko Kostić]] govoreći na VIII Kongresu SSOJ-a u [[Beograd]]u 1968.]]
U maju 1946, USAOJ je preimenovan u '''Narodna omladina Jugoslavije''' (''Narodna omladina Jugoslavije'' - NOJ), a 1948. SKOJ i NOJ su ujedinjeni u jednu organizaciju, koja je nastavila koristiti naziv Narodna omladina Jugoslavije, a upotreba naziva SKOJ je prekinuta.
NOJ je kasnije reorganizovan u [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije]] (SSOJ), koji je osnovan spajanjem organizacija Saveza komunističke omladine Jugoslavije i Narodne omladine Jugoslavije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Članstvo u organizaciji, iako nije bilo obavezno, bilo je poželjno za one koji su željeli steći visoko obrazovanje i karijeru u javnoj službi, a obično je počinjalo nakon što bi djeca završila svoje vrijeme u [[Savez pionira Jugoslavije|Savezu pionira Jugoslavije]] sa oko 14 ili 15 godina. Slično samoj stranci, SSOJ je bio decentraliziran i svaka republika Jugoslavije imala je svoju podružnicu. Bila je jedna od pet glavnih društveno-političkih organizacija Jugoslavije koje je odobrila vlada i slala je svoje delegate u Saveznu skupštinu Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Spaskovska2017&quot;&gt;{{cite book|author=Ljubica Spaskovska|title=The last Yugoslav generation: The rethinking of youth politics and cultures in late socialism|url=https://books.google.com/books?id=tm65DwAAQBAJ|date=30. 4. 2017|publisher=Manchester University Press|isbn=978-1-5261-0634-6}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1980-ih, stavovi unutar SSOJ-a počeli su mijenjati njegovu strukturu, a do druge polovine decenije pomogao je u olakšavanju mreže alternativnih društvenih i političkih mišljenja unutar omladinske sfere Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Spaskovska2017&quot;/&gt; Organizacija je pokušala da potkopa rastuću prijetnju nacionalizma, slijedeći liberalni pristup društvenim pitanjima. SSOJ je pokušao da olakša omladinsku kulturu podstičući promociju [[umjetnost]]i, uključujući [[književnost]] i popularne muzičke stilove.&lt;ref name=&quot;Mišina2016&quot;&gt;{{cite book|author=Dalibor Mišina|title=Shake, Rattle and Roll: Yugoslav Rock Music and the Poetics of Social Critique|url=https://books.google.com/books?id=srbeCwAAQBAJ|date=1. 4. 2016|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-05670-6}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[SKJ]]-e, ubrzo nakon 14. kongresa Saveza komunista Jugoslavije 1990, raspušten je i SSOJ.

==Također pogledajte==
* [[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]]
* [[Savez socijalističke omladine Hrvatske]]
* [[Savez socijalističke omladine Makedonije]]
* [[Savez socijalističke omladine Crne Gore]]
* [[Savez socijalističke omladine Srbije]]
** [[Savez socijalističke omladine Kosova]]
** [[Savez socijalističke omladine Vojvodine]]
* [[Savez socijalističke omladine Slovenije]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
* {{cite book |last=Djilas |first=Aleksa |title=The Contested Country: Yugoslav Unity and Communist Revolution, 1919-1953 |url=https://archive.org/details/contestedcountry00djil_0 |url-access=registration |year=1991 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-16698-1}}
*{{cite book|author=Dušan Plenča|title=Omladinski pokret Jugoslavije 1919-1969|url=https://books.google.com/books?id=2_whAQAAMAAJ|year=1969|publisher=Mladost}}
*{{cite book|author=Vojo Pekić|title=Savez komunističke omladine Jugoslavije između dva rata (1919-1941)|url=https://books.google.com/books?id=E0E-AAAAIAAJ|year=1959|publisher=Izdanje Komisije za istorijat omladinskog pokreta CK NO Jugoslavije}}
*{{cite book|author=Đorde Stanković|title=Komunistička partija i Savez komunističke omladine Jugoslavije na Beogradskom univerzitetu 1929-1941|url=https://books.google.com/books?id=MkMGAAAAMAAJ|year=1970|publisher=Univerzitetski odbor za proslavu 50 godina SKJ i SKOJ}}
*{{cite book|author=Stanka Veselinov|title=Savez komunističke omladine Jugoslavije i Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije u Vojvodini, 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=ZKMGAAAAMAAJ|year=1978|publisher=Muzej socijalističke revolucije Vojvodine}}
*{{cite book|title=Kongres SKOJ-a i Narodne omladine Jugoslavije|url=https://books.google.com/books?id=wOoyAAAAIAAJ|year=1949|publisher=Omladina}}
*{{cite book|author=Đorđe Stanković|title=Komunistička partija i Savez komunističke omladine Jugoslavije na Beogradskom univerzitetu 1929-1941: Spomen album fotografija|url=https://books.google.com/books?id=fYdaAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Univerzitetski odbor za proslavu 50 godina SKJ i SKOJ}}

{{Savez komunista Jugoslavije}}
{{Komunistička omladinska krila}}
{{Authority control}}

{{SFRJ portal}} 
{{stub-hist}}

[[Kategorija:Političke organizacije sa sjedištem u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Omladinska krila komunističkih partija]]
[[Kategorija:Institucije u Jugoslaviji osnovane 1948.]]
[[Kategorija:Omladinske organizacije osnovane 1948.]]
[[Kategorija:Omladinske organizacije sa sjedištem u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Savez komunista Jugoslavije]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>71zj6l7209yfbjewjuy8f1pdtyjbt1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domovi u Hogwartsu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25509</id>
    <revision>
      <id>3923818</id>
      <parentid>3241047</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:27:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11099" sha1="mm8daxrd4n4kc1y66uyqc2p5oj8nhx8" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
U seriji romana o ''[[Harry Potter|Harryju Potteru]]'', škola vještičarenja i čarobnjaštva u [[Hogwarts]]u je podijeljena na četiri doma, a svaki od njih nosi prezime svojeg osnivača: [[Godric Gryffindor|Godrica Gryffindora]], [[Salazar Slytherin|Salazara Slytherina]], [[Rowena Ravenclaw|Rowene Ravenclaw]] ili [[Helga Hufflepuff |Helge Hufflepuff ]].

== Ceremonija svrstavanja ==

U vrijeme osnivanja škole, osnivači su sami birali svoje učenike. Kad su počeli razmišljati o tome kako će učenici biti birani nakon njihove smrti, Godric Gryffindor je skinuo svoj šešir u kojeg su osnivači &quot;utkali&quot; neke svoje misli, pa je [[Razredbeni klobuk]] mogao sam birati učenike. Sada, na početku svake školske godine, novi učenici stavljaju Razredbeni klobuk na glavu tokom ceremonije svrstavanja. Klobuk zatim objavljuje dom kojem će se svaki pojedini učenik pridružiti. Svake godine prije svrstavanja Klobuk pjeva i kratku [[balada|baladu]] koja govori o osnivanju škole i četiriju domova; pjesma je svake godine drugačija, a rečeno je da Klobuk cijele godine smišlja sljedeću pjesmu.

Klobuk svrstava učenike po njihovim vrlinama. Na odluku vjerovatno utiču i želje samih učenika: to se najbolje vidi u naumu klobuka da Harryja svrsta u [[Domovi u Hogwartsu#Slytherin|Slytherine]], ali ga je ipak svrstao u [[Domovi u Hogwartsu#Gryffindor|Gryffindore]] kad ga je Harry zaželio da ga ne svrsta u Slytherine. [[Albus Dumbledore|Dumbledore]] je kasnije objasnio [[Harry Potter (lik)|Harryju]] da je tako i trebalo biti zato što ljude određuju njihove odluke, a ne njihove sposobnosti. Zato je vjerovatno da Klobuk bira dom u koji će svrstati informiranog učenika po učenikovoj prethodnoj odluci, a one koji nisu informirani i koji ništa ne očekuju svrstava po njihovim trenutnim željama ili po sposobnostima ([[Horace Slughorn|profesor Slughorn]] je čak rekao da je pripadnost određenom domu u obitelji, ali to ne mora uvijek biti tačno). 

Klobuk ne razmatra samo učenikove trenutne kvalitete, nego vidi i kvalitete koje možda još nisu razvijene (tako je rekao Harryju:&quot;Mogao bi biti velik, sve ti je tu, u glavi, a Slyterin bi ti mogao pomoći na putu do slave&quot;).

== Običaji domova ==

Četiri doma su odvojene cjeline. Svaki od njih ima svoju društvenu prostoriju i spavaonice, svoj stol u Velikoj dvorani, a učenici predavanja većinom slušaju sa pripadnicima svog doma. Ne postoji pravilo koje zabranjuje druženje pripadnika različitih domova, ali učenici se većinom druže s pripadnicima svog doma. Svaki dom ima jednog učitelja koji je predstojnik doma i svog domskog duha. Nije poznato čemu služe domski duhovi iako je moguće da su oni domske maskote. Svi su predstojnici domova i domski duhovi nekad i sami bili pripadnici domova koje sada predstavljaju.

Između pripadnika različitih domova postoji protivništvo koje se posebno ističe tokom [[metloboj]]skih utakmica i školskog natjecanja za Domski pokal o kojem odlučuje broj bodova koje je svaki dom prikupio tokom školske godine. Te bodove mogu dodijeliti ili oduzeti svi profesori, prefekti te glavni prefekt i prefektica na temelju zalaganja i ponašanja učenika tokom školske godine. Suparništvo domova najuočljivije je između [[#Slytherini|Slytherina]] i [[#Gryffindor|Gryffindora]] (&quot;Gryffindori i Slytherini se preziru iz principa.&quot; &lt;small&gt;([[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harry Potter i Princ mješane krvi]])&lt;/small&gt;) To protivništvo potiče još iz vremena Godrica Gryffindora i Salazara Slytherina nakon što su osnovali školu zato što Razredbeni klobuk tvrdi da su prije osnivanja škole bili najbolji prijatelji. &lt;small&gt;([[Harry Potter i Red feniksa]])&lt;/small&gt; 

Preostala dva doma, Ravenclawi i Hufflepuffi obično, ali ne uvijek, podržavaju Gryffindore. Jedan izuzetak od tog pravila dogodio se kad su Ravenclawi, Hufflepuffi i Slytherini na [[Tromagijski turnir|Tromagijskom turniru]] dali podršku Hufflepuffu [[Cedric Diggory|Cedricu Diggoryju]] umjesto Gryffindoru [[Harry Potter (lik)|Harryju Potteru]]. &lt;small&gt;([[Harry Potter i Plameni pehar]])&lt;/small&gt;

== Četiri doma ==
=== Gryffindor ===
[[Datoteka:Blason Gryffondor.svg|mini|desno|200px|Gryffindor]]

Godric Gryffindor je posebno cijenio hrabrost. Simbol njegovog doma je lav, a boje doma su zlatna i skrletna. [[Minerva McGonagall]] je trenutna predstojnica doma,a Gotovo Bezglavi Nick je domski duh.

Kako je ovo dom kojem pripada [[Harry Potter]], jedino su njegove prostorije detaljno opisane (iako je u ''[[Harry Potter i Odaja tajni|Odaji tajni]]'' kratko opisana i Slytherinska društvena prostorija). Domske prostorije se nalaze u jednom od tornjeva u dvorcu čiji se ulaz, kojeg čuva portret [[Debela dama|Debele dame]], nalazi na sedmom katu. Iza portreta se nalazi velika društvena prostorija sa kaminom i dva stubišta koja vode do muških i ženski spavaonica.

Slytherini ne vole (štaviše, mrze) Gryffindore zbog, kako je rekao [[Phineas Nigellus]], besmislenih junaštava u koje se upuštaju.

Neki važniji Gryffindori (za potpuni spisak pogledajte [[Spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru#Gryffindori|spisak likova koji se pojavljuju u Harryju Potteru]]):

*[[Harry Potter (lik)|Harry Potter]] 
*[[Ron Weasley]] i ostatak obitelji Weasley ([[Bill Weasley|Bill]], [[Charlie Weasley|Charlie]], [[Percy Weasley|Percy]], [[Fred i George Weasley|Fred i George]], [[Ginny Weasley|Ginny]], [[Molly Weasley|Molly]] i [[Arthur Weasley|Arthur]])
*[[Hermione Granger]]
*Harači ([[Sirius Black]], [[Remus Lupin]], [[Peter Pettigrew]] i [[James i Lily Potter|James Potter]])
*[[James i Lily Potter|Lily (Evans) Potter]]
*Ostali [[Gryffindori na Harryjevoj godini]] 
*Ostali [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem|Gryffindori povezani s metlobojem]] 
*[[Colin i Dennis Creevey|Colin Creevey]] 
*[[Romilda Vane]]
*[[Rubeus Hagrid]]
*[[Minerva McGonagall]]

=== Hufflepuff ===
[[Datoteka:Coat of arms Hufflepuff.svg|mini|desno|200px|Hufflepuff]]

'''Hufflepuff''', kojeg je osnovala [[Helga Hufflepuff]], najviše cijeni marljivost i strpljenje, odanost i prijateljstvo. Simbol doma je jazavac, a boje doma su žuta i crna. Profesorica [[Pomona Sprout]] je predstojnica doma, a domski duh je Debeli fratar. Društvena prostorija Hufflepuffa se nalazi u podrumu, blizu kuhinje.

Hufflepuffi su često smatrani 'prosječnima' zato što u svoj dom primaju sve, bez obzira na porijeklo i vještine. Jedan iznadprosječan Hufflepuff je bio [[Cedric Diggory]], koji je osvjetlao obraz svog doma kao kapetan i tragač njegove metlobojske ekipe, a kasnije i kao prvak [[Hogwarts]]a na [[Tromagijski turnir|Tromagijskom turniru]].

Neki važniji Hufflepuffi (za potpuni spisak pogledajte [[Spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru#Hufflepuffi|spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru]] i [[manje važni Hufflepuffi|manje važne Hufflepuffe]]):

*[[Cedric Diggory]] 
*[[Pomona Sprout]] 
*Hufflepuffi na Harryjevoj godini ([[Hannah Abbott]], [[Susan Bones]], [[Justin Finch-Fletchley]], [[Ernie Macmillan]]) 
*[[Zacharias Smith]] 
*Hepzibah Smith 
*Matt Modisette

=== Ravenclaw===
[[Datoteka:Blason Serdaigle.svg|mini|desno|200px|Ravenclaw]]

'''Ravenclaw''' najviše cijeni inteligenciju i znanje. Simbol doma je orao, a boje doma su plava i brončana. Predstojnik doma je Filius Flitwick, a domski duh je Siva Dama. Ravenclawska društvena prostorija i spavaonice se nalaze u tornju u zapadnom dijelu škole.

Neki važniji Ravenclawi (za potpuni spisak pogledajte [[Spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru#Ravenclawi|spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru]] i [[manje važni Ravenclawi|manje važne Ravenclawe]]):

*[[Cho Chang]] 
*[[Luna Lovegood]] 
*[[manje važni Ravenclawi#Roger Davies|Roger Davies]] 
*[[Filius Flitwick]] 
*Ravenclawi na Harryjevoj godini ([[manje važni Ravenclawi#Terry Boot|Terry Boot]], [[manje važni Ravenclawi#Michael Corner|Michael Corner]], [[manje važni Ravenclawi#Anthony Goldstein|Anthony Goldstein]], [[manje važni Ravenclawi#Padma Patil|Padma Patil]], [[manje važni Ravenclawi#Lisa Turpin|Lisa Turpin]], [[manje važni Ravenclawi#Mandy Brocklehurst|Mandy Brocklehurst]])
*[[manje važni Ravenclawi#Marietta Edgecombe|Marietta Edgecombe]] 
*[[manje važni Ravenclawi#Penelope Clearwater|Penelope Clearwater]]

Razredbeni klobuk je razmišljao o tome da [[Hermione Granger|Hermionu Granger]] svrsta u Ravenclawe.

=== Slytherin ===
[[Datoteka:Blason Serpentard.svg|mini|desno|200px|Slytherin]]

Kao i njegov osnivač, dom Slytherina posebno cijeni ambiciju i prepredenost. Simbol doma je zmija, a boje doma su zelena i srebrna. Trenutni je predstojnik doma [[Horace Slughorn]], a domski je duh Krvavi barun. Slytherinska društvena prostorija i spavaonice se nalaze ispod [[Hogwarts#Jezero|hogwartskog jezera]], a do njih se dolazi izgovaranjem lozinke kamenom zidu u tamnici. Slytherinska društvena prostorija je dugačka i niska, i ima kamene podove i okrugle, zelenkaste svjetiljke koje vise sa stropa.

[[Albus Dumbledore]] je u ''[[Harry Potter i Odaja tajni|Odaji tajni]]'' rekao Harryju da je Salazar Slytherin kod učenika najviše cijenio znanje zmijskog jezika, snalažljivost odlučnost i određeno neobaziranje na propise, a sve su to osobine koje posjeduje Harry, ali koje je zapravo stekao sasvim slučajno. 

Salazar Slytherin je, za razliku od ostalih osnivača, u školu želio primati samo čistokrvne čarobnjake (ali možda i one miješane krvi). Zbog tog je neslaganja Slytherin napustio dvorac, ali je za sobom ostavio [[Odaja tajni|Odaju tajni]]. U romanima se često spominju zli čarobnjaci koji su bili Slytherini, ali postoje i 'dobri' Slytherini (jedan od njih je i Horace Slughorn).

Neki važniji Slytherini (za potpuni spisak pogledajte [[Spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru#Slytherini|spisak likova koji se pojavljuju u Harry Potteru]] i [[manje važni Slytherini|manje važne Slytherine]]):

*[[Lord Voldemort|Tom Riddle/Lord Voldemort]] 
*[[Draco Malfoy]] i ostatak [[obitelj Malfoy|obitelji Malfoy]]
*[[Obitelj Black]] (uz iznimku [[Sirius Black|Siriusa Blacka]])
*Ostali Slytherini na Harryjevoj godini ([[Vincent Crabbe]], [[Gregory Goyle]], [[Pansy Parkinson]], [[Manje važni Slytherini#Milicent Bulstrode|Milicent Bulstrode]], [[Manje važni Slytherini#Blaise Zabini|Blaise Zabini]] i [[Manje važni Slytherini#Theodore Nott|Theodore Nott]])
*[[Manje važni Slytherini#Marcus Flint|Marcus Flint]] 
*[[Bellatrix Lestrange|Bellatrix (Black) Lestrange]] 
*[[Horace Slughorn]] 
*[[Severus Snape]]

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.hp-lexicon.org/hogwarts/houses.html HP Lexicon - Domovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821110840/http://www.hp-lexicon.org/hogwarts/houses.html |date=21. 8. 2006 }}
{{Commonscat|Gryffindor}}

[[Kategorija:Hogwarts]]

[[en:Hogwarts Houses]]
[[es:Gryffindor]]
[[fa:گریفیندوری]]
[[fr:Gryffondor]]
[[hr:Domovi u Hogwartsu]]
[[is:Gryffindor]]
[[ms:Rumah Hogwarts]]
[[nl:Zweinstein#Afdelingen van Zweinstein]]
[[pt:Gryffindor]]
[[sr:Хогвортске куће]]</text>
      <sha1>mm8daxrd4n4kc1y66uyqc2p5oj8nhx8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adenom bradavice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26585</id>
    <revision>
      <id>3923714</id>
      <parentid>3898088</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:32:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1547" sha1="kbnvf9prum53esv6drczt59ro40530o" xml:space="preserve">'''Adenom bradavice'''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://hrcak.srce.hr/file/408580|title=NIPPLE ADENOMA – A CASE REPORT|access-date=15. 4. 2026|archive-date=21. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260421160611/https://hrcak.srce.hr/file/408580|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (''Adenoma papillae mammae'') je benigni epitelni [[tumor]] dojke porijeklom od [[epitel]]a. Javlja se najčešće kod žena između 30. i 50. godine.

== Makroskopski izgled ==
To je pojedinačni tumor smješten u završnom dijelu izvodnog kanala dojke ''', odmah ispod bradavice'''. Veličine je od '''do 3&amp;nbsp;cm'''. Ne dovodi do deformacije niti do uvlačenja bradavice. Može se '''napipati'''.

Na presjeku se vidi da je sivocrvene boje, homogene građe, jasno ograničen, mekan i da se nalazi u cistično promijenjenom lumenu izvodnog kanala dojke.

== Mikroskopski izgled ==
Mikroskopski se vidi mnoštvo žljezdanih formacija različite veličine sa očuvanom bazalnom membranom na koju naliježu pravilnie kockaste epitelne ćelije. Ponekad ove ćelije grade solidna polja ili papilarne formacije. Stroma u tumoru je oskudna. Nije prisutan ćelijski pleomorfizam, kao ni patološke mitoze.

Tumor '''nije''' sklon malignoj alteraciji.

== Također pogledajte ==

*[[Tumori dojke|Ostali tumori dojke]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite book|url=https://repository.medri.uniri.hr/object/medri:8750/FILE0|title=Benigne lezije dojke koje oponašaju malignu bolest}}{{Mrtav link}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Tumori dojke]]</text>
      <sha1>kbnvf9prum53esv6drczt59ro40530o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vranica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27157</id>
    <revision>
      <id>3923792</id>
      <parentid>3747270</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodala sam tekst</comment>
      <origin>3923792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4111" sha1="ckvhjqa81kq0drqabgo02yik0xqtj9e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vranica.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Vranicu]]
'''Vranica''' je najpoznatija rudna [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], između [[Fojnica|Fojnice]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]].

Nalazi se na razvođu između rijeka [[Vrbas]]a, [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]] na jugu. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]] 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka, površinskih voda i nekoliko vrhova preko 2000 m n/v. 
Prostire se na približno 100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Rosinj (jedan od vrhova) nalazi se 12 kilometara od centra općine.

Tradicija života na Vranici duboko je povezana sa stočarstvom i izradom autentičnih mliječnih proizvoda. Na planinskim visoravnima i danas su aktivna tradicionalna katunska naselja, gdje lokalno stanovništvo boravi tokom ljetnih mjeseci. Posjetioci na Vranici mogu doživjeti izvorni način života u drvenim kolibama (stočarskim stanovima) i probati poznati vranički sir. Planina raspolaže razvijenom mrežom obilježenih planinarskih staza koje povezuju njene najviše vrhove i prirodne atrakcije. Nekoliko planinarskih domova i skloništa pruža sigurno utočište posjetiocima, čineći Vranicu pristupačnom destinacijom za višednevne ture, fotografiju i planinski turizam.

== Geologija ==
Planinska grupa Vranica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i osim Vranice (2112 m) čine je: [[Ivan-planina]] (1534 m), [[Bitovnja]] (1742 m), Lopata (1383 m), [[Inač]] (1437 m), Pogorelica (1437 m), [[Zec planina]] (1871 m), Vitreuša (1919 m), Matorac (1937 m) i Dobruška Vranica (1964 m). Ovaj planinski masiv ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih krečnjačko-[[dolomit]]nih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, padine su blaže nagnute, a doline su razvijenije. Okolne [[Dinaridi|dinarske]] planine imaju oštre vrhove i strme i raščlanjene padine.

Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci.

Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potiču iz starijeg [[paleozoik]]a. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno [[vulkan]]sko područje, obično nazivaju ''srednjebosanskim rudnim planinama''. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinijeli pojavi rudnih ležišta ([[željezo]], [[bakar]], [[živa]], [[kvarc]], [[barit]], [[mangan]], [[srebro]], [[zlato]]).&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Grupa Vranice (masiv Vranice) - DINARSKO GORJE]&lt;/ref&gt;  Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prahistorijsko doba. Fojnica i Kreševo su kroz cijeli srednji vijek bili su centar bosanskog rudarstva, koje je  bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne.


== Hidrologija ==
Na njoj je [[Prokoško jezero]]. Udaljeno je od planinarskog doma 6&amp;nbsp;km. Također ima dosta izvora od kojih su najinteresantniji izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i drugih, kao i mnoštvo slapova (Crndo, Kozički) i mnogo pećina i jama.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Vranica}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=IBaAVkGHdsk &quot;Vranica&quot;], ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 21. 1. 2016.
* [https://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm Planinska grupa Vranica – ZONE 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107233030/http://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm |date=7. 1. 2016}}

{{Planine u BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dvohiljadaši u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dinaridi]]</text>
      <sha1>ckvhjqa81kq0drqabgo02yik0xqtj9e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923794</id>
      <parentid>3923792</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:30:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ doala sam tekst</comment>
      <origin>3923794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4112" sha1="ryq5f83n9xo9wrb4zyjr4w7lfxka5nt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vranica.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Vranicu]]
'''Vranica''' je najpoznatija rudna [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], između [[Fojnica|Fojnice]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]].

Nalazi se na razvođu između rijeka [[Vrbas]]a, [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]] na jugu. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]] 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka, površinskih voda i nekoliko vrhova preko 2000 m n/v. 
Prostire se na približno 100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Rosinj (jedan od vrhova) nalazi se 12 kilometara od centra općine.

Tradicija života na Vranici duboko je povezana sa stočarstvom i izradom autentičnih mliječnih proizvoda. Na planinskim visoravnima i danas su aktivna tradicionalna katunska naselja, gdje lokalno stanovništvo boravi tokom ljetnih mjeseci. Posjetioci na Vranici mogu doživjeti izvorni način života u drvenim kolibama (stočarskim stanovima) i probati poznati vranički sir. Planina raspolaže razvijenom mrežom obilježenih planinarskih staza koje povezuju njene najviše vrhove i prirodne atrakcije. Nekoliko planinarskih domova i skloništa pruža sigurno utočište posjetiocima, čineći Vranicu pristupačnom destinacijom za višednevne ture, fotografiju i planinski turizam.

== Geologija ==
Planinska grupa Vranica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i osim Vranice (2112 m) čine je: [[Ivan-planina]] (1534 m), [[Bitovnja]] (1742 m), Lopata (1383 m), [[Inač]] (1437 m), Pogorelica (1437 m), [[Zec planina]] (1871 m), Vitreuša (1919 m), Matorac (1937 m) i Dobruška Vranica (1964 m). Ovaj planinski masiv ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih krečnjačko-[[dolomit]]nih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, padine su blaže nagnute, a doline su razvijenije. Okolne [[Dinaridi|dinarske]] planine imaju oštre vrhove i strme i raščlanjene padine.

Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci.

Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potiču iz starijeg [[paleozoik]]a. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno [[vulkan]]sko područje, obično nazivaju ''srednjebosanskim rudnim planinama''. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinijeli pojavi rudnih ležišta ([[željezo]], [[bakar]], [[živa]], [[kvarc]], [[barit]], [[mangan]], [[srebro]], [[zlato]]).&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Grupa Vranice (masiv Vranice) - DINARSKO GORJE]&lt;/ref&gt;  Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prahistorijsko doba. Fojnica i Kreševo su kroz cijeli srednji vijek bili su centar bosanskog rudarstva, koje je  bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne.


== Hidrologija ==
Na njoj je [[Prokoško jezero]]. Udaljeno je od planinarskog doma 6&amp;nbsp;km. Također ima dosta izvora od kojih su najinteresantniji izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i drugih, kao i mnoštvo slapova (Crndo, Kozički) i mnogo pećina i jama.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Vranica}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=IBaAVkGHdsk &quot;Vranica&quot;], ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 21. 1. 2016.
* [https://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm Planinska grupa Vranica – ZONE 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107233030/http://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm |date=7. 1. 2016}}

{{Planine u BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dvohiljadaši u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dinaridi]]</text>
      <sha1>ryq5f83n9xo9wrb4zyjr4w7lfxka5nt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923795</id>
      <parentid>3923794</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:32:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodala sam tekst</comment>
      <origin>3923795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4141" sha1="0890ce4c7qe0gsm8rnpx4lqdvtwngq9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vranica.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Vranicu]]
'''Vranica''' je najpoznatija rudna [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], između [[Fojnica|Fojnice]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]].

Nalazi se na razvođu između rijeka [[Vrbas]]a, [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]] na jugu. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]] 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka, površinskih voda i nekoliko vrhova preko 2000 m n/v. 
Prostire se na približno 100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Rosinj (jedan od vrhova) nalazi se 12 kilometara od centra općine.

Tradicija života na Vranici duboko je povezana sa stočarstvom i izradom autentičnih mliječnih proizvoda. Na planinskim visoravnima i danas su aktivna tradicionalna katunska naselja, gdje lokalno stanovništvo boravi tokom ljetnih mjeseci. Posjetioci na Vranici mogu doživjeti izvorni način života u drvenim kolibama (stočarskim stanovima) i probati poznati vranički sir. Planina raspolaže razvijenom mrežom obilježenih planinarskih staza koje povezuju njene najviše vrhove i prirodne atrakcije. Nekoliko planinarskih domova i skloništa pruža sigurno utočište posjetiocima, čineći Vranicu pristupačnom destinacijom za višednevne ture, fotografiju i planinski turizam.

== Fauna Vranice ==


== Geologija ==
Planinska grupa Vranica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i osim Vranice (2112 m) čine je: [[Ivan-planina]] (1534 m), [[Bitovnja]] (1742 m), Lopata (1383 m), [[Inač]] (1437 m), Pogorelica (1437 m), [[Zec planina]] (1871 m), Vitreuša (1919 m), Matorac (1937 m) i Dobruška Vranica (1964 m). Ovaj planinski masiv ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih krečnjačko-[[dolomit]]nih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, padine su blaže nagnute, a doline su razvijenije. Okolne [[Dinaridi|dinarske]] planine imaju oštre vrhove i strme i raščlanjene padine.

Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci.

Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potiču iz starijeg [[paleozoik]]a. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno [[vulkan]]sko područje, obično nazivaju ''srednjebosanskim rudnim planinama''. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinijeli pojavi rudnih ležišta ([[željezo]], [[bakar]], [[živa]], [[kvarc]], [[barit]], [[mangan]], [[srebro]], [[zlato]]).&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Grupa Vranice (masiv Vranice) - DINARSKO GORJE]&lt;/ref&gt;  Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prahistorijsko doba. Fojnica i Kreševo su kroz cijeli srednji vijek bili su centar bosanskog rudarstva, koje je  bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne.


== Hidrologija ==
Na njoj je [[Prokoško jezero]]. Udaljeno je od planinarskog doma 6&amp;nbsp;km. Također ima dosta izvora od kojih su najinteresantniji izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i drugih, kao i mnoštvo slapova (Crndo, Kozički) i mnogo pećina i jama.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Vranica}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=IBaAVkGHdsk &quot;Vranica&quot;], ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 21. 1. 2016.
* [https://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm Planinska grupa Vranica – ZONE 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107233030/http://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm |date=7. 1. 2016}}

{{Planine u BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dvohiljadaši u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dinaridi]]</text>
      <sha1>0890ce4c7qe0gsm8rnpx4lqdvtwngq9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923860</id>
      <parentid>3923795</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:50:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */ dodala sam tekst</comment>
      <origin>3923860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4111" sha1="ckvhjqa81kq0drqabgo02yik0xqtj9e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vranica.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Vranicu]]
'''Vranica''' je najpoznatija rudna [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], između [[Fojnica|Fojnice]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]].

Nalazi se na razvođu između rijeka [[Vrbas]]a, [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]] na jugu. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]] 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka, površinskih voda i nekoliko vrhova preko 2000 m n/v. 
Prostire se na približno 100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Rosinj (jedan od vrhova) nalazi se 12 kilometara od centra općine.

Tradicija života na Vranici duboko je povezana sa stočarstvom i izradom autentičnih mliječnih proizvoda. Na planinskim visoravnima i danas su aktivna tradicionalna katunska naselja, gdje lokalno stanovništvo boravi tokom ljetnih mjeseci. Posjetioci na Vranici mogu doživjeti izvorni način života u drvenim kolibama (stočarskim stanovima) i probati poznati vranički sir. Planina raspolaže razvijenom mrežom obilježenih planinarskih staza koje povezuju njene najviše vrhove i prirodne atrakcije. Nekoliko planinarskih domova i skloništa pruža sigurno utočište posjetiocima, čineći Vranicu pristupačnom destinacijom za višednevne ture, fotografiju i planinski turizam.

== Geologija ==
Planinska grupa Vranica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i osim Vranice (2112 m) čine je: [[Ivan-planina]] (1534 m), [[Bitovnja]] (1742 m), Lopata (1383 m), [[Inač]] (1437 m), Pogorelica (1437 m), [[Zec planina]] (1871 m), Vitreuša (1919 m), Matorac (1937 m) i Dobruška Vranica (1964 m). Ovaj planinski masiv ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih krečnjačko-[[dolomit]]nih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, padine su blaže nagnute, a doline su razvijenije. Okolne [[Dinaridi|dinarske]] planine imaju oštre vrhove i strme i raščlanjene padine.

Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci.

Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potiču iz starijeg [[paleozoik]]a. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno [[vulkan]]sko područje, obično nazivaju ''srednjebosanskim rudnim planinama''. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinijeli pojavi rudnih ležišta ([[željezo]], [[bakar]], [[živa]], [[kvarc]], [[barit]], [[mangan]], [[srebro]], [[zlato]]).&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Grupa Vranice (masiv Vranice) - DINARSKO GORJE]&lt;/ref&gt;  Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prahistorijsko doba. Fojnica i Kreševo su kroz cijeli srednji vijek bili su centar bosanskog rudarstva, koje je  bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne.


== Hidrologija ==
Na njoj je [[Prokoško jezero]]. Udaljeno je od planinarskog doma 6&amp;nbsp;km. Također ima dosta izvora od kojih su najinteresantniji izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i drugih, kao i mnoštvo slapova (Crndo, Kozički) i mnogo pećina i jama.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Vranica}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=IBaAVkGHdsk &quot;Vranica&quot;], ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 21. 1. 2016.
* [https://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm Planinska grupa Vranica – ZONE 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107233030/http://www.zone-2000.net/arhiv/10/059vranica/doc02.htm |date=7. 1. 2016}}

{{Planine u BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dvohiljadaši u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dinaridi]]</text>
      <sha1>ckvhjqa81kq0drqabgo02yik0xqtj9e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojana (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29731</id>
    <revision>
      <id>3923799</id>
      <parentid>3845885</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:59:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3345" sha1="4b4864xt26o0k7qzc8y0rce1lzp12yr" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Bojana
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Skadarsko jezero]]
| izvor_koordinate   =
| ušće               = [[Jadransko more]]
| ušće_koordinate    = {{coord|41|50|50|N|19|22|18|E|display=inline,title}}
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Albanija]] i [[Crna Gora]]
| lokacija           = [[Skadar]]
| etimologija        = 
| dužina             = 41
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 672&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       =
| površina sliva             = 19.582&lt;ref name=css&gt;{{cite web|title=The coastline of Albania : morphology, evolution and coastal management issues|url=http://ciesm.org/online/monographs/CSS-3/CSS_3_151_168.pdf|website=ciesm.org|page=8|language=en}}&lt;/ref&gt;
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Drim]]
| desne_pritoke      = 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Bojana''' ([[albanski jezik|albanski]]: ''Buna'', neodređeni oblik: ''Bunë'') je rijeka na granici [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Buene-River|title=Buenë River {{!}} river, Balkan peninsula {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Otječe iz [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] u [[Jadransko more]]. Teče u velikim okukama s prosječnim padom od 0,6&amp;nbsp;%. [[Drimnjača]] i rijeka [[Kiri]] donose u Bojanu velike količine nanosa, te bi ona mogla postati plovnom jedino stalnim bagerovanjem.

[[Datoteka:Buna-muendung.jpg|mini|desno|250p|Ušće Bojane u Jadransko more]]

Rijeka se pojavljuje kao Fiume Boiana na karti regije iz 1688, koju je objavio Vincenzo Coronelli. U to vrijeme, rijeka nije imala pritoke koje bi se u nju ulijevale. Prisustvo rijeke Drin koja ima vlastito ušće u Jadransko more na karti sugerira da se Drin nije ulio u rijeku Bojanu sve do nakon 1688. Vremenom su česte promjene toka i vodostaja dovele do poplava obala i okolnih ravnica. Takve pojave dovele su do sporog propadanja Manastira Svetih Sergija i Bakha, koji se nalazi na samoj obali rijeke Bojane.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ožujski Živkov|first1=Stanislav|date=2020|title=Evidence for the architectural reconstruction of the church of Sts. Sergius and Bacchus (Kisha e Shirgjit) on the Bojana (Buna) River near Skhodra, Albania|url=https://hrcak.srce.hr/file/375960|journal=Starohrvatska Prosvjeta|volume=3|issue=47|pages=589–629|access-date=16. 3. 2024|archive-date=18. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118121357/https://hrcak.srce.hr/file/375960|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-rijeka}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|River Buna}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Albaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>4b4864xt26o0k7qzc8y0rce1lzp12yr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pčela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36272</id>
    <revision>
      <id>3923851</id>
      <parentid>3811668</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T08:22:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3923851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14113" sha1="n8issx74i68sfszs00j3ue7ujipyfg3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Pčele
| slika = Bee Collecting Pollen 2004-08-14.jpg‎
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Pčela sakuplja [[polen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Arthropoda]]
| classis = [[Insecta]]
| ordo = [[Hymenoptera]]
| subordo = [[Apocrita]]
| superfamilia = '''Apoidea'''
| razdioba_stepen = Porodice
| razdioba =
[[Andrenidae]]&lt;br /&gt;
[[Apidae]]&lt;br /&gt;
[[Colletidae]]&lt;br /&gt;
[[Halictidae]]&lt;br /&gt;
[[Megachilidae]]&lt;br /&gt;
[[Melittidae]]&lt;br /&gt;
[[Stenotritidae]]
}}
'''Pčela''' je vrsta [[insekt|insekata]] iz reda opnokrilaca (''Hymenoptera''). Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakuplja [[cvijetni polen]], kao izvor bjelančevina i cvijetni [[nektar]] kao izvor ugljenih hidrata. Na [[Zemlja|Zemlji]] postoji oko 20 000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim područjima svijeta izuzev [[Antarktik]]a. Veličina pčele se kreće od 2&amp;nbsp;mm do 4&amp;nbsp;cm. Pretežno su crne ili sive boje.

== Podjela pčela ==

Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.

=== Solitarne pčele ===

Solitarne pčele žive usamljenički život tako da svaka ženka pravi sopstveno [[gnijezdo]] u tlu gdje gradi zemljane komore za polaganje jaja i odgajanje larvi.

=== Društvene pčele ===

Društvene pčele su pčele koje žive društvenim životom i kod kojih jedinke van pčelinje zajednice ne mogu da prežive. Postoji više stotina vrsta društvenih pčela, koje grade složenu, visoko organizovanu zajednicu. Unutar društva postoji jasna podjela uloga zavisno od spola i starosti pčela. Određene pčele se brinu za odbranu, sakupljanje hrane, razmnožavanje, čistoću, klimatizaciju itd. Granica nije oštra, pošto postoje pčele koje žive isto kao solitarne, osim što više ženki dijeli isto gnijezdo. Neke žive u manjim zajednicama (2 do 7 pčela), neke grade privremene kolonije koje ujesen izumiru i samo oplođena ženka preživi zimu (primjer je bumbar). Najznačajnije su medonosne pčele, od koji je najznačajnija vrsta evropsko-afrička medonosna pčela (''Apis mellifica'' L.), koja se uzgaja širom svijeta.

== Vrste pčela ==

Na svijetu ima približno oko 20.000 vrsta pčela gotovo na svim [[kontinent]]ima.

=== Evropske vrste pčela ===

U Evropi postoje različite vrste medonosnih pčela. Razlikuju se po boji, građi tijela, ponašanju, sposobnosti prikupljanja nektara, polena i dr. 
[[Datoteka:Bienen auf Wabe 1.jpg|300px|mini|desno|Kranjske pčele na saću]]
* '''[[Kranjska pčela]]''' (''Apis mellifica var. carnica Pollm'') - ili domaća pčela. Pripada grupi tamnih pčela. Tijelo joj je crne boje obraslo sivkastosrebrnastim dlačicama. Pčele radilice kranjske pčele imaju izuzetan nagon za sakupljanje hrane u prirodi. Matica ima veliku plodnost (2.000 jajašaca dnevno) i otporna je na bolesti. Prvi put je opisana u [[Slovenija|Sloveniji]], ali ona je svojstvena i autohtona širem prostoru. Postoji više podvrsta: alpska, panonska i sredozemna (jadranska).
* '''[[Italijanska pčela]]''' (''Apis meliffica var. ligustica''), pčela je [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] žučkaste boje navikla na dugotrajne paše i blagu klimu. Italijanska pčela ima vrlo blagu ćud, slabo izražen nagon za rojenjem, snažan razvoj tokom ljeta i jeseni te vrlo visoku plodnost matice. Česta osobina italijanske pčele medarice je i zalijetanje u tuđe košnice tako da nije omiljena kod svih pčelara. Zbog života u blagoj klimi leglo održava do kasnih jesenskih dana pa tako i zimuje u vrlo brojnim i jakim zajednicama. Odlikuje ju slabiji instinkt za sakupljanje [[propolis]]a i nektara, međutim ima odličnu sposobnost korištenja slabih paša.
* '''[[Kavkaska pčela]]''' (''Apis mellifica var. caucasica'') - porijeklom je sa [[Kavkaz]]a u [[Gruzija|Gruziji]]. Prema vanjštini sliči pomalo na kranjsku pčelu, a razlikujemo dvije vrste: sivu i žutu. Ima spori proljetni razvoj, ali ima odličnu odbrambenu sposobnost prema uljezima. Sama pčela ima duže rilce i marljivi je radnik na svim pčelinjim pašama, ali je sklona zalijetanju u tuđe košnice, tj. grabeži. Posjeduje slab rojevni nagon i brzo se prilagođava novim pašama. Posjeduje veliku sposobnost prikupljanja propolisa.
* '''[[Tamna evropska pčela]]''' (''[[Apis mellifica var. mellifica L.]]'') - najviše se uzgaja u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Krupne je građe sa zatupljenim zatkom, kratkog [[jezik]]a i tamno sivom gotovo crnom bojom. Otporna je i prilagođena za duge i hladne zime. Zbog te osobine ta se vrsta pčela uspjela održati još u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj]] [[amerika|Americi]] kao i [[Sibir]]u. Tokom sezone se razvija u zajednice srednje snage, razvoj zajednice traje dugo u jesen pa zimuje u jakim, brojnim društvima. Prinosi [[propolis]]a su umjereni, otporna je na bolesti dok med unosi slabije od Italijanske i sive Kranjske pčele.

=== Ostale vrste pčela ===

* '''[[Patuljasta pčela]]''' (''Apis florea F.''), porijeklom je iz [[indija|Indije]]. Osobina ove vrste je da gradi jednostruko saće na otvorenom [[prostor]]u, obično na nekom [[stablo|stablu]]. Specifičnost njenog saća je u tome da ova pčela gradi ćelije raznih veličina za: radiličko saće, trutovsko saće i matičnjake koji imaju oblik [[žir]]a. Zajednica ima jak odbrambeni mehanizam, razmnožava se rojenjem, a posebnost vrste je i da u nestanku paše napušta [[gnijezdo]] u potrazi za novom jačom pašom koja zajednici osigurava dovoljne količine [[hrana|hrane]].
* '''[[Divovska pčela]]''' (''apis dorsata'') izgrađuje jednostruko saće na kojem živi. Sve ćelije saća gradi jednake veličine, bez razlike za trutovsko, radiličko ili za matičnjake. Dubina ćelija saća divovske pčele doseža i do 34[[milimetar|mm]]. Same radilice dvostruko su veće od evropske medonosne kranjske pčele. Kod ovih pčela nema razlike u veličini između radilica i matica. Divovska pčela živi na otvorenom pa je prema tome prilagodila način [[život]]a. Odbrambeni mehanizmi kod ove pčele su posebno izraženi i odlično čuva svoje [[leglo]]. Stare zajednice dijele se na nove manje zajednice, rojevni [[nagon]] je kod te vrste vrlo slab. U slučajevima nestanka ili slabljenja paše, napušta [[gnijezdo]] i seli na područje bogatije hranom.
* '''[[Afrikanizirana pčela]]''' - je pčela nastala u sklopu projekta [[Brazil]]ske vlade kako bi se dobila [[medonosna pčela]] sposobna da i u tropskoj klimi sa puno vlage uspješno oprašuje [[flora|floru]] te da pritom sakupi što veće količine [[med]]a.

== Medonosna pčela ==
[[Datoteka:Honey bee on Acacia dealbata blossom-bs.jpg|mini|desno|300px|Pčela sakuplja [[polen]] na cvijetu mimoze]]
Medonosna pčela je društveni insekt, čije društvo sačinjavaju: matica (1), radilice (od 25 do 150.000 pčela) i trutovi (nekoliko stotina). Pčele imaju svoje dalje i bliže srodnike. Po tome što je u svih njih tijelo člankovito svrstavamo ih u kolo zglavkara, a što imaju izdvojene članke i tjelesne djelove: glavu, grudi, trbuh i noge i što dišu na dušnik čine klasu insekata. Insekte koji imaju opnasta krila i usta podešena za srkanje i lizanje hrane ubrajamo u red opnokrilaca. U ovaj red spada i pčela. Prve pčele živjele su usamljenim životom, tj. svaka ženka sakupljala je hranu za sebe i svoje leglo, a tako žive i sadašnje vrste koje su ostale na nižem stepenu razvoja. Međutim, današnja medonosna pčela razvila se kao društvena životinja te živi u velikim zajednicama. Domovina medonosne pčele jos nije tačno utvrđena, jer su tragovi [[prahistorija|prahistorijskog]] života pčela vrlo oskudni. Neki naučnici smatraju da je domovina medonosne pčele [[Indija]], dok drugi tvrde da je to srednja Evropa. Međutim, do sada su samo u [[Njemačka|Njemačkoj]], Francuskoj i Čehoslovačkoj nadjene okamenjene pčele najstarijih oblika. Prema svojoj rasprostranjenosti medonosna pčela se dijeli na tri područja: - prvo područje obuhvata Evropu, Afriku i Aziju bez južnog i istočnog djela, - drugo područje obuhvata južnu i istočnu [[Azija|Aziju]], tj. Indiju, Kinu i Japan, - treće područje obuhvata čitav američki kontinent i Australiju (u Sjevernu Ameriku pčele su prenesene početkom XVII vijeka, a u Južnu Ameriku i Australiju početkom XVIII vijeka). U različitim klimama formirale su se različite rase medonosne pčele. One se međusobno razlikuju po boji i ponašanju. S obzirom na te njihove osobine razlikujemo nekoliko rasa medonosne pčele. Sve rase medonosne pčele mogu se podijeliti u dvije grupe:

# crne ili tamne pčele i 
# žute pčele.

U prvu grupu spadaju kranjska, kavkaska, sjevernoafrička, zapadnoafrička i madagaskarska pčela. Drugoj grupi pripadaju italijanska, žuta kavkaska, grčka, [[Sirija|sirijska]], [[Palestina|palestinska]], egipatska i saharska pčela. Crne ili tamne pčele žive uglavnom u sjevernim i srednjim dijelovima [[Evropa|Evrope]] i na Balkanu, dok su žute rase rasprostranjene u južnim djelovima Evrope i u centralnom djelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. U Bosni i Hercegovini živi kranjska pčela sa svoja dva varijateta: sivka, koja se po spoljačnjim osobinama nalazi izmedju crnih i žutih pčela i banatska žuta pčela, koja je vjerovatno postala ukrštanjem crne i žute. U crne spadaju: njemačke, [[Kavkaz|kavkaske]], [[Grčka|grčke]]. U žute spadaju: italijanska, žuta kavaska, sirijska, egipatska, kiparska.

== Matica ==

[[Datoteka:Bee 10.jpg|300px|mini|desno|Pčela pri ulasku u [[pčelinjak]]]]
Matica je jedina spolno zrela ženka u pčelinjem društvu, čiji je zadatak nošenje jaja i time obezbjeđivanje opstanka društva, kao i držanje pčelinjeg društva na okupu putem [[feromon]]a koje luči. Iz oplođenih jaja se razvijaju ženke (radilice ili matice), dok iz neoplođenih se razvijaju mužjaci (trutovi). Matica je znantno veća od radilice i duža od truta.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Kulinčević|first=Jovan|url=https://www.worldcat.org/oclc/1372527061|title=Pčelarstvo|date=2012|publisher=Partenon|others=Princeps)|isbn=978-86-7157-580-5|edition=8., dopunjeno izd|location=Beograd|oclc=1372527061}}&lt;/ref&gt;
Jedno pčelinje društvo može da ima samo jednu maticu. Ukoliko se desi da se izleže više matica, doći će do podjele društva prirodnim rojenjem.
Maticu oplođavaju trutovi. Tokom života matica izlijeće iz košnice samo jednom, pri parenju, i izuzetno ako dođe do rojenja. Oplođena matica polaže jaja u ćelije saća. Iz najvećeg broja jaja izlegu se radilice, iz malog broja jaja izlegu se trutovi, a iz nekoliko posebno ugrađenih matičnjaka izlegu se matice.
Matica se rađa iz oplođenog jajeta, a da li će opstati zavisi od ishrane. Dnevno matica može snijeti od 2500 do 5000 jaja.
Matica se, od pčele radilice, razlikuje i po izgledu. Njeno tijelo je mnogo duže i trbušni dio tijela je otvorenije (bronzane) boje, noge su duže, a leđa bez dlačica. Na zadnjim nogama ona nema korpice za odlaganje cvijetnog praha (kao radilice) i oblik [[žaoka|žaoke]] je drugačiji nego kod radilice.
Matica se u košnici kreće u pravcu kretanja Sunca. Ujutro je na istočnom dijelu košnice, u podne je između središnjih ramova, a uveće na zapadnoj strani.

== Trut ==

Trut je spolno razvijen mužjak i u jednoj košnici ih je od pet do šest stotina, izuzetno može ih biti i više hiljada. Izliježe se iz neoplođenih jaja tzv. djevičanskim rađanjem (partenogenezom). Cilj truta je sparivanje sa maticom, te nikakve druge uloge nemaju u društvu. Za razliku od ženki oni ne posjeduju žaoku.
Nešto je veći od radilice, a manji je od matice. Ne sakuplja nektar iz vjetova i nema korpica za polen na nogama. Također, nema žlijezda za lučenje voska, niti za mliječ.

Služi uglavnom da održava mikroklimu u košnici, za oplođavanje matice i da bude psihološka podrška radilicama u smislu sigurnosti. Pčelinje društvo može da ima nekoliko stotina trutova, a ako se desi da izleže veliki broj njih, radilice ih pobiju.Ako je paša osrednja i duže traje a matica starija i ima dosta trutovskog saća, pčele će odgajati veći broj trutova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Radilica ==

[[Datoteka:Skupljanje_polena_8.JPG|300p|desno|mini|Radilica sakuplja [[polen]], toplog, zimskog dana]]
Radilica je spolno nerazvijena ženka pčele. Izleže se iz oplođenih jaja i od polaganja jaja do izleganja jedinke prođe 21 dan. Ona obavlja sve poslove u pčelinjem društvu: hrani leglo, sakuplja [[nektar]], cvijetni prah, [[propolis]] (pčelinju smolu), gradi saće, održava temperaturu i vlažnost vazduha u košnici, održava čistoću, brani [[pčelinjak]] od uljeza, hrani i njeguje maticu, proizvodi [[med]], mliječ, itd. Broj radilica u društvu je promjenljiv i zavisi od rase pčela, godišnjeg doba, plodnosti matice i drugih okolnosti. Dužina života radilice je također promjenljiva, i prije svega zavisi od godišnjeg doba.

== Oprašivanje ==

Pčele igraju veliku ulogu u [[Oprašivanje|oprašivanju]] cvjetova. Mogu se fokusirati na skupljanje nektara ili polena, u zavisnosti od njihovih trenutnih potreba.
Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane zavisi od oprašivanja koje čine pčele. Većina pčela ima elektrostatski naboj koji povećava apsorpciju polena. Polen i nektar stvaraju masu koja je najčešće viskozna, ali može i biti kruta. Ta masa je sferoidnog oblika te pohranjena u male ćelije u kojima se i jajašca nalaze.

== Također pogledajte ==
* [[Apiologija]]
* [[Medonosna pčela]]
* [[Pčelarstvo]]
* [[Bolesti pčela]]
* [[Pčelinji vosak]]
* [[Trut]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Anthophila}}
* [https://web.archive.org/web/20060428075519/http://cache.ucr.edu/~heraty/beepage.html Vrste pčela] {{Simboli jezika|en|Engleski jezik}}
* [http://gears.tucson.ars.ag.gov Carl Hayden pčelarski istraživački centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051101200313/http://gears.tucson.ars.ag.gov/ |date=1. 11. 2005 }} {{Simboli jezika|en|Engleski jezik}}

[[Kategorija:Insekti]]
[[Kategorija:Pčelarstvo]]
[[Kategorija:Pčele]]</text>
      <sha1>n8issx74i68sfszs00j3ue7ujipyfg3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balša III Balšić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37454</id>
    <revision>
      <id>3923785</id>
      <parentid>3830154</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T18:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2306" sha1="tfw94thmwxp4afscgpn88p4xw4zat9m" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of  arms Balsic family XIV.svg|mini|150px|Grb]]'''Balša III Balšić''' (1403-1421). Gospodar [[Zeta|Zete]] i pripadnik nevelike loze dinastije [[Balšići]]. Balša III je sin Đurđa II Stratimirovića Balšića i [[Jelena Lazarević|Jelene]], kćerke srpskog [[oblasni gospodar|oblasnog gospodara]] [[knez]]a [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]]. Poslije očeve smrti majka Jelena je pomagala svome sinu Balši u upravljanju Zetom.

Balša III je kasnije dobijao pomoć od bosanskog vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]], za koga se udala njegova majka, te od ujaka, [[despot]]a [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]]. Čitava njegova vladavina protekla je u nastojanju da istisne [[Venecija|Veneciju]] iz zetskog primorja. Teško je obolio. Umro je u [[Despotovina|Despotovini]] (Srbiji) 1421. Daljnju upravu nad Zetom povjerio je ujaku despotu Stefanu Lazareviću.

==Preci==
{{ahnentafel top|width=100%}}
&lt;center&gt;{{Ahnentafel-compact5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #9fe;
|1= 1. '''Balša III'''
|2= 2. [[Đurađ II]]
|3= 3. [[Jelena Lazarević]]
|4= 4. [[Stracimir Balšić|Stracimir]]
|5= 5. [[Milica Mrnjavčević]]
|6= 6. [[Lazar Hrebeljanović]]
|7= 7. [[Milica Nemanjić]]
|8= 8. [[Balša I]]
|10= 10. [[Vukašin Mrnjavčević]]
|11= 11. Jelena
|12= 12. Pribac Hrebeljanović
|14= 14. [[Vratko Nemanjić]]
|20= 20. [[Mrnjava]]
|28= 28. [[Vratislav Nemanjić]]
}}&lt;/center&gt;
{{ahnentafel bottom}}[[Datoteka: Balsa III Balsic 1421 eng.svg|mini|197x197px|desno| Stanje posjeda Venecije i Balše III Balšića]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite book|last=Papović|first=Dragutin|url=https://hrcak.srce.hr/file/398210|title=O nasljedstvu Balše III. Balšića|doi=10.17234/RadoviZHP.53.16|access-date=13. 4. 2026|archive-date=22. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260422062504/https://hrcak.srce.hr/file/398210|url-status=dead}}
{{Crnogorski vladari}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Balšić, Balša III}}
[[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>tfw94thmwxp4afscgpn88p4xw4zat9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>465. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40109</id>
    <revision>
      <id>3923802</id>
      <parentid>3651556</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="942" sha1="t88nuid8p6ymgrybkpopmb55a8c4ug2" xml:space="preserve">{{godina PNE|465}}Godina '''465. p. n. e.'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thelatinlibrary.com/imperialism/notes/xerxes.html|title=Xerxes (reigned 486- 465 B.C.)|website=www.thelatinlibrary.com|access-date=2019-05-22}}&lt;/ref&gt; bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme, bila je poznata kao '''Godina konzulstva Vibulana i Barbata''' (ili, rjeđe, '''godina 289. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 465. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. {{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 465. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|465 BC}}</text>
      <sha1>t88nuid8p6ymgrybkpopmb55a8c4ug2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41350</id>
    <revision>
      <id>3923764</id>
      <parentid>3915027</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:16:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* August */</comment>
      <origin>3923764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9441" sha1="sq6xjlw1odohwl8yxyk9rp0ck1k0e7i" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2023. ([[Rimski brojevi|MMXXIII]])''' je uobičajena godina koja je počela u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 2023. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 23. godina 3. milenija i 21. stoljeća, i 4. decenije 2020-ih.

U 2023. godini došlo je do smanjenja ozbiljnosti [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], a [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] (Svjetska zdravstvena organizacija) je u maju okončala svoj [[Vanredna situacija javnog zdravlja od međunarodnog značaja|globalni status vanredne situacije]]. Katastrofalne prirodne nesreće uključuju [[Spisak zemljotresa 21. vijeka|peti najsmrtonosniji zemljotres u 21. stoljeću]] [[Zemljotresi u Turskoj i Siriji 6. februara 2023.|koji je pogodio]] [[Turska|Tursku]] i [[Sirija|Siriju]], usmrtivši gotovo 60.000 ljudi, [[ciklon Freddy]] – najdugotrajniji zabilježeni tropski ciklon u historiji – koji je doveo do preko 1.400 smrtnih slučajeva u [[Malavi]]ju i [[Mozambik|južnom Mozambiku]], [[Oluja Daniel|Daniel]], koji je postao najsmrtonosniji ciklon na svijetu od [[Ciklon Nargis|ciklona Nargis]] nakon što je u [[Libija|Libiji]] ubio najmanje 11.000 ljudi, velikog [[Zemljotres u Marakech-Safi 2023.|zemljotresa magnitude 6,8]] koji je pogodio zapadni [[Maroko]], u kojem je poginulo 2.960 ljudi, i [[Zemljotresi u Heratu 2023|trojnog potresa jačine 6,3 stepena]] koji je pogodio zapadni [[Afganistan]],400 ljudi.

== Događaji ==
=== Januar ===
* [[8. januar]] – Pristalice bivšeg [[Predsjednik Brazila|predsjednika]] [[Brazil]]a [[Jair Bolsonaro|Jaira Bolsonara]], nezadovoljne njegovim porazom na [[Predsjednički izbori u Brazilu 2022.|predsjedničkim izborima 2022]], [[Upad u državne institucije Brazila 2023.|upale]] u [[Vrhovni savezni sud Brazila|Vrhovni savezni sud]], [[Nacionalni kongres Brazila|Nacionalni kongres]] i [[Palača Planalto|Predsjedničku palaču]] u [[Brasília|Brasíliji]].

=== Februar ===
* [[6. februar]] 
** Snažan [[zemljotres]] [[Zemljotresi u Turskoj i Siriji 6. februara 2023.|pogodio]] jug [[Turska|Turske]] i sjeverozapad [[Sirija|Sirije]], odnijevši desetak hiljada života, uz približno 45.000 povrijeđenih i veliku materijalnu štetu.
** U [[Oberhof]]u ([[Njemačka]]) otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|Svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u.

=== April ===
* [[4. april]]
**Finska je postala trideset prvi član NATO-a

== 2023. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[3. januar]] – [[Walter Cunningham]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[astronaut]] ([[Apollo 7]])
* [[4. januar]]
** [[Rosi Mittermaier]], [[njemačka]] [[alpska skijašica]]
** [[Zoran Kalezić]], [[Crna Gora|crnogorski]] [[Pjevanje|pjevač]]
* [[6. januar]] – [[Gianluca Vialli]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
* [[8. januar]] – [[Roberto Dinamite]], brazilski nogometaš i [[političar]]
* [[10. januar]]
** [[Fabijan Lovrić]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik
** [[Jeff Beck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[gitarist]]
** [[Konstantin II, kralj Grčke|Konstantin II]], kralj [[Grčka|Grčke]]
* [[13. januar]] – [[Julian Sands]], britanski glumac
* [[16. januar]] – [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]]
* [[18. januar]] – [[Ivan Kordić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Novinarstvo|novinar]]
* [[23. januar]] – [[Klas Lestander]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.
* [[27. januar]] – [[Saša Petrović]], bosanskohercegovački glumac

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Paco Rabanne]], [[Španija|špansko]]-[[Francuska|francuski]] [[moda|modni]] kreator
* [[5. februar]] – [[Pervez Musharraf]], pakistanski predsjednik
* [[8. februar]] – [[Miroslav Blažević]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i hrvatski nogometni trener
* [[10. februar]] – [[Horst Nickel (biatlonac)|Horst Nickel]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[14. februar]] – [[Pitsa Galazi]], kiparska esejistkinja, pjesnikinja i emiterka
* [[15. februar]] 
** [[Paul Berg]], američki [[biohemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1980.]]
** [[Željko Grahovac]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor
* [[20. februar]] – [[Günter Bartnik]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== Mart ===
* [[13. mart]] – [[Marija Ujević-Galetović]], hrvatska kiparica i slikarica
* [[17. mart]] – [[Dubravka Ugrešić]], hrvatsko-[[nizozemska]] [[Pisac|književnica]]
* [[21. mart]]
** [[Janez Gorišek]], jugoslavenski i [[Slovenija|slovenski]] skijaš-skakač i arhitekt
** [[Willis Reed]], američki [[košarka]]š
** [[Ljiljana Sedlar]], srbijanska glumica

=== April ===
* [[4. april]] – [[Midhat Riđanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvist]] i [[Anglistika|anglist]]
* [[24. april]] – [[Senahid Halilović]], bosanskohercegovački lingvist

=== Maj ===
* [[7. maj]] – [[Jasmina Musabegović]], bosanskohercegovačka spisateljica
* [[10. maj]] – [[Ibro Mangafić]], bosanskohercegovački kompozitor i muzički pedagog
* [[15. maj]] 
** [[Alija Hafizović]], bosanskohercegovački umjetnik
** [[Robert Lucas Jr.|Robert Lucas Jr]], američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
* [[19. maj]] – [[Dževad Karahasan]], bosanskohercegovački književnik, romanopisac i esejist
* [[23. maj]] – [[Sanda Langerholz|Sanda Langerholz-Miladinov]], hrvatska glumica, pjevačica i plesačica
* [[24. maj]] – [[Tina Turner]], američka pjevačica

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Lino Jordan]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[12. juni]] – [[Silvio Berlusconi]], [[italija]]nski biznismen i [[političar]]
* [[15. juni]] – [[Glenda Jackson]], britanska glumica i političarka

=== Juli ===
* [[2. juli]]
** [[Milan Milutinović]], [[srbija]]nski političar
** [[Milica Šnajder]], bosanskohercegovačka klavirska pedagoginja i klavirist
* [[11. juli]]
** [[Milan Kundera]], [[Češka|češko]]-[[Francuska|francuski]] književnik
** [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac
* [[20. juli]] – [[Mirko Novosel]], jugoslavenski i hrvatski košarkaš, trener i funkcioner
* [[26. juli]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac
* [[30. juli]] – [[David Albahari]], srpski književnik

=== August ===
* [[7. august]] – [[William Friedkin]], američki režiser
* [[16. august]] – [[Beriz Belkić]], bosanskohercegovački političar
* [[17. august]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist
* [[20. august]] – [[Howard Spodek]], američki historičar
* [[22. august]] 
** [[Chrisje Comvalius]], nizozemska glumica
** [[Toto Cutugno]], [[italija]]nski pjevač
* [[23. august]] – [[Jevgenij Prigožin]], ruski oligarh
* [[25. august]] – [[Melita Bihali]], srbijanska glumica

=== Septembar ===
* [[5. septembar]] – [[Ivan Šuker]], hrvatski političar
* [[11. septembar]] – [[Endel Tulving]], [[Kanada|kanadski]] i [[Estonija|estonski]] psiholog
* [[22. septembar]] – [[Giorgio Napolitano]], italijanski političar i državnik

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – [[Asim Horozić]], bosanskohercegovački [[kompozitor]]
* [[16. oktobar]] – [[Martti Ahtisaari]], [[Finska|finski]] državnik i diplomat
* [[19. oktobar]] – [[Anfisa Rezcova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]]
* [[21. oktobar]] – [[Bobby Charlton]], [[Engleska|engleski]] nogometaš
* [[27. oktobar]] – [[Viktor Mamatov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[28. oktobar]]
** [[Erkki Antila]] [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
** [[Matthew Perry]], kanadsko-američki glumac

=== Novembar ===
* [[15. novembar]] – [[Žarko Laušević]], srbijanski glumac
* [[22. novembar]] – [[Sture Ohlin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. novembar]] – [[Henry Kissinger]], američki političar

=== Decembar ===
* [[4. decembar]]
** [[Hadžem Hajdarević]], bosanskohercegovački književnik
** [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]]
* [[5. decembar]] – [[Norman Lear]], američki scenarist i producent
* [[8. decembar]]
** [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
** [[Ryan O'Neal]], američki glumac
* [[11. decembar]] – [[Andre Braugher]], američki glumac

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Pierre Agostini]], [[Ferenc Krausz]] i [[Anne L'Huillier]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Moungi Bawendi]], [[Louis E. Brus]] i [[Aleksej Jekimov]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Katalin Karikó]] i [[Drew Weissman]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Jon Fosse]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Narges Mohammadi]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Claudia Goldin]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|2023|2023.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>sq6xjlw1odohwl8yxyk9rp0ck1k0e7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59376</id>
    <revision>
      <id>3923857</id>
      <parentid>3854432</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:29:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47841-02</username>
        <id>185377</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ratna organizacija */</comment>
      <origin>3923857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6797" sha1="jo68uxilpcj33bmqgxjf5awkzfb2szt" xml:space="preserve">{{preuređivanje}}
'''1. krajiški korpus''' sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je bio najveći korpus [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] sa operativnom zonom na području Bosanske krajine i odbrani koridora u [[Posavina|Posavini]]. Infrastrukturu i većinu borbenih sredstava naslijedio je od 5. korpusa [[JNA]] nakom povlačenja nekadašnje federalne armije iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u maju [[1992]]. godine.

== Historija ==

Na zasijedanju sjednice Narodne skupštine Srpske Republike BiH u Banjoj Luci 12. maja 1992 su donesene odluke o osnivanju odvojene srpske države u Bosni i Hercegovini, osnivanju predsjedništva i srpskim ciljevima u Bosni i Hercegovini. Donesena je i odluka o stvaranju vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Kao posljedica te odluke, jedinice JNA koje su tada još bile u Bosni i Hercegovini transformisane su u komande nove vojske, VRS-a. U daljem toku rata zadržane su čvrste veze sa JNA (preimenovanu u Vojsku Jugoslavije).  19. maja 1992., [[Momir Talić]] je postao komandant 1. krajiškog korpusa VRS-a koji je zadržao infrastrukturu i borbena sredstva 5. korpusa [[JNA]].

== Ratni put 1992-95 ==

Od maja 1992. godine jedinice 1. krajiškog korpusa angažovale su se u vojnim operacijama zauzimanja općina na teritoriji Bosanske krajine i Posavine sa osnovnim strategijskim ciljem spajanjem sa istočnim dijelom BiH pod kontrolom Srba. U junu 1992 godine general Talić, načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa general [[Boško Kelečević]], komandant specijalne jedinice MUP-a RSK general [[Borivoje Đukić]], general [[Slavko Lisica]] i tadašnji načelnik Štaba Prve oklopne brigade pukovnik [[Novica Simić]] planiraju i pokreću Operaciju koridor - proboj kroz Posavinu i spajanje sa istočnim snagama [[VRS]]. Prva faza operacije je počela 14. juna i trajala do spajanja srpskih snaga na potezu [[Doboj]] - [[Derventa]]. U drugoj fazi oklopne jedinice 1. krajiškog korpusa zauzimaju gradove [[Derventa|Derventu]] ([[7. juli]] [[1992]].), [[Modriča|Modriču]] ([[10. juli]] [[1992]].) i [[Odžak]] ([[13. juli]] [[1992]].) i izlaze na rijeku Savu. U trećoj fazi operacije srpske snage zauzimaju [[6. septembar|6. septembra]] [[1992]]. godine [[Bosanski Brod]]. Time je 1.KK izašao cijelom dužinom na Savu, izuzimajući hrvatski mostobran u Orašju gdje će linija razdvajanja ostati nepromijenjena do kraja rata. U operaciji &quot;Vrbas 92&quot; borbenim dejstvima korpus zauzima [[Jajce]] 29. septembra. Nastavlja borbe početkom 1993 na proširenju koridora u oklini Brčkog. Augusta 1993. korpus djeluje u operaciji &quot;Sadejstvo 93&quot; ,tzv. Strujnom koridoru, proširenju teritorije kopnenoj vezi sa istokom. Od 4. septembra 1994 dejstvuje u operaciji &quot;[[Breza 94]]&quot; na Bihać u sadejstvu sa pripadnicima [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodne odbrane]] [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]]. Korpus sredinom [[1995]] nakon združene akcije Vojske Hrvatske i [[Armija BiH|Armije BiH]] iz pravca Bihaća našao u teškom položaju i ugroženosti same Banje Luke. Nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Deytonskog sporazuma]] korpus prelazi u mirnodopsku formaciju i postaje dio sistema odbrane BiH nastavljajući tradiciju kroz srpski puk OS BiH.
Za zasluge u ratu tadašnji predsjednik Republike Srpske [[Radovan Karadžić]] odlikovao je 1. krajiški korpus [[Orden Nemanjića|Ordenom Nemanjića]].

== Ratna organizacija ==

U periodu od maja do decembra 1992. godine, popunjenost 1. krajiškog korpusa značajno je uvećana mobilizacijom i uključivanjem bivših jedinica teritorijalne odbrane (koje su preimenovane u lake brigade) u sastav korpusa. Pod komandom generala talića u decembru 1992. godine bile su jedinice:

* '''Štab korpusa'''
* [[File:Emblem of the 16th Krajina Motorized Brigade.png|25px]] [[16. krajiška motorizovana brigada VRS|16. krajiška motorizovana brigada]]
* [[File:Patch of the 1st Armored Brigade - Military Police.svg|25px]] 1. oklopna brigada
* 2. oklopna brigada
* [[File:43. приједорска моторизована бригада.jpg|25px]] 43. motorizovana brigada
* 27. motorizovana brigada
* [[File:Peta Kozarska.JPG|25px]] 5. kozaračka laka pješadijska brigada
* 22. laka pješadijska brigada
* 6. sanska laka pješadijska brigada
* 30. laka pješadijska divizija
* 10. krajiška pješadijska divizija (rasformirana krajem 1992.)
* 11. dubička laka pješadijska brigada
* 11. mrkonjićka laka pješadijska brigada
* 1. banjalučka laka pješadijska brigada
* 2. banjalučka laka pješadijska brigada
* 3. banjalučka laka pješadijska brigada
* 4. banjalučka laka pješadijska brigada
* 1. čelinačka laka pješadijska brigada
* 1. laktaška laka pješadijska brigada
* 1. srbačka laka pješadijska brigada
* 1. šipovska laka pješadijska brigada
* 19. donjevakufska laka pješadijska brigada
* 1. gradiška laka pješadijska brigada
* 1. novigradska laka pješadijska brigada
* [[File:Patch of the Prnjavor Brigade (earlier Version).svg|25px]] 1. prnjavorska laka pješadijska brigada
* 1. kotorvaroška laka pješadijska brigada
* 1. kneževska laka pješadijska brigada
* [[File:Patch of the 2nd Krajina Brigade.svg|25px]] 2. krajiška laka pješadijska brigada
* 1. ozrenska laka pješadijska brigada
* 2. ozrenska laka pješadijska brigada
* 1. trebiška laka pješadijska brigada
* 1. osinjska laka pješadijska brigada
* 1. krnjinska laka pješadijska brigada
* 1. vučjačka laka pješadijska brigada
* 1. teslićka laka pješadijska brigada
* 1. dobojska laka pješadijska brigada
* [[File:Unit of Meša Selimović.png|25px]] [[Samostalna muslimanska jedinica Meša Selimović]]
* 1. i 9. mješoviti artiljerijski puk
* [[File:Patch of the 1st Mixed Anti-Tank Brigade.svg|25px]] 1. mješoviti protivoklopni artiljerijski puk
* 1. laki artiljerijski puk protivvazdušne odbrane
* 89. raketna brigada
* 1. i 9. inžinjerijski puk
* 1. pontonirski bataljon
* 1. i 9. bataljon veze
* 1. i 9. bataljon vojne policije
* 1. autobataljon
* 1. sanitetski bataljon
* Poligon i pritvorska jedinica Manjača

'''Taktičke grupe:'''
* Taktička grupa  1
* Taktička grupa  2
* Taktička grupa  3
* Taktička grupa  4
* Taktička grupa  5
* Operativna grupa Doboj
* Operativna grupa Prijedor
* Operativna grupa Vlašić
* Grupa lakih brigada Banja Luka&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/bhs/cases/brdjanin/indictment/brd-fai010309b.htm |title=Predmet Talić |access-date=14. 12. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20031214155537/http://www.un.org/icty/bhs/cases/brdjanin/indictment/brd-fai010309b.htm |archive-date=14. 12. 2003 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Korpusi Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1992.]]</text>
      <sha1>jo68uxilpcj33bmqgxjf5awkzfb2szt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59442</id>
    <revision>
      <id>3923812</id>
      <parentid>3533494</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T00:27:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4835" sha1="sscoug8xrpvm2ab7f4yt654ffi68w16" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Cerska
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2586
| dužina_stepeni               = 19.0397
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 732
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205010&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Cerska u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Cerska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Cerska se nalazi 12&amp;nbsp;km od Vlasenice i 11&amp;nbsp;km od granice sa Srbijom.

== Mjesna zajednica ==
Naselje Cerska je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Novo naselje, Hakalaši, Čelebići, Gušteri, Hasanovići, Ćosići, Luke, Kurjaci, Muškići, Baltići, Babići, Hodžići, Šahići, Potok, Velići, Gobelje, Ferhatovići, Turnadžići, Durići i Muminovići.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |title=Mjesne zajednice općine Vlasenica |work=opstina-vlasenica.org |access-date=6. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111646/http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Cerska
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205010
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 732
| g2013_bosnjaci           = 716
| g2013_nepoznato          = 16
| g1991_ukupno             = 1409
| g1991_muslimani          = 1389
| g1991_srbi               = 12
| g1991_jugosloveni        = 6
| g1981_ukupno             = 1162
| g1981_muslimani          = 1132
| g1981_srbi               = 11
| g1981_hrvati             = 2
| g1981_jugosloveni        = 12
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 4
| g1971_ukupno             = 914
| g1971_muslimani          = 908
| g1971_srbi               = 4
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>sscoug8xrpvm2ab7f4yt654ffi68w16</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hajdučka trava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61528</id>
    <revision>
      <id>3923718</id>
      <parentid>3834345</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:20:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6678" sha1="t39fc1sua16s303awoufacoguht8dxe" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = lightgreen
| naziv = Hajdučka trava
| slika = Illustration_Achillea_millefolium0.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Hajdučka trava
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| ordo = Asterales
| familia = [[Asteraceae]]
| genus = '''''Achillea'''''
| species = '''''A. millefolium'''''
| dvoimeno = ''Achillea millefolium''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl von Linné|L.]], [[1753.]]
}}
'''Hajdučka trava''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Achillea millefolium L.''), je biljka iz porodice ''Asteraceae'' (''Glavočike'') Ujedno je opći naziv za sve vrste u rodu ''Achillea''. Poznata je još i kao '''kunica,''' '''stolisnik i sporiš'''. Latinsko ime je dobila po [[Grčka|grčkom]] mitskom junaku [[Ahilej]]u, koji je prema predanju privijao ovu biljku na [[rane]]. Predpostavlja se da je naše ime, '''Hajdučka trava''', dobila zato što su je [[Hajduk|hajduci]] privijali na otvorene rane i uboje, jer ubrzava zgrušavanje [[krv]]i i zaustavlja krvarenje.

== Osobine ==
To je višegodišnja snažna, zeljasta [[biljka]], koja na nekim mjestima može biti i odrvenjena. Naraste od 7 do 70&amp;nbsp;cm. [[Rizom]] je tanak i horizontalan. Može sačinjavati i do 50&amp;nbsp;cm duge korijene sa sterilnim izdancima. Listovi su mnogostruko izdijeljeni, odakle i potiče njeno latinsko ime ''mille'' - hiljadu ''folie'' - list. Donji listovi su mu drvenasti, a gornji su sjedeći i imaju povećane bazalne dlačice. Cvjetne krune hajdučke trave iz naših krajeva, uglavnom su bijele do slabo ružičaste boje ili sa mogućom blijedo plavom nijansom, sa cvjetićima raspoređenim u obliku štita. [[Sjeverna Amerika|Sjevernoameričke]] vrste mogu biti u cijelom spektru jarkih boja. Biljka cvjeta između jula i septembra. Raste do nadmorske visine od 1900 metara. Izrazito je ljekovita biljka koju mnogi smatraju običnim korovom.

== Rasprostranjenost ==
Obično raste na livadama, pašnjacima, polusuhim stepama, travnjacima, njivama i šumarcima. U [[Alpe|Alpama]] raste sve do 1900 [[metar]]a nadmorske visine. Gotovo kosmopolitski je raširena po cijeloj [[Evropa|Evropi]], većem dijelu Sjeverne Amerike, dok je u [[Mediteran]]skom području nešto rjeđa.

==Hemijski sastav==

Hajdučka trava, zavisno od nalazišta i doba godine, sadrži: oko 0,8 % [[Eterično ulje|eteričnog ulja]] u čije komponente ulaze: proazulen, alfa i beta pinen, 1-kamfor, borneol, tujon, cineol, [[organske kiseline]] ([[sirćetna kiselina]], [[mravlja kiselina]] i izovalerijanska) i složeni [[alkohol]]i. U cvjetovima se mogu naći i laktoni ([[matricin]], [[milefolid]], [[balhanolid]]) kao i neki [[flavonoidi]]. Također sadrži: [[vitamin K]], [[ahilein]]a, [[Smola|smolaste materije]], [[tanin]]e, [[fosfat]]e, [[nitrat]]e, [[kalijeve soli]] i neke druge elemente u manjim ili zanemarljivim količinama.

== Medicinski značaj ==

Hajdučka trava je jedna od naših najljekovitijih biljaka. Od davnina je poznato da ima mnogobrojna medicinska svojstva u odnosu na funkcije [[Jetra|jetre]]. Biljka djeluje kao [[holagog]] i [[holeretik]]. Osim toga, list hajdučke trave je [[hemostatik]] i [[antispazmodik]]. Koristi se i kao gorki [[tonik]], [[sedativ]], [[diuretik]], [[fermifug]].

Indikacije: Insuficijencija jetre, kamenci u [[žuč]]i i žučnoj kesici. Kamenac u [[bubreg]]u. Spazam [[Probavni sistem čovjeka|probavnih]] i [[Uterni putevi|uternih puteva]], [[Metroragija|metroragije]], nervoze, [[Astmatični napad|astma]], poteškoće kod cirkulacije, [[šuljevi]], [[reumatizam]].

Pojačava osjetljivost organizma na [[insulin]] i može se koristit kod pacijenata sa visokim i povišenim šećerom u krvi. Posebno se preporučuje pacijentima u početnom stadijumu [[dijabetes]]a.

== Primjena u narodnoj medicini ==

Hajdučka trava je poznata kao ljekovita biljka od davnina, a može se naći i u [[Grčka mitologija|grčkim mitovima]]. U našim krajevima jedna je od najpoznatijih i najčešće korištenih ljekovitih biljaka za cijeli spektar unutarnjih i vanjskih zdravstvenih problema. U narodnoj medicini upotrebljava se kod smetnji s jetrom, pogotovo kod [[Ciroza|ciroze]] i hroničnog [[hepatitis]]a. Hajdučka trava pozitivno utiče na [[Infekcija|infekcije]] urinarnog i probleme probavnog trakta. Stari narodni ljekari su je preporučivali za liječenje infekcija [[Mokraćni mjehur|mokraćnog mjehura]] i [[Mokraćni kanali|mokraćnih kanala]] te za ublažavane [[grč]]eva u stomaku. Zbog gorkih supstanci pojačava apetit i smanjuje nadutost stomaka. Može se koristiti i kod problema ženske prirode, kao što su: bolna, preobilna i neredovna [[menstruacija]] i kod menstrualnih grčeva. Hajdučka trava pojačava znojenje i pomaže kod snižavanja visoke tjelesne temperature uzrokovane [[Gripa|gripom]] ili prehladom. Efikasna je kod snižavanja [[Krvni pritisak|visokog krvnog pritiska]] i može se koristiti za liječenje proširenih krvnih sudova i [[Hemoroidi|hemoroid]]a. Preporučuje se kao sredstvo za odstranjivanje [[toksin]]a iz jetre i krvi u mješavini s [[Pirevina|pirevinom,]] kao i za pojačavanje cirkulacije. Narodni ljekari su davali hajdučku travu za zaustavljanje krvavog kašlja i krvarenja [[nos]]a.

Kod nekih osoba upotreba hajdučke trave može izazvati [[Alergija|alergijske]] reakcije na [[Koža|koži]]. U vrlo rijetkim slučajevima osjetljivost može biti toliko velika da i sam dodir svježe biljke izazove upalu kože i kožni osip.

&lt;gallery&gt;
Achillea_millefolium_habito.jpg|thumb|Domaća hajdučka trava s bijelim cvijetom
Achillea_millefolium_-_roosa_harilik_raudrohi_Valingu.jpg|thumb|Vrsta hajdučke trave sa roza cvijetom
Achillea_millefolium_cv2.jpg|thumb|Hajdučka trava sa ljubičastim cvijetom. Gaji se i kao ukrasna biljka
Achillea_millefolium_scan.jpg|thumb|desno|List hajdučke trave
&lt;/gallery&gt;

==Dodatna literatura==
{{Commonscat|Achillea millefolium}}
* Vasa Pelagić, Pelagićev Narodni Učitelj, 1888.
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'' str.195. Svjetlost, Sarajevo, 1984.
* Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs,1988 (Američko izdanje)
* Alma R. Hutchens. Indian Herbology of North America, Shambhala Publications, 1973.

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Achillea+millefolium  PFAF database Achillea millefolium]
*[http://e-ljekarna.net/stolisnik-kunica/ Stolisnik – Achillea millefolium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108025623/http://e-ljekarna.net/stolisnik-kunica/ |date=8. 1. 2015 }}
*[http://eserihija.com/pirevina-i-nacin-pripreme/ Hajdučka trava i pirevina]

[[Kategorija:Asterales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>t39fc1sua16s303awoufacoguht8dxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nizozemski Antili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65363</id>
    <revision>
      <id>3923734</id>
      <parentid>3922490</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:27:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na reviziji (uvodni dio)</comment>
      <origin>3923734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8074" sha1="oy6lyrwf79wnyjyv3byoldhqge9y3we" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =Antias Hulandes ([[Holandski jezik|holandski]])|
zvanično_ime                   =Nizozemski Antili|
ime_genitiv                    =Nizozemskih Antila|
zastava                        =Flag of the Netherlands Antilles.svg|
grb                            =Coat of arms of the Netherlands Antilles (1986-2010).svg|
mapa                           =LocationNetherlandsAntilles.png|
službeni_jezik                 =[[Holandski jezik|holandski]], [[engleski jezik|engleski]], [[papiamento]]|
glavni_grad                    =[[Willemstad]]|
vrsta_prve_vlasti              =Nizozemska prekomorska teritorija|
vladar_prva_vlast              =|
vrsta_druge_vlasti             =|      
vladar_druga_vlast             =|
po_površini_na_svijetu         =184.|
površina                       =800|
procenat_vode                  =zanemarivo|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =185.|
stanovnika                     =183,000|
gustoća                        =229|
nezavisnost                    =|
valuta                         =[[Gulden holanskih antila]]|
vremenska_zona                 =[[UTC]] -4|
himna                          =|
internetski_nastavak           =[[.an]]|
pozivni_broj                   =+599|
|}}
'''Nizozemski Antili'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|title=CIA - The World Factbook|website=www.cia.gov|language=en|access-date=18. 1. 2026|archive-date=5. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101205173858/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{nl|Nederlandse Antillen}}), poznati i kao '''Holandski Antili''', bili su autonomna država unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] koja je postojala od 1954. do 2010. Činili su je ostrva [[Saba]], [[Sint Eustatius]], [[Sint Maarten]], [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], koji se nalaze u području [[Mali Antili|Malih Antila]].

Nizozemski Antili osnovani su 1954. kao autonomni nasljednik nizozemske kolonije [[Kolonija Curaçao i zavisni posjedi|Curaçao i zavisnih posjeda]]. Njihovo raspuštanje 2010. predstavljalo je završetak procesa ustavnih promjena započetog ranije. [[Aruba]] je 1986. stekla status zasebne države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] taj status stekli 10. oktobra 2010. Istovremeno su [[Bonaire]], [[Sint Eustatius]] i [[Saba]] postali posebne općine Nizozemske i danas čine tzv. [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;GovNL_KingdomParts&quot;&gt;{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |website=Government of the Netherlands |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Surinam]], koji je bio susjedna nizozemska kolonija u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nije bio dio Nizozemskih Antila. Umjesto toga, 1954. postao je zasebna autonomna država unutar Kraljevine Nizozemske, a potpunu nezavisnost stekao je 1975.

Iako su Nizozemski Antili prestali postojati kao ustavna cjelina 2010, ostrva koji su ih činili i danas su dio Kraljevine Nizozemske. Međutim, njihov ustavni i pravni položaj se razlikuje. Aruba, Curaçao i Sint Maarten danas su države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su Bonaire, Sint Eustatius i Saba dio Nizozemske kao posebne općine.&lt;ref name=&quot;StatuutGeschiedenis&quot;&gt;{{cite web |title=Geschiedenis Statuut voor het Koninkrijk |url=https://www.parlement.com/geschiedenis-statuut-voor-het-koninkrijk |website=Parlement.com |publisher=Montesquieu Instituut |access-date=2. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrva koji su nekada činili Nizozemske Antile, zajedno s Arubom, danas se u širem geografskom i političkom kontekstu često nazivaju [[Nizozemski Karibi|Nizozemskim Karibima]], bez obzira na njihov sadašnji ustavni status.&lt;ref name=&quot;CaribbeanVisa&quot;&gt;{{cite web |title=Visa for the Dutch Caribbean |url=http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140119043938/http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-date=19. 1. 2014 |url-status=dead |website=Embassy of the Kingdom of the Netherlands in London |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored [[turizam|turizma]], značajan izvor prihoda Nizozemskih Antila predstavljao je finansijski sektor, odnosno poslovanje niza [[banka|banaka]] i ofšor kompanija koje su ovdje imale svoje sjedište.

Nizozemski Antili su službeno rasformisani 10. oktobra 2010. Po novom političkom poretku, [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] postali su autonomne zemlje unutar Kraljevine Holandije (zajedno s [[Aruba|Arubom]]), dok su ostrva [[Bonaire]], [[Saba]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] dobila status 'specijalnih općina' Nizozemske koje ne pripadaju niti jednoj njenoj provinciji.

Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:

* [[Ostrva privjetrine]] :
:* [[Curaçao]]
:* [[Bonaire]]
* [[Ostrva zavjetrine]] :
:* [[Saba]]
:* [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
:* [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada [[Francuska|francuskom]] prekomorskom teritoriju [[Gvadalupe]]

Nizozemski antili su [[1954]]. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Nizozemska.

Do [[1986]]. je i ostrvo [[Aruba]] bilo dio područja nizozemskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] uz Nizozemsku i nizozemske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam [[ABC-ostrva]].

Na ostrvima je [[1993]]. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.

Naročito je vrijedan spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njegov neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz [[avion]]a, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni. 
==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
; Uprava
* {{službeni website|http://www.gov.an}} Vlade Nizozemskim Antila
* [http://www.antillenhuis.nl Antillenhuis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616191350/http://www.antillenhuis.nl/ |date=16. 6. 2010 }}&amp;nbsp;– Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
* [https://web.archive.org/web/20161006035329/http://centralbank.cw/ Centralna Banka] Nizozemskih Antila
; Opće informacije
* [https://web.archive.org/web/20081025074859/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/netherlandsantilles.htm Netherlands Antilles] iz ''UCB Libraries GovPubs''
; Historija
* (en)} (šp) [http://www.wdl.org/en/item/4393/ Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527055959/https://www.wdl.org/en/item/4393/ |date=27. 5. 2016 }}{{Normativna kontrola}}{{Commons|Netherlands Antilles}}
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{wikiatlas|the Netherlands Antilles}}

[[Kategorija:Nizozemski Antili|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Karibima]]
[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije]]
[[Kategorija:Zavjetrinski Antili]]
[[Kategorija:20. vijek na Arubi]]
[[Kategorija:20. vijek na Bonaireu]]
[[Kategorija:20. vijek na Curaçau]]
[[Kategorija:20. vijek na Sint Maartenu]]
[[Kategorija:Države nizozemskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2010.]]
[[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]]</text>
      <sha1>oy6lyrwf79wnyjyv3byoldhqge9y3we</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923810</id>
      <parentid>3923734</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T00:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku (nova infokutija)</comment>
      <origin>3923810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12338" sha1="kgcsgsfpdch6fbdfm8um8bpib5zh4r7" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Nizozemski Antili
| izvorno_ime                    = Land Nederlandse Antillen
| status                         = [[Kraljevina Nizozemska|Konstitutivna zemlja Kraljevine Nizozemske]]
| genitiv                        = Nizozemskih Antila
| genitiv2                       = 
| razdoblje                      = 1954–2010.
| država_prije1                  = Curaçao i zavisne teritorije
| država_prije_zastava1          = Flag of the Netherlands.svg
| država_poslije1                = Aruba
| država_poslije_zastava1        = Flag of Aruba.svg
| država_poslije2                = Bonaire
| država_poslije_zastava2        = Flag of Bonaire.svg
| država_poslije3                = Curaçao
| država_poslije_zastava3        = Flag of Curaçao.svg
| država_poslije4                = Saba
| država_poslije_zastava4        = Flag of Saba.svg
| država_poslije5                = Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije
| država_poslije_zastava5        = Flag of Sint Eustatius.svg
| zastava                        = Flag of the Netherlands Antilles (1986–2010).svg
| zastava2                       = 
| grb                            = Coat of arms of the Netherlands Antilles (1986-2010).svg
| grb2                           = 
| uzrečica                       = ''Libertate unanimus''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[nizozemski jezik|nizozemski]]: ''In vrijheid verenigd'' – &quot;Ujedinjeni u slobodi&quot;)&lt;/small&gt;
| himna                          = [[Wilhelmus]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Vilim&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1954–1964)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Het Wilhelmus (tempo corrected).ogg]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Tera di solo y suave biento]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Zemlja sunca i blagog povjetarca&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1964–2000)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Himna bez naslova|Himna Nizozemskih Antila]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2000–2010)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Anthem of the Netherlands Antilles.ogg]]
| karta                          = Kingdom of the Netherlands in its region (Caribbean special).svg
| opis_karte                     = Položaj Nizozemskih Antila u Karipskom moru
| glavni_grad                    = [[Willemstad]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = [[Willemstad]]
| službeni_jezik                 = [[nizozemski jezik|nizozemski]], [[engleski jezik|engleski]], [[papiamento]]&lt;ref name=&quot;OfficieleTalen2007&quot;&gt;{{cite web |title=Landsverordening van de 28ste maart 2007 houdende vaststelling van de officiële talen (Landsverordening officiële talen) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR10499 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |date=28. 3. 2007 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = [[Latinica]]
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = Nizozemski Antilac, Nizozemska Antilka
| državno_uređenje               = Parlamentarna [[konstitutivna monarhija]]
| vrsta_vlasti                   = Monarh
| godina_prve_vlasti             = 1954–1980.
| vladar_prva_vlast              = [[Juliana, kraljica Holandije|Juliana]]
| vrsta_vlasti2                  = Monarh
| godina_druge_vlasti            = 1980–2010.
| vladar_druga_vlast             = [[Beatrix]]
| vrsta_vlasti3                  = Guverner (prvi)
| godina_treće_vlasti            = 1951–1956.
| vladar_treća_vlast             = [[Teun Struycken]]
| vrsta_vlasti4                  = Guverner (posljednji)
| godina_četvrti_vlasti          = 2002–2010.
| vladar_četvrti_vlast           = [[Frits Goedgedrag]]
| vrsta_vlasti5                  = Premijer (prvi)
| godina_peti_vlasti             = 1951–1954.
| vladar_peti_vlast              = [[Moises Frumencio da Costa Gomez]]
| vrsta_vlasti6                  = Premijer (posljednja)
| godina_šesti_vlasti            = 2006–2010.
| vladar_šesti_vlast             = [[Emily de Jongh-Elhage]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Nizozemskih Antila]]
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = [[Povelja Kraljevine Nizozemske]]
| događaj1                       = Donošenje Ustava
| događaj_datum1                 = 29. mart 1955.
| događaj2                       = Otcjepljenje [[Aruba|Arube]]
| događaj_datum2                 = 1. januar 1986.
| osnivanje                      = 15. decembar 1954.
| ukidanje                       = 10. oktobar 2010.
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 800
| po_površini_na_svijetu         = 184.
| procenat_vode                  = zanemarivo
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 197.041
| procjena_godina                = 2009.
| gustoća                        = 246
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = [[Gulden nizozemskih antila]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]]-4
| ljetno_računanje_vremena       = Ne izračunava se
| format_datuma                  = 
| vozacka_strana                 = desno
| pozivni_broj                   = +599
| internetski_nastavak           = [[.an]]
| danas_dio                      = [[Nizozemska]]&lt;br /&gt;* [[Aruba]]&lt;br /&gt;* [[Curaçao]]&lt;br /&gt;* [[Sint Maarten|Sveti Martin]]&lt;br /&gt;* [[Karipska Nizozemska]] ([[Bonaire]], [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]])
| komentar                       = 
}}
'''Nizozemski Antili'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|title=CIA - The World Factbook|website=www.cia.gov|language=en|access-date=18. 1. 2026|archive-date=5. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101205173858/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{nl|Nederlandse Antillen}}), poznati i kao '''Holandski Antili''', bili su autonomna država unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] koja je postojala od 1954. do 2010. Činili su je ostrva [[Saba]], [[Sint Eustatius]], [[Sint Maarten]], [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], koji se nalaze u području [[Mali Antili|Malih Antila]].

Nizozemski Antili osnovani su 1954. kao autonomni nasljednik nizozemske kolonije [[Kolonija Curaçao i zavisni posjedi|Curaçao i zavisnih posjeda]]. Njihovo raspuštanje 2010. predstavljalo je završetak procesa ustavnih promjena započetog ranije. [[Aruba]] je 1986. stekla status zasebne države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] taj status stekli 10. oktobra 2010. Istovremeno su [[Bonaire]], [[Sint Eustatius]] i [[Saba]] postali posebne općine Nizozemske i danas čine tzv. [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;GovNL_KingdomParts&quot;&gt;{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |website=Government of the Netherlands |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Surinam]], koji je bio susjedna nizozemska kolonija u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nije bio dio Nizozemskih Antila. Umjesto toga, 1954. postao je zasebna autonomna država unutar Kraljevine Nizozemske, a potpunu nezavisnost stekao je 1975.

Iako su Nizozemski Antili prestali postojati kao ustavna cjelina 2010, ostrva koji su ih činili i danas su dio Kraljevine Nizozemske. Međutim, njihov ustavni i pravni položaj se razlikuje. Aruba, Curaçao i Sint Maarten danas su države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su Bonaire, Sint Eustatius i Saba dio Nizozemske kao posebne općine.&lt;ref name=&quot;StatuutGeschiedenis&quot;&gt;{{cite web |title=Geschiedenis Statuut voor het Koninkrijk |url=https://www.parlement.com/geschiedenis-statuut-voor-het-koninkrijk |website=Parlement.com |publisher=Montesquieu Instituut |access-date=2. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrva koji su nekada činili Nizozemske Antile, zajedno s Arubom, danas se u širem geografskom i političkom kontekstu često nazivaju [[Nizozemski Karibi|Nizozemskim Karibima]], bez obzira na njihov sadašnji ustavni status.&lt;ref name=&quot;CaribbeanVisa&quot;&gt;{{cite web |title=Visa for the Dutch Caribbean |url=http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140119043938/http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-date=19. 1. 2014 |url-status=dead |website=Embassy of the Kingdom of the Netherlands in London |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored [[turizam|turizma]], značajan izvor prihoda Nizozemskih Antila predstavljao je finansijski sektor, odnosno poslovanje niza [[banka|banaka]] i ofšor kompanija koje su ovdje imale svoje sjedište.

Nizozemski Antili su službeno rasformisani 10. oktobra 2010. Po novom političkom poretku, [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] postali su autonomne zemlje unutar Kraljevine Holandije (zajedno s [[Aruba|Arubom]]), dok su ostrva [[Bonaire]], [[Saba]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] dobila status 'specijalnih općina' Nizozemske koje ne pripadaju niti jednoj njenoj provinciji.

Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:

* [[Ostrva privjetrine]] :
:* [[Curaçao]]
:* [[Bonaire]]
* [[Ostrva zavjetrine]] :
:* [[Saba]]
:* [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
:* [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada [[Francuska|francuskom]] prekomorskom teritoriju [[Gvadalupe]]

Nizozemski antili su [[1954]]. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Nizozemska.

Do [[1986]]. je i ostrvo [[Aruba]] bilo dio područja nizozemskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] uz Nizozemsku i nizozemske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam [[ABC-ostrva]].

Na ostrvima je [[1993]]. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.

Naročito je vrijedan spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njegov neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz [[avion]]a, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni. 
==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
; Uprava
* {{službeni website|http://www.gov.an}} Vlade Nizozemskim Antila
* [http://www.antillenhuis.nl Antillenhuis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616191350/http://www.antillenhuis.nl/ |date=16. 6. 2010 }}&amp;nbsp;– Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
* [https://web.archive.org/web/20161006035329/http://centralbank.cw/ Centralna Banka] Nizozemskih Antila
; Opće informacije
* [https://web.archive.org/web/20081025074859/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/netherlandsantilles.htm Netherlands Antilles] iz ''UCB Libraries GovPubs''
; Historija
* (en)} (šp) [http://www.wdl.org/en/item/4393/ Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527055959/https://www.wdl.org/en/item/4393/ |date=27. 5. 2016 }}{{Normativna kontrola}}{{Commons|Netherlands Antilles}}
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{wikiatlas|the Netherlands Antilles}}

[[Kategorija:Nizozemski Antili|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Karibima]]
[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije]]
[[Kategorija:Zavjetrinski Antili]]
[[Kategorija:20. vijek na Arubi]]
[[Kategorija:20. vijek na Bonaireu]]
[[Kategorija:20. vijek na Curaçau]]
[[Kategorija:20. vijek na Sint Maartenu]]
[[Kategorija:Države nizozemskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2010.]]
[[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]]</text>
      <sha1>kgcsgsfpdch6fbdfm8um8bpib5zh4r7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923815</id>
      <parentid>3923810</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T01:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18017" sha1="h25pw1rfyhrgrin9j4s8ekqrlgzo9od" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Nizozemski Antili
| izvorno_ime                    = Land Nederlandse Antillen
| status                         = [[Kraljevina Nizozemska|Konstitutivna zemlja Kraljevine Nizozemske]]
| genitiv                        = Nizozemskih Antila
| genitiv2                       = 
| razdoblje                      = 1954–2010.
| država_prije1                  = Curaçao i zavisne teritorije
| država_prije_zastava1          = Flag of the Netherlands.svg
| država_poslije1                = Aruba
| država_poslije_zastava1        = Flag of Aruba.svg
| država_poslije2                = Bonaire
| država_poslije_zastava2        = Flag of Bonaire.svg
| država_poslije3                = Curaçao
| država_poslije_zastava3        = Flag of Curaçao.svg
| država_poslije4                = Saba
| država_poslije_zastava4        = Flag of Saba.svg
| država_poslije5                = Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije
| država_poslije_zastava5        = Flag of Sint Eustatius.svg
| zastava                        = Flag of the Netherlands Antilles (1986–2010).svg
| zastava2                       = 
| grb                            = Coat of arms of the Netherlands Antilles (1986-2010).svg
| grb2                           = 
| uzrečica                       = ''Libertate unanimus''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[nizozemski jezik|nizozemski]]: ''In vrijheid verenigd'' – &quot;Ujedinjeni u slobodi&quot;)&lt;/small&gt;
| himna                          = [[Wilhelmus]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Vilim&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1954–1964)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Het Wilhelmus (tempo corrected).ogg]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Tera di solo y suave biento]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Zemlja sunca i blagog povjetarca&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1964–2000)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Himna bez naslova|Himna Nizozemskih Antila]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2000–2010)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Anthem of the Netherlands Antilles.ogg]]
| karta                          = Kingdom of the Netherlands in its region (Caribbean special).svg
| opis_karte                     = Položaj Nizozemskih Antila u Karipskom moru
| glavni_grad                    = [[Willemstad]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = [[Willemstad]]
| službeni_jezik                 = [[nizozemski jezik|nizozemski]], [[engleski jezik|engleski]], [[papiamento]]&lt;ref name=&quot;OfficieleTalen2007&quot;&gt;{{cite web |title=Landsverordening van de 28ste maart 2007 houdende vaststelling van de officiële talen (Landsverordening officiële talen) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR10499 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |date=28. 3. 2007 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = [[Latinica]]
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = Nizozemski Antilac, Nizozemska Antilka
| državno_uređenje               = Parlamentarna [[konstitutivna monarhija]]
| vrsta_vlasti                   = Monarh
| godina_prve_vlasti             = 1954–1980.
| vladar_prva_vlast              = [[Juliana, kraljica Holandije|Juliana]]
| vrsta_vlasti2                  = Monarh
| godina_druge_vlasti            = 1980–2010.
| vladar_druga_vlast             = [[Beatrix]]
| vrsta_vlasti3                  = Guverner (prvi)
| godina_treće_vlasti            = 1951–1956.
| vladar_treća_vlast             = [[Teun Struycken]]
| vrsta_vlasti4                  = Guverner (posljednji)
| godina_četvrti_vlasti          = 2002–2010.
| vladar_četvrti_vlast           = [[Frits Goedgedrag]]
| vrsta_vlasti5                  = Premijer (prvi)
| godina_peti_vlasti             = 1951–1954.
| vladar_peti_vlast              = [[Moises Frumencio da Costa Gomez]]
| vrsta_vlasti6                  = Premijer (posljednja)
| godina_šesti_vlasti            = 2006–2010.
| vladar_šesti_vlast             = [[Emily de Jongh-Elhage]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Nizozemskih Antila]]
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = [[Povelja Kraljevine Nizozemske]]
| događaj1                       = Donošenje Ustava
| događaj_datum1                 = 29. mart 1955.
| događaj2                       = Otcjepljenje [[Aruba|Arube]]
| događaj_datum2                 = 1. januar 1986.
| osnivanje                      = 15. decembar 1954.
| ukidanje                       = 10. oktobar 2010.
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 800
| po_površini_na_svijetu         = 184.
| procenat_vode                  = zanemarivo
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 197.041
| procjena_godina                = 2009.
| gustoća                        = 246
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = [[Gulden nizozemskih antila]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]]-4
| ljetno_računanje_vremena       = Ne izračunava se
| format_datuma                  = 
| vozacka_strana                 = desno
| pozivni_broj                   = +599
| internetski_nastavak           = [[.an]]
| danas_dio                      = [[Nizozemska]]&lt;br /&gt;* [[Aruba]]&lt;br /&gt;* [[Curaçao]]&lt;br /&gt;* [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]&lt;br /&gt;* [[Karipska Nizozemska]] ([[Bonaire]], [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]])
| komentar                       = 
}}
[[Datoteka:Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2-Benj004ency01ill stitched.jpg|mini|desno|300px|Historijska karta [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] s početka 20. vijeka]]
'''Nizozemski Antili'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|title=CIA - The World Factbook|website=www.cia.gov|language=en|access-date=18. 1. 2026|archive-date=5. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101205173858/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{nl|Nederlandse Antillen}}), poznati i kao '''Holandski Antili''', bili su autonomna država unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] koja je postojala od 1954. do 2010. Činili su je ostrva [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], koji se nalaze u području [[Mali Antili|Malih Antila]].

Nizozemski Antili osnovani su 1954. kao autonomni nasljednik nizozemske kolonije [[Kolonija Curaçao i zavisni posjedi|Curaçao i zavisnih posjeda]]. Njihovo raspuštanje 2010. predstavljalo je završetak procesa ustavnih promjena započetog ranije. [[Aruba]] je 1986. stekla status zasebne države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] taj status stekli 10. oktobra 2010. Istovremeno su [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Saba]] postali posebne općine Nizozemske i danas čine tzv. [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;GovNL_KingdomParts&quot;&gt;{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |website=Government of the Netherlands |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Surinam]], koji je bio susjedna nizozemska kolonija u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nije bio dio Nizozemskih Antila. Umjesto toga, 1954. postao je zasebna autonomna država unutar Kraljevine Nizozemske, a potpunu nezavisnost stekao je 1975.

Iako su Nizozemski Antili prestali postojati kao ustavna cjelina 2010, ostrva koji su ih činili i danas su dio Kraljevine Nizozemske. Međutim, njihov ustavni i pravni položaj se razlikuje. Aruba, Curaçao i Sveti Martin danas su države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su Bonaire, Sveti Eustahije i Saba dio Nizozemske kao posebne općine.&lt;ref name=&quot;StatuutGeschiedenis&quot;&gt;{{cite web |title=Geschiedenis Statuut voor het Koninkrijk |url=https://www.parlement.com/geschiedenis-statuut-voor-het-koninkrijk |website=Parlement.com |publisher=Montesquieu Instituut |access-date=2. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrva koji su nekada činili Nizozemske Antile, zajedno s Arubom, danas se u širem geografskom i političkom kontekstu često nazivaju [[Karipska Nizozemska|Nizozemskim Karibima]], bez obzira na njihov sadašnji ustavni status.&lt;ref name=&quot;CaribbeanVisa&quot;&gt;{{cite web |title=Visa for the Dutch Caribbean |url=http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140119043938/http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-date=19. 1. 2014 |url-status=dead |website=Embassy of the Kingdom of the Netherlands in London |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Geografska podjela ===
{{Glavni|Geografija Nizozemskih Antila}}
[[Datoteka:Kralendijk en Klein Bonaire.jpg|mini|desno|300px|Ravničarski pejzaž ostrva [[Klein Bonaire]]]]
Nizozemski Antili obuhvatali su šest ostrva u [[arhipelag]]u [[Mali Antili]], koja su geografski bila podijeljena u dvije zasebne grupe, međusobno udaljene oko 800 kilometara:

# Sjeverna grupa (SSS ostrva): [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]].
# Južna grupa (ABC ostrva): [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]].

==== Sjeverna grupa ====

Sjeverna grupa ostrva u literaturi je poznata i pod nazivima [[Ostrva zavjetrine]], Bovenwindska ostrva ili SSS ostrva, što predstavlja akronim nastao od početnih slova njihovih naziva ([[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]).

[[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] nalaze se u sjeveroistočnom dijelu [[Karibi|Kariba]], istočno od [[Portoriko|Portorika]]. Sva tri ostrva su vulkanskog porijekla i odlikuju se pretežno brdovitim reljefom.&lt;ref name=&quot;Species_Geography&quot;&gt;{{cite web |title=Geography of the Dutch Caribbean |url=https://www.dutchcaribbeanspecies.org/content/geography-dutch-caribbean |website=Dutch Caribbean Species Register |publisher=Naturalis Biodiversity Center |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Flag of Saba.svg|22px|border]] [[Saba]]
* [[Datoteka:Flag of Sint Eustatius.svg|22px|border]] [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]]
* [[Datoteka:Flag of Sint Maarten.svg|22px|border]] [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] – obuhvata južni dio ostrva [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], dok je sjeverni dio [[Sveti Martin (kolektivitet)|francuska prekomorska teritorija]].

Ova granica na ostrvu [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] predstavljala je jedinu kopnenu granicu Nizozemskih Antila s nekom drugom državom. Sjeverna ostrva leže u pojasu čestih [[tropski ciklon|uragana]], pa su znatno izloženija vremenskim nepogodama u odnosu na južnu grupu.&lt;ref name=&quot;KNMI&quot;&gt;{{cite web |last1=Haarsma |first1=Rein |last2=Groenland |first2=Rob |last3=Stoffelen |first3=Ad |last4=Geurts |first4=Harry |title=Orkanen in Caribisch Nederland |url=https://www.knmi.nl/kennis-en-datacentrum/achtergrond/orkanen-in-caribisch-nederland |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==== Južna grupa ====

Južna grupa ostrva u geografskoj literaturi nazivaju se i [[Ostrva privjetrine]], Benedenwindska ostrva ili ABC ostrva, prema početnim slovima naziva triju ostrva koja je sačinjavaju ([[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]]).

Aruba, Bonaire i Curaçao smješteni su u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], neposredno uz sjevernu obalu [[Venecuela|Venecuele]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot;&gt;{{cite web |title=Climate Summary |url=https://meteo.cw/climate.php?Lang=Eng |website=Meteorological Department Curaçao |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|22px|border]] [[Aruba]] – imala je poseban status unutar Antila do izdvajanja 1. januara 1986.
* [[Datoteka:Flag of Bonaire.svg|22px|border]] [[Bonaire]] – uključuje i nenaseljeno ostrvce [[Klein Bonaire]].
* [[Datoteka:Flag of Curaçao.svg|22px|border]] [[Curaçao]] – uključuje i nenaseljeno ostrvce [[Klein Curaçao]].

Za razliku od vulkanskog sjevera, ABC ostrva su geološki starija, pretežno ravničarska i odlikuju se suhom, polupustinjskom klimom pod stalnim utjecajem istočnih [[pasat]]nih vjetrova. Zbog svog položaja blizu ekvatora i južnije od uobičajenih koridora tropskih ciklona, uragani ih pogađaju izuzetno rijetko.&lt;ref name=&quot;KNMI_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Tropische orkanen bij benedenwindse eilanden: geen ABC-tje |url=https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/tropische-orkanen-bij-benedenwindse-eilanden-geen-abc-tje |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |date=29. 6. 2022 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Klima ==

[[Nizozemski Antili]] imali su [[tropska klima|tropsku klimu]], ali su među njihovim ostrvima postojale izražene regionalne razlike. [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], odnosno Bovenwindsa ostrva, imali su vlažniju tropsku klimu i veću količinu padavina, dok su [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], odnosno Benedenwindsa ostrva, imali znatno sušniju, polusušnu do suhu klimu. Razlika je posljedica geografskog položaja, [[Reljef (geografija)|reljef]]a i utjecaja sjeverne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KNMI_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Homan |first=Carine |title=Klimaatverandering op de Caribische Eilanden |url=https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/klimaatverandering-op-de-caribische-eilanden |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |date=1. 9. 2017 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

SSS ostrva nalaze se u području koje je češće izloženo [[tropski ciklon|tropskim ciklonima]]. Sezona atlantskih [[uragan]]a traje od juna do novembra, a [[Saba]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] posebno su izloženi prolasku tropskih oluja i uragana. Na tim vulkanskim ostrvima obilne padavine povezane s tropskim ciklonima mogu izazvati bujične [[Poplava|poplave]], odrone i [[Klizište|klizišta]].&lt;ref name=&quot;KNMI&quot; /&gt;

Nasuprot tome, ABC ostva nalaze se na južnom rubu područja u kojem se razvijaju atlantski uragani. Njihova klima obilježena je toplim temperaturama tokom cijele godine, relativno malom količinom [[padavina]] i umjerenim do jakim istočnim pasatima. [[Aruba]] ima pretežno suhu klimu, dok [[Bonaire]] i [[Curaçao]] imaju polusuhu klimu prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot; /&gt;

Klimatske razlike bile su značajne i za način korištenja zemljišta i razvoj stanovništva. Sušnija ABC ostrva imala su ograničene mogućnosti za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i tradicionalno su bili povezani sa [[Stočarstvo|stočarstvom]], proizvodnjom soli i drugim djelatnostima prilagođenim sušnoj klimi, dok su vlažnija i brdovitija SSS ostva imala drugačije prirodne i poljoprivredne uslove.&lt;ref name=&quot;PotterEtAl2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Potter |first1=Amy E. |last2=Modlin |first2=E. Arnold |last3=Schmutz |first3=Phillip P. |chapter=Aruba, Bonaire, and Curaçao |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |publisher=Springer Cham |location=Cham, Switzerland |year=2017 |pages=293–317 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_18 |isbn=978-3-319-55785-4 |chapter-url=https://digitalcommons.georgiasouthern.edu/geo-facpubs/158/ |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Klimatske karakteristike ostrva mijenjaju se zbog globalnog zagrijavanja. Prema klimatskim scenarijima KNMI-ja, na [[Saba|Sabi]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Svetom Eustahiju]] očekuju se više temperature, promjene u količini padavina i veća učestalost jakih uragana praćenih obilnim padavinama, dok su promjene na Bonaireu drugačije.&lt;ref name=&quot;KNMI23_Klimaatscenarios&quot;&gt;{{cite web |author=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |title=KNMI'23-klimaatscenario's |url=https://www.knmi.nl/kennis-en-datacentrum/achtergrond/knmi-23-klimaatscenario-s |website=KNMI |date=9. 10. 2023 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{službeni website|http://www.gov.an}} Vlade Nizozemskim Antila
* [http://www.antillenhuis.nl Antillenhuis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616191350/http://www.antillenhuis.nl/ |date=16. 6. 2010 }}&amp;nbsp;– Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
* [https://web.archive.org/web/20161006035329/http://centralbank.cw/ Centralna Banka] Nizozemskih Antila
* [https://web.archive.org/web/20081025074859/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/netherlandsantilles.htm Netherlands Antilles] iz ''UCB Libraries GovPubs''
* [http://www.wdl.org/en/item/4393/ Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527055959/https://www.wdl.org/en/item/4393/ |date=27. 5. 2016 }}{{Normativna kontrola}}{{Commons|Netherlands Antilles}}
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{wikiatlas|the Netherlands Antilles}}

[[Kategorija:Nizozemski Antili|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Karibima]]
[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije]]
[[Kategorija:Zavjetrinski Antili]]
[[Kategorija:20. vijek na Arubi]]
[[Kategorija:20. vijek na Bonaireu]]
[[Kategorija:20. vijek na Curaçau]]
[[Kategorija:20. vijek na Sint Maartenu]]
[[Kategorija:Države nizozemskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2010.]]
[[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]]</text>
      <sha1>h25pw1rfyhrgrin9j4s8ekqrlgzo9od</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923858</id>
      <parentid>3923815</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:45:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Infokutija (dodane dodatna zastava i grb)</comment>
      <origin>3923858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18113" sha1="hby8g01ey2bdcf7urzivhp5d1n6o3x1" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Nizozemski Antili
| izvorno_ime                    = Land Nederlandse Antillen
| status                         = [[Kraljevina Nizozemska|Konstitutivna zemlja Kraljevine Nizozemske]]
| genitiv                        = Nizozemskih Antila
| genitiv2                       = 
| razdoblje                      = 1954–2010.
| država_prije1                  = Curaçao i zavisne teritorije
| država_prije_zastava1          = Flag of the Netherlands.svg
| država_poslije1                = Aruba
| država_poslije_zastava1        = Flag of Aruba.svg
| država_poslije2                = Bonaire
| država_poslije_zastava2        = Flag of Bonaire.svg
| država_poslije3                = Curaçao
| država_poslije_zastava3        = Flag of Curaçao.svg
| država_poslije4                = Saba
| država_poslije_zastava4        = Flag of Saba.svg
| država_poslije5                = Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije
| država_poslije_zastava5        = Flag of Sint Eustatius.svg
| zastava                         = Flag of the Netherlands Antilles (1986–2010).svg
| zastava2                        = Flag of the Netherlands Antilles (1959–1986).svg
| grb                             = Coat of arms of the Netherlands Antilles (1986-2010).svg
| grb2                            = Nederlandse Antillen wapen 1964–1986.svg
| uzrečica                       = ''Libertate unanimus''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[nizozemski jezik|nizozemski]]: ''In vrijheid verenigd'' – &quot;Ujedinjeni u slobodi&quot;)&lt;/small&gt;
| himna                          = [[Wilhelmus]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Vilim&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1954–1964)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Het Wilhelmus (tempo corrected).ogg]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Tera di solo y suave biento]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Zemlja sunca i blagog povjetarca&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1964–2000)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Himna bez naslova|Himna Nizozemskih Antila]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2000–2010)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Anthem of the Netherlands Antilles.ogg]]
| karta                          = Kingdom of the Netherlands in its region (Caribbean special).svg
| opis_karte                     = Položaj Nizozemskih Antila u Karipskom moru
| glavni_grad                    = [[Willemstad]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = [[Willemstad]]
| službeni_jezik                 = [[nizozemski jezik|nizozemski]], [[engleski jezik|engleski]], [[papiamento]]&lt;ref name=&quot;OfficieleTalen2007&quot;&gt;{{cite web |title=Landsverordening van de 28ste maart 2007 houdende vaststelling van de officiële talen (Landsverordening officiële talen) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR10499 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |date=28. 3. 2007 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = [[Latinica]]
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = Nizozemski Antilac, Nizozemska Antilka
| državno_uređenje               = Parlamentarna [[konstitutivna monarhija]]
| vrsta_vlasti                   = Monarh
| godina_prve_vlasti             = 1954–1980.
| vladar_prva_vlast              = [[Juliana, kraljica Holandije|Juliana]]
| vrsta_vlasti2                  = Monarh
| godina_druge_vlasti            = 1980–2010.
| vladar_druga_vlast             = [[Beatrix]]
| vrsta_vlasti3                  = Guverner (prvi)
| godina_treće_vlasti            = 1951–1956.
| vladar_treća_vlast             = [[Teun Struycken]]
| vrsta_vlasti4                  = Guverner (posljednji)
| godina_četvrti_vlasti          = 2002–2010.
| vladar_četvrti_vlast           = [[Frits Goedgedrag]]
| vrsta_vlasti5                  = Premijer (prvi)
| godina_peti_vlasti             = 1951–1954.
| vladar_peti_vlast              = [[Moises Frumencio da Costa Gomez]]
| vrsta_vlasti6                  = Premijer (posljednja)
| godina_šesti_vlasti            = 2006–2010.
| vladar_šesti_vlast             = [[Emily de Jongh-Elhage]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Nizozemskih Antila]]
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = [[Povelja Kraljevine Nizozemske]]
| događaj1                       = Donošenje Ustava
| događaj_datum1                 = 29. mart 1955.
| događaj2                       = Otcjepljenje [[Aruba|Arube]]
| događaj_datum2                 = 1. januar 1986.
| osnivanje                      = 15. decembar 1954.
| ukidanje                       = 10. oktobar 2010.
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 800
| po_površini_na_svijetu         = 184.
| procenat_vode                  = zanemarivo
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 197.041
| procjena_godina                = 2009.
| gustoća                        = 246
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = [[Gulden nizozemskih antila]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]]-4
| ljetno_računanje_vremena       = Ne izračunava se
| format_datuma                  = 
| vozacka_strana                 = desno
| pozivni_broj                   = +599
| internetski_nastavak           = [[.an]]
| danas_dio                      = [[Nizozemska]]&lt;br /&gt;* [[Aruba]]&lt;br /&gt;* [[Curaçao]]&lt;br /&gt;* [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]&lt;br /&gt;* [[Karipska Nizozemska]] ([[Bonaire]], [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]])
| komentar                       = 
}}
[[Datoteka:Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2-Benj004ency01ill stitched.jpg|mini|desno|300px|Historijska karta [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] s početka 20. vijeka]]
'''Nizozemski Antili'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|title=CIA - The World Factbook|website=www.cia.gov|language=en|access-date=18. 1. 2026|archive-date=5. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101205173858/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{nl|Nederlandse Antillen}}), poznati i kao '''Holandski Antili''', bili su autonomna država unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] koja je postojala od 1954. do 2010. Činili su je ostrva [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], koji se nalaze u području [[Mali Antili|Malih Antila]].

Nizozemski Antili osnovani su 1954. kao autonomni nasljednik nizozemske kolonije [[Kolonija Curaçao i zavisni posjedi|Curaçao i zavisnih posjeda]]. Njihovo raspuštanje 2010. predstavljalo je završetak procesa ustavnih promjena započetog ranije. [[Aruba]] je 1986. stekla status zasebne države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] taj status stekli 10. oktobra 2010. Istovremeno su [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Saba]] postali posebne općine Nizozemske i danas čine tzv. [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;GovNL_KingdomParts&quot;&gt;{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |website=Government of the Netherlands |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Surinam]], koji je bio susjedna nizozemska kolonija u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nije bio dio Nizozemskih Antila. Umjesto toga, 1954. postao je zasebna autonomna država unutar Kraljevine Nizozemske, a potpunu nezavisnost stekao je 1975.

Iako su Nizozemski Antili prestali postojati kao ustavna cjelina 2010, ostrva koji su ih činili i danas su dio Kraljevine Nizozemske. Međutim, njihov ustavni i pravni položaj se razlikuje. Aruba, Curaçao i Sveti Martin danas su države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su Bonaire, Sveti Eustahije i Saba dio Nizozemske kao posebne općine.&lt;ref name=&quot;StatuutGeschiedenis&quot;&gt;{{cite web |title=Geschiedenis Statuut voor het Koninkrijk |url=https://www.parlement.com/geschiedenis-statuut-voor-het-koninkrijk |website=Parlement.com |publisher=Montesquieu Instituut |access-date=2. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrva koji su nekada činili Nizozemske Antile, zajedno s Arubom, danas se u širem geografskom i političkom kontekstu često nazivaju [[Karipska Nizozemska|Nizozemskim Karibima]], bez obzira na njihov sadašnji ustavni status.&lt;ref name=&quot;CaribbeanVisa&quot;&gt;{{cite web |title=Visa for the Dutch Caribbean |url=http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140119043938/http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-date=19. 1. 2014 |url-status=dead |website=Embassy of the Kingdom of the Netherlands in London |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Geografska podjela ===
{{Glavni|Geografija Nizozemskih Antila}}
[[Datoteka:Kralendijk en Klein Bonaire.jpg|mini|desno|300px|Ravničarski pejzaž ostrva [[Klein Bonaire]]]]
Nizozemski Antili obuhvatali su šest ostrva u [[arhipelag]]u [[Mali Antili]], koja su geografski bila podijeljena u dvije zasebne grupe, međusobno udaljene oko 800 kilometara:

# Sjeverna grupa (SSS ostrva): [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]].
# Južna grupa (ABC ostrva): [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]].

==== Sjeverna grupa ====

Sjeverna grupa ostrva u literaturi je poznata i pod nazivima [[Ostrva zavjetrine]], Bovenwindska ostrva ili SSS ostrva, što predstavlja akronim nastao od početnih slova njihovih naziva ([[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]).

[[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] nalaze se u sjeveroistočnom dijelu [[Karibi|Kariba]], istočno od [[Portoriko|Portorika]]. Sva tri ostrva su vulkanskog porijekla i odlikuju se pretežno brdovitim reljefom.&lt;ref name=&quot;Species_Geography&quot;&gt;{{cite web |title=Geography of the Dutch Caribbean |url=https://www.dutchcaribbeanspecies.org/content/geography-dutch-caribbean |website=Dutch Caribbean Species Register |publisher=Naturalis Biodiversity Center |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Flag of Saba.svg|22px|border]] [[Saba]]
* [[Datoteka:Flag of Sint Eustatius.svg|22px|border]] [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]]
* [[Datoteka:Flag of Sint Maarten.svg|22px|border]] [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] – obuhvata južni dio ostrva [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], dok je sjeverni dio [[Sveti Martin (kolektivitet)|francuska prekomorska teritorija]].

Ova granica na ostrvu [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] predstavljala je jedinu kopnenu granicu Nizozemskih Antila s nekom drugom državom. Sjeverna ostrva leže u pojasu čestih [[tropski ciklon|uragana]], pa su znatno izloženija vremenskim nepogodama u odnosu na južnu grupu.&lt;ref name=&quot;KNMI&quot;&gt;{{cite web |last1=Haarsma |first1=Rein |last2=Groenland |first2=Rob |last3=Stoffelen |first3=Ad |last4=Geurts |first4=Harry |title=Orkanen in Caribisch Nederland |url=https://www.knmi.nl/kennis-en-datacentrum/achtergrond/orkanen-in-caribisch-nederland |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==== Južna grupa ====

Južna grupa ostrva u geografskoj literaturi nazivaju se i [[Ostrva privjetrine]], Benedenwindska ostrva ili ABC ostrva, prema početnim slovima naziva triju ostrva koja je sačinjavaju ([[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]]).

Aruba, Bonaire i Curaçao smješteni su u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], neposredno uz sjevernu obalu [[Venecuela|Venecuele]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot;&gt;{{cite web |title=Climate Summary |url=https://meteo.cw/climate.php?Lang=Eng |website=Meteorological Department Curaçao |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|22px|border]] [[Aruba]] – imala je poseban status unutar Antila do izdvajanja 1. januara 1986.
* [[Datoteka:Flag of Bonaire.svg|22px|border]] [[Bonaire]] – uključuje i nenaseljeno ostrvce [[Klein Bonaire]].
* [[Datoteka:Flag of Curaçao.svg|22px|border]] [[Curaçao]] – uključuje i nenaseljeno ostrvce [[Klein Curaçao]].

Za razliku od vulkanskog sjevera, ABC ostrva su geološki starija, pretežno ravničarska i odlikuju se suhom, polupustinjskom klimom pod stalnim utjecajem istočnih [[pasat]]nih vjetrova. Zbog svog položaja blizu ekvatora i južnije od uobičajenih koridora tropskih ciklona, uragani ih pogađaju izuzetno rijetko.&lt;ref name=&quot;KNMI_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Tropische orkanen bij benedenwindse eilanden: geen ABC-tje |url=https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/tropische-orkanen-bij-benedenwindse-eilanden-geen-abc-tje |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |date=29. 6. 2022 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Klima ==

[[Nizozemski Antili]] imali su [[tropska klima|tropsku klimu]], ali su među njihovim ostrvima postojale izražene regionalne razlike. [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], odnosno Bovenwindsa ostrva, imali su vlažniju tropsku klimu i veću količinu padavina, dok su [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], odnosno Benedenwindsa ostrva, imali znatno sušniju, polusušnu do suhu klimu. Razlika je posljedica geografskog položaja, [[Reljef (geografija)|reljef]]a i utjecaja sjeverne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KNMI_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Homan |first=Carine |title=Klimaatverandering op de Caribische Eilanden |url=https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/klimaatverandering-op-de-caribische-eilanden |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |date=1. 9. 2017 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

SSS ostrva nalaze se u području koje je češće izloženo [[tropski ciklon|tropskim ciklonima]]. Sezona atlantskih [[uragan]]a traje od juna do novembra, a [[Saba]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] posebno su izloženi prolasku tropskih oluja i uragana. Na tim vulkanskim ostrvima obilne padavine povezane s tropskim ciklonima mogu izazvati bujične [[Poplava|poplave]], odrone i [[Klizište|klizišta]].&lt;ref name=&quot;KNMI&quot; /&gt;

Nasuprot tome, ABC ostva nalaze se na južnom rubu područja u kojem se razvijaju atlantski uragani. Njihova klima obilježena je toplim temperaturama tokom cijele godine, relativno malom količinom [[padavina]] i umjerenim do jakim istočnim pasatima. [[Aruba]] ima pretežno suhu klimu, dok [[Bonaire]] i [[Curaçao]] imaju polusuhu klimu prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot; /&gt;

Klimatske razlike bile su značajne i za način korištenja zemljišta i razvoj stanovništva. Sušnija ABC ostrva imala su ograničene mogućnosti za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i tradicionalno su bili povezani sa [[Stočarstvo|stočarstvom]], proizvodnjom soli i drugim djelatnostima prilagođenim sušnoj klimi, dok su vlažnija i brdovitija SSS ostva imala drugačije prirodne i poljoprivredne uslove.&lt;ref name=&quot;PotterEtAl2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Potter |first1=Amy E. |last2=Modlin |first2=E. Arnold |last3=Schmutz |first3=Phillip P. |chapter=Aruba, Bonaire, and Curaçao |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |publisher=Springer Cham |location=Cham, Switzerland |year=2017 |pages=293–317 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_18 |isbn=978-3-319-55785-4 |chapter-url=https://digitalcommons.georgiasouthern.edu/geo-facpubs/158/ |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Klimatske karakteristike ostrva mijenjaju se zbog globalnog zagrijavanja. Prema klimatskim scenarijima KNMI-ja, na [[Saba|Sabi]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Svetom Eustahiju]] očekuju se više temperature, promjene u količini padavina i veća učestalost jakih uragana praćenih obilnim padavinama, dok su promjene na Bonaireu drugačije.&lt;ref name=&quot;KNMI23_Klimaatscenarios&quot;&gt;{{cite web |author=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |title=KNMI'23-klimaatscenario's |url=https://www.knmi.nl/kennis-en-datacentrum/achtergrond/knmi-23-klimaatscenario-s |website=KNMI |date=9. 10. 2023 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{službeni website|http://www.gov.an}} Vlade Nizozemskim Antila
* [http://www.antillenhuis.nl Antillenhuis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616191350/http://www.antillenhuis.nl/ |date=16. 6. 2010 }}&amp;nbsp;– Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
* [https://web.archive.org/web/20161006035329/http://centralbank.cw/ Centralna Banka] Nizozemskih Antila
* [https://web.archive.org/web/20081025074859/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/netherlandsantilles.htm Netherlands Antilles] iz ''UCB Libraries GovPubs''
* [http://www.wdl.org/en/item/4393/ Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527055959/https://www.wdl.org/en/item/4393/ |date=27. 5. 2016 }}{{Normativna kontrola}}{{Commons|Netherlands Antilles}}
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{wikiatlas|the Netherlands Antilles}}

[[Kategorija:Nizozemski Antili|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Karibima]]
[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije]]
[[Kategorija:Zavjetrinski Antili]]
[[Kategorija:20. vijek na Arubi]]
[[Kategorija:20. vijek na Bonaireu]]
[[Kategorija:20. vijek na Curaçau]]
[[Kategorija:20. vijek na Sint Maartenu]]
[[Kategorija:Države nizozemskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2010.]]
[[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]]</text>
      <sha1>hby8g01ey2bdcf7urzivhp5d1n6o3x1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923865</id>
      <parentid>3923858</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T11:55:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3923865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26427" sha1="k0jqhdhraridrikg1z95bxoqkvpy53s" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Nizozemski Antili
| izvorno_ime                    = Land Nederlandse Antillen
| status                         = [[Kraljevina Nizozemska|Konstitutivna zemlja Kraljevine Nizozemske]]
| genitiv                        = Nizozemskih Antila
| genitiv2                       = 
| razdoblje                      = 1954–2010.
| država_prije1                  = Curaçao i zavisne teritorije
| država_prije_zastava1          = Flag of the Netherlands.svg
| država_poslije1                = Aruba
| država_poslije_zastava1        = Flag of Aruba.svg
| država_poslije2                = Bonaire
| država_poslije_zastava2        = Flag of Bonaire.svg
| država_poslije3                = Curaçao
| država_poslije_zastava3        = Flag of Curaçao.svg
| država_poslije4                = Saba
| država_poslije_zastava4        = Flag of Saba.svg
| država_poslije5                = Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije
| država_poslije_zastava5        = Flag of Sint Eustatius.svg
| zastava                         = Flag of the Netherlands Antilles (1986–2010).svg
| zastava2                        = Flag of the Netherlands Antilles (1959–1986).svg
| grb                             = Coat of arms of the Netherlands Antilles (1986-2010).svg
| grb2                            = Nederlandse Antillen wapen 1964–1986.svg
| uzrečica                       = ''Libertate unanimus''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[nizozemski jezik|nizozemski]]: ''In vrijheid verenigd'' – &quot;Ujedinjeni u slobodi&quot;)&lt;/small&gt;
| himna                          = [[Wilhelmus]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Vilim&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1954–1964)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Het Wilhelmus (tempo corrected).ogg]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Tera di solo y suave biento]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&quot;Zemlja sunca i blagog povjetarca&quot;&lt;/small&gt; &lt;small&gt;(1964–2000)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Himna bez naslova|Himna Nizozemskih Antila]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2000–2010)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Anthem of the Netherlands Antilles.ogg]]
| karta                          = Kingdom of the Netherlands in its region (Caribbean special).svg
| opis_karte                     = Položaj Nizozemskih Antila u Karipskom moru
| glavni_grad                    = [[Willemstad]]
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = [[Willemstad]]
| službeni_jezik                 = [[nizozemski jezik|nizozemski]], [[engleski jezik|engleski]], [[papiamento]]&lt;ref name=&quot;OfficieleTalen2007&quot;&gt;{{cite web |title=Landsverordening van de 28ste maart 2007 houdende vaststelling van de officiële talen (Landsverordening officiële talen) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR10499 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |date=28. 3. 2007 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = [[Latinica]]
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = Nizozemski Antilac, Nizozemska Antilka
| državno_uređenje               = Parlamentarna [[konstitutivna monarhija]]
| vrsta_vlasti                   = Monarh
| godina_prve_vlasti             = 1954–1980.
| vladar_prva_vlast              = [[Juliana, kraljica Holandije|Juliana]]
| vrsta_vlasti2                  = Monarh
| godina_druge_vlasti            = 1980–2010.
| vladar_druga_vlast             = [[Beatrix]]
| vrsta_vlasti3                  = Guverner (prvi)
| godina_treće_vlasti            = 1951–1956.
| vladar_treća_vlast             = [[Teun Struycken]]
| vrsta_vlasti4                  = Guverner (posljednji)
| godina_četvrti_vlasti          = 2002–2010.
| vladar_četvrti_vlast           = [[Frits Goedgedrag]]
| vrsta_vlasti5                  = Premijer (prvi)
| godina_peti_vlasti             = 1951–1954.
| vladar_peti_vlast              = [[Moises Frumencio da Costa Gomez]]
| vrsta_vlasti6                  = Premijer (posljednja)
| godina_šesti_vlasti            = 2006–2010.
| vladar_šesti_vlast             = [[Emily de Jongh-Elhage]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Nizozemskih Antila]]
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = [[Povelja Kraljevine Nizozemske]]
| događaj1                       = Donošenje Ustava
| događaj_datum1                 = 29. mart 1955.
| događaj2                       = Otcjepljenje [[Aruba|Arube]]
| događaj_datum2                 = 1. januar 1986.
| osnivanje                      = 15. decembar 1954.
| ukidanje                       = 10. oktobar 2010.
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 800
| po_površini_na_svijetu         = 184.
| procenat_vode                  = zanemarivo
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 185.
| procjena                       = 197.041
| procjena_godina                = 2009.
| gustoća                        = 246
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = [[Gulden nizozemskih antila]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]]-4
| ljetno_računanje_vremena       = Ne izračunava se
| format_datuma                  = 
| vozacka_strana                 = desno
| pozivni_broj                   = +599
| internetski_nastavak           = [[.an]]
| danas_dio                      = [[Nizozemska]]&lt;br /&gt;* [[Aruba]]&lt;br /&gt;* [[Curaçao]]&lt;br /&gt;* [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]&lt;br /&gt;* [[Karipska Nizozemska]] ([[Bonaire]], [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]])
| komentar                       = 
}}
[[Datoteka:Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2-Benj004ency01ill stitched.jpg|mini|desno|300px|Historijska karta [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] s početka 20. vijeka]]
'''Nizozemski Antili'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|title=CIA - The World Factbook|website=www.cia.gov|language=en|access-date=18. 1. 2026|archive-date=5. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101205173858/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{nl|Nederlandse Antillen}}), poznati i kao '''Holandski Antili''', bili su autonomna država unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] koja je postojala od 1954. do 2010. Činili su je ostrva [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], koji se nalaze u području [[Mali Antili|Malih Antila]].

Nizozemski Antili osnovani su 1954. kao autonomni nasljednik nizozemske kolonije [[Kolonija Curaçao i zavisne teritorije|Curaçao i zavisnih teritorija]]. Njihovo raspuštanje 2010. predstavljalo je završetak procesa ustavnih promjena započetog ranije. [[Aruba]] je 1986. stekla status zasebne države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su [[Curaçao]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] taj status stekli 10. oktobra 2010. Istovremeno su [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Saba]] postali posebne općine Nizozemske i danas čine tzv. [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;GovNL_KingdomParts&quot;&gt;{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |website=Government of the Netherlands |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Surinam]], koji je bio susjedna nizozemska kolonija u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], nije bio dio Nizozemskih Antila. Umjesto toga, 1954. postao je zasebna autonomna država unutar Kraljevine Nizozemske, a potpunu nezavisnost stekao je 1975.

Iako su Nizozemski Antili prestali postojati kao ustavna cjelina 2010, ostrva koji su ih činili i danas su dio Kraljevine Nizozemske. Međutim, njihov ustavni i pravni položaj se razlikuje. Aruba, Curaçao i Sveti Martin danas su države unutar Kraljevine Nizozemske, dok su Bonaire, Sveti Eustahije i Saba dio Nizozemske kao posebne općine.&lt;ref name=&quot;StatuutGeschiedenis&quot;&gt;{{cite web |title=Geschiedenis Statuut voor het Koninkrijk |url=https://www.parlement.com/geschiedenis-statuut-voor-het-koninkrijk |website=Parlement.com |publisher=Montesquieu Instituut |access-date=2. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrva koji su nekada činili Nizozemske Antile, zajedno s Arubom, danas se u širem geografskom i političkom kontekstu često nazivaju [[Karipska Nizozemska|Nizozemskim Karibima]], bez obzira na njihov sadašnji ustavni status.&lt;ref name=&quot;CaribbeanVisa&quot;&gt;{{cite web |title=Visa for the Dutch Caribbean |url=http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140119043938/http://unitedkingdom.nlembassy.org/passports-visas--consular/visas/visa-for-the-dutch-caribbean.html |archive-date=19. 1. 2014 |url-status=dead |website=Embassy of the Kingdom of the Netherlands in London |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Geografska podjela ===
{{Glavni|Geografija Nizozemskih Antila}}
[[Datoteka:Kralendijk en Klein Bonaire.jpg|mini|desno|300px|Ravničarski pejzaž ostrva [[Klein Bonaire]]]]
Nizozemski Antili obuhvatali su šest ostrva u [[arhipelag]]u [[Mali Antili]], koja su geografski bila podijeljena u dvije zasebne grupe, međusobno udaljene oko 800 kilometara:

# Sjeverna grupa (SSS ostrva): [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]].
# Južna grupa (ABC ostrva): [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]].

==== Sjeverna grupa ====

Sjeverna grupa ostrva u literaturi je poznata i pod nazivima [[Ostrva zavjetrine]], Bovenwindska ostrva ili SSS ostrva, što predstavlja akronim nastao od početnih slova njihovih naziva ([[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]).

[[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] nalaze se u sjeveroistočnom dijelu [[Karibi|Kariba]], istočno od [[Portoriko|Portorika]]. Sva tri ostrva su vulkanskog porijekla i odlikuju se pretežno brdovitim reljefom.&lt;ref name=&quot;Species_Geography&quot;&gt;{{cite web |title=Geography of the Dutch Caribbean |url=https://www.dutchcaribbeanspecies.org/content/geography-dutch-caribbean |website=Dutch Caribbean Species Register |publisher=Naturalis Biodiversity Center |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Flag of Saba.svg|22px|border]] [[Saba]]
* [[Datoteka:Flag of Sint Eustatius.svg|22px|border]] [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]]
* [[Datoteka:Flag of Sint Maarten.svg|22px|border]] [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] – obuhvata južni dio ostrva [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], dok je sjeverni dio [[Sveti Martin (kolektivitet)|francuska prekomorska teritorija]].

Ova granica na ostrvu [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] predstavljala je jedinu kopnenu granicu Nizozemskih Antila s nekom drugom državom. Sjeverna ostrva leže u pojasu čestih [[tropski ciklon|uragana]], pa su znatno izloženija vremenskim nepogodama u odnosu na južnu grupu.&lt;ref name=&quot;KNMI&quot;&gt;{{cite web |last1=Haarsma |first1=Rein |last2=Groenland |first2=Rob |last3=Stoffelen |first3=Ad |last4=Geurts |first4=Harry |title=Orkanen in Caribisch Nederland |url=https://www.knmi.nl/kennis-en-datacentrum/achtergrond/orkanen-in-caribisch-nederland |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==== Južna grupa ====

Južna grupa ostrva u geografskoj literaturi nazivaju se i [[Ostrva privjetrine]], Benedenwindska ostrva ili ABC ostrva, prema početnim slovima naziva triju ostrva koja je sačinjavaju ([[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]]).

Aruba, Bonaire i Curaçao smješteni su u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], neposredno uz sjevernu obalu [[Venecuela|Venecuele]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot;&gt;{{cite web |title=Climate Summary |url=https://meteo.cw/climate.php?Lang=Eng |website=Meteorological Department Curaçao |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Flag of Aruba.svg|22px|border]] [[Aruba]] – imala je poseban status unutar Antila do izdvajanja 1. januara 1986.
* [[Datoteka:Flag of Bonaire.svg|22px|border]] [[Bonaire]] – uključuje i nenaseljeno ostrvce [[Klein Bonaire]].
* [[Datoteka:Flag of Curaçao.svg|22px|border]] [[Curaçao]] – uključuje i nenaseljeno ostrvce [[Klein Curaçao]].

Za razliku od vulkanskog sjevera, ABC ostrva su geološki starija, pretežno ravničarska i odlikuju se suhom, polupustinjskom klimom pod stalnim utjecajem istočnih [[pasat]]nih vjetrova. Zbog svog položaja blizu ekvatora i južnije od uobičajenih koridora tropskih ciklona, uragani ih pogađaju izuzetno rijetko.&lt;ref name=&quot;KNMI_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Tropische orkanen bij benedenwindse eilanden: geen ABC-tje |url=https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/tropische-orkanen-bij-benedenwindse-eilanden-geen-abc-tje |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |date=29. 6. 2022 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Klima ==

[[Nizozemski Antili]] imali su [[tropska klima|tropsku klimu]], ali su među njihovim ostrvima postojale izražene regionalne razlike. [[Saba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], odnosno Bovenwindsa ostrva, imali su vlažniju tropsku klimu i veću količinu padavina, dok su [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], odnosno Benedenwindsa ostrva, imali znatno sušniju, polusušnu do suhu klimu. Razlika je posljedica geografskog položaja, [[Reljef (geografija)|reljef]]a i utjecaja sjeverne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KNMI_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Homan |first=Carine |title=Klimaatverandering op de Caribische Eilanden |url=https://www.knmi.nl/over-het-knmi/nieuws/klimaatverandering-op-de-caribische-eilanden |website=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |date=1. 9. 2017 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

SSS ostrva nalaze se u području koje je češće izloženo [[tropski ciklon|tropskim ciklonima]]. Sezona atlantskih [[uragan]]a traje od juna do novembra, a [[Saba]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] posebno su izloženi prolasku tropskih oluja i uragana. Na tim vulkanskim ostrvima obilne padavine povezane s tropskim ciklonima mogu izazvati bujične [[Poplava|poplave]], odrone i [[Klizište|klizišta]].&lt;ref name=&quot;KNMI&quot; /&gt;

Nasuprot tome, ABC ostva nalaze se na južnom rubu područja u kojem se razvijaju atlantski uragani. Njihova klima obilježena je toplim temperaturama tokom cijele godine, relativno malom količinom [[padavina]] i umjerenim do jakim istočnim pasatima. [[Aruba]] ima pretežno suhu klimu, dok [[Bonaire]] i [[Curaçao]] imaju polusuhu klimu prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].&lt;ref name=&quot;Meteo_Climate&quot; /&gt;

Klimatske razlike bile su značajne i za način korištenja zemljišta i razvoj stanovništva. Sušnija ABC ostrva imala su ograničene mogućnosti za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i tradicionalno su bili povezani sa [[Stočarstvo|stočarstvom]], proizvodnjom soli i drugim djelatnostima prilagođenim sušnoj klimi, dok su vlažnija i brdovitija SSS ostva imala drugačije prirodne i poljoprivredne uslove.&lt;ref name=&quot;PotterEtAl2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Potter |first1=Amy E. |last2=Modlin |first2=E. Arnold |last3=Schmutz |first3=Phillip P. |chapter=Aruba, Bonaire, and Curaçao |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |publisher=Springer Cham |location=Cham, Switzerland |year=2017 |pages=293–317 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_18 |isbn=978-3-319-55785-4 |chapter-url=https://digitalcommons.georgiasouthern.edu/geo-facpubs/158/ |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Klimatske karakteristike ostrva mijenjaju se zbog globalnog zagrijavanja. Prema klimatskim scenarijima KNMI-ja, na [[Saba|Sabi]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Svetom Eustahiju]] očekuju se više temperature, promjene u količini padavina i veća učestalost jakih uragana praćenih obilnim padavinama, dok su promjene na Bonaireu drugačije.&lt;ref name=&quot;KNMI23_Klimaatscenarios&quot;&gt;{{cite web |author=Koninklijk Nederlands Meteorologisch Instituut (KNMI) |title=KNMI'23-klimaatscenario's |url=https://www.knmi.nl/kennis-en-datacentrum/achtergrond/knmi-23-klimaatscenario-s |website=KNMI |date=9. 10. 2023 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Kolonija Curaçao i zavisne teritorije|Nizozemsko kolonijalno carstvo}}

=== Pretkolonijalno razdoblje i španska vlast ===

Ostrva koji će kasnije činiti Nizozemske Antile bila su naseljena autohtonim stanovništvom prije dolaska [[Evropljani|Evropljana]]. Na južnim ostrva [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]] živjeli su pripadnici domorodačkih zajednica povezanih s narodima sjeverne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]], dok su i sjevernija ostrva imala vlastito autohtono stanovništvo.&lt;ref name=&quot;Alofs2018&quot;&gt;{{cite book |last=Alofs |first=Luc |title=Koloniale mythen en Benedenwindse feiten: Curaçao, Aruba en Bonaire in inheems Atlantisch perspectief, ca. 1499-1636 |url=https://www.sidestone.com/books/koloniale-mythen-en-benedenwindse-feiten |publisher=Sidestone Press |location=Leiden |year=2018 |isbn=978-90-8890-601-5 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi evropski kontakti s ostrvima zabilježeni su krajem 15. stoljeća. Tokom drugog putovanja [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] 1493. španska ekspedicija stigla je do ostrva sjevernog dijela arhipelaga, među kojima su bili [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i [[Saba]]. Godine 1499. ekspedicija pod zapovjedništvom [[Alonso de Ojeda|Alonsa de Ojede]], u kojoj su učestvovali [[Amerigo Vespucci]] i kartograf [[Juan de la Cosa]], istražila je južna ostrva Arubu, Bonaire i Curaçao.&lt;ref name=&quot;Alofs2018&quot; /&gt;

[[Španija]] je tokom 16. stoljeća uspostavila vlast nad južnim ostrvima, ali oni nisu imali isti značaj kao veće španske kolonije na [[Karibi|Karibima]] i u Južnoj Americi. Autohtono stanovništvo bilo je izloženo prisilnom odvođenju i radu, a dio stanovništva odveden je na [[Hispaniola|Hispaniolu]].&lt;ref name=&quot;Alofs2018&quot; /&gt;

=== Nizozemsko osvajanje i kolonijalna privreda ===

U prvoj polovini 17. stoljeća [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] (WIC) počela je širiti nizozemsku vlast na Karibima. Godine 1634. WIC je osvojio [[Curaçao]] od Španije. Nizozemci su na ostrvu podigli [[Tvrđava &quot;Amsterdam&quot; (Curaçao)|Tvrđavu &quot;Amsterdam&quot;]], oko kojeg se razvijalo naselje [[Willemstad]]. Curaçao je postao važna nizozemska trgovačka i pomorska baza, kao i jedno od centara trgovine porobljenim [[Afrika]]ncima.&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_WIC&quot;&gt;{{cite web |author=Nationaal Archief |title=1.11.06.14 Inventaris van de digitale duplicaten van de WIC-archieven, aanwezig in de New York State Archives te Albany, 1630-1682 |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/archief/1.11.06.14/beschrijving/context |website=Nationaal Archief |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCO_Willemstad&quot;&gt;{{cite web |author=UNESCO World Heritage Centre |title=Historic Area of Willemstad, Inner City and Harbour, Curaçao |url=https://whc.unesco.org/en/list/819/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 17. stoljeća Nizozemci su uspostavili vlast i na ostalim ostrvima koja će kasnije činiti Nizozemske Antile. [[Aruba]] i [[Bonaire]] došli su pod nizozemsku vlast 1636, dok je [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] iste godine postao nizozemski posjed. [[Saba]] je tokom narednih godina ušla u nizozemsku sferu, a nizozemski dio [[Sveti Martin (ostrvo)|Svetog Martina]] uspostavljen je nakon podjele ostrva 1648. između [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;Hartog1997_Forten&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=De forten en verdedigingswerken van Curaçao en Bonaire: van Van Walbeeck tot Wouters, 1634-1942 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/informatie/de-forten-verdedigingswerken-en-geschutstellingen-2/ |publisher=Uitgeverij Europese Bibliotheek |location=Zaltbommel |year=1997 |isbn=978-90-288-6426-9 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog1997_FortenStatiaSaba&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=De forten en verdedigingswerken van Sint Eustatius en Saba: van Pieter van Corselles tot Abraham Heyliger 1636-1785 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/informatie/de-forten-verdedigingswerken-en-geschutstellingen/ |publisher=Uitgeverij Europese Bibliotheek |location=Zaltbommel |year=1997 |isbn=978-90-288-6428-3 |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Verdragenbank_Concordia1648&quot;&gt;{{cite web |author=Ministerie van Buitenlandse Zaken |title=Agreement between the authorities of the Netherlands part and the authorities of the French part of Sint Maarten on the partition of Sint Maarten (Treaty of Concordia) |url=https://verdragenbank.overheid.nl/en/Treaty/Details/001109 |website=Verdragenbank Overheid.nl |date=1648-03-23 |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nizozemska kolonijalna privreda oslanjala se na [[Trgovina|trgovinu]], [[pomorstvo]], plantažnu proizvodnju, vađenje soli i trgovinu robljem. Curaçao je posebno dobio važnu ulogu u atlantskoj trgovini robljem. Nakon dolaska WIC-a porobljeni Afrikanci dovođeni su na ostrvo, odakle su neki dalje prodavani drugim kolonijama, dok su drugi ostajali na Curaçau i radili na [[plantaža]]ma i u domaćinstvima.&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Manumissies&quot;&gt;{{cite web |author=Nationaal Archief |title=Curaçao vrij van slavernij: manumissies 1722-1863 |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/curacao-vrij-van-slavernij-manumissies-1722-1863 |website=Nationaal Archief |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

[[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] je tokom 18. stoljeća postao jedno od najvažnijih trgovačkih centara [[Karibi|Kariba]]. Njegova uloga slobodne luke omogućila je intenzivnu trgovinu s britanskim, francuskim i drugim kolonijama. Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] ostrvo je bilo važan izvor oružja i druge robe za [[Trinaest kolonija|trinaest američkih kolonija]]. Zbog velikog obima trgovine i bogatstva koje se na njemu koncentrisalo dobio je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Hartog1997_FortenStatiaSaba&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OostindieRoitman2014&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Oostindie |editor-first1=Gert |editor-last2=Roitman |editor-first2=Jessica V. |title=Dutch Atlantic Connections, 1680-1800: Linking Empires, Bridging Borders |url=https://www.jstor.org/stable/10.1163/j.ctt1w8h3c9 |publisher=Brill |location=Leiden |year=2014 |isbn=978-90-04-27131-9 |doi=10.1163/j.ctt1w8h3c9 |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 1781. britanske snage pod zapovjedništvom admirala [[George Brydges Rodney|Georgea Brydgesa Rodneya]] zauzele su ostrvo [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] i opljačkale njegovu trgovačku imovinu. Iste godine ostrvo je više puta prelazio iz ruke u ruku, a njegovo ranije trgovačko značenje bilo je trajno oslabljeno.&lt;ref name=&quot;Hartog1997_FortenStatiaSaba&quot; /&gt;

=== Ropstvo i kolonijalna uprava ===

Nizozemska je 1815. učvrstila svoju vlast nad karipskim posjedima. U razdoblju od 1815. do 1828. postojale su zasebne upravne jedinice za [[Curaçao]] s [[Aruba|Arubom]] i Bonaireom, te za ostrvo [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] sa [[Saba|Sabom]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Svetim Martinom]]. Od 1828. do 1845. svako nizozemsko karipsko ostrvo bilo je zajedno sa [[Surinam]]om pod jednim [[guverner]]om. Godine 1845. takva upravna struktura je napuštena, a svih šest ostrva stavljeno je pod upravu guvernera sa sjedištem na Curaçau.&lt;ref name=&quot;AlgemeneRekenkamer_Tijdsbeeld&quot;&gt;{{cite web |author=Algemene Rekenkamer |title=Tijdsbeeld Koninkrijk, overheidsfinanciën, Algemene Rekenkamer van 1814 tot 2014 |url=https://www.rekenkamer.nl/over-de-algemene-rekenkamer/pand-aan-het-lange-voorhout-8-tijdelijk-gesloten-wegens-renovatie/geschiedenis |website=Algemene Rekenkamer |access-date=3. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RoitmanVeenendaal2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roitman |first1=Jessica Vance |last2=Veenendaal |first2=Wouter P. |title=Worlds Apart: Island Identities and Colonial Configurations in the Dutch Caribbean |journal=Island Studies Journal |date=2023-11-01 |volume=18 |issue=2 |doi=10.24043/isj.401 |doi-access=free |url=https://islandstudiesjournal.org/article/83334-worlds-apart-island-identities-and-colonial-configurations-in-the-dutch-caribbean |access-date=3. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{službeni website|http://www.gov.an}} Vlade Nizozemskim Antila
* [http://www.antillenhuis.nl Antillenhuis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616191350/http://www.antillenhuis.nl/ |date=16. 6. 2010 }}&amp;nbsp;– Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
* [https://web.archive.org/web/20161006035329/http://centralbank.cw/ Centralna Banka] Nizozemskih Antila
* [https://web.archive.org/web/20081025074859/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/netherlandsantilles.htm Netherlands Antilles] iz ''UCB Libraries GovPubs''
* [http://www.wdl.org/en/item/4393/ Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527055959/https://www.wdl.org/en/item/4393/ |date=27. 5. 2016 }}{{Normativna kontrola}}{{Commons|Netherlands Antilles}}
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{wikiatlas|the Netherlands Antilles}}

[[Kategorija:Nizozemski Antili|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Karibima]]
[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije]]
[[Kategorija:Zavjetrinski Antili]]
[[Kategorija:20. vijek na Arubi]]
[[Kategorija:20. vijek na Bonaireu]]
[[Kategorija:20. vijek na Curaçau]]
[[Kategorija:20. vijek na Sint Maartenu]]
[[Kategorija:Države nizozemskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2010.]]
[[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]]</text>
      <sha1>k0jqhdhraridrikg1z95bxoqkvpy53s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ergela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67569</id>
    <revision>
      <id>3923849</id>
      <parentid>3052299</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T08:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1404" sha1="lhu4ylswayb2l2hezec6jts9k5ajpz2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pl-gdynia-kolibki-stadnina.jpg|mini|desno|300px|Ergela konja u [[Poljska|Poljskoj]]]]
[[Datoteka:Ergela međimurskog konja.jpg|mini|desno|200px|Ergela [[Međimurski konj|međimurskog konja]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]]]
'''Ergela''' ili ždrebarnica je građevina sa pripadajućim zemljištem koja služi za držanje i uzgoj kvalitetnih [[konj]]a.

Na prostorima šireg regiona najpoznatije ergele su: ergela [[Borike]] ([[Bosna i Hercegovina]]), ergela u [[Đakovo|Đakovu]] ([[Hrvatska]]), ergela [[Zobnatica]] ([[Srbija]]) i druge.

Na sjeveru Hrvatske, u naselju [[Žabnik (Sveti Martin na Muri)|Žabnik]] u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]], 2015. godine počela je sa radom [[Ergela međimurskog konja, Žabnik|Ergela]] [[Međimurski konj|međimurskog konja]].

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20141004163821/http://www.bosanskikonj.si/ErgelaPLANIDOEN.php?pid=7
* http://www.helm.org.uk/server/show/category.19600 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120809074408/http://www.helm.org.uk/server/show/category.19600 |date=9. 8. 2012 }}
* https://web.archive.org/web/20081202183842/http://www.southhams.gov.uk/index/business_index/ksp_development_and_planning/ksp-development_and_planning-conservation/sp-development_and_planning-barnguide.htm
{{Commonscat|Stables}}

[[Kategorija:Građevine i strukture]]
[[Kategorija:Konji]]</text>
      <sha1>lhu4ylswayb2l2hezec6jts9k5ajpz2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kupus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68975</id>
    <revision>
      <id>3923726</id>
      <parentid>3875163</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3364" sha1="7949x5ghjyqwcdg0ldr88on5p6nlfb0" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja= lightgreen
| naziv = Kupus
| slika = Brassica oleracea2.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Bijeli kupus 
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Brassicales]]
| familia = [[Brassicaceae]]
| genus = [[Brassica]]
| species = '''''B. oleracea'''''
| dvoimeno = ''Brassica oleracea''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
}}

'''Kupus''' [[latinski jezik|lat]] ''Brassica oleracea'', razvio se iz divljeg kupusa (''Brassica oleracea L.'') koji raste na kamenitim obalama [[Evropa|Evrope]], od [[Sredozemlje|Sredozemne obale]] do [[Irska|Irske]] i još od predhistorijskog doba su ga prastanovnici evropskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.

Stalnom selekcijom, kroz dugo vremensko razdoblje, nastalo je iz divljeg kupusa današnjih veći broj kulturnih biljaka. 
Veliki ugled je kupus uživao kod [[Rimljani|Rimljana]] koji su ga nazivali ''brassica'', a [[Katon Stariji]] je kupus hvalio kao najbolje [[povrće]] u jednom od svojih djela ''De agricultura'' i dao je čitav niz kuharskih i medicinskih uputa.
Već u [[4. vijek]]u p. n. e. [[Teofrast]] ([[Aristotel]]ov učenik) razlikuje tri vrste kupusa.

'''[[Raštika]]''', crno zelje ili crno zeli ([[latinski jezik|lat]]. ''Brassica oleracea var. acephala'')  je autohtona povrtna vrsta koja se uzgaja u domaćinstvima na ostrvima i širem [[Obala|obalnom]] području [[Istok|istočne]] strane [[Jadransko more|Jadranskog mora]] od [[Istra|Istre]] do [[Crna Gora|Crnogorskog]] primorja.&lt;ref&gt;hrcak.srce.hr/file/26242 /Z. Matotan, stručni rad, Očuvanje i zaštita starih domaćih sorti povrća, Podravka d.d. Koprivnica&lt;/ref&gt;

== Kiseljenje kupusa ==

U početku se konzervisanje kupusa radilo na rimski način, tako što bi se glavice kupusa posipale [[sol]]ju, prelile [[ocat|octom]] i spremale u glinene posude, ali tek je [[Slaveni|slavenski]] način kiseljenja kupusa našao na opću primjenu.
Za ispravno kiseljenje kupusa moraju se u rezanom i zasoljenom kupusu razviti [[bakterije]] [[Mliječna kiselina|mliječne kiseline]] i [[kvasne gljivice]], koje potiskuju gljivice [[buđ]]i i [[bakterije]] maslačne kiseline.
Kiseli kupus sadrži značajne količine [[vitamin C|vitamina C]], pa otklanja bolesti koje su povezane nedostatkom tog vitamina. Tako je [[James Cook]] na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodnjaka [[Georg Forster|Georga Forstera]] i nije izgubio niti jednog člana posade zbog [[skorbut]]a, što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade [[Vasco da Gama|Vasco da Game]] na plovidbi oko [[Rt Dobre Nade|Rta Dobre Nade]]).

&lt;gallery perrow=3&gt;
Datoteka:Rode kool.jpg|Crveni kupus
Datoteka:Wirsingkohl.jpg|[[Kelj]]
Datoteka:Bloemkool.jpg|[[Karfiol]]
Datoteka:Broccoli plant.jpg|[[Brokula]]
Datoteka:Brussels sprout closeup.jpg|[[Kelj pupčar]]
Datoteka:Koolrabi (Brassica oleracea convar. acephala alef. var. gongylodes).jpg|[[Koraba]]
Datoteka:Romanesco broccoli (Brassica oleracea).jpg|[[Romanesco]]
Datoteka:Brassica oleracea - Elaborated 01.jpg|''Brassica oleracea L. var. acephala DC. f. tricolor Hort.''
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivrste|Brassica oleracea}}
{{commons|Brassica oleracea}}

[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Povrće]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>7949x5ghjyqwcdg0ldr88on5p6nlfb0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijeli sljez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70435</id>
    <revision>
      <id>3923720</id>
      <parentid>3629055</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:20:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1340" sha1="oy6yzos1yg2v7g7tphevzty11txat1r" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Sljez
| slika = Althaea officinalis01.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Bijeli sljez 
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Malvales]]
| familia = [[Malvaceae]]
| genus = ''[[Althaea]]''
| species = '''''A. officinalis'''''
| dvoimeno = ''Althaea officinalis''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}

'''Bijeli sljez''', ([[Latinski jezik|lat]]. ''Althaea officinalis''), je  trajna zljasta biljka visoka preko 1m. Cijela površina je prekrivena gustin svilastim dlakama, te su veliki i naborani listovi mehkani, sivkastozelene boje. U pazusima listova smješteni su veliki cvjetovi bijele ili svijetlo ružičaste boje. 

Bijeli sljez raste na vlažnim mjestima u srednjoj i južnoj [[Evropa|Evrop]]i, te zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Najviše je rasprostranjen u kulturi za dobijanje [[Droga|droge]] visoke kvalitete. 

Bijeli sljez se koristi u medicinske svrhe:
* korijen (lat. ''Althaeae radix''),
* list (lat. ''Althaeae folium'') i
* cvijet (lat. ''Althaeae flos'')
 
Bijeli sljez se uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka.
{{Commonscat|Althaea officinalis}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Malvales]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>oy6yzos1yg2v7g7tphevzty11txat1r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prokoško jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71226</id>
    <revision>
      <id>3923861</id>
      <parentid>3845248</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:57:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodala sam tekst</comment>
      <origin>3923861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7725" sha1="3tj7zhsyltesprua1qt4idbatb8r9sp" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime             = Prokoško jezero
| slika           = Prokosko jezero.jpg
| lokacija        = [[Vranica]]
| koordinate      = {{coord|43.9576|N|17.7547|E|display=inline,title}}
| površina        = 0,048
| zapremina       = 
| dubina          = 13
| nadmorska_visina= 1670
| širina          = 0,191
| dužina          = 0,426
| vrsta           = prirodno
| pritoke         =
| otječe          =
| države          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
}}

{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Prokoško jezero
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = III
| slika              = Tikva Prokosko jezero-07-2018-Vranica.jpg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| opis_slike         = Pogled sa [[Vranica|Vranice]] 
| karta              = 
| karta_alt          = 
| opis_karte         = 
| veličina_karte     = 
| reljef             = 
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = 
| koord_ref          = 
| lokacija           = Fojnica (99,2%), Gornji Vakuf-Uskoplje (0,8%.)
| najbliži_grad      = [[Fojnica]]
| površina           = 2225 ha
| oznaka             = 
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = 2005&lt;ref name=&quot;wdpa&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA-  www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prokoško&quot;&gt;{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_ProkoskoJezero_SN-SBK-12_05_Zakon_ch4yhwQ.pdf |title= Odluka o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode |work= Službene novine Srednjebosanskog kantona, broj 12, 29.12.2005. |access-date= 9. 10.  2021 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_ProkoskoJezero_SN-SBK-12_05_Zakon_ch4yhwQ.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
| određeno           = 
| br_posjetioca      = 
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = 
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = 
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
| ugrađeno2          = 
}}
'''Prokoško jezero''' se nalazi na planini [[Vranica|Vranici]], [[Bosna i Hercegovina]] i koluvijalnog je porijekla i leži na magmatskim stijenama-riolitima.  Nalazi se na 1670 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Od [[Fojnica|Fojnice]] je udaljeno 22&amp;nbsp;km. Asfaltni put vodi do sela Tocila, a zatim makadamski uz rječicu Jezernicu, Vlaški ravni i Hrid.
[[Datoteka:Prokoško jezero, planina Vranica.jpg|lijevo|mini|267x267piksel|Šetnica na Prokoškom jezeru]]
​Jezerski ekosistem predstavlja izuzetno važno stanište za specifičnu floru i faunu visokoplaninskih područja. Najveća prirodna osobenost jezera jeste bosanski alpski triton (Ichthyosaura alpestris reiseri), rijetka i zaštićena podvrsta gorskog vodenjaka. Ova vrsta odlikuje se neotenijom, odnosno sposobnošću da zadrži osobine ličinke i u odraslom dobu. Pored vodozemaca, okolna vegetacija obuhvata bogat pojas endemskih i ljekovitih planinskih biljaka, poput borovnice i raznih vrsta alpina.Vodom se puni iz podjezerskih i okolnih izvora na padinama Debelog brda, topljenjem snijega do kasno u proljeće i kišom u ostatku godine. Iznad samog jezera je najviši vrh Vranice - Nadkrstac, koji doseže 2112 m nadmorske visine. Jezerska kotlina je posljedica dominantnog ticaja tektonskih, fluvijalnih, kraških, gravitacionih i nivacionih procesa. Ima oblik kraške [[Vrtača|vrtače]] sa zakonomjernim stupnjevitim smanjenjem površina izmeđi izobata, slično kraškim vrtačama, od površine jezera do najveće dubine od 13 m.

U jezeru je još uvijek ostao endemični primjerak [[Vodozemci|vodozemca]]  - [[Bosanski alpski triton|Raizerov triton]] (''Triturus alpestris reiseri'') koji  u Bosni i Hercegovini obitava na većem broju lokaliteta. Osim tritona, u jezeru i oko njega moguće je pronaći i brojne druge biljne i životinjske vrste. Jezero je poribljeno kalifornijskom pastrmkom, što se pokazalo greškom, jer je ta vrsta ribe poznati predator i uništava tritona.

Oko jezera su brojne pastirske kolibe, pravljene od drveta, grupisane u katune (pastirska naselja). Mnogi mještani koliba koje okružuju jezero dolaze u proljetnim i ljetnim mjesecima ovdje čuvati stoku, brati plodove poput [[borovnica]] ili [[malina]] i raditi sir. Poneki i izdaju svoje kolibe turistima.&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Vranica - DINARSKO GORJE]&lt;/ref&gt;

Sistematska naučna istraživanja Prokoškog jezera započela su krajem 19. vijeka. Poznati ornitolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Othmar Reiser, prvi je 1891. godine skrenuo pažnju naučne javnosti na jedinstveni biološki diverzitet ovog lokaliteta, dok je njemački herpetolog Franz Werner 1902. godine opisao specifičnog podzemno-vodenog vodozemca po kojem je jezero postalo poznato. Geomorfološki gledano, jezerski basen obuhvata površinu od oko 48.000 m², s dužinom od 426 metara i prosječnom širinom od oko 113 metara. Iako maksimalna dubina u pojedinim dijelovima dostiže i do 13 metara, tokom sušnih ljetnih mjeseci nivo vode znatno opada, što direktno utiče na stabilnost jezerskog ekosistema.

​U drugoj polovini 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća, prirodni balans jezera narušen je nekontrolisanim ljudskim uticajem. Ključni ekološki problem nastao je nerazmišljenim ubacivanjem neautohtonih ribljih vrsta, poput kalifornijske pastrmke, koja je postala direktni predator endemskog alpskog tritona i time dovela ovu rijetku podvrstu na rub izumiranja. Dodatni pritisak predstavlja i intenzivna izgradnja vikend-objekata bez adekvatnog rješavanja otpadnih voda. Kako bi se spriječila dalja degradacija, područje od 2.225 hektara obuhvaćeno je Odlukom o proglašenju Spomenika prirode, čime su definisane tri zaštitne zone s ciljem sanacije jezerske vode, kontrole turizma i obnove autohtone faune
== Zaštićeno područje - Spomenik prirode == 
Zajedno sa okolinom, jezero je 1984 proglašeno regionalnim parkom prirode, te postalo zona stroge zaštite. U 2005. godini područje je uključeno u III kategoriju zaštićenih područja (spomenik prirode), prema kriterijima [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa|IUCN]]–a, kao i po kategorizaciji [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode|zaštićenih područja]] utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[http://e-prirodafbih.ba/bs/protectedsites/details/4/spomenik-prirode-prokosko-jezero/ Zaštićena područja FBiH - Spomenik prirode Prokoško jezero - e-prirodafbih.ba]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Zbog mnogobrojnih vikendica izgrađenih od 1960. narušen je pejzaž [[jezero|jezera]]. Vještačkim zahvatom na koritu otoke jezera, izdignut je nivo jezera, što može izazvati negativne posljedice za njegov daljnji razvoj.&lt;ref&gt;[http://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol2br4/Clanak-Spahi%C4%87%20i%20dr.%20Proko%C5%A1ko%20jezero.pdf Muriz Spahić, Emir Temimović, Haris Jahić - SPOMENIK PRIRODE PROKOŠKO JEZERO]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Prokoško Lake}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Fojnica]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2005.]]</text>
      <sha1>3tj7zhsyltesprua1qt4idbatb8r9sp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923862</id>
      <parentid>3923861</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:59:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ gramatička greska</comment>
      <origin>3923862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7728" sha1="keu1wzt6h1smg3stladd8cz1act80kq" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime             = Prokoško jezero
| slika           = Prokosko jezero.jpg
| lokacija        = [[Vranica]]
| koordinate      = {{coord|43.9576|N|17.7547|E|display=inline,title}}
| površina        = 0,048
| zapremina       = 
| dubina          = 13
| nadmorska_visina= 1670
| širina          = 0,191
| dužina          = 0,426
| vrsta           = prirodno
| pritoke         =
| otječe          =
| države          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
}}

{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Prokoško jezero
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = III
| slika              = Tikva Prokosko jezero-07-2018-Vranica.jpg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| opis_slike         = Pogled sa [[Vranica|Vranice]] 
| karta              = 
| karta_alt          = 
| opis_karte         = 
| veličina_karte     = 
| reljef             = 
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = 
| koord_ref          = 
| lokacija           = Fojnica (99,2%), Gornji Vakuf-Uskoplje (0,8%.)
| najbliži_grad      = [[Fojnica]]
| površina           = 2225 ha
| oznaka             = 
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = 2005&lt;ref name=&quot;wdpa&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA-  www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prokoško&quot;&gt;{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_ProkoskoJezero_SN-SBK-12_05_Zakon_ch4yhwQ.pdf |title= Odluka o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode |work= Službene novine Srednjebosanskog kantona, broj 12, 29.12.2005. |access-date= 9. 10.  2021 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_ProkoskoJezero_SN-SBK-12_05_Zakon_ch4yhwQ.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
| određeno           = 
| br_posjetioca      = 
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = 
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = 
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
| ugrađeno2          = 
}}
'''Prokoško jezero''' se nalazi na planini [[Vranica|Vranici]], [[Bosna i Hercegovina]] i koluvijalnog je porijekla i leži na magmatskim stijenama-riolitima.  Nalazi se na 1670 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Od [[Fojnica|Fojnice]] je udaljeno 22&amp;nbsp;km. Asfaltni put vodi do sela Tocila, a zatim makadamski uz rječicu Jezernicu, Vlaški ravni i Hrid.
[[Datoteka:Prokoško jezero, planina Vranica.jpg|lijevo|mini|267x267piksel|Šetnica na Prokoškom jezeru]]
​Jezerski ekosistem predstavlja izuzetno važno stanište za specifičnu floru i faunu visokoplaninskih područja. Najveća prirodna osobenost jezera jeste bosanski alpski triton (Ichthyosaura alpestris reiseri), rijetka i zaštićena podvrsta gorskog vodenjaka. Ova vrsta odlikuje se neotenijom, odnosno sposobnošću da zadrži osobine ličinke i u odraslom dobu. Pored vodozemaca, okolna vegetacija obuhvata bogat pojas endemskih i ljekovitih planinskih biljaka, poput borovnice i raznih vrsta alpina.Vodom se puni iz podjezerskih i okolnih izvora na padinama Debelog brda, topljenjem snijega do kasno u proljeće i kišom u ostatku godine. Iznad samog jezera je najviši vrh Vranice - Nadkrstac, koji doseže 2112 m nadmorske visine. Jezerska kotlina je posljedica dominantnog ticaja tektonskih, fluvijalnih, kraških, gravitacionih i nivacionih procesa. Ima oblik kraške [[Vrtača|vrtače]] sa zakonomjernim stupnjevitim smanjenjem površina izmeđi izobata, slično kraškim vrtačama, od površine jezera do najveće dubine od 13 m.

U jezeru je još uvijek ostao endemični primjerak [[Vodozemci|vodozemca]]  - [[Bosanski alpski triton|Raizerov triton]] (''Triturus alpestris reiseri'') koji  u Bosni i Hercegovini obitava na većem broju lokaliteta. Osim tritona, u jezeru i oko njega moguće je pronaći i brojne druge biljne i životinjske vrste. Jezero je poribljeno kalifornijskom pastrmkom, što se pokazalo greškom, jer je ta vrsta ribe poznati predator i uništava tritona.

Oko jezera su brojne pastirske kolibe, pravljene od drveta, grupisane u katune (pastirska naselja). Mnogi mještani koliba koje okružuju jezero dolaze u proljetnim i ljetnim mjesecima ovdje čuvati stoku, brati plodove poput [[borovnica]] ili [[malina]] i raditi sir. Poneki i izdaju svoje kolibe turistima.&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Vranica - DINARSKO GORJE]&lt;/ref&gt;

Sistematska naučna istraživanja Prokoškog jezera započela su krajem 19. stoljeća. Poznati ornitolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Othmar Reiser, prvi je 1891. godine skrenuo pažnju naučne javnosti na jedinstveni biološki diverzitet ovog lokaliteta, dok je njemački herpetolog Franz Werner 1902. godine opisao specifičnog podzemno-vodenog vodozemca po kojem je jezero postalo poznato. Geomorfološki gledano, jezerski basen obuhvata površinu od oko 48.000 m², s dužinom od 426 metara i prosječnom širinom od oko 113 metara. Iako maksimalna dubina u pojedinim dijelovima dostiže i do 13 metara, tokom sušnih ljetnih mjeseci nivo vode znatno opada, što direktno utiče na stabilnost jezerskog ekosistema.

​U drugoj polovini 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća, prirodni balans jezera narušen je nekontrolisanim ljudskim uticajem. Ključni ekološki problem nastao je nerazmišljenim ubacivanjem neautohtonih ribljih vrsta, poput kalifornijske pastrmke, koja je postala direktni predator endemskog alpskog tritona i time dovela ovu rijetku podvrstu na rub izumiranja. Dodatni pritisak predstavlja i intenzivna izgradnja vikend-objekata bez adekvatnog rješavanja otpadnih voda. Kako bi se spriječila dalja degradacija, područje od 2.225 hektara obuhvaćeno je Odlukom o proglašenju Spomenika prirode, čime su definisane tri zaštitne zone s ciljem sanacije jezerske vode, kontrole turizma i obnove autohtone faune
== Zaštićeno područje - Spomenik prirode == 
Zajedno sa okolinom, jezero je 1984 proglašeno regionalnim parkom prirode, te postalo zona stroge zaštite. U 2005. godini područje je uključeno u III kategoriju zaštićenih područja (spomenik prirode), prema kriterijima [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa|IUCN]]–a, kao i po kategorizaciji [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode|zaštićenih područja]] utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[http://e-prirodafbih.ba/bs/protectedsites/details/4/spomenik-prirode-prokosko-jezero/ Zaštićena područja FBiH - Spomenik prirode Prokoško jezero - e-prirodafbih.ba]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Zbog mnogobrojnih vikendica izgrađenih od 1960. narušen je pejzaž [[jezero|jezera]]. Vještačkim zahvatom na koritu otoke jezera, izdignut je nivo jezera, što može izazvati negativne posljedice za njegov daljnji razvoj.&lt;ref&gt;[http://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol2br4/Clanak-Spahi%C4%87%20i%20dr.%20Proko%C5%A1ko%20jezero.pdf Muriz Spahić, Emir Temimović, Haris Jahić - SPOMENIK PRIRODE PROKOŠKO JEZERO]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Prokoško Lake}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Fojnica]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2005.]]</text>
      <sha1>keu1wzt6h1smg3stladd8cz1act80kq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Minimax (TV-kanal)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77445</id>
    <revision>
      <id>3923738</id>
      <parentid>3917163</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T14:43:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LNTG</username>
        <id>167270</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3913309|3913309]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-39062-52|~2026-39062-52]] ([[User talk:~2026-39062-52|razgovor]])</comment>
      <origin>3923738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2468" sha1="lzrn1nwuiqhusaw5qluk0c55byucqit" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:MiniMax (2021).webp|mini|desno|250px]]
'''Minimax''' je srednjoevropski televizijski kanal na kojem se prikazuju [[Crtani film|animirane serije]]. Sa prikazivanjem je počeo 1999. u [[Mađarska|Mađarskoj]], u [[Rumunija|Rumuniji]] od 2001, u [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] od 2003, a na području [[Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] od 2008. Ranije, u periodu 1999–2004. bio je emitovan i u [[Poljska|Poljskoj]]. U Mađarskoj od aprila 2007. godine dijeli platformu sa kanalom [[Animax]] (anime) nakon osam sati. Bivši TV-kanali koji su dijelili kanal s Minimaxom jesu  MusicBox (muzički spotovi), Game One (videoigre), iTV (videoigre) i Cherry Music (muzički spotovi).

Animirane serije koje su emitovane:  [[Braceface]], [[Babar the Elephant|Babar]], [[Franklin]], [[Jakers! The Adventures of Piggley Winks]], [[Barbie]] filmovi, [[Tomica i prijatelji]], [[Noddy]], [[Bibi Blocksberg]], [[Maya &amp; Miguel]], [[Miss Spider's Sunny Patch Friends]], [[Miss BG]], [[Miss Mallard Mysteries]], [[Moj mali poni]], Littlest Pet Shop.

== Minimaks Srbija ==
'''Minimaks Srbija''' ({{jez-sr|Минимакс Србија}}) jest Minimaxov kanal osnovan 2008. za područje [[Srbija|Srbije]] i [[Srpski jezik|srpskog govornog područja]]. Program se emituje u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] na [[srpski jezik|srpskom jeziku]]. Minimaks Srbija je potpuno sinhronizovan na srpski jezik uključujući i reklame. Dolazi u satelitskim paketima: Max TV, Total TV, Digi TV i Minimax paketa na satelitu Amos.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.minimax.tv Minimax International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811115310/http://minimax.tv/ |date=11. 8. 2018 }}
* [http://www.minimax.hu Minimax Mađarska]
* [http://www.minimaxro.tv Minimax Rumunija]
* [https://web.archive.org/web/20180526172901/http://www.minimaxtv.cz/ Minimax Češka]
* [https://web.archive.org/web/20140803133533/http://www.minimaxtv.sk/ Minimax Slovačka]
* [http://www.minimaxtv.rs Minimax Srbija]

[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1999.]]
[[Kategorija:Srbijanske TV-stanice]]
[[Kategorija:Slovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mađarske TV-stanice]]
[[Kategorija:Češke TV-stanice]]
[[Kategorija:Rumunske TV-stanice]]
[[Kategorija:Poljske TV-stanice]]
[[Kategorija:Sjevernomakedonske TV-stanice]]
[[Kategorija:AMC Network International]]</text>
      <sha1>lzrn1nwuiqhusaw5qluk0c55byucqit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79020</id>
    <revision>
      <id>3923729</id>
      <parentid>3807732</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1851" sha1="4tjuiwzfefzu79ckd8bd435qo2sk1ke" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Kim
| slika = Carum_carvi_-_K%C3%B6hler%E2%80%93s_Medizinal-Pflanzen-172.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Apiaceae]]
| genus = ''[[Carum]]''
| species = '''''C. carvi'''''
| dvoimeno = ''Carum carvi'' 
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}

'''Kim''' (lat.''Carum carvi'') jedan je od najstarijih poznatih začina iz porodice [[apiaceae]]. Plodovi kima nađeni su u iskopinama iz 3000-te godine p. n. e., a u pisanim spomenicima pominje ga [[Karlo Veliki]].

==Karakteristike==
{{Proširiti sekciju}}

==Rasprostranjenost==
Kim se najviše gaji u zemljama bivšeg SSSR i u Evropi (Holandija i skandinavske zemlje). Porijeklom je iz Male Azije.

==Upotreba==
Kim je klasičan začin teškoj hrani: jelima od krompira, mahunastog povrća, kupusa i dodatak je pecivu.
Listovi kima imaju okus [[peršun]]a i [[koper]]a, pa je izvrstan dodatak supama i salatama. Korijen se može kuhati, kao svako drugo povrće. Plodovi su omiljeni naročito u jevrejskoj, sjeverno i istočno evropskoj kuhinji, kao začin pecivima od [[raž]]i, gulašu, siru, kolačima, jabukama i rakiji. Ni nakon dužeg vremena plodovi kima ne gube na kvalitetu i aromi.
Od kima se prave i likeri i rakije.  
==Hemijski sastav==
Kim sadrži eterična ulja, [[višemasne kiseline]] i [[vitamin C]].
==Narodno vjerovanje==
Kim pospješuje apetit, olakšava varenje, nadutost i pomaže kod grčeva u trbuhu. Ulje kima koristi se za ublažavanje glavobolje, migrena i loše probave.
== Također pogledajte ==

*[[Lista začina]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Začini}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Carum carvi}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>4tjuiwzfefzu79ckd8bd435qo2sk1ke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kapar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79022</id>
    <revision>
      <id>3923728</id>
      <parentid>3776751</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2497" sha1="iuys3ut70n33kixxglrlnnj6iuexk0v" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Kapar
| slika = Illustration Capparis spinosa0.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Brassicales]]
| familia = [[Capparaceae]]
| genus = ''[[Capparis]]''
| species = '''''C. spinosa'''''
| dvoimeno = ''Capparis spinosa''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}
'''Kapar''' ( [[francuski jezik|fra.]] ''câpre'', [[grčki jezik|gr.]] ''kápparis'') su pupoljci cvijeta biljke, koja je poznata još u [[Antika|antičko doba]] kao dodatak jelima, ljekovita biljka i [[afrodizijak]].

==Karakteristike==
Pupoljci cvijeta veličine zrna graška rastu na dršcima iz listovitih grančica. Nježni bijelo-ljubičasti cvjetovi otvaraju se samo jednom, kratko između jutra i podneva. 
==Rasprostranjenost==
Grmovi kapara, zavisno od vrste, uspjevaju na suhom tlu ili u plitkoj, morskoj vodi. Uspjeva u južnoj Evropi, gotovo u cijelom Sredozemlju.
==Upotreba==
Još zatvoreni pupoljci beru se ručno u rano proljeće i sirovi nisu jestivi. Tek nakon jednodnevnog sušenja i potapanja u morsku vodu, slanu otopinu, sirće ili ulje, spremni su za upotrebu. Pritom nastaju kiselina [[kaprin]] i [[senfolglykosid]], koji kaparima daju njihov pikantan okus. Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i skuplji. Naročito cijenjeni su kapari iz Francuske. Koriste se kao prilog, potopljeni u sirće ili ulje. Na ostrvu [[Santorini (ostrvo)|Santorini]] su kiseli i slani listovi kapara specijalitet. U [[italijanska kuhinja|italijanskoj]] i španskoj kuhinji su neizostavan dodatak.
Toplim jelima dodaju se tek na kraju. Kod nas su poznati kao dodatak slanim [[sardela]]ma i tatar odresku.

==Narodno vjerovanje==
U [[Stari testament|Starom testamentu]] [[kralj Salomon]] koristi cvijet kapara kao sliku prolaznosti svijeta.

== Također pogledajte ==

* [[Lista začina|Spisak začina]]
== Vanjski linkovi ==
* http://www.hort.purdue.edu/newcrop/cropfactsheets/caper.html
* https://web.archive.org/web/20130812104511/http://ileseoliennes.blog.lemonde.fr/2007/02/08/the-capers-of-salina/
* http://delta-intkey.com/angio/www/C.htm{{Mrtav link}}
* https://web.archive.org/web/20140911074434/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?8897
{{Začini}}
{{Commonscat|Capparis spinosa}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Jestive biljke]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>iuys3ut70n33kixxglrlnnj6iuexk0v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlasac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79023</id>
    <revision>
      <id>3923730</id>
      <parentid>3766867</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:22:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2312" sha1="hw5shf3mlkhlosrm1lhvyc14c1vf566" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Vlasac
| slika = Illustration Allium schoenoprasum and Allium cepa0.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Asparagales]]
| familia = [[Alliaceae]]
| genus = ''[[Allium]]''
| species = '''''A. schoenoprasum'''''
| dvoimeno = ''Allium schoenoprasum''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}

'''Vlasac''' (lat. ''Allium schoenoprasum L '') je začinska biljka iz porodice [[Lukovice|lukovica]].
== Karakteristike ==
Vlasac je otporna biljka, koja naraste do 50&amp;nbsp;cm visine. Korijen je duguljasta lukovica. Dugi izdanci su uski, okrugli, cjevasti listovi, zelene ili zeleno-sive boje. Između maja i augusta na vrhovima narastu brojni, gusti, ljubičasti cvjetovi. Latice su zvjezdasto raspoređene i jednake su dužine, prečnika do 5&amp;nbsp;cm.

== Rasprostranjenost ==
Pretpostavlja se da je vlasac prvobitno rastao na [[Alpe|alpskim brdima]]. Danas  se može naći u brežuljkastim krajevima sa toplom klimom alpske i arktičke [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Amerika|sjeverne Amerike]]. Za rast treba usitnjeno, hranjivo i vlažno tlo.
Danas se uglavnom uzgaja u staklenicima.

== Upotreba ==
Vlasac se upotrebljava još od ranog srednjeg vijeka. Postoje različite vrste biljke, u zavisnosti od njene visine i debljine listova. Ima i vrsta koje cvjetaju bijelim cvijetom. 
Svjež ili zamrznut, rijeđe sušen, sitno nasjeckan, dodatak je supama ili salatama. Dugi listovi se sjeku, a novi rastu cijele godine. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Ljekovita svojstva vlasca nisu poznata.

== Hemijski sastav ==
Vlasac sadrži [[vitamin C]] i [[vitamin A]]. Okus dolazi od [[dipropyldisulfid]]a, [[metylpentyldisulfid]]a i [[pentylhydrosulfid]]a.

== Također pogledajte ==

* [[Lista začina|Spisak začina]]
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Allium schoenoprasum}}
* https://web.archive.org/web/20061016183933/http://www.foodgenius.com/index.cgi?ndb_no=11156&amp;action=nutrition
* https://web.archive.org/web/20060107050310/http://www.selfsufficientish.com/chives.htm
* http://www.botanical.com/botanical/mgmh/c/chives65.html
{{Začini}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Asparagales]]
[[Kategorija:Baštenske biljke]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>hw5shf3mlkhlosrm1lhvyc14c1vf566</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bellatrix Lestrange</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91928</id>
    <revision>
      <id>3923789</id>
      <parentid>3782012</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T19:13:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4082" sha1="kzew6v5q98yao11m92xljxrel87jmwn" xml:space="preserve">{{hP Infokutija
|slika=Bellatrix Lestrange by Candra.jpg
|bgcolor= green
|fgcolor= black
|ime= Bellatrix Lestrange
|rod= žena
|kosa= crna
|oči= smeđe
|dom= [[Domovi u Hogwartsu#Slytherini|Slytherin]]
|krv= čista krv
|vjernost= [[Voldemort]]
|glumac=[[Helena Bonham Carter]] 
|pojavljivanje= [[Harry Potter i Plameni pehar]], [[Harry Potter i Red feniksa]], [[Harry Potter i Sveti smrtnici|Harry Potter i Darovi Smrti]]
}}

'''Bellatrix &quot;Bella&quot; Lestrange''' ([[1951]]. – [[1998]].) je bila čistokrvna vještica i [[smrtonoša]], pripadnica [[porodica Black|porodice Black]]. Bila je posebno draga [[Voldemort|lordu Voldemortu]], koji je zvao Bella. U [[film]]u je glumi [[Helena Bonham Carter]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/black-family/bellatrix-lestrange/|title=Bellatrix Lestrange|date=1951|website=Harry Potter Lexicon|language=en-us|access-date=14. 2. 2025|archive-date=25. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250125185549/https://www.hp-lexicon.org/character/black-family/bellatrix-lestrange/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Bellatrix je [[ime]] najsjajnije [[zvijezde]] [[sazviježđe|sazviježđa]] [[Orion (sazviježđe)|Oriona]], a ime joj znači &quot;[[rat]]nica&quot;. Po Orionu je nazvan Bellatrixin tetak [[Orion Black]]. ''Bella'' je [[latinski|latinska riječ]], a znači &quot;lijepa&quot;. ''Lestrange'' dolazi od [[francuski jezik|francuskog]] ''l'étrange''. ''Black'' znači &quot;crna&quot;.

== Život ==
Bellatrix je kćerka Cygnusa Blacka III. i Druelle Black, sestra [[Andromeda Tonks|Andromede Tonks]] i [[Narcissa Malfoy|Narcisse Malfoy]], tetka [[Nymphadora Tonks|Nymphadore Tonks]] i [[Draco Malfoy|Draca Malfoya]], nećakinja [[Walburga Black|Walburge]] i Oriona Black, sestrična [[Sirius Black|Siriusa III.]] i [[Regulus Black|Regulusa Arcturusa Blacka]], žena Rodolphusa Lestrangea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harrypotter.com/fact-file/characters-and-pets/bellatrix-lestrange|title=Bellatrix Lestrange {{!}} Official Harry Potter Encyclopedia|website=www.harrypotter.com|language=en|access-date=14. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Bellatrix, njen muž i njegov brat Rabastan, te Barty Crouch II su bili smrtonoše te su uhvaćeni nakon Voldemortovog pada. Barty Crouch I. im je predsjedao na suđenju, te su osuđeni na doživotnu kaznu u [[Azkaban]]u zbog mučenja porodice Longbottom.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

[[1995]]. je Voldemort dobio novo tijelo te je pred svim smrtonošama izjavio da su najvjerniji bili Lestrangeovi. [[1996]]. je oslobodio Bellatrix i ostale smrtonoše iz Azkabana.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rowling|first=J. K.|title=Harry Potter and the Prisoner of Azkaban|url=https://archive.org/details/harrypotterpriso0000rowl_i0j7|date=1999|publisher=Bloomsbury|isbn=978-0-7475-4215-5|location=London}}&lt;/ref&gt;

U Odjelu tajni, u Dvorani proročanstava, Bellatrix je ubila Siriusa Blacka i mučila [[Neville Longbottom|Nevillea]], a Harry je zato pogodio kletvom ''Cruciatus''. Nakon toga je došao Voldemort i borio se sa [[Albus Dumbledore|Dumbledoreom]]. Potom je zgrabio Bellatrix i poveo je sa sobom. 1996. su Bellatrix i Narcissa otišli u [[Prelčev kraj]] [[Severus Snape|Severusu Snapeu]]. Narcissa i Snape su napravili Neprekršivu zakletvu, a Bellatrix je bila svjedok. [[1997]]. se preselila u kuću porodice Malfoy, gdje joj se pridružio Voldemort. Kopiju Gryffindorovog mača je Bellatrix stavila u svoj sef u [[Gringotts]]u. Kad su hvatači uhvatili [[Harry Potter (lik)|Harryja]], [[Ron Weasley|Rona]] i [[Hermiona Granger|Hermionu]], odveli su ih Bellatrix koja je mučila Hermionu i ubila vilenjaka [[Dobby]]ja. Hermiona je uzela Bellatrixinu vlas i napravila višesokovni napitak. [[1998]]. je u [[Hogwarts]]u ubila svoju nećakinju Nymphadoru te se rugala kad je [[Minerva McGonagall]] plakala za Harryjem. Napala je [[Ginny Weasley|Ginny]], pa je ubila njena majka [[Molly Weasley|Molly]]. Voldemort se razbjesnio i htio ubiti Molly, ali se Harry otkrio i ubio ga.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru]]</text>
      <sha1>kzew6v5q98yao11m92xljxrel87jmwn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93582</id>
    <revision>
      <id>3923731</id>
      <parentid>3839477</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:22:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2572" sha1="jpey2uab328mtof1vk7vi4uo7cru51u" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Kopar
| slika = Illustration Anethum graveolens0.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Apiaceae]]
| genus = '''''[[Anethum]]'''''
| species = '''''A. graveolens'''''
| dvoimeno = ''Anethum graveolens''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}
'''Kopar''' (lat. ''Anethum graveolens'') je začinska i ljekovita biljka iz porodice [[Apiaceae]]. 

==Rasprostranjenost==

Biljka je porijeklom iz centralne [[Azija|Azije]]. Još u 1. vijeku širi se po srednjoj i sjevernoj [[Evropa|Evropi]]. U vrijeme [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je [[Mađarska]].

==Karakteristike==
Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od jula do septembra. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne da tamni i tada se može brati.

==Upotreba==
Sa [[anis]]om i [[kim]]om upotrebljava se u evropskoj kuhinji kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Koristi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju nerve. Jača [[imuni sistem]] i djeluje protiv [[infekcija]]. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.

==Hemijski sastav==
Biljka sadrži prvenstveno [[eterično ulje|eterična ulja]].

==Narodno vjerovanje==
Kopar je poznat još u starom [[Egipat|Egiptu]] kao ljekovita biljka. [[Antički Rim|Rimski]] [[gladijatori]] mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koprom, jer se vjerovalo da daje snagu. [[Grci]] su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U [[Biblija|Bibliji]] se pominje sa [[Metvica|metvicom]] i kimom. Buketić kopera na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.

== Također pogledajte ==

*[[Lista začina]]

== Reference ==
{{Začini}}
{{Commonscat|Anethum graveolens}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>jpey2uab328mtof1vk7vi4uo7cru51u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crna joha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98793</id>
    <revision>
      <id>3923719</id>
      <parentid>3805116</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2549" sha1="qvmukuqp2o43ijsxschj2x0qqpjvvwf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Smokva
| slika = Alnus glutinosa.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Crna joha
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta|Cvjetnice]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Fagales]]
| familia = [[Betulaceae]]
| tribus = 
| genus = ''[[Alnus]]''
| species = '''''A. glutinosa'''''
| dvoimeno = ''Alnus glutinosa''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}

[[Datoteka:Alnus glutinosa MHNT.BOT.2004.0.10a.jpg|240px|desno|mini|Ženske rese]]

'''Crna joha''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Alnus glutinosa'') je [[bjelogorica|bjelogorično]] [[drvo]] iz porodice [[Betulaceae]].

== Rasprostranjenost ==
Raste na sjevernoj Zemljinoj polulopti u nizinskim [[šuma]]ma uz [[močvara|močvare]], rijeke i potoke.

== Izgled ==
Naraste do 25 m. Deblo dosiže do vrha krošnje. Kora je crno-smeđa. Izbojci obiluju bjelkastim lenticelama. Pupovi su na dugim stapkama i ljepljivi. Cvjetaju prije listanja. Lišće je okruglasto, 4–10&amp;nbsp;cm dugo, na vrhu zaobljeno ili tupo prikraćeno, u početku ljepljivo, odozgo u uglovima žila s čupercima [[žuta|žutih]] dlačica. Otpada [[zelena|zeleno]], tj. ne žuti. Muške i ženske rese, javljaju se u [[jesen]]. Ženske su rese sitne na dužoj stapci. Priperci odrvene i čine češeriće, koji ostaju dosta dugo na drvetu, nakon što se otvore, a plodovi ispadnu. Supke su obrnuto jajolike, oko 5 m dugačke. Prvi su [[list]]ovi goli. [[Plod]] je sitan, okriljen vrlo uskim krilcem i plosnat.

== Ekološki zahtjevi ==
Crna joha je vrsta brzog rasta. Ima široku [[ekologija|ekološku]] valenciju s obzirom na zahtjeve prema [[toplina|toplini]], [[voda|vodi]], [[tlo|tlu]] i [[svjetlost|svjetlu]]. Crna joha je vrsta drveća relativno kratkog životnog vijeka, doživi oko 100 godina. Dobro uspijeva u barskim uslovima. Ona je pionirska vrsta s kojom se osvajaju najmokriji tereni nizinskih područja, zajedno s [[bijela vrba|bijelom vrbom]].

Ona oblikuje tipičnu čupavu (zvonoliku) [[Korijen (biljka)|korijensku]] mrežu u kojoj prevladava pružanje korijenja u okomitom smjeru. Crna joha živi u simbiozi s bakterijama iz porodice aktinomiceta (''Aktinomyces alni'' Peklo) koje tvore crvenkaste bradavice na korijenju. One obogaćuju tlo vežući [[nitrogen]] iz [[vazduh]]a što je jedan od razloga zbog kojeg crna joha ima svojstva pionirske vrste.

{{Commonscat|Alnus glutinosa}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Betulaceae]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>qvmukuqp2o43ijsxschj2x0qqpjvvwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska kuhinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102310</id>
    <revision>
      <id>3923736</id>
      <parentid>3915114</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:49:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <comment>Detaljniji opis</comment>
      <origin>3923736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11159" sha1="nzkd4vsqsblgmql0q4rjty2gzdd3nsx" xml:space="preserve">{{Kultura Bosne i Hercegovine}}
'''Bosanska kuhinja''' je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri uticaj pojedinih  [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. 
Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska kuhinja|turske]], [[Grčka kuhinja|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i uticaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Tradicija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog [[Rim|Rima]], preko osmanskog i austrougarskog perioda do savremenog doba. Specifičnost bosanskohercegovačkih jela proizilazi iz prehrambenih običaja koji imaju izvorište u različitim vjerama. Zbog mješavine autentičnih bosanskih jela i različitih običaja bosanska kuhinja se razlikuje od drugih, iako u njoj postoje jela koja potiču iz drugih kuhinja. Odnos prema hrani bio je odraz narodnih vjerovanja, običaja i društvenih normi. Hrana se izuzetno poštovala i nikada se nije bacala, a jedno od glavnih pravila bilo je da se uvijek podijeli s gladnima i onima u potrebi. Bosansko jelo može biti izvorno ili voditi porijeklo iz drugih kultura, a u Bosni se priprema na specifičan način. U tradicionalnoj bosanskoj kuhinji večera je glavni obrok i obilnija je od ručka. Autentični objekti u kojima se služe tradicionalna jela su [[Aščinica|aščinice]], [[Ćevabdžinica|ćevabdžinice]] i [[Buregdžinica|buregdžinice]]. Koristi se posebno suđe, kao što su sač, peka, dagara, lonac i tepsija. Namirnice su se pripremale i skladištile na različite i specifične načine. Kako u prošlosti nisu bili prisutni frižideri, hrana se čuvala u tzv. magazama koje su bile veoma hladne.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Lakišić|first=Alija|url=https://www.worldcat.org/title/54314107|title=Bosanski kuhar: tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini|date=2002|publisher=Svjetlost|isbn=978-9958-10-446-6|location=Sarajevo|oclc=54314107}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Hadžiosmanovic|first=Lamija|title=Bosanski kuhar|date=2007|publisher=Sejtarija|isbn=978-9958-39-045-6|series=Biblioteka Posebna izdanja|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su: [[paradajz]], [[krompir]], [[Crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], [[tikvica|tikvice]] i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[piletina|piletine]], [[govedina|govedine]] ili [[janjetina|janjetine]]. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a, pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u [[žar]]u.

Regija [[Hercegovina]] je pogodna za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju [[Vino|vina]], dok se u ostatku [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka|jabuka, ali dunje, kruške itd.]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz obavezan [[rahatlokum]].

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je lagani način pripremanja, s puno strpljenja, pažnje i ljubavi. Značajna karakteristika ove kuhinje je velika upotreba domaćih sirovina, kao što su slatki kajmak, [[Šljiva|šljive]] i [[Jabuka|jabuke]]. Također, meso se sušilo u domaćinstvima, sirće se rijetko kupovalo, a slatko od voća i [[Pekmez|pekmezi]] su se isto tako pravili u kući i čuvali za hladne dane. U pravilu se vrlo malo koristi tzv. zaprška. U bosanskoj kuhinji nema puno umaka već se oni stvaraju u samom jelu tokom pripreme. Kuhana i dinstana jela su lagana, kuhaju se i dinstaju sa malo vode, u pravilu juhe-fonda (temeljca), na tihoj vatri, te imaju prirodan sok. U ovom pogledu bosanska kuhinja pokazuje sličnosti sa francuskom. Značajno mjesto u jelovniku zauzimaju pite (slatke i slane). Salate imaju određene specifičnosti i mnogo se upotrebljava kiselo mlijeko. Posebnu grupu jela čini meza, koja se servira uz piće kod večernjih sjediljki.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;[[Datoteka:Cevapcici.JPG|mini|[[Ćevapi]]]]

== Supe i čorbe ==
* [[Begova čorba]] - čorba koja sa pravi od mesa i povrća;
* [[Bamija (čorba)]] - čorba od [[bamija|bamije]];
* [[Pače]] - jelo od telećih nogica;

== Sarme i dolme ==
* [[Punjena paprika]] - paprike punjene mljevenim mesom i rižom;
* [[Sogan dolma]] - luk punjen mljevenim mesom;
* [[Sarma]] - meso i riža umotani u listove kiselog kupusa, vinove loze ili hraštike. 
* Šarena dolma - paprike, tikvice, patliđan punjeni mljevenim mesom, uz koje se može dodati sarma i sogan dolma.    

== Pite ==
* [[Burek]] - jufka punjena mljevenim mesom, koje se tradicionalno umotava. Burek se može praviti i sa sjeckanim mesom. Isto jelo sa sirom se naziva [[sirnica]], sa špinatom i sirom [[zeljanica]], a s krompirom [[krompiruša]]. Sva ova jela se u Bosni nazivaju [[pita]]ma; 
*[[Sirnica]] - pita od [[sir]]a, koje se mota u tanko razvučeno tijesto jufke
*Zeljanica - pita od špinata ili blitve koja se mota u tanko razvučeno tijesto jufke 
*Krompiruša - pita od krompira koja se mota u tanko razvučeno tijesto jufke 
*Tikvenica - pita od tikve kja se mota u tanko razvučeno tijesto jufke
*Furdenjača - specifična vrsta pite koja se pravi od telećih iznutrica o mota u tanko razvučeno tijesto 

== Jela od mesa ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Ćevapi]] - jelo od mesa koje se peče na roštilju, a pravi se od janjećeg i goveđeg mesa. Služi se s lukom u [[somun]]u;
* Grah - tradicionalno jelo od [[Buranija|buranije]] ili [[grah]]a s mesom;
* [[Musaka]] - jelo koje se pravi od slojeva krompira, mljevenog mesa i preliva;
* [[Bosanski lonac]] - čorba s mesom koje se može kuhati na otvorenom plamenu;
* [[Sudžuk]] - suha začinjena [[kobasica]]
* [[Pljeskavica]] - jelo od mljevenog mesa koje se najčešće peče na [[roštilj]]u
{{div col end}}

== Jela od povrća ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Kljukuša]] - tradicionalno jelo od tijesta sa [[Pavlaka|pavlakom]] ili kiselim mlijekom i bijelim lukom. U nekim područjima pravi se od ribanog krompira.
* [[Đuveč]] - povrtni gulaš
* [[Kačamak]] - tradicionalno bosansko jelo od kukuruznog brašna i krompira
* [[Sataraš]] - povrtno varivo u kojem je glavni sastojak paprika uz dodatak paradajza, crvenog i bijelog luka, a često i tikvice ili  patlidžana. 
* [[Turšija]] 
* [[Buranija]]
* [[Bamija]]
{{div col end}}

== Peciva ==
*[[Somun (pecivo)|Somun]] - vrsta peciva od bijelog brašna okruglog oblika
* [[Pogača]]
* Kifla  
* Paklama - tradicionalno bajramsko pecivo 

== Sirevi ==
{{div col|colwidth=30em}}
*[[Vlašićki sir|Vlašićki]] ili [[travnički sir]] - bijeli sir koji liči na fetu iz [[Travnik|travničkog]] kraja i sela sa planine [[Vlašić]];
* [[Duvanjski sir]], tvrdi sir iz [[Duvno|Duvna]]
* [[Livanjski sir]] - suhi, žuti tvrdi sir iz [[Livno|Livna]];
* [[Trapist (sir)|Trapist]] - polutvrdi, žuti sir
*[[Blatnički sir]] - bijeli sir sa Vučije planine i [[Blatnica|Blatnice]];
*[[Kajmak]] -  [[Mlijeko|mliječni]] proizvod mekane, kremaste konzistencije i blago kiselog ukusa
*[[Pavlaka]] -  vrsta [[Mlijeko|mliječne]] kreme
{{div col end}}

== Salate ==
* [[Crveni luk|Mladi luk]] - dvogodišnja zeljasta [[biljka]] iz porodice ''Alliaceae''
* Lukmira - tradicionalna salata koja se priprema od mladog luka i pavlake (u koju se može dodati i mladi sir)
* [[Zelena salata]] - vrsta hrane, koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo
* [[Kupus|Kiseli kupus]] 
* [[Krastavac|Krastavci]] - biljna vrsta iz porodice [[Cucurbitaceae]]
* Turšija

== Slatka jela ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Tufahije]] - kuhane jabuke punjene orasima i šlagom;
* [[Baklava]] - lisnato tijesto punjeno orahsima, natopljeno šećernim sirupom ili [[med]]om;
* [[Ružica]] - slična baklavi, ali se peče u malim rolnicama;
* [[Hurmašica]] - tijesto u obliku hurme, natopljeno slatkim sirupom - agdom;
* [[Rahatlokum]] - poslastica od kukuruznog škroba i šećera, s orasima ili drugim aromama;
* [[Sutlijaš]] - slatko jelo od riže;
* [[Tulumbe]] - prženo tijesto zaslađeno slatkim sirupom;
* [[Kadaif]] - tanko i vlaknasto tijesto, zaslađeno slatkim sirupom;
* [[Halva]] - slatko jelo od brašna, šećera i masnoće;
* [[Uštipci]] - pržene kuglice od tijesta poput krafne;
* [[Jabukovača]] - kolač od tijesta punjenog jabukama;
* [[Đunlari]] - kolač od tijesta s kajmakom;
* [[Lokumi]] - suhi keksi;
* [[Rahvanija]] - kolač od tijesta zaslađenog slatkim sirupom;
* [[Tatlije]] - kolač od griza zaslađen sirupom;
* [[Šljivopita]] - kolač od šljiva, brašna i šećera;
* [[Gurabije]] - suhi kolači;
* [[Ćetenija]] - poslastica slična bonbonima;
* [[Paprenjaci]] - slatko krušno tijesto;
{{div col end}}

== Kompoti ==
* [[Kompot]] - kuhano voće;
* [[Pekmez]] - tradicionalna voćna poslastica
*[[Ajvar]] - vrsta namaza, napravljena od crvene [[Paprika|paprike]], [[patlidžan]]a i ljute paprike
 
== Bezalkoholna pića ==
*[[Kahva]] - topli napitak od mljevenih prženih zrna kafe
*[[Boza]] - bezalkoholno i osvježavajuće piće koje se pravi od [[kukuruz]]a 
*[[Salep]] 
*[[Šerbe]]  - piće koje se priprema se od voća ili latica cvijeća, a u nekim slučajevima od vode, šećera i začina (klinčići)
 
== Alkoholna pića ==
*[[Rakija]] - žestoko piće
*[[Vino]] -  [[Alkoholna pića|alkoholno piće]] koje se dobija [[Alkoholno vrenje|vrenjem]] [[Grožđe|grožđa]] ili grožđanog soka
*[[Liker]] - slatko [[alkoholno piće]] 
*[[Medovina]] - najstarije [[alkoholno piće]] koje je čovjek otkrio
 
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cevapcici in somun.jpg|[[Ćevapi]] u [[Somun (pecivo)|somunu]]
Datoteka:Bosanskilonac.jpg|[[Bosanski lonac|Bosanski Lonac]]
Datoteka:Baklava - Turkish special, 80-ply.JPEG|[[Baklava]]
Datoteka:Livanjski Cheese with label.JPG|[[Livanjski sir]]
Datoteka:Tufahiija in Morića Han 2.JPG|[[Tufahija]]
Datoteka:Bosnian coffee and Croatian Bajadera.JPG|Bosanska [[kahva]]
Datoteka:Begova Čorba (Baščaršija in Sarajevo, Bosnia).JPG|[[Begova čorba|Begova Čorba]]
Datoteka:Tulumba (cross section).JPG|[[Tulumbe]]
Datoteka:Punjene paprike (stuffed paprikas) (2).JPG|[[Punjena paprika|Punjene paprike]]
Datoteka:Lahana sarma.png|[[Sarma]]
Datoteka:Motani burek 1.gif|[[Burek]]
Datoteka:Halva.jpg|[[Halva]]
Datoteka:Mousakas.jpg|[[Musaka]]
Datoteka:Tulumba and more.jpg|[[Tulumba|tulumbe]] (desno)
Datoteka:Качамак со кисело млеко и парче сирење.jpg|[[Kačamak|Pura]]
Datoteka:La crema agria.jpg|[[Pavlaka]]
Datoteka:Bosnian alcoholic beverages.jpg|Bosanska [[Alkoholno piće|alkoholna pića]]
Datoteka:Sharbat.JPG|[[Šerbe]]
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cuisine of Bosnia and Herzegovina}}
* [http://www.kuhar.ba Bosanski kuhar]{{Mrtav link}}

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Bosanska kuhinja|*]]</text>
      <sha1>nzkd4vsqsblgmql0q4rjty2gzdd3nsx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Maršalska Ostrva</title>
    <ns>1</ns>
    <id>104431</id>
    <revision>
      <id>3923770</id>
      <parentid>1163132</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cockburn Town</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126654</id>
    <revision>
      <id>3923814</id>
      <parentid>3923380</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T01:19:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8181" sha1="8w5c9pmw0vakz9x2m8q6xcfeyxdjfam" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                     = Cockburn Town
| izvorno_ime             = Cockburn Town
| izvorno_ime_jez         = en
| naselje_vrsta            = Glavni grad
| slika                   = Cockburn_Town.jpg
| slika_opis              = Cockburn Town
| pushpin_karta           = Ujedinjeno Kraljevstvo Turks i Caicos#Sjeverna Amerika
| podjela_vrsta            = Država
| podjela_ime              = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| podjela_vrsta1           = [[Britansko prekomorsko područje|Prekomorsko područje]]
| podjela_vrsta2           = Distrikt
| podjela_ime2             = [[Grand Turk]]
| uspostavljanje_naslov    = Osnovan
| uspostavljanje_datum     = 1681
| osnivač                  = Skupljači soli
&lt;!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: 
    -Decimalni zarez pisati kao tačku
    -Bez dodavanja tački za hiljade. 
    (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --&gt;
| površina_ukupno          = 17.39
| stanovništvo_ukupno      = 3700
| stanovništvo_gustoća     = auto
| vremenska_zona1          = [[Atlantsko standardno vrijeme|AST]]
| utc_ofset1               = −04:00
}}

'''Cockburn Town''' ([[engleski]] izgovor /ˈkoʊbərn/ KOE-bərn) je glavni grad [[Ostrva Turks i Caicos]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.visittci.com/grand-turk/cockburn-town|title=Cockburn Town, Grand Turk|website=Visit Turks and Caicos Islands|language=en|access-date=21. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Cockburn Town je smješten na najvećem ostrvu u [[Arhipelag|arhipelagu]] otočja Turks (ne Caicos), [[Grand Turk]]. Bermudska arhitektura iz 18. i 19. vijeka ocrtava ulice Duke i Front u Cockburn Townu. Grad je poznat po dugačkim, uskim ulicama i starim uličnim lampama.

Najbliže sidrište Cockburn Towna je sidrište Hawk's Nest (''Sokolovo gnijezdo''), u koje se, iako je zaštićeno, treba ulaziti samo kada je dobro osvjetljenje, s obzirom na blizinu grebena koji se nalaze u blizini ulaza.

== Historija ==

Sjedište vlade je tu od 1766. godine, a Cockburn Town je bio prvo stalno naselje na bilo kojem od ostrva. Osnovali su ga skupljači soli 1681, koji su stigli na Turks i Caicos.

Prema predanju, grad se nalazi na mjestu gdje je [[Juan Ponce de León]] prvi put pristao na ostrvo. Ime je dobio po [[Francis Cockburn|Francisu Cockburnu]], bivšem [[Guverner Bahama|guverneru Bahama]]. Grad se također povezuje s porodicom Burrowes, koja danas živi u [[Australija|Australiji]].

== Glavne znamenitosti ==

=== Nacionalni muzej ===

[[Datoteka:Turks &amp; Caicos National Museum.jpg|mini|lijevo|Nacionalni muzej na ulici Front]]

Cockburn Town je dom [[Nacionalni muzej Turks i Caicos|Nacionalnog muzeja Turks i Caicos]], koji je smješten u kolonijalnoj kući Guinep na ulici Front. Vjeruje se da je kuća stara više od 180 godina, a velik dio njenog građevinskog materijala potiče od lokalnih [[brodolom|brodoloma]], uključujući jarbol broda koji je jedan od glavnih nosača zgrade. Lokalitet je muzeju poklonjen 1990.&lt;ref&gt;[http://www.tcmuseum.org/guinep_house/ &quot;Guinep House&quot;.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728082451/http://www.tcmuseum.org/guinep_house/ |date=28. 7. 2011.}} [http://www.tcmuseum.org ''Nacionalni muzej Turks i Caicos''.] Pristupljeno 29. 1. 2010.&lt;/ref&gt;

Među zbirkama Nacionalnog muzeja nalazi se izložba o brodolomima, uključujući najstariji poznati evropski brodolom u [[Amerika|Amerikama]], brodolom [[Molasses Reef Wreck|Molasses Reef]], datiran 1505.&lt;ref&gt;[http://www.tcmuseum.org/molasses_reef_shipwreck/ &quot;Brodolom Molasses Reef&quot;.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123172540/http://www.tcmuseum.org/molasses_reef_shipwreck |date=23. 1. 2010.}} [http://www.tcmuseum.org ''Nacionalni muzej Turks i Caicos''.] Pristupljeno 29. 1. 2010.&lt;/ref&gt;

Druge izložbe prikazuju historiju [[Lukajanci|Lukajanaca]], [[svemirska trka|svemirske trke]], poštanskih [[poštanska marka|maraka]] Turksa i Caicosa, [[Robovlasništvo|robovlasništva]] i historiju [[atlantska trgovina robljem|trgovine robljem]], industrije [[sisal|sisala]] i [[isparavanje soli|soli]], kraljevske događaje, kao i opću historiju ostrva. Muzej također održava vrt koji se nalazi uz kuću Guinep.&lt;ref&gt;[http://www.tcmuseum.org ''Nacionalni muzej Turks i Caicos''.] Pristupljeno 29. 1. 2010.&lt;/ref&gt;

Zanimljivi su i istraživački projekti muzeja, uključujući projekt Message in a Bottle, koji bilježi gotovo 40 godina poruka koje su morem dospjele na obale Grand Turka.&lt;ref&gt;[http://tcmuseum.org/collections/message-in-a-bottle/ &quot;Poruka u boci&quot;.] [http://www.tcmuseum.org ''Nacionalni muzej Turks i Caicos''.] Pristupljeno 29. 1. 2010.&lt;/ref&gt;

=== Zatvor Njenog Veličanstva ===

Zatvor Njenog Veličanstva u ulici Pond izgrađen je 1830-ih i ostao je u funkciji do 1994. Osim glavnog zatvorskog bloka i ureda za zatvorske službenike, u njemu se nalaze zvonik i vlastiti muzej.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=9. 12. 2015|title=Her Majesty's Prison|publisher=Virtual Tourist|url=https://www.virtualtourist.com/1707838-2404893/Grand-Turk-Island-Tips/her-majestys-prison|access-date=1. 9. 2026|archive-date=28. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728164804/https://www.virtualtourist.com/1707838-2404893/Grand-Turk-Island-Tips/her-majestys-prison|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Klima ==

Grand Turk ima [[polusušna klima|vruću polusušnu klimu]] ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppen]] ''BSh''), s ljetnim vremenom tokom cijele godine i kišnijom sezonom od septembra do decembra, kada su sjeveroistočni [[pasat|pasati]] najjači, a uragani česti.{{Vremenski okvir
| naslov = Grand Turk
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;| izvor = &lt;ref name=&quot;Weather.Directory&quot;&gt;{{cite web|url=https://weather.directory/tc/grand-turk|title=Grand Turk Weather &amp; Climate Guide|access-date=21. 6. 2025.|website=Weather.Directory}}&lt;/ref&gt;
| pt_jan = 24,6
| pt_feb = 24,5
| pt_mar = 24,4
| pt_apr = 25,0
| pt_maj = 26,0
| pt_jun = 27,2
| pt_jul = 27,6
| pt_aug = 27,9
| pt_sep = 27,9
| pt_okt = 27,4
| pt_nov = 26,3
| pt_dec = 25,5
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;| vt_jan = 25,2
| vt_feb = 25,0
| vt_mar = 24,9
| vt_apr = 25,5
| vt_maj = 26,5
| vt_jun = 27,7
| vt_jul = 28,1
| vt_aug = 28,4
| vt_sep = 28,5
| vt_okt = 28,0
| vt_nov = 26,9
| vt_dec = 26,0
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;| nt_jan = 24,0
| nt_feb = 23,9
| nt_mar = 23,8
| nt_apr = 24,4
| nt_maj = 25,3
| nt_jun = 26,6
| nt_jul = 26,9
| nt_aug = 27,2
| nt_sep = 27,1
| nt_okt = 26,6
| nt_nov = 25,6
| nt_dec = 24,9
&lt;!-- * Padavine * --&gt;| p_jan = 25,6
| p_feb = 12,6
| p_mar = 15,0
| p_apr = 18,9
| p_maj = 41,7
| p_jun = 27,0
| p_jul = 46,6
| p_aug = 62,3
| p_sep = 79,0
| p_okt = 61,6
| p_nov = 54,0
| p_dec = 31,5
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;| kd_jan = 
| kd_feb = 
| kd_mar = 
| kd_apr = 
| kd_maj = 
| kd_jun = 
| kd_jul = 
| kd_aug = 
| kd_sep = 
| kd_okt = 
| kd_nov = 
| kd_dec = &lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 
| vz_feb = 
| vz_mar = 
| vz_apr = 
| vz_maj = 
| vz_jun = 
| vz_jul = 
| vz_aug = 
| vz_sep = 
| vz_okt = 
| vz_nov = 
| vz_dec = &lt;!-- * Broj sunčanih sati * --&gt;
| ss_jan = 
| ss_feb = 
| ss_mar = 
| ss_apr = 
| ss_maj = 
| ss_jun = 
| ss_jul = 
| ss_aug = 
| ss_sep = 
| ss_okt = 
| ss_nov = 
| ss_dec = &lt;!-- --&gt;
}}

== Obrazovanje ==
Jedina srednja škola je [[HJ Robinson High School]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Hamilton, Dandrea S|url=http://magneticmediatv.com/2016/01/pdm-deeply-saddened-by-tragic-fire-at-helena-j-robinson-high-school/|title=PDM duboko ožalošćen zbog tragičnog požara u srednjoj školi Helena J. Robinson|work=[[Magnetic Media (novine)|Magnetic Media]]|date=29. 1. 2016|access-date=18. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Grand Turk Parade Ground]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* https://web.archive.org/web/20110309010816/http://www.caribbean.com/jsp/destination.jsp?currentDestination=43
* https://web.archive.org/web/20110728082451/http://www.tcmuseum.org/guinep_house/
{{Glavni_gradovi_sjevernoameričkih_država}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ostrva Turks i Caicos]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Glavni gradovi sjevernoameričkih država]]</text>
      <sha1>8w5c9pmw0vakz9x2m8q6xcfeyxdjfam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez komunista Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138236</id>
    <revision>
      <id>3923845</id>
      <parentid>3923393</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:48:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]; +[[Kategorija:Komunizam u Bosni i Hercegovini]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11357" sha1="fxn4wu8gq2dlokevcet9cw3nw8mm10o" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Savez komunista Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime          = Komunistička partija Bosne i Hercegovine {{nobold|{{smaller|(1948–1952)}}}}
| logo                 = Emblem of the LCY.svg
| teskt                = Logo SKBiH
| skraćenica           = SKBiH
| predsjednik          = [[Đuro Pucar]] {{Small|(prvi)}}&lt;br&gt;[[Nijaz Duraković]] {{Small|(zadnji)}}&lt;br&gt;
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = 
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = 
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]]
| osnovana             = 1. novembra 1948.
| raspuštena           = {{Datum smrti i godine|1991|02|23|1948|11|01}}
| prethodnik           = Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = &quot;[[Proleteri svih zemalja, ujedinite se!]]&quot;&lt;br&gt;&quot;[[Bratstvo i jedinstvo]]&quot;
| himna                = [[Internacionala]]
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| adresa               = 
| novine               = 
| mladi_ogranak        = [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]]
| ženski_ogranak       = [[Antifašistički front žena|Savez ženskih društava Bosne i Hercegovine]]
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 391.244 (1981)&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/68649479|title=Istorija Saveza komunista Jugoslavije|publisher=Izdavački centar „Komunist”|year=1985|location=[[Beograd]]|pages=463|language=sr}}&lt;/ref&gt;
| politička_pozicija   = [[Krajnja ljevica]]
| ideologija           = [[Komunizam]]&lt;br&gt;[[Marksizam-lenjinizam]]&lt;br&gt;[[Socijalizam]]&lt;br&gt;[[Titoizam]]
| religija             = [[Ateizam]]
| nacionalno_članstvo  = [[Savez komunista Jugoslavije]]
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = 
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = Pionirski ogranak
| prazni_podaci1       = [[Savez pionira Jugoslavije|Savez pionira Bosne i Hercegovine]]
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{Colorbox|#FF0000}} crvena
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = 
| broj_mandata1        = 
| skupština2           = 
| broj_mandata2        = 
| skupština3           = 
| broj_mandata3        = 
| skupština4           = 
| broj_mandata4        = 
| skupština5           = 
| broj_mandata5        = 
| skupština6           = 
| broj_mandata6        = 
| skupština7           = 
| broj_mandata7        = 
| skupština8           = 
| broj_mandata8        = 
| zastava              = Flag of the LCY (SKJ).svg
| veb-sajt             = 
}}
'''Savez komunista Bosne i Hercegovine''' ('''SKBiH''') bila je [[politička stranka]], koja je kao republička organizacija [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije (SKJ)]], djelovala na teritoriji [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. U novembru 1948. došlo je do reorganizacije unutar tadašnje [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije (KPJ)]], te je osnovana '''Komunistička partija BiH (KPBiH)''', umjesto do tada postojećeg Pokrajinskog komiteta KPJ za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/27484724/200931014154812-Crvena-Knjiga-Web-Izdanje SDP-Prvih 100 godina; Kratki pregled socijaldemokratije u BiH]&lt;/ref&gt; Godine 1952, poslije [[Šesti kongres KPJ|VI kongresa KPJ]], na kome je [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] promijenila naziv u [[Savez komunista Jugoslavije]] i KPBiH mijenja svoj naziv u '''Savez komunista Bosne i Hercegovine'''''.'' U tom periodu utvrđena je i zastava SKBiH, koji ja bila istovjetna zastavi SKJ.
[[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag.svg||mini|Zastava Saveza komunista Bosne i Hercegovine (latinična verzija)]]
[[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag-cyr.svg|mini|Zastava Saveza komunista Bosne i Hercegovine (ćirilična verzija)]]

== Historija ==
=== Sedamnaesta sjednica ===
Sedamnaesta sjednica [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] SKBiH održana februara 1968. godine najavila je novu etapu u SR BiH. U njenim zaključcima, po prvi put se jasno definira da su [[Muslimani (narod)|Muslimani]] poseban narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], istovremeno snažno jačajući opću politiku nacionalne ravnopravnosti u zemlji. Paralelno s tim počinje snažno graditeljsko i privredno širenje po kojoj će SR BiH, mjereno brzinom razvoja, prednjačiti u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.orbus.be/proza/proza_21.htm |title=„Prvi milenij Bosne“,  autori: Ivan Lovrenović, Vildana Selimbegović |access-date=3. 12. 2010 |archive-date=30. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101230033055/http://www.orbus.be/proza/proza_21.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Konceptualna promjena ===
Centralni komitet SKBiH (CK SKBiH) je na svojoj sjednici u maju 1990. godine donio jedan programski dokument prema kojem se Partija opredijelila za [[parlamentarna demokratija|parlamentarnu demokratiju]], [[tržišna privreda|tržišnu privredu]] i proglasila SKJ idejno i akciono prevaziđenom organizacijom, ističući mogućnost udruživanja republičkih saveza komunista na novim osnovama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://antikapitalizam.tripod.com/sdp-9-2006.htm |title=„SDP-Partija kontinuiteta ?“, autor: Goran Marković |access-date=3. 12. 2010 |archive-date=17. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110517011630/http://antikapitalizam.tripod.com/sdp-9-2006.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U istom dokumentu Savez komunista BiH je promijenio ime u Savez komunista BiH - Socijalistčka Demokratska Partija. Sa izmjenom naziva stranke, SKBiH - SDP je usvojio i nove simbole.

Iako Savez komunista 1990. godine priznaje mogućnost uvođenja višestranačkog sistema u BiH, i dalje se snažno protivi osnivanju stranaka na nacionalnoj osnovi, sve do 31. jula 1990. kada je [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] donijela amandmane na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustav SRBiH]] i time omogućila održavanje prvih višestranačkih izbora u zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/42897 |title=„Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja“, autor: Ivica Lučić |access-date=3. 12. 2010 |archive-date=4. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150204235858/http://hrcak.srce.hr/file/42897 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima u BiH]], održanim 18. novembra 1990, SKBiH nastupa pod nazivom '''SKBiH – Socijalistička Demokratska Partija'''. Nakon pada [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SKBiH je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]&lt;ref&gt;[http://www.nezavisne.com/forum/index.php?topic=4323.0;wap2 Nezavisne novine]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110903003854/http://www.vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km |archive-date=3. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; transformirana u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH)]] koja je pravni nasljednik SKBiH.

== Spisak predsjednika ==
Predsjednici Centralnog komiteta SKBiH bili su:&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/28947|title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina|date=2007|website=Hrčak|publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa|language=hr|access-date=16. 6. 2019|archive-date=4. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201204062033/https://hrcak.srce.hr/file/28947|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Pucar|Đuro Pucar Stari]] (1952–1965)
* [[Cvijetin Mijatović]] (1965–1969)
* [[Branko Mikulić]] (1969–1978)
* [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] (1978–1982)
* [[Hamdija Pozderac]] (1983–1984)
* [[Mato Andrić]] (1984–1986)
* [[Milan Uzelac]] (1986–1989)
* [[Abdulah Mutapčić]] (1988–1989)
* [[Nijaz Duraković]] (1989–1990)

==Razno==
U intervjuu za časopis [[Dani (časopis)|BH Dani]], u juli 1999, Nijaz Duraković plasirao je tezu da je 1990-ih došlo do krađe glasova na izborima.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Ćuzak |first1=Nerzuk |last2=Pećanin |first2=Senad |title=Intervju dana - Nijaz Duraković |url=http://www.bhdani.com/arhiva/112/inter.htm |access-date=16. 6. 2019 |work=Arhiva broj 112 |agency=[[BH Dani]] |date=23. 7. 1999 |quote=Cak su perjanice Izetbegovicevog staba, mislim da su glavne bile Amila Omersoftic i Seferova Dika, u jednom privatnom razgovoru priznale da su SDP-u kompjutorskim manipulacijama ukrali najmanje 300 hiljada glasova |archive-date=5. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130405232752/http://www.bhdani.com/arhiva/112/inter.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
* [[Savez komunista Jugoslavije]]
* [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.dw.com/bs/komunisti%C4%8Dka-partija-nije-politi%C4%8Dka-alternativa-u-bih/a-15911699/ Komunistička partija nije politička alternativa u BiH, na dw.com.bs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180706163914/https://www.dw.com/bs/komunisti%C4%8Dka-partija-nije-politi%C4%8Dka-alternativa-u-bih/a-15911699 |date=6. 7. 2018 }}
* [https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/komunisti-ponovo-u-sarajevu/79871/ Komunisti ponovo u Sarajevu, na radiosarajevo.ba]
* [https://vijesti.ba/clanak/196774/savez-komunista-bih-podrzava-proteste/ Savez komunista BiH podržava proteste, na vijesti.ba]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} 
* [https://hamdocamo.wordpress.com/2014/03/25/stavovi-centralnog-komiteta-saveza-komunista-jugoslavije-o-nacionalnom-identitetu-bosanskih-muslimana-bosnjaka/ Stavovi Centralnog Komiteta Saveza Komunista Jugoslavije o nacionalnom identitetu bosanskih muslimana, Bošnjaka, na hamdocamo.wordpress.com]

[[Kategorija:Bivše političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1943.]]
[[Kategorija:Savez komunista Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Komunizam]]
[[Kategorija:Marksizam]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 1990.]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Komunizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>fxn4wu8gq2dlokevcet9cw3nw8mm10o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erol Avdović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141310</id>
    <revision>
      <id>3923850</id>
      <parentid>3753453</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T08:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4735" sha1="icw9vb1aniu8uf92pu8ot50sycazvn9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Erol Avdović
| datum_rođenja          = 1958
| mjesto_rođenja         = [[Skopje]]
| etnicitet              =
| državljanstvo          = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| alma_mater             = Univerzitet &quot;Sveti Kiril i Metodij&quot; u Skoplju
| zanimanje              = novinar, diplomat
}}

'''Erol Avdović''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Novinarstvo|novinar]] i [[Diplomatija|diplomat]]. Od jula 2023. ambasador je Bosne i Hercegovine u [[Belgija|Belgiji]] i [[Luksemburg]]u sa sjedištem u [[Bruxelles]]u, a više od 30 godina bio je novinar, dopisnik iz [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] sa sjedištem u [[New York]]u.

== Karijera ==
Rođen je 1958. u [[Skoplje|Skoplju]].&lt;ref name=&quot;bh-leksikon.ba&quot;&gt;http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=575{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Do 1992. živio je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1993. u New Yorku. Od 1992. bio je dopisnik iz Ujedinjenih nacija za medije sa zapadnog Balkana, iz [[Njemačka|Njemačke]] i [[Turska|Turske]], kao i londonski [[WTN]], agenciju &quot;Sense&quot; iz Bruxellesa te saradnik američkih medija. Bio je stalni dopisnik iz New Yorka za ''[[Vjesnik]]'' i ''[[Jutarnji list]]'' iz [[Zagreb]]a (2005–2009) te kolumnist ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' (2008–2010). Od maja 2010. do 2018. bio je dopisnik, komentator i kolumnist za ''[[Dnevni avaz]]'', od 1997. izvještač je njemačkog radija [[Deutsche Welle]] i [[WDR]]-ovog programa za jugoistočnu Evropu. Bio je i stringer iz UN-a za hrvatski i bosanskohercegovački program [[Glas Amerike|Glasa Amerike]]. Saradnik je i [[BH Radio 1|BH Radija 1]], [[N1 (televizija)|N1]] i [[Face TV]]-ja iz Sarajeva.

Od 1980. do 2010. objavio je veliki broj članaka u medijima s područja bivše Jugoslavije. Od 1991. do 2011. objavio je i intervjue s većinom predsjednika i šefova vlada ili diplomatija sa zapadnog [[Balkan]]a. Imao je intervjue s [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnim sekretarima UN-a]] [[Kofi Annan|Kofijem Annanom]] (čije je dijelove prenio ''[[The New York Times]]'') i [[Ban Ki-moon]]om te s [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država]] [[Joe Biden|Joeom Bidenom]]. Objavljuje stručne članke koji se bave UN-om i američkom politikom. Učestvovao je na panel-diskusijama u UN-u i na američkim univerzitetima [[Univerzitet Columbia|Columbia]] i [[Univerzitet Leigh|Leigh]]. Kao analitičar se javljao i za [[Al Jazeera English|Al Jazeeru English]]. U UN-u je uređivao poseban program na [[internet]]skoj televiziji &quot;ICastNews.com&quot;, s kojom još sarađuje. Od oktobra 2010. vodi i multimedijalnu agenciju &quot;Webpublicapress&quot; u New Yorku.

Autor je knjiga ''Dnevnik imitacije'' (1988) i ''Daytonska podmornica'' (1996). Proglašen je &quot;Novinarom godine&quot; za 1999. od Studija 99 iz Sarajeva. Dvaput je bio predsjednik Udruženja akreditovanih novinara u UN-u (UNCA). Objavljuje na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Makedonski jezik|makedonskom]] te na [[Engleski jezik|engleskom]] i [[Turski jezik|turskom jeziku]]. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet &quot;Sveti Kiril i Metodij&quot;|Univerziteta &quot;Sveti Kiril i Metodij&quot;]] u Skoplju.

== Reference == 
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://webpublicapress.net/partnership-and-mutual-respect-a-must-for-u-n/ Avdovićev intervju] s [[Danilo Türk|Danilom Türkom]] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403022127/http://webpublicapress.net/partnership-and-mutual-respect-a-must-for-u-n/ |date=3. 4. 2015}})
* [http://fasdeangelinajolie.blogspot.com/2012/01/angelina-jolie-e-homenageada-por-jornal.html Avdovićev razgovor] s [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]] 
* [http://icastnews.com/2011-mov-03-25-ea-amb-wolfe-ooa.htm iCastNews: UN, New York – Out of Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307085823/http://icastnews.com/2011-mov-03-25-ea-amb-wolfe-ooa.htm |date=7. 3. 2016 }} 
* [http://books.google.com/books/about/Daytonska_podmornica.html?id=UoFpAAAAMAAJ Daytonska podmornica] ([http://www.learntoquestion.com/resources/database/archives/003430.html] – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010257/http://www.learntoquestion.com/resources/database/archives/003430.html |date=5. 3. 2016}})
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Avdović, Erol}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Skoplje]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Makedonski novinari]]</text>
      <sha1>icw9vb1aniu8uf92pu8ot50sycazvn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Acer Inc.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145514</id>
    <revision>
      <id>3923711</id>
      <parentid>3853504</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:20:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5649" sha1="3fnyqyjygo2pyfn9ab9yr6axdz6hbrk" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime       = Acer Inc. &lt;br /&gt; &lt;small&gt;宏碁股份有限公司&lt;/small&gt;
| slika     = Acer 2011.svg
| logo_veličina = 150px
| vrsta     = Javna kompanija
| osnivanje = 1976 (kao Multitech)
| osnivači  = Stan Shih
| sjedište  = Sjedište: &lt;br /&gt;  [[Xizhi]], [[New Taipei City]] &lt;br /&gt;Inkorporisana:&lt;br /&gt; [[Tajvan]]
| predsjednik  = J.T. Wang
| ključneosobe = J.T. Wang (CEO Asus Grupe i CEO (predsjednik) Acer Inc.)
| industrija  = [[Tehnika]]
| proizvodi   = [[Desktop|Desktop računari]] &lt;br /&gt; [[Laptop|Laptop računari]] &lt;br /&gt; [[Netbook|Netbook računari]] &lt;br /&gt; [[Server]]i &lt;br /&gt; [[Skladištenje|Skladište podataka]] &lt;br /&gt; [[Dlanovnik|Dlanovnici]] &lt;br /&gt; [[Monitor]]i &lt;br /&gt; [[Televizor]]i &lt;br /&gt; [[VIdeo projektor|Video projektori]] &lt;br /&gt; [[e-posao|e-poslovi]]
| zaposleni   = 7,500 ([[Septembar]], [[2010]])
| holding     =
| slogan      =
| web = [http://www.acer.com/ acer.com]
| sjedište_grad   = 
| sjedište_država = 
| pod_posluženo   =
| usluge          =
| prihod          = {{profit}} $19.9 milijardi &lt;small&gt;(2010)&lt;/small&gt;  &lt;br /&gt; ~13,75 milijardi €
| operativni_prihod =
| neto_dobit        = {{profit}} $519 milijardi &lt;small&gt;(2010)&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; ~358,8 milijardi €
| divizije          =
| podruž            =
| vlasnik            = 
| prestala_postojati =
| dodatak            =
|}}
'''Acer Inc.''' (izgovara se /ˈeɪsər/, fon. ejser; na tradicionalnom [[Kineski jezik|kineskom]]: 宏碁股份有限公司; transkripcija: Hóngqi Gǔfèn Yǒuxiàn Gōngsī) (LSE: ACID, TWSE: 2353) je multinacionalna [[Informatika|informatička]] [[Tehnologija|tehnološka]] [[korporacija]] sa sjedištem u [[Xizhi]]ju, New Taipei City, [[Tajvan]]. Acerovi proizvodi uključuju desktop računare i [[laptop]]e, lične digitalne asistente (PDA), [[server]]e, uređaje za spremanje, [[monitor]]e, smart telefone i ostale [[Periferna jedinica|periferne jedinice]]. Također pruža servise e-poslova za kompanije, vlade i obične korisnike.

Početkom 2000. godine Acer je ugradio novi poslovni model, time se pomjerajući od [[proizvođač]]a do kompanije koja dizajnira, marketira i vrši distribuciju njenih proizvoda, dok u isto vrijeme vrši proizvodni proces preko ugovornih proizvođača. Sada se svi Acerovi proizvodi prave od originalne opreme proizvođača u [[Kina|Kini]]. Kao dodatak samom poslu, Acer također posjeduje najveći prodavni lanac u [[Taipei]]ju, [[Tajvan]].

== Proizvodi ==
[[Datoteka:Acer Aspire 8920 Gemstone.jpg|mini|Acer Aspire 8920G Notebook]]
[[Datoteka:Acer Aspire 3610.jpg|mini|Acer Aspire 3610 Notebook]]
[[Datoteka:Acer Aspire 5520 laptop.JPG|mini|Acer Aspire 5520 Notebook]]
[[Datoteka:Acer Aspire 4520.JPG|mini|Acer Aspire 4520 Notebook]]
[[Datoteka:Guang Hua Digital Plaza Launch Acer Aspire One.jpg|mini|Acer Aspire One]]

;Chromebook
11. aprila 2011. godine [[Google]] je najavio da će Acer pružati Chromebook laptope počevši od 15. juna. Acerovi Chromebook računari sa Wi-FI vezom će koštati $349 (€241). Uređaji će biti dostupni u Sjedinjenim Državama u Amazon i Best Buy trgovinama.&lt;ref&gt;Marguerite Reardon, CNET. &quot;[http://news.cnet.com/8301-30686_3-20061896-266.html?part=rss&amp;subj=news&amp;tag=2547-1_3-0-20 Google unveils first Chromebooks]{{Mrtav link}}.&quot; 11. maj 2011.&lt;/ref&gt;
;Desktop računari za obične korisnike
*[[Acer Aspire Desktop]] serije
*[[Acer Aspire Predator]] serije
;Desktop računari za poslovne korisnike
*[[Acer Veriton]] serije
;Notebok računari za obične korisnike
*[[Acer Aspire Notebook]] serije
*[[Acer Aspire Timeline]] serije
*[[Acer Ferrari products]] serije
*[[Acer Iconia]]
;Notebook računari za poslovne korisnike
*[[Acer TravelMate]] serije
*[[Acer Extensa]] serije
;[[Tablet (računar)|Tablet računari]]
*[[Acer Tablet]] serije
;Netbook računari
*[[Acer Aspire One]]
*[https://web.archive.org/web/20101114220119/http://www.acer.com/ferrarione/ Ferrari one]
;Nettop
*[[AspireRevo]]
;Mobilni telefoni
*[[Acer Tempo]] serije
*[[Acer Liquid]]
*[[Acer beTouch]]
*[[Acer neoTouch]]
*[[Acer Stream]]
*[[Acer E110]]
;Rješenje za kućne mreže
*[[Acer Clear.fi]]
;Monitori
*G serije
*P serije
*H serije
*X serije
*B serije
*V serije
*S serije
*T serije
*D serije
*MO Monitor TV serije
;Projektori
*Profesionalne serije
*Kučne serije
*Putovalačke serije
*Value serije
;Televizori
*[[AT serije]]
;Servisi i spremišta
*Acer server F1 serije
* Tower serije: T110 F1, T115 F1, T150 F1, T310 F1, T350 F1;
* Rack serije: R160 F1, R180 F1, R320 F1, R360 F1, R380 F1, R385 F1, R585 F1;
* Blade serije: B2x285 F1, B2x280 F1, B460 F1;
* Gemini serije: B1170 F1, B2170 F1, B2170t, B2175 F1
* Kućne Server serije: H340, H341, H342, Altos Easystore M2
*Acer skladište serije
* N500 F1, N1600 F1, HNAS3080, GS2040, AMS2100, AMS2300
;Druge (discontinued devices)
*Digitalne kamere
*Lični digitalni asistenti
*Automobilski sistemi navigacije
*[[Acer PICA]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.acer.com Službena web strana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19961118204527/http://www.acer.com/ |date=18. 11. 1996 }}
*[https://web.archive.org/web/20110707080244/http://www.acer-group.com/public/ Acer Group] ([https://web.archive.org/web/20110707080405/http://www.acer-group.com/public/chinese/index.htm Kineski])
*[https://web.archive.org/web/20110415160719/http://www.gateway.com/ Gateway]
*[http://packardbell.com/ Packard Bell]
*[http://www.emachines.com/ eMachines]
*[http://glofiish.com/ Glofiish]
*[http://www.etencorp.com/ E-TEN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313061432/http://www.etencorp.com/ |date=13. 3. 2007 }}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Kompanije u Japanu]]</text>
      <sha1>3fnyqyjygo2pyfn9ab9yr6axdz6hbrk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Kupres (1992)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148582</id>
    <revision>
      <id>3923793</id>
      <parentid>3898428</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3018" sha1="7t6k5v10qci1gu425k0yqc3vi9wh5fr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Kupres
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 8 - Bosnia - Kupres, April 1992.jpg|300px]]
| datum          = [[3. april]] - [[10. april]] [[1992]].
| mjesto         = [[Kupres]], [[Kupreška visoravan]], [[Bosna i Hercegovina]] 
| rezultat       = Pobjeda JNA
| strana1        = [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|20px]] [[Hrvatske odbrambene snage]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Željko Glasnović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|border|20px]] [[Ivan Mami]]ć&lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|border|20px]] [[Marinko Beljo]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|20px]] [[Slavko Lisica]]
| snaga1         = TO Tomislavgrad&lt;br /&gt;Kupreška bojna HVO&lt;br /&gt;13. bojna HOS-a&lt;br /&gt;Satnija HOS-a Prozor
| snaga2         = 13. partizanska brigada [[JNA]]
}}
'''Bitka za Kupres''' bila je jedna od prvih velikih bitaka u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Sa jugo-srpske strane učestvovalo je 6.000 vojnika, 3-4 topničke i minobacačke [[Divizija (vojna formacija)|divizije]], jedan oklopni [[bataljon]] i zrakoplostvo. Kupres je branila Kupreška bojna [[HVO]]-a, Teritorijalna odbrana [[Tomislavgrad]], 13. bojna HOS-a, satnija HOS-a iz [[Prozor-Rama|Prozora]] i dobrovoljci iz [[Hrvatska|Hrvatske]], sveukupno njih 2.500 naoružani puškama s nešto ručnih raketnih bacača i minobacača. Nakon sedam dana borbe i otpora nadmoćnijem srpskom neprijatelju, Kupres pada, 10. aprila 1992, u srpske ruke. U sedam dana borbe poginulo je 160 kupreških Hrvata. Srpske snage su na Kupreškoj visoravni imale 85 poginulih i 154 zarobljene osobe. Kupres je ostao pod kontrolom vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] sve do 1994. kada su ga oslobodile snage HVO-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] u [[Operacija Cincar|Operaciji Cincar]].

{{U_začetku}}
== Povezani članci ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Operacija Lipanjske zore]]
* [[Operacija Cincar]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{SFRJ portal}}
* [http://hrcak.srce.hr/file/4877 Davor Marijan o bitci za Kupres] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527143926/http://hrcak.srce.hr/file/4877 |date=27. 5. 2010 }}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
[[Kategorija:Kupres (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Kupres]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bitke JNA u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>7t6k5v10qci1gu425k0yqc3vi9wh5fr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Jugoslavenski komunisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>165655</id>
    <revision>
      <id>3923847</id>
      <parentid>3741175</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88" sha1="5k96p8v61mfzkxw2vytwho3y5d4d7bf" xml:space="preserve">[[Kategorija:Komunisti po državama|Jugoslavija]]
[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>5k96p8v61mfzkxw2vytwho3y5d4d7bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drago Perović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169819</id>
    <revision>
      <id>3923822</id>
      <parentid>3690563</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:54:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5681" sha1="1ym7b5zmzxutvmjxp8qgqu0v4y1848a" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}{{Infokutija osoba 
| ime                = Drago Perović
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1888|9|20}}
| mjesto_rođenja     = Trebinje, Osmanlijsko Carstvo
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1968|1|6|1888|9|20}}
| mjesto_smrti       = Zagreb, SFRJ
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = ljekar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Drago Perović''' (20. septembar 1888 – 6. januar 1968)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/146258|title=33_4_489_495_krmpotic.pdf|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=30. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190330111824/https://hrcak.srce.hr/file/146258|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bio je doktor i anatom, predavač prvi rektor na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]].

Srednju školu završio je s odličnim uspjehom u [[Mostar]]u gdje mu je bio učitelj poznati pjesnik [[Jovan Dučić]]. [[Medicina|Medicinu]] je studirao u [[Beč]]u gdje je 10. decembra 1913. promoviran &quot;''Sub auspiciis Imperatoris''&quot;.

Za vrijeme studija Perović je radio kao demonstrator, odnosno asistent, na Anatomskom institutu u Beču kod [[Ferdinand Hochstetter|Ferdinanda Hochstettera]]. Godine 1925/26. bio je rektor Univerziteta u Zagrebu, a 1926/27. prorektor. 12. juna 1948. izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 14. juna 1955. izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka. Dana 1. aprila 1957. izabran je za člana Predsjedništva Jugoslavenske akademije. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod I reda i Ordenom rada I reda.

== Otvaranje Medicinskog fakulteta u Zagrebu  ==
1915. trebao se otvoriti Medicinski fakultet u Beogradu, pa je Perović dobio početkom 1914. godine poziv za redovnog profesora. Prvi svjetski rat je taj događaj omeo, pa je 21. novembra 1917. Perović bio pozvan da preuzme Katedru anatomije na Univerzitetu u Zagrebu. Zbog tadašnjih političkih prilika Perović je od osnivača i vlade zamoljen da pristane na ovu ponudu, te da u svojstvu suplenta otpočne radom i održi svoje nastupno predavanje te time otvori Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanje je održano uz veliku svečanost u auli Hrvatskog univerziteta 12. januar 1918. i to je shvaćeno kao velik narodni uspjeh, jer to je bio prvi otvoreni Fakultet u južnoslavenskom području. Perović je osnovao Anatomski institut i uredio ga tako da je to jedan od najbolje uređenih anatomskih instituta. 1920. Perović je po drugi put bio pozvan za redovnog profesora u Beograd, ali se tom pozivu nije mogao odazvati. Po treći put je bio izabran i pozvan za redovnog profesora u Beograd, ali i taj izbor nije prihvatio. Zagrebački studenti su mu iz zahvalnosti postavili 1921.  plaketu u atriju. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavkom, uključujući [[Osteologija|osteološku]] zbirku rastavljenih lobanja, jedinstvenu u svijetu.

Krajem 1930-ih  u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], kao gostujući profesor, koncem predavao je anatomiju i na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], kada je kao demonstratora izabrao [[Hajrudin Hadžiselimović|Hajrudina Hadžiselimovića]], nagovorivši ga da, umjesto dotadašnjeg studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]], pređe na [[medicina|medicinu]].

== Naučni opus  ==
U naučnom pogledu Perović je, još dok je bio u bečkom Anatomskom institutu, radio više godina na svojoj velikoj monografiji o razvitku [[labirinta]], za koju je načinio oko 50 savršenih modela po [[Bornovoj metodi]] rekonstrukcije. Studirajući vrlo kompliciran orbitalni izdanak nepčane kosti, dokazao je da je njegov oblik, ma kako složen, sav osnovan još u embrionalnoj primitivnoj nosnoj hrskavici. Opisao je prednji dio nosne školjke nalik na propeler ([[pars evoluta]]), koji je do tada bio nepoznat. Prvi je opisao do tada nepoznati izdanak gornje čeljusti ([[processus frontosphenoideus]]) koji seže do čeone kosti. Među naučnim radovima  Perovića su njegova istraživanja [[maksilarnog sinusa]] odnosno nosne šupljine. U tim istraživanjima je dokazao da hijatus nije onakav kako se to čini i prikazuje u atlasima, nego da je njegov oblik determiniran sa četiri ruba i tri polja. Nadalje u istraživanjima nosne šupljine ističe se Perovićevo otkriće grebena na nosnoj pregradi, čija je važnost da predstavlja granicu između nosne šupljine i ždrijela. Perović je taj greben nazvao [[crista choanalis]]. Sa tim u svezi otkrio je da na stražnjem gornjem dijelu raonika postoji posebno važna tvorba u obliku klina koja ima zadaću da pri inspiriju, iz obje nosne šupljine mirno uvede zrak u [[ždrijelo]]. Taj je dio nazvao [[pars cuneiformis vomeris]]. Na hoanalnom grebenu je otkrio tvorbe koje imaju zadaću da zračnoj struji adaptiraju pobočne ploštine. Nazvao ih je [[formationes adatations aerodynamycae]]. Među najznačajnijim radovima je rad &quot;Kauzalno riješenje zagonetke zašto kao papir tanke pregrade između pneumatskih prostora ne budu resorbirane&quot;. Osim medicinske problematike akademik Perović se bavio i problemima bosanskog jezika, a specijalno jugoslavenskom medicinskog terminologijom, pa je i tu dao mnogo vrijednih doprinosa.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.karger.com/Article/PDF/143275

{{DEFAULTSORT:Perović, Drago}}
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1968.]]</text>
      <sha1>1ym7b5zmzxutvmjxp8qgqu0v4y1848a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170619</id>
    <revision>
      <id>3923715</id>
      <parentid>3923660</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:51:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak - ažuriran sa novim pronađenim podacima</comment>
      <origin>3923715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111324" sha1="onzg4rdnhrjc7viexnfxf33mpnk4ghg" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                  = Saba
| izvorno_ime          = 
| drugo_ime            = 
| kategorija           = specijalna općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija          = 
| službeni_naziv       = 
| moto                 = Remis Velisque
| nadimak              = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                = Saba World Wind.jpg
| opis_slike           = Satelitski snimak Sabe
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava              = Flag_of_Saba.svg
| simbol               = Saba_wapen.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država               = Holandija
| zastava_države       = {{ZD|HOL}}
| pokrajina            = Karipska Holandija | pokrajina_vrsta = prekomorska regija
| regija               = | regija_vrsta =
| distrikt             = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa           = 
| dio                  = 
| grad                 = 
| znamenitost          = 
| rijeka               = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad          = The Bottom
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada         = 17 | širina_minuta_glavnog_grada = 37 | širina_sekundi_glavnog_grada = 57 | širina_SJ_glavnog_grada = N
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = 63 | dužina_minuta_glavnog_grada = 14 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 15 | dužina_IZ_glavnog_grada = W
| najviši              = 
| najviša_lokacija     = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina       =  
| highest_lat_d        = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d       = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža              = 
| najniža_lokacija     = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d         = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d        = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina               = | dužina_orijentacija =
| širina               = | širina_orijentacija =
| površina             = 13
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo         = 2.158 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025.
| stanovništvo_gustoća = 148 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan              = 10. oktobar 2010.
| datum                = 
| vlada_položaj        = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation = 
| government_lat_d     = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d    = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                = Jocelyn Levenstone
| lider_partija        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona       = AST | utc_odstupanje = -4
| vremenska_zona_DST   = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj       = 
| pozivni broj         = +599-4
| kod                  = 
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno               = Američki dolar ($) | prazno_vrsta = Valuta
| prazno1              = .nl | prazno1_vrsta = Internet TLD 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                = SSS_Islands_Map.png
| opis_karte           = Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.
| razmjer_karte        = 
| karta_lokacija_x     = 
| karta_lokacija_y     = 
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica         = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka             = 
}}
'''Saba'''&lt;ref name=&quot;Mangold_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Mangold |first=Max |title=Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache |edition=4. |publisher=Dudenverlag |date=2000 |isbn=978-3-411-04064-3 |url=https://books.google.hr/books/about/Duden_Aussprachew%C3%B6rterbuch.html?id=vQ560QEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=29. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; je ostrvo u [[Karibi]]ma i jedna od tri posebne općine [[Nizozemska|Nizozemske]] u okviru [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;EersteKamer_31954&quot;&gt;{{cite web |title=31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |website=Eerste Kamer der Staten-Generaal |quote=Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine. |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Zavjetrinska ostrva|Zavjetrinskih ostrva]] u [[Zapadna Indija|Zapadnoj Indiji]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. S površinom od 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Rijksoverheid_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribisch-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Algemene Zaken |date=19. 5. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira [[Mount Scenery]], uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;Rahn_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Rahn |first=Jennifer L. |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2017 |page=61–84 |isbn=978-3-319-55785-4 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-55787-8_6 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024 |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=19. 5. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|Engleski]] je glavni jezik na Sabi, dok se [[Nizozemski jezik|nizozemski]] koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.&lt;ref name=&quot;denDulk_Langenberg_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles?onepage=true |website=Statistics Netherlands (CBS) |date=10. 10. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavno naselje i administrativno sjedište je [[The Bottom]], a ostala veća naselja su [[Windwardside]], [[Zion's Hill]] i [[St. Johns, Saba|St. Johns]].

==Etimologija==

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi ''siba'', koja u [[Arawački jezici|aravačkim jezicima]] znači &quot;stijena&quot;. Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju ''[[Sabot (cipela)|sabot]]'', španskom riječju ''[[wiktionary:sábado#Spanish|sábado]]'' (&quot;subota&quot;) ili imenom [[Sheba]].&lt;ref name=&quot;Myrick_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Myrick |first=Caroline |title=Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba |journal=English World-Wide |volume=35 |issue=2 |date=2. 6. 2014 |pages=161–192 |doi=10.1075/eww.35.2.02myr |url-access=subscription |url=https://benjamins.com/catalog/eww.35.2.02myr |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |date=1988 |url=https://dutchcaribbeanheritage.org/en/information/history-of-saba-2/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci [[Francis Drake]] i [[John Hawkins (pomorski zapovjednik)|John Hawkins]] prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, [[Kristofor Kolumbo]] označio je ostrvo kao &quot;St. Christopher&quot; (''San Cristóbal'').&lt;ref name=&quot;Hartog_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Direccion_1826&quot;&gt;{{cite book |author=Dirección de Hidrografía |title=Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano |publisher=En la Imprenta Nacional |date=1826 |page=107 |url=https://books.google.hr/books?id=ODovAAAAYAAJ&amp;pg=PA107 |access-date=29. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Saba - Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië-Antilles part 2, bottom right.gif|mini|desno|300px|Karta Sabe iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'', 1914–1917]]
[[Datoteka:Typical Saba view.jpg|mini|desno|300px|Tipičan krajolik Sabe]]
[[Datoteka:Gezicht op de kust van Saba, Bestanddeelnr 252-8280.jpg|mini|desno|300px|Pogled na obalu Sabe]]
[[Datoteka:View of Spring Bay, Saba, from the Flat Point Tide Pools.jpg|mini|desno|300px|Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu]]
[[Datoteka:Cove Bay Saba 2026.png|mini|desno|300px|Uvala Cove Bay na Sabi 2026.]]
[[Datoteka:House Windwardside Saba.JPG|mini|desno|300px|Kuća u Windwardsideu na Sabi]]

=== Pretkolonijalno razdoblje ===
{{Glavni|Prekolonijalna Saba}}

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, [[Plum Piece]], datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Davis_Oldfield_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davis |first1=Dave |last2=Oldfield |first2=Kevin |title=Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands |journal=Journal of Caribbean Archaeology |date=2003 |issn=1524-4776 |url=https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/uf/00/09/17/46/00004/binder1.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno M. L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) |publisher=Sidestone Press |date=2016 |isbn=978-90-8890-359-5 |url=https://www.sidestone.com/books/saba-s-first-inhabitants |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.&lt;ref name=&quot;Hofman_Hoogland_2016&quot; /&gt;

=== Kolonijalno razdoblje ===

Prema historijskim izvorima, [[Kristofor Kolumbo]] ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |website=Saba Government |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125132310/http://www.sabagovernment.com/saba_history_saba.html |archive-date=25. 1. 2021 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz [[Engleska|Engleske]] iskrcala na ostrvo.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt; Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva [[Sint Eustatius]] poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]].&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot; /&gt;

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na [[Sint Maarten]], nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TheSabaIslander_2021&quot;&gt;{{cite web |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |date=6. 2. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

=== XVIII i XIX stoljeće ===

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i [[rum]] i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Negron_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Negrón |first=Ramona |title=Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company |url=https://www.the-low-countries.com/article/approved-by-the-bible-the-slave-trade-of-the-dutch-west-india-company/ |website=The Low Countries |date=24. 8. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;

Godine 1857. Nizozemska i [[Venezuela]] pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom [[Izabela II Španska|Izabelom II]] u sporu oko suvereniteta nad ostrvom [[Isla de Aves]]. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili [[kornjače]] i prikupljali ptičija jaja.&lt;ref name=&quot;LaFontaine_Eisemann_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=La Fontaine |first1=H. |last2=Eisemann |first2=Pierre Michel |title=Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=2023 |isbn=978-90-04-64091-7 |url=https://books.google.hr/books?id=XMX7EAAAQBAJ |access-date=29. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.&lt;ref name=&quot;UN_RIAA_Netherlands&quot;&gt;{{cite web |title=Party to a dispute: Netherlands |url=https://legal.un.org/riaa/states/netherlands.shtml |website=United Nations - Reports of International Arbitral Awards |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao &quot;Saba čipka&quot; ili &quot;španski rad&quot; na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.&lt;ref name=&quot;Saba Government- History of Saba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SpanishWork&quot;&gt;{{cite web |title=Spanish work |url=https://www.inyourpocket.com/dutch-caribbean/saba/articles/spanish-works |website=In Your Pocket |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak &quot;Ostrvo žena&quot; ({{en|The Island of Women}}).&lt;ref name=&quot;BYU_PreservingTradition&quot;&gt;{{cite web |title=Preserving Tradition on the Island of Women and Lace |url=http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |website=BYU College of Humanities |archive-url=https://web.archive.org/web/20160108182533/http://humanities.byu.edu/preserving-tradition-on-the-island-of-women-and-lace/ |archive-date=8. 1. 2016 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== XX i XXI stoljeće ===

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot;&gt;{{cite report |title=SCF Technical Report 2010 |institution=Saba Conservation Foundation |date=2010 |url=https://doczz.net/doc/3467751/scf-technical-report-2010---saba-conservation-foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Alicia |title=A First-Time Guide to Saba |url=https://www.lonelyplanet.com/articles/first-time-guide-saba |website=Lonely Planet |date=4. 3. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1963. izgrađen je aerodrom [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;|&quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]], čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.&lt;ref name=&quot;SCF_TechnicalReport_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LACGeo_2024&quot;&gt;{{cite web |author=The Editor |title=Saba: Discovering its History, Nature and Culture |url=https://lacgeo.com/saba-lesser-antilles |website=Latin American &amp; Caribbean Geographic |date=17. 7. 2024 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u [[Surinam]]u i na karipskim ostrvima.&lt;ref name=&quot;SlaveryMemorialYear&quot;&gt;{{cite web |title=Slavery Memorial Year |url=https://www.government.nl/themes/migration-and-travel/discrimination/history-of-slavery/slavery-memorial-year |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NationaalArchief_Emancipatie1863&quot;&gt;{{cite web |title=Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863) |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/zoekhulpen/suriname-en-de-nederlandse-antillen-vrijverklaarde-slaafgemaakten |website=Nationaal Archief |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Godine 1978. [[Venezuela]] i [[Kraljevina Nizozemska]] potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i [[Sint Eustatius]] i venecuelanskog ostrva [[Isla de Aves]].&lt;ref name=&quot;Charney_Alexander_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Charney |first1=Jonathan I. |last2=Alexander |first2=Lewis M. |title=International Maritime Boundaries |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |date=1993 |isbn=978-0-7923-1187-4 |url=https://books.google.hr/books/about/International_Maritime_Boundaries.html?id=Vl3GWhO8RSUC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U sjevernom području granica je određena prema načelu [[jednaka udaljenost|jednake udaljenosti]], odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.&lt;ref name=&quot;Lagoni_Vignes_2006&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Lagoni |editor1-first=Rainer |editor2-last=Vignes |editor2-first=Daniel |title=Maritime Delimitation |series=Sijthoff publications on ocean development |volume=53 |publisher=BRILL |date=2006 |isbn=978-90-04-15033-1 |url=https://books.google.cat/books?id=NpzNoUR5ud4C |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan [[Referendum o statusu Sabe 2004.|referendum o budućem ustavnom statusu]]. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.&lt;ref name=&quot;UNPP 2004&quot;&gt;{{cite web |title=Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004 |url=http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |website=Saba Tourism |date=5. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230222921/http://www.sabatourism.com/communitynews269.html |archive-date=30. 12. 2006 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.&lt;ref name=&quot;GovNL&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Parts of the Kingdom |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom |website=Government.nl |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staatsblad_2010_387&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |website=Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden |publisher=Ministerie van Justitie |date=1. 10. 2010 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

==Geografija i ekologija==
[[Datoteka:Saba with cloud cover.jpg|mini|desno|300px|Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh [[Mount Scenery|Mount Sceneryja]] prekriven je oblacima]]

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0km.&lt;ref name=&quot;McKenna_Etnoyer_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=McKenna |first1=Sheila A. |last2=Etnoyer |first2=Peter |editor1-last=Ropert-Coudert |editor1-first=Yan |title=Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles |journal=PLOS ONE |date=21. 5. 2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10749 |doi=10.1371/journal.pone.0010749 |doi-access=free |pmid=20505771 |pmc=2873992 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2873992/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u sjevernom dijelu [[Mali Antili|Malih Antila]], sjeverozapadno od [[Sint Eustatius]]a i jugozapadno od [[Saint Barthélemy]]ja i [[Sint Maarten]]a. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.&lt;ref name=&quot;RCE&quot;&gt;{{cite web |title=Landscape biographies Saba and St. Eustatius |url=https://english.cultureelerfgoed.nl/documents/2026/01/01/landscape-biographies-saba-st-eustatius |website=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) |date=1. 1. 2026 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Centralnim dijelom ostrva dominira [[Mount Scenery]], vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot;&gt;{{cite web |title=Objectives of the Mount Scenery National Park |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba je dio [[Vulkanski luk Malih Antila|vulkanskog luka Malih Antila]], lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice [[Karipska ploča|Karipske ploče]]. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje [[vulkanizam]] i [[zemljotres]]e.&lt;ref name=&quot;VanDerMeulen&quot;&gt;{{cite web |last=van der Meulen |first=Michiel |title=Caribbean Netherlands |url=https://www.geologischedienst.nl/en/about-gdn/caribbean-netherlands/ |website=Geological Survey of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaGeology&quot;&gt;{{cite web |author=carvol |title=The Geology of Saba |url=https://caribbeanvolcanoes.com/saba-geology/ |website=Volcanoes of the Caribbean |date=5. 11. 2015 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OSU_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba |url=https://volcano.oregonstate.edu/saba |website=Volcano World |publisher=Oregon State University |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

=== Klima i vegetacija ===

Saba ima [[Tropska klima|tropsku klimu]], ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2°C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.&lt;ref name=&quot;MeteoCW_Saba&quot;&gt;{{cite report |title=Climate Summary: The Bottom, Saba |url=https://www.meteo.cw/Data_www/Climate/documents/CLIM_SUM_Sab.pdf |publisher=Meteorological Service Netherlands Antilles &amp; Aruba |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot;&gt;{{cite web |title=Nature on Saba's Trails |url=https://sabapark.org/mount-scenery-national-park/nature-on-sabas-trails/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se [[magličasta šuma]], poznata i kao ''elfin forest'', koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski [[Meliaceae|mahagoni]], dok su stabla i druge biljke prekriveni [[epifit]]ima, među kojima su brojne vrste [[orhideja]], [[paprat]]i, [[mahovine]] i bromelije.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Saban anole on rocks.jpg|mini|desno|300px|Sabanski anol je endemska vrsta Sabe]]

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više [[Endem|endemskih vrsta]] i podvrsta. Među njima su [[sabanski anol]] (''Anolis sabanus''), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,&lt;ref name=&quot;Bos_etal_2018&quot;&gt;{{cite report |last1=Bos |first1=O.G. |last2=Bakker |first2=P.A.J. |last3=Henkens |first3=R.J.H.G. |last4=de Freitas |first4=J.A. |last5=Debrot |first5=A.O. |title=Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) |publisher=Wageningen University &amp; Research |date=2018 |url=https://research.wur.nl/en/publications/preliminary-checklist-of-extant-endemic-species-and-subspecies-of/ |doi=10.18174/460388 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[crna iguana]] (''Iguana melanoderma''), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i [[Montserrat]]a.&lt;ref name=&quot;Breuil_etal_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Breuil |first1=Michel |last2=Schikorski |first2=David |last3=Vuillaume |first3=Barbara |last4=Krauss |first4=Ulrike |last5=Morton |first5=Matthew N. |last6=Corry |first6=Elizabeth |last7=Bech |first7=Nicolas |last8=Jelić |first8=Mišel |last9=Grandjean |first9=Frédéric |title=Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles) |journal=ZooKeys |date=13. 4. 2020 |volume=926 |pages=95–131 |doi=10.3897/zookeys.926.48679 |pmc=7170970 |pmid=32332182 |url=https://zookeys.pensoft.net/article/48679/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (''Alsophis rufiventris''), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na [[Sint Eustatius]]u.&lt;ref name=&quot;Mielke_Madden_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Mielke |first1=Lara |last2=Madden |first2=Hannah |title=Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius |url=https://dcnanature.org/red-bellied-racer/ |website=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=17. 11. 2021 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone [[Fauna|faune]]. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (''[[Gymnophthalmus underwoodi]]''), brahmanska slijepa zmija (''[[Indotyphlops braminus]]'') i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa [[Sint Maarten]]a.&lt;ref name=&quot;van den Burg 2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=Matthijs P. |last2=Hylkema |first2=Alwin |last3=Debrot |first3=Adolphe O. |title=Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus |journal=Caribbean Herpetology |date=21. 9. 2021 |pages=1–5 |doi=10.31611/ch.79 |doi-access=free |url=https://www.caribbeanherpetology.org/pdfs/ch79.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VanDenBurg_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=van den Burg |first1=M. P. |last2=Goetz |first2=M. |last3=Brannon |first3=L. |last4=Weekes |first4=T. S. |last5=Ryan |first5=K. V. |last6=Debrot |first6=A. O. |title=An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles? |journal=Animal Conservation |date=23. 3. 2023 |volume=26 |issue=5 |pages=677–689 |doi=10.1111/acv.12869 |doi-access=free |url=https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12869 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa [[BirdLife International]]a, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija [[crvenokljuna burnica|crvenokljune burnice]] (''Phaethon aethereus'') i [[Audubonova burnica|Audubonove burnice]] (''Puffinus lherminieri'').&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot;&gt;{{cite report |last1=Collier |first1=Natalia |last2=Brown |first2=Adam |title=Important Bird Areas in the Caribbean – Saba |publisher=BirdLife International |year=2008 |url=https://epicislands.org/wp-content/uploads/2022/01/Important-Bird-Areas-in-Saba.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.&lt;ref name=&quot;Geelhoed_etal_2013&quot;&gt;{{cite report |last1=Geelhoed |first1=S.C.V. |last2=Debrot |first2=A.O. |last3=Ligon |first3=J. |last4=Madden |first4=H. |last5=Verdaat |first5=J.P. |last6=Williams |first6=S.R. |last7=Wulf |first7=K. |title=Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands |publisher=IMARES |year=2013 |number=C054/13 |series=Report / IMARES |url=https://research.wur.nl/en/publications/important-bird-areas-in-the-caribbean-netherlands/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.&lt;ref name=&quot;Collier_Brown_2008&quot; /&gt;

=== Morski ekosistem ===

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. [[Nacionalni pomorski park Sabe]] osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao ''Pinnacles'', kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta [[Morski pas|morskih pasa]].&lt;ref name=&quot;SabaPark_MarinePark&quot; /&gt;

Jugozapadno od Sabe nalazi se [[Saba Bank]], velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i jednim od najvećih atola na svijetu.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Bank National Park |url=https://sabapark.org/saba-bank-national-park/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Jeffrey T. |last2=Carpenter |first2=Kent E. |last3=Van Tassell |first3=James L. |last4=Hoetjes |first4=Paul |last5=Toller |first5=Wes |last6=Etnoyer |first6=Peter |last7=Smith |first7=Michael |title=Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0010676 |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=5 |pages=e10676 |year=2010 |doi=10.1371/journal.pone.0010676 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Bank je 2010. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt; Iste godine [[Međunarodna pomorska organizacija]] proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.&lt;ref name=&quot;IMO_PSSA&quot;&gt;{{cite web |title=Particularly Sensitive Sea Areas |url=https://www.imo.org/en/ourwork/environment/pages/pssas.aspx |website=International Maritime Organization |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMO_MEPC_226_64&quot;&gt;{{cite report |title=Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area |publisher=International Maritime Organization |date=5. 10. 2012 |url=https://wwwcdn.imo.org/localresources/en/KnowledgeCentre/IndexofIMOResolutions/MEPCDocuments/MEPC.226%2864%29.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]].&lt;ref name=&quot;Meesters_SabaBank_EBSA&quot;&gt;{{cite report |last1=Meesters |first1=Erik H.W.G. |title=Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank |publisher=Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD) |url=https://www.cbd.int/doc/meetings/mar/rwebsa-wcar-01/other/rwebsa-wcar-01-netherlands-01-en.pdf |access-date=29. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.&lt;ref name=&quot;BioSabaBank&quot; /&gt; Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih [[Korali|koralj]]a, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, [[Ajkula|morskih pasa]] kao i više od 20 vrsta kitova i [[delfin]]a. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.&lt;ref name=&quot;SabaBank&quot; /&gt;

=== Zaštita prirode ===

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. [[Nacionalni park &quot;Mount Scenery&quot;]] osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha [[Mount Scenery]] iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot;&gt;{{cite web |title=Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03) |url=https://lokaleregelgeving.overheid.nl/CVDR734752 |website=Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) |publisher=Public Entity Saba |date=19. 9. 2018 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt; Njime upravlja [[Saba Conservation Foundation]], dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.&lt;ref name=&quot;Saba_AB2018_03&quot; /&gt; Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.&lt;ref name=&quot;SabaPark_NatureTrails&quot; /&gt;

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata [[Nacionalni pomorski park Sabe|Saba National Marine Park]], Mount Scenery National Park i [[Saba Bank National Park]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=National parks |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/national-parks |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |access-date=29 August 2026}}&lt;/ref&gt; Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot;&gt;{{cite web |title=Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030 |url=https://english.rijksdienstcn.com/agriculture-nature-and-food-quality/nature-and-biodiversity/nature-and-environment-policy-plan |website=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;NEPP_2020_2030&quot; /&gt;

== Vlada i uprava ==
[[Datoteka:The mayor of Saba.jpg|mini|desno|300px|Zgrada vlade Sabe]]

=== Ustavni status i odnos s Nizozemskom ===

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], jedno od tri javna tijela Nizozemske u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]], zajedno s [[Bonaire]]om i [[Sint Eustatius]]om. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe ({{nl|Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}, WOLBES).&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot;&gt;{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |website=Government.nl |publisher=Government of the Netherlands |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OverheidNL&quot;&gt;{{cite web |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2025-01-01 |website=Wetten.overheid.nl |publisher=Overheid.nl |date=1. 1. 2025 |access-date=29. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz &quot;javno tijelo&quot;, iako se za njih često koristi i naziv &quot;posebna općina&quot;.&lt;ref name=&quot;FocusedGrowth_2024&quot;&gt;{{cite report |title=Focused Growth |url=https://www.government.nl/site/binaries/site-content/collections/documents/2024/07/04/focused-growth/Focused%2BGrowth%2B-%2BGerichte%2BGroei%2BENG.pdf |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 7. 2024 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku ({{nl|Rijksdienst Caribisch Nederland}}) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja [[kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu]] ({{nl|Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba}}). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u [[Hag]]u s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

=== Lokalna uprava ===

Lokalnu vlast Sabe čine [[Ostrvsko vijeće (Saba)|Ostrvsko vijeće]] i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.&lt;ref name=&quot;Knipselkrant_Saba_Council_2023&quot;&gt;{{cite news |title=Saba Island Council installed and commissioners appointed |url=https://knipselkrant-curacao.com/politiek/dh-saba-island-council-installed-and-commissioners-appointed |newspaper=Knipselkrant Curaçao |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Commissioners&quot;&gt;{{cite web |title=Commissioners |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/commissioners |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.&lt;ref name=&quot;SabaGov_IslandSecretary&quot;&gt;{{cite web |title=Island Secretary |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-secretary |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izbori i političko predstavljanje ===

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za [[Predstavnički dom Nizozemske|Predstavnički dom Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;GovernmentNL&quot; /&gt;

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za [[Senat Nizozemske|Senat Nizozemske]]. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.&lt;ref name=&quot;Kiesraad_ElectoralColleges_Senate&quot;&gt;{{cite web |title=Electoral colleges for the Senate |url=https://english.kiesraad.nl/elections/electoral-colleges-for-the-senate |website=Kiesraad |publisher=Electoral Council of the Netherlands |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.&lt;ref name=&quot;SabaGov_BES_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES |url=https://www.sabagov.nl/es/news/council-of-ministers-approves-expansion-of-island-councils-and-executive-councils-bes |publisher=Public Entity Saba |date=29. 8. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Guverner ===

[[Guverner]] javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot;&gt;{{cite web |title=Island Governor |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/island-governor |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaGov_Governor&quot; /&gt;

[[Jonathan G. A. Johnson]] bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza [[Oranško-nasauški red|Oranško-nasauškog reda]] za svoj doprinos Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Farewell_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson |url=https://www.sabagov.nl/news/farewell-ceremony-held-in-honor-of-island-governor-jonathan-johnson |publisher=Public Entity Saba |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RCN_RoyalHonour_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/june/14/royal-honour-for-island-governor-jonathan-johnson-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=15. 6. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja [[Jocelyn Levenstone]], koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave [[Obalska straža Nizozemskog Kraljevstva|Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva]] na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.&lt;ref name=&quot;SabaGov_Levenstone_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/jocelyn-levenstone-new-island-governor-of-saba |publisher=Public Entity Saba |date=29. 5. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SwornIn_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/july/09/jocelyn-levenstone-sworn-in-as-island-governor-of-saba |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=9. 7. 2026 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Javna uprava ===

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.&lt;ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewStructure_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026 |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-strengthens-its-organization-to-improve-efficiency-and-coordination-new-structure-to-take-effect-january-1-2026 |publisher=Public Entity Saba |date=12. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.&lt;ref name=&quot;CouncilSaba_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Council |url=https://www.islandcouncilsaba.nl/about-the-council |website=Island Council Saba |publisher=Island Council of Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.&lt;ref name=&quot;DecisionLists_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Lists 2026 |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/about-public-entity-saba/executive-council/executive-council-decision-lists/decision-lists-2026 |website=Public Entity Saba |publisher=Public Entity Saba |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:AgeSexPyramid 2023 Saba.svg|mini|desno|300px|Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.]]

Prema podacima [[Centraal Bureau voor de Statistiek|Nizozemskog zavoda za statistiku]] (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.&lt;ref name=&quot;CBS_2025_1&quot;&gt;{{cite report |title=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2025/50/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025.pdf |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=2025 |access-date=30. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena [[Hassell]], [[Johnson]] i [[Every]] među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soloway |first1=L. E. |last2=Demerath |first2=E. W. |last3=Ochs |first3=N. |last4=James |first4=G. D. |last5=Little |first5=M. A. |last6=Bindon |first6=J. R. |last7=Garruto |first7=R. M. |date=2009 |title=Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles |journal=American Journal of Human Biology |volume=21 |issue=3 |pages=319–325 |doi=10.1002/ajhb.20862 |doi-access=free |pmid=19189411 |pmc=2910626 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;CBS_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bloodpressure&quot;/&gt;

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi|Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi]]. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;Saba_StudentExperience&quot;&gt;{{cite web |title=Studying on Saba |url=https://www.saba.edu/student-experience/studying-on-saba |website=Saba University School of Medicine |publisher=Saba University School of Medicine |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===

[[Nizozemski jezik|Nizozemski]] i [[engleski jezik]] službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i [[španski jezik|španski]], kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web |title=Welke erkende talen heeft Nederland? |url=https://www.rijksoverheid.nl/vraag-en-antwoord/erkende-talen/erkende-talen-nederland |website=Rijksoverheid.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin-bottom: 1.5em; width: 420px;&quot;
|+ Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Population_2025&quot;&gt;{{cite news |title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years |url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years |publisher=Statistics Netherlands (CBS) |date=18. 11. 2025 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:83.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 83,3%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:9.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 9,9%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:4.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 4,1%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:2.5%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 2,5%
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width: 420px;&quot;
|+ Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot;&gt;{{cite web |title=What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2022/what-percentage-of-the-population-speaks-dutch/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! Jezik
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | Udio
|-
| [[Sabanski engleski jezik|Engleski]]
| style=&quot;width:140px; border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2b6cb0; display:inline-block; width:97.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 97,6%
|-
| [[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d69e2e; display:inline-block; width:33.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 33,0%
|-
| [[Karipski španski jezik|Španski]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#e53e3e; display:inline-block; width:31.8%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 31,8%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#38a169; display:inline-block; width:14.0%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 14,0%
|-
| [[Papiamentu jezik|Papiamentu]]
| style=&quot;border-right:none;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d6bcfa; display:inline-block; width:12.3%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:right; border-left:none;&quot; | 12,3%
|}

&lt;/div&gt;
{{clear}}

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.&lt;ref name=&quot;CBS_DutchLanguage_2022&quot; /&gt;

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.&lt;ref name=&quot;Saba_Gwendoline_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0045020/2022-08-01 |website=Wetten.nl |publisher=Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties |date=1. 8. 2022 |access-date=30. 8. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

=== Sabanski engleski ===

[[Sabanski engleski jezik]] lokalna je varijanta [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta [[Djevičanski kreolski engleski jezik|djevičanskog kreolskog engleskog jezika]], koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, ''A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English'', objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.&lt;ref name=&quot;Johnson_Myrick_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Johnson |first1=Theodore R. |last2=Myrick |first2=Caroline |date=2016 |title=A Lee Chip: A Dictionary &amp; Study of Saban English |publisher=NC State University |isbn=978-0-578-17558-4 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a [[Katolička crkva|rimokatoličanstvo]] predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot;&gt;{{{cite web |title=How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023 |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2023/how-many-people-are-religious/ |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |date=2023 |access-date=30. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot;&gt;{{cite web |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/3-population |website=Statistics Netherlands (CBS) |publisher=Statistics Netherlands |authors=Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg |date=10. 10. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-direction: column; align-items: center;&quot;&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align; width:420px;&quot;
|+ Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2021&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#f2f5f8;&quot;
! Vjerska pripadnost
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align;&quot; | Udio
|-
| [[Katolička crkva|Rimokatolici]]
| style=&quot;width:140px; border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#b91c1c; display:inline-block; width:50.1%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 50,1%
|-
| [[Anglikanizam|Anglikanci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#2563eb; display:inline-block; width:8.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 8,9%
|-
| [[Pentekostalizam|Pentekostalci]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#d97706; display:inline-block; width:6.7%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 6,7%
|-
| [[Adventizam|Adventisti]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#7c3aed; display:inline-block; width:3.6%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 3,6%
|-
| [[Evangelikalizam|Evangelici]]
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#059669; display:inline-block; width:2.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 2,4%
|-
| Ostali
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#6b7280; display:inline-block; width:7.9%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 7,9%
|-
| Bez religije
| style=&quot;border-right;&quot; | &lt;span style=&quot;background:#9ca3af; display:inline-block; width:20.4%; height:10px; border-radius:2px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align; border-left;&quot; | 20,4%
|}

&lt;/div&gt; {{clear}}
[[Datoteka:Queen of The Holy Rosary Church in Zions Hill, 1962 (6550006709).jpg|mini|desno|300px|Crkva &quot;Kraljice Svete Krunice&quot; u Zions Hillu]]
Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je [[Hrišćanska crkva (Saba)|Hrišćanska crkva]] u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.&lt;ref name=&quot;Henry_2018&quot;&gt;{{cite news |last=Henry |first=Esther |date=30. 1. 2018 |title=Saba churches raise funds for renovations after Irma |url=https://caribbeannetwork.ntr.nl/2018/01/30/saba-churches-raise-funds-for-renovations-after-irma/ |publisher=Caribbean Network |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Katolička crkva]] počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt [[Martinus Niewindt]] posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.&lt;ref name=&quot;ChurchOfRome&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=28. 2. 2014 |title=The Church of Rome on Saba |url=https://thesabaislander.com/2014/02/28/the-church-of-rome-on-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.&lt;ref name=&quot;SacredHeart&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=14. 10. 2019 |title=Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba |url=https://thesabaislander.com/2019/10/14/celebration-of-the-85th-anniversary-of-the-sacred-heart-church-in-the-bottom-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena [[Crkva Svete Trojice (Saba)|Crkva Svete Trojice]], dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.&lt;ref name=&quot;HistoryOfSaba&quot;&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Will |date=6. 2. 2021 |title=The Chronological History of Saba |url=https://thesabaislander.com/2021/02/06/the-chronological-history-of-saba/ |website=The Saba Islander |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CBS_Religion_2025&quot; /&gt;

[[Jehovini svjedoci]] prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.&lt;ref name=&quot;JW_ServiceReport_2018&quot;&gt;{{cite web |title=2018 Country and Territory Reports |url=https://www.jw.org/en/library/books/2018-service-year-report/2018-country-territory/ |website=JW.ORG |publisher=Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania |date=2018 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža [[Fondacija &quot;Saba Cares&quot;]], koja upravlja [[Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot;|Medicinskim centarom &quot;A. M. Edwards&quot;]] u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom &quot;Saba&quot;, koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija &quot;Saba Cares&quot;.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Health Care on Saba |url=https://www.sabacares.org/history |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski centar &quot;A. M. Edwards&quot; pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.&lt;ref name=&quot;SabaCaresServices&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Cares – Health Care Foundation Saba |url=https://www.sabacares.org/ |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Vacancy: Nurse Registered Nurse |url=https://www.sabacares.org/post/vacancy-flexible-nurse-rn-lpn |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |date=24. 3. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Admission&quot;&gt;{{cite web |title=Admission – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/admission |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na [[Sint Maarten]]u, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.&lt;ref name=&quot;SabaCares_Laboratory&quot;&gt;{{cite web |title=Laboratory – Saba Cares |url=https://www.sabacares.org/laboratory |website=Saba Cares |publisher=Saba Cares Foundation |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao &quot;The Home&quot;, namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.&lt;ref name=&quot;SabaCares_History&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCares_Vacancy_RN_2025&quot; /&gt;

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema [[Sint Maarten]]u, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na [[Curaçao]], [[Aruba|Arubu]], u [[Kolumbija|Kolumbiju]] ili [[Nizozemska|Nizozemsku]].&lt;ref name=&quot;MedicalReferrals_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Number of medical referrals rose slightly in 2025 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/february/12/number-of-medical-referrals-rose-slightly-in-2025 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=12. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u [[Medicinski centar &quot;Sveti Martin&quot;]] putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.&lt;ref name=&quot;RijksdienstCN_2022&quot;&gt;{{cite news |title=Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21 |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2022/november/17/direct-medical-referrals-to-sint-maarten-medical-center-pilot-project-to-start-on-nov-21 |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=17. 11. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa &quot;Saba Cares&quot; u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.&lt;ref name=&quot;HealthcareCommittee_2025&quot;&gt;{{cite news |title=First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2025/april/04/first-meeting-of-the-caribbean-netherlands-healthcare-committee-2025-held-on-bonaire |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=4. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaCaresCampus_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus |url=https://english.rijksdienstcn.com/latest/news/2026/may/01/minister-sterk-applauds-progress-of-new-saba-cares-care-campus |work=Rijksdienst Caribisch Nederland |publisher=Government of the Netherlands |date=1. 5. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima [[Dekompresijska komora|hiperbaričnu komoru]] u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]]. Komora se nalazi u objektu [[Fondacija za zaštitu prirode Sabe|Fondacije za zaštitu prirode Sabe]], a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SeaSaba_Diving&quot;&gt;{{cite web |title=Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985 |url=https://www.seasaba.com/diving |website=Sea Saba |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCNA_FPNA_2021&quot;&gt;{{cite report |title=Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 |url=https://dcnanature.org/wp-content/uploads/2023/01/2021-Management-succes.pdf |publisher=Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) |date=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Prava LGBTQ osoba ===
{{Glavni|Prava LGBTQ osoba na Sabi}}

Na Sabi, kao i na [[Bonaire]]u i [[Sint Eustatius]]u, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,&lt;ref name=&quot;BWBR0028743&quot;&gt;{{cite web |title=Burgerlijk Wetboek BES Boek 1 |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/2025-07-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt; 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.&lt;ref name=&quot;BWBR0028129&quot;&gt;{{cite web |title=Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028129/2020-08-01 |publisher=Overheid.nl |date=1. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na [[Aruba|Arubi]], gdje istospolni brak tada nije bio moguć.&lt;ref name=&quot;SXM_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Saba records first gay marriage on Tuesday |url=http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313230632/http://sxmislandtime.com/component/k2/item/21189-saba-records-first-gay-marriage-on-tuesday.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead |website=SXM Island Time |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DCLP_EersteHomohuwelijk_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401000000/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/news/latest-news/2644-eerste-homohuwelijk-in-caribisch-nederland |archive-date=1. 4. 2016 |url-status=dead |website=Dutch Caribbean Legal Portal |date=4. 12. 2012 |access-date=1. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sabe}}

[[Američki dolar]] je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio [[nizozemsko-antilski gulden]]. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima [[Karipska Nizozemska|Karipske Nizozemske]].&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=den Dulk |first1=Daniëlle |last2=Langenberg |first2=Hans |title=The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism |url=https://www.cbs.nl/en-gb/longread/diversen/2025/the-dutch-caribbean-15-years-after-the-dissolution-of-the-netherlands-antilles/5-economy-and-tourism |publisher=CBS |date=10. 10. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.&lt;ref name=&quot;CBS_15Years_2025&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području [[Nacionalni parka &quot;Mount Scenery&quot;|Nacionalnog parka &quot;Mount Scenery&quot;]] i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.&lt;ref name=&quot;SabaPark&quot; /&gt;

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.&lt;ref name=&quot;TaxConsultation_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Online consultation for input on BES Tax legislation |url=https://www.sabagov.nl/news/online-consultation-for-changes-in-bes-tax-legislation |website=Public Entity Saba |date=18. 8. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao ''Saba lace'' ili &quot;Španski rad&quot;, tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Saba-SAB.jpg|mini|desno|300px|[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] na području [[Flat Point]]a]]

[[Turizam]] ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_TourismPlan_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Strategic Tourism Master Plan 2023–2028 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/SabaTourismPlanfinal2023-2028_partners.pdf |publisher=Public Entity Saba |year=2023 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AwarenessMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Launches Tourism Awareness Month 2025 |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-launches-tourism-awareness-month-2025 |website=Public Entity Saba |date=1. 9. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), 2023. na Sabu je [[avion]]om stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.&lt;ref name=&quot;CBS_InboundTourism_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands: inbound tourism by air |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/83104ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=17. 5. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze [[trajekt]]om. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je dodatnih 1.550 putnika.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; ferry passengers |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/86313ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek |date=5. 6. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnose se na sve putnike koji trajektom putuju između luka, uključujući stanovnike i nerezidente, pa se ne mogu izjednačiti s brojem turista niti jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima.&lt;ref name=&quot;CBS_FerryPassengers_2026&quot; /&gt;

Saba se promoviše kao &quot;Netaknuta kraljica Kariba&quot;, a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni [[ekoturizam]], [[ronjenje]], [[planinarenje]] i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.&lt;ref name=&quot;ExperienceMonth_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May |url=https://www.sabagov.nl/news/discover-the-unspoiled-queen-of-the-caribbean-during-saba-experience-month-this-may |website=Public Entity Saba |date=5. 5. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] povezan je redovnim letovima sa [[Sint Maarten]]om. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija [[Winair]].&lt;ref name=&quot;Winair_SabaToSintMaarten&quot;&gt;{{cite web |title=Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten |url=https://flights.winair.sx/en/flights-from-saba-to-sint-maarten |publisher=Winair |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pomorska povezanost Sabe s okolnim otocima posljednjih je godina prolazila kroz promjene. Kompanija &quot;Makana Ferry Service&quot; i dalje osigurava regionalnu trajektnu vezu, dok je usluga kompanije &quot;Edge Ferry&quot; prema Sabi obustavljena nakon prodaje broda Edge II u aprilu &lt;ref name=&quot;EdgeIISold_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Edge II Ferry Sold – Services to Saba Discontinued |url=https://www.sabagov.nl/news/edge-ii-ferry-sold-services-to-saba-discontinued |website=Public Entity Saba |date=13. 4. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom Makana Ferry Service ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja. Nove, niže cijene karata stupile su na snagu 15. aprila 2026.&lt;ref name=&quot;MakanaPSO_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity |url=https://www.sabagov.nl/news/saba-st-eustatius-and-makana-ferry-sign-pso-to-strengthen-regional-connectivity |website=Public Entity Saba |date=31. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima [[Pinnacles]], grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot;&gt;{{cite web |title=The Saba National Marine Park |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/nature-management/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DivingOnSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Diving on Saba |url=https://sabapark.org/saba-national-marine-park/dive-sites-dive-operators/ |website=Saba Conservation Foundation |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka &quot;Saba&quot;, osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.&lt;ref name=&quot;MarinePark&quot; /&gt;

=== Transport ===
[[Datoteka:View from Mt Scenery, Saba.jpg|mini|desno|300px|Pogled na naselje [[Windwardside]] s Mount Sceneryja]]

Saobraćajna infrastruktura Sabe prilagođena je strmom i planinskom reljefu otoka. Cestovni saobraćaj povezan je glavnom saobraćajnicom između naselja i područje [[Fort Bay]]a. Izgradnju ceste pokrenuo je Josephus Lambert &quot;Lambee&quot; Hassell, stanovnik Sabe koji je, nakon što su nizozemski i švicarski inženjeri procijenili da je zbog zahtjevnog reljefa takvu cestu praktično nemoguće izgraditi, završio dopisni kurs građevinarstva i organizovao njenu izgradnju uz pomoć lokalnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Saba |url=https://www.sabatourism.com/about-saba/history-of-saba/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Radovi su započeli 1938, bez upotrebe teške mehanizacije, a prva dionica od Fort Baya do naselja [[The Bottom]] završena je i otvorena 1943. Dionica do [[Windwardside]]a i [[St. John's]]a otvorena je 1951, dok je cesta završena 1958. izgradnjom dionice prema području [[Flat Point]]a, gdje će kasnije biti izgrađen aerodrom.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt;

[[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] nalazi se na području Flat Pointa. Aerodrom ima pistu dugu oko 400 m, smještenu na uskom ravnom području između mora i strmih padina. Zbog izrazito kratke piste i zahtjevnog prilaza namijenjen je prvenstveno manjim avionima sposobnim za kratko polijetanje i slijetanje, a koriste ga i [[helikopter]]i. Javno tijelo Sabe navodi ga kao aerodrom s najkraćom komercijalnom pistom na svijetu.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_Airport&quot;&gt;{{cite web |title=Juancho E. Irausquin Airport |url=https://www.sabagov.nl/units-directorates/juancho-e-irausquin-airport |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi avion sletio je na Sabu 1959, a aerodrom je otvoren 1963, čime je uspostavljena redovna zračna veza sa [[Sint Maarten]]om.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Pomorski saobraćaj odvija se preko [[Fort Bay]]a, glavne luke Sabe. Izgradnja luke završena je 1972, čime je omogućeno sigurnije pristajanje ribarskih, jedriličarskih i ronilačkih plovila te je stvoren važan preduslov za razvoj turizma.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_History&quot; /&gt; 

Jedna od historijski najvažnijih pješačkih komunikacija je [[The Ladder]], strma staza koja povezuje obalu kod [[Ladder Bay]]a s naseljem The Bottom. Prije izgradnje luke u Fort Bayu predstavljala je glavnu vezu između obale i naselja. Roba i druge potrepštine koje su dopremane brodovima prenošene su tim putem ručno ili uz pomoć [[magarac]]a.&lt;ref name=&quot;TheLadder&quot;&gt;{{cite web |title=The Ladder |url=https://www.sabatourism.com/hiking/the-ladder/ |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas je The Ladder popularna turistička pješačka staza.

Na Sabi postoji i sistem javnog autobusnog prijevoza &quot;Island Express&quot;. Usluga je pokrenuta u oktobru 2024, a drugo vozilo uvedeno je u februaru 2025. radi proširenja javnog prijevoza.&lt;ref name=&quot;IslandExpress_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Introduces Island Express: A New Public Transportation Service for the Saban Community |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-introduces-island-express-a-new-public-transportation-service-for-the-saban-community |website=Public Entity Saba |date=11. 10. 2024 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom rasporedu, &quot;Island Express&quot; saobraća na dvije glavne rute koje povezuju The Bottom, Windwardside i Lower Hells Gate. Na pojedinim područjima, uključujući Fort Bay i The Level, prijevoz je dostupan na zahtjev.&lt;ref name=&quot;BusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Island Express Bus Schedule |url=https://www.sabagov.nl/residents/transportation/bus-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UpdatedBusSchedule&quot;&gt;{{cite web |title=Public Transportation: Updated Schedule |url=https://www.sabagov.nl/management-organization/office-of-communication-public-relations/public-notices/public-transportation-updated-schedule |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored javnog autobusa, na ostrvu djeluju i lokalne taksi službe koje prevoze stanovnike i posjetioce između aerodroma, luke i naselja.&lt;ref name=&quot;GettingAround&quot;&gt;{{cite web |title=Getting Around on Saba |url=https://www.sabatourism.com/getting-around |website=Saba Tourist Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Energija ===
Saba je tradicionalno bila zavisna od uvoza [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]], zbog čega su troškovi električne energije osjetljivi na promjene cijena goriva na svjetskom tržištu. Električnu energiju na ostrvu proizvodi i distribuira Kompanija &quot;Saba Electric&quot; (SEC), koja upravlja elektranom i elektroenergetskom mrežom Sabe.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba_Connection&quot;&gt;{{cite web |title=Connection |url=https://www.powerupsaba.com/connection |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba posljednjih godina povećava udio [[obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]], prvenstveno [[solarna energija|sunčeve energije]]. Prva solarna elektrana počela je raditi u februaru 2018, a druga u februaru 2019. Obje su opremljene baterijskim sistemima za skladištenje energije. U periodima dovoljne osunčanosti solarne elektrane mogu napajati cijelo ostrvo električnom energijom tokom većeg dijela dnevnih sati, dok se dizel-generatori uključuju kada solarna proizvodnja i uskladištena energija nisu dovoljni za podmirivanje potražnje.&lt;ref name=&quot;PowerUpSaba&quot;&gt;{{cite web |title=Solar Parks |url=https://www.powerupsaba.com/solarparks |website=Power Up Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske]] (CBS), na Sabi je 2024. proizvedeno ukupno 10,0 miliona kWh električne energije. Od toga je 3,0 miliona kWh proizvedeno u solarnim elektranama, dok je 7,0 miliona kWh proizvedeno iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori tako su činili oko 30% ukupne proizvodnje električne energije.&lt;ref name=&quot;ElectricityWater_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Caribbean Netherlands; connections and production of electricity and water |url=https://www.cbs.nl/en-gb/figures/detail/81154ENG |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=25. 9. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U odnosu na početak razvoja solarne energije, udio obnovljivih izvora znatno je povećan. Godine 2016. obnovljivi izvori činili su manje od 1% proizvodnje električne energije, dok je njihov udio 2021. dosegao 36%. Nakon toga proizvodnja iz solarnih elektrana varirala je, pa je 2023. činila nešto više od trećine, a 2024. oko 30% ukupne proizvodnje.&lt;ref name=&quot;RenewableElectricity_2025&quot;&gt;{{cite web |title=How has the production of renewable electricity changed? |url=https://longreads.cbs.nl/the-caribbean-netherlands-in-numbers-2025/how-has-the-production-of-renewable-electricity-changed/ |website=The Caribbean Netherlands in numbers 2025 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Daljnje povećanje udjela obnovljive energije predviđeno je trećom fazom razvoja energetskog sistema. U decembru 2025. kompanija &quot;Saba Electric&quot; potpisala je ugovor za realizaciju projekta &quot;Renewable Energy Phase III&quot;, kojim je predviđena izgradnja dodatne solarne fotonaponske elektrane i sistema za skladištenje energije. Projekt ima cilj povećati udio obnovljive energije na najmanje 65% ukupne potrošnje električne energije na Sabi. Početak izgradnje planiran je za 2026, a završetak i puštanje sistema u rad za sredinu 2027.&lt;ref name=&quot;RenewableEnergyPhase3_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Renewable Energy Phase 3 Contract Signing |url=https://www.sabagov.nl/es/news/renewable-energy-phase-3-contract-signing |website=Public Entity Saba |date=12. 12. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt obuhvata približno 3 MWp novih solarnih kapaciteta i baterijski sistem kapaciteta 8 MWh.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot;&gt;{{cite web |title=Energy Strategy Progress Report 2023–2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annex_1.2_Energy_Strategy_Progress_Report_2023-2024_final.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj obnovljivih izvora dio je šire energetske politike čiji su ciljevi smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, povećanje pouzdanosti snabdijevanja i smanjenje troškova električne energije. U okviru jačanja otpornosti elektroenergetskog sistema, veliki dio električne mreže na Sabi položen je pod zemlju kako bi bio bolje zaštićen od [[uragan]]a i drugih ekstremnih vremenskih pojava.&lt;ref name=&quot;EnergyStrategyProgress2024&quot; /&gt;

=== Siromaštvo ===

[[Siromaštvo]] je jedan od društveno-ekonomskih izazova Sabe i povezano je s visokim troškovima života, ograničenom ponudom stanovanja i visokim troškovima uvoza roba. Prema istraživanju o troškovima života koje je za javno tijelo Sabe 2024. izradio Ekonomski biro Amsterdama, opći nivo cijena na Sabi bio je oko 6% viši nego na [[Sint Eustatius]]u i 18% viši nego na [[Bonaire]]u, dok su cijene u supermarketima bile oko 30% više nego na [[Sint Maarten]]u. Između 2010. i 2023. opći nivo cijena na Sabi porastao je za 34,5%, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 52,5%.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot;&gt;{{cite web |title=Steep island, high prices: Report on the Cost of Living on Saba |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Report_-_Cost_of_Living_on_Saba.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[Statistike Nizozemske|Statistika Nizozemske]] (CBS), 2024. je 26% stanovništva Sabe živjelo u siromaštvu, u odnosu na 33% godinu ranije. Među djecom mlađom od 18 godina stopa siromaštva iznosila je 32%, u odnosu na 42% 2023. Podaci za 2024. su preliminarni.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Poverty on Bonaire, St Eustatius and Saba declined in 2024 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2026/29/poverty-on-bonaire-st-eustatius-and-saba-declined-in-2024 |publisher=Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) |date=15. 7. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Siromaštvo na Sabi nije ograničeno samo na domaćinstva koja žive od socijalne pomoći. Prema podacima Statistike Holandije (CBS), čak 22% zaposlenih stanovnika Sabe živjelo je u siromaštvu 2024, dok su 78% siromašnih činile osobe čiji je glavni izvor prihoda bio rad. Ipak, onima koji su živjeli u siromaštvu u prosjeku je nedostajalo 23% sredstava do službenog praga siromaštva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Iako je stopa siromaštva smanjena, dio stanovništva ostaje u neposrednoj blizini praga siromaštva. CBS je za 2024. procijenio da je dodatnih 13% stanovnika Sabe imalo prihod do 25% iznad praga siromaštva, što ukazuje na ekonomsku ranjivost dijela stanovništva.&lt;ref name=&quot;PovertyDeclined_2026&quot; /&gt;

Stanovanje predstavlja jedan od važnih aspekata problema. Zbog ograničene ponude i visokih tržišnih cijena, domaćinstvima s niskim i srednjim prihodima teško je pronaći odgovarajući smještaj. Javno tijelo sabe je 2025. pripremalo uvođenje sistema vrednovanja stambenih jedinica, nezavisnog odbora za najamnine i programa pomoći pri plaćanju najamnine za domaćinstva s niskim prihodima.&lt;ref name=&quot;RentalMarket_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Public Entity Saba Prepares Changes in the Rental Market on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/public-entity-saba-prepares-changes-in-the-rental-market-on-saba |website=Public Entity Saba |date=10. 6. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U martu 2026. pokrenuto je i istraživanje potreba stanovništva za pristupačnim stanovanjem, posebno za domaćinstva koja ne ispunjavaju uslove za pomoć namijenjenu stanovnicima s najnižim prihodima, ali istovremeno ne mogu priuštiti stanovanje po tržišnim cijenama.&lt;ref name=&quot;HousingSurvey_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Housing Survey to Help Shape Affordable Housing Project on Saba |url=https://www.sabagov.nl/news/housing-survey-to-help-shape-affordable-housing-project-on-saba |website=Public Entity Saba |date=11. 3. 2026 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Visoki troškovi hrane povezani su s malim tržištem, udaljenošću ostrva i zavisnošću od uvoza. Istraživanje o troškovima života utvrdilo je da na cijene utječu veličina lokalnog tržišta, ograničena konkurencija i troškovi transporta i snabdijevanja.&lt;ref name=&quot;CostOfLiving&quot; /&gt; Zbog toga se posljednjih godina razvijaju programi usmjereni na povećanje lokalne proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti. Hidroponska farma Sabe proširena je 2024, a njeno redovno poslovanje započelo je 2025. Projekt je usmjeren na povećanje dostupnosti lokalno proizvedene svježe hrane i smanjenje zavisnosti od uvoza.&lt;ref name=&quot;AnnualReport_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annual_Report_and_Financial_Statements_Public_Entity_Saba_2024.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Na Sabi djeluju osnovna i srednja škola, a obrazovni sistem dio je sistema obrazovanja u Karipskoj Nizozemskoj. Osnovno obrazovanje je organizovano u okviru [[Osnovna škola &quot;Sacred Heart&quot;|Osnovne škole &quot;Sacred Heart&quot;]],&lt;ref name=&quot;OurSchool&quot;&gt;{{cite web |title=Our School |url=https://www.sabasacredheartprimary.com/our-school/ |website=Sacred Heart Primary School Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;, a srednje i strukovno obrazovanje u okviru [[Mješovita srednja škola &quot;Saba&quot;|Mješovite srednje škola &quot;Saba&quot;]] koje se nalazi u naselju [[St. Johns, Saba|St. John's]].&lt;ref name=&quot;SabaComprehensiveSchool&quot;&gt;{{cite web |title=About Us |url=https://learningsaba.com/scs/about-us/ |website=Saba Comprehensive School |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi se nalazi i [[Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi]] (SUSOM), međunarodna medicinska visokoškolska ustanova u glavnom naselju [[The Bottom]]. Ustanova je osnovana 1992. i izvodi četverogodišnji program za stjecanje zvanja doktora medicine (MD).&lt;ref name=&quot;SabaUniversity&quot;&gt;{{cite web |title=Saba University School of Medicine |url=https://www.saba.edu/ |website=Saba University School of Medicine |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema aktuelnom programu, prvih pet semestara studija osnovnih medicinskih nauka izvodi se u kampusu na Sabi, dok se narednih pet semestara kliničke medicine realizuje kroz kliničke rotacije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref name=&quot;SabaUniversity_Programs&quot;&gt;{{cite web |title=Medical School Programs |url=https://www.saba.edu/academics/programs |website=Saba University School of Medicine |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

SUSOM je međunarodni medicinski fakultet čiji je program akreditiran od strane [[Nizozemsko-flamanska organizacija za akreditaciju|Nizozemsko-flamanske organizacije za akreditaciju]] (NVAO). Prema katalogu ustanove, škola je razvijena u saradnji tadašnje ostrvske uprave Sabe i grupe američkih medicinskih edukatora, a nakon ustavne promjene 2010. dobila je akreditaciju NVAO-a i odobrenje nizozemskog Ministarstva obrazovanja.&lt;ref name=&quot;SabaUniversity_AcademicCalendarCatalog&quot;&gt;{{cite web |title=Academic Calendar and Catalog |url=https://www.saba.edu/academics/academic-calendar-and-catalog |website=Saba University School of Medicine |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Sabe}}

Kulturni život Sabe oblikovan je njenom izolovanošću, pomorskom tradicijom, lokalnom zajednicom i historijom kontakata između evropskih, afričkih i drugih karipskih stanovnika. Posebno mjesto u kulturnoj baštini imaju tradicionalni zanati, lokalna gastronomija, muzika i godišnje kulturne manifestacije.

[[Datoteka:Saba Lace 2012.jpg|mini|desno|300px|Čipka &quot;Saba&quot; u muzeju &quot;Harry L. Johnson&quot; u naselju Windwardside]]

Jedan od najprepoznatljivijih tradicionalnih zanata je [[Čipka &quot;Saba&quot;]] (''Saba Lace''), ručno izrađena čipka čija se tradicija na ostrvu razvila krajem 19. stoljeća. Izrada čipke postala je važan izvor prihoda za žene na Sabi, posebno zahvaljujući prodaji i narudžbama iz Sjedinjenih Američkih Država. Tradicija izrade čipke očuvana je i u 21. stoljeću.&lt;ref name=&quot;SabaLaceSpicedRum&quot;&gt;{{cite web |title=The Art of Saba Lace &amp; Flavor of Spiced Rum: Saba's Heritage |url=https://caribvibetv.com/learning-about-saba-lace-spiced-rum/ |website=CaribVibe TV |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi proizvod karakterističan za ostrvo je &quot;Saba Spice&quot; (Sabanski začinjeni liker), alkoholno piće na bazi ruma aromatizirano mješavinom začina. Zajedno sa Saba čipkom predstavlja jedan od prepoznatljivih elemenata lokalne kulturne i zanatske baštine.&lt;ref name=&quot;SabaLaceSpicedRum&quot; /&gt;

Važan dio kulturnog života predstavlja [[Karipski karneval|karneval Sabe]], koji se održava tokom ljeta i uključuje povorke, muzičke nastupe, takmičenja i druga javna događanja. Manifestacija okuplja stanovnike i posjetioce i predstavlja jedan od najvažnijih godišnjih kulturnih događaja na ostrvu.&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Events&quot;&gt;{{cite web |title=Events |url=https://www.sabatourism.com/events/ |website=Saba Tourism Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u kulturnom kalendaru ima [[Dan Sabe]], službeni dan posvećen historiji i kulturnom identitetu otoka. Obilježavanje uključuje kulturne i društvene programe, javne manifestacije, muzičke nastupe i druge aktivnosti. Dan Sabe održava se početkom decembra; 2025. obilježena je 50 godina od prvog Dana Sabe, kao i 40 godina službenog postojanja zastave Sabe.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_PublicHolidays&quot;&gt;{{cite web |title=Public Holidays |url=https://www.sabagov.nl/residents-visitors/public-holidays |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SabaTourism_Events_20251205&quot;&gt;{{cite web |title=Events – December 5, 2025 |url=https://www.sabatourism.com/events/2025-12-05/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20251205000000/https://www.sabatourism.com/events/2025-12-05/ |archive-date=5. 12. 2025 |url-status=live |website=Saba Tourism Bureau |date=5. 12. 2025 |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uz Dan Sabe održavaju se i druga lokalna događanja povezana s kulturnim životom ostrva. Među njima je i tradicionalno ribolovno takmičenje Turnir u ribolovu na ribu vahu na Sabi, koje se održava u okviru obilježavanja Saba Daya i privlači učesnike s okolnih karipskih ostrva.&lt;ref name=&quot;SabaDay_Official&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Day |url=https://www.sabaday.com/ |website=Saba Day |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Playground on Saba.jpg|mini|desno|300px|Igralište na Sabi]]

=== Mediji ===

Na Sabi djeluje lokalna radio-stanica ''Voice of Saba'', koja emituje na frekvencijama 93,9 MHz FM i 1410 kHz AM.&lt;ref name=&quot;RadioStationWorld_Saba&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Radio Stations |url=https://radiostationworld.com/locations/sss_islands/saba/radio_stations/ |website=RadioStationWorld |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju o medijskim navikama stanovništva Karipske Nizozemske iz 2026, ''Voice of Saba'' imala je najveći doseg među radio-stanicama na Sabi, koji je iznosio 62,5% ispitanika.&lt;ref name=&quot;SabaNews_TopOnlineNews&quot;&gt;{{cite web |title=Saba-News.com is the Island's Top Online News Destination |url=https://saba-news.com/saba-news-com-is-the-islands-top-online-news-destination/ |website=Saba News |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

''Saba News'' je lokalni internetski informativni portal koji objavljuje vijesti i obavijesti povezane za Sabu, kao i informacije iz drugih dijelova Karipske Nizozemske. Portal također objavljuje lokalne najave, vodič kroz usluge i druge informacije od značaja za stanovništvo.&lt;ref name=&quot;SabaNews_About&quot;&gt;{{cite web |title=About Us |url=https://saba-news.com/about/ |website=Saba News |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju medijskih navika objavljenom 2026, Saba-News.com koristilo je 88,5% ispitanika koji posjećuju lokalne informativne internetske stranice, što ga čini najkorištenijim takvim izvorom vijesti na Sabi.&lt;ref name=&quot;SabaNews_TopOnlineNews&quot; /&gt;

=== Muzeji ===

[[Muzej &quot;Harry L. Johnson&quot;|Muzej Harryja L. Johnsona]] nalazi se u historijskoj četvrti Windwardsidea, u kući pomorskog kapetana iz 19. stoljeća. U njemu su izložene zbirke iz 19. i početka 20. stoljeća, kao i arheološki predmeti s lokaliteta povezanih s prvim stanovnicima ostrva. Muzej služi i kao centar za prikupljanje i čuvanje dokumentacije o Sabi.&lt;ref name=&quot;HarryLJohnsonMuseum&quot;&gt;{{cite web |title=The Harry L. Johnson Museum |url=https://www.sabatourism.com/museums/the-harry-l-johnson-museum/ |website=Saba Tourism Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Muzej Major Osmar R. Simmons|Muzej Major Osmar R. Simmons]] nalazi se u naselju The Bottom, u porodičnoj kući u kojoj je živio Osmar R. Simmons. Simmons je više od 40 godina radio kao policijski službenik, a tokom života prikupljao je namještaj, predmete iz domaćinstva i različite alate iz 20. stoljeća, koji su danas dio muzejske zbirke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sabatourism.com/museums/major-osmar-r-simmons-museum/|title=Major Osmar R. Simmons Museum|publisher=Saba Tourist Bureau|access-date=2 September 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Centar za baštinu Sabe]] u Windwardsideu posvećen je očuvanju i predstavljanju kulturne baštine Sabe. Centar organizuje obrazovne i druge aktivnosti povezane s lokalnom historijom, prirodom i tradicionalnim zanatima, uključujući radionice i izložbe.&lt;ref name=&quot;SabaHeritageCenter&quot;&gt;{{cite web |title=Saba Heritage Center |url=https://www.sabatourism.com/museums/saba-heritage-center-windwardside/ |website=Saba Tourism Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
Sportski život na Sabi obuhvata više ekipnih i individualnih sportova. Među zastupljenijim sportovima su [[nogomet]], [[košarka]], [[odbojka]], [[mali nogomet]] i [[softbol]]. Lokalni sportski programi uključuju takmičenja djece i odraslih, školska takmičenja i međusobne sportske susrete sa susjednim ostrvima.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_Sports&quot;&gt;{{cite web |title=Sports |url=https://www.sabagov.nl/residents/public-health-sports/sports |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Sabi se održavaju i međuostrvska sportska takmičenja u okviru saradnje Sabe, Sint Eustatiusa i Sint Maartena. Tokom 2024. održani su programi u fudbalu, košarci, odbojci i drugim sportovima, dok su sportske aktivnosti uključivale i dječije plivanje i učešće sabanskih sportista na Specijalnoj olimpijadi u Nizozemskoj.&lt;ref name=&quot;PublicEntitySaba_AnnualReport2024&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024 |url=https://www.sabagov.nl/fileadmin/user_upload/Annual_Report_and_Financial_Statements_Public_Entity_Saba_2024.pdf |website=Public Entity Saba |access-date=2. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Saba ima i sportske događaje povezane s lokalnim praznicima. U okviru obilježavanja [[Dan Sabe|Dana Sabe]] održavaju se, između ostalog, takmičenje &quot;Turnir u ribolovu na ribu vahu na Sabi&quot;, &quot;Utrka od mora do Sceneryja&quot; i šetnja i trka na pisti aerodroma.&lt;ref name=&quot;SeaToSceneryRace&quot;&gt;{{cite web |title=Sea to Scenery Race |url=https://www.sabatourism.com/event/sea-to-scenery-race-events-66/ |website=Saba Tourism Bureau |access-date=2. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Mjesta ==
=== Naselja ===

* [[The Bottom]] – glavni grad i administrativni centar Sabe
* [[Windwardside]] – naselje i turistički centar ostrva
* [[Zion's Hill]] – naselje poznato i pod historijskim nazivom ''Hell's Gate''
* [[St. John's, Saba|St. John's]] – jedno od četiri glavna naselja Sabe

=== Ostale geografske i infrastrukturne cjeline ===

* [[The Road (Saba)|The Road]] – glavna i jedina cestovna saobraćajnica koja povezuje glavna naselja ostrva
* [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]] – aerodrom poznat po izuzetno kratkoj komercijalnoj pisti
* [[Mount Scenery]] – najviši vrh Sabe i [[vulkan]] na kojem se nalazi najviša tačka Kraljevine Nizozemske
* [[Flat Point]] – poluostrvo na kojem se nalazi aerodrom

=== Zaljevi ===

* [[Fort Bay]] – glavna luka Sabe
* [[Wells Bay]] – uvala s plažom koja se pojavljuje i nestaje zavisno od morskih i vremenskih uslova
* [[Cove Bay (Saba)|Cove Bay]] – uvala koja se koristi za rekreaciju i pristup obalnim područjima
* [[Ladder Bay (Saba)|Ladder Bay]] – historijska uvala povezana sa stazom [[The Ladder]]

=== Ostale vodene i obalne cjeline ===

* [[Flat Point Tide Pools]] – prirodni bazeni s morskom vodom nastali u vulkanskim stijenama
* [[Saba Bank]] – velika podmorska platforma jugozapadno od Sabe
* [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]] – zaštićeno morsko područje oko Sabe
* [[Spisak svjetionika na sabi|Svjetionici na Sabi]]

== Također pogledajte ==

* [[Aerodrom &quot;Juancho E. Yrausquin&quot;]]
* [[Bonaire]]
* [[Karipsko more]]
* [[Karipska Nizozemska]]
* [[Nacionalni morski park &quot;Saba&quot;]]
* [[Nizozemski Antili]]
* [[Mount Scenery]]
* [[Saba Bank]]
* [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |title= Caribbean Interlude: The Story of Saba the Rock |first= Joshua K. |last= Bolles |editor-first= Will |editor-last= Johnson |year= 2013 |publisher= Will Johnson |isbn= 978-1-4675-6637-7}}
* {{cite book |title=A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English|first= Theodore R.|last= Johnson|year= 2016 |publisher= Language and Life Project at North Carolina State University |isbn= 978-0-578-17558-4 | place=Raleigh, NC}} 
* {{cite book |last1= Nielsen |first1= Suzanne |first2= Peter |last2= Schnabel |year= 2007 |title=Folk Remedies on a Caribbean Island, the Story of Bush Medicine on Saba |publisher= Author |isbn= 9789990407594}}
* {{cite book |last=Hartog |first=Johan |title=History of Saba |publisher=Saba Artisan Foundation |location=Saba |year=1975}}
* {{cite book |last1=Hofman |first1=Corinne L. |last2=Hoogland |first2=Menno L. P. |title=Saba's First Inhabitants: A View from the Archaeological Record |publisher=Sidestone Press |location=Leiden |year=2016 |isbn=978-90-8890-359-5}}
* {{cite book |last=Brugman |first=Frans H. |title=The Monuments of Saba |publisher=Walburg Pers |location=Zutphen |year=1995 |isbn=978-90-6011-923-5}}
* {{cite book |last=Johnson |first=Will |title=Tales from My Grandmother's Pipe |edition=5. |publisher=Artygraphic |location=Oviedo |year=2012}}
* {{cite book |author=Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed |title=The Unspoiled Queen – Landscape and Heritage of Saba |publisher=Cultural Heritage Agency of the Netherlands |location=Amersfoort |year=2026}}
* {{cite book |last=Rahn |first=Jennifer |chapter=Saba and St. Eustatius (Statia) |editor-last=Allen |editor-first=Casey D. |title=Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles |publisher=Springer Cham |location=Cham, Switzerland |year=2017 |pages=61–84 |doi=10.1007/978-3-319-55787-8_6 |isbn=978-3-319-55785-4}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivoyage}}
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{Službeni sajt|https://www.sabagov.nl/}} {{en simbol}}
* [https://www.sabatourism.com/ Službeni turistički portal Sabe] {{en simbol}}
* [https://sabapark.org/ Fondacija za zaštitu prirode Sabe] {{en simbol}}
* [https://dutchcaribbeanheritage.org/en/landeiland-en/saba-en/ Kulturno naslijeđe Karipske Holandije – Saba] {{en simbol}}
* [https://www.saba-news.com/ Saba News] {{en simbol}}

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Saba|*]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]</text>
      <sha1>onzg4rdnhrjc7viexnfxf33mpnk4ghg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hrvatski komunisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>174529</id>
    <revision>
      <id>3923840</id>
      <parentid>1922051</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:31:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Hrvatskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="rx62cwbz98dupd34hedslfz1qfs8jnp" xml:space="preserve">[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Komunizam u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>rx62cwbz98dupd34hedslfz1qfs8jnp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>174532</id>
    <revision>
      <id>3923838</id>
      <parentid>3741174</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="105" sha1="2duxbi7el3cn7hxo1hs4y6fx5wsl9th" xml:space="preserve">[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Komunizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>2duxbi7el3cn7hxo1hs4y6fx5wsl9th</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biografije, Sinj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>263238</id>
    <revision>
      <id>3923807</id>
      <parentid>2597825</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3923807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="kkdm9yqikr0aly2lg2r8tq6r19i6qgu" xml:space="preserve">[[Kategorija:Hrvace]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Sinj]]</text>
      <sha1>kkdm9yqikr0aly2lg2r8tq6r19i6qgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epsilon Eridani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>356828</id>
    <revision>
      <id>3923733</id>
      <parentid>3923169</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:27:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3923733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12548" sha1="brz36ztxrugadorw5u29kbstmz7h89h" xml:space="preserve">{{Infokutija Zvijezda|
| Naziv = Epsilon Eridani
| Slika = 
| Opis slike =
| Epoha = 
| Sazviježđe = [[Eridan (sazviježđe)|Eridan]] 
| Rektascenzija =  3h 32m 55.8s
| Deklinacija =  -9° 27' 30&quot;
| Vidljivi sjaj =  3.74
| Spektralna klasa = K2V
| B-V-indeks = 0.88
| U-B-indeks = 
| Varijabilnost = BY Draconis
| Radijalna brzina = 
| Udaljenost SG = 10.5
| Udaljenost Par = 3.2
| Apsolutni sjaj = 
| V-RA = 
| V-DE = 
| V-GES =
| V-DIR =
| Masa = 0.82
| Radijus = 0.74
| Luminozitet =  
| Temperatura = 
| Rotacija = 
| Starost = 440 miliona
| Bayer = &amp;epsilon; Eridani
| Flamsteed =  18 Eridani
| BD =  
| BSK = HR 1984
| HDK = HD 22049
| SAO = SAO 130564
| TYC = 
| HIP = 
}}
'''Epsilon Eridani''' (ε Eri, ε Eridani)  je  [[zvijezda]]  u [[Eridan (sazviježđe)|sazviježđu Eridan]]. Na deklinaciji od -9,46°, vidljiva je s većeg dijela Zemljine površine i ima [[Prividna magnituda|prividan sjaj]]  od 3.74. Od [[Sunce|Sunca]] je udaljena 10.5 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]  (3,2 parseka), što je čini devetom zvijezdom po udaljenosti od Sunca, a ujedno i trećom najbližom pojedinačnom zvijezdom (ili zvjezdanim sistemom) vidljivim golim okom.

Spada u [[Promjenljiva zvijezda|promjenljive zvijezde]]. Nakon [[Alpha Centauri]] najbliža nam je zvijezda s poznatom [[Vansolarna planeta|vansolarnom planetom]].Planeta'' Epsilon Eridani b'' otkrivena je u [[2000]], njen [[orbitalni period]] iznosi oko 7 godina.&lt;ref name=&quot;Constellation Guide&quot;&gt;[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/eridanus-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Eridan iz Constellation Guide] učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Archiv_Sternbild_M&quot;&gt;[http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/eridanus_tab.html Zvijezde u sazviježđu Eridan iz njemačkog arhiva astronomije u ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814093921/http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/eridanus_tab.html |date=14. 8. 2011 }} [[München|Minhenu]] učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;top&quot;&gt;[http://www.topastronomer.com/StarCharts/Constellations/Eridanus.php  Zvijezde u sazviježđu Eridan na stranici Top Astronomer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140124020901/http://www.topastronomer.com/StarCharts/Constellations/Eridanus.php |date=24. 1. 2014 }} učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

Procjenjuje se da je zvijezda stara oko milijardu godina.&lt;ref&gt; Sanghi, Aniket; Mang, James; Llop-Sayson, Jorge; Mamajek, Eric E.; Thompson, William; Sur, Ankan; Beichman, Charles; Bryden, Geoffrey; Gáspár, András; Leisenring, Jarron; Mawet, Dimitri; Morley, Caroline V.; Ruffio, Jean-Baptiste; Wolff, Schuyler G.; Ygouf, Marie (March 13, 2026), &quot;Worlds Next Door. III. Indirect Evidence for Enhanced Atmospheric Metallicity and/or the Presence of Water Clouds in the Nearest Jupiter-analog ϵ Eri b&quot;, The Astronomical Journal, 171 (4): 225, arXiv:2602.23423, doi:10.3847/1538-3881/ae4909, ISSN 0004-6256.&lt;/ref&gt; Ova relativna mladost daje Epsilon Eridani viši nivo magnetske aktivnosti nego što ga ima Sunce, sa 30 puta jačim [[Zvjezdani vjetar|zvjezdanim vjetrom]]. Period rotacije zvijezde je 11,2 dana na ekvatoru. Epsilon Eridani je manji i manje masivan od Sunca, te ima niži nivo elemenata težih od [[helij]]a.&lt;ref&gt;Di Folco, E.; et al. (November 2004), &quot;VLTI near-IR interferometric observations of Vega-like stars. Radius and age of α PsA, β Leo, β Pic, ε Eri and τ Cet&quot;, Astronomy and Astrophysics, 426 (2): 601–617, Bibcode:2004A&amp;A...426..601D, doi:10.1051/0004-6361:20047189.&lt;/ref&gt; To je zvijezda [[Glavni niz|glavnog niza]] spektralne klase K2, sa efektivnom temperaturom od oko 5.000 K, što joj daje [[Narandžasta|narandžastu]] nijansu. To je kandidat za člana pokretne grupe zvijezda Velikog medvjeda, koje dijele slično kretanje kroz Mliječni put, što implicira da ove zvijezde dijele zajedničko porijeklo u [[Otvoreno zvjezdano jato|otvorenom jatu]].

Periodične promjene radijalne brzine Epsilon Eridanija dale su dokaze o postojanju džinovske planete koja kruži oko nje, označene kao Epsilon Eridani b. Otkriće planete je u početku bilo kontroverzno,&lt;ref&gt; Buccino, A. P.; Mauas, P. J. D.; Lemarchand, G. A. (June 2003), R. Norris; F. Stootman (eds.), &quot;UV Radiation in Different Stellar Systems&quot;, Bioastronomy 2002: Life Among the Stars, Proceedings of IAU Symposium No. 213, vol. 213, San Francisco: Astronomical Society of the Pacific, p. 97, Bibcode:2004IAUS..213...97B.&lt;/ref&gt; ali većina astronoma sada smatra da je planeta potvrđena. Godine 2015. planeta je dobila pravo ime AEgir. Planetarni sistem Epsilon Eridani također uključuje disk sačinjen od ostataka stijena i prašine, što čini analog Kuiperovog pojasa, na 70 [[Astronomska jedinica|Astronomskih jedinica]] (AJ) od zvijezde, te tople prašine između oko 3 AJ i 20 AJ od zvijezde. Praznina u disku između 20 i 70 AJ implicira vjerovatno postojanje vanjskih planeta u sistemu.

== Nomenklatura ==
ε Eridani, latinizirano kao Epsilon Eridani, je Bayerova oznaka zvijezde. Uprkos tome što je relativno sjajna zvijezda, rani astronomi joj nisu dali pravo ime. Ima nekoliko drugih kataloških oznaka. Njena planeta je, nakon otkrića, označena kao Epsilon Eridani b, slijedeći uobičajeni sistem označavanja za vansolarne planete.

Planetu i njenu matičnu zvijezdu odabrala je [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) kao dio takmičenja NameExoWorlds za davanje vlastitih imena egzoplanetama i njihovim matičnim zvijezdama, za neke sisteme koji već nisu imali vlastita imena. Proces je uključivao prijedloge obrazovnih grupa i javno glasanje za predložena imena.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20150815025117/http://nameexoworlds.iau.org/process &quot;The Process&quot;], NameExoWorlds, International Astronomical Union, August 7, 2015,&lt;/ref&gt; U decembru 2015. godine, IAU je objavila da su pobjednička imena Ran za zvijezdu i AEgir za planetu. Ta imena su podnijeli učenici VIII razreda srednje škole Mountainside u Colbertu, Washington, Sjedinjene Američke Države. Oba imena potiču iz [[Nordijska mitologija|nordijske mitologije]]: [[Rán]] je boginja mora, a [[Ægir]], njen muž, je bog okeana.

Godine 2016. IAU je organizovao Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) kako bi katalogizirao i standardizirao imena zvijezda. U svom prvom biltenu iz jula 2016. godine, WGSN je eksplicitno prepoznao imena egzoplaneta i njihovih matičnih zvijezda koje su nastale u okviru takmičenja. Epsilon Eridani je sada naveden kao Ran u IAU katalogu imena zvijezda. Profesionalni astronomi su uglavnom nastavili nazivati ​​zvijezdu Epsilon Eridani.

Na kineskom, 天苑 (Tiān Yuàn), što znači Nebeske livade, odnosi se na asterizam koji se sastoji od ε Eridani, γ Eridani, δ Eridani, π Eridani, ζ Eridani, η Eridani, π Ceti, τ1 Eridani, τ2 Eridani, τ2 Eridani, τ3 Eridani, τ3 Eridani Eridani, τ6 Eridani, τ7 Eridani, τ8 Eridani i τ9 Eridani. Shodno tome, kineski naziv za sam Eridani je 天苑四 (Tiān Yuàn sì, Četvrta [Zvijezda] nebeskih livada).

== Historija posmatranja ==
=== Katalogizacija ===
Epsilon Eridani je poznat astronomima najmanje od II vijeka nove ere, kada ju je [[Ptolemej|Klaudije Ptolomej]] (grčki astronom iz Aleksandrije, Egipat) uvrstio u svoj katalog sa više od hiljadu zvijezda. Katalog je objavljen kao dio njegovog astronomskog traktata [[Almagest]]. Sazviježđe Eridani je Ptolomej nazvao - Ποταμού (starogrčki za 'Rijeka'), a Epsilon Eridani je naveden kao njegova trinaesta zvijezda. Ptolomej je Epsilon Eridani nazvao ό τών δ προηγούμενος ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] za 'prethodnik četiri') (ovde je δ broj četiri). Ovo se odnosi na grupu od četiri zvijezde u Eridanu: γ, π, δ i ε (10.-13. na Ptolomejevoj listi). ε je najzapadnija od njih, i stoga prva od četiri u prividnom dnevnom kretanju neba od istoka prema zapadu. Ptolomej je opisao magnitudu zvijezde kao 3.&lt;ref&gt; Baily, Francis (1843), &quot;The Catalogues of Ptolemy, Ulugh Beigh, Tycho Brahe, Halley, Hevelius, Deduced from the Best Authorities. With Various Notes and Corrections, and a Preface to Each Catalogue. To Which is Added the Synonym of each Star, in the Catalogues of Flamsteed of Lacaille, as far as the same can be ascertained&quot;, Memoirs of the Royal Astronomical Society, 13: 1, Bibcode:1843MmRAS..13....1B. (Epsilon Eridani: for Ptolemy's catalogue see page 60, for Ulugh Beg's – page 109, for Tycho Brahe's – page 156, for Hevelius' – page 209).&lt;/ref&gt;

Epsilon Eridani je bio uključen u nekoliko zvjezdanih kataloga [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|srednjovjekovnih islamskih astronomskih]] rasprava, koji su bili zasnovani na Ptolomejevom katalogu, i to: u Al-Sufijevoj Knjizi fiksnih zvijezda, objavljenoj 964. godine, [[El-Biruni]]jevom Mas'udskom kanonu, objavljenom 1030. godine, i Ulugh Begovom Zij-i Sultani, objavljenom 1437. godine. Al-Sufijeva procjena magnitude Epsilon Eridanija bila je 3. Al-Biruni citira magnitude od Ptolomeja i Al-Sufija (za Epsilon Eridani navodi vrijednost 4 i za Ptolomejevu i za Al-Sufijevu magnitudu; originalne vrijednosti obje ove magnitude su 3). Njegov broj po redoslijedu pojavljivanja je 786.&lt;ref&gt;Звёздный каталог ал-Бируни с приложением каталогов Хайяма и ат-Туси. djvu Archived March 4, 2016, at the Wayback Machine. (Epsilon Eridani: see page 135).&lt;/ref&gt; Ulugh Beg je izvršio nova mjerenja koordinata Epsilon Eridanija u svojoj opservatoriji u [[Samarkand]]u i navodi magnitude od Al-Sufija (3 za Epsilon Eridani). Moderne oznake njegovog unosa u Ulugh-begovom katalogu su &quot;U 781&quot; i &quot;Eri 13&quot; (potonja je ista kao i Ptolomejeva oznaka u katalogu).&lt;ref&gt;Verbunt, F.; van Gent, R. H. (2012), &quot;The star catalogues of Ptolemaios and Ulugh Beg. Machine-readable versions and comparison with the modern Hipparcos Catalogue&quot;, Astronomy &amp; Astrophysics, 544: A31, arXiv:1206.0628, Bibcode:2012A&amp;A...544A..31V, doi:10.1051/0004-6361/201219596, S2CID 54017245.&lt;/ref&gt;

Godine 1598. Epsilon Eridani je uvršten u [[Tycho Brahe]]ov katalog zvijezda, koji je 1627. godine ponovo objavio [[Johannes Kepler]] kao dio svojih Rudolfovih tablica. Ovaj katalog je zasnovan na Braheovim posmatranjima iz 1577–1597, uključujući i ona na ostrvu Hven u njegovim opservatorijama Uraniborg i Stjerneborg. Redni broj Epsilona Eridanija u sazviježđu Eridanus bio je 10, a označen je kao Quae omnes quatuor antecedit (latinski za 'koji prethodi sva četiri'); značenje je isto kao i Ptolomejev opis. Brahe mu je dodijelio magnitudu 3.&lt;ref&gt;Verbunt, F.; van Gent, R. H. (2010), &quot;Three editions of the star catalogue of Tycho Brahe. Machine-readable versions and comparison with the modern Hipparcos Catalogue&quot;, Astronomy &amp; Astrophysics, 516: A28, arXiv:1003.3836, Bibcode:2010A&amp;A...516A..28V, doi:10.1051/0004-6361/201014002, S2CID 54025412.&lt;/ref&gt;

[[Bajerove oznake|Bayerova oznaka]] Epsilon Eridanija uspostavljena je 1603. godine kao dio [[Uranometria|Uranometrije]], kataloga zvijezda koji je izradio njemački kartograf neba [[Johann Bayer]]. Njegov katalog je dodijelio slova grčkog alfabeta grupama zvijezda koje pripadaju istoj klasi vizuelne magnitude u svakom sazviježđu, počevši od alfa (α) za zvijezdu u najsjajnijoj klasi. Bayer nije pokušao da poreda zvijezde po relativnom sjaju unutar svake klase. Dakle, iako je Epsilon peto slovo u grčkom alfabetu,&lt;ref&gt;Swerdlow, N. M. (August 1986), &quot;A star catalogue used by Johannes Bayer&quot;, Journal for the History of Astronomy, 17 (50): 189–197, Bibcode:1986JHA....17..189S, doi:10.1177/002182868601700304, S2CID 118829690. See p. 192.&lt;/ref&gt; zvijezda je deseta najsjajnija u Eridanu.&lt;ref&gt;Hoffleit, D.; Warren Jr., W. H. (1991), [http://cdsarc.u-strasbg.fr/viz-bin/Cat?V/50 Bright star catalogue (5th ed.)], Yale University Observatory&lt;/ref&gt; Pored slova ε, Bayer joj je dao broj 13 (isti kao Ptolomejev kataloški broj, kao i mnogi Bayerovi brojevi) i opisao je kao Decima septima (latinski za 'sedamnaesti'). Bayer je Epsilonu Eridani dodijelio magnitudu 3.

==Adaptacija==
===Film===
* ''[[Virtuality (film)|Virtuality]]'' (2009.)&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt1219836/plotsummary?ref_=tt_ov_pl Virtuality]''imdb.com'', pristupljeno 30 3. 2018 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==

* [[Bijeli patuljak]]

[[Kategorija:Eridan (sazviježđe)]]
[[Kategorija:Promjenljive zvijezde]]
[[Kategorija:Zvijezde s vansolarnim planetama]]
[[Kategorija:Astronomski objekti poznati od antike]]</text>
      <sha1>brz36ztxrugadorw5u29kbstmz7h89h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>374913</id>
    <revision>
      <id>3923723</id>
      <parentid>3900323</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6160" sha1="lqa2z0fh1uraxmui8bf4l036hzrbg37" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv =Uva, Medvjeđe grožđe
| slika =Illustration Arctostaphylos uva-ursi0.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''Uva ursi''
| regnum = [[Plantae]]
| unranked_divisio = [[Angiosperms]]
| unranked_classis = [[Eudicots]]
| unranked_ordo = [[Asterids]]
| ordo = [[Ericales]]
| familia = [[Ericaceae]]
| genus = ''[[Arctostaphylos]]''
| species = '''''A. uva-ursi'''''
| binomial = ''Arctostaphylos uva-ursi''
| binomial_authority = ([[Carolus Linnaeus|L.]]) [[Spreng.]]
}}
[[Datoteka:Baerentraube ML0002.jpg|left|thumb|''Uva/Medvjetka'' cvijet]]
[[Datoteka:Common bearberry (&quot;Kinnikinnick&quot;, Arctostaphylos uva-ursi) - fruits and leaves.JPG|left|thumb|''Uva/Medvjetka'' Plod]]

'''Uva''' '''(Medvjedka, medvjeđe grožđe)''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Uva ursi''). Uva je zimzelena ljekovita biljka iz porodice Ericaceae koja može narasti do 10&amp;nbsp;cm visine. Može da raste u hladnijim krajevima i nije osjetljiva na mraz. Cvjeta od aprila do jula, a sjeme sazrijeva od jula do septembra. Cvjetovi su hermafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). [[Pčele]] pomažu sa oprašivanjem ali je biljka u mogućnosti da opraši samu sebe.

== Rasprostranjenost ==

Uva se uglavnom može naći na suhim mjestima, i na ivicama i proplancima crnogoričnih šuma. Nije rijetka ni na planinskim livadama Balkanskog poluotoka, posebno u zapadnim krajevima.

*U Evropi se može naći od Islanda i Norveške sve do južnih krajeva Španije i centralne Italije;
*U Aziji raste u Sibiru, azijskom dijelu Turske, čak i na obroncima Himalaja; 
*U Sjevernoj Americi može se naći u planinskim predjelima od Aljaske preko Kanade sve do Kalifornije i Nevade.

==Opis biljke==

Uva (medvjetka, medvjeđe grožđe) je višegodišnji zimzeleni žbun obrastao sjajnim i kožastim jajastim listićima. Listići mogu ostati na biljci dvije do tri godine, prije nego izgube zelenu boju i otpadnu. Cvijet zvonastog oblika može biti potpuno bijel ili svijetloružicast. Biljka cvjeta od maja do juna. Plodovi su okrugle crvene bobice i mogu ostati na žbunu sve do početka zime.

==Podvrste==

Do sada je klasifikovano 5 podvrsta, uglavnom u sjevernoj i južnoj Americi
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''uva-ursi''. '''common bearberry'''; Najčešća i najpoznatija. Raširena u našim krajevima i širom svijeta.
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''adenotricha''. Centralna Amerika. Visoki predjeli Sierra Nevada 
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''coactilis''. Sjeverna i centralna obala Kalifornije, San Francisco Bay područje.
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''cratericola'' (J. D. Smith) P. V. Wells. '''Guatemala bearberry''', endemična u Gvatemali, na  vrlo visokim nadmorskim visinama (3000&amp;ndash;4000&amp;nbsp;m). 
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''longifoliosa''. Vrsta nađena u Kanadi i, Americi &lt;ref&gt;Elven, Reidar (editor-in-chief): [http://nhm2.uio.no/paf/741001 ''Pan-arctic Flora'']&lt;/ref&gt;  Možda je ista kao ''adenotricha'' ili ''coactilis''.

==Korištenje u Medicini==

Biljke iz porodice Barberry kao što je uva historijski su korištene u medicinske svrhe. Biljka sadži glikozid [[arbutin]], koji ima antimikrobska svojstva, a djeluje i kao blagi diuretik. Koristi se za probleme urinarnog trakta kao što je cistitis, te kao pomoć za izbacivanje bubrežnog kamenca.

Pošto je medvjetka (uva, medvjeđe grožđe) postala sinonim biljka za probleme urinarnog trakta, mnogi je koriste i za bakterijske infekcije urinarnog trakta, što često i ne daje zadovoljavajuće rezultate. Arbutin je glavna supstanca sadržana u uvi. Ovaj element se u bubrezima razgrađuje u glukozu i hidrokinon koji je vrsta fenola. Ova novonastala jedinjena imaju antiseptičko djelovanje koje ima mogućnost eliminacije bakterija. Problem je što ovi novoformirani elementi imaju antiseptičko dejstvo jedino ako je pH faktor urina veća od pH7 (što je niži pH viša je kiselost). To jest, urin ne smije biti kiseo. Glukozni dio arbutina i molekule hidrokinona moraju biti odvojeni da bi se postiglo antibakterijsko djelovanje. Ovo razdvajanje se može desiti samo u alkalnoj sredini.&lt;ref&gt;Dr Vedran Hasanagic: [http://www.prirodnamedicina.com/uva/ ''Pravilan način i opasnosti korištenja čaja od Uve. 18. Februar, 2013.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231094343/http://www.prirodnamedicina.com/uva/ |date=31. 12. 2014 }}&lt;/ref&gt;.

Trudnicama i djeci se savjetuje da ne konzumiraju čaj od uve. [[Arbutan]], koji je glavni hemijski sastojak uve, može smanjiti dotok [[krv]]i do fetusa u trudnoći. Veće doze mogu izazvati mučninu i povraćanje zbog visokog nivoa [[tanin]]a.&lt;ref&gt;Prirodna medicina  - [http://www.prirodnamedicina.com/uva/ Upozorenje za prekomjerno korištenje uve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231094343/http://www.prirodnamedicina.com/uva/ |date=31. 12. 2014 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arctostaphylos+uva-ursi Known Hazards of using Uva ursi]&lt;/ref&gt;. Problem mučnine i povraćanja se može umanjiti mješanjem medvjetke sa [[breza|brezom]] i [[kilavica|kilavicom]].

Tinktura uve se može napraviti potapanjem listova u [[etanol]]u te razblažavanjem sa vodom.&lt;ref name=&quot;Botanical&quot;&gt;Grieve, M.: [http://www.botanical.com/botanical/mgmh/b/bearbe22.html#con ''Botanical.com - A Modern Herbal'']&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons}}
*[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ARUV USDA Plants Profile;  ''Arctostaphylos uva-ursi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504060053/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ARUV |date=4. 5. 2013 }}
*[https://web.archive.org/web/20070206055426/http://medplant.nmsu.edu/ursi.htm Medicinal Plants: Arctostaphylos uva-ursi]
*[http://e-ljekarna.net/medvjetka-uva/ Medvjetka – Uva – Arctostaphylos uva ursi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231091605/http://e-ljekarna.net/medvjetka-uva/ |date=31. 12. 2014 }}

[[Kategorija:Arctostaphylos]]
[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Ericales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>lqa2z0fh1uraxmui8bf4l036hzrbg37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neven</title>
    <ns>0</ns>
    <id>375785</id>
    <revision>
      <id>3923727</id>
      <parentid>3918610</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5629" sha1="ggp5bur7np8qsa45p41r99rrgp96mwb" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Neven
| slika = Illustration_Calendula_officinalis0.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Neven (''Calendula officinalis'')
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Kritosjemenjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Dvosupnice|Magnoliopsida]]
| ordo = [[Asterales]]
| familia = [[Glavočike|Asteraceae]]
| tribus = [[Calenduleae]]
| genus = [[Calendula]]
| species = '''''C. officinalis'''''
| dvoimeno = ''Calendula officinalis''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}

'''Neven'''([[Latinski jezik|lat.]]Calendula officinalis), jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika. Drugi nazivi: žutelj, prstenčac, vrtleni neven, zmrod.

[[Datoteka:Calendula_officinalis_and_sky.jpg|mini|lijevo|Neven u cvijetu]]
[[Datoteka:Ringelblume-orange-gelb.jpg|mini|lijevo|Neven, dvije boje cvijeta]]
[[Datoteka:Calendula_officinalis-2.JPG|mini|lijevo|Neven, varijacija cvijetne krune 1]]
[[Datoteka:Calendula_Officinalis_fax01.JPG|mini|lijevo|Neven, varijacija cvijetne krune 2]]

== Karakteristike ==

Neven raste do visine od 50&amp;nbsp;cm. Stabljika je razgranata, pokrivena kratkim i čvrstim dlačicama. Cvjetovi mogu biti od svijetložute do tamnonarančaste boje. Zavisno od varijacije, cvijetna kruna može imati jedan do nekoliko redova latica.  Zavisno od regije, cvjeta od ranog proljeća do kasne jeseni. U primorskim i toplijim krajevima može cvjetati tokom cijele godine. ''Calendula officinalis'' je jednogodišnja biljka, naraste od 0,6 m, dok prosjek iznosi 0,5 m. Cvjetovi su jednopolni (pojedinačni cvjetovi su muškog ili ženskog roda), ali i muški i ženski cvjetovi se mogu naći na istoj biljki.

== Hemijski sastav ==

Cvijet i list nevena sadrže male količine eteričnog ulja, zatim karotinode, karotin, likopin. Cvijet sadrži i materije kiselog karaktera: voloksantin, citroksantin, rubiksantin, flavoksantin, smole, organskih kiselina-uglavnom jabučne i salicilne, sluzi, vitamina C, flavonoida, triterpenoida (amidiola, faradiola).

== Upotreba ==

Pored upotrebe u ljekovite svrhe, neven se može koristiti i za ishranu i kao prirodna boja u industriji hrane i kozmetici. Listovi se mogu jesti svježi kao dodatak salatama. Bogati su vitaminima i mineralima i po sastavu slični [[Maslačak|maslačku]]. Svježe cvijetne latice isto mogu biti dodatak salatama. Osušene latice imaju snažniji i koncentrisaniji ukus i mogu se koristiti kao začin u supama i kolačima. Latice sadrže značajne količine vitamina A i C. 
Latice nevena se koriste za dobijanje jestive boje koja se koristi u industriji hrane. Boja se koristi i u kozmetičke svrhe u bojama za kosu. Sjeme nevena sadrži do 37% proteina i do 46% masnoća, ali nema podataka da se koristi u ishrani.

== Upotreba u medicini ==

Neven je priznat kao zvanična ljekovita biljka u nekoliko svjetskih farmakopeja.&lt;ref&gt;B.P.C. (1923), Brit, Herb. Pharm (1983).,&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Njemačka Komisija E: The Complete German Commission E Monographs,1988. Američko izdanje. Str 100.,&lt;/ref&gt;
Indikacije: Ciroza jetre, hepatitis&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jetra.org/neven/ |title=Neven ciroza jetre i hepatitis |access-date=14. 1. 2015 |archive-date=21. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150121050329/http://jetra.org/neven/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, holecistitis, kongestija jetre, žutica, oligurija, čir želuca i dvanaestopalačnog crijeva, skrofuloza, menstrualne tegobe u prelaznom periodu, kolpitis, proktitis i paraproktitis. Kancer (materice i želuca).

== Primjena u narodnoj medicini ==

Neven se više koristi u narodnoj nego u savremenoj medicini. Preporučuje se za čišćenje i ispiranje rana, čireva i opekotina. Koristi se i za liječenje želuca, problema sa crijevima i u žučnoj kesici. Priznati hercegovački travar Sadik Sadiković&lt;ref&gt;Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980.&lt;/ref&gt; preporučuje neven za zatvor stolice, žutice, stomačne i bolesti crijeva, a posebno kod čireva na želucu i crijevima. Nevenova krema se koristi za vanjsku upotrebu kod rana, čireva, osipa, otečenih žlijezda, guta i krasti. Nevenova mast sa kozijim puterom po narodnoj medicini liječi zloćudne čireve i otekla mjesta, zagnojne rane koje teško zarastaju. Obloge od mlakog nevenovog čaja poboljšavaju vid. Prema literaturi ruske narodne medicine&lt;ref&gt;A Russian Herbal: Traditional Remedies for Health and Healing, Igor Vilevich Zevin. str.46&lt;/ref&gt;, čaj od cvijeta nevena&lt;ref&gt;[http://e-ljekarna.net/neven/ Čaj od cvijeta nevena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115141/http://e-ljekarna.net/neven/ |date=2. 4. 2015 }},&lt;/ref&gt; koristi se kod krvavljenja iz materice i za bolesti jetre, slezene, problema u želucu, i rahitisa.

==Dodatna literatura==

* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.205
* Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980.
* A Russian Herbal: Traditional Remedies for Health and Healing, Igor Vilevich Zevin. str.46

== Vanjski linkovi ==
*[http://jetra.org/neven/ Neven za bolesti jetre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121050329/http://jetra.org/neven/ |date=21. 1. 2015 }}
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Calendula+officinalis PFAF database Calendula officinalis]
*[http://e-ljekarna.net/neven/ Čaj od nevena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115141/http://e-ljekarna.net/neven/ |date=2. 4. 2015 }}

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Asteraceae]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>ggp5bur7np8qsa45p41r99rrgp96mwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šparoga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376958</id>
    <revision>
      <id>3923725</id>
      <parentid>3857609</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5796" sha1="mk0i9q7y7k8gfu7d67gymu3wybyolcr" xml:space="preserve">{{taksokvir
|boja= lightgreen
|naziv = Šparoga/Špargla
|slika = Illustration_Asparagus_officinalis0.jpg
|slika_opis = ''Ilustracija šparoge''
|regnum = [[Biljke|Plantae]]
|divisio = [[Kritosjemenjače|Angiospermae]]
|classis = [[Monocots]]
|ordo = [[Asterids]]
|ordo = [[Asparagales]]
|familia = [[Asparagaceae]]
|genus = ''[[Asparagus (rod)|Asparagus]]''
|species = '''''A. officinalis'''''
|dvoimeno = '''''Asparagus officinalis'''''
|dvoimeno_autorstvo = ''[[Carolus Linnaeus|L.]]''
|sinonimi=
|}}

'''Šparoga''' ili '''špargla''' ({{lat|Asparagus officinalis}}) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asparagaceae.&lt;br /&gt;
Druga imena: vilina metla, pitoma šparoga, betricia. Naziv '''špargla''' je njemačkog porijekla (Spargel).

== Karakteristike ==
{{Hranjiva vrijednost
| float = desno
| name= Šparoge
| kJ=85
| protein=2.2 g
| fat=0.12 g
| carbs=3.88 g
| fibre=2.1 g
| sugars=1.88 g
| calcium_mg=24
| iron_mg=2.14
| magnesium_mg=14
| phosphorus_mg=52
| potassium_mg=202
| sodium_mg=2
| zinc_mg=0.54
| manganese_mg=0.158
| vitC_mg=5.6
| thiamin_mg=0.143
| riboflavin_mg=0.141
| niacin_mg=0.978
| pantothenic_mg=0.274
| vitB6_mg=0.091
| folate_ug=52
| choline_mg=16
| vitA_ug=38
| betacarotene_ug=449
| lutein_ug=710
| vitE_mg=1.1
| vitK_ug=41.6
| source_usda=1
| note=[http://ndb.nal.usda.gov/ndb/search/list?qlookup=11011&amp;format=Full Link to USDA Database entry]
}}

Cvjetovi šparoge su bijeli ili zelenkasto-žuti. Biljka je dvodomna, to jest jednospolni cvjetovi se nalaze na odvojenim biljkama. Za uspješno oprašivanje potrebno je gajiti i mušku i žensku biljku blizu jedna drugoj. Plodovi koji sadrže malu dozu [[toksin]]a su crvenkaste bobe veličine graška. Mladi izdanci se cijene i koriste kao povrće. Šparoga se prikupljaju u aprilu i maju. Izdanci šparoge su slatkasa okusa, specifičnog slatkastog mirisa. Uzgaja se kao jestiva i ukrasna biljka, može se naći i kao samonikla. Dobro uspijeva na pjeskovitom ili kamenitom zemljištu. Neke samonikle sorte šparoga kao što su, sparožina (Asparagus acutifolius), morska špargla (Asparagus maritimus) također se upotrebljavaju za jelo i neki smatraju da su ukusnije i zdravilje od gajene šparoge.

== Hemijski sastav ==
Kao i [[kupus]], mladi izdanci šparoge sadrže 90% vode, manje količine vitamina C i karotina. Biljka sadrži i [[eterično ulje]], [[Aminokiselina|aminokiseline]] asparagin, tirozin, vanilin, [[arsen]], jantarna kiselina, [[željezo]], [[fosfor]], [[kalcij]], [[mangan]], nešto šećera i merkaptan. Markaptan je [[Sumpor|sumporno]] jedinjenje koje pošto se podvrgne [[metabolizam]]u i daje [[Mokraća|urinu]] vrlo karakterističan i jak miris. Ovaj proces u organizmu se dešava jako brzo i urin mijenja miris samo 15 do 30 minuta poslije jedenja šparoga. Neke osobe genetski nemaju [[enzim]] koji rastvara markaptan i kod njih urin neće promijeniti miris poslije konzumiranja šparoga.&lt;ref&gt;[http://www.theguardian.com/notesandqueries/query/0,5753,-23996,00.html ''Promjena mirisa urina poslije jedenja šparoga, theguardian.com]; pristupljeno: 22. 1. 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; 

== Upotreba ==
Osim u kulinarstvu i medicini šparoga se koristi i u organičkom vrtlarstvu pošto odbija razne nametnike kao što su puževi i insekti.

=== Medicina ===
Šparoga podržavaju funkcije jetre, bubrega i pluća. Djeluje kao [[depurativ]], [[diuretik]], [[laksativ]] i reumineralizant. Odlična je i za [[Dijetalna ishrana|dijetalnu ishranu]] bolesnika od [[Šećerna bolest|šećerne bolesti]]. Indikacije korištenja ekstrakta i sviježe šparoge: Insuficijencija [[Jetra|jetre]] i [[bubreg]]a, hronični [[bronhitis]], bubrežni kamenci, [[Anemija|anemije]], demineralizacija, [[Šećerna bolest|dijabetes]]. Konzumiranje većih količina sviježe šparoge mogu blago iritirati bubrege.

=== Narodna medicina ===
Podanak šparoge koji je izvađen u jesen, ako se skuha u vodi, posjpešuje rad jetre, odstranjuje žuticu i čisti bubrege i mjehur.&lt;ref&gt;''Richard Willfort, &quot;Gesundheit durch Heilkräuter&quot;(njemački), 1. juni 2010.''&lt;/ref&gt;

== Asparagus u [[Kulinarstvo|kulinarstvu]] ==
I pored nekoliko ljekovitih biljnih preparata koje sadrže ekstrakt šparoge, njena najpoznatija i najpopularnija upotreba je u kulinarstvu. Izdanci su bogat izvor [[Bjelančevine|bjelančevina]] i dijetalnih vlakana. Mladi izdanci se smatraju gurmanskom hranom. Svježa šparoga se koristi kao dodatak salatama. Postoji obilje recepata sa kuhanom ili na pari omekšanom šparogom&lt;ref&gt;[http://www.domacica.com/tag/sparoge/ ''Recepti i priprema šparoge, domaćica.com'']; pristupljeno: 22. 1. 2015.&lt;/ref&gt;. Šparoga se može naći konzervisana u teglama i limenkama. Internetom odavno kruže prilozi o tome da dnevno konzumiranje nekoliko grama konzervisane šparoge liječi i sprečava [[tumor]]e. Ovo nije tačan podatak, i pretpostavlja se da je originalni prilog na engleskom jeziku došao iz neke meksičke fabrike koja se bavi proizvodnjom konzervisane šparoge.

&lt;gallery&gt;
Asperges_Asparagus_officinalis.jpg|Izdanci šparoge
Asperge_planten_Asparagus_officinalis.jpg|Šparoga grm
Asparagus_officinalis_002.JPG|Šparoga prije cvjetanja
Asparagus_officinalis_subsp._oficinalis_flower,_asperge_bloem.jpg|Cvijet šparoge
Asparagus_officinalis_004.JPG|Plod šparoge
&lt;/gallery&gt;

== Dodatna literatura ==
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.149
* Richard Willfort, &quot;Gesundheit durch Heilkräuter&quot;(njemački), June 1, 2010

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Asparagus+officinalis PFAF database Asparagus officinalis]

[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Asparagales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Povrće]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>mk0i9q7y7k8gfu7d67gymu3wybyolcr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čičak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377254</id>
    <revision>
      <id>3923722</id>
      <parentid>3917412</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6167" sha1="dkm61us2btekahl04ut5ddamwrj5t5h" xml:space="preserve">{{taksokvir
|boja = lightgreen
|naziv = Čičak
|slika = Arctium_nemorusum.jpg
|regnum = [[Plantae]]
|ordo = [[Asterales]]
|familia = [[Asteraceae]]
|genus = ''[[Arctium]]''
|species = '''''A. lappa'''''
|dvoimeno = ''Arctium lappa''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]]
|}}
Čičak ([[Latinski jezik|lat.]]Arctium lappa) je dvogodišnja ljekovita i jestiva biljka iz porodice glavočika.&lt;br /&gt;
Drugi nazivi: lopuh, lapušina, veliki čičak, veliki ripanj.
{{Hranjiva vrijednost | naziv=Svijež korijen čička
| kJ=302
| protein=1.53 g
| fat=0.15 g
| carbs=17.34 g
| fiber=3.3 g
| sugars=2.9
| calcium_mg=41
| iron_mg=0.8
| magnesium_mg=38
| phosphorus_mg=51
| potassium_mg=308
| sodium_mg=5
| zinc_mg=0.33
| manganese_mg=0.232
| vitC_mg=3
| thiamin_mg=0.01
| riboflavin_mg=0.03
| niacin_mg=0.3
| pantothenic_mg=0.321
| vitB6_mg=0.24
| folate_ug=23
| vitE_mg=0.38
| vitK_ug=1.6
| source_usda = 1
| note=[http://ndb.nal.usda.gov/ndb/search/list?qlookup=11104&amp;format=Full Link to USDA Database entry]
}}
== Karakteristike ==
Čičak može da naraste i do 2 metara visine. Postoje i niže vrste koje se u latinskom jeziku označavaju drugim imenom (Arcitum minus, Hill, Bernh). Sve vrste čička su po karakteristikama vrlo slične. Otporan je na mraz i dobro podnosi hladnu klimu. Cvijeta od jula do septembra. Sjeme sazrijeva od septembra do oktobra. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).

== Hemijski sastav ==
Čičak, odnosno kroijen, sadrži najviše [[inulin]]a, čak i do 50%. Zatim nekih gorkih materija, amara. Sadrži brojne isparljive i
neisparljive organske [[kiseline]]: sirćetne, propionskbuterne, izovalerijanske, laurinske, miristinske, sarinske, palmitinske.
U ljekovite svrhe se koristi i sjeme čička (Semen Bardanae ili Fractus Bardanae) koje sadrži dosta i [[tanin]]a, lignina, sitosterola, stigmastirola. Treba navesti i [[aminokiseline]], te minerale [[kalcij]]a, [[magnezij]]a, [[kalijum]]a, [[fosfor]]a, [[selen]]a, [[cink]]a, [[Bakar|bakra]], [[hrom]]a, željeza, [[mangan]]a i [[silicij]]a. Od vitamina sjeme sadrži: B1, B2, B3 i C. Sjeme, odnosno plodovi sadrže i oko 25% ulja. Listovi, pored ostalog  sadrže i taraksasterola, po čemu su slični [[Maslačak|maslačku]].
== Upotreba ==
Pored ljekovitih svojstava i upotrebe u klinarstvu, ulje iz sjemena čička se koristi u nekim kozmetičkim proizvodima protiv čelavosti.
== Upotreba u medicini ==
Sintetički proizvodi farmaceutske industrije su gotovo poptpuno potisnuli primjenu čička u medicini. Čičak djeluje kao antioksidant, zatim stimulator imunog i digestivnog sistema, te jetrenih funkcija žuči, drugim riječima kao holagozi i holeretici. Droga djeluje kao
antimutageni agent kod kanceroznih oboljenja, na taj način što kontroliše mutaciju ćelija. Treba znati da droga pročišćava [[krv]], te pokazuje i antitoksične aktivnost, antihepatotoksične aktivnosti konkretno kod trovanja jetre uljenotetrahloridom, djeluje kao diuretik, naročito kod eliminacije mokraćne kiseline iz bubrega. Izraziti je antidiabetik, posebno sjeme koje normalizuje sadržaj glukoze u krvi. Indikacije čička: Dugotrajna hronična oboljenja jetre, posebno kod hepatitisa B i C. Smatra se za jednu od najljekovitih biljaka za [[hepatitis]] C&lt;ref&gt;[http://jetra.org/hepatitis-c/ ''Čičak i hepatitis C, jetra.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121044143/http://jetra.org/hepatitis-c/ |date=21. 1. 2015 }}; pristupljeno: 26. 1. 2015.&lt;/ref&gt;. Intoksikacija jetre, posebno organskim rastvaračima. Diabetes. Povišeni LDL holesterol. Bubrežni kamenci.

== Upotreba u narodnoj medicini ==
Upotreba čička u narodnoj medicini svodi se na liječenje bolesti jetre kao što su ciroza hepatitis, žutica i masna [[jetra]]. Čaj od čička&lt;ref&gt;[http://e-ljekarna.net/caj-od-cicka/ ''Čaj od ćička, e-ljekarna.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305045820/http://e-ljekarna.net/caj-od-cicka/ |date=5. 3. 2016 }}; pristupljeno: 26. 1. 2015.&lt;/ref&gt;, upotrebljava se i kod [[dijabetes]]a i za oboljenja vezana za urinarni trakt.

== Jestivost ==
Mladi korijen čička može se jesti svijež dok je za stariji preporučljivi kuhanje. Korijen nema neki izražajan ukus, ali ima osobinu prihvatanja ukusa drugih dodataka koji se kuhaju sa njim. Korijen sadrži inulin koje je jedna vrsta skroba koju ljudski organizam ne vari te može izazvati nadimanje, medjutim inulin se može preraditi i dobtit zasladjivać koji mogu koristiti i diabetičari. Pržen korijen se može koristiti kao zamjena za kafu. Mladi listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani. Izvor su proteina, bjelančevina i nešto masnoće. Mlade stabljike i grane se mogu pripremati kao [[špargla]] ili [[špinat]]. Ukus je bolji ako se ogule. Sjeme se može prikupiti i ostaviti na vlažnoj podlozi do početka klijanja i tako koristiti kao dobar izvor vitamina.&lt;ref&gt;[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arctium+lappa ''Čičak u ishrani, pfaf.org]; pristupljeno: 26. 1. 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;. Rani proljetni listovi se mogu upotrijebiti za salate kao i listovi [[Maslačak|maslačka]].

== Dodatna literatura ==
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.184,185
* Richard Willfort, &quot;Gesundheit durch Heilkräuter&quot;(njemački), June 1, 2010
* British Herbal Pharmacopoeia, 1983.  
* The Complete German Commission E Monographs, Američko izdanje 1998). Str. 318.
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arctium+lappa PFAF database Arctium lappa]

&lt;gallery&gt;
Datoteka:ArctiumLappa1.jpg|Čičak stabljika
Datoteka:Arctium lappa 1.JPG|Čičak pupoljci
Datoteka:Arctium lappa02.jpg|Čičak cvijet
Datoteka:Burdock2.jpg|Osušen plod čička
Datoteka:Gewone klit vruchtjes.jpg|Sjeme čička
Datoteka:Arctium lappa 2006.10.14 11.01.25-pa140017.jpg|Ljekoviti i jestivi korijen čička
Datoteka:BurdockLeafInHand.gif|Veliki list čička
&lt;/gallery&gt;

[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>dkm61us2btekahl04ut5ddamwrj5t5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arabidopsis thaliana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385534</id>
    <revision>
      <id>3923721</id>
      <parentid>3896172</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7674" sha1="fsnojh56a4v5ooaq1xm4o6z601dg3vt" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|naziv=''Arabidopsis thaliana''
|boja=lightgreen
|slika = Arabidopsis thaliana.jpg
|slika_širina=300px
|regnum = [[Plantae]]
|unranked_divisio = [[Angiosperme]]
|unranked_classis = [[Eudikotiledone]]
|unranked_ordo = [[Rozide]]
|ordo = [[Brassicales]]
|familia = [[Brassicaceae]]
|genus = ''[[Arabidopsis]]''
|species = '''''A. thaliana'''''
|dvoimeno = ''Arabidopsis thaliana''&lt;br&gt;sinonim:''Arabis thaliana''
|dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|L.]]) Heynh.
|
}}
[[Datoteka:Arabidopsis thaliana distribution.svg|thumb|200px|Rasprostranjenje ''Arabidopsis thaliana'']]
[[Datoteka:Müürlooga (Arabidopsis thaliana) lehekarv (trihhoom) 311 0804.JPG|thumb|160px|[[Trihom]] – lisna dlačica ''Arabidopsis thaliana''&lt;br&gt;Mikrografija pod skenirajućim elektronskim [[mikroskop]]om pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije]]

'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica,  mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].&lt;ref&gt;Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana''.&lt;/ref&gt; Ova bijka je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste biljaka iz familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je [[biljka]] sa relativno kratkim životnim ciklusom. Arabidopsis je popularni [[model organizam]] u biljnoj [[biologija|biologiji]] i [[genetika|genetici]].

Za složene višećelijske [[Eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par|megabaznih parova]].&lt;ref&gt;http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.&lt;/ref&gt; Dugo se mislilo da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali se danas smatra da najmanji genom imaju biljke [[Rod (biologija)|rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bila prva biljka sa sekvenciranim genomom i popularna je kao sredstvo za razumijevanje [[Molekularna biologija|molekularne biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu).

== Otkriće i imenovanje ==
''Arabidiosis thaliana'' je prvi put opisana [[1577]]. na planini [[Harz]]. To je učinio [[Johannes Thal]], ([[1542]]–[[1583|83]].), ljekar iz [[Nordhausen]]a, [[Thüringen]], [[Njemačka]]. On je ovu biljku prvo nazvao ''Pilosella siliquosa''. Godine [[1753]]., [[Carolus Linnaeus]] je preimenoao ovu biljku u ''Arabis thaliana'' u čast Thala. [[1842]], njemački botaničar [[Gustav Heynhold]] opisao je novi [[Rod (biologija)|rod]] ''Arabidopsis'' i u njega  svrstao i ovu biljku. Ime roda, ''[[wikt: Arabidopsis|Arabidopsis]] '', dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]], što znači nalik ''Arabis''-u (rodu u koji ga je Linnaeus u početku i svrstao).

== Morfologija i životni ciklus ==
'' Arabidopsis '' je porijeklom iz [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]], i sjeverozapadne [[Afrika|Afrike]]. Također, čini se da je odomaćena u [[Tropi|tropskim]] i afroalpskim [[ekosistem]]ima. To je jednogodišnja, rijetko dvogodišnja biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20–25&amp;nbsp;cm. Na dnu stabljike, [[list]]ovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5–5&amp;nbsp;cm i široki 2–10&amp;nbsp;mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici se nalaze manji listovi i na nju su nenalegli. Obično imaju cjelovite rubove prekrivene sa malim, jednoćelijskim dlačicama zvanim [[trihom]]i.

[[Cvijet]] je promjera oko 3&amp;nbsp;mm, a uređen je u jednostavnoj [[cvast]]i, koja se označava kao [[gronja]]. Struktura cvjetova je kao kod tipskih ''[[Brassicaceae]]''. [[Plod]] je silikvalni, dug oko 5–20&amp;nbsp;mm i sadrži 20-30 [[sjeme]]nki.&lt;ref&gt;Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&amp;menuentry=soorten&amp;id=2273''Arabidopsis thaliana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071208204350/http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&amp;menuentry=soorten&amp;id=2273 |date=8 Decembar 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Blamey M.,  Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. {{ISBN|0-340-40170-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&amp;taxon_id=200009200''Arabidopsis thaliana''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=200009201''Arabidopsis thaliana''.&lt;/ref&gt;

Struktura [[korijen (biljka)|korijen]]ja je jednostavna, sa jednim glavnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni u [[rizosfera|rizosferi]] stupaju u osobeni oblik interakcije sa [[bakterija]]ma, kao što je      ''Bacillus megaterium''.

''Arabidopsis'' može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Središnja stabljika koja proizvodi cvjetove raste oko tri sedmice, a cvjetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, ''Arabidopsis'' se može uzgajati u Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke rastu pod [[Fluorescentna svjetlost|fluorescentnim svjetlom]] ili u stakleniku.&lt;ref&gt;Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef  M.  (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.&lt;/ref&gt;

== Modelni organizam ==
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontrolisanim uslovima, sa mogućnošću [[Vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]] putem kulture tkiva.
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljnoj biologiji. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].

Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekularna genetika|molekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko  20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma osvovana je genetska banka ''GenBank'' konzorcij više laboratorija u [[Evropa|Evropi]], [[Japan]]u i [[SAD]]-a. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commons|Arabidopsis thaliana}}
*[http://www.arabidopsis.info The European Arabidopsis Stock Centre]
*[http://www.arabidopsis.org/ The Arabidopsis Information Resource (TAIR)]
*[https://web.archive.org/web/20090925075140/http://www.aspb.org/publications/arabidopsis/ The Arabidopsis Book - comprehensive electronic book]
*[http://signal.salk.edu/index.html Salk Institute Genomic Analysis Laboratory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308011406/http://signal.salk.edu/index.html |date=8. 3. 2021 }}
*[http://www.genomenewsnetwork.org/articles/04_00/what_makes_plants.shtml What Makes Plants Grow? The Arabidopsis genome knows] Featured article in Genome News Network
*[http://www.nasa.gov/mission_pages/station/science/experiments/Multigen.html Multigen at NASA.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100702151736/http://www.nasa.gov/mission_pages/station/science/experiments/Multigen.html |date=2. 7. 2010 }}
*[http://pax-db.org/#!species/3702 A. thaliana protein abundance]
*[http://www.araport.org/ The Arabidopsis Information Portal (Araport)]

{{genetičko inženjerstvo}}

[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Korovi]]
[[Kategorija:Jestive biljke]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>fsnojh56a4v5ooaq1xm4o6z601dg3vt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Austrijski državni ugovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>386218</id>
    <revision>
      <id>3923779</id>
      <parentid>3858914</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T17:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20761" sha1="5l7h21mezchbdt5rx7uh3h06oe1hsdc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bundesgesetzblatt (Austria) 1955 0725.jpg|mini|desno|Faksimil iz Službenog lista Austrije br. 152 od 30. jula 1955: ''Ugovor o ponovnoj uspostavi samostalne i demokratske Austrije.'']]
'''Austrijski državni ugovor''' ({{jez-de|{{bezkurziva|{{audio|pomoć=ne|Österreichischer Staatsvertrag.ogg|Österreichischer Staatsvertrag}}}}}}), punim imenom ''Ugovor o ponovnoj uspostavi samostalne i demokratske Austrije, potpisan u Beču 15. maja 1955.'' ({{jez-de|Staatsvertrag betreffend die Wiederherstellung eines unabhängigen und demokratischen Österreich, gegeben zu Wien am 15. Mai 1955}}) je međunarodni sporazum potpisan u [[beč]]kom dvorcu [[Belvedere (Beč)|Belvedere]] [[15. maj]]a [[1955.]] između [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničkih]] okupacijskih snaga u [[Austrija|Austriji]]: [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[SSSR|Sovjetskog saveza]], [[Francuska|Francuske]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] s jedne strane, te [[Vlada Austrije|Austrijske vlade]] sa druge strane. Ugovorom se između ostalog, uspostavlja suverenost Austrije nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ugovor je stupio na snagu [[27. juni|27. juna]] 1955.&lt;ref name=&quot;ADU&quot;&gt;[http://www.ris.bka.gv.at/Dokumente/BgblPdf/1955_152_0/1955_152_0.pdf Cjelokupni tekst Austrijskog državnog ugovora, StF: BGBl. Nr. 152/1955] {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt; Veliki značaj Ugovora je i uticaj na razvoj [[Austrijski identitet|austrijskog nacionalnog identiteta]].&lt;ref&gt;Stiftung Haus der Geschichte der Bundesrepublik Deutschland (Hg.): ''Verfreundete Nachbarn. Deutschland – Österreich'', Kerber Verlag 2005, S.&amp;nbsp;85 ff.&lt;/ref&gt;

== Historijski razvoj ==
=== Moskovska deklaracija ===
Kao početak pregovora o budućnosti Austrije smatra se [[Moskovska deklaracija]] donesena od strane ministara vanjskih poslova Sovjetskog Saveza, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a 1. novembra 1943. godine u kojoj se njemačko [[Anschluss|priključenje Austrije]] iz 1938. godine proglašava nevažećim, a Austrija se smatra jednom od prvih žrtava [[Treći rajh|Trećeg rajha]].

=== Početak pregovora ===
Prvi pregovori o mirovnom ugovoru, poduzela je [[Vlada Leopolda Figla I|prva austrijska vlada]] u januaru 1947. godine u [[London]]u. Pregovori su nastavljeni u martu u Moskvi. Austrijski predstavnici iz ÖVP su bili [[Leopold Figl]] i [[Julius Raab]] i uglavnom su bili za sovjetske zahtjeve, dok su predstavnici SPÖ djelomiöno odbijali uslove Sovjeta. Jedan od razloga je bio i lagani protest protiv Komunističke partije Austrije, čime bi se SPÖ medijski i politički ogradila od komunističke ideologije. Suglasnost SPÖ-a u pregovorima je postigao [[Bruno Kreisky]], tadašnji državni sekretar u [[Ministarstvo vanjskih poslova Austrije|Ministarstvu vanjskih poslova]], ubjedivši svoje partijske kolege protiv antisovjetskog stava u pregovorima.

U prvim fazama, jedan od osnovnih problema u pregovorima bili su [[SFRJ|jugoslavenski]] teritorijalni zahtjevi o dijelovima južne Koruške. [[Staljin]] se dugo zalagao za jugoslavenske zahtjeve, sve do sukoba sa SFRJ, u tzv. [[Rezolucija Informbiroa|Rezoluciji Informbiroa]] 1949, kada je Staljin izgubio interes za zastupanje jugoslavenskih interesa.

=== Završetak rata ===
[[Datoteka:Austria 1945-55.png|desno|mini|300px|Savezničke okupacione zone u [[Austrija|Austriji]], 1945-55.]]
[[Datoteka:Wien Besatzungszonen.png|mini|desno|300px|Savezničke okupacione zone u [[Beč]]u, 1945-55.]]
[[Datoteka:Staatsvertragsunterschriften.jpg|mini|desno|Potpisani ugovor na izložbi u [[Schallaburg]]u, 2005.]]
[[Datoteka:Herdenkingsmunt Oostenrijk 100 jaar Staatsverdrag.jpg|mini|200px|Austrijski novčić od 2 [[Euro|eura]], iskovan povodom 50-godišnjice Austrijskog državnog ugovora]]
Formiranjem [[Provizorna vlada Karla Rennera|provizorne austrijske vlade]] 27. aprila 1945. u [[Beč]]u, zvanično prestaje period nacionalsocijalističke vladavine. Vladu je uz podršku sovjetskih vlasti i [[Staljin]]a osnovao [[Karl Renner]] u koaliciji triju partija: [[Socijalistička partija Austrije|Socijalističke partije Austrije]] (SPÖ), [[Narodna partija Austrije|Narodne partije Austrije]] (ÖVP) i [[Komunistička partija Austrije|Komunističke partije Austrije]] (KPÖ). Krajem aprila na teritoriji Austrije nalazile su se [[Crvena Armija|sovjetske vojne trupe]] na istoku, francuske na zapadu, američke na sjeveru, britanske na jugu, dok su u dijelovima [[Štajerska (pokrajina)|Štajerske]] bile jedinice bugarske vojske, a u [[Koruška|Koruškoj]] jedinice [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Austrija je nakon njemačke kapitulacije u maju 1945. bila podijeljena na četiri okupacione zone, u kojima su savezničke trupe formirale privremene organe vlasti.

=== Pregovori ===
Od 1945-55. godine slijedilo je desetak pregovora o nezavisnosti Austrije, koja je [[de facto]] bila samostalna država, ali zbog okupacijskih trupa, većina su prava bila ograničena, a privredni resursi su bili pod većinskom savezničkom kontrolom.

=== Moskovski memorandum ===
Nakon uspjelih pregovora 12-15. aprila 1955. u [[Moskva|Moskvi]] u organizaciji [[Vlada Sovjetskog saveza|sovjetske vlade]] i njenog predsjednika [[Georgij Maksimilijanovič Maljenkov|Georgija Maljenkova]], stvorili su se uslovi za austrijsku [[neutralnost]], koja se zbog političke nesuglasnosti između austrijskih političkih partija, dugo polemizirala. Na sastanku u [[Moskva|Moskvi]] prisustvovali su potpredsjednik Vlade Austrije [[Adolf Schärf]] (SPÖ), ministar vanjskih poslova [[Leopold Figl]] (ÖVP) i državni sekretar [[Bruno Kreisky]] (SPÖ), a vođa pregovora je bio predsjednik [[Vlada Austrije Juliusa Raaba I|Vlade]] [[Julius Raab]] (ÖVP). U završnom dokumentu tzv. ''[[Moskovski memorandum|Moskovskom memorandumu]]'', zaključeno je da će Austrija donijeti zakon o neutralnosti, što je vjerovatno za sovjetsku stranu bilo značajno, u vrijeme kada se [[Zapadna Njemačka]] priključila [[NATO]]-u. Neutralnost Austrije će garantirati sve četiri savezničke sile. Sam je Julius Raab, nakon povratka na aerodromu u [[Bad Vöslau]], 15. aprila bio ubjeđen u uspjeh pregovora, te je izjavio: ''&quot;Austrija će biti slobodna&quot;'' ({{jez-de|Österreich wird frei sein}}).

=== Potpisivanje ugovora ===
Dan prije potpisivanja ugovora, Figl je uspio u preambuli Ugovora izbaciti dio u kome se govori o krivici i suučestvovanju Austrije u dešavanjima Drugog svjetskog rata. Neki historičari tvrde, da se Figlov uspjeh može objasniti njegovim skoro šestogodišnjem boravku u njemačkim [[Koncentracioni logor|koncentracionim logorima]] [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]], [[Koncentracioni logor Flossenbürg|Flossenbürg]] i [[Koncentracioni logor Mauthausen|Mauthausen]]. Ugovor je potpisan 15.&amp;nbsp;maja 1955. u Mermernoj dvorani dvorca Belvedere u Beču, a ugovor su potpisali:

# [[Vjačeslav Mihailovič Molotov]] (Ministar vanjskih poslova Sovjetskog saveza);
# [[Ivan Ivanovič Iljičov]] (Visoki komesar i izaslanik Sovjetskog saveza);
# [[Harold Macmillan]] (Ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva);
# [[Geoffrey Arnold Wallinger]] (Visoki komesar i ambasador Ujedinjenog Kraljevstva);
# [[John Foster Dulles]] (Ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država);
# [[Llewellyn E. Thompson|Llewellyn E. Thompson Jr.]] (Visoki komesar i ambasador Sjedinjenih Američkih Država);
# [[Antoine Pinay]] (Ministar vanjskih poslova Francuske);
# [[Roger Lalouette]] (Zamjenik Visokog komesara i izaslanik Francuske);
# [[Leopold Figl]] (Ministar vanjskih poslova Austrije);
{{raščistiti}}
== Struktura ugovora==
Ugovor se sastoji iz [[Preambula|preambule]] i devet dijelova sa 38 članova, a sastavljen je na [[njemački jezik|njemačkom]], [[ruski jezik|ruskom]], [[engleski jezik|engleskom]] i [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]:&lt;ref name=&quot;ADU&quot;/&gt;
# ''Političke i teritorijalne odredbe''
# ''Vojne i zračno prijevozne odredbe''
# ''Povlačenje savezničkih snaga''
# ''Reparacije''
# ''Vlasništvo, zakon i interesi''
# ''Ekonomski odnosi''
# ''Pravila u slučaju sporova''
# ''Privredne odredbe''
# ''Zaključne odredbe''

=== Političke i teritorijalne odredbe ===
U ovom se dijelu (čl.1-11.), od strane saveznika, Austrija priznaje kao demokratska i suverena država, te da se iste sile obavezuju na očuvanje ovih principa u Austriji. Važna tačka ovog dijela je i priznavanje Austrije od strane Njemačke, te odricanje [[Njemačka|Njemačke]] od teritorijalnih i političkih pretenzija u vezi sa Austrijom. Takođe je zabranjena politička i privredna zajednica ovih dviju država. Granice Austrije se definišu po granicama od 1. januara 1938. godine. Austrija se obavezuje na poštivanje ljudskih prava i zabranjuje se rasna, spolna, religiozna i jezična diskriminacija, te se ukazuje na potrebu slobode medija i prava mišljenja. U čl. 7 Austrija se obavezuje na poštivanja prava [[Slovenci|slovenske]] (u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]] i [[Koruška|Koruškoj]]) i [[Gradišćanski Hrvati|hrvatske]] manjine (u [[Gradišće|Gradišću]]), te na stvaranje uvjeta za ostvarenje prava manjina na svoj jezik, kulturu, obrazovanje, a da se [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[slovenski jezik]] u općinama sa većinskim narodom, proglašava jednim od službenih jezika Austrije. Pripadnici ovih dviju naroda se proglašavaju ravnopravnim građanima Austrije sa kulturnim, pravnim i političkim pravima.  Istovremeno se zabranjuje rad svim [[nacizam|nacionalsocijalističkim]] političkim, vojnim i paramilitarnim organizacijama, kao i [[NSDAP]]-u. Austrija je dužna preispitati sve zakone i zakonske odluke, donesene od 1933-45. koje se tiču [[Fašizam|fašističke]] i nacionalsocijalističke politike tog vremena.&lt;ref name=&quot;ADU&quot;/&gt; Na zahtjev Sovjetskog saveza, Austrija se obavezuje daljeg važenja tzv. [[Habsburški zakon|Habsburškog zakona]] od 3. aprila 1919. godine, kojim se regulišu prava dinastije [[Habsburg-Lothringen]], te njihovo odricanje od prava na krunu.

=== Vojne i zračno-prijevozne odredbe=== 
U članovima 12-19. se reguliše i ograničava naoružavanje austrijskih oružanih snaga, kao i navodi lista tipova oružja, koje Austrija ne smije razvijati, prodavati ni posjedovati, te se izričito zabranjuju oružja masovnog uništavanja, posjedovanje atomske bombe, bojnih otrova i sl. Sav se preostali ratni materijal Trećeg rajha mora predati savezničkim silama, a Austrija ne smije proizvoditi oružje po njemačkoj licenci. Austrija se obavezuje na suradnju sa zemljama potpisnicama, u cilju sprečavanja ponovnog njemačkog naoružavanja. Zabranjuje se korištenje vazdušnih letjelica kako njemačke, tako i japanske proizvodenje. Članom 18. se regulišu prava i povratak austrijskih ratnih zarobljenika, a čl.19 reguliše održavanje spomenika i grobnica vojnika, ratnih zarobljenika i svih drugih nastradalih osoba, koje su za vrijeme rata nasilno dovedene u Austriji, a Austrija je dužna preuzeti brigu i poduzeti sve mjere u otkrivanju grobnica poginulih savezničkih vojnika.&lt;ref name=&quot;ADU&quot;/&gt;

=== Povlačenje savezničkih snaga===
Članom 20. u nekoliko podtačaka se reguliše povlačenje stranih vojnika iz Austrije, koje bi se trebalo sprovesti u roku od 90 dana, a najkasnije do 31. decembra 1955. Istovremeno se određuje i povrat rekvirirane austrijske imovine od strane savezničkih sila.

=== Reparacije===
U četvrtom i najdužem dijelu Ugovora, regulišu se ratne [[Reparacija|reparacije]]. Članom 21. se Austrija oslobađa plaćanja svih reparacija, koje za uzrok imaju ratna zbivanja od 1. septembra 1939. godine, ali se istovremeno i odriče svih zahtjeva za odštetu od Saveznika u vrijeme trajanja okupacije. Članovi 22-24. regulišu prava savezničkih trupa na imovinu u Austriji. Između ostalog se imovina Trećeg rajha raspoređuje, a veliki udjel u vlasništvu naftih polja u Austriji, nekoliko firmi bazične industrije zadržava Sovjetski savez za sebe. Sovjetski savez zadržava i 30-godišnju koncesiju na naftna polja u Austriji.

=== Vlasništvo, prava i interesi===
Članom 25. reguliše se imovina, prava i interesi svih državljana zemalja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], na način da se stečena prava vraćaju na nivo prije početka ratnog stanja. Austrijska se vlada obavezuje da svu imovinu, prava i interese, bez dodatnih troškova vrati bivšim vlasnicima. Načini povratka imovine se regulišu posebnim zakonima, a moguće je plačanje odštete, kao i direktno preuzimanje od strane bivšeg vlasnika. Slijedeći član obavezuje Austriju na povrat oduzete imovine osobama, grupama i organizacijama, kojima su ta prava oduzeta na osnovu rasnih zakona, religiozne ili neke druge diskriminacije. Čl. 27 reguliše status austrijske imovine na područjima Saveznika, kao i drugih država sa kojima je Njemačka bila u ratu od 1938-45. godine. Generalno se prava, imovina i interesi vraćaju Austriji i austrijskim državljanima, sa izuzetkom prava koje se dodjeljuje [[FNRJ]] u podtački 2. Ovom se podtačkom Jugoslaviji daje izuzetno pravo na konfisciranje, oduzimanje ili uništavanje imovine Austrije, koja se nalazi na njenoj teritoriji, a Austrijska vlada se obavezuju da isplati odštetu austrijskim državljanima za oduzetu imovinu. U zadnjem članu se regulišu dugovi Austrije, stvoreni u periodu 1938-45, koji se generalno, kao i dostigle kamate, pripisuju Njemačkoj

=== Ekonomski odnosi===
Ekonomski odnosi Austrije sa drugim državama regulišu se čl.29. Sadržina članka je ravnopravnost austrijskih privrednih subjekata u inostranom tržištu, kao i istozačno za inostrane partnere. Jedno od važnijih tačaka je zabrana diskriminacije strane robe, ravnopravnost u trgovini, brodkom prometu i svim drugim poslovnim oblicima. Reguliše se i zračni promet na način, da se omogućava ravnopravno korištenje zračnog prostora Austrije, te slijetanja na aerodromima.

=== Pravila u slučaju sporova=== 
=== Privredne odredbe=== 
=== Zaključne odredbe===

== Posljedice ugovora ==
=== Član 7. ===
{{Glavni|Ortstafelstreit}}
Jedan od članova Državnog ugovora, do danas nije riješen na način, kako su postavljeni zahtevi iz 1955. godine. Ovim se člankom Austrija obavezuje na postavljanje dvojezičnih tabli u mjestima u [[Koruška|Koruškoj]] i [[Gradišće|Gradišću]], na jezicima manjan, u kojima je većina ili jedan određeni procenat manjinskog stanovništva. Za razliku od Gradišća, gdje su dvojezične table postavljene relativno brzo, dvojezične table na slovenskom jeziku su postale problem, koji je izazavao nekoliko konflikta u političkim krugovima Austrije. Nakon postavljanja tabli 1972. došlo je do nemira tzv. ({{jez-de|[[Ortstafelstreit]]}} ), te do demontiranja tabli, uglavnom po noći, od strane njemačko-govornog stanovništva, koji su bili potpomognuti pripadnicima desničarske njemačke nacionalne inicijative tzv. [[Koruška domovinska služba|Koruške domovinske službe]] ({{sl|Koroška domovinska služba}}, {{jez-de|Kärntner Heimatdienst}}). Koruška domovinska služba je kasnije dobila podršku dolaskom na vlast desničarskog političara  [[Jörg Haider]] ([[FPÖ]]/[[BZÖ]]), koji je donošenjem zakonskih odredbi i odugovlačenjem, spriječavao postavljanje tabli ili ih čak mijenjao, dodavajući na table sa njemačkim imenom dodatnu manju tabku sa slovenski imenom. Obrazloženje je bilo da procenat slovenske manjine nije definiran, te da od naselja koja imaju pravo na postavljanje dvojezičnih tabli, samo neka od njih imaju pravo na postavljanje. Protestom koruškog advokata slovenskog porijekla [[Rudi Vouk|Rudija Vouka]] 2004. godine, koji je namjerno pravio saobraćajne prekršaje vozeći nedozvoljenom brzinom u gradskom naselju, postavljanje tabli je ubrzano, a njegovo objašnjenje je da ne želi platiti kaznu, jer table nisu po zakonu, te samim tim ograničenje brzine ne vrijedi. Proces je dobio, tako da su postavljene nove table, a donesena je granica od 10% udjela slovenskog stanovništva, kada se dvojezična tabla mora postaviti. Raspadom [[SFRJ]] i [[SSSR]] u devedestim godinama, nije nikada utvrđeno, koja je država nasljednica zadužena za kontrolu provođenja, tako da je sa Rusijom postignut jedan nezvanični sporazum, dok se pregovori sa Slovenijom i dalje vode. Osnova problema je način popisivanja stanovništva u Austriji, te pitanje, da li se za udio Slovenaca u naselju računa maternji jezik popisanika ili pripadnost slovenskom narodu.

== Literatura ==
* Ewald Ehtreiber: ''Stichwort „Staatsvertrag“.'' In: Oswald Panagl/Peter Gerlich (Hg.): ''Wörterbuch der politischen Sprache in Österreich,''öbv, Wien 2007, {{ISBN|978-3-209-05952-9}}.
* [[Felix Ermacora]]: ''Österreichs Staatsvertrag und Neutralität. Sammlung der wichtigsten, die Rechtsstellung der Republik Österreich und ihre Entwicklung betreffenden Rechtsakte und politischen Noten mit Einführungen und Erläuterungen'', Frankfurt/M. 1957 [ohne ISBN].
* [[Michael Gehler]]: ''Modellfall für Deutschland? Die Österreich-Lösung von 1955'', Innsbruck/Wien/Bozen 2007, {{ISBN|3-7065-4062-2}}.
* [[Stefan Karner]]/Gottfried Stangler (Hg.): ''„Österreich ist frei!“ Der Österreichische Staatsvertrag 1955'', Horn-Wien 2005, {{ISBN|3-85460-224-3}}.
* Stefan Karner/[https://web.archive.org/web/20100727080948/http://www.bik.ac.at/personelles/personelles.htm Barbara Stelzl-Marx] (Hrsg.): ''Die Rote Armee in Österreich. Sowjetische Besatzung 1945–1955''. Beiträge, Graz-Wien-München 2005, {{ISBN|3-901661-16-6}}.
* Manfred Rotter: ''Der Staatsvertrag'', in: Reinhold Sieder u.&amp;nbsp;a. (Hrsg.): ''Österreich 1945–1995.'' Gesellschaft, Politik, Kultur, Wien 1995, {{ISBN|3-85115-215-8}}.
* [[Ernst Trost]]: ''Österreich ist frei – Leopold Figl und der Weg zum Staatsvertrag'', Wien 2005, {{ISBN|3-85002-332-X}}.
* [[Arnold Suppan]], [[Gerald Stourzh]], Wolfgang Müller (Hrsg.): ''Der österreichische Staatsvertrag: Internationale Strategie, rechtliche Relevanz, nationale Identität.'' (=&amp;nbsp;Archiv für Österreichische Geschichte 140), Wien 2005, {{ISBN|3-7001-3537-8}}.
* [[Rolf Steininger]]: ''Der Staatsvertrag. Österreich im Schatten von deutscher Frage und Kaltem Krieg 1939–1955'', Studienverlag, Innsbruck/Wien/Bozen 2005, {{ISBN|3-7065-4017-7}}.
* Gerald Stourzh: ''Um Einheit und Freiheit. Staatsvertrag, Neutralität und das Ende der Ost-West-Besetzung Österreichs 1945–1955'', Wien [u.&amp;nbsp;a.] 2005, {{ISBN|3-205-77333-0}}.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikizvor|de:Österreichischer Staatsvertrag|Austrijski državni ugovor {{Simboli jezika|de|njemački}} }}

* [http://www.ris.bka.gv.at/Dokumente/BgblPdf/1955_152_0/1955_152_0.pdf Cjelokupni tekst Austrijskog državnog ugovora, StF: BGBl. Nr. 152/1955] {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}
* [http://www.staatsvertrag.at Austrijska medioteka - teme o Austrijskom državnom ugovoru]
:* [http://www.mediathek.at/atom/12FFA1C7-154-000E1-00000DE8-12FEDFBA Originalni snimak govora Juliusa Raaba nakon povratka iz Moskve 15. aprila 1955.] {{Simboli jezika|de|njemački}}
:* [http://www.mediathek.at/atom/13500F77-129-000CE-00000FB0-134F4B37 Originalton der Radioreportage zum Staatsvertrag], 15. Mai 1955
:* [http://www.mediathek.at/atom/1352B4E9-030-001A5-00000F00-1351EE3A Original-Wochenschaubericht], Mai 1955
:* [http://www.mediathek.at/atom/1352B5D3-0A1-001BB-00000F00-1351EE3A Original-Wochenschaubericht in Farbe], Herbst 1955
* [http://www.aeiou.at/aeiou.film.data.film/o428a.mpg Leopold Figl zeigt einer Menschenmenge den Staatsvertrag (mpg/Video)]
* [http://www.wien.gv.at/ma53/rkfoto/2005/250g.jpg Leopold Figl zeigt einer Menschenmenge den Staatsvertrag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130231438/http://www.wien.gv.at/ma53/rkfoto/2005/250g.jpg |date=30. 1. 2012 }} Foto von [[Erich Lessing]]
* [http://www.oesterreichistfrei.at Österreich ist frei] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020103226/http://www.oesterreichistfrei.at/ |date=20. 10. 2016 }}
* [http://www.oesterreich2005.at/ Webseite zum Jubiläumsjahr 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190716143521/https://www.oesterreich2005.at/ |date=16. 7. 2019 }}

[[Kategorija:Historija Austrije]]
[[Kategorija:1955. u Austriji]]
[[Kategorija:Sporazumi Austrije]]
[[Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Odnosi Austrija–Sovjetski Savez]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1955.]]
[[Kategorija:Odnosi Austrija–SAD]]</text>
      <sha1>5l7h21mezchbdt5rx7uh3h06oe1hsdc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinska arnika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>388116</id>
    <revision>
      <id>3923724</id>
      <parentid>3859023</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Flora Evrope]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4866" sha1="bkp3qccvzsx0najgg9eza6t2eek20ai" xml:space="preserve">{{taksokvir
|naziv= Planinska arnika&lt;br&gt;''Arnica montana''
|boja= lightgreen
|slika =Arnica_montana_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-015.jpg
|regnum = Plantae
|nesvrstani_divisio = Angiosperms
|nesvrstani_classis = Eudicots
|nesvrstani_ordo = Asterids
|ordo = Asterales
|familia = Asteraceae
|genus = ''Arnica''
|species = '''''A. montana'''''
|dvoimeno = ''Arnica montana''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
|sinonimi = 
*''Doronicum montanum'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
*''Doronicum arnica'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt;
*''Doronicum arnica'' &lt;small&gt;Garsault&lt;/small&gt;
*''Doronicum oppositifolium'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
*''Arnica helvetica'' &lt;small&gt;Loudon&lt;/small&gt;
*''Arnica petiolata'' &lt;small&gt;Schur&lt;/small&gt;
*''Arnica plantaginisfolia'' &lt;small&gt;Gilib.&lt;/small&gt;
| synonyms_ref = &amp;nbsp;&lt;ref name=&quot;FAO&quot;/&gt;
|}}
[[Datoteka:Location of Arnica montana.svg|mini|260px|Rasprostranjenje arnike]]
[[Datoteka:Arnika.JPG|mini|260px|''Arnica montana'' sa planine Ozren kod Sarajeva]]

'''Planinska arnika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Arnica montana'', Köhler), poznata i kao '''brđanka''', '''veprovac''' ili '''vučji zub''', je planinska, aromatska [[biljka]] iz roda ''Arnica'', porodica ''Asteraceae'' (glavočike) visine od 20 do 60 centimetara iz roda arnika i porodice glavočika. Raste širom Evrope, na suhim brdskim livadama, planinskim padinama.

==Opis==
[[Stablo|Stabljika]] brđanke je uspravna, malo razgranata sa jednom cvjetnom glavicom na vrhu stabljike. Naraste do visine od oko 20 do 60&amp;nbsp;cm. Listovi su sitni, debeli, nasuprotni i malo nazubljeni, a pri dnu stabla okupljeni u rozetu. [[Cvijet]] arnike je glavica sa jezičastim vjenčićem na vrhu i proširenim cvjetovima sa pricvjetnim listićima. Latice su žute ili narandžastocrvene, promjera oko 6 do 8&amp;nbsp;cm.

==Ekologija i rasprostranjenje==
Arnika naseljava područja do nadmorskih visina od oko 3.000 metara. U Evropi su njene populacije sve manje, a posebno na sjeveru njenog [[areal]]a, najčešće zbog širenja poljoprivrednih površina.

Zato je ova biljka uvrštena u kategoriju [[zaštićena vrsta]]. Od 18. stoljeća, kada se počela koristiti u oficijelnoj medicini, njena popularnost je značajno porasla. Nekontroliranim branjem je svedena na mjeru da je postala dosta rijetka, pa se pristupilo njenoj zaštiti. Danas se uzgaja za pripravljanje ljekovitih preparata.

Planinska arnika je biljka koja raste u Europi, od juga [[Pirineji|Pirinejskog poluotoka]] do juga [[Skandinavija|Skandinavije]].&lt;ref&gt;Ilustration from Franz Eugen Köhler, Köhler's Medizinal-Pflanzen, 1897
The Plant List Arnica montana L.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ladner J. (2010): &quot;Arnica montana&quot;. Food and Agriculture Organization. Archived from the original on February 13, 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Altervista Flora Italiana, Arnica montana L. includes photos and European distribution map &quot;Arnica&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Flora of North America. efloras.org.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Butiuc-Keul A. L., C. Deliu C. D. (2001). Clonal propagation of Arnica montana L., a medicinal plant. In Vitro Cellular and Development Biology – Plant 37 (5): 581–585. doi:10.1007/s11627-001-0102-2. JSTOR 4293517.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Knuesel O., Weber M., Suter A. (2002): Arnica montana gel in osteoarthritis of the knee: An open, multicenter clinical trial&quot;. Advances in Therapy 19 (5): 209–218. doi:10.1007/BF02850361. PMID 12539881.&lt;/ref&gt;

==Upotreba==
Ova biljka se odavno ubraja u ljekovite. Za pripravke tipa čajeva i sirupa koristi se [[cvijet]], [[korijen (biljka)|korijen]] i [[list]]ovi. Cvjetovi se beru u sezoni cvjetanja, a korijenje se suši u proljeće.

Planinska arnika se upotrebljava za liječenje rana, jer je uočeno da ublažava bolove i pospješuje njihovo zacjeljivanje. Također se koristi i u liječenju grla, a u kombinaciji sa nekim drugim ljekovitim biljkama i u liječenju upale [[pluća]], [[tifusa]], [[srce|slabosti srca]], te za pospješivanje cirkulacije [[krv]]i i izlučivanje [[znoj]]a i [[mokraća|izmokravanje]].

U srednjem vijeku arnika je služila za liječenje svih rana i ozljeda tijela, a ponekad i [[embolija|embolije]] i [[tromboza|tromboze]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Edible and Medicinal Plants of the West |url=https://archive.org/details/ediblemedicinalp0000tilf |author=Gregory L. T. |isbn=0-87842-359-1 |year=1997 |publisher=Mountain Press}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ces.ncsu.edu/depts/hort/consumer/poison/Arnicmo.htm |title=Poisonous Plants: ''Arnica montana'' |publisher=North Carolina State University |access-date=4. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017023928/http://www.ces.ncsu.edu/depts/hort/consumer/poison/Arnicmo.htm |archive-date=17. 10. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Biljka]]

[[Kategorija:Arnike]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Alternativna medicina]]
[[Kategorija:Planinsko bilje]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]</text>
      <sha1>bkp3qccvzsx0najgg9eza6t2eek20ai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autohtoni bosanskohercegovački sirevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393349</id>
    <revision>
      <id>3923781</id>
      <parentid>3510227</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T17:40:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8851" sha1="jvr4thdj7e40iaasv3epg0moq0d79h2" xml:space="preserve">'''Bosanskohercegovački autohtoni sirevi''' imaju dugu tradiciju proizvodnje, posebno u planinskim područjima [[Bosna (regija)|Bosne]] i u kraškim poljima [[Hercegovina|Hercegovine]]. Neki od njih su već [[brend]]irani, kao Travnički i [[Livanjski sir|Livanjski]] sir.

Bosanskohercegovački autohtoni sirevi pripadaju kategorijama mehkih i tvrdih, svježih, sušenih i dimljenih, a neki se spravljaju kao nusproizvod ostalih [[mlijeko|mliječnih]] proizvoda.

*'''Registrirani [[BiH|bosanskohercegovački]] autohtoni sirevi'''

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''[[Sir]]'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Osobenosti'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Identifikacijsko područje'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''[[Vlašićki sir|Vlašićki/Travnički]]'''
| align=&quot;left&quot; | 
*Pripada grupi mehkih salamurnih sireva koji se proizvode na širokom području, a osobito u balkanskim zemljama.
*Ovoj kategoriji pripadaju i [[grčka]] ''Feta'', [[Bugarska|bugarsko]] ''Bjalo salamureno sirene'', [[srbija]]nski ''Beli meki sir'', [[Rumunija|rumunska]] ''Telemea'', te srodni [[Turska|turski]], [[rus]]ki, [[egipat]]ski (itd) sirevi.
*Proizvodi se od ovčijeg mlijeka. 
*Zrije u salamuri, a jednostavna tehnologija omogućuje proizvodnju u planinskim uvjetima. 
*Jedan je od najkvalitetnijih bijelih sireva u salamuri. 
*Blagog je mliječno–kiselog okusa. 
*Proizvodi se u uvjetima seoskih gazdinstava.
| align=&quot;left&quot; | Kompleks [[Vlašić|Vlašićkog masiva]], podvlašićkih platoa i okolnih planina
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Masni'''
| align=&quot;left&quot; | 
*Proizvodnja mu je uglavnom ograničena na zimsku sezonu i na periode kada se ne pravi kajmak. 
*Zrenje je u salamuri. 
*Iako je kvalitetan, nema veću tržišnu vrijednost.
| align=&quot;left&quot; | [[Istočna Bosna]]: oko [[Čajniče|Čajniča]], [[Tjentište|Tjentišta]], [[Sokolac|Sokoca]] i neki drugi krajevi
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |'''Presukača'''
| align=&quot;leftt&quot; | 
*Sir iz kategorije parenog tijesta. 
*Karakterizira ga plastičnost, što omogućava pogodno oblikovanje. 
*U nekim domaćinstvima ga blago dime. 
*Konzumira se svjež, ali se može i duže čuvati, ne mijenjajući kakvoću. 
*Proizvodi se veoma rijetko, a pripada kategoriji polutvrdih i polumekih sireva
*U nekim krajevima je poznat kao ''Gužvaš'' ili ''Učkuraš''.
| align=&quot;left&quot; | [[Hercegovina]] i Piva ([[Crna Gora]]);
[[Bosna i Hercegovina]]: šira područja [[Gacko|Gacka]], [[Konjic]]a i [[Višegrad|Sjemeča]]
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Sirac'''
| align=&quot;left&quot; | 
*Proizvodi se od svježeg miješanog ovčijeg i kravljeg mlijeka.
*Tradicijska forma je četvrtasta.
*Čvrstog je i zbijenog tijesta, s malo rupica.
*Masovno ga proizvodili Cincari (XI. i XII. vijek), a kvalitetom se isticao ''Sirec''.
| align=&quot;left&quot; | [[Bosanska Krajina]], osobito planinska područja
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''[[Livanjski sir|Livanjski]]'''
| align=&quot;left&quot; | 
*Izvorno – tvrdi sir od ovčijeg mlijeka, ali se danas proizvodi i od miješanog kravljeg i ovčijeg mlijeka ali i od čistog kravljeg mlijeka. 
*Početna tehnologija proizvodnje ovog sira potiče iz [[Švicarska|Švicarske]], a prenesena je u stočarsku stanicu u [[Livno|Livnu]] (1888.), po uzoru tvrdog sira ''Gruyére''. 
*U početnpm periodu označavan je kao “švicarski sir”, ali je vrlo brzo prihvaćen i odomaćen i “tradicionaliziran” lokalni naziv. Danas se svrstava u autohtone sireve. 
*Na presjeku se uočavaju okrugle, pravilno raspoređene rupice, srednje veličine,
*Žućkaste je boje i ima njegovanu koru. 
*Okus mu je pun, miris ugodan i specifičan za tvrde ovčije sireve.
| align=&quot;left&quot; | Proizvodi se na kompleksu [[Cincar]]a i okolnih planina, te na kraškim poljima: [[Livanjsko polje|Livanjskom]], [[Glamoč]]kom i [[Duvanjsko polje|Duvanjskom]].
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Posni'''
| 
*Proizvodi se od obranog mlijeka poslije skidanja kajmaka. 
*U nekim domaćinstvima nabija se u mješine za zrenje, a u nekima zrije u salamuri. 
*Mrvičast je i grudvast, bijelo–žućkaste boje i specifičnog okusa. 
*Sadrži značajnu količinu proteina, što mu daje glavnu osobenost i vrijednost.
*Poznat je i pod različitim lokalnim nazivima, kao: ''Torotan'', ''Vareni sir'', ''Tarenik'', ''Tučenik'', ''Mješinski'', ''Diga'', ''Prljo'' i drugi.
| Široko područje [[BiH|Bosne i Hercegovine]]
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Suhi sir''' ili &lt;br&gt;'''Mješinski punomasni'''
| Tehnologija proizvodnje je postupku spravljanja varenih posnih sireva
| [[Hercegovina]]
|-
| colspan=3 align=center|'''Autohtoni sirevi na bazi koagulacije mliječnom ili sirćetnom kiselinom'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Svježi kiseli''' i &lt;br&gt;'''Sušeni kiseli'''
| 
*Sporedni je proizvod u spravljanju [[Pavlaka|pavlake]].
*Koagulator je kisela maja od kiselog mlijeka ili [[Surutka|surutke]]. 
*Ima lomljivo tijesto, bijele je boje i mliječno–kiselog okusa.
| Područja koja gravitiraju Sjevernoj Bosni
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Zajednica'''
| 
*Spravlja se od posnog, mladog kiselog sira i kajmaka ili jamuže.
*Tehnologija proizvodnje je jednostavna.
*Ovaj sir sa kajmakom je kvalitetan – slojevit, specifičnog okusa i arome.
| [[Istočna Bosna]]: krajevi gdje se proizvodi i [[kajmak]]
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Basa'''
| 
*Proizvodi se od ovčijeg ili kravljeg mlijeka. 
*Siri se kiselim mlijekom ili kiselom sirutkom.
*Dozrijeva u drvenoj kačici koja pri dnu ima otvore.
| [[Bosanska Krajina]], oko [[Bihać]]a i šire ([[Lika]], [[Hrvatska]])
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Kalenderovački'''
| 
*Za ovaj sir je karakteristično obaranje [[kazein]]a [[sirćetna kiselina|sirćetnom kiselinom]]. 
*Proizvodi se od djelomično obranog ili punomasnog mlijeka. 
*Mlijeko se kuha i dok je vrelo dodaje mu se kiselo mlijeko i sirćetna ili vinska kiselina.
*Konzumira se mlad, poslije 3-6 dana zrenja. Radi dužeg čuvanja se suši. 
*Po mjestu proizvodnje dobio je lokalne nazive npr. [[Kalenderovci Donji|Kalenderovački sir]] i sl.
| Sjeverna Bosna: obronci [[Motajica|Motajice]], neki krajevi oko [[Majevica|Majevice]] i [[Šekovići|Šekovića]]
|-
| colspan=3 align=center|'''Autohtoni''' (pretežno [[Hercegovina|hercegovački]]) '''sirevi od kozijeg mlijeka'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Tvrdi koziji'''
| 
*Konzumira se kao relativno mlad, a za duži period se održava u [[ulje|ulju]]. 
*Masa ovih sireva je mala.
*Površina presjeka je zatvorena, bijele je do bijelo–žute boje. 
*Okus mladog sira je blag, a starijih sireva, iz ulja, nešto je oštriji.
| [[Hercegovina]]
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Bijeli koziji'''
| 
*Proizvodi se u salamuri – po tehnologiji Travnički sira.
*Prave ga i u nekim selima u okolini [[Vlašić]]a.
*Specifičnog je okusa i mirisa. 
*Formira se u kriške koje su manje i mekše nego kod ovčijeg sira.
| [[Hercegovina]] i neka [[Vlašić|podvlašićka]] sela ([[Srednja Bosna]])
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Zarica'''
| 
*Spravlja se od sirutkinih proteina tako što se sirutka i mlaćenica od kajmaka griju do temperature ključanja. 
*Tijesto je veoma tvrdo kao u sireva za ribanje.
*Oblikuje se u male – okruglaste ili kupaste profile.
| [[Istočna Bosna]]
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''Urda'''
| 
*Proizvodi se od surutke.
*Poznat je pod različitim lokalnim nazivima: ''Skuta'', ''Furda'', ''Hurda'', ''Bjelava'' itd.
| Sva planinska područja [[BiH|Bosne i Hercegovine]]
|-
|}
'''Napomena''':
*Pored specificiranih sireva, u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] se proizvode još neki autohtoni mliječni proizvodi: [[kajmak]] (na širem području bosanskohercegovačkih planina), [[maslo]] i zimsko kiselo ovčije mlijeko (na području [[Kupres|Kupreške visoravni]]).&lt;ref&gt;Sarić Z., Bijeljac S. (2003): Autohtoni sirevi Bosne i Hercegovine. Mljekarstvo, 53 (2): 135-143.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Sir]]
*[[Mlijeko]]
*[[Krava]]
*[[Ovca]]
*[[Koza]]
*[[Vlašić]]

==Reference==

{{refspisak|}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/2696|title=Autohtoni sirevi Bosne i Hercegovine, Stručni rad – Professional paper UDK: 637.35|last=|author1=Zlatan Sarić|first=|author2=Sonja Bijeljac|date=|website=|publisher=hrcak.srce.hr|access-date=10. 12. 2015|archive-date=18. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220618131428/https://hrcak.srce.hr/file/2696|url-status=dead}}

[[Kategorija:Autohtoni bosanskohercegovački sirevi|*]]
[[Kategorija:Sirevi]]
[[Kategorija:Bosanska kuhinja]]</text>
      <sha1>jvr4thdj7e40iaasv3epg0moq0d79h2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donja Mahala (Mostar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397060</id>
    <revision>
      <id>3923819</id>
      <parentid>3917547</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:31:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7723" sha1="1qaw5915e49x30gi306en6cur1yc1on" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donja Mahala
| vrsta                        = (kvart)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     =
| kanton     		       = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| općina                       = [[Mostar]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 43| širina_minuta =19 | širina_sekundi = 52 | širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 17 | dužina_minuta = 48 | dužina_sekundi = 57 | dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            =
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          =
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =
| pozivni broj                 = (+387) 36
| matični broj općine          = 11410&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Donja Mahala u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [http://www.mostar.ba/ Grad Mostar]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donja Mahala''' je mjesna zajednica i kvart u [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mostar.ba/mjesni-uredi-102.html |title=Područni uredi Grada Mostara |work=mostar.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304185626/http://www.mostar.ba/mjesni-uredi-102.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nalazi se južno od [[Stari Grad (Mostar)|Starog Grada]], između desne (zapadne) obale rijeke [[Neretva|Neretve]], i brda [[Hum (Mostar)|Hum]].

== Historija ==
Donja Mahala, kao jasna, specifična i samostalna stambena zona, formirala se po izgradnji Sevri-hadži-Hasanove džamije, prije 1620/21. godine i u to vrijeme se nazivala Sevri-hadži-Hasanova mahala, a prije izgradnje džamije „Okjuzi Mahala“. Uz džamiju je bio malen harem koji je očuvan do danas. U 19. vijeku na lokalitetu Donje Mahale nalazile su se sljedeće mahale: Čevrina, Sevri-hadži Hasanova, hadži-Jahije i Zirain-Ahmed-agina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/104783 |title=Borislav Puljić (2011) Mahale grada Mostara - Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike. Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 19 1(41): 158-171 |access-date=17. 10. 2015 |archive-date=6. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170706033346/http://hrcak.srce.hr/file/104783/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U Donjoj Mahali se nalaze Jahja Esfelova i Sevri hadži Hasanova džamija. Obje džamije su tokom rata teško oštećene, a poslije rata obnovljene i rekonstruirane.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.miz-mostar.com/index.php/o-nama |title=Medžlis Islamske zajednice Mostar |work=miz-mostar.com |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150829061626/http://www.miz-mostar.com/index.php/o-nama |archive-date=29. 8. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na 14. Sjednici, održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, donijela je Odluku o proglašenju „Graditeljske cjeline - Džamija u Mahali (Sevri  hadži Hasanova džamija) u Mostaru ” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini Sevri hadži Hasanova džamija sa avlijom i pratećim sadržajima (česma, abdesthana).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2428 |title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192057/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2428 |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=79&amp;Itemid=9 |title=Agencija Stari Grad, Grad Mostar. |access-date=17. 10. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304233130/http://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=79&amp;Itemid=9 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema službenom popisu stanovništva iz 1991, Donja Mahala je imala 2.638 stanovnika.&lt;ref name=&quot;ps 1991&quot; /&gt;
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donja Mahala
| vrsta_naseljenog_mjesta  = 
| maticni_broj             = 
| admin_godina             = 
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;ps 1991&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |title=Popis stanovništva 1991. u SR Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005002409/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |archive-date=5. 10. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| g1991_ukupno             = 2638
| g1991_muslimani          = 1596
| g1991_srbi               = 170
| g1991_hrvati             = 380
| g1991_jugosloveni        = 416
}}

== Poznate osobe ==
*[[Himzo Polovina]], poznati bosanskohercegovački prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor - specijalista neuropsihijatrije.
*[[Lorens Listo]], sportista, višestruki prvak u [[Skokovi sa Starog mosta|takmičenju skokova na glavu sa Starog mosta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/najljepse-laste-iz-donje-mahale |title=Najljepše laste iz Donje Mahale |work=aljazeera.net |access-date=17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
*[[Nafik Kazazić]], antifašista - partizan kojeg su strijeljali njemački i ustaški vojnici 1943, sahranjen na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://herojisaneretve.blogger.ba/arhiva/2010/12/18/2648380 |title=Spisak palih boraca i antifašista sahranjenih na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru |work=herojisaneretve.blogger.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305043059/http://herojisaneretve.blogger.ba/arhiva/2010/12/18/2648380 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.mostar.ba/ Zvanična stranica grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }}

[[Kategorija:Mostar]]</text>
      <sha1>1qaw5915e49x30gi306en6cur1yc1on</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakići (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405223</id>
    <revision>
      <id>3923784</id>
      <parentid>3507573</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T18:28:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4367" sha1="swdtdchmjol2ye34p4e2v02zz7db5ns" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Bakići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1878
| dužina_stepeni               = 19.0178
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 59
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 205150&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=5. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Bakići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Bakići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Mjesna zajednica ==
Naselje Bakići su i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Tabana, Bakići, Vijenac, Brda, Prodanovići, Đokići, Slijepčevići i Drušče.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |title=Mjesne zajednice općine Vlasenica |work=opstina-vlasenica.org |access-date=5. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111646/http://www.opstina-vlasenica.org/mjesne-zajednice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bakići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 205150
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 59
| g2013_srbi               = 58
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 116
| g1991_srbi               = 116
| g1981_ukupno             = 191
| g1981_srbi               = 191
| g1971_ukupno             = 213
| g1971_srbi               = 212
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>swdtdchmjol2ye34p4e2v02zz7db5ns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brda (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405257</id>
    <revision>
      <id>3923808</id>
      <parentid>3863113</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3829" sha1="ra0p2btfivwezogkjfnkard67w87bgm" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Brda
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2128
| dužina_stepeni               = 19.0286
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 18
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204854&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Brda u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Brda''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brda
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204854
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 18
| g2013_srbi               = 18
| g1991_ukupno             = 71
| g1991_srbi               = 70
| g1981_ukupno             = 95
| g1981_srbi               = 90
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1971_ukupno             = 108
| g1971_srbi               = 108
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>ra0p2btfivwezogkjfnkard67w87bgm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragaševac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405258</id>
    <revision>
      <id>3923821</id>
      <parentid>3863114</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:52:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4005" sha1="90pdsh9zncpe4eskng5kcjyrr1qj6db" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Dragaševac
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2147
| dužina_stepeni               = 18.9153
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 69
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204846&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Dragaševac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Dragaševac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Dragaševac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204846
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 69
| g2013_srbi               = 57
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_romi
   = 3
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 239
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 219
| g1981_ukupno             = 216
| g1981_srbi               = 205
| g1971_ukupno             = 194
| g1971_muslimani          = 3
| g1971_srbi               = 123
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>90pdsh9zncpe4eskng5kcjyrr1qj6db</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drum (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405259</id>
    <revision>
      <id>3923824</id>
      <parentid>3863115</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4152" sha1="nmh98wz3xo0mxnifi8y7jlk6z7qq9u3" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Drum
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1917
| dužina_stepeni               = 18.9411
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 161
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204838&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Drum u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Drum''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Drum
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204838
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 161
| g2013_bosnjaci           = 140
| g2013_srbi               = 21
| g1991_ukupno             = 724
| g1991_muslimani          = 589
| g1991_srbi               = 43
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 526
| g1981_muslimani          = 392
| g1981_srbi               = 34
| g1981_hrvati             = 2
| g1981_jugosloveni        = 22
| g1981_albanci            = 6
| g1981_romi               = 70
| g1971_ukupno             = 340
| g1971_muslimani          = 327
| g1971_srbi               = 3
| g1971_albanci            = 10
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>nmh98wz3xo0mxnifi8y7jlk6z7qq9u3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Durakovići (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405261</id>
    <revision>
      <id>3923826</id>
      <parentid>3863116</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:16:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3893" sha1="bx9os85chet630mexei70s7e8zxk1xt" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Durakovići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.1908
| dužina_stepeni               = 18.9636
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 55
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204897&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Durakovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Durakovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Durakovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204897
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 55
| g2013_bosnjaci           = 55
| g1991_ukupno             = 119
| g1991_muslimani          = 119
| g1981_ukupno             = 248
| g1981_muslimani          = 203
| g1981_romi               = 41
| g1971_ukupno             = 177
| g1971_muslimani          = 175
| g1971_srbi               = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>bx9os85chet630mexei70s7e8zxk1xt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Durići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405262</id>
    <revision>
      <id>3923827</id>
      <parentid>3863117</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:16:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3848" sha1="ppyvqxbrxq34t2m3kmqi2yxr855oteu" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Durići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2256
| dužina_stepeni               = 18.9114
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 130
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204919&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Durići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Durići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Durići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204919
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 130
| g2013_bosnjaci           = 130
| g1991_ukupno             = 309
| g1991_muslimani          = 309
| g1981_ukupno             = 270
| g1981_muslimani          = 269
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 249
| g1971_muslimani          = 248
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>ppyvqxbrxq34t2m3kmqi2yxr855oteu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džemat (Vlasenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405263</id>
    <revision>
      <id>3923829</id>
      <parentid>3863118</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:48:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3974" sha1="m5djgx9jhv6v1bxlbhydzh5gd6tvmn8" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Džemat
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.2039
| dužina_stepeni               = 18.9753
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 237
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 56
| matični broj                 = 204927&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20095
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Džemat u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Džemat''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Džemat
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 204927
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 122) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 237
| g2013_bosnjaci           = 236
| g2013_srbi               = 1
| g1991_ukupno             = 351
| g1991_muslimani          = 344
| g1991_srbi               = 1
| g1981_ukupno             = 489
| g1981_muslimani          = 389
| g1981_jugosloveni        = 82
| g1981_romi               = 17
| g1971_ukupno             = 376
| g1971_muslimani          = 374
| g1971_slovenci           = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180514161914/http://www.opstina-vlasenica.org/ |date=14. 5. 2018 }}

{{Općina Vlasenica}}</text>
      <sha1>m5djgx9jhv6v1bxlbhydzh5gd6tvmn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunica (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409430</id>
    <revision>
      <id>3923809</id>
      <parentid>3923358</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T23:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodane slike</comment>
      <origin>3923809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54176" sha1="qp5wb23w4hzwql9hbvzk3w7w6j3l99b" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bunica
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| slika                    = Spring of the Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = [[Vrelo Bunice]]
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| dužina                   = oko 6
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| izvor                    = 
| nadmorska visina izvora  = 
| izvor_lat_d              = 
| izvor_lat_m              = 
| izvor_lat_s              = 
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 
| izvor_long_m             = 
| izvor_long_s             = 
| izvor_long_EW            = 
| ušće                     = kod [[Buna (Mostar)|Bune]]
| nadmorska visina ušća    = 
| ušće_lat_d               = 
| ušće_lat_m               = 
| ušće_lat_s               = 
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 
| ušće_long_m              = 
| ušće_long_s              = 
| ušće_long_EW             = E
| ulijeva_se_u             = [[Buna (rijeka)|Bunu]]
| etimologija              = 
| prosječni protok         = 20,25 m³/s
| površina sliva           = 320,8 km²
| riječni_sistem           = [[Neretva]]
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                 = nije plovna
}}
[[Datoteka:Vrelo Bunice - spring basin top-down aerial view-bs.jpg|mini|desno|300px|Pogled iz zraka na Vrelo Bunice]]
[[Datoteka:Bunica River source - sky reflection and surrounding hills-bs.jpg|mini|desno|300px|Rijeka Bunica s odrazom oblaka u vodi]]
'''Bunica''' je kratka krška rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i lijeva pritoka [[Buna (rijeka)|Bune]]. Duga je približno 6 km i izvire iz [[Vrelo Bunice|vrela Bunice]] u području između naselja [[Hodbina]] i [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]], južno od [[Mostar]]a, a u Bunu se ulijeva u blizini naselja [[Buna (Mostar)|Buna]].&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dedić |first1=Anita |last2=Plenković-Moraj |first2=Anđelka |last3=Kralj Borojević |first3=Koraljka |last4=Hafner |first4=Dubravka |title=The first report on periphytic diatoms on artificial and natural substrate in the karstic spring Bunica, Bosnia and Herzegovina |journal=Acta Botanica Croatica |volume=74 |issue=2 |pages=393–406 |year=2015 |doi=10.1515/botcro-2015-0029 |issn=0365-0588 |url=https://hrcak.srce.hr/file/215019 |access-date=31. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot;&gt;{{cite conference |last1=Skopljak |first1=Ferid |last2=Mulaomerović |first2=Jasminko |chapter=Kraška vrela i inversni pećinski kanali |title=Zbornik radova Susreta speleologa i istraživača krša Bosne i Hercegovine (Veliko Čajno, Visoko, 4–6. 5. 2012.) |journal=Naš krš |volume=31-32 |issue=44-45  |publisher=Speleološko društvo &quot;Bosansko-hercegovački krš&quot;/Centar za krš i speleologiju |location=Sarajevo |year=2012 |pages=105–116 |url=https://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/NK-44-45-Zbornik-spe%202012.pdf |access-date=31. 8. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i hidrogeologija ==

Bunica je tipičan krški vodotok čiji je površinski tok kratak, dok se njegov najveći hidrološki značaj povezuje s velikim podzemnim slivom iz kojeg se napaja vrelo Bunice. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Mostarske kotline, u području izgrađenom od pretežno karbonatnih stijena, koje su karakteristične za izrazito razvijeni dinarski krš.&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot;&gt;{{cite report |author=Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar |title=Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u Federaciji Bosne i Hercegovine (2022–2027) |publisher=Agencija za vodno područje Jadranskog mora |location=Mostar |year=2022 |url=https://avpjm.jadran.ba/plan-upravljanja-vodama/3 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Vrelo Bunice ===
[[Datoteka:Vrelo Bunice - Poprečni presjek i podvodni kanali-bs.jpg|mini|desno|300px|Pojednostavljeni poprečni presjek Vrela Bunice kod Blagaja s prikazom podvodnih pećinskih kanala&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot;/&gt;]]
[[Vrelo Bunice]] jedno je od značajnijih krških vrela u Hercegovini. Voda izbija iz dubokog sifonskog kanala, a speleoronilačkim istraživanjima istražen je podvodni dio kanala u dužini od približno 160 m i do dubine od oko 70 m.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stevanović |first1=Zoran |last2=Milanović |first2=Petar |title=South-Eastern Dinaric Karst – Contrasts in Water Treasury |journal=Research Square |year=2022 |doi=10.21203/rs.3.rs-2248695/v1 |url=https://assets-eu.researchsquare.com/files/rs-2248695/v1/2ed01d85-5fee-4382-8db8-f5b6beab7ae5.pdf |access-date=31. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Zbog konfiguracije podvodnog kanala i njegovog strmog nastavka, istraživanja nisu obuhvatila čitav sistem vrela.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;

Vrelo ima izrazito promjenjiv protok karakterističan za velika krška vrela. Na vodomjernoj stanici [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]] zabilježeni su minimalni protok od oko 0,72 m³/s, prosječni protok od 20,25 m³/s i maksimalni protok od oko 207 m³/s.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot; /&gt;

Za razliku od nekih popularnih prikaza koji vrelo Bunice nazivaju &quot;najdubljim u Evropi&quot;, naučna literatura pouzdano potvrđuje dubinu istraženog sifona od oko 70 m, ali takvu apsolutnu evropsku titulu nije opravdano navoditi bez jasne komparativne studije.&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot; /&gt;

=== Podzemna veza sa Zalomkom ===

Hidrološki sistem Bunice direktno je povezan s ponornicama [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]], a posebno je značajna podzemna veza između [[Zalomka|Zalomke]] i vrela Bunice. Zalomka protiče kroz [[Nevesinjsko polje]], gdje značajan dio njenih voda ponire u krški podzemni sistem, pri čemu je ponor [[Biograd (Nevesinje)|Biograd]] jedan od najvažnijih ponora.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;

Ponor Biograd i vrelo Bunice čine jednu od najdirektnije dokazanih podzemnih hidroloških veza u cijelom dinarskom kršu.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt; Na ponoru Biograd zabilježen je kapacitet gutanja veći od 110 m³/s, dok se pri velikim vodostajima procjenjuje da je prividna brzina podzemnog kretanja vode prema vrelu Bunice iznosila oko 0,34 m/s.&lt;ref name=&quot;Skopljak_Mulaomerovic_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot; /&gt;

Ovakva podzemna veza potvrđuje da režim i vodostaj Bunice ne zavise isključivo od lokalnih [[padavina]] i površinskog sliva, već su direktno uslovljeni složenim promjenama u širem sistemu krških polja i ponora istočne Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

=== Tok i ušće ===
[[Datoteka:Bunica River - riverbank and surrounding nature-bs.jpg|mini|desno|300px|Obala rijeke Bunice s bujnim rastinjem]]
[[Datoteka:Bunica River - morning fog-bs.jpg|mini|desno|300px|Rijeka Bunica u rano jutro (2015)]]
[[Datoteka:Bunica River - rock reflection and morning mist over water-bs.jpg|mini|desno|300px|Rijeka Bunica u jutarnjim satima (2015)]]
[[Datoteka:Spring of Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Izvor rijeke Bunice, Bosna i Hercegovina]]
Nakon izviranja, Bunica teče kroz [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]] i [[Hodbina|Hodbinu]] oko 6 kilometara, a potom se ulijeva u [[Buna (rijeka)|Bunu]] u blizini naselja [[Buna (Mostar)|Buna]].&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt; Kao kratka krška rijeka, ima izuzetno mali površinski tok u poređenju s ogromnom količinom vode koja izbija na njenom izvoru, što je direktna posljedica složenog podzemnog krškog sistema.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

Bunica je lijeva pritoka Bune, preko koje pripada slivu Neretve i Jadranskog mora.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

== Hidrologija ==

Hidrološki režim Bunice karakterišu velike sezonske i višegodišnje oscilacije protoka, što je uobičajeno za velika krška vrela u dinarskom kršu.&lt;ref name=&quot;Stevanovic_Milanovic_2022&quot; /&gt; Prema podacima iz Plana upravljanja vodama za vodno područje [[Jadransko more|Jadranskog mora]], slivno područje podzemnih voda povezanih s vrelom Bunice iznosi oko 320,8 km², dok procijenjeni prosječni kapacitet vrela doseže 20,25 m³/s.&lt;ref name=&quot;AVPJM_PlanUpravljanjaVodama&quot; /&gt;

Bunica je zbog svojih hidroloških karakteristika važna za razumijevanje povezanosti površinskih i podzemnih voda u krškom području Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt;

== Biljni i životinjski svijet ==

Krški sistem Bune i Bunice predstavlja važno prirodno stanište brojnih slatkovodnih vrsta, među kojima se ističu regionalno endemične vrste [[Ribe|riba]].&lt;ref name=&quot;AutocesteRibe&quot;&gt;{{cite report |author=JP Autoceste FBiH |title=Projekat A kategorije BiH Koridor Vc u FBiH – Dio 3 (Tranša II) Mostar Jug – Tunel Kvanj. Knjiga 2: Tehnički aneksi za poddionicu petlja Mostar Jug – Tunel Kvanj |publisher=JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar |location=Mostar |url=https://www.jpautoceste.ba/dokumentacija-prema-zahtjevima-evropske-banke-za-obnovu-i-razvitak-ebrd/ |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U vodama Bunice zabilježene su brojne riblje vrste karakteristične za sliv Neretve, među kojima su [[mehkousna pastrmka]] (''Salmo obtusirostris''), [[glavatica]] (''Salmo marmoratus''), [[neretvanski podust]] (''Chondrostoma knerii''), strugač ili svalić (''[[Squalius svallize]]''), potočna pastrmka (''Salmo trutta'') i druge vrste karakteristične za sliv Neretve.&lt;ref name=&quot;AutocesteRibe&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CEPFfish&quot;&gt;{{cite report |author=Critical Ecosystem Partnership Fund |title=Final Project Completion Report – Protection of endemic fish species and their spawning grounds on Buna, Bunica and Bregava rivers |publisher=Critical Ecosystem Partnership Fund |url=https://www.cepf.net/resources/final-project-report/final-project-report-153 |access-date=31. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mehkousna pastrmka]] predstavlja značajan regionalni endem jadranskog sliva, a njene populacije u slivu Neretve, uključujući Bunu i Bunicu, imaju veliku vrijednost za očuvanje biološke raznolikosti.&lt;ref name=&quot;Glamuzina2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Glamuzina |first1=Branko |last2=Stanić-Koštroman |first2=Svjetlana |last3=Matić-Skoko |first3=Sanja |last4=Glamuzina |first4=Luka |last5=Muhamedagić |first5=Samir |last6=Rozić |first6=Irena |last7=Weiss |first7=Steven |last8=Pavličević |first8=Jerko |title=Recent status and life history traits of endangered soft-mouth trout, Salmo obtusirostris in the River Neretva catchment (Bosnia and Herzegovina) as a consequence of river alteration |journal=Journal of Applied Ichthyology |volume=34 |issue=6 |pages=1283–1292 |year=2018 |doi=10.1111/jai.13780 |url-access=subscription |url=https://doi.org/10.1111/jai.13780 |access-date=31. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja ihtiofaune potvrdila su i prisustvo [[Neretvanski podust|neretvanskog podusta]] (''Chondrostoma knerii'') u sistemu Bune i njenih pritoka, koji je u projektnoj dokumentaciji za [[Evropski put E73|Koridor Vc]] klasifikovan kao ranjiva vrsta na globalnom nivou, odnosno kao ugrožena vrsta na nivou [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;AutocesteRibe&quot;/&gt;

Pored ribljeg fonda, čistoća vode u Bunici mjerena je i na osnovu sićušnih [[alge|algi]] ([[dijatomeja]]) koje žive na dnu i služe kao prirodni indikatori čistoće. Ipak, stručnici su upozorili da standardne svjetske formule za ocjenu vode ne daju uvijek tačne rezultate u našim krškim rijekama, pa se postojeći metodi moraju dodatno prilagoditi specifičnostima hercegovačkih vodotoka.&lt;ref name=&quot;DedicDiatom&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dedić |first1=Anita |last2=Antunović |first2=Ana |last3=Kamberović |first3=Jasmina |last4=Stanić-Koštroman |first4=Svjetlana |last5=Škobić |first5=Dragan |last6=Lasić |first6=Anđelka |last7=Hafner |first7=Dubravka |title=Using diatoms in biological assessment of the water quality on the example of small karstic river in Bosnia and Herzegovina |journal=Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo) |volume=49 |issue=1 |pages=52–68 |year=2019 |url=https://www.researchgate.net/publication/356307639_USING_DIATOMS_IN_BIOLOGICAL_ASSESSMENT_OF_THE_WATER_QUALITY_ON_THE_EXAMPLE_OF_SMALL_KARSTIC_RIVER_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA |access-date=31. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Turizam i rekreacija ==
[[Datoteka:Kayaking on Bunica River-bs.jpg|mini|desno|300px|Kajaking na rijeci Bunici (2015)]]
Bunica je historijski bila jedno od značajnijih ljetnih izletišta i kupališta na području Mostara i južne Hercegovine. Sportsko-rekreacijska zona i kupalište Bunica nalaze se na ušću Bunice u Bunu i obuhvataju područje površine oko 10 hektara. Grad Mostar navodi da je riječ o desetljećima aktivnoj glavnoj ljetnoj rekreacijskoj zoni Mostara i okoline.&lt;ref name=&quot;GradMostarBunica2022&quot;&gt;{{cite web |title=Revitalizacija urbanih zelenih površina u Mostaru - Buna |url=https://www.mostar.ba/revitalizacija-urbanih-zelenih-povrsina-u-mostaru-buna/ |website=Grad Mostar |date=22. 2. 2022 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Na prostoru rekreacijskog centra nekada su se nalazili autokamp, nogometni tereni, ugostiteljski objekti, uređene ade i drugi sadržaji.&lt;ref name=&quot;GradMostar2023&quot;&gt;{{cite web |title=Uskoro počinju radovi na revitalizaciji omiljene rekreacijske zone u Mostaru |url=https://www.mostar.ba/uskoro-pocinju-radovi-na-revitalizaciji-omiljene-rekreacijske-zone-u-mostaru/ |website=Grad Mostar |date=3. 11. 2023 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U predratnom periodu Rekreacijski centar Bunica, u vrijeme najveće posjećenosti, dnevno je privlačio i do 5.000 kupača.

Nakon višegodišnjeg nedovoljnog održavanja rekreacijski centar je izgubio dio nekadašnje privlačnosti. Grad Mostar je 2023. naveo da je prostor nakon desetljeća neodržavanja izgubio privlačnost za posjetioce, zbog čega je pokrenut projekat njegove revitalizacije.&lt;ref name=&quot;GradMostar2023&quot; /&gt;

Prije pokretanja cjelovite revitalizacije, Grad Mostar je provodio pojedinačne intervencije na prostoru centra. Prema informacijama iz Gradskog vijeća, one su uključivale sezonsko čišćenje rekreacijskog centra, komunalno čišćenje i čišćenje bazena, postavljanje gabionske brane, čišćenje ada, postavljanje klupa i sanaciju oštećene betonske stope nakon zimskih plavljenja. U Gradskom vijeću ocijenjeno je da pojedinačne intervencije nisu bile dovoljne za obnovu centra i da je bio potreban cjelovit projekat revitalizacije. Problemi održavanja odnosili su se i na nakupljanje otpada, posebno u periodima povećane posjećenosti. Potreba za čišćenjem i uređenjem prostora bila je jedan od razloga zbog kojih je revitalizacija uključena među prioritetne intervencije u okviru projekta &quot;Mostar – Prostori koji pokreću&quot;.&lt;ref name=&quot;GradMostar2023&quot; /&gt;

=== Revitalizacija rekreacijske zone ===

Obnova područja Bune i Bunice pokrenuta je u okviru projekta &quot;Mostar – Prostori koji pokreću&quot;, koji je finansiran sredstvima Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i [[Grad Mostar|Grada Mostara]], uz provođenje projekta koju je podržala organizacija [[People in Need]]. U junu 2023. za revitalizaciju rekreacijskog područja Buna/Bunica osigurano je ukupno 700.000 KM, od čega 500.000 KM iz fonda Conflict, Stability and Security Fund Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i 200.000 KM iz budžeta Grada Mostara.&lt;ref name=&quot;GradMostar700k&quot;&gt;{{cite web |title=Za projekt revitalizacije Bune i Bunice osigurano 700.000 KM |url=https://www.mostar.ba/za-projekt-revitalizacije-bune-i-bunice-osigurano-700-000-km/ |website=Grad Mostar |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Radovi na revitalizaciji počeli su u januaru 2024. Prva faza obuhvatila je rekonstrukciju pješačkih mostova, uređenje obale, osposobljavanje česmi, rekonstrukciju javnih toaleta, uređenje postojeće plaže uz Bunicu, postavljanje klupa i sanaciju portirnice na ulazu u kompleks. Procijenjena vrijednost prve faze iznosila je oko 630.000 KM.&lt;ref name=&quot;GradMostarRadovi2024&quot;&gt;{{cite web |title=Počela revitalizacija rekreacijskog područja Bune i Bunice |url=https://www.mostar.ba/pocela-revitalizacija-rekreacijskog-podrucja-bune-i-bunice/ |website=Grad Mostar |date=15. 1. 2024 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Planom revitalizacije predviđeno je i dodatno uređenje komunalne infrastrukture, javne rasvjete i sanitarnih objekata, kao i razvoj autokampa s priključcima za vodu i električnu energiju, prostora za šatore, bungalova, trgovine, igrališta i sportskih sadržaja.&lt;ref name=&quot;GradMostar2023&quot;/&gt; Revitalizacija je u 2025. doprinijela ponovnom intenzivnijem korištenju prostora za izlete i kupanje. Tokom obilježavanja Praznika rada 1. maja zabilježena je veća posjećenost prostora nekadašnjeg sportsko-rekreacijskog centra.&lt;ref name=&quot;AvazBunica2025&quot;&gt;{{cite web |title=Veliki broj Mostaraca na Bunici: Od veselja do kupanja u rijeci |url=https://avaz.ba/bih/hercegovacko-neretvanski-kanton/971059/veliki-broj-mostaraca-na-bunici-od-veselja-do-kupanja-u-rijeci |website=Dnevni avaz |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Kritike i problemi ===

Revitalizacija rekreacijske zone odvijala se u više faza i uz produženje rokova. Radovi na prvoj fazi počeli su u januaru 2024, a prvobitno je bilo planirano da budu završeni do kraja juna iste godine. Prema izvještajima o realizaciji projekta, zbog specifičnosti terena i kontrole vodostaja završetak glavnog dijela radova pomjeren je za jesen 2024, dok su pojedini infrastrukturni radovi nastavljeni tokom 2025. i prve polovine 2026.&lt;ref name=&quot;MostarLiveBunica2026&quot;&gt;{{cite web |title=Bageri na Bunici i treće ljeto: Koliko još godina Mostarci moraju čekati obnovu omiljenog izletišta? |url=https://mostar.live/bageri-na-bunici-i-trece-ljeto-koliko-jos-godina-mostarci-moraju-cekati-obnovu-omiljenog-izletista/ |website=Mostar.live |date=5. 7. 2026 |access-date=31. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Produženje radova izazvalo je kritike dijela lokalne javnosti, posebno zbog činjenice da rekreacijska zona tokom više ljetnih sezona nije bila u potpunosti dostupna za korištenje. Prema izvještaju iz jula 2026, na lokaciji su i dalje izvođeni radovi, dok bazen nije bio u funkciji, a dio građana koristio je područje ušća Bunice u Bunu za kupanje.&lt;ref name=&quot;MostarLiveBunica2026&quot;/&gt;

Kritike su se odnosile i na način finansiranja i upravljanja projektom. U lokalnoj javnosti postavljeno je pitanje zbog čega Grad Mostar nije u većoj mjeri samostalno finansirao završetak projekta, odnosno zbog čega se za revitalizaciju prostora od značaja za lokalno stanovništvo oslanjao na sredstva međunarodnih donatora.&lt;ref name=&quot;MostarLiveBunica2026&quot;/&gt;

=== Savremene rekreativne aktivnosti ===

Bunica se i danas koristi za kupanje, izlete i druge oblike boravka u prirodi. Na području [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]a i Bunice nude se organizovani izleti čamcem do vrela, kao i kanu-safari na Bunici. Prema turističkoj ponudi Visit Blagaj, kanu-safari na Bunici traje približno dva do tri sata i obuhvata dionicu dugu oko 6 km.&lt;ref name=&quot;VisitBlagajCanoe&quot;&gt;{{cite web |title=Canoeing on the river Buna or Bunica |url=https://visit-blagaj.ba/en/canoeing-on-the-river-buna-or-bunica/ |website=Visit Blagaj |access-date=31. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Hidroenergetski projekti ==

Bunica je već decenijama predmet razmatranja u okviru hidroenergetskih projekata koji zahvataju širi sistem voda [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]] i sliva Neretve.

=== Gornji horizonti ===

Bunica je hidrogeološki povezana sa [[Zalomka|Zalomkom]], koja protiče kroz [[Nevesinjsko polje]] i u njegovom južnom dijelu ponire u više ponora. Najznačajniji je ponor [[Biograd (Nevesinje)|Biograd]], smješten na koti od približno 799 m nadmorske visine, kroz koji se odvode vode većeg dijela južnog dijela Nevesinjskog polja. Prema hidrološkim istraživanjima, utvrđeni kapacitet gutanja ponora iznosi oko 86 m³/s, dok je njegov maksimalni kapacitet procijenjen na više od 110 m³/s.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;&gt;{{cite web |title=Studija utjecaja na životnu sredinu i dokaza za izdavanje ekološke dozvole za hidroenergetsko postrojenje Dabar – Segment voda |url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/Studija%20uticaja%20HE%20Dabar%20-%20Segment%20voda_251621022.pdf |publisher=Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo |year=2011 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Podzemna veza između Biogradskog ponora i [[Vrelo Bunice|vrela Bunice]] dokazana je hidrogeološkim istraživanjima i trasiranjem podzemnih voda. Udaljenost između ponora i vrela iznosi približno 20 km, uz veliku visinsku razliku između ponora, na oko 799 m nadmorske visine, i vrela Bunice, na približno 36–37 m nadmorske visine. Tracer ispitivanja pokazala su prividnu, odnosno fiktivnu brzinu podzemnog toka do 33,67 cm/s.&lt;ref name=&quot;GeoERA&quot;&gt;{{cite report |last1=Maréchal |first1=Jean-Christophe |last2=Stroj |first2=Andrej |last3=Bailly-Comte |first3=Vincent |last4=Bunting |first4=Sarah Y. |last5=Elster |first5=Daniela |last6=Herms |first6=Ignasi |last7=Hickey |first7=Conor |last8=Kovács |first8=Attila |last9=Krystofova |first9=Eva |last10=Maurice |first10=Louise |last11=Pardo-Igúzquiza |first11=Eusebio |last12=Persa |first12=Dan |last13=Skopljak |first13=Ferid |last14=Szucs |first14=Andrea |last15=Urbanc |first15=Janko |last16=Van Vliet |first16=M. E. |last17=Vernes |first17=R. W. |title=Detailed conceptual hydrogeological models for pilot areas and case studies (Deliverable 5.2) |url=https://repository.europe-geology.eu/egdidocs/resource/geoera%2Bresource%2Bchaka%2Bdeliverable%2B52%2Bdetailed%2Bcon.pdf |publisher=RESOURCE Project (GeoERA / Horizon 2020) |date=11. 1. 2021 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; GeoERA ovu podzemnu vezu opisuje kao jednu od najdirektnijih veza između ponora i vrela u Dinarskom kršu.&lt;ref name=&quot;GeoERA&quot;/&gt;

Direktna veza Biogradskog ponora i Bunice od posebnog je značaja za hidrološki režim vrela. U prirodnim uslovima voda Zalomke koja ponire u Biogradu ulazi u podzemni krški sistem i pojavljuje se na vrelu Bunice. Istraživanja, također, pokazuju da Bunica nema samo ovaj izvor prihranjivanja: njeno vlastito slivno područje procijenjeno je na približno 160 km², ne računajući sliv Zalomke.&lt;ref name=&quot;Dedic2015&quot; /&gt; 

Ova hidrogeološka povezanost ima poseban značaj u kontekstu projekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]], čiji je cilj prevođenje dijela voda iz viših krških polja prema slivu [[Trebišnjica|Trebišnjice]] radi njihovog hidroenergetskog iskorištavanja. U konačnoj koncepciji sistem obuhvata pravac [[Gatačko polje]] – [[Zalomka]] – [[Nevesinjsko polje]] – [[Dabarsko polje]] – [[Fatničko polje]] – akumulacija [[Bilećko jezero|Bileća]], pri čemu se dio voda Zalomke i drugih voda Nevesinjskog polja presreće prije njihovog prirodnog poniranja i preusmjerava prema sistemu Trebišnjice.&lt;ref name=&quot;HETGH&quot;&gt;{{cite web |title=Osnovna koncepcija razvoja |publisher=Hidrosistem trebišnjica |url=https://henatrebisnjici.com/osnovna-koncepcija-razvoja/?pismo=lat |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za Bunicu je posebno značajan zahvat na Zalomci kod [[Pošćenje|Pošćenja]], gdje je predviđena akumulacija Nevesinje. Njome se dio voda Zalomke zadržava i preko dovodnog sistema preusmjerava prema Dabarskom polju, čime se smanjuje količina vode koja bi u prirodnim uslovima nastavila prema Biogradskom ponoru i podzemnim putem stigla do Bunice.Drugim riječima, potencijalni utjecaj Gornjih horizonata na Bunicu ne nastaje zahvatom na samom vrelu, nego promjenom dotoka u njegov podzemni krški sistem prihranjivanja.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HETGH&quot;/&gt; 

Ovakav odnos između površinskog i podzemnog toka jedan je od osnovnih razloga zbog kojih se utjecaj Gornjih horizonata na Bunicu procjenjuje na osnovu hidroloških modela i dugogodišnjih mjerenja. Studija utjecaja HE Dabar identifikuje ponor Biograd kao ponor koji &quot;direktno prihranjuje&quot; vrelo Bunice, dok za [[Bregava|Bregavu]] kao dominantni ponor navodi Ponikvu u [[Dabarsko polje|Dabarskom polju]], a za Bunu određene ponorske zone duž korita Zalomke.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt; 

Prema hidrološkim podacima korištenim u studiji HE Dabar, srednji višegodišnji protok na vodomjernoj stanici [[Malo Polje (Mostar)|Malo Polje]], koja predstavlja kontrolni profil za Bunicu, iznosio je oko 19,60 m³/s, dok su zabilježeni minimalni i maksimalni protoci iznosili 0,67 m³/s odnosno 228,20 m³/s. Analiza pokazuje posebnu varijabilnost režima Bunice, karakterističnu za velika krška vrela, kod kojih se dotok brzo mijenja u zavisnosti od hidroloških prilika u širokom slivnom području.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt; 

Hidrološke analize provedene za potrebe procjene utjecaja HE Dabar pokazale su da je za posmatrani period srednji višegodišnji protok Zalomke na profilu Pošćenje iznosio 11,85 m³/s, dok je prosječni protok predviđen za prevođenje prema Dabarskom polju iznosio 9,13 m³/s.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt; U modeliranom scenariju potpunog prevođenja voda Zalomke srednji višegodišnji protok na vrelu Bunice smanjio bi se sa 19,60 m³/s na 10,40 m³/s, odnosno za približno 9,20 m³/s. Prema istom modelu, smanjenje protoka prvenstveno bi se pojavilo u području srednjih i visokih voda, dok se za protoke čija je trajnost veća od 60%, odnosno približno 3,5 m³/s i manje, utjecaj prevođenja Zalomke na Bunicu ne bi iskazivao.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt;

Ovaj rezultat je u skladu s ranijim hidrološkim istraživanjima utjecaja prevođenja voda Zalomke na Bunu i Bunicu. Prema analizama navedenim u studiji HE Dabar, pri proticajima Bunice manjim od približno 4 m³/s utjecaj prevođenja voda Zalomke nije uočen, dok se najveći utjecaj očekivao pri srednjim i velikim vodama.To znači da eventualna promjena režima Bunice nije jednostavno pitanje potpunog nestanka vode na vrelu, nego prije svega promjene raspodjele protoka tokom godine, naročito smanjenja srednjih i velikih protoka.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt; 

Promjena prirodnog hidrološkog režima može imati posljedice i izvan same količine vode. Promjene učestalosti, trajanja i intenziteta visokih voda mogu utjecati na dinamiku riječnog staništa, transport sedimenta, temperaturu vode, hemijske karakteristike i dostupnost staništa za vodene organizme. Ekološka istraživanja Bunice koriste biološke indikatore, uključujući zajednice [[dijatomeja]], za procjenu kvaliteta i ekološkog stanja vodotoka.&lt;ref name=&quot;Dedic_et_al_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dedić |first1=Anita |last2=Antunović |first2=Ana |last3=Kamberović |first3=Jasmina |last4=Stanić-Koštroman |first4=Svjetlana |last5=Škobić |first5=Dragan |last6=Lasić |first6=Anđelka |last7=Hafner |first7=Dubravka |title=Using diatoms in biological assessment of the water quality on the example of small karstic river in Bosnia and Herzegovina |trans-title=Korištenje dijatomeja u biološkoj procjeni kvalitete vode na primjeru male krške rijeke u Bosni i Hercegovini |journal=Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |year=2019 |volume=49 |issue=1 |pages=52–68 |url=https://sfsa.unsa.ba/wp-content/uploads/2020/08/4-dedi-et-al.pdf |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Zbog toga je kod procjene utjecaja Gornjih horizonata na Bunicu potrebno razlikovati pitanje [[hidrologija|količine vode]] od pitanja [[ekologija|ekološkog režima]]. Činjenica da modeli predviđaju relativno mali ili nikakav utjecaj na najniže protoke ne znači da promjena srednjih i visokih protoka nema ekološki značaj, posebno u krškom sistemu u kojem su površinski i podzemni tokovi usko povezani.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dabarsko and Fatničko Polje – Biodiversity research |url=https://czzs.org/wp-content/uploads/2025/02/Polja-Dabarsko-Fatnicko.pdf |publisher=Center for Environment |year=2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodatni problem predstavlja kumulativni karakter projekta. Gornji horizonti nisu pojedinačni zahvat na Zalomci, nego sistem akumulacija, derivacijskih tunela i hidroelektrana kojim se vode više krških polja preusmjeravaju prema slivu Trebišnjice. Sistem Gornjih horizonata povezuje više krških polja i akumulacija, a njegova konačna koncepcija predviđa prevođenje voda pravcem [[Zalomka]] – [[Nevesinjsko polje]] – [[Dabarsko polje]] – [[Fatničko polje]] – [[Bilećko jezero]]. Promjena režima Bunice treba se posmatrati zajedno s promjenama režima [[Buna (rijeka)|Bune]], [[Bregava|Bregave]], [[Neretva|Neretve]] i drugih povezanih vodnih tijela, a ne kao izolovani utjecaj jedne brane.&lt;ref name=&quot;DabarWater&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CouncilEuropeGH&quot;&gt;{{cite web |title=Stand-By File: 2024/05 Alleged threat to habitat and protected species from the 'Upper Horizons' Hydropower Project (Bosnia &amp; Herzegovina) |url=https://rm.coe.int/files-2024-05-bih-upper-horizons-hydropower-scheme-2026-comp-2752-3325/48802c0b03 |publisher=Council of Europe |year=2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Projekat je posljednjih godina ponovo izazvao snažne reakcije ekoloških organizacija i lokalnih zajednica, koje upozoravaju da bi promjene prirodnog režima voda mogle imati posljedice po [[ekosistem]]e [[Buna (rijeka)|Bune]], Bunice, [[Neretva|Neretve]] i drugih povezanih vodotoka.&lt;ref name=&quot;Dinarica2025&quot;&gt;{{cite web |title=U Blagaju održan skup: &quot;Buna i Bunica izvori života – ne smijemo dozvoliti da presuše&quot; |url=https://dinarica.org/u-blagaju-odrzan-skup-buna-i-bunica-izvori-zivota-ne-smijemo-dozvoliti-da-presuse/ |website=Dinarica |date=18. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BHRT_HEDabar_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Da li HE Dabar predstavlja opasnost po okolinu |url=https://bhrt.ba/da-li-he-dabar-predstavlja-opasnost-po-okolinu |website=BHRT |date=4. 10. 2024 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Hidroelektrane ===

Na samoj rijeci Bunici nema izgrađenih hidroelektrana, niti su u dostupnoj planskoj i projektnoj dokumentaciji identifikovani projekti njenog neposrednog hidroenergetskog korištenja. Na području Grada Mostara postoje hidroelektrane na Neretvi i [[Mostarsko blato|Mostarskom blatu]], ali se Bunica u tom kontekstu pojavljuje kao prirodni vodotok, odnosno pritoka Bune, a ne kao vodotok na kojem je izgrađeno hidroenergetsko postrojenje.&lt;ref name=&quot;MostarPlan2022&quot;&gt;{{cite web |title=Službeni glasnik Grada Mostara, broj 17/2022 |url=https://sluzbaczv.mostar.ba/wp-content/uploads/2022/12/Sluzbeni-glasnik-Grada-Mostara-broj-17-2022.pdf |publisher=Grad Mostar |year=2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Najznačajniji hidroenergetski zahvati koji se mogu dovesti u vezu s Bunicom stoga se nalaze izvan njenog neposrednog toka. Njihov mogući utjecaj proizlazi prvenstveno iz hidrogeološke povezanosti Bunice s vodama koje poniru u istočnohercegovačkom kršu, što je detaljnije opisano u odjeljku [[#Gornji horizonti|Gornji horizonti]]. Istovremeno, Buna, u koju se Bunica ulijeva, i Neretva nizvodno od ušća Bune bili su predmet konkretnih prijedloga za hidroenergetsko korištenje.

Najznačajniji takav projekat bile su male hidroelektrane &quot;Buna 1&quot; i &quot;Buna 2&quot;, planirane na [[Neretva|Neretvi]] nizvodno od ušća Bune, na području [[Mostar]]a. [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] izdalo je 11. novembra 2015. okolišnu dozvolu za njihovu izgradnju i korištenje investitoru &quot;Hercegovina građevinsko zanatstvo&quot; d.o.o. Mostar – Podružnica Obnovljivi izvori Mostar.&lt;ref name=&quot;MHEBuna2015&quot;&gt;{{cite web |title=Rješenje o izdavanju okolišne dozvole za MHE &quot;Buna 1&quot; i &quot;Buna 2&quot; |url=https://voda.ekoakcija.org/sites/default/files/okolinska_dozvola_mhe_buna_1_i_buna_2.pdf |publisher=Federalno ministarstvo okoliša i turizma |date=11. 11. 2015 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Prema projektnoj dokumentaciji, obje [[elektrana|elektrane]] bile su zamišljene kao protočna postrojenja na Neretvi, s po tri proizvodne jedinice instaliranog protoka od 15 m³/s i ukupnom instaliranom snagom od po 1,8 MW.&lt;ref name=&quot;MHEBunaStudija&quot;&gt;{{cite report |title=Studija o utjecaju na okoliš za MHE Buna (MHE Buna 1 i MHE Buna 2) |publisher=Hercegovina-građevinsko zanatstvo d.o.o. Mostar |year=2015 |url=https://voda.ekoakcija.org/sites/default/files/suo_buna.pdf |access-date=1. 9. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Lokacije nisu bile na Bunici niti na samom toku Bune, nego na Neretvi približno 300 m nizvodno od ušća Bune, na području Bunskih kanala.&lt;ref name=&quot;MHEBuna2015&quot;/&gt;

Planirana izgradnja izazvala je višegodišnje protivljenje dijela lokalne zajednice i organizacija za zaštitu okoliša, koje su upozoravale na moguće posljedice po prirodni izgled i ekološke vrijednosti [[Bunski kanali|Bunskih kanala]], kao i na utjecaj na vodene organizme i prirodni režim Neretve.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_ProtestiHidroelektrane_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Protesti protiv hidroelektrana u Hercegovini |url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2016/2/8/protesti-protiv-hidroelektrana-u-hercegovini |website=Al Jazeera Balkans |date=8. 2. 2016 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Gradske vlasti Mostara su 2021. odbile izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju elektrana i pokrenule postupak njihovog brisanja iz prostornog plana.&lt;ref name=&quot;N1_mHEBuna_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Kaminić-Puce |first=Đenana |title=Odbijena saglasnost za gradnju dvije mini hidroelektrane na Buni |url=https://n1info.ba/vijesti/odbijena-saglasnost-za-gradnju-dvije-mini-hidroelektrane-na-buni/ |website=N1 Info |date=28. 7. 2021 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_mHEBuna_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Odbačen zahtjev za vodnu suglasnost za hidroelektrane na Buni kod Mostara |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mostar-buna-hidroelektrane-dozvola/31940087.html |website=Radio Slobodna Evropa |date=12. 7. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Gradsko vijeće Mostara je 2022. donijelo odluku kojom je predviđeno brisanje MHE &quot;Buna 1&quot; i &quot;Buna 2&quot; iz prostornog plana Grada Mostara.&lt;ref&gt;{{cite web |title=U Mostaru predviđeno brisanje mini hidrocentrala &quot;Buna 1&quot; i &quot;Buna 2&quot; iz prostornog plana |url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/8/31/ulica-marsala-tita-ostaje-u-mostaru |website=Al Jazeera Balkans |date=31. 8. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U julu 2024. Vlada [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] donijela je odluku o prestanku koncesijskog odnosa za korištenje voda Neretve radi izgradnje ovih hidroelektrana, čime je projekat izgubio osnovu za realizaciju.&lt;ref name=&quot;KoncesijaBuna2024&quot;&gt;{{cite web |title=Vlada HNŽ ukinula koncesiju za MHE Buna |url=https://bljesak.info/vijesti/flash/vlada-hnz-ukinula-koncesiju-za-mhe-buna/478642 |publisher=Bljesak.info |date=10. 7. 2024 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Koridor Vc ==

Područje Bunice nalazi se na trasi poddionice [[Koridor Vc|Koridora Vc]] Mostar jug – Tunel Kvanj, zbog čega su zaštita površinskih i podzemnih voda, kao i očuvanje riječnih i priobalnih staništa Bunice, među pitanjima razmatranim u projektnoj dokumentaciji. Studija utjecaja na okoliš i društvo za ovu poddionicu posebno razmatra moguće utjecaje na kvalitet vode i ekologiju voda Bune, Bunice i drugih površinskih i podzemnih voda na području trase.&lt;ref name=&quot;ESIA2020&quot;&gt;{{cite web |title=Koridor Vc u FBiH: poddionica Mostar jug – Tunel Kvanj, Studija utjecaja na okoliš i društvo |url=https://www.jpautoceste.ba/wp-content/uploads/2021/04/Studija-uticaja-na-okoli%C5%A1-i-dru%C5%A1tvo-ESIA-2020.pdf |publisher=JP Autoceste Federacije BiH |year=2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

=== Most preko Bunice ===

U okviru poddionice projektovan je most &quot;Bunica&quot;, dužine 211 m, kojim autocesta prelazi preko rijeke Bunice i lokalnog puta. Predviđene su dvije paralelne mostovske konstrukcije, za svaki saobraćajnu trasu posebno, a rasponi mosta projektovani su tako da se izbjegnu temelji u samom vodotoku i osigura nesmetan protok vode ispod konstrukcije.&lt;ref name=&quot;ESIA2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BunicaMost&quot;&gt;{{cite web |title=Koridor Vc u FBiH: Poddionica Mostar Jug-tunel Kvanj, Knjiga 2 – Tehnički prilozi uz ESIA |url=https://www.jpautoceste.ba/wp-content/uploads/2020/07/Knjiga-2-Tehnicki-prilozi-uz-ESIA.pdf |publisher=JP Autoceste Federacije BiH |year=2020 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Projektna dokumentacija posebno naglašava osjetljivost Bune i Bunice. U procjeni utjecaja navodi se da promjene količine i režima protoka mogu imati posljedice za vodene i priobalne organizme, dok je među posebno osjetljivim vrstama naveden [[bjelonogi rak]] (''Austropotamobius pallipes''), koji je u dokumentaciji označen kao ugrožena vrsta na međunarodnom i nacionalnom nivou. Zbog toga su za fazu izgradnje predviđene mjere kojima se trebaju smanjiti mogući negativni utjecaji na vodena staništa.&lt;ref name=&quot;ESIA2020&quot;/&gt;

Studija kao moguće rizike za kvalitet vode tokom izgradnje navodi, između ostalog, slučajna izlijevanja ulja i drugih materijala iz građevinske mehanizacije, nekontrolisano ispuštanje otpadnih voda iz gradilišnih kampova, kao i radove koji bi neposredno mogli zahvatiti riječno korito. Dokumentacija zbog toga predviđa mjere zaštite površinskih i podzemnih voda, upravljanje gradilištem, kontrolu incidentnih situacija i monitoring okoliša.&lt;ref name=&quot;ESIA2020&quot;/&gt;

[[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|Autoceste Federacije BiH]] su u ranijim javnim saopštenjima posebno isticale da su Bune i Bunice, zbog njihove prirodne i ekološke vrijednosti, tretirane kao osjetljiva područja te da su pri projektovanju mostova primijenjeni zahtjevi međunarodnih finansijskih institucija u pogledu zaštite okoliša.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Izgradnja poddionice Mostar jug-Tunel Kvanj od životne važnosti za grad Mostar i BiH |url=https://www.jpautoceste.ba/izgradnja-poddionice-mostar-jug-tunel-kvanj-od-zivotne-vaznosti-za-grad-mostar-i-bih/ |publisher=JP Autoceste Federacije BiH |date=21. 4. 2021 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Radovi u blizini vrela 2026. ===

U julu 2026. područje Bunice ponovo je privuklo pažnju javnosti zbog građevinskih radova povezanih s izgradnjom [[Autoput|autoceste]]. [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] saopštilo je 3. jula da je, nakon informacija iz medija i prijava građana, zatražilo hitan inspekcijski nadzor zbog radova i postavljanja cijevi za odvodnju oborinskih voda na približno 300 m od vrela Bunice. Ministarstvo je navelo da je cilj nadzora utvrditi činjenično stanje i provjeriti usklađenost radova s važećim propisima i odobrenom projektnom dokumentacijom.&lt;ref name=&quot;FMOIT2026&quot;&gt;{{cite web |title=Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo hitan inspekcijski nadzor zbog radova u blizini vrela rijeke Bunice |url=https://fmoit.gov.ba/federalno-ministarstvo-okolisa-i-turizma-zatrazilo-hitan-inspekcijski-nadzor-zbog-radova-u-blizini-vrela-rijeke-bunice/ |publisher=Federalno ministarstvo okoliša i turizma |date=3. 7. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Federalna vodna inspekcija je nakon terenskog nadzora saopštila da iz predmetnih cijevi, prema njenim nalazima, nisu ispuštane tehnološke otpadne vode za koje je nadležna federalna vodna inspekcija. U istom odgovoru navedeno je da su Buna i Bunica vodotoci II kategorije te da je za postupanje u takvim slučajevima nadležna kantonalna vodna inspekcija [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]].&lt;ref name=&quot;Inspekcija2026&quot;&gt;{{cite web |title=Federalna inspekcija o cijevima u koritu Bunice: &quot;Ne ispuštaju se vode za koje smo mi nadležni&quot; |url=https://bljesak.info/gospodarstvo/ekologija/federalna-inspekcija-o-cijevima-u-koritu-bunice-ne-ispustaju-se-vode-za-koje-smo-mi-nadlezni/568832 |publisher=Bljesak.info |date=7. 7. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

JP Autoceste FBiH su 8. jula 2026. odbacile navode da se u Bunicu ispuštaju vode s gradilišta ili oborinske vode s trase tokom buduće eksploatacije autoceste. Prema njihovom saopštenju, sistem odvodnje na predmetnom području namijenjen je odvođenju prirodnih oborinskih voda koje se i bez izgradnje autoceste slijevaju iz okolnog slivnog područja prema Bunici. Investitor je također naveo da su zaštita površinskih i podzemnih voda, sprječavanje [[Erozija|erozije]], organizacija gradilišta, monitoring okoliša i postupanje u slučaju incidenta obuhvaćeni projektnom i okolišnom dokumentacijom.&lt;ref name=&quot;Autoceste2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zaštita rijeke Bunice sastavni je dio projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc |url=https://www.jpautoceste.ba/zastita-rijeke-bunice-sastavni-je-dio-projekta-izgradnje-autoceste-na-koridoru-vc/ |publisher=JP Autoceste Federacije BiH |date=8. 7. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini jula 2026. mediji su izvijestili da je cijev postavljena u koritu Bunice zatvorena po nalogu inspekcije, dok su pojedini mještani i ekološki aktivisti zahtijevali njeno potpuno uklanjanje iz riječnog korita. U tim izvještajima nije navedeno da je utvrđeno zagađenje vode, nego je naglasak stavljen na pitanje postavljanja objekta u prirodno riječno korito i zahtjev za njegovim uklanjanjem.&lt;ref name=&quot;Cijev2026&quot;&gt;{{cite web |title=Cijev u koritu Bunice zatvorena po nalogu inspekcije, mještani traže njezino uklanjanje |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/mostar/cijev-u-koritu-bunice-zatvorena-po-nalogu-inspekcije-mjestani-traze-njezino-uklanjanje/259951/ |publisher=Hercegovina.info |date=23. 7. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Građanski aktivizam ==

Zaštita [[Buna (Mostar)|Bune]] i Bunice postala je predmet dugotrajnog građanskog i ekološkog aktivizma, posebno zbog planova za hidroenergetsko korištenje vodotoka, mogućih promjena hidrološkog režima i potrebe za očuvanjem njihovih prirodnih vrijednosti. Aktivnosti civilnog društva uključivale su javne skupove, istraživanja i praćenje [[biodiverzitet]]a, zagovaranje institucionalne zaštite, informisanje javnosti, obraćanje nadležnim institucijama te neposredne akcije čišćenja i uređenja prostora uz rijeke.&lt;ref name=&quot;CEPFfish&quot; /&gt;

=== Hidroenergetski projekti i početak organizovanog otpora ===

Jedan od značajnijih valova građanskog protivljenja hidroenergetskim projektima zabilježen je 2016, kada su se ekološke organizacije i predstavnici lokalnih zajednica Bune i Blagaja usprotivili planovima za izgradnju malih hidroelektrana &quot;Buna 1&quot; i &quot;Buna 2&quot; na lokalitetu Bunskih kanala, na ušću Bune u Neretvu. U februaru 2016. nevladine organizacije i predstavnici lokalnih zajednica tražili su povlačenje odluke o [[Koncesija|koncesiji]], upozoravajući na moguće posljedice projekta po vodni režim, prirodu i lokalno stanovništvo. Predstavnici vlasti, s druge strane, tvrdili su da postojeće studije ne ukazuju na opasnost po ekosistem i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_ProtestiHidroelektrane_2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_mHEBuna_2016&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Mirsad |title=Mini-elektrane na Buni: Investicija ili propast? |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mini-elektrane-na-buni-investicija-ili-propast/27541438.html |website=Radio Slobodna Evropa |date=9. 2. 2016 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Protivljenje projektima nastavilo se i narednih godina kroz javne kampanje i pravne postupke. Ekološka udruženje &quot;Majski cvijet&quot; i druge organizacije upozoravale su na moguće posljedice izgradnje MHE &quot;Buna 1&quot; i &quot;Buna 1&quot; po prirodne vrijednosti Bunskih kanala i vodotoka Bune i Neretve.&lt;ref name=&quot;RSE_GradjaniProstorniPlan_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Građani traže brisanje mini hidroelektrana iz Prostornog plana Mostara |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mostar-bunski-kanali-hidroelektrane/31896245.html |website=Radio Slobodna Evropa |date=13. 6. 2022 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Zaštita pritoka Neretve ===

Građanski angažman nastavljen je kroz šire aktivnosti usmjerene na zaštitu pritoka Neretve. U okviru projekta &quot;Steps Towards the Protection of Neretva Tributaries: Buna, Bunica, Begava and Trebižat&quot;, koji je od 2019. do 2022. podržao Fond za kritične ekosisteme ({{en|Critical Ecosystem Partnership Fund}}), organizacije civilnog društva provodile su istraživanja, aktivnosti zagovaranja i rad s lokalnim zajednicama. Među lokalnim partnerima bila su udruženja &quot;Majski cvijet&quot; iz Bune i Omladinski klub &quot;Novi Val&quot; iz Blagaja.

U aprilu 2025. Udruženje &quot;Dinarica&quot; i Omladinski klub &quot;Novi Val&quot; organizovali su u Blagaju javni skup &quot;Buna i Bunica – izvori života, ne smijemo dozvoliti da presuše!&quot;. Skup je bio posvećen informisanju javnosti o mogućim posljedicama projekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]] po vodne resurse i prirodnu baštinu Bosne i Hercegovine. Organizatori su posebno ukazivali na moguće posljedice po Bunu, Bunicu, Bregavu i Neretvu, kao i na pitanje dugoročnog očuvanja vodnih resursa i razvoja turizma.&lt;ref name=&quot;MostarLive_GornjiHorizonti_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Posljedice projekta „Gornji horizonti“: „Buna i Bunica – izvori života, ne smijemo dopustiti da presuše“ |url=https://mostar.live/posljedice-projekta-gornji-horizonti-buna-i-bunica-izvori-zivota-ne-smijemo-dopustiti-da-presuse/ |website=Mostar.live |date=18. 4. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su aktivnosti civilnog društva usmjerene i prema institucionalnoj zaštiti područja. U julu 2025. Grad Mostar i [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] potpisali su ugovor o sufinansiranju izrade stručne podloge za zaštitu područja Bune i Bunice, njihovih izvorišta i Bunskih kanala, u vrijednosti od 80.000 KM. Federalno ministarstvo navelo je da bi dokumentacija trebala poslužiti kao osnova za dalju institucionalnu i pravnu zaštitu područja.&lt;ref name=&quot;FMOIT_BunaBunicaZastita_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Buna i Bunica korak bliže institucionalnoj zaštiti – Pozder i Kordić potpisali ugovor |url=https://fmoit.gov.ba/buna-i-bunica-korak-blize-institucionalnoj-zastiti-pozder-i-kordic-potpisali-ugovor/ |publisher=Federalno ministarstvo okoliša i turizma |date=14. 7. 2025 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2026. Omladinski klub &quot;Novi Val&quot; potpisao je s Gradom Mostarom ugovor o izradi Stručnog obrazloženja za proglašenje zaštićenog područja rijeka Bune i Bunice. Organizacija je time preuzela stručnu i koordinacijsku ulogu u pripremi dokumentacije koja bi trebala poslužiti kao osnova za donošenje odluke o proglašenju zaštićenog područja. Prema navodima organizatora, u pripremi dokumentacije učestvuje veći broj stručnjaka iz različitih oblasti, uz terenska istraživanja i objedinjavanje podataka o prirodnim vrijednostima područja.&lt;ref name=&quot;NoviVal_ZastitaBuneBunice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Novi koraci u procesu zaštite Bune i Bunice |url=https://novival.info/novi-koraci-u-procesu-zastite-bune-i-bunice/ |website=Omladinski klub Novi val |date=1. 3. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Korak bliže zaštiti Bune i Bunice: Potpisan ugovor o izradi stručne podloge |url=https://federalna.ba/korak-blize-zastiti-bune-i-bunice-potpisan-ugovor-o-izradi-strucne-podloge-grqjo |website=Federalna.ba |date=16. 2. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Koridor Vc i odvodna cijev kod izvora Bunice ===

Novi val građanskog angažmana uslijedio je u ljeto 2026. u vezi s izgradnjom poddionice Tunel Kvanj – Buna na [[Koridor Vc|Koridoru Vc]]. Početkom jula građani su upozorili na postavljanje velike odvodne cijevi u neposrednoj blizini izvora Bunice, približno 300 metara od izvora. Udruženje građana &quot;Obećana zemlja&quot; iz [[Malo Polje (Mostar)|Malog Polja]] zatražilo je hitan inspekcijski nadzor i obustavu radova, navodeći zabrinutost zbog mogućeg ispuštanja otpadnih voda i utjecaja na rijeku i podzemne vode.&lt;ref name=&quot;Bunica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Građani traže reakciju inspekcije zbog cijevi u rijeci Bunici |url=https://bljesak.info/gospodarstvo/ekologija/gradani-traze-reakciju-inspekcije-zbog-cijevi-u-rijeci-bunici/568369 |website=Bljesak.info |date=3. 7. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FMOIT2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Autoceste2026&quot; /&gt; Organizacija je istovremeno prenijela zahtjeve lokalne zajednice za objavljivanje hidroloških i hidrogeoloških analiza, projektne dokumentacije i podataka o odobrenju izmjene projektnog rješenja.&lt;ref name=&quot;Bankwatch_BunicaPipe_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Šašivarević |first1=Sead |last2=Midžić |first2=Alma |title=Signs of trouble: Drainage pipe near the pristine Bunica river spring causes outcry as Corridor Vc construction affects Mostar communities |url=https://bankwatch.org/blog/signs-of-trouble-drainage-pipe-near-the-pristine-bunica-river-spring-causes-outcry-as-corridor-vc-construction-affects-mostar-communities |website=CEE Bankwatch Network |date=30. 7. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2026. godine pojavile su se informacije da je cijev zatvorena po nalogu inspekcije, dok su mještani i ekološki aktivisti zahtijevali njeno potpuno uklanjanje i vraćanje riječnog korita u prvobitno stanje. U kasnijim javnim istupima aktivisti su nastavili tražiti potpunu transparentnost projekta i objavljivanje stručne dokumentacije, pa je pitanje konačnog rješenja cjevovoda ostalo predmetom javne rasprave.&lt;ref name=&quot;Cijev2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zurnal_Bunica_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Stanimirović |first=Dragan |title=SEAD ŠAŠIVAREVIĆ: Zaštita Bunice nije borba za samo jednu rijeku |url=https://www.zurnal.info/clanak/zastita-bunice-nije-borba-za-samo-jednu-rijeku/29062 |website=Žurnal |date=4. 8. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon događaja u julu pokrenuta je i Građanska inicijativa za Bunicu, koja je zahtijevala veću transparentnost projekta, dostupnost relevantne projektne dokumentacije i nezavisnu stručnu provjeru mogućih utjecaja na rijeku i podzemne vode. U okviru inicijative pokrenuta je i Građanska deklaracija o rijeci Bunici, za koju je početkom augusta navedeno da ju je potpisalo više od 1.700 građana.&lt;ref name=&quot;Zurnal_Bunica_2026&quot; /&gt;

=== Druge građanske i edukativne aktivnosti ===

Građanski angažman obuhvatio je i neposredne aktivnosti očuvanja i korištenja prostora uz Bunicu. U augustu 2026. Udruženje &quot;Obećana zemlja&quot;, Omladinski klub &quot;Novi Val&quot;, Udruženje &quot;Eko Bunica&quot; i lokalna zajednica Malo Polje organizovali su dvodnevnu akciju čišćenja i uređenja lokaliteta Velika pećina. Cilj akcije bio je uklanjanje otpada i naplavina, uređenje obale i prilaza te očuvanje jednog od preostalih mjesta na gornjem toku Bunice dostupnih građanima.&lt;ref name=&quot;Mostarski_AkcijaBunica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Akcija čišćenja: „Bunica pripada svima. Zajedno je očuvajmo“ |url=https://mostarski.ba/akcija-ciscenja-bunica-pripada-svima-zajedno-je-ocuvajmo/ |website=Mostarski.ba |date=12. 8. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U junu 2026. Bunica je bila jedna od lokacija aktivnosti u okviru Festivala &quot;Sedam Rijeka&quot;, koji je promovisao hercegovačke rijeke i održivi turizam. Organizatori su festival predstavili kao nastojanje da se razvije odnos prema rijekama kao živim ekosistemima, a ne samo kao prirodnim resursima.&lt;ref name=&quot;UrbanMagazin_Festival_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Učesnici iz 11 zemalja stižu u Hercegovinu na Festival Sedam Rijeka 2026 |url=https://www.urbanmagazin.ba/ucesnici-iz-11-zemalja-stizu-u-hercegovinu-na-festival-sedam-rijeka-2026/ |website=Urban Magazin |date=20. 8. 2026 |access-date=1. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Buna (rijeka)]]
* [[Blagaj]]
* [[Bunski kanali]]
* [[Donji i Gornji horizonti]]
* [[Koridor Vc]]
* [[Malo Polje (Mostar)]]
* [[Neretva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite web |title=Preservation and Protection of the Buna and Bunica Rivers through Education |url=https://novival.info/en/preservation-and-protection-of-the-buna-and-bunica-rivers-through-education/ |website=Omladinski klub &quot;Novi Val&quot; – Eko centar Blagaj |date=24. 10. 2025}}
* {{cite web |title=Zaštita rijeke Bunice sastavni je dio projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc |url=https://www.jpautoceste.ba/zastita-rijeke-bunice-sastavni-je-dio-projekta-izgradnje-autoceste-na-koridoru-vc/ |publisher=JP Autoceste Federacije BiH |date=8. 7. 2026}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica]
* [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara]
* [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&amp;id=3&amp;lang=hr&amp;option=com_content&amp;view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3&amp;Itemid=6&amp;lang=hr |date=30. 3. 2016 }}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]</text>
      <sha1>qp5wb23w4hzwql9hbvzk3w7w6j3l99b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aktin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410570</id>
    <revision>
      <id>3923732</id>
      <parentid>3919427</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14673" sha1="cl1jypft9spaumb5mbt4mabl2ic887z" xml:space="preserve">{{Pfam box
| Symbol = Actin
| name = Actin
| image=Actin with ADP highlighted.png
| width =
| opis_slike = Dijagram  G-aktina: Označeni su [[Adenozin difosfat|ADP]] vezan za aktinsko [[aktivno mjesto]] (multikolorna struktura blizu centra figure), kao i kompleksirani  [[kalcij]]  di[[kation]] (zelena loptica)
| Pfam =PF000
| InterPro = IPR004000
| SMART =
| PROSITE = PDOC00340
| SCOP =2btf
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
}}

'''Aktin'''  je [[Globulski protein|sferni]] multi-funkcijski  [[protein]] koji formira [[mikrofilament]]e. Prvenstveno je nađen u svim [[Eukarioti|eukariotskim ćelijama]], a jedini poznati izuzetak su [[spermatozoid]]i  [[nematoda]]. Može doseći  koncentracije i preko 100 [[Mol|μM]].&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;

Proteinska masa jednog aktina  je ugrubo  42-[[dalton (jedinica)|kDa]], a on je [[monomer]]na [[protein]]ska podjedinica  dva tipa ćelijskih filamenata:  
*[[mikrofilament]]i su jedna od triju sastavnica  [[citoskelet]]a, a tanki  filamenti, dio [[mišić]]nog kontraktibilnog aparata  u  [[mišić]]nim ćelijama.  Može ga biti čak i u obliku slobodnih [[monomer]]a, zvanih   '''G-aktin''' (loptasti) ili kao dio  linearnog  [[polimer]]a  '''mikrofilamenta''',  zvanog '''F-aktin''' (nitasti), od kojih su oba esencijalna za svaku značajnu ćelijsku funkciju, kao šro su motilitet, mobilnost i  kontrakcija  [[ćelije (biologija)|ćelija]] tokom  [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]].&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hall J.  E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell.  Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Aktinska [[aminokiselina|aminokiselinska sekvenca]] je jedan od najznačajnijih [[konzervirana sekvenca|konzerviranih]] proteina jer se malo promijenio tokom [[evolucija|evolucije]], razlikujući se ne više od 20% u [[vrsta]]ma, tako raznolikih kao šro su [[alge]] i [[ljudi]].&lt;ref name=&quot;pmid6842590&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hanukoglu I, Tanese N, Fuchs E | title = Complementary DNA sequence of a human cytoplasmic actin. Interspecies divergence of 3' non-coding regions | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1983-02-05_163_4/page/673 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 163 | issue = 4 | pages = 673–678 | date = Feb 1983 | pmid = 6842590 | doi = 10.1016/0022-2836(83)90117-1 }}&lt;/ref&gt; Stoga se smatra da ima optimiziranu [[primarna struktura proteina|strukturu]]. Ima dvije razlikovne značajke: to je [[enzim]] koji polahko [[hidroliza|hidrolizira]] [[adenozin-trifosfat|ATP]], „univerzalnu energetsku valutu“ bioloških procesa. Međutim, ATP je potreban kako bi se održao njegov strukturni integritet. Njegova efikasna struktura formirana je gotovo jedinstvenim procesom [[savijanje proteina|savijanja]]. Osim toga, sposoban je izvesti više [[interakcija protein-protein|interakcija]] od bilo kojeg drugog proteina, što mu omogućuje obavljanje šireg spektra funkcija od ostalih proteina na gotovo svim razinama ćelijskog života.  [[Miozin]] je primjer proteina koji se veže za aktin. Drugi primjer je [[vilin]], koji može tkati aktin u snopove ili rezati filamente ovisno o koncentraciji [[kalcij]]skih kationa u okolnom mediju.

Aktin je jedan od najzastupljenijih proteina u [[eukarioti]]ma, gdje se nalazi u [[citoplazma|citoplazmi]]. Zapravo, [[Miocit|mišićna vlakna]] sadrži 20% ukupnih ćelijskih proteina po težini i između 1% i 5% u drugim ćelijama. Međutim, ne postoji samo jedan tip aktina; [[geni]] s kodom za aktin su definirani kao [[porodica gena]] (porodica koja u biljkama sadrži više od 60 elemenata, uključujući gene i [[pseudogen]]e i u ljudi više od 30 elemenata).&lt;ref name=&quot;Ponte_1983&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ponte P, Gunning P, Blau H, Kedes L | title = Human actin genes are single copy for alpha-skeletal and alpha-cardiac actin but multicopy for beta- and gamma-cytoskeletal genes: 3' untranslated regions are isotype specific but are conserved in evolution | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1983-10_3_10/page/1783 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 3 | issue = 10 | pages = 1783–1791 | date = Oct 1983 | pmid = 6646124 | pmc = 370040 | doi = 10.1128/MCB.3.10.1783 }}&lt;/ref&gt; To znači da [[genetičke informacije]] svake jedinke sadrže upute koje generiraju varijante aktina (zvane [[izoforme]]) koje imaju neznatno različite funkcije. To, pak, znači da eukariotski organizmi [[ekspresija gena|eksprimiraju]] različite gene, koji stvaraju: 
*α-aktin, koji se nalazi u kontraktilnim strukturama; 
*β-aktin, koji se nalazi na proširenom rubu stanica koje koriste projekciju svojih ćelijskiih struktura kao svoje sredstvo [[pokretljivost]]i; i 
*γ-aktin, koji se nalazi u fbreilama [[stresno vlakno|stresnih vlakana]].&lt;ref name=&quot;lodish&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Scott MP, Lodish HF, Berk A, Kaiser C, Krieger M, Bretscher A, Ploegh H, Amon A | title = Molecular Cell Biology | url = https://archive.org/details/molecularcellbio0000unse_q3f9 | publisher = W. H. Freeman | location = San Francisco | year = 2012 | isbn = 978-1-4292-3413-9 }}&lt;/ref&gt;

=== G-aktin ===
Snimci sa [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajućeg elektonskog mikroskopa]]  pokazuju da G-aktin ima globulsu strukturu; međutim, [[kristalografija rendgenskih zraka]] pokazuje da se svaka od ovih kuglica sastoji od dva režnja, odvojena rascjepom. Ova struktura predstavlja &quot;ATPazni nabor&quot;, koji je centar [[kinetika enzima|enzimske katalize]] koji veže ATP i [[magnezij|Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] i hidrolizira prvi u ADP plus [[fosfat]]. Ovaj nabor je konzervirani strukturni motiv koji se također nalazi u drugim proteinima koji stupaju u interakciju s trifosfatnim [[nukleotid]]ima, kao što je [[heksokinaza]] (enzim koji se koristi u energiji [[metabolizam]]a) ili u [[Hsp70]] proteini (porodica proteina koji imaju važnu ulogu u [[savijanje proteina|savijanju proteina]]).&lt;ref name=&quot;url_NCBI_CDD_cd00012&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cdd/cddsrv.cgi?uid=28896 | title = cd00012: ACTIN | website = Conserved Domain Database | publisher = U.S. National Center for Biotechnology Information (NCBI) | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20171205135749/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cdd/cddsrv.cgi?uid=28896 | archive-date = 5. 12. 2017 }}&lt;/ref&gt;

=== F-aktin ===
[[Slika:Actin filament atomic model.png|thumb|280px|F-aktin: površinski prikaz ponavljanja 13 podjedinica zasnovanih na modelu aktinskih niti Kena Holmesa&lt;ref name=&quot;Holmes_1990&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Holmes KC, Popp D, Gebhard W, Kabsch W | title = Atomic model of the actin filament | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1990-09-06_347_6288/page/44 | journal = Nature | volume = 347 | issue = 6288 | pages = 44–49 | date = Sep 1990 | pmid = 2395461 | doi = 10.1038/347044a0 | bibcode = 1990Natur.347...44H | s2cid = 4317981 }}&lt;/ref&gt;]]
Klasični opis F-aktina kaže da ima nitastu strukturu koja se može smatrati jednolančanom [[Dekstrorotacija i levorotacija|levorotirajućim]] [[spirala]]ma s rotacijom od 166° oko zavojne osi i aksijalnom prevodu 27,5 [[angstrem|Å]], ili jednolančane [[Dekstrorotacije i levorotacije|dekstrorotacijske]] spirale sa ukrštenim razmakom od 350–380 Å, pri čemu je svaki aktin okružen sa još četiri.&lt;ref name=&quot;Devlin_2006&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Devlin TM | title = Bioquimica | publisher = Reverté | location = Barcelona | year = 2006 | isbn = 978-84-291-7208-9 | url = https://books.google.com/books?id=p3DCb9lTLx8C&amp;q=la+miosina+se+une+a+la+actina+residuo&amp;pg=PA1021 }}&lt;/ref&gt; Simetrija aktinskog polimera na 2,17 podjedinica po zavoju spirale nije kompatibilna sa stvaranjem [[kristal]]a s, što je moguće samo sa simetrijom od tačno 2, 3, 4 ili 6 podjedinica po okretu. Stoga se moraju konstruirati [[Molekularno modeliranje|modeli]] koji objašnjavaju ove anomalije pomoću podataka iz [[Elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]], krio-elektronske mikroskopije, kristalizacije dimera u različitim položajima i [[rendgenska kristalografija|difrakcije rendgenskih zraka]].Treba naglasiti da nije ispravno govoriti o &quot;strukturi&quot; molekula dinamičan poput aktinske niti. U stvarnosti, radi se o različitim strukturnim stanjima, u njima mjerenje aksijalnog prijenosa ostaje konstantno na 27,5 Å, dok podaci o rotaciji podjedinice pokazuju značajnu varijabilnost, s pomacima do 10% od uobičajenog optimalnog položaja. Čini se da neki proteini, poput [[kofilin]]a povećavaju ugao zaokreta, ali opet se to može tumačiti kao uspostavljanje različitih strukturnih stanja. To bi moglo biti važno u procesu polimerizacije.&lt;ref name=&quot;Reisler_2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reisler E, Egelman EH | title = Actin structure and function: what we still do not understand | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 282 | issue = 50 | pages = 36133–36137 | date = Dec 2007 | pmid = 17965017 | doi = 10.1074/jbc.R700030200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Manje je slaganja u vezi s mjerenjima radijusa okretanja i debljine filamenta: dok su prvi modeli imali dužinu od 25 Å, sadašnji podaci o difrakciji rentgenskih zraka, potkrijepljeni krio-elektronskom mikroskopijom, ukazuju na dužinu od 23,7 Å. Ove studije su pokazale tačne dodirne tačke između monomera. Neki su formirani s jedinicama istog lanca, između &quot;bodljikavog&quot; kraja na jednom monomeru i &quot;šiljastog&quot; kraja sljedećeg. Dok monomere u susjednim lancima ostvaruju bočni kontakt kroz izbočine iz poddomene IV, pri čemu su najvažnije projekcije one nastale od [[C-kraj]]a i [[hidrofob]]ne veze, koju čine tri tijela s ostacima 39–42, 201–203 i 286. Ovaj model sugerira da niti formiraju monomerw u formi &quot;lista&quot;, u kojoj se poddomeni okreću sami oko sebe, ovaj oblik se također nalazi u homologu bakterijskog aktina [[MreB]].

Smatra se da polimer F-aktina ima strukturnu polarnost, zbog činjenice da su sve podjedinice mikrofilamenta usmjerene prema istom kraju. Ovo dovodi do konvencije imenovanja: kraj koji posjeduje podjedinicu aktina kojoj je izloženo mjesto vezanja ATP-a naziva se &quot;(–) kraj&quot;, dok se suprotni kraj gdje je rascjep usmjeren na drugi susjedni monomer naziva &quot;(+) kraj&quot;. Termini &quot;šiljasti&quot; i &quot;bodljikavi&quot; odnose se na dva kraja mikrofilamenata, a  proizlaze iz njihovog izgleda pod [[elektronski mikroskop|transmisijskim elektronskim mikroskopom]] kada se uzorci pregledaju nakon tehnika pripreme koja se naziva &quot;dekoracija&quot;. Ovaj metod se sastoji od dodavanja [[miozin]]skih S1 fragmenata u [[tkivo]] koje je fiksirano [[taninska kiselina|taninskom kiselinom]]. Ovaj miozin tvori polarne veze s aktinskim monomerama, što dovodi do konfiguracije koja izgleda kao strijele s perjastim perjanicama duž svoje osovine, gdje je osovina aktin, a strelica je miozin. Sljedeći ovu logiku, kraj mikrofilamenta koji nema ispupčeni miozin naziva se točka strelice (- kraj), a drugi kraj se naziva bodljikavim krajem (+ kraj). S1 fragment se sastoji od domena glave i vrata [[miozin II|miozina II]]. U fiziološkim uvjetima, G-aktin ([[monomer]]ni oblik) se ATP-om transformira u F-aktin ([[polimer]]ni oblik), gdje je uloga ATP-a bitna.&lt;ref name=&quot;Geneser_1991&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Geneser F | title = Histologi | publisher = Munksgaard | year = 1981 | page = 105 | isbn = 978-87-16-08418-7 | url = https://books.google.com/books?id=-C3MOAAACAAJ }}&lt;/ref&gt;

Spiralna nit F-aktina koja se nalazi u mišićima također sadrži molekulu [[tropomiozin]]a, koji je protein dug 40 [[nanometar]]a, omotan oko spirale F-aktina.  Tokom faza mirovanja, tropomiozin pokriva [[aktivna mjesta]] aktina tako da se interakcija aktin-miozin ne može dogoditi i proizvesti mišićnu kontrakciju. Postoje i druge proteinske molekule vezane za niti tropomiozina, to su [[troponin]]i koji imaju tri polimera: [[troponin I]], [[troponin T]] i [[troponin C]].&lt;ref name=&quot;Hall_2006&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Hall JE, Guyton AC | title = Textbook of medical physiology | url = https://archive.org/details/textbookofmedica0000guyt | url-access = limited | publisher = Elsevier Saunders | location = St. Louis, Mo | year = 2006 | page = [https://archive.org/details/textbookofmedica0000guyt/page/76 76] | isbn = 978-0-7216-0240-0 }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Miozin]]
*[[Mišić]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Actin}}
* [http://www.cytoskeleton.com/actin-staining-techniques Actin Staining Techniques (Live and Fixed Cell Staining)]
* [http://www.mechanobio.info/modules/go-0030041#1_go-0030041 MBInfo - Actin Filaments (F-actin) grow from the polymerization of G-actin monomers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160329103404/http://www.mechanobio.info/modules/go-0030041#1_go-0030041 |date=29. 3. 2016 }}
* [http://www.mechanobio.info/modules/go-0003779 MBInfo - Actin Binding] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160401091225/http://www.mechanobio.info/modules/go-0003779 |date=1. 4. 2016 }}
* [http://www.mechanobio.info/modules/go-0045010 MBInfo - Actin Nucleation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415184526/http://www.mechanobio.info/modules/go-0045010 |date=15. 4. 2016 }}
* [http://www.pdbe.org/emsearch/actin* 3D macromolecular structures of actin filaments from the EM Data Bank(EMDB)]{{Mrtav link}}

[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Lokomotorni sistem]]
[[Kategorija:Mišići]]
[[Kategorija:Autoantigeni]]</text>
      <sha1>cl1jypft9spaumb5mbt4mabl2ic887z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abiogeneza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410860</id>
    <revision>
      <id>3923710</id>
      <parentid>3921455</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:11:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52003" sha1="mvzozr2u1rrikke05c0x8q9gty9478j" xml:space="preserve">{{Evolucija|expanded=Prirodna historija}}
[[Datoteka:Stromatolites.jpg|desno|thumb|200px|[[Prekambrij]]ski [[stromatolit]]i u ''Siyeh formacijama'' ([[Purcell supergrupa]]), [[Nacionalni park Glacier]], [[SAD]]&lt;br&gt; U 2002. godini, rad u naučnom časopisu ''[[Nature]]'' predložio je da ove 3,5 milijarde godina stare geološke formacije sadrže fosilizirane [[mikroorganizam|mikrobe]] [[cijanobakterije]]. Ovo je dokaz da su one jedna od najstarijih poznatih oblika života na [[Zemlja|Zemlji]].]]
'''Abiogeneza''' ili '''biopoeza''' je prirodni proces nastanka prvog [[život]]a iz nežive materije kao što su jednostavni [[organski spoj]]evi. Vjeruje se da se abiogeneza desila prije 3,8 do 4,1 milijardi godina, a istraživana je u kombinaciji laboratorijskih eksperimenata i [[genetički kod|genetičkih informacija]] današnjih organizama. Tako je bilo moguće doći do razumnih pretpostavki o tome koji su hemijski procesi doveli do nastanka živih sistema. Abiogeneza se proučava sa tri glavna aspekta: 
* [[geofizika|geofizički]], 
* [[hemija|hemijski]] i 
* [[biologija|biološki]],&lt;br&gt; a eksperimenti se danas sve češće temelje na pokušaju sinteze sva tri područja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Warmflash |first1=David |last2=Warmflash |first2=Benjamin |date=novembar 2005 |title=Did Life Come from Another World? |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2005-11_293_5/page/64 |journal=[[Scientific American]] |location=Stuttgart |publisher=[[Georg von Holtzbrinck Publishing Group]] |volume=293 |issue=5 |pages=64–71 |doi=10.1038/scientificamerican1105-64 |issn=0036-8733}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Yarus|2010|p=47}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Peretó |first=Juli |year=2005 |title=Controversies on the origin of life, http://www.im.microbios.org/0801/0801023.pdf |format=PDF |journal=[[International Microbiology]] |location=Barcelona |publisher=Spanish Society for Microbiology |volume=8 |issue=1 |pages=23–31 |pmid=15906258 |issn=1139-6709 |access-date=1. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112|title=Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon|author=Elizabeth A. Bell|publisher=|access-date=8. 4. 2016|archive-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106224608/http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112|url-status=dead|archive-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106224608/http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Davies, Paul (1998): The Fifth Miracle, Search for the origin and meaning of life&quot; 9Penguin&lt;/ref&gt;

Postoje mnogi pristupi u istraživanju nastanka [[replikacija DNK|samoreplicirajuće molekule]]. Danas je najprihvaćenija [[hipoteza]] da je život na Zemlji potekao preko [[RNK]] prapočetaka, iako život utemeljen na razmnožavanju RNK možda nije bio prvi koji je postojao. [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyev]] i slični eksperimenti su pokazali da [[aminokiseline]], koje su osnovni sastojci života, mogu biti sintetizirane iz anorganskih spojeva, u uslovima za koje se pretpostavlja da su slični onima u ranim fazama postojanja planete [[Zemlja]]. Brojni eksperimenti su usredsređeni na to kako je [[kataliza]] u hemijskim sistemima mogla omogućiti nastanak prekursorskih [[molekula]], koje su za samo neophodne za razmnožavanje. Tako složene [[organski spoj|organske molekule]], koje su pronađene u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i međuzvjezdanom prostoru, mogle su biti početni materijal za razvoj života na Zemlji. Prema hipotezi [[panspermija|panspermije]], mikroskopski život bi mogao postojati širom [[svemir]]a i biti raznošen [[meteorit]]ima, [[asteroid]]ima i ostalim manjim nebeskim tijelima. Pretpostavlja se da je [[biohemija]] života počela odmah nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]], prije 13.8 milijardi godina, tokom epohe kada je svemir bio star &quot;samo&quot; 10 do 17 miliona godina.&lt;ref name=&quot;Ralser 2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keller |first1=Markus A. |last2=Turchyn |first2=Alexandra V. |last3=Ralser |first3=Markus |date=25. 3. 2014 |title=Non‐enzymatic glycolysis and pentose phosphate pathway‐like reactions in a plausible Archean ocean |journal=[[Molecular Systems Biology]] |location=Heidelberg, Germany |publisher=EMBO Press on behalf of the [[European Molecular Biology Organization]] |volume=10 |issue=725 |doi=10.1002/msb.20145228 |issn=1744-4292 |pmc=4023395 |pmid=24771084}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Science 2015&quot;&gt;{{cite news |last=Perkins |first=Sid |date=8. 4. 2015 |title=Organic molecules found circling nearby star |url=http://news.sciencemag.org/chemistry/2015/04/organic-molecules-found-circling-nearby-star?rss=1 |work=[[Science (journal)|Science]] |type=News |location=Washington, D.C. |publisher=[[American Association for the Advancement of Science]] |issn=1095-9203 |access-date=2. 6. 2015 |archive-date=13. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220113164315/https://www.science.org/content/article/organic-molecules-found-circling-nearby-star |url-status=dead |archive-date=13. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220113164315/https://www.science.org/content/article/organic-molecules-found-circling-nearby-star }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=King |first=Anthony |date=14. 4. 2015 |title=Chemicals formed on meteorites may have started life on Earth, http://www.rsc.org/chemistryworld/2015/04/meteorites-may-have-delivered-chemicals-started-life-earth |work=[[Chemistry World]] |type=News |location=London |publisher=[[Royal Society of Chemistry]] |issn=1473-7604 |access-date=17. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Saladino |first1=Raffaele |last2=Carota |first2=Eleonora |last3=Botta |first3=Giorgia |last4=Kapralov |first4=Mikhail |last5=Timoshenko |first5=Gennady N. |last6=Rozanov |first6=Alexei Y. |last7=Krasavin |first7=Eugene |last8=Di Mauro |first8=Ernesto |display-authors=3 |date=13. 4. 2015 |title=Meteorite-catalyzed syntheses of nucleosides and of other prebiotic compounds from formamide under proton irradiation |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[National Academy of Sciences]] |volume=112 |issue=21 |doi=10.1073/pnas.1422225112 |pages=E2746–E2755 |issn=1091-6490 |pmid=25870268}}&lt;/ref&gt;

Zemlja je unatoč svemu, jedino mjesto u svemiru za koje se pouzdano zna da je kolijevka [[život]]a. Procjenjuje se da starost Zemlje iznosi oko 4,54 milijardi godina, a najraniji nepobitni dokaz života na njoj potiče od prije 3,5 milijardi godina, iz epohe [[eoarhaik]]a. Pronađeni su fosili [[mikroskop]]skih oblika života u 3,48 milijardi godina starim pješčenjacima Zapadne [[Australija|Australijje]]. Drugi stariji fizički dokazi materija biološkog porijekla jesu [[grafit]]i u 3,7 milijardi godina starim metasedimentnim stijenama, koje su otkrivene na jugozapadnom dijelu [[Grenland]]a i ''ostaci biotičkog života', koji potiču od prije 4,1 milijardi godina, a nađeni su u starim stijenama Zapadne Australije. Prema jednom od istraživanja. ''Ako se život na Zemlji pojavio relativno brzo ... onda bi mogao biti uobičajen i u svemiru.

== Rani geofizički uslovi ==
Prema nedavnim istraživanjima, potpomognutim kompjuterskim modelima, složene organske molekule potrebne za život, mogle su nastati u protoplanetarnom disku svemirske prašine koji je obavijao [[Sunce]] prije nastanka Zemlje. [[Kompjuter]]ske analize ukazuju da se isti proces mogao zbiti i oko drugih [[zvijezda]] koje su okružene [[planeta]]ma. Vjeruje se da je Zemlja u doba [[hadij]]a imala sekundarnu [[atmosfera|atmosferu]] stvorenu oslobađanjem [[plin]]ova iz stijena, koje su nastale od velikih planetezimalnih čvrstih objekata, pri sudarima sa Zemljom. Prvo se smatralo da se Zemljina tadašnja atmosfera sastojala od hidirda –[[metan]]a, [[amonijak]]a i [[voda|vodene pare]], te da se početak života pojavio u takvim uslovima, pogodnim za nastanak [[organski spoj|organskih molekula]]. Prema kasnijim modelima, koji su zasnovani na proučavanju starih [[mineral]]a, u kasnom hadiju, atmosfera se uglavnom sastojala od [[dušik]]a i [[ugljik dioksid]]a, uz manje količine [[ugljik-monoksid]]a, [[vodik]]a i spojeva [[sumpor]]a. Kako je Zemlji nedostajala [[gravitacija]] kojom bi se zadržao molekulski vodik, ta se komponenta vjerojatno brzo izgubila, već tokom hadija, zajedno s nekim drugim prvobitnim inertnim plinovima. [[Otopina]] ugljendioksida (CO2) u vodi je doprinijela da mora budu blago kisela, uz [[pH vrijednost]] oko 5,5. Tadašnja atmosfera se opisuje kao ''gigantska produktivna hemijska laboratorija na otvorenom''. Bila je slična mješavini plinova koju oslobađaju [[vulkan]]i, a takva se i danas upotrebljava u proučavanju abiotskih hemijskih pojava i procesa. Okeani su se najvjerojatnije pojavili u periodu hadija, oko 200 miliona godina nakon Zemljinog nastanka i to u vrućim uslovima, sa temperaturama od oko 100 °C. A [[pH vrijednost]] je bila, vjeruje se, oko 5,8 i brzo se povećavala prema neutralnoj. Na to posebno upućuje datiranje 4,404 milijardi godina starih kristala [[cirkon]]a sa planine [[Narryer]] u Zapadnoj Australiji, što ukazuje da su okeani i kontinentalna kora već postojali, unutar perioda od oko 150 miliona godina nakon nastanka Zemlje. Unatoč vjerovatno povećanoj vulkanskoj aktivnosti i postojanju brojnih manjih [[tektonska ploča|tektonskih ploča]], predloženo je da je prije između 4,4 i 4,3 milijardi godina, Zemlja bila vodena sredina sa veoma malo ili nimalo kontinentalne kore, sa ekstremno turbulentnom [[atmosfera|atmosferom]] i [[hidrosfera|hidrosferom]], koje su bile izložene jakom [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom]] (UV) i kosmičkom zračenju, sa učestalim udarima [[meteor]]a. [[Hadij]]sko okruženje je bilo izuzetno opasno za današnje oblike života. Česti sudari s velikim objektima (promjera i do 500 kilometara) bili bi dovoljni da steriliziraju planetu i dovedu do potpunog [[evaporacija|isparavanja]] današnjih okeana i ostalih vodenih površina unutar nekoliko mjeseci stalnih udara. Za to vrijeme, vrela para bi zajedno s plinovima iz stijena stvarala oblake na visokoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]], koji bi u potpunosti prekrili planetu. Protokom vremena bi na nižim visinama počele kiše, a visina oblaka bi se postepeno smanjivala tokom idućih 2.000 godina, što bi povratilo okeane na njihovu prvobitnu dubinu, ali tek nakon 3.000 godina poslije udara.

== Najraniji biološki dokazi prisustva života na Zemlji ==
Postojeći dokazi upućuju da je rani život na Zemlji sigurno postojao prije najmanje 3,5 milijardi godina tokom [[eoarhaik]]a. O Tome svjedoče fizički dokazi grafita biološkog porijekla u metasedimentnim stijenama jugozapadnog [[Grenland]]a, čija starost je utvrđena na oko 3,7 milijardi godina prije današnjice, kao i fosili [[mikroorganizam]]a u 3,48 milijardi godina starom pješčenjaku Zapadne Australije. Okeanograf [[Gustaf O. Arrhenius]] pronašao je 3,7 milijardi godina stare dokaze ranog života u stijenama ostrva [[Akilia]], blizu jugozapadnog Grenlanda. Koristeći spektrometrijsku analizu, identifikovao je [[radiougljik|izotope ugljika]], koji su nedvojbeno biološkog porijekla. Na Strelley Poolu, u Pilbarra regiji Zapadne Australije, pronađeni su [[fosil]]ni ostaci života koji upućuju na [[turbelaria|tubularne]] ćelije koje su [[autotrof]]no – [[Fotosinteza|fotosintezom]] oksidirale [[sumpor]], u nedostatku [[kisik]]a. Nedavno su geohemičari sa [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskog univerziteta]] u [[Los Angeles]]u (UCLA) pronašli dokaze da je život vjerojatno postojao na Zemlji prije najmanje 4,1 milijardi godina – 300 miliona godina prije nego što su na to upućivala pretrhodna istraživanja.

U ranijem periodu od nastanka planete Zemlje, između 3,8 i 4,1 milijardu godina, promjene u [[orbita]]ma gigantskih planeta vjerojatno su dovele do teškog bombardovanja [[asteroid]]ima i [[kometa]]ma. Da je život postojao u to vrijeme, udari bi sterilizovali Zemlju. Geološki gledano, hadijska Zemlja je trebala biti daleko aktivnija nego u bilo koje drugo doba svoje prošlosti. Istraživanja meteorita su pokazala da su [[radioaktivni izotopi]], kao što je [[aluminij]]-26 s dužinom poluživota od 7,17×105 godina i [[kalij|kalija-40]], s poluživotom od 1,250×109 godina, pretežno proizveden u [[supernova]]ma, bili daleko češći.
 
Istraživanje Kevina A. Mahera i Davida J. Stevensona pokazalo je da duboko hidrotermno okruženje pruža povoljne uslove za nastanak života, čime se abiogeneza mogla ostvariti vrlo rano, već u periodu između 4,0 do 4,2 milijardi godina prije današnjice. S druge strane, ukoliko se odvijala saamo na površini Zemlje, mogla se najranije desiti u razdoblju od prije 3,7 do 4 milijarde godina.

== Historija ==
== Spontana generacija ==
Hipoteza o &quot;spontanoj generaciji&quot; počiva na stanovištu da se i sada određeni oblici života spontano rađaju iz nežive materije, kao naprimjer, [[muha|muhe]] iz pokvarenog mesa ili [[pčele]] iz cvijeća, što su njene pristalice imenovali [[heterogeneza|heterogenezom]]. Takvo vjerovanje, svoje historijske korijene ima još od [[Aristotel]]ovog učenja i [[Antička Grčka|antičke Grčke]] [[filozofija|filozofije]], a podžavali su ga i zapadni učenjaci sve do 19. stoljeća. Smatralo se da se određeni, kompleksni živi organizmi spontano stvaraju iz raspadajućih organskih sastojaka. Prema [[Aristotel]]u, bila je lahko uočljiva istina da lisne uši dolaze iz rose koja pada na biljke, muhe iz truhle materije, miševi iz prljavog sijena itd. U 17. stoljeću, započeto je provjeravanje takvih i sličnih pretpostavki. Tako je [[1646]]. [[Thomas Browne]] objavio djelo ''Pseudodoxia Epidemica'' u kojem je opovrgavao lažna vjerovanja. Njegov savremenik, [[Alexnder Ross]] pokušao ga je osporiti, uz optužbe da dovodi u pitanje [[razum]], osjetila i iskustvo. U [[1665]]., [[Robert Hooke]] objavljuje prve crteže [[mikroorganizm]]a, a zazim je, [[1676]]., [[Antonie van Leeuwenhoek]] opisao i nacrtao mikroorganizme za koje se danas zna da su bili [[protozoa]] (praživotinje) i [[bakterije]]. Mnogi su tada smatrali da su mikroorganizmi dokaz [[spontana generacija|spontane generacije]] jer su pretpostavljali da su suviše jednostavni za [[spolno razmnožavanje]], a nespolno putem [[mitoza|ćelijske diobe]] još nije bilo poznato. Van Leeuwenhoeka su zaintrigirale tada prihvaćene ideje da muhe spontano nastaju iz truleži, a [[žabe]] iz mulja. Demonstriranjem putem raznih eksperimenata – od otvorene i zatvorene inkubacije mesa do detaljnog proučavanja razmnožavanja [[insekt|insekata]] – do 1680-ih je postao siguran da je ideja o spontanoj generaciji neodrživa.

Prvi poznati eksperimentalni dokaz protiv mogućnosti pojave spontane generacije pojavio se tek kada je [[1668]]. [[Francesco Redi]] pokazao da se u mesu ne pojavljuju crvi ukoliko se muhama onemogući da polažu jajašca na meso. Postepeno se isto potvrdilo za sve testirane više i vidljive organizme. Prva alternativa je bila [[teorija biogeneze]], tj. da svako živo biće nastalo iz već postojećeg živog bića ([[Latinski jezik|latinski]] ''omne vivum ex ovo'' = sve živo iz jajeta). Godine [[1768]]., [[Lazzaro Spallanzani]] je pokazao da su [[mikrob]]i prisutni u zraku, te se mogu ubiti kuhanjem u ključaloj vodi. Nakon toga, [[1861]]. [[Louis Pasteur]] je u više eksperimenata pokazao nalaz da se organizmi kao što su [[bakterije]] i [[kvasci]] ne pojavljuju spontano u samoj sterilnoj, bogatoj hranljivoj podlozi, već samo onda kada tu dospiju izvana. Zahvaljujući Pasteurovim i ostalim dokazima, do sredine 19. stoljeća, teorija biogeneze je nakupila toliko podrške, da je teorija spontane generacije bila uspješno opovrgnuta.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-592-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;&gt;Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-581-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

== Porijeklo naziva ''biogeneza'' i ''abiogeneza'' ==
Prvo spominjanje izraza ''biogeneza'' se uobičajeno pripisuje ili Henryju Charltonu Bastianu ili Thomasu Henryju Huxleyju. Bastian ga je upotrijebio oko [[1869]]., u neobjavljenom razgovoru s Johnom Tyndallom, upotrebljavajući ga u značenju ''porijeklo života'' ili ''početak''. Godine [[1870]]., Huxley je u svojstvu ''Britanskog društva za unapređenje nauke'' objavio pismo pod naslovom ''Biogeneza i abiogeneza''. Upotrijebio je naziv biogeneza suprotno od Bastianpoda i uveo pojam abiogeneze za nastanak živoga iz nežive materije. Zbog drugačije upotrebe ovog naziva, Bastian je [[1871]]. u predgovoru svoje knjige uveo novi naziv ''archebiosis'' za proces postanka života, za ono što je prethodno nazivao biogenezom. Međutim, Huxley je uveo naziv abiogeneza, dok je biogeneza koristio samo za nastanak živog od prethodno živog.

== Pasteur i Darwin ==
[[Datoteka:Louis Pasteur en 1857.jpg|Louis Pasteur|alt=Louis Pasteur in 1857|thumb|desno|Pasteur, [[1857]].]]
[[Datoteka:Charles Darwin seated crop.jpg|mini|250px]]
Pasteur je [[1864]]. zabilježio: {{Citat|Nikad se doktrina spontane generacije neće oporaviti od ovog smrtonosnog udarca jednostavnim eksperimentom''.}} Alternativna hipoteza porijekla života bila je nastanak Zemaljskog života negdje drugdje u svemiru. Bernal je to kritikovao tvrdeći da je ona istovjetna drugim hipotezama zasnovanim na [[Metafizika|metafizičkim]], duhovnim predlošcima i da se svodi na stvaranje [[dizajn]]om, odnosno kreacijom. Po njemu takva bi teorija o porijeklu života bila nenaučna, a brojni naučnici su život shvatali kao rezultat neke unutrašnje ''životne sile'' ([[latinski jezik|latinski]] ''vis vitalis'') čiji je posebni pobornik bio Henri Bergson, u kasnom dijelu 19. stoljeća.

Koncept [[evolucija|evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] okončao je eru metafizičkih [[teologija|teoloških]] pretpostavki. U pismu [[Joseph Dalton Hooker|Josephu Daltonu Hookeru]], 1. februara [[1871]]., Darwin se osvrnuo na pitanje porijekla života, uz napomenu da je prvobitna iskra života mogla nastati u malom, toplom [[jezero|jezeru]] koje je bilo bogato raznim solima [[amonijak]]a i [[fosfor]]a u kombinaciji sa [[svjetlost|sasvjetlošću]], [[toplota|toplotom]] i [[elektricitet]]om, što je moglo dovesti do stvaranja [[protein]]skih sastojaka spremnih za daljnji razvoj kompleksnijih promjena. Naveo je i kako bi se danas takva početna materija raspala ili apsorbirala, što se nije moglo desiti u vremenima prije postanka živih bića. Ukratko, istraživanje pojave života ovisno je o umjetnoj proizvodnji [[organski spoj|organskih komponenti]] u sterilnim laboratorijskim uslovima.

== Hipoteza o primordijalnoj supi ==

Sve do [[1924]]., nije bilo novih značajnijih istraživanja ili teorija o porijeklu života. Tada je [[Aleksandar Ivanovič Oparin]] došao do zaključka da [[kisik]] sprečava sintezu određenih organskih sastojaka, a koji su nužni gradivni blokovi za evoluciju života. U knjizi ''Porijeklo života'', Oparin je predložio da se ''spontana generacija života'' (koju je kao hipotezu svojevremeno napadao [[Louis Pasteur]]) jednom uistinu desila, ali je u sadašnjim uslovima nemoguća, jer su se oni iz ranog perioda postojanja Zemlje bitno izmijenili te bi postojeći organizmi odmah konzumirali bilo kakav spontano nastali organizam. Oparin je tvrdio da se prasupa organskih molekula može stvoriti u [[atmosfera|atmosferi]] bez kisika uz pomoć [[sunce|sunčeve svjetlosti]]. Te bi se molekule mogle kombinovati na još složenije načine, sve dok ne bi nastale kapljice [[koacervat]]a. Takve kapljice bi narastale međusobnim spajanjem i razmnožavale se putem fisije u kapljice kćeri, pa tako imale primitivni [[metabolizam]], u kojem bi preživjele strukture koje pridonose integritetu ćelije, a izumrli oni koji nemaju takva svojstva. Mnoge moderne teorije o nastanku života, kao razumno polazište, uzimaju Oparinove ideje.
U nešto zrelijem obliku, [[Robert Shapiro]] je sažeo teoriju primordijalne supe Oparina i J.B.S. Haldanea: 
1.	rana Zemlja je imala hemijski [[redoks|reducirajuću]] [[atmosfera|atmosferu]];
2.	atmosfera je izložena različitim oblicima [[energija|energije]], proizvela jednostavne organske spojeve ([[monomer]]e);
3.	ti su se sastojci nakupili u supi koja je mogla biti rasprostranjena na raznim mjestima (obala, hidrotermalni izvori i sl.).;
4.	tokom daljnjih izmjena u supi su se razvili složeni organski [[polimer]]i i samim tim, [[život]].

Približno istovremeno, Haldane je predložio da su Zemljini prebiotički okeani bili drugačiji od svojih današnjih oblika i da su mogli formirati vruću razrijeđenu supu, u kojoj su mogli nastati [[organski spoj]]evi. Bernal je tu ideju nazvao ''biopoiesis'' ili ''biopoesis'' = proces kojim živa materija evoluira iz samoobnovljivih ali neživih [[molekula]], uz napomenu da se ta biopoeza odvijala kroz veći broj međufaza. 
[[Datoteka:Miller1999 no frame.jpg|160px|mini|Stanley Miller]]
[[Datoteka:Miller-Urey experiment-en.svg|mini|350px|Prikaz Miller-Uryjevog eksperimenta.]]

Jedna od najvažnijih eksperimentalnih podrški teoriji prasupe pojavila se [[1952]]., kada su [[Stanley L. Miller]] i [[Harold C. Urey]] izveli pokus koji je pokazao kako se organske molekule mogu spontano stvoriti iz [[anorganski spoj|anorganskih spojeva]], u uslovima koje je predlagala Oparin-Haldaneova hipoteza. U tom poznatom [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyevom eksperimentu]] korištena je vrlo ograničena smjesa [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[vodik]]a, kako bi uz vještačka električna pražnjenja, nastali osnovni organski [[monomer]]i poput [[aminokiselina]]. To je bio direktan dokaz druge od četiri navedene tačke hipoteze primordijalne supe. Mješavina vode, vodika, metana i amonijaka u eksperimentu kružila kroz aparaturu koja je pridodavala električne iskre. Nakon jedne sedmice ispostavilo se da je 10% do 15% [[ugljik]]a u sistemu pripadalo racemičnoj smjesi organskih spojeva uključujući i [[aminokiseline]], koje su glavni gradivni blokovi [[protein]]a.
Osnovna hipoteza Oparina, Haldanea, Bernala, Millera i Ureya bila je da su uslovi na ranoj Zemlji pogodovali hemijskim reakcijama koje su sintetizirale istu grupu složenih organskih spojeva iz takvih jednostavnih prekursora. Tokom [[2011]]. izvedena je ponovna analiza spremljenih bočica s originalnim ekstraktima iz Miller-Ureyeovg eksperimenta, zahvaljujući naprednijoj analitičkoj opremi, koja je pokazala još više biohemijskih sastojaka nego što je prvobitno utvrđeno 1950-ih. Jedan od najvažnijih pronalazaka bile su 23 različite [[aminokiseline]], daleko više od 5 prvobitno registrovanih. Bernal je ipak tvrdio da nije dovoljno objasniti način nastanka takvih molekula, već je neophodno doći do [[fizikalna hemija|fizičko-hemijskog]] objašnjenja porijekla molekula koje ukazuju na nekadašnje prisustvo prikladnih početnih sastojaka i izvora energije.

== Proteinoidne mikrosfere ==
[[Datoteka:Phospholipids aqueous solution structures.svg|mini|300px|Tri glavne strukture [[fosfolipid]]a spontanog rastvora: [[liposom]] (blizak dvosloju), [[micela]] i dvosloj.]]
[[Datoteka:010 small subunit-1FKA.gif|thumb|350px|desno|Molekulska structura [[ribosom|30S podjedinice ribosoma]] ''[[Thermus thermophilus]]''.&lt;ref name=&quot;Venki&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wimberly |first1=Brian T. |last2=Brodersen |first2=Ditlev E. |last3=Clemons |first3=William M., Jr. |last4=Morgan-Warren |first4=Robert J. |last5=Carter |first5=Andrew P. |last6=Vonrhein |first6=Clemens |last7=Hartsch |first7=Thomas |last8=Ramakrishnan |first8=V. |authorlink8=Venkatraman Ramakrishnan |display-authors=3 |date=21. 9. 2000 |title=Structure of the 30S ribosomal subunit |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-09-21_407_6802/page/327 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=407 |issue=6802 |pages=327–339 |doi=10.1038/35030006 |issn=0028-0836 |pmid=11014182}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bernstein&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bernstein |first1=Harris |last2=Byerly |first2=Henry C. |last3=Hopf |first3=Frederick A. |last4=Michod |first4=Richard A. |last5=Vemulapalli |first5=G. Krishna |display-authors=3 |date=juni 1983 |title=The Darwinian Dynamic |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1983-06_58_2/page/185 |journal=[[The Quarterly Review of Biology]] |location=Chicago, IL |publisher=[[University of Chicago Press]] |volume=58 |issue=2 |pages=185–207 |doi=10.1086/413216 |issn=0033-5770 |jstor=2828805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michod 1999&quot;&gt;{{harvnb|Michod|1999}}&lt;/ref&gt;]]

U pokušajima otkrivanja međukoraka abiogeneze, koje je pominjao Bernal, [[Sidney W. Fox]] je 1950-ih i 1960-ih proučavao spontani nastanak [[peptid]]nih struktura u uslovima koji su vjerovatno postojali u ranoj fazi Zemljine prošlosti. Pokazao je da [[aminokiseline]] mogu spontano oblikovati male lance nazvane [[peptid]]ima. U jednom od eksperimenata omogućio je aminokiselinama da se isuše kao u kaljuži na toplom, suhom mjestu u prebiotičkim uslovima. Otkrio je da su, kako su se sušile, stvarale su duge, često ukrštene, končaste, submikroskopske [[polipeptid]]ne molekule koje da danas nazivaju [[proteinoid]]nim [[mikrosfera]]ma.
 
U drugom eksperimentu, uz slične metode pravljenja povoljnih uslova za nastanak života, Sidney W. Fox je posmatrao [[vulkan]]ski materijal iz [[krater]]a ([[engleski jezik|eng.]] ''cinder cone'') na [[Havaji]]ma. Otkrio je da je, samo 10 centimetara ispod površine kratera, [[temperatura]] bila preko 100 °C i predložio to kao okolnosti u kojima je mogao nastati život: molekule su mogle nastati i potom putem slobodnog pepela dospjeti u [[more]]. Stavio je grude lave na [[aminokiseline]] koje su dobijene iz [[metana]], [[amonijak]]a i [[voda|vode]], sterilizirao taj materijal i na aminokiselinama, pekao lavu nekoliko sati u staklenim uslovima. Na površini se oblikovala smeđa ljepljiva supstanca, a kada je lavu umakao u sterilnu vodu, iscurila je smeđa tekućina. Ispostavilo se da su aminokiseline stvarale proteinoide, a oni su se spojili u kuglice koje je Fox nazvao [[mikrosfera]]ma. Ti proteinoidi nisu bili [[ćelije (biologija)|ćelije]], iako su oblikovali nakupine i lance koji liče na [[cijanobakterije]]. Međutim, oni nisu sadržavali djelotvorne [[nukleinske kiseline]] ili bilo kakve druge kodirane informacije za samoobnavljanje. Na osnovu takvih eksperimenata, [[Colin S. Pittendrigh]] je, [[1967]]. izjavio da će se u laboratorijskim uslovima žive ćelije praviti za 10 godina, ali je ta tvrdnja ipak bila odraz pretjeranog entuzijazma tadašnjeg nepoznavanja složenosti ćelijske strukture.&lt;ref name=&quot;Chen 2010&quot;&gt;{{cite journal |first1=Irene A. |last1=Chen |first2=Peter |last2=Walde |title=From Self-Assembled Vesicles to Protocells |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2890201/pdf/cshperspect-ORI-a002170.pdf |format=PDF |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Biology |location=Cold Spring Harbor, NY |publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |date=juli 2010 |volume=2 |issue=7 |page=a002170 |doi=10.1101/cshperspect.a002170 |issn=1943-0264 |pmc=2890201 |pmid=20519344 |access-date=15. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Exploring&quot;&gt;{{cite web |url=http://exploringorigins.org/protocells.html |title=Exploring Life's Origins: Protocells |website=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |publisher=National Science Foundation |location=Arlington County, VA |access-date=18. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chen 2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Chen |first=Irene A. |date=8. 12. 2006 |title=The Emergence of Cells During the Origin of Life |url=http://www.sciencemag.org/content/314/5805/1558.full |journal=Science |location=Washington, D.C. |publisher=American Association for the Advancement of Science |volume=314 |issue=5805 |pages=1558–1559 |doi=10.1126/science.1137541 |issn=0036-8075 |pmid=17158315 |access-date=15. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Discover 2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Zimmer |first=Carl |authorlink=Carl Zimmer |date=26. 6. 2004 |title=What Came Before DNA? |url=http://discovermagazine.com/2004/jun/cover |journal=Discover |location=Waukesha, WI |publisher=Kalmbach Publishing |issn=0274-7529}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SciAm 2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Shapiro |first=Robert |authorlink=Robert Shapiro (chemist) |date=juni 2007 |title=A Simpler Origin for Life |url=http://www.scientificamerican.com/article/a-simpler-origin-for-life/ |journal=Scientific American |location=Stuttgart |publisher=Georg von Holtzbrinck Publishing Group |volume=296 |issue=6 |pages=46–53 |doi=10.1038/scientificamerican0607-46 |issn=0036-8733 |pmid=17663224 |access-date=15. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Grote 2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Grote |first=Mathias |date=septembar 2011 |title=''Jeewanu'', or the 'particles of life' |url=http://www.ias.ac.in/jbiosci/grote_3677.pdf |format=PDF |journal=[[Journal of Biosciences]] |location=Bangalore, India |publisher=[[Indian Academy of Sciences]]; Springer |volume=36 |issue=4 |pages=563–570 |doi=10.1007/s12038-011-9087-0 |issn=0250-5991 |pmid=21857103 |access-date=15. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gupta 2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gupta |first1=V. K. |last2=Rai |first2=R. K. |date=august 2013 |title=Histochemical localisation of RNA-like material in photochemically formed self-sustaining, abiogenic supramolecular assemblies 'Jeewanu', http://www.academia.edu/9439398/Histochemical_Localisation_of_RNA_like_material_in_photochemically_formed_self-sustaining_abiogenic_supramolecular_assemblis_Jeewanu_ |journal=International Research Journal of Science &amp; Engineering |location=Amravati, India |volume=1 |issue=1 |pages=1–4 |issn=2322-0015 |access-date=15. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Welter |first=Kira |date=10. 8. 2015 |title=Peptide glue may have held first protocell components together, http://www.rsc.org/chemistryworld/2015/08/peptide-glue-rna-may-have-held-first-protocells-together |work=Chemistry World |type=News |location=London |publisher=Royal Society of Chemistry |issn=1473-7604 |access-date=29. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Današnji modeli ==
Danas još uvijek ne postoji ''standardni model'' porijekla života. Najprihvaćenji modeli su oni koji se temelje bar na nekim elementima teorije molekulske ili hemijske evolucije života, koju su postavili [[Aleksandear Oparin]] (1924) i [[J. B. S. Haldane]] (1925). Prema njima, prve molekule koje su evoluirale u najranije ćelije, bile su sintetizirane u prirodnim uslovima, tokom sporih procesa molekulske evolucije, kada su se organizirale u prve molekulske sisteme sa svojstvima biološkog reda, tj sposobnostima autonomnosti, autoregulacije i autoreprodukcije. Predložili su da je atmosfera rane epohe zazvoja Zemlje bila hemijski ograničavajuća, prvenstveno sastavljena od [[metan]]a, [[amonijak]]a, [[voda|vode]], vodikovog [[sulfid]]a, [[ugljendioksid]]a, [[ugljenmonoksid]]a i [[fosfat]]a s molekulskim [[kisik]]om i [[ozon]]om, u vrlo malim količinama ili bez njega. Prema kasnijim modelima, atmosferu u kasnom hadiju su uglavnom sačinjavali [[dušik]] i ugljendioksid, s manjim količinama ugljik monoksida, vodika i spojeva [[sumpor]]a, uz nedostatak molekularnog kisika i ozona, ali nije bila hemijski ograničavajuća, kako su pretpostavljali Oparin i Haldane. U atmosferi koju su opisali, električna aktivnost može katalizirati nastanak jednostavnih organskih molekula kao što su [[aminokiseline]], koje su osnovna gradivne jedinica proteina, a time i života. To je potvrdio [[Miller-Ureyev eksperiment]] iz [[1953]]. godine.

Godine [[1949]]., Bernal je osmislio naziv ''biopoiesis'' kojim je označio proces nastanaka života, a [[1967]]. je predložio njegove tri faze: 
#nastanak bioloških [[monomer]]a; 
#nastanak bioloških [[polimer]]a, i
#evolucija od sastavnih molekula do ćelije.
Sugerisao je da je evolucija počela negdje između 1. i 2. faze. Razumijevanje prve faze danas je na visokoj razini, a otkriće alkalnih hidrotermalnih izvora i njihova sličnost s [[Protonska pumpa|protonskom pumpom]], koja je jedan od temelja života bioloških sistema pružaju dokaze za drugu fazu. Bernal je smatrao da je treća faza – pronalaženje metode proučavanja kako su se biološke reakcije objedinjavale iza stanične membrane – najteže dokučiva. Moderna istraživanja mogućnosti samoorganizovanja kojim bi nastala [[ćelijska membrana]] i rad na mikrosporama u različitim supstratima predstavljaju aktuelna eksperimentalna istraživanja koja teže ka rješavanju problema razumijevanja treće faze.

Hemijski procesi koji su se odvijali u ranoj fazi Zemljine prošlosti poznati su pod zajedničkim nazivom - hemijska evolucija. Manfred Eigen i Sol Spiegelman su demonstrirali kroz ogled u kojem se evolucija, uključujući i razmnožavanje, varijacije i [[Prirodna selekcija|prirodni odabir]], može odvijati u [[populacija|populaciji]], kako [[molekula]] tako i [[organizam]]a. Spiegelman je putem prirodnog odabira sintetizirao tzv. [[Spiegelmanovo čudovište]], koje je imalo [[genom]] od samo 218 [[nukleotid]]nih baza. Na osnovu tog Spiegelmanovog rada, Eigen je proizveo sličan sistem sa samo 48 ili 54 nukleotida.

Hemijska evolucija bila je praćena pridruživanjem biološke evolucije, što je dovelo do nastanka prvih pravih samoobnovljivih ćelija. Nikome još nije pošlo za rukom da sintetizira protoćeliju, uz korištenje jednostavnih sastojaka koji su neophodni za život (tzv. ''bottom-up'' pristup izgradnje složenijih sistema od osnovnih elemenata). Bez takvih dokaza, objašnjenja se više usredsređuju na [[hemosinteza|hemosintezu]]. Unatoč tome, postoje istaknuti istraživači, kao što su Steven Rasmussen i Jack W. Szostak, koji rade na tom području, uključujući ''bottom-up'' pristup. Druge hipoteze se zalažu za ''top-down'' pristup, u kojem se složeniji sistem pokušava objasniti na temelju rastavljanja i proučavanja pojedinih komponenti ili podsistema. Uspješni primjer ''top-down'' pristupa je eksperiment Craiga Ventera i drugih iz ''Instituta za genomska istraživanja'' (''The Institute for Genomic Research''), u kojem je uspješno stvorena [[prokarioti|prokariotska]] ćelija, prema već postojećem prirodnom modelu, ali s progresivno manje gena kako bi se doznala granica koja ispunjava minimalne zahtjeve za živi sistem.

== Hemijsko porijeklo organskih molekula==
[[Datoteka:Phylogenic Tree-en.svg|right|thumb|450px|[[Kladogram]] koji prikazuje ekstremne [[hipertermofil]]e na temelju [[filogeneza|filogenetskog stabla života]].]]
Osim vodika, svi elementi potiču od nukleosinteze tokom životnog ciklusa zvijezda. Složene molekule, uključujući i organske, nastaju kako u svemiru tako i na planetama. Postoje dva moguća izvora organskih molekula u ranoj fazi Zemljinog postojanja:
#Zemaljsko porijeklo - organska sinteza posredovana udarima svemirskih objekata, kao šro [[meteorit]]i ili drugi izvori energije ([[UV zračenje]], [[redoks|redoks reakcije]], [[elektricitet]]). Podrška takvom tumačenju su rezultati eksperimenta kao što je Miller-Ureyev.
#Vanzemaljsko porijeklo – podrazumijeva nastanak organskih molekula u međuzvjezdanoj prašini i njihovom šisrenju na planete.

Procjene tih izvora upućuju da je događaj poznat pod nazivom ''Kasno teško bombardovanje'' (engleski, ''Late Heavy Bombardment''), koji se desio prije 3,5 milijardi godina. Tada se veliki broj [[asteroid]]a sudarao s ranim planetama [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], učinivši u ranoj atmosferi dostupnim velike količine organskih spojeva koje su uporedive sa onima proizvedenim drugim izvorima energije. Pretpostavlja se da je ovo bombardovanje također moglo djelotvorno sterilizovati Zemljinu površinu do više desetina metara dubine. Ako je život evoluirao dublje od toga, bio bi zaštićen i od vrlo visokih razina [[UV zračenje|UV zračenja]] tadašnjeg Sunca. Oponašanjem geotermalno zagrijane okeanske kore dobijeno je daleko više organskih spojeva nego u slučaju Miller-Ureyevog eksperimenta. U dubokim hidrotermalnim izvorima, Everett Shock je uočio ogromni termodinamički potencijal u stvaranju organskih molekula, budući da su morska voda i hidrotermalne tekućine daleko od ravnoteže i da se miješaju prema stabilinijem stanju. Shock je ustanovio kako je maksimalna, dostupna energija prisutna pri [[temperatura]]ma oko 100-150 °C, što su upravo onakve na kojima žive neke hipertermofilne [[bakterije]] i termoacidofilne [[archae]] koje se nalaze na samom korijenu [[filogeneza|filogenetskog stabla]], najbliže posljednjem [[univerzalni zajednički predak|univerzalnom zajedničkom pretku]] (''Last Universal Common Ancestor'': LUCA).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Geballe |first1=Thomas R. |last2=Najarro |first2=Francisco |last3=Figer |first3=Donald F. |authorlink3=Donald Figer |last4=Schlegelmilch |first4=Barret W. |last5=de la Fuente |first5=Diego |display-authors=3 |date=10. 11. 2011 |title=Infrared diffuse interstellar bands in the Galactic Centre region |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-11-10_479_7372/page/200 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=479 |issue=7372 |pages=200–202 |arxiv=1111.0613 |bibcode=2011Natur.479..200G |doi=10.1038/nature10527 |issn=0028-0836 |pmid=22048316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Klyce|2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Chyba |first=Christopher |authorlink=Christopher Chyba |last2=Sagan |first2=Carl |authorlink2=Carl Sagan |date=9. 1. 1992 |title=Endogenous production, exogenous delivery and impact-shock synthesis of organic molecules: an inventory for the origins of life |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-01-09_355_6356/page/125 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=355 |issue=6356  |pages=125–132 |bibcode=1992Natur.355..125C |doi=10.1038/355125a0 |issn=0028-0836 |pmid=11538392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Furukawa |first1=Yoshihiro |last2=Sekine |first2=Toshimori |last3=Oba |first3=Masahiro |last4=Kakegawa |first4=Takeshi |last5=Nakazawa |first5=Hiromoto |display-authors=3 |date=januar 2009 |title=Biomolecule formation by oceanic impacts on early Earth |url=https://archive.org/details/nature-geoscience_2009-01_2_1/page/62 |journal=Nature Geoscience |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=2 |issue=1 |pages=62–66 |bibcode=2009NatGe...2...62F |doi=10.1038/NGEO383 |issn=1752-0894}}&lt;/ref&gt;

== Hemijska sinteza ==
Iako se osobine samoorganizacije, samoregulacije i samoobnavljanja često smatraju značajkama isključivo živih sistema, postoje brojni primjeri abiotičkih molekula koje pokazuju neka od tih obilježja u određenim, odgovarajućim uslovima. Stan Palasek je pokazao kako [[ribonukleinska kiselina]] (RNK) može sama spontano nastati zahvaljujući fizičkim svojstvima okolnih hidrotermalnih izvora. Samostalno sastavljanje [[virus]]a unutar ćelija domaćina također ima utjecaja u istraživanju porijekla života budući da povećava povjerenje u hipotezu o nastanku života putem samostalnog organizovanja organskih molekula.
U ranoj prošlosti Zemlje postojali su višestruki izvori energije za [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]]. Naprimjer, toplota (u geotermalnim procesima) je standardni izvor energije u hemiji, uz sunčevu svjetlost i električno pražnjenje atmosfere (munje). Reakcije koje se teško i sporo odvijaju mogu se odvijati u datim uslovima nastati vrlo lahko, kao što je to slučaj u [[željezo]]-[[sumpor]] hemizmima. To je bilo važno i kod fiksacije [[ugljik]]a (konverzija ugljika iz anorganskih u organske oblike). Ta fiksacija se uz željezo-sumpor reakcije, odvija u neutralnim vrijednostima pH i oko 100&amp;nbsp;°C. Tako su željezno-sumporne površine, koje su obilno prisutne u okolini hidrotermalnih izvora i danas sposobne proizvesti male količine [[aminokiselina]] i drugih [[metabolit]]a.

Tako [[formamid]] proizvodi sva četiri [[ribonukleotid]]a i druge biološke molekule, ako se zagrije u prisustvu različitih zemnih [[mineral]]a. Formamid je sveprisutan u svemiru, gdje se javlja kao rezultat reakcije vode i [[cijanovodik]]a (HCN). Kao mogući biološki prethodnik, ima nekoliko prednosti uključujući sposobnost da se tokom isparavanja vode vrlo lahko grupiše. Cijanovodik je otrovan samo za aerobne organizme ([[eukarioti]] i aerobne [[bakterije]]), koji na počecima nastanka života nisu postojali. Uz to, može imati ulogu i u drugim hemijskim procesima, kao što je sinteza [[aminokiseline]] [[glicin]]a.

Godine [[1961]]. je dokazano da [[purin]]ska baza nukleinskih kiselina, [[adenin]] može nastati zagrijavanjem vodene otopine amonijevog cijanida (NH4CN). Također su uočeni i drugi vidovi sinteze baza iz anorganskog materijala. Leslie E. Orgel i saradnici su pokazali da su temperature smrzavanja pogodne za sintezu purina, zbog grupisanja ključnih prethodnika, kao što je [[cijanovodik]]. Istraživanje Stanleyja L. Millera i saradnika naslutilo je da dok sinteza [[adenin]]a i [[guanin]]a traži ledene uslove, a za sintezu [[citozin]]a i [[uracil]]a bi mogle biti potrebne temperature vrenja. Od [[1972]]. do [[1997]]. zabilježili su nastanak sedam različitih [[aminokiselina]] i 11 nukelobaza u ledu, kada su bili uključeni amonijak i cijanid.

== Također pogledajte ==
{{Portal|Biologija}}
*[[Evolucija]]
*[[Porijeklo života]]
*[[Život]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Abiogenesis}}

* {{cite web |url=http://exploringorigins.org/ |title=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |website=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |publisher=[[National Science Foundation]] |location=Arlington County, VA |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite journal |last=Fields |first=Helen |date=oktobar 2010 |title=The Origins of Life |url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-origins-of-life-60437133/?all |journal=[[Smithsonian (časopis)|Smithsonian]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[Smithsonian Institution]] |issn=0037-7333 |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite journal |last=Fox |first=Douglas |date=28. 3. 2007 |title=Primordial Soup's On: Scientists Repeat Evolution's Most Famous Experiment |url=http://www.scientificamerican.com/article/primordial-soup-urey-miller-evolution-experiment-repeated/ |journal=[[Scientific American]] |location=Stuttgart |publisher=[[Georg von Holtzbrinck Publishing Group]] |issn=0036-8733 |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite web |url=http://www.gla.ac.uk/projects/originoflife/ |title=The Geochemical Origins of Life by Michael J. Russell &amp; Allan J. Hall |date=13. 12. 2008 |publisher=[[University of Glasgow]] |location=Glasgow, Scotland |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite journal |last=Kauffman |first=Stuart |authorlink=Stuart Kauffman |date=8. 8. 1996 |title=Even peptides do it |url=http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |location=London |publisher=[[Nature Publishing Group]] |volume=382 |issue=6591 |pages=496–497 |bibcode=1996Natur.382..496K |doi=10.1038/382496a0 |issn=0028-0836 |pmid=8700218 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000732/http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |archive-date=15. 10. 2006 |access-date=2. 7. 2015 |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=15. 10. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000732/http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |url-status=dead }}
* {{cite web |url=http://www.earthfacts.com/evolution-and-life/howlifebeganearth/ |title=How life began on Earth |last=Malory |first=Marcia |website=Earth Facts |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite journal |last1=Nowak |authorlink1=Martin Nowak |first1=Martin A. |last2=Ohtsuki |first2=Hisashi |date=30. 9. 2008 |title=Prevolutionary dynamics and the origin of evolution |url=http://www.pnas.org/content/early/2008/09/11/0806714105.full.pdf |format=PDF |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[National Academy of Sciences]] |volume=105 |issue=39 |pages=14924–14927 |bibcode=2008PNAS..10514924N |doi=10.1073/pnas.0806714105 |issn=0027-8424 |pmc=2567469 |pmid=18791073 |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924175349/http://www.pnas.org/content/early/2008/09/11/0806714105.full.pdf }}
* {{cite web |url=http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |title=Possible Connections Between Interstellar Chemistry and the Origin of Life on the Earth |website=Space Science and Astrobiology at Ames |publisher=[[NASA]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20090731102920/http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |archive-date=31. 7. 2009 |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=29. 9. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929161613/http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |url-status=dead }}
* {{cite web |url=http://origins.harvard.edu/pages/research-spotlight-jack-szostak |title=Research Spotlight: Jack Szostak: Making Life from Scratch |website=Origins of Life Initiative |publisher=[[Harvard University]] |location=Cambridge, MA |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=4. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150704112147/http://origins.harvard.edu/pages/research-spotlight-jack-szostak |url-status=dead }}
* {{cite news |last=Schirber |first=Michael |date=9. 6. 2006 |title=How Life Began: New Research Suggests Simple Approach |url=http://www.livescience.com/10531-life-began-research-suggests-simple-approach.html |work=[[LiveScience]] |location=Ogden, UT |publisher=[[Purch]] |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite web |url=http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |title=Scientists Find Clues That Life Began in Deep Space |date=30. 1. 2001 |website=[[NASA Astrobiology Institute]] |publisher=NASA |location=Mountain View, CA |archive-url=https://web.archive.org/web/20130429151151/http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |archive-date=29. 4. 2013 |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=20. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220174003/http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |url-status=dead }}
* {{cite news |date=16. 5. 2008 |title=Simple Artificial Cell Created From Scratch To Study Cell Complexity |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2008/05/080515171023.htm |work=[[Science Daily]] |location=Rockville, MD |publisher=ScienceDaily, LLC |access-date=2. 7. 2015}} Post is reprinted from materials provided by [[Pennsylvania State University]].
* {{cite web |last=Singer |first=Emily |title=Chemists Invent New Letters for Nature’s Genetic Alphabet |url=http://www.wired.com/2015/07/chemists-invent-new-letters-natures-genetic-alphabet |date=19. 7. 2015 |work=[[Wired (časopis)|Wired]] |publisher=[[Condé Nast]] |location=New York |access-date=20. 7. 2015}}
* {{cite journal |last=Swaminathan |first=Nikhil |date=10. 6. 2008 |title=Scientists Close to Reconstructing First Living Cell |url=http://www.scientificamerican.com/article/scientists-close-to-recon/ |journal=Scientific American |location=Stuttgart |publisher=Georg von Holtzbrinck Publishing Group |type=News |issn=0036-8733 |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite journal |last1=Vasas |first1=Vera |last2=Fernando |first2=Chrisantha |last3=Santos |first3=Mauro |last4=Kauffman |first4=Stuart |authorlink4=Stuart Kauffman |last5=Szathmáry |first5=Eörs |authorlink5=Eörs Szathmáry |display-authors=3 |date=5. 1. 2012 |title=Evolution before genes |url=http://www.biologydirect.com/content/pdf/1745-6150-7-1.pdf |format=PDF |journal=[[Biology Direct]] |location=London |publisher=[[BioMed Central]] |volume=7 |page=1 |doi=10.1186/1745-6150-7-1 |issn=1745-6150 |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923190502/http://www.biologydirect.com/content/pdf/1745-6150-7-1.pdf |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Zlobin |first=Andrei E. |year=2013 |title=Tunguska similar impacts and origin of life |url=http://web.snauka.ru/en/issues/2013/12/30018 |journal=Modern Scientific Researches and Innovations |location=Moscow |publisher=International Centre of Science and Innovations Ltd. |number=12 |access-date=2. 7. 2015}}
* {{cite journal |last=Zlobin |first=Andrei E. |year=2014 |title=Symmetry infringement in mathematical metrics of hydrogen atom as illustration of ideas by V.I.Vernadsky concerning origin of life and biosphere |url=http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf |format=PDF |journal=Acta Naturae |location=Moscow |publisher=Park Media Ltd. |issue=Special Issue 1 |page=48 |issn=2075-8251 |access-date=2. 7. 2015 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006115358/http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf |archive-date=6. 10. 2014 |url-status=dead |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=6. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006115358/http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf }}

=== Video izvori ===
* {{cite AV media |last=Hazen |first=Robert M. |authorlink=Robert Hazen |date=29. 4. 2014 |title=The Origins of Life |medium=[[Webcast]] |url=https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |access-date=3. 7. 2015 |location=Baltimore, MD |publisher=[[Space Telescope Science Institute]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20160415122841/https://web.archive.org/web/20160415122841/https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |archive-date=15. 4. 2016 |url-status=dead }}{{cite AV media |last=Hazen |first=Robert M. |authorlink=Robert Hazen |date=29. 4. 2014 |title=The Origins of Life |medium=[[Webcast]] |url=https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |access-date=3. 7. 2015 |location=Baltimore, MD |publisher=[[Space Telescope Science Institute]] |archive-url=https://archive.today/20140627092658/https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |archive-date=27. 6. 2014 |url-status=dead }}— A 2014 Spring Symposium webcast (video; 38&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=mYW7qCP6-z8|title=&quot;The Origin of Life&quot;|link=yes}} — A [[Royal Institution]] Discourse lecture given by [[John Maynard Smith]] in 1995 (video; 58&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title=&quot;Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA&quot;|link=no}} — Panel discussion at NASA headquarters on 14 July 2014 (video; 87&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title=&quot;Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA&quot; Svemirski eksperti iz NASA-e diskutuju o potrazi za životom u Svemiru|link=no}}
* |access-date=2015-07-03 |location=Baltimore, MD |publisher=Space Telescope Science Institute}} — A 2014 Spring Symposium webcast (video; 38&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=mYW7qCP6-z8|title=&quot;The Origin of Life&quot;|link=yes}} — A Royal Institution Discourse lecture given by John Maynard Smith in 1995 (video; 58&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title=&quot;Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA&quot;|link=no}} — Panel discussion at NASA headquarters on 14 July 2014 (video; 87&amp;nbsp;m)

{{Evolucijska biologija}}
{{Priroda}}

[[Kategorija:Astrobiologija]]
[[Kategorija:Evolucijski značajne biološke pojave]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Porijeklo života]]</text>
      <sha1>mvzozr2u1rrikke05c0x8q9gty9478j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autofagija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413123</id>
    <revision>
      <id>3923780</id>
      <parentid>3832069</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T17:38:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5220" sha1="rb6m6kx4fszwtcxb8uv205hu24iy7xe" xml:space="preserve">[[Datoteka:Autophagy diagram PLoS Biology.jpg|thumb|right|(A) Dijagram autofagija; &lt;br&gt;(B) Elektronska mikrografija autofagnih struktura u masnim tijelima larve voćne mušice;&lt;br&gt; (C) Fluorescentno obilježeni autofagosomi u ćelijama jetre gladnih [[miš]]eva ]]
'''Autofagija''' ili '''autofagocitoza''' (od [[Grčki jezik|grč.]] ''auto-'' = sam + ''phagein'' = jesti), je prirodni destruktivni mehanizam koji, u regulisanom procesu, razgrađuje nepotrebne ili disfunkcionalne [[ćelijske komponente]].

Autofagija omogućava urednu degradaciju i recikliranje mobilnih komponenti.&lt;ref name=Kobayashi2015&gt;{{cite journal|author=Kobayashi S|title=Choose Delicately and Reuse Adequately: The Newly Revealed Process of Autophagy|journal=Biological &amp; Pharmaceutical Bulletin|volume=38|issue=8|pages=1098–103|date=2015|pmid=26235572|doi=10.1248/bpb.b15-00096}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog procesa, ciljani [[citoplazma]]tski sastojci se izoliraju od ostatka ćelije unutar dvomembranske vezikule, poznate kao [[autofagosom]]. Autofagosom se zatim spaja s [[lizosom]]om i sadržaj se zatim degradira i reciklira.&lt;ref name=Patel2012&gt;{{cite journal |author=Patel AS, Lin L, Geyer A |title=Autophagy in idiopathic pulmonary fibrosis |journal=PLoS ONE |volume=7 |issue=7 |pages=e41394 |year=2012 |pmid=22815997 |pmc=3399849 |doi=10.1371/journal.pone.0041394 |url=http://dx.plos.org/10.1371/journal.pone.0041394 |editor1-last=Eickelberg |editor1-first=Oliver |display-authors=etal  }} {{open access}}&lt;/ref&gt; Tri različite forme autofagije su uobičajeno opisane: makroautofagija, mikroautofagija i [[šaperon]]om posredovana autofagija.&lt;ref name=Isidoro2012&gt;{{cite journal |author=Peracchio C, Alabiso O, Valente G, Isidoro C |title=Involvement of autophagy in ovarian cancer: a working hypothesis |journal=J Ovarian Res |volume=5 |issue=1 |pages=22 |date=septembar 2012 |pmid=22974323 |doi=10.1186/1757-2215-5-22 |url=http://www.ovarianresearch.com/content/5/1/22 |pmc=3506510 |last2=Alabiso |last3=Valente |last4=Isidoro |access-date=10. 6. 2016 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923111720/http://www.ovarianresearch.com/content/5/1/22/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U kontekstu bolesti, autofagija se vidi kao adaptacijski odgovor na [[stres]], podržavajući opstanak, dok se u drugim slučajevima čini da podržava smrt ćelija i [[morbiditet]]. U ekstremnom slučaju gladi, razlaganje ćelijskih komponenti promovira ćelijski opstanak održavanjem razine ćelijske energije.&lt;ref name=Patel2012/&gt; Naziv &quot;autofagija&quot; je uveo belgijski biohemičar [[Christian de Duve]], [[1963]].&lt;ref name=klionsky&gt;{{cite journal |pmid= 18567941 |year= 2008 |last1= Klionsky |first1= DJ |title= Autophagy revisited: A conversation with Christian de Duve |volume= 4 |issue= 6 |pages= 740–3 |journal= Autophagy |doi=10.4161/auto.6398}}&lt;/ref&gt;

Autofagija je visoko konzerviran [[Katabolizam|katabolički]] proces u [[eukarioti|eukariotskim ćelijama]], u [[Citoplazma|citoplazmi]], uključujući i višak [[organela]] ili oštećenih ili nenormalnih. Ovaj proces igra bitnu ulogu u adaptaciji na gladovanje i promjene u okolišnim uvjetima, u ćelijskom remodeliranju tokom razvoja i akumulaciji promjena, u organelama hipergeneriranih reaktivnih vrsta kisika (ROS) i u ćelijama u [[starenje|starenju]].&lt;ref name = Kobayashi2015 /&gt;

== Funkcije ==
Autofagija je povezana sa [[proliferacija|proliferacijom]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijacijom]], [[imuni odgovor|imunim odgovorom protiv patogena]], [[kancer|rakom]], [[apoptoza|apoptozom]], a i nedavno je predložena kao sredstvo za čuvanje ćelijske energije, [[masne kiseline|masnih kiselina]] i [[aminokiselina]], dozvoljavajući njihov opstanak u nepovoljnim uvjetima. Narušeni mehanizmi autofagije izazivaju različite [[Neurodegenerativna bolest|neurodegenerativne bolesti]].

==Molekulski mehanizmi ==
Geni [[kvasac]]a, koji su uključeni u autofagiju nazivaju se Atg (1-16), a većina od njih imaju svoj [[ortologni gen]] u ćelijama [[biljka|biljaka]], [[sisar]]a i [[protisti|protista]]. Autofagosomi u kvascu imaju promjer od 300 do 900&amp;nbsp;nm, dok u ćelijama sisara i veći (1000-1500&amp;nbsp;nm). Tokom [[biogeneza|biogeneze]], ove [[Vezikula|vezikule]] su regulirane u dva sistema pod nazivom UBL (ubikvitinu slični sistemi). Prvi sistem kombinira Atg5 s Atg12, formirajući kompleks Atg5-Atg12. Drugi konjugira fosfatidiletanolamin Atg8, a ova modifikacija omogućuje pridruživanje [[Citosolni proteini|citosolnih proteina]] kao što je Atg8, membranama autofagosoma, dok su degradirani, što je odličan marker Atg8 autofagosoma. [[Fosfolipidacija]] Atg8 se redovno prati [[Western blot]] metodom na poliakrilamidnom gelu uz dodatak 6M ureje, koja omogućava diferencijaciju citosolnih i [[Membranski protein|membranskih proteina]].

== Također pogledajte ==
* [[Apoptoza]]
* [[Autoliza]]
* [[Fagocitoza]]
* [[Nekroza]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Autophygy}}

[[Kategorija:Ćelije]]
[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Programirana ćelijska smrt]]
[[Kategorija:Onkologija]]
[[Kategorija:Ćelijski procesi]]
[[Kategorija:Ćelijska smrt]]</text>
      <sha1>rb6m6kx4fszwtcxb8uv205hu24iy7xe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Crnogorski komunisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>449992</id>
    <revision>
      <id>3923839</id>
      <parentid>2968200</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:31:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Crnoj Gori]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="gfyyjuixyiwagqrw6wm2zseuw1cn12b" xml:space="preserve">[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Komunizam u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>gfyyjuixyiwagqrw6wm2zseuw1cn12b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez komunista Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450507</id>
    <revision>
      <id>3923846</id>
      <parentid>3789365</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]; +[[Kategorija:Komunizam u Hrvatskoj]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10412" sha1="06huym2ognnq9khyw7vhhmldkykc7sh" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Savez komunista Hrvatske
| izvorno_ime      = Komunistička partija Hrvatske
| logo             = Emblem of the SKH.svg
| predsjednik      = [[Đuro Špoljarić]]
| sekretar         = 
| godina osnivanja = [[1. august|1]]—[[2. august]] [[1937]].
| broj članova     = 
| sjedište         = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| ideologija       = 
| boja1            = crvena
| boja2            = 
| boja3            = 
| boja4            = 
| web stranica     = 
}}

'''Savez komunista Hrvatske''' je bila politička partija osnovana 1937. godine pod imenom '''Komunistička partija Hrvatske''' kao dio [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Sa povratkom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] iz pariske emigracije&lt;ref name=&quot;goldstein&quot;/&gt;, započinje rad na stvaranju Komunističke partije Hrvatske. U svom izveštaju o stanju u KPJ, Tito, 14. aprila 1937. godine, daje prikaz stanja u Hrvatskoj. U njemu on posebno ističe da je zagrebačku partijsku organizaciju našao u vrlo lošem stanju, zbog brojnih provala i hapšenja članova.

== Osnivanje ==
[[Datoteka:Spomenik osnutku KPH.JPG|desno|mini|280p|Spomenik u [[Anindol]]u kod [[Samobor]]a, na mjestu gde je 1937. godine osnovana KPH.]]
Poslije toga [[Josip Broz Tito|Tito]] formira grupu koja preuzima rad oko osnivanja Komunističke partije Hrvatske. Osnivački kongres je održan u noći između 1—2. augusta 1937. godine u Anindolu, kod [[Samobor]]a. Bilo je prisutno 16 delegata, koji su predstavljali partijske organizacije iz šireg područja [[Osijek]]a, [[Split]]a, [[Sisak|Siska]], [[Sušak (Rijeka)|Sušak]]a, [[Varaždin]]a i [[Zagreb]]a. Sastankom je rukovodio Tito, koji je između ostalog pročitao osnivački proglas, koji je jedini preostali pisani dokument sa tog sastanka.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot;/&gt; Rad osnivačkog kongresa ograničio se na analizu tadašnje situacije partijskih organizacija u Hrvatskoj i na smjernice budućeg rada na uzgradnji KPH.&lt;ref name=&quot;goldstein&quot;&gt;&quot;Tito&quot;, [[Ivo Goldstein]], [[Slavko Goldstein]], Akademska knjiga 2018. Novi Sad {{ISBN|978-86-6263-218-0}}&lt;/ref&gt;

Na kongresu je izabran i [[Centralni komitet]], u koji je ušlo 12 članova: [[Đuro Špoljarić]], [[Pavle Gregorić]], [[Andrija Žaja]], [[Josip Kraš]], [[Božidar Adžija]], [[Anka Butorac]], [[Ivan Dujmić]], [[Marko Orešković]], [[Drago Petrović]], [[Vlado Janić Capo]], [[Vicko Jelaska]] i [[Lovro Kurir]].

Prvi značajniji potez KPH bilo je osnivanje [[Narodni front|Narodnog fronta]], koji je trebalo da predstavlja široki narodni pokret. Ubrzo je došlo i do sukoba unutar vođstva KPH i to posebno oko odnosa prema [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u. Pored toga napravljeno je više ozbiljnijih propusta u reagovanju na važne političke događaje u zemlji, poput neizlaska na [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1938.|Skupštinske izbore 1938. godine]]. U jesen 1939. godine započinje reorganizacija KPH, a uticaj komunista počinje da raste u Hrvatskoj, zbog čega ban [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[Ivan Šubašić]], uz podršku HSS-a, zabranjuje rad svim organizacijama koje je kontrolisala KPH. U augustu 1940. godine održana je Prva zemaljska konferencija KPH, na kojoj je [[Rade Končar]] izabran za organizacionog sekretara KPH.

== Savez komunista Hrvatske ==
[[Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|desno|mini|280p|Zgrada društveno-političkih organizacija u [[Zagreb]]u, nekadašnje sedište CK SKH od 1968. do 1990. godine.]]
Godine 1952. poslije [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]], na kome je Komunistička partija Jugoslavije promenila naziv u [[Savez komunista Jugoslavije]] i Komunistička partija Hrvatske mijenja naziv u '''Savez komunista Hrvatske'''.

U drugoj polovini šezdesetih godina, nakon političke smjene [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]], među rukovodstvom Saveza komunista Hrvatske javila se težnja za većom ekonomskom i kulturnom samostalnošću [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Glavni pobornici te politike su bili [[Savka Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo]], vođe [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Na zatvorenoj sednici Izvršnog komiteta SK Hrvatske, koja je održana 4. jula 1971. godine i na kojoj je učestvovao i [[Josip Broz Tito]], prvi put su osuđena ''nacionalistička zastranjenja'' hrvatskog rukovodstva.

Pošto se rukovodstvo SK Hrvatske nije distanciralo od nacionalističke politike, na sjednici Izvršnog komitata SKH, 30. novembra i 1. decembra 1971. godine u [[Karađorđevo (Bačka Palanka)|Karađorđevu]], ostavke su dali Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, [[Pero Piker]], [[Marko Koprtl]] i [[Janko Bobetko.]] Na sjednici [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]], održanoj 1-2. decembra 1971. godine, odlučeno je da se sa dotadašnjih dužnosti smijene predsjednik i potpredsjednik Gradskog komiteta SK Zagreba [[Srećko Bijelić]] i [[Dragutin Haramija]], a za novog predsjednika Centralnog komiteta SK Hrvatske izabrana je [[Milka Planinc]].

Tokom osamdesetih godina unutar SK Hrvatske vodi se borba između dvije struje. S jedne strane je bio [[Stipe Šuvar]], koji je davao prednost ideologiji, a s druge [[Ante Marković]] koji je naglašavo tehnologiju. Godine 1981. Savez komunista Hrvatske imao je 348.054 članova.

Pred [[raspad SFRJ|raspad Jugoslavije]], predsjednik Predsjedništva CK SK Hrvatske bio je [[Stanko Stojčević]], pripadnik tvrde struje unutar SKH, koju je predvodio [[Mika Špiljak]]. Naročiti zaokret se dogodio 10. decembra 1989. godine, kada je Predsedništvo CK SKH prihvatilo zahtjev dvanaest političkih stranaka kojom se tražilo raspisivanje izbora na svim nivoima. [[Centralni komitet]] je prihvatio odluku Predsjedništva, a sutradan 11. decembra počeo je 11. kongres SK Hrvatske, koji je trajao tri dana i na kome je na čelo SKH došao [[Ivica Račan]].

U januaru 1990. godine delegacija SK Hrvatske je, zajedno sa delegacijom [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]], napustila [[četrnaesti kongres SKJ|14. vanredni kongres SKJ]] i time činom je SKH prestao da bude dio [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]].

Početkom 1990. godine Savez komunista Hrvatske je promјenio naziv u '''Savez komunista Hrvatske — Stranka demokratskih promјena''' i pod tim imenom učestvovao na [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 1990.|prvim višestranački izborima]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji su održani 22-23. apriлa (6-7. maja drugi krug) 1990. i osvojio drugo mјesto sa osvojenih 35% ili 107 poslaničkih mjesta.

Posliјe prvih višestranačkih izbora partija miјenja naziv u Stranka demokratskih promјena, a 1994. godine (posle ujedinjenja sa [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske|Socijaldemokratskom strankom Hrvatske]]) dobija naziv '''[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]''' (SDP), pod kojim i danas dјeluje.

== Kongresi CK SKH ==

* [[1. kongres SKH]], 1-2. augusta 1937. u šumi Anindol kod Samobora&lt;ref&gt;Dušan Korać: [http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/kongresi-saveza-komunista-hrvatske,361.html Izložba], Muzej grada Zagreba (1. do 7. kongres)&lt;/ref&gt;
* [[2. kongres SKH]], 21-25. novembra 1948. u starom velesajmu u Zagrebu
* [[3. kongres SKH]], 26-28. maja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235961 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 12. 2018 |archive-date=5. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161205163504/http://historiografija.hr/prikazi.php?id=235961 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; u Domu JNA u Zagrebu
* [[4. kongres SKH]], 7. do 10. aprila 1959. u Studentskom centru u Zagrebu
* [[5. kongres SKH]], 26. aprila 1965.&lt;ref&gt;&quot;FDC&quot; – V. KONGRES SKH 26. travnja 1965. Poštanska omotnica s markom žigosanom žigom sa datumom 26. aprila 1965.; slika je s komercijalnih stranica&lt;/ref&gt; do 29. travnja 1965. u Studentskom centru u Zagrebu
* [[6. kongres SKH]], 5. do 7. decembra 1968. u Studentskom centru u Zagrebu
* [[7. kongres SKH]], 7.-9. aprila 1974. godine u Zagrebu
* [[8. kongres SKH]], 1978.
* [[9. kongres SKH]], 1980.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-grafickog-dizajna/plakat-9.-kongres-skh,243.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305231138/http://muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-grafickog-dizajna/plakat-9.-kongres-skh,243.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[10. kongres SKH]], proljeće 1986., Zagreb
* [[11. kongres SKH]], 11-13. decemhra 1989. u Zagrebu
* [[12. kongres SKH]],

== Lideri ==
[[Datoteka:Rade Končar.jpg|180px|mini|desno|Rade Končar, drugi sekretar KPH]]
* '''Sekretari Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske'''
** [[Đuro Špoljarić]] (august 1937 — 1939)
** [[Rade Končar]] (1940 — 1941)
** [[Vlado Popović]] (1941 — 1942)
** [[Andrija Hebrang]] (1942 — oktobar 1944)
** [[Vladimir Bakarić]] (oktobar 1944 — novembar 1952)
* '''Sekretari Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske'''
** [[Vladimir Bakarić]] (novembar 1952 — 1969)
** [[Savka Dabčević-Kučar]] (1969 — decembar 1971)
** [[Milka Planinc]] (14. decembar 1971 — maj 1982)
* '''Predsјednici Predsјedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske'''
** [[Jure Bilić]] (maj 1982 — 1. jul 1983)
** [[Josip Vrhovec]] (1. jul 1983 — 15. maj 1984)
** [[Mika Špiljak]] (15. maj 1984 — maj 1986)
** [[Stanko Stojčević]] (maj 1986 — decembar 1989)
** [[Ivica Račan]] (13. decembar 1989 — 1990)

== Literatura ==

* ''Pregled Istorije Saveza komunista Jugoslavije''. &quot;Institut za izučavanje radničkog pokreta&quot;, Beograd 1963. godina.
* ''Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979''. &quot;Institut za savremenu istoriju&quot; Beograd i &quot;Narodna knjiga&quot;, Beograd, 1980. godina.
* ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. Istraživački centar &quot;Komunist&quot; Beograd, &quot;Narodna knjiga&quot;, Beograd i &quot;Rad&quot; Beograd, 1985. godina.

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{SFRJ portal}}
{{Hrvatska portal}}

{{Savez komunista Jugoslavije}}

[[Kategorija:Komunističke partije u Evropi]]
[[Kategorija:Savez komunista Hrvatske]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Hrvatska]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1937.]]
[[Kategorija:Političke stranke raspuštene 1990.]]
[[Kategorija:Komunizam u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Komunizam u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>06huym2ognnq9khyw7vhhmldkykc7sh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etnobotanika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455971</id>
    <revision>
      <id>3923853</id>
      <parentid>3883668</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T08:40:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7105" sha1="gpk7s5q3sttl9nfhlw9nbj6vxnsk5o4" xml:space="preserve">[[Slika:Schultes amazon 1940s.jpg|thumb|upright=1.3|Etnobotaničar [[Richard Evans Schultes]] na istraživanju u [[Amazon]]iji  (~1940s)]]

'''Etnobotanika''' (od ''[[etnologija]]'' – nauka o narodima i ''[[botanika]]'' – nauka o biljkama) je interdisciplinarna naučna oblast o odnosima ljudi i biljaka, uključujući i mogućnosti iskorištavanja divljih biljaka za liječenje, ishranu i druge potrebe.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fs.fed.us/wildflowers/ethnobotany/|title=Ethnobotany|website=www.fs.fed.us|access-date=2. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eplantscience&gt;{{cite web|url=http://www.eplantscience.com/index/ethnobotany.php|title=Ethnobotany|website=www.eplantscience.com|access-date=2. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180414210031/http://www.eplantscience.com/index/ethnobotany.php|archive-date=14. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Kao &quot;otac etnobotanike&quot; često se navodi [[Richard Evans Schultes]].

Cilj etnobotaničara jest dokumentirati, opisati i objasniti kako biljke, kako se ponašaju i kako se koriste u različitim kulturama i društvima (npr. kao hrana, lijekovi, kozmetika, boje, pomoćna sredstva za konzerviranje, tkanine, odjeća, građevinski materijal, alat, sredstvo plaćanja, u književnosti, ritualima i društvenom životu).

== Historija ==
Iako je tek 1895. američki botaničar [[John William Harshberger]] uveo termin &quot;etnobotanika&quot;, njegovo porijeklo seže daleko unazad. Godine 77, grčki liječnik [[Dioscorides]] objavio je rad ''De Materia Medica'', popis od oko 600 biljaka na [[Mediteran|Sredozemlju]]. Uključio je i podatke o tome kako [[Grci]] koriste određene biljke, uglavnom u ljekovite svrhe. Ova ilustrirana knjiga o biljkama sadržavala je podatke o tome kako i kada se pojedine biljke beru, jesu li bile otrovne ili ne, njihova upotreba i jesu li jestive (čak su im priloženi i recepte). Dioskorid je također naglasio ekonomski potencijal biljaka. Mnoge generacije učenjaka koristile su njegov priručnik, tako da do kraja srednjeg vijeka nije došlo do stvarnog napretka u ovom polju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2001/04/13/us/richard-e-schultes-86-dies-trailblazing-authority-on-hallucinogenic-plants.html|title=Richard E. Schultes, 86, Dies; Trailblazing Authority on Hallucinogenic Plants|author=Kandell, Jonathan|date=13. 4. 2001|work=The New York Times|publisher=The New York Times Company|access-date=2. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na terenu je takve biljke proučavao njemački botaničar i ljekar [[Leonhard Fuchs]]. U 1542. objavljena je njegova knjiga „De Historia Stirpium“, u kojoj je katalogizirao 400 biljaka iz Njemačke i Austrije.
[[John Ray]] (1686. - 1704.) dao je prvu definiciju &quot;vrste&quot; u svom djelu &quot;Historia Plantarum&quot;: vrsta je skupina jedinki koje reprodukcijom stvaraju nove potomke. Ray je u ovom radu opisao i 18.600 biljnih vrsta.

U  1753. je [[Carl Linnaeus]] izdao ''Species Plantarum'',  gdje je opisao oko 5.900 biljaka po [[binarna nomenklatura|binarnoj nomenklaturi]], da  imenom [[rod (biologija)|roda]] i [[vrste]].
U 19. stoljeću,  botanička istraživanja dosegla su svoj vrhunac. [[Alexander von Humboldt]] je prikupio podatke o biljkana [[Novi svijet|Novog svijeta]] , dok je ekspedicija [[James Cook|Jamesa Cooka]] donijela kolekciju biljaka s južnog [[Pacifik]]a i informacije o njima. U to vrijeme su osnovane i velike botaničke bašte, poput ''Kew Gardens'' u [[London]]u.
Edward Palmer je Između 1860. i 1890. godine sakupljao je artefakte i botaničke primjerke iz sjeverozapadne Amerike i Meksika.

Kad je prikupljeno dovoljno podataka o samim biljkama, počelo je opisivanje njihove upotrebu. Prvi koji je proučavao biljke s etnološkog gledišta bio je njemački liječnik [[Leopold Glück]], koji je operiraao u [[Sarajevo|Sarajevu]] krajem 19. stoljeća. U 1896. objavio je rad koji se bavi tradicijskom lupotrebom ljekovitih biljaka kod ljudi s bosanskog sela. Danas se ovaj rad smatra prvim modernim etnobotaničkim djelom.
 
Termin  &quot;etnobotanika&quot; prvi put koristio se za vrijeme Johna Williama Harshbergera, koji je predavao na Univerzitetu u Pennsylvaniji. Praktični interesi za etnobotaniku, međutim, datiraju od samih početaka civilizacije, kada su se ljudi oslanjali na biljke kao izvor sredstava za život.
Ostali stručnjaci koji su analizirali upotrebu biljaka iz lokalne perspektive, u 20. stoljeću uključuju: etnologinju  Matildu Coxe Stevenson (''Zuni plants'', 1915), Franka Hamiltona Cushinga (''Zuni foods'', 1920), botaničara Keewaydinoquay Pakawakuk Peschel (''Anishinaabe fungi'', 1998.) i grupu koju čine Wilfred Robbins, J. P. Harrington i Barbara Freire-Marreco (''Tewa pueblo plants'', 1916).

U početku su etnobotanički obrasci i studije bili manje pouzdani i ponekad beskorisni. Razlog je bio taj što botaničari i [[antropologija|antropolozi]] nisu međusobno surađivali u svom radu. Botaničari su se fokusirali na prepoznavanje vrsta i kako se biljke koriste, umjesto da se fokusiraju na način na koji se biljke integrišu u ljudski život. Antropolozi su se, s druge strane, bavili biljkama s kulturnog, ali ne i naučnog stanovišta. Početkom 20. stoljeća, međutim, botaničari i antropolozi konačno počeli su da sarađuju i stvaraju zbirku pouzdanih i detaljnih podataka.

== Također pogledajte ==
* [[Botanika]]
* [[Etnologija]]
* [[Farmakologija]]
* [[Antropologija]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20160115230345/http://www.sonoma.edu/asc/projects/warmsprings/index.html &quot;Before Warm Springs Dam: History of Lake Sonoma Area&quot;] This California study has information about one of the first ethnobotanical mitigation projects undertaken in the USA.
*[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00j4j41 ''Grow Your Own Drugs''], a BBC 2 Programme presented by ethnobotanist James Wong.
*[http://www.ars-grin.gov/duke/ Phytochemical and Ethnobotanical Databases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724033636/http://www.ars-grin.gov/duke/ |date=24. 7. 2013 }}
*[https://web.archive.org/web/20190930183309/http://www.ethnobotanybd.com/ Ethnobotanical Database of Bangladesh (EDB)]
*[http://herb.umd.umich.edu/ Native American Ethnobotany]
*[http://herba.msu.ru/shipunov/school/biol_310/nd_ethnobotany.htm North Dakota Ethnobotany Database]
*[https://web.archive.org/web/20130604033439/http://www.ethnovetweb.com/ethnobotany.htm Websites on ethnobotany and plants]
*[http://pubs.iied.org/9282IIED.html Howard P. The Major Importance of ‘Minor’ Resources: Women and plant biodiversity. 2003]
* [http://www.econbot.org/home.html Society for Economic Botany]
* [http://ethnobiology.org/ Society of Ethnobiology]
* [http://www.ethnobiomed.com/ Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911055948/http://www.ethnobiomed.com/ |date=11. 9. 2010 }}
* [http://www.ethnobotanyjournal.org/ Journal of Ethnobotany Research and Applications]
* [http://www.blacpma.cl/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715033328/http://blacpma.cl/ |date=15. 7. 2014 }}

{{Botanika}}

[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Etnologija]]</text>
      <sha1>gpk7s5q3sttl9nfhlw9nbj6vxnsk5o4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragana Mirković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457189</id>
    <revision>
      <id>3923820</id>
      <parentid>3883777</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:51:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48946" sha1="fdrbvw5pozqze1ppe8vq36fwunvsv6v" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Dragana Mirković
| slika                = Dragana Mirković (2015).jpg
| slika_veličina       = 
| alt                  = 
| opis                 = Mirković (2015)
| pozadina             = solo_izvođač
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|1|18}}
| mjesto_rođenja       = [[Kasidol]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[SFR Jugoslavija]]
| porijeklo            = Srbija
| žanr                 = pop-folk
| zanimanje            = pjevačica
| instrument           = vokal
| karijera             = 1984–danas
| izdavač              = [[City records]]
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = {{URL|http://www.dragana.at/}}
}}
'''Dragana Mirković''' (rođena 18. januara 1968) [[srbija]]nska je pjevačica [[pop-folk]] muzike. Jedna je od najvećih [[Balkansko poluostrvo|balkanskih]] zvijezda svog žanra i uopšte,&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;&gt;{{cite web|last=Gary|first=Graff|date=3. 7. 2014|url=https://www.billboard.com/music/music-news/jose-feliciano-new-single-music-grammys-6150201/|title=Jose Feliciano Records New Single With ‘The Madonna or Lady Gaga of Serbia’|website=www.billboard.com|publisher=[[Billboard]] Media, LLC|access-date=23. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;opera-17&quot;&gt;[http://www.opera-17.com/music/folk-music/extra-dragana-mirkovic-skromno-priznala-ponosna-sam-na-nagradu-najpopularnije-pevacice-na-balkanu Opera-17: DRAGANA MIRKOVIĆ SKROMNO PRIZNALA: PONOSNA SAM NA NAGRADU NAJPOPULARNIJE PEVAČICE NA BALKANU!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701234333/http://www.opera-17.com/music/folk-music/extra-dragana-mirkovic-skromno-priznala-ponosna-sam-na-nagradu-najpopularnije-pevacice-na-balkanu |date=1. 7. 2016}}. Pristupljeno 4. 6. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Srbija Danas&quot;&gt;[http://www.srbijadanas.com/clanak/austrijski-mediji-poludeli-za-njom-draganu-mirkovic-hvale-i-postuju-30-05-2015 Srbija Danas: AUSTRIJSKI MEDIJI POLUDELI ZA NJOM: Draganu Mirković HVALE i POŠTUJU!]. Pristupljeno 30. 5. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pink.rs&quot;&gt;[http://www.pink.rs/showbiz/pokorila-evropu-dragana-mirkovic-dobila-veliku-cast-u-austriji-foto/ Pink.rs: POKORILA EVROPU Dragana Mirković dobila veliku ČAST u Austriji!]. Pristupljeno 5. 7. 2016.&lt;/ref&gt; te sa skoro 10 miliona prodatih nosača zvuka i slike najprodavanija pjevačica 1990-ih na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (plus [[Bugarska]]), ali i najprodavanija pjevačica 1980-ih (uz [[Lepa Brena|Lepu Brenu]]). Popularna je kako u svojoj tako i u susjednim zemljama, te jedina srbijanska pjevačica koja je rasprodala koncerte na velikim stadionima u Bugarskoj, [[Rumunija|Rumuniji]]&lt;ref name=&quot;TV Prva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=DWMP1P31A58 TV Prva:Dragana Mirković – Koncert u Rumuniji]. Pristupljeno 4. 7. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DM Sat&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=KMz8pHLUHUo DM Sat: Dragana Mirković – Reportaža sa koncerta u Rumuniji]. Pristupljeno 24. 7. 2013.&lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]];&lt;ref name=&quot;DM Sat2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=DsLQYqgyzQE Estradne vesti: Dragana Mirković – Koncert na stadionu Kiseljak u Sarajevu]. Pristupljeno 25. 7. 2013.&lt;/ref&gt; također predstavlja jedinu srbijansku pjevačicu koja je održala veći solistički koncertni nastup u [[Turska|Turskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://glossy.espreso.rs/poznati/vesti/51185/dragana-mirkovi-nekad-i-sad |title=glossy.espreso.rs |access-date=12. 11. 2019 |archive-date=12. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191112055210/https://glossy.espreso.rs/poznati/vesti/51185/dragana-mirkovi-nekad-i-sad |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://depo.ba/clanak/128779/pogledajte-kako-je-dragana-mirkovic-nekada-izgledala-u-odnosu-na-danas depo.ba]&lt;/ref&gt; Poznata je i po originalnim, skupim i domišljatim videospotovima te zahtjevnim koreografijama u stilu [[Janet Jackson]].&lt;ref name=&quot;luceizksdl&quot;&gt;[https://zena.blic.rs/puls-poznatih/od-luceta-iz-kasidola-do-beckog-dvorca-posle-ogromnih-uspeha-ljubav-sa-milionerom-je/dm2pc1y zena.blic.rs]&lt;/ref&gt; Imala je uloge u tri filma, od kojih je najpoznatiji ''[[Slatko od snova]]'' (u kojem je bila glavna uloga). Televizija &quot;DM Sat&quot; sa sjedištem u [[Požarevac|Požarevcu]] je u njenom vlasništvu.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt; Ugledni američki časopis ''[[Billboard]]'' objavio je tekst gdje je Mirković nazvana &quot;srbijanskom [[Madonna|Madonnom]] ili [[Lady Gaga|Lady Gagom]]&quot;,&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;/&gt; a mediji je nazivaju i &quot;kraljicom srbijanske estrade&quot;&lt;ref name=&quot;Eksluziva&quot;&gt;[http://www.ekskluziva.ba/Dragana-Mirkovic-pokorila-austrijski-Garsten-Sa-kraljicom-estrade-pjevala-prepuna-sala-/79940.html Ekskluziva: Dragana Mirković pokorila austrijski Garsten: Sa kraljicom estrade pjevala prepuna sala!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222050952/http://www.ekskluziva.ba/Dragana-Mirkovic-pokorila-austrijski-Garsten-Sa-kraljicom-estrade-pjevala-prepuna-sala-/79940.html |date=22. 12. 2017 }}. Pristupljeno 2. 11. 2015.&lt;/ref&gt; ili &quot;lučetom iz Kasidola&quot;,&lt;ref name=&quot;luceizksdl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;puls&quot;/&gt; pa je svoj album iz 2006. godine nazvala ''Luče moje''. Živi u [[Beč]]u s porodicom.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt;

== Biografija ==
Rođena je 18. januara 1968. u [[Požarevac|Požarevcu]]. Odrasla je u šestočlanoj porodici u [[Kasidol]]u, mjestu blizu Požarevca.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/muzika/koncert-dragane-mirkovic-u-studiju-n-bhrt-a-508328|title=Koncert Dragane Mirković u Studiju N BHRT-a|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje d.o.o|date=19. 9. 2019|access-date=21. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191121191059/https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/muzika/koncert-dragane-mirkovic-u-studiju-n-bhrt-a-508328|archive-date=21. 11. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puls/&gt;

Sa muzikom se upoznala zahvaljujući svom djedu Dragutinu, kojeg je slušala kada je svirao [[harmonika|harmoniku]]. Sa pet godina naučila je svoju prvu pjesmu, &quot;Devojka sokolu zulum učinila&quot;. Njen muzički talenat je uskoro primijećen, jer je učestvujući na lokalnim takmičenjima privukla pažnju utjecajnih ljudi iz [[Diskos]]a koji su joj dali ponudu da snimi [[gramofonska ploča|ploču]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/dragana-mirkovic/|title=Dragana Mirković Biografija|date=2. 2. 2019|website=Biografija.org|language=sr-RS|access-date=25. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

Završila je srednju trgovačku školu.&lt;ref&gt;[https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/zvezde-a-imaju-osam-razreda-osnovne-skole/fclx6m6 pulsonline.rs]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://zena.blic.rs/puls-poznatih/dragana-mirkovic-sve-sam-ostavila-zbog-tonija/7nc4ssl zena.blic.rs]&lt;/ref&gt;

Dugo vremena je bila u vezi sa [[Zoran Bašanović|Zoranom Bašanovićem]] (koji je bio i njen menadžer),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espreso.rs/showbiz/zvezde/612335/bio-je-prva-ljubav-dragane-mirkovic-policija-ga-privodila-vise-puta-svi-ga-znate-a-ljubio-je-jos-jednu-pevacicu|title=BIO JE PRVA LJUBAV DRAGANE MIRKOVIĆ, POLICIJA GA PRIVODILA VIŠE PUTA! Svi ga znate, a ljubio je još jednu pevačicu|website=espreso.rs|language=sr|access-date=25. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; ali se kasnije udala za Tonija Bjelića – poslovnog čovjeka koji živi u [[Beč]]u,&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt; te rodila dvoje djece: Marka (2001) i Manuelu (2002).&lt;ref name=&quot;puls&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.pulsonline.rs/licna-karta/267/dragana-mirkovic-luce-iz-kasidola|title=Dragana Mirković - Luče iz Kasidola|website=www.pulsonline.rs|language=sr-RS|access-date=23. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20130119111828/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/267/dragana-mirkovic-luce-iz-kasidola|archive-date=19. 1. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon udaje se povukla na određen period iz javnosti.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt; Nakon četiri godine pauze snimila je album za povratak, ''[[Trag u vremenu]]'' (2004). Tokom karijere imala je šest održanih solističkih turneja i prodala je 1,5 miliona ulaznica (ovo je manje jedino od Lepe Brene).

== Karijera ==
=== Muzički počeci i prva ploča ===
[[Imam dečka nemirnog|Prvi album]] izdala je aprila 1984. sarađujući sa [[Novica Urošević|Novicom Uroševićem]]. Njen talenat kod publike bio je primijećen od početka, što dokazuje činjenica da je prvijenac prodat u 160.000 primjeraka.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt; Prvi televizijski nastup imala je krajem 1984, u emisiji ''Novogodišnja folk parada''; nastupila je sa 12 tada najviše popularnih pjevača folk muzike. Sljedeće, 1985. godine, izdala je [[Umiljato oko moje|drugi studijski album]] – također u saradnji sa Uroševićem; publika je album prihvatila isto tako dobro kao i debi album.

=== Sa Južnim vetrom ===
Kao član sastava [[Južni vetar]], pjevala je na turnejama širom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]; na koncertu na [[Tašmajdan]]u je nastupila pred 11.000 ljudi&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt; (tadašnji rekord).

Prekida saradnju sa Uroševićem i sljedeće, 1986. godine, prelazi u Južni vetar i izdaje treći studijski album pod imenom &quot;[[Spasi me samoće]]&quot;; naslovna pjesma postala je evergreen, kao i pjesma &quot;Kad bi znao kako čeznem&quot;; sa ovim albumom otišla je na veliku jugoslavensku turneju Južnog vetra, sa još četvero tada popularnih pjevača ovog benda: [[Šemsa Suljaković|Šemsom Suljaković]], [[Sinan Sakić|Sinanom Sakićem]], [[Mile Kitić|Miletom Kitićem]] i [[Kemal Malovčić|Kemalom Malovčićem]]. Sljedeće, 1987. godine, objavila je [[Ruže cvetaju samo u pesmama|novi album]], moderniji od prethodnih; sa samo 19 godina počela je da pjeva pjesme koje stilom odgovaraju zrelim izvođačima. Godinu dana poslije, 1988, izdala je [[Najlepši par|album]] sa kojim je zasjenila prethodne; momentalno su se izdvojile pjesme &quot;Kolo sreće&quot;, &quot;Još ljubavi ima&quot; i balada &quot;Milo moje, što te nema&quot;; iste godine održala je prvi solistički koncert u [[Dom sindikata (Beograd)|Domu sindikata]] u [[Beograd]]u; štampani mediji prenijeli su: &quot;Tri uzastopne večeri za koncert Dragane Mirković u Domu sindikata tražena je karta više.&quot; Također započinje i saradnju sa menadžerom Rakom Đokićem. Godine 1989. izdala je najtiražniji album sa Južnim vetrom, ''[[Simpatija (muzički album)|Simpatija]]'', koji je prodat u 500.000 primjeraka; na albumu se našlo više hitova, a među njima opet i evergreen: &quot;Sto ću čuda učiniti&quot;. Iste godine izdala je prvu videokasetu sa spotovima i dobila prvi [[Oskar popularnosti]] za Hit godine (za pjesmu &quot;Simpatija&quot;). Sredinom augusta 1990. objavila je posljednji [[Pomisli želju|album]] sa Južnim vetrom; tada je izjavila: &quot;Bez TV spota, bez ostale reklame ploča je do sada prodata u 300.000 primjeraka, reklama tek treba da krene, što znači da mogu da prodajem visoke tiraže i bez reklame.&quot;; pored toga, bila je stava da album nije dovoljno dobar za njenu publiku – s tim razlogom je napustila Južni vetar. Iste godine snimila je svoj prvi šouprogram pod nazivom ''Veče sa Draganom Mirković''; ovdje ugošćuje najveću jugoslavensku zvijezdu [[Lepa Brena|Lepu Brenu]]. U svom šouprogramu promovisala je nove pjesme, ali se premijerno oprobala i u stranoj muzici otpjevavši hit Martike &quot;I feel the Earth move&quot;; isto tako snimila je i duet &quot;E, moj doktore&quot; sa grupom [[Zana (muzički sastav)|Zana]] i dobila drugi Oskar popularnosti za pjevačicu godine.

=== 1990-e ===
Dragana je '90-ih prešla prvo u [[PGP-RTB]] (danas PGP-RTS), a onda u [[ZaM]] i snimila ploču ''[[Dolaze nam bolji dani]]''. Svake godine imala je najprodavaniji album bez da iko proda više ploča od nje u tom razdoblju. Pjesme su bile u folk-rok i folk-pop žanru, a istakle su se &quot;Pitaju me u mom kraju&quot;, &quot;Umirem majko&quot;, &quot;Baš tebe volim ja&quot;, &quot;Biću njegova&quot;, &quot;Crni leptir&quot;, &quot;Opojni su zumbuli&quot;, &quot;Poslednje veče&quot; i dr. Pjesma &quot;Plači zemljo&quot; iz 1995. najprodavanija je srbijanska pjesma na bugarskom [[iTunes]]u u historiji i uvijek je bila među 200 najprodavanijih.

Osim Dragane Južni vetar napustili su i Perica Zdravković i Sava Bojić, koji formiraju novi bend pod nazivom &quot;Žar&quot;. Zajedno sa &quot;Žarom&quot;, &quot;Futa&quot; i &quot;Zlaja&quot; bendom izdaje novi [[Dobra devojka|album]]. Izdavač albuma bio je tadašnji RTB PGP; Draganin novi album predstavili su riječima: &quot;Prodala je više od 2.000.000 ploča i kaseta. 1989. i 1990. godine dva puta uzastopno pobjeđuje na Poselu 202, najpopularnijoj folk manifestaciji i osvaja dva Oskara popularnosti RTV Revije. Sada vam je predstavljamo novim albumom sa pjesmama za koje mislimo da će Vam se dopasti.&quot; Žar je uložio trud da modernizuje Draganin novi album, što im je i pošlo za rukom, ali se svejedno osjetio utjecaj Južnog vetra. Pjesmu &quot;Dobra devojka&quot;, koju joj je ponudila [[Marina Tucaković]], nije bila sigurna da li da snimi ili ne; nije joj bilo logično da pjeva o samoj sebi kako je dobra djevojka. Pjesma &quot;Poklanjam ti svoju ljubav&quot; (1991) dobila je remiks verziju, što je istovremeno postao i prvi remiks na Balkanu. Angažuje se dosta i oko scenskog nastupa i koreografije, pa tako započinje saradnju sa plesnom grupom [[Đogani|Đogani Fantastiko]]; izdaje i videokasetu sa spotovima i tako postaje (i do dan-danas ostaje) jedna od najaktivnijih pjevačica što se tiče snimanja videospotova. Godine 1992. održala je koncert u [[Sofija|Sofiji]] na stadionu [[Stadion Vasil Levski|Levski]], uz posjećenost od 55.000 ljudi.

Kada se grupa Žar raspala, sljedeće godine Dragana se vratila na scenu u revolucionarnom duhu. Godine 1992. snimila je [[Dolaze nam bolji dani|deveti studijski album]], koji je bio prvo izdanje nove izdavačke kuće ZaM (današnji Grand). Na albumu se po prvi put našao veći broj pjesama, čak 13, među kojima i evergreeni &quot;Pitaju me u mom kraju&quot;, &quot;Umirem majko&quot; i &quot;Dolaze nam bolji dani&quot;; odmah su se istakle i pjesme &quot;Da, da, da i &quot;Dve sudbine&quot;, a Dragana je tada izjavila da je u roku od dva mjeseca kaseta prodata u više od 150.000 primjeraka te da na koncertima pjeva čak sedam pjesama, što je inače rijetkost u to vrijeme. Snimila je spotove za 12 pjesama, izdavši također i videokasetu. Tiraž ovog albuma nekoliko puta je proširivan; prodavao se u zemljama bivše Jugoslavije i dijaspori te u Bugarskoj i Rumuniji, pa je prodat preko milion primjeraka. Ovim albumom postala je po tiražu najveća zvijezda u cijeloj bivšoj Jugoslaviji i šire; iako ima duplo manji broj (350.000) prodatih primjeraka od prethodnog (700.000),{{fact}} ovaj album se smatra najuspješnijim u karijeri Dragane Mirković.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt; Te godine održala je i turneju; u štampanim medijima najavljena je serija od deset koncerata u glavnom gradu: &quot;Ukupno deset večeri zabavljaće publiku u dvorani 'Doma sindikata', ovom druženju sa beogradskim ljubiteljima njene muzike prethodila je uspješna turneja po četrdesetak gradova na ovim prostorima i punih mjesec dana gostovanja po dijaspori.&quot; Godine 1993. izdala je jubilarni, deseti album; simbolično ga je nazvala ''[[No. 10]]'', a posvetila ga je svom menadžeru Đokiću koji je krajem godine preminuo. Održala je naročito uspješnu turneju po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, sa deset uzastopnih koncerata u Domu sindikata. Izdvojile su se pjesme &quot;Do poslednjeg daha&quot;, &quot;Pitam svoje srce&quot; i &quot;Mnogo sam te poželela&quot;, za koje je spotove snimila na [[Kipar|Kipru]]; značajna je i turska obrada &quot;Baš tebe volim ja&quot; i &quot;Vetrovi tuge&quot;. Na albumu se našlo 12 pjesama, a izdala je i VHS kasetu sa 11 spotova. Iste godine dobila je Oskar popularnosti za desetogodišnju popularizaciju i modernizaciju folk muzike.

Nakon ZaM-a prešla je u RTS PGP. U septembru 1994. pojavio se novi [[Nije tebi do mene|album]]. Započela je saradnju sa grupom [[Beat Street]], sa kojom je sarađivala i narednih godina. Ovaj album Draganini fanovi smatraju njenim najboljim u karijeri, a sve pjesme s albuma postale su hitovi. Autori su većinom Tucakovićeva i Futa, dok se [[Aleksandar Milić Mili]] oprobao kao kompozitor i komponovao muziku za baladu &quot;Nisam ni metar od tebe&quot; – koja je evergreen pjesma; dens pjesme &quot;Samo jedan sat&quot; i &quot;Kaži mi&quot; radio je Husa iz grupe Beat Street. Godine 1995. ponovo je otišla na veliku turneju po bivšoj Jugoslaviji; bilo je slučajeva da je pjevala u dva grada u toku istog dana. Nakon turneje 22. i 23. juna održala je solističke koncerte u centru &quot;[[Sava centar|Sava]]&quot;, a poslije dužeg vremena otpjevala je i neke pjesme iz perioda kada je bila u saradnji sa Južnim vetrom. Tadašnji štampani mediji prenijeli su: &quot;Dva dana 8.000 obožavalaca uživalo je u Draganinim najvećim hitovima, glamurozno, holivudski, sa besprijekornim ozvučenjem. Njeni gosti: [[Željko Šašić]], [[Nino Rešić|Nino]], [[Divlji kesten (muzička grupa)|Divlji kesten]] i Beat Street također su bili na visini zadatka, tako da je publika zadovoljno napuštala dva dana prepuni Centar 'Sava'.&quot; Koncert je direktno prenosila televizija [[RTV Pink|Pink]]. Krajem 1995. godine izdala je [[Plači zemljo|12. studijski album]], a tada je izjavila da je za mjesec i po dana prodato 60.000 kaseta. Na albumu se izdvojila evergreen pjesma &quot;Plači zemljo&quot;, koja i otvara album, a pored nje i pjesme &quot;I u dobru i u zlu&quot;, &quot;Volela bih da te vidim&quot;, &quot;Stani suzo, stani&quot; i hit duet sa Ninom &quot;Divlja devojka&quot;; na ovom i na narednim albumima nije bilo saradnje sa Tucakovićevom i Futom. Sljedeće godine, 1996, izdala je novi [[Nema promene|album]], a izdvojile su se pjesme &quot;Nema promene&quot;, &quot;Dušu si mi opio&quot;, &quot;Tebi ljubavi&quot;, &quot;To nije tvoja stvar&quot;, &quot;Brate moj&quot;, kao i duet sa Željkom Šašićem &quot;Oči pune tuge&quot;; iste godine dobila je Oskar popularnosti za pjevačicu decenije. Naredne, 1997. godine, izdala je novi [[Kojom gorom|album]] i otpočela saradnju sa [[Dejan Milićević|Dejanom Milićevićem]], koji je uradio efektan spot za evergreen &quot;Poslednje veče&quot;. U samom startu izdvojile su se još i pjesme &quot;Kojom gorom&quot;, &quot;Biće mi kako kad&quot;, &quot;Ko je da je&quot;, &quot;Niko nikog ne voli&quot;, kao i pjesme &quot;Dolina kestenova&quot; i &quot;Neću pokajanje&quot; koje je komponovao Miroljub Brzaković Brzi. Dana 20. marta 1998. održala je solistički koncert u hali &quot;[[Hala Aleksandar Nikolić|Pionir]]&quot; pred 8.000 posjetilaca i tako započela turneju; koncert je prenosio [[Radio-televizija Srbije|RTS]]. Dragana je na scenu izašla na motoru, bilo je mnogo upečatljive koreografije, efekata, pirotehnike... Pošto je saznala da [[Saša Popović]] i Lepa Brena otvaraju novu izdavačku kuću [[Grand Production|Grand]] odlučila je da naredni [[15 (muzički album)|album]] izda za njih. Album je izdat u februaru 1999. za PGP RTS u koprodukciji sa Grandom, jer je RTS htio da Dragana i dalje ostane u njihovoj izdavačkoj kući. Album je izdat u 130.000 primjeraka; snimila je spot jedino za pjesmu &quot;Danima&quot;, dok je ostale promovisala u emisijama Granda i RTS-a. Vrlo često se pojavljivala u Grandovim emisijama, najčešće na kraju pjevajući dvije pjesme. Promocija albuma naglo se prekinula zbog [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO-ovog bombardovanja SR Jugoslavije]] od marta do juna 1999; i pored toga pjesme su se izdvojile, ali ne onako kako je to bio slučaj ranijih godina, s tim da je pjesma &quot;Još si meni drag&quot; i dan-danas hit.

U maju 2000. Mirković je prešla u izdavačku kuću [[Komuna (producentska kuća)|Komuna]] i izdala novi, [[16 (muzički album)|16. studijski album]]. Odabrala je Komunu (sa kojom je sarađivao i [[Zdravko Čolić]], [[Ceca]], [[Oliver Mandić]], [[Vesna Zmijanac]] i druge velike zvijezde Balkana) jer je željela da novi album prate kvalitetni spotovi, pa je tako spotove za pjesme &quot;Sama&quot; i &quot;Ja uspomenu čuvam&quot; snimila u [[Sahara|Sahari]], dok je zanimljiv i unikatan spot za pjesmu &quot;Nemam ja milion sudbina&quot; snimljen u Beogradu. Pjesme su bile sa orijentalnim prizvukom, a to je u to vrijeme bilo u modi. Domišljatost koja je popratila ovaj album bio je i disk posebnog oblika koji je štampan u Švicarskoj.

=== 2000-e ===
Iako je izjavila da kada se uda više neće pjevati, ipak je izdala novi album ''[[Trag u vremenu]]'' januara 2004; ''Trag u vremenu'' je posvetila, pored publike, svom suprugu i djeci. Promociju albuma propratila je i promjena izgleda kako je svoj zaštitni znak – crnu kosu – prefarbala u crveno. Bila je nespremna i zatečena novom scenom u Srbiji; album je bio nekomercijalan, sa pjesmama koje u tom momentu nisu težile da postanu hitovi. Snimljen je spot jedino za pjesmu &quot;Evo dobro sam&quot;, koja je bila slušana na domaćim prostorima, dok su u dijaspori hitovi bili pjesme &quot;Tamo gde je milo moje&quot; i &quot;Prsten&quot;. Pošto je prethodni album bio isuviše nekomercijalan, pjevačica se odlučila na veliki stilski zaokret. Krajem februara 2006. izdala je novi album, koji je nazvala ''[[Luče moje]]'', objavio ga je PGP RTS. Na albumu se nije našla nijedna klasična folk pjesma, već moderne pjesme, a Dragana je odlučila da kao nekada uz koreografije snimi i spotove za gotovo sve pjesme. Pored naslovne, hit su bile i pjesme &quot;Sudbina&quot; i &quot;Na kraju&quot;, kao i pjesma &quot;Pečat na usnama&quot; koja je ostala hit. Naredne, 2007. godine, snimila je duet sa [[Danijel Đokić|Danijelom Đokićem]] &quot;Život moj&quot; koji je postao hit premda nije emitovan na kanalima sa nacionalnom frekvencijom već samo na privatnima. U decembru 2008. izdala je album ''[[Eksplozija (album Dragane Mirković)|Eksplozija]]'' za produkcijsku kuću Vujin Records; pored toga što su pjesme bile odlične i kvalitetne, mogle su se čuti uglavnom samo na [[DM SAT]] televiziji, tako da album nije dovoljno promovisan. Za album je snimljeno nekoliko spotova koje je radila DM SAT videoprodukcija, a spotovi za naslovnu numeru i &quot;Jedino moje&quot; snimljeni su u [[Istanbul]]u gdje je održala i koncert. Poslije 12 godina, 30. septembra 2010. održala je koncert u Beogradu u centru &quot;Sava&quot;, a koncert je bio humanitarnog karaktera.

==== Od 2011. do danas ====
U aprilu 2011. Mirković je objavila singlove &quot;Jedini&quot; (posvetila ga suprugu Toniju za 10 godina braka), &quot;Drugovi&quot; i &quot;Srce moje&quot;. Spot za pjesmu &quot;Drugovi&quot; snimila je u svom dvorcu 'Ebenfurth', dok se u spotu za pjesmu &quot;Jedini&quot; pojavljuju njena djeca. Dana 7. novembra 2012. u [[Zenica|Zenici]] je u [[Arena Zenica|Areni]] održala humanitarni koncert &quot;Dragana i prijatelji za Zenicu&quot;;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=XS31aIUVwtg ZENICABLOG: Humanitarni koncert DRAGANA I PRIJATELJI ZA ZENICU]&lt;/ref&gt; ovom prilikom joj je uručena prigodna plaketa&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=_zeZEKbtBb8&amp;t=1m24s YT Plaketa]&lt;/ref&gt; kao i zahvalnica i zlatnik u pomen 810 godina od početka državne vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] Bosnom.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=56OlTkHMBLQ&amp;t=4m48s YT Zlatnik]&lt;/ref&gt; U decembru 2012. izdaje [[20 (muzički album)|jubilarni 20. album]] sa 20 pjesama u izdanju Vujin Recordsa za BiH i dijasporu dok je izdavač za Srbiju bio Zmex. Godine 2013. u Rumuniji na trgu u [[Rešica|Rešici]] održala je koncert pred 70.000 ljudi. Godine 2014. dobila je poziv od portorikanskog pjevača Josea Feliciana da snime duet, na što je pristala; duet je otpjevan na engleskom i španskom jeziku. Iste godine 3. oktobra održala je veliki solistički koncert u beogradskoj [[Kombank arena|Areni]]. Krajem juna 2016. izdala je stilom različite hit singlove &quot;Lepi moj&quot; i &quot;Zašto me tražiš&quot; (koji zajedno broje skoro 50 miliona pregleda na YouTube-u).

Dana 3. oktobra 2014. održala je solistički koncert u Areni u Beogradu, pred oko 20.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/499796/Nakon-sat-vremena-kasnjenja-poceo-koncert-Dragane-Mirkovic |title=Dragana Mirković koncertom u „Areni“ obeležila 30 godina karijere („Blic“, 3. oktobar 2014) |access-date=4. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006140013/http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/499796/Nakon-sat-vremena-kasnjenja-poceo-koncert-Dragane-Mirkovic |archive-date=6. 10. 2014  }}&lt;/ref&gt; Sljedeće, 2015. godine, održala je koncert na stadionu u Vrnjačkoj Banji pred više od 20.000 ljudi. Dana 16. decembra 2016. nastupila je u Sofiji, u najvećoj bugarskoj areni Armeec, pred 17.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.svet.rs/vesti/estrada/dragana-mirkovic-odrzala-spektakularan-koncert-u-sofiji-video |title=Dragana Mirković održala spektakularan koncert u Sofiji! (video) – Svet portal&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt; |access-date=12. 11. 2019 |archive-date=7. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180907032537/https://www.svet.rs/vesti/estrada/dragana-mirkovic-odrzala-spektakularan-koncert-u-sofiji-video |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U periodu od 2016. do 2017. godine bila je član žirija u popularnom muzičkom takmičenju ''[[Pinkove zvezde]]''.

Nakon izlaska svog 21. studijskog albuma ''[[Od milion jedan]]'', koji je u prodaji bio od 25. januara 2017. i oborio relativne domaće rekorde slušanosti (neke numere imaju preko 20 miliona pregleda na YouTube-u), Dragana je započela veliku solističku turneju ''Od milion jedna''. Turneju je otpočela 12. maja 2017. u tuzlanskoj dvorani Mejdan i održala koncert pred 8.000 ljudi.&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/26076/od-milion-jedna-dragana-mirkovic-odrzala-koncert-u-tuzli-a-ono-sto-je-tamo-dozivela-pamtice-dok-je-ziva-foto pink.rs | OD MILION JEDNA: Dragana Mirković održala koncert u Tuzli, a ono što je tamo doživela pamtiće DOK JE ŽIVA! (FOTO)&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

Iste godine 7. augusta održala je koncert na [[Svrljig|svrljiškom]] trgu, gdje je oborila rekord posjećenosti, a saobraćaj je te večeri u cijelom Svrljigu bio blokiran.&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/35688/blokirala-grad-dragana-mirkovic-napravila-potpuni-haos-foto pink.rs]&lt;/ref&gt;

Potom je 3. i 15. septembra nastupala u Bugarskoj i Somboru, redom – na gradskom trgu u Banskom pred više od 25.000 ljudi,&lt;ref&gt;[http://www.svetplus.com/vesti/46461/kraljica-balkana-dragana-mirkovic-oborila-rekord-posete-u-banskom-fotovideo Kraljica Balkana: Dragana Mirković oborila rekord posete u Banskom! FOTO+VIDEO – Muzika – Region – Vesti – Svet Plus&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; odnosno u sportskoj dvorani Mostonog ispred 5.000 ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.svetplus.com/vesti/46803/dragana-mirkovic-izazvala-euforiju-u-somboru-mnogo-mi-znaci-postovanje-publike-i-kolega-foto Dragana Mirković izazvala euforiju u Somboru: Mnogo mi znači poštovanje publike i kolega! FOTO – Muzika – Region – Vesti – Svet Plus&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

U novembru 2017. je nastavila svoju veliku solističku turneju ''Od milion jedna'', i to u Americi, gdje je nastupala poslije punih 20 godina – 10. novembra nastupala je u Torontu, 11. novembra u [[Chicago|Čikagu]], 17. novembra u [[New York|Njujorku]] i 18. novembra u [[Saint Louis|Sent Luisu]]. U Americi je oborila rekorde posjećenosti.&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/44931/posle-punih-20-godina-dragana-mirkovic-odlazi-u-ameriku-razlog-je-prelep-foto pink.rs]&lt;/ref&gt;

Dana 28. decembra 2017. održala je koncert za pamćenje u hali Luke u [[Bihać]]u ispred više od 3.000 ljudi.&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/52112/spektakl-u-bihacu-dragana-mirkovic-na-koncertu-raspametila-fanove-ovim-potezom-foto pink.rs | SPEKTAKL U BIHAĆU: Dragana Mirković na koncertu RASPAMETILA FANOVE OVIM POTEZOM! (FOTO)&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

U 2018. je nastavila svoju turneju i ostvarila enormne uspjehe po čitavoj Evropi. Nastupala je u [[Pariz]]u (9. februara), [[Slovenija|Sloveniji]] (24. februara), [[Njemačka|Njemačkoj]] (3. i 17. marta), [[Švicarska|Švicarskoj]] (24. marta), [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zagreb]]u – 20. aprila i [[Pula|Puli]] – 5. maja).

Sredinom aprila 2018. izbacila je pjesmu ''Proklet rođen'' – duet sa [[Vuk Mob|Vukom Mobom]], koji je i odradio tekst, dok je muziku i aranžman uradio [[Marko Moreno]]. Pjesma je za vrlo kratko vrijeme oborila neke rekorde, što govore i pregledi na YouTube-u.

U julu i augustu 2018. je nastavila svoju turneju i nastupala prvo u Bosni i Hercegovini, a potom u Hrvatskoj i Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini je 20. jula nastupala u [[Mostar]]u, 21. jula u [[Ljubuški|Ljubuškom]], 27. jula na gradskom stadionu [[Velika Kladuša]], a 31. jula u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]. Potom je augusta nastupala u [[Makarska|Makarskoj]] 3. augusta, a 19. augusta u najvećoj [[Budva]]nskoj diskoteci Top Hill pred 5.000 posjetilaca.&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/85221/orila-se-budva-dragana-mirkovic-spektakularno-zatvorila-sezonu-u-crnoj-gori-foto pink.rs | ORILA SE BUDVA! Dragana Mirković spektakularno zatvorila sezonu u Crnoj Gori! (FOTO)&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

Dana 24. augusta nastupala je na gradskom trgu u [[Vranje|Vranju]] na manifestaciji 'Dani Vranja', gdje su organizatori koncerta zaključili da je ovo najposjećeniji koncert otkad postoji manifestacija i da će ući u historiju.&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/85845/ovo-ce-uci-u-istoriju-dragana-mirkovic-napravila-spektakl-vranjanci-pali-u-trans-foto pink.rs | OVO ĆE UĆI U ISTORIJU: Dragana Mirković NAPRAVILA SPEKTAKL, Vranjanci pali u TRANS! (FOTO)&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; Nedugo potom, 1. septembra je nastupala u Leskovcu na zatvaranju leskovačke [[Roštiljijada|Roštiljijade]], a koncertu je prisustvovalo oko 40.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Rekordna poseta Roštiljijadi | url = http://rs.n1info.com/a416778/Lifestyle/Lifestyle/Rekordna-poseta-na-Rostiljijadi-i-saobracajni-kolaps.html | website = rs.n1info.com | access-date = 2. 9. 2018 | archive-date = 2. 9. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180902220635/http://rs.n1info.com/a416778/Lifestyle/Lifestyle/Rekordna-poseta-na-Rostiljijadi-i-saobracajni-kolaps.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Na koncertu Dragane Mirković i na Roštiljijadi večeras oko 80.000 ljudi | url = http://jugmedia.rs/na-koncertu-dragane-mirkovic-i-na-rostilijadi-veceras-oko-80-000-ljudi-video/ | website = jugmedia.rs | access-date=2. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2018. održala je drugu turneju u Americi za manje od godinu dana i ponovo oborila rekorde posjećenosti. Dana 5. oktobra nastupala je u [[Detroit]]u, 12. oktobra u [[Des Moines|De Mojnu]], 13. oktobra Sent Luisu, 19. oktobra Čikagu i 20. oktobra u [[Atlanta|Atlanti]].&lt;ref&gt;[http://pink.rs/domaci/95617/nize-uspehe-dragana-mirkovic-proslavila-kraj-americke-turneje-u-las-vegasu-foto pink.rs | NIŽE USPEHE: Dragana Mirković proslavila kraj američke turneje u Las Vegasu! (FOTO)&lt;!-- Botovski generisan naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

Dana 21. novembra 2019. u organizaciji Muzičke produkcije [[BHRT]] održala je jednosatni koncert,&lt;ref name=&quot;BHRT koncert&quot;/&gt; koji je nazvala &quot;privatnom zabavom&quot;&lt;ref name=&quot;BHRT koncert&quot;/&gt; i koji se mogao pratiti uživo na internetu (AV prijenos na YouTube-u, Facebooku i web stranici sajta radiotelevizije) kao i radiokanalu BH Radio 1 (audio).&lt;ref name=&quot;oslobodjenje 2019-09-19&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BHRT koncert&quot;&gt;{{cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=R2D6pRg6VBw&amp;ab_channel=Muzi%C4%8DkaprodukcijaBHRT|title=Dragana Mirkovic - Studio N (21.11.2019.)|website=YouTube|date=&lt;!--unfit--&gt;|access-date=21. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220321075409/https://www.youtube.com/watch?v=R2D6pRg6VBw&amp;ab_channel=Muzi%C4%8DkaprodukcijaBHRT&lt;!--alt.: https://archive.today/EmGbI--&gt;|archive-date=21. 3. 2022|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
Udruženje radiostanica Srbije 1993. proglasilo je Draganu Mirković za 'Pjevačicu decenije'.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dragana.at/index.php/biografija|title=Биографија Драгане Мирковић|website=Драгана|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Iste godine, ljudi u dijaspori birali su najpopularniju ličnost treće Jugoslavije. Dragana je zauzela visoko drugo mjesto, iza tadašnjeg predsjednika SRJ [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.republika.rs/zabava/estrada/252004/danas-je-velika-zvezda-na-estradi-prepoznajte-li-pevacicu-sa-fotografije|title=DANAS JE VELIKA ZVEZDA NA ESTRADI! Prepoznajte li pevačicu sa fotografije?|date=5. 1. 2021|website=republika.rs|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tri puta zaredom odnijela je pobjedu na nekada najvećoj folk manifestaciji &quot;Poselo 202&quot;.

Dobitnica je devet Oskara popularnosti.

Dobitnica je priznanja &quot;Melka&quot; kao pjevačica koja je obilježila 1995. godinu.

Dva puta je dobila nagradu za najbolju pjevačicu svih vremena – BiH Oskar 2006 i Beogradski pobjednik 2007.

Godine 2008, gledaoci popularne bugarske televizije Balkanika proglasili su je najpopularnijom pjevačicom na Balkanu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dragana.at/index.php/biografija|title=Biografija|website=www.dragana.at|access-date=25. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Festivali ==
* 1985. [[MESAM]] – &quot;Umiljato oko moje&quot;
* 1989. [[Poselo godine 202]] – &quot;Kolo sreće&quot; / &quot;Milo moje što te nema&quot; / &quot;Slađano moje, slađano&quot;
* 1990. Poselo godine 202 – &quot;Simpatija&quot; (''prva nagrada na Poselu'')
* 1991. Poselo godine 202 – &quot;Kaži mi sunce moje&quot; / &quot;Dobra devojka&quot; (''prva nagrada na Poselu'')
* 1992. [[Hit parada]] – &quot;Dobra devojka&quot;
* 2019. [[Sabor narodne muzike Srbije|Sabor]], Beograd – Dobitnica estradno-muzičke nagrade Srbije za životno djelo (''najmlađa dobitnica nagrade'')

== Multimedijalna umjetnica ==
Ono što je viđeno samo na [[MTV]]-ju, na snimcima koncerata svjetskih zvijezda, Dragana je primijenila na svojim nastupima. Na koncertu u [[Centar Sava|Centru Sava]] 1995, umjesto klasičnog mikrofona, imala je bubicu koja joj je dozvoljavala punu slobodu pokreta i igranje sa plesnom grupom prema inovativno osmišljenoj i uvježbanoj koreografiji.

== ''Slatko od snova'' ==
Igrala je glavnu ulogu u filmu ''[[Slatko od snova]]'' koji je imao svoju premijeru 12. aprila 1994. Film je bajkovita priča sa elementima komedije o Deni, djevojci koja radi u [[McDonald's]]u, a sanja da postane zvijezda. Dragana je za potrebe filma pjevala na engleskom jeziku. Igrala je sporedne uloge u još dva filma austrijske proizvodnje.

Raka Đokić započeo je snimanje filma ''Slatko od snova'' u kojem je Dragana imala glavnu ulogu. Iako nije bila sigurna da li treba da glumi, ipak je pristala, a poslije Rakine smrti nije bilo sigurno hoće li se snimanje nastaviti. Znajući koliko je Raka želio da taj film snimi Dragana – po svaku cijenu ga nastavlja. Svaki vikend imala je nastupe po dijaspori i sama isplaćivala sve troškove filma. Prvi planirani naziv filma (radni naslov) bio je ''Fabrika snova''; međutim, naziv je u posljednji čas promijenjen u ''Slatko od snova''. Dragana u filmu izvodi isključivo pjesme na engleskom koje su rađene za potrebe filma. U filmu su glumila velika srbijanska glumačka imena kao što su [[Bata Živojinović|Velimir Bata Živojinović]], [[Milorad Mandić|Milorad Mandić Manda]], [[Branko Cvejić]], [[Živojin Milenković|Živojin Žika Milenković]], [[Gorica Popović]], [[Zoran Cvijanović]], [[Branka Katić]], [[Ratko Tankosić]]. Premijera filma propraćena je vatrometom i Draganinom koreografijom uz pjesmu &quot;Baby don't you know&quot;.

== Diskografija ==
=== Albumi ===
[[File:Empfang_mit_Premierminister_Vucic_crop_(16240186057)_(cropped).jpg|thumb|Mirković (2015)]]
* ''[[Imam dečka nemirnog]]'' (1984) – 160.000 prodatih primjeraka
* ''[[Umiljato oko moje]]'' (1985) – 250.000 prodatih primjeraka
* ''[[Spasi me samoće]]'' (1986) – 400.000 prodatih primjeraka
* ''[[Ruže cvetaju samo u pesmama]]'' (1987) – 400.000 primjeraka
* ''[[Najlepši par]]'' (1988) – 450.000 prodatih primjeraka
* ''[[Simpatija (muzički album)|Simpatija]]'' (1989) – 500.000 prodatih primjeraka
* ''[[Pomisli želju]]'' (1990) – 620.000 prodatih primjeraka – najprodavaniji album godine u SFRJ i Bugarskoj
* ''[[Dobra devojka]]'' (1991) – 700.000 prodatih primjeraka – najprodavaniji album godine u SFRJ i Bugarskoj
* ''[[Dolaze nam bolji dani]]'' (1992) – 350.000 – najprodavaniji album godine u SRJ i najprodavaniji album decenije u SRJ
* ''[[No. 10]]'' (1993) – 250.000 prodatih primjeraka – najprodavaniji album godine u SRJ i drugi najprodavaniji album decenije u SRJ
* ''[[Nije tebi do mene]]'' (1994) – 250.000 prodatih primjeraka – najprodavaniji album godine u SRJ i treći najprodavaniji album decenije u SRJ
* ''[[Plači zemljo]]'' (1995) – 220.000 prodatih primjeraka – najprodavaniji album godine u SRJ
* ''[[Nema promene]]'' (1996) – 150.000 prodatih primjeraka
* ''[[Kojom gorom]]'' (1997) – 150.000 prodatih primjeraka (najprodavaniji album godine u SRJ – 100.000 prodatih primjeraka za pet dana – rekord u SRJ)
* ''[[15 (muzički album)|15]]'' (1999) – 140.000 prodatih primjeraka
* ''[[16 (muzički album)|16]]'' (2000) – 200.000 prodatih primjeraka
* ''[[Trag u vremenu]]'' (2004) – 200.000 prodatih primjeraka
* ''[[Luče moje]]'' (2006) – 250.000 prodatih primjeraka
* ''[[Eksplozija (album Dragane Mirković)|Eksplozija]]'' (2008) – ''nema podataka o prodaji''
* ''[[20 (muzički album)|20]]'' (2012) – ''nema podataka o prodaji''
* ''[[Od milion jedan]]'' (2017) – ''nema podataka o prodaji''

==== Ostali ====
* ''[[Dragana i Južni vetar – No° 1]]'' (1991) – 110.000 prodatih primjeraka
* ''[[Dragana i Južni vetar – No° 2]]'' (1991) – 80.000 prodatih primjeraka
* ''[[Dragana i Južni vetar – No° 3]]'' (1992) – 30.000 prodatih primjeraka
* ''[[Dragana i Južni vetar – Najlepše pesme]]'' (1993) – 30.000 prodatih primjeraka
* ''[[Slatko od snova (muzika iz filma)]]'' (1994) – 60.000 prodatih primjeraka
* ''[[Jedna je Dragana]]'' (1997) – 25.000 prodatih primjeraka
* ''[[Najveći hitovi 1]]'' (1997) – 40.000 prodatih primjeraka
* ''[[Najveći hitovi 2]]'' (1992) – 30.000 prodatih primjeraka
* ''[[Hitovi 1]]'' (2000) – 70.000 prodatih primjeraka
* ''[[Hitovi 2]]'' (2000) – 50.000 prodatih primjeraka
* ''[[Balade]]'' (2000) – 30.000 prodatih primjeraka
* ''[[Dragana zauvek!]]'' (2003) – 20.000 prodatih primjeraka
* ''[[Don't Go Away – No Te Vallas]]'' (2014) – ''nema podataka o prodaji''

=== Videografija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Spot !! Godina !! Režiser
|-
| ''Imam dečka nemirnog'' || 1984 || -
|-
| ''Uteši me, tužna sam'' || 1984 || -
|-
| ''Hej, mladiću, baš si šik'' || 1984 || -
|-
| ''Oprosti za sve'' || 1986 || -
|-
| ''Spasi me samoće'' || 1986 || -
|-
| ''Kad bi znao kako čeznem'' || 1986 || -
|-
| ''Ne veruj im, srećo'' || 1987 || -
|-
| ''Ruže cvetaju samo u pesmama'' || 1987 || -
|-
| ''Treba mi neko'' || 1987 || -
|-
| ''Ne idi, ostani moj'' || 1988 || -
|-
| ''Mogu li reći, ne volim te'' || 1988 || -
|-
| ''Slađano moje, slađano'' || 1988 || -
|-
| ''Kolo sreće'' || 1988 || -
|-
| ''Još ljubavi ima'' || 1988 || -
|-
| ''Milo moje, što te nema'' || 1988 || -
|-
| ''Najlepši par'' || 1988 || -
|-
| ''Što te nema'' || 1988 || -
|-
| ''Simpatija'' || 1989 || -
|-
| ''Nema sreće bez tebe'' || 1989 || -
|-
| ''Neću da živim bez tebe'' || 1989 || -
|-
| ''Sto ću čuda učiniti'' || 1989 || -
|-
| ''Vatra'' || 1989 || -
|-
| ''Doviđenja, milo moje'' || 1989 || -
|-
| ''Čekaj me još malo'' || 1989 || -
|-
| ''Mamina i tatina'' || 1990 || -
|-
| ''Jeleni košute ljube'' || 1990 || -
|-
| ''Cvete moj'' || 1990 || -
|-
| ''Oprosti što ti smetam'' || 1990 || -
|-
| ''Hoćeš, hoćeš, pogledaćeš'' || 1990 || -
|-
| ''Ne plače se za junakom'' || 1990 || -
|-
| ''Volim te voliš me'' || 1991  || -
|-
| ''Kaži mi sunce moje'' || 1991 || -
|-
| ''Hajdemo negde'' || 1991 || -
|-
| ''Poklanjam ti svoju ljubav'' || 1991 || -
|-
| ''Umreću zbog tebe'' || 1991 || -
|-
| ''Svud si oko mene'' || 1991 || -
|-
| ''Bog srca mog'' || 1991 || -
|-
| ''Dodaj gas'' || 1991 || -
|-
| ''Dobra devojka'' || 1991 || -
|-
| ''Obraše se vinogradi'' || 1991 || -
|-
| ''Ječam žela kosovka devojka'' || 1991 || -
|-
| ''Black or White '' || 1991 || -
|-
| ''Dobro jutro, dobar dan'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Umirem majko'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Pitaju me u mom kraju'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Sedmi dan'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Žensko srce'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Matematika'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Da, da, da'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Dve sudbine'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Stani dušo, stani zlato'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Dolaze nam bolji dani'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Moralo je leto proći'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''O, da li znaš'' || 1992 || Vladimir Živković
|-
| ''Do poslednjeg daha'' || 1993 ||Vladimir Živković
|-
| ''Pitam svoje srce'' || 1993 || Vladimir Živković
|-
| ''Baš tebe volim ja'' || 1993  || Stanko Crnobrnja
|-
| ''Mnogo sam te poželela'' || 1993  || Vladimir Živković
|-
| ''Biću njegova'' || 1993  || -
|-
| ''Zaboravi srce'' || 1993  || -
|-
| ''Vetrovi tuge'' || 1993  || Stanko Crnobrnja
|-
| ''Kad za tobom umrem ja'' || 1993  || -
|-
| ''Halo dragi'' || 1993  || -
|-
| ''Tebi ljubav meni bol'' || 1993  || Vladimir Živković
|-
| ''Ne pada mi na pamet'' || 1993  || -
|-
| ''Nije tebi do mene'' || 1994 || Mihailo Vukobradović
|-
| ''Crni leptir'' || 1994 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''Čarolija'' || 1994 || -
|-
| ''Varala bih, varala'' || 1994 || Stanko Crnobrnja
|-
| ''Od kad sam se u tebe zaljubila'' || 1994 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''Za mene si ti'' || 1994 || [[Predrag Nikolić (reditelj)|Predrag Nikolić]]
|-
| ''Tugo mojih dana'' || 1994 || Mihailo Vukobradović
|-
| ''Opojni su zumbuli'' || 1994 || Marijana Ukraden
|-
| ''Ljubav se meni dešava'' || 1994 || Marijana Ukraden
|-
| ''Kaži mi'' || 1994 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''Baby Don't You Know'' || 1994 || Vladimir Živković
|-
| ''Changes'' || 1994 || Vladimir Živković
|-
| ''Riding through the fire'' || 1994 || Vladimir Živković
|-
| ''Red Ferrari '' || 1994 || Vladimir Živković
|-
| ''Plači zemljo'' || 1995 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''I u dobru i u zlu'' || 1995 || Igor Kušić
|-
| ''Sve me na tebe podseća '' || 1995 || -
|-
| ''Stani suzo stani'' || 1995 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''Jedan život je'' || 1995 || Marijana Ukraden
|-
| ''Volela bih da te vidim'' || 1995 || Igor Kušić
|-
| ''Divlja devojka'' || 1995 || Stanko Crnobrnja
|-
| ''Nema promene'' || 1996 || Mario Bralić
|-
| ''Dušu si mi opio'' || 1996 || Ratko Kušić
|-
| ''Zagrli me majko'' || 1996 || Igor Kušić
|-
| ''Oči pune tuge'' || 1996 || Igor Kušić
|-
| ''To nije tvoja stvar'' || 1996 || Igor Kušić
|-
| ''Samo jedan sat'' || 1996 || Igor Kušić
|-
| ''Poslednje veče'' || 1997 || [[Dejan Milićević]]
|-
| ''Biće mi kako kad'' || 1997 || Dejan Milićević
|-
| ''Niko nikog ne voli'' || 1997 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''Danima'' || 1999 || Dejan Milićević
|-
| ''Sama'' || 2000 || Dejan Milićević
|-
| ''Nemam ja milion sudbina'' || 2000 || Slavoljub Živanović Zli
|-
| ''Ja uspomenu čuvam'' || 2000 || Dejan Milićević
|-
| ''Ja imam te a ko da nemam te'' || 2001 || Dejan Milićević
|-
| ''Srcu nije lako'' || 2001 || CODE
|-
| ''Evo dobro sam'' || 2004 || Dejan Milićević
|-
| ''Luče moje'' || 2006 || DM SAT
|-
| ''Pečat na usnama'' || 2006 || Dejan Milićević
|-
| ''Na kraju'' || 2006 || DM SAT
|-
| ''Nepoželjna'' || 2006 || Dejan Milićević
|-
| ''Teci mi kroz vene'' || 2006 || Dejan Milićević
|-
| ''Ljubi il′ ubij'' || 2006 || Dejan Milićević
|-
| ''Sudbina'' || 2006 || Studio Vista
|-
| ''Danak ljubavi'' || 2006 || Dejan Milićević
|-
| ''Depresivan dan'' || 2006 || Dejan Milićević
|-
| ''Život moj'' || 2007 || DM SAT
|-
| ''Zemljo okreni se'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Nauči me'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Zapaliću srce'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Eksplozija'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Jedino moje'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Ti me rani'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Laste'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Sve bih dala da si tu'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Nešto lepo'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Jači nego ikad'' || 2008 || DM SAT
|-
| ''Prsten'' || 2009 || DM SAT
|-
| ''Rođendan'' || 2009 || DM SAT
|-
| ''Fobija'' || 2009 || DM SAT
|-
| ''Gromovi'' || 2009 || DM SAT
|-
| ''Drugovi'' || 2011 || DM SAT
|-
| ''Jedini'' || 2011 || DM SAT
|-
| ''Nema promene'' || 2011 || -
|-
| ''Mili, mili'' || 2012 || DM SAT
|-
| ''Ljubavi'' || 2012 || DM SAT
|-
| ''Ti misliš da je meni lako'' ||  2012 || DM SAT
|-
| ''Kontinent'' || 2013 || DM SAT
|-
| ''Pucaj pravo u srce'' || 2013 || DM SAT
|-
| ''Mače'' || 2013 || DM SAT
|-
| ''Pustinja osećanja'' || 2013 || DM SAT
|-
| ''Kad nas vide zagrljene'' || 2013 || DM SAT
|-
| ''Hej, živote'' || 2014 || DM SAT
|-
| ''Don't Go Away / No Te Vallas'' || 2014 || DM SAT
|-
| ''Lepi moj'' || 2016 || DM SAT
|-
| ''Zašto me tražiš'' || 2016 || DM SAT
|-
| ''Od milion jedan'' || 2017 || DM SAT
|-
| ''Zagrli opet'' || 2017 || DM SAT
|-
| ''On i ona'' ||  2017 || DM SAT
|-
| ''Samo mi je dobro'' ||  2017 || DM SAT
|-
| ''Trovanje'' || 2017 || Dejan Milićević
|-
| ''Idemo jako'' || 2017 || DM SAT
|-
| ''Proklet rođen'' || 2018 || Nemanja Novaković
|-
| ''Zamena'' || 2019 || DM SAT
|-
| ''Sad i zauvek'' || 2021 || Branislav Pećaranin
|-
| ''Kriva'' || 2023 || Dejan Milićević
|-
| ''Kad srce stane'' || 2024 || Dejan Milićević
|-
| ''Ako se volimo'' || 2024 || Luka Jovanović
|-
| ''Inicijali'' || 2025 || Aleksandar Radonjić
|}

=== Saradnje ===
* &quot;Nek puknu dušmani&quot; (ft. [[Mile Kitić]], [[Šemsa Suljaković]], [[Sinan Sakić]] i [[Kemal Malovčić]], 1986)
* &quot;Svi grešimo&quot; (ft. Sinan Sakić, 1987)
* &quot;Dal će moći da se živi&quot; (ft. Sinan Sakić, prateći vokal; 1988)
* &quot;Hej, devojko da li imaš momka&quot; (ft. [[Miodrag Jakovljević]], 1989)
* &quot;Ja te volim to ne krijem&quot; (ft. Miodrag Jakovljević, 1989)
* &quot;E, moj doktore&quot; (ft. [[Zana (muzički sastav)|Zana]], 1990)
* &quot;Ako me umiriš sad&quot; (ft. [[Vesna Zmijanac]], prateći vokal; 1992)
* &quot;Smej se&quot; (ft. [[Nikola Rešić|Nino]], prateći vokal; 1993)
* &quot;Usne vrele kao žar&quot; (ft. Nino, prateći vokal; 1993)
* &quot;Kome treba duša ranjena&quot; (ft. Kuki, prateći vokal; 1995)
* &quot;Sve je isto samo pesme nisu&quot; (ft. Kuki, prateći vokal; 1995)
* &quot;Niko kao ti&quot; (ft. Kuki, prateći vokal; 1995)
* &quot;Tražim te u dugim noćima&quot; (ft. Kuki, prateći vokal; 1995)
* &quot;Sele moja&quot; (ft. [[Zorica Brunclik]], 1996)
* &quot;Divlja devojka&quot; (ft. Nino, 1995)
* &quot;Samo jedan sat&quot; (ft. [[Beat Street]], 1996)
* &quot;Oči pune tuge&quot; (ft. [[Željko Šašić]], 1996)
* &quot;Ona je priča života moga&quot; (ft. Željko Šašić, prateći vokal; 1997)
* &quot;Zenico oka mog&quot; (ft. [[Zoran Stračević]], 2000)
* &quot;Srcu nije lako&quot; (ft. [[Divlji kesten (grupa)|Divlji kesten]], 2000)
* &quot;Ja imam te, a ko da nemam te&quot; (ft. [[Hari Mata Hari]], 2001)
* &quot;Život moj&quot; (ft. [[Danijel Đokić]], 2007)
* &quot;Jači nego ikad&quot; (ft. Mile Kitić, Šemsa Suljaković, Sinan Sakić i Kemal Malovčić, 2008) – ''ponovno okupljanje Južnog vetra''
* &quot;Gromovi&quot; (ft. [[Boban Rajović]], 2009)
* &quot;Kad nas vide zagrljene&quot; (ft. [[Hanka Paldum]], 2013)
* &quot;Don't Go Away – No Te Vallas&quot; (ft. [[Jose Feliciano]], 2014)
* &quot;Trovanje&quot; (ft. Danijel Đokić, 2017)
* &quot;Proklet rođen&quot; (ft. [[Vuk Mob]], 2018)
* &quot;Sad i zauvek&quot; (ft. [[Aca Lukas]], 2021)
* &quot;Kad srce stane&quot; (ft. [[Ivan Zak]], 2024)
* &quot;Ako se volimo&quot; (ft. [[Magla bend]], 2024)

== Također pogledajte ==
{{portal|Biografija|Muzika|SFRJ|Srbija}}
* [[Plavi orkestar]]&lt;!--ima zajedničku pjesmu sa Draganom--&gt;
{{clear}}
== Reference ==
{{refspisak}}

=== Opšti izvor ===
* {{cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/dragana-mirkovic/|title=Biografija: Dragana Mirković|website=www.biografija.org|publisher=Biografija.org|date=2. 2. 2019|access-date=21. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191121194820/https://www.biografija.org/muzika/dragana-mirkovic/|archive-date=21. 11. 2019|url-status=live}}

== Literatura ==
* [http://www.dragana.at/index.php/biografija Biografija Dragane Mirković na njenom zvaničnom veb-sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191112054549/http://www.dragana.at/index.php/biografija |date=12. 11. 2019 }} {{sr simbol}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dragana Mirković}}
* {{official website|http://www.dragana.at/}} {{sr simbol}}
* {{YouTube| channel = UCK7DAxbsanux-w_pJdXb3Eg}}
* {{Facebook|DraganaMirkovicOfficial}}
* {{Instagram|dragana_mirkovic}}
* [http://www.tekstoteka.com/artist-Dragana%20Mirkovic,693.html Tekstovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180907071106/http://www.tekstoteka.com/artist-Dragana%20Mirkovic,693.html |date=7. 9. 2018 }} pjesama Dragane Mirković
* [http://tekstovi.net/2,61,0.html Tekstovi] pjesama Dragane Mirković
* [https://www.dmsat.tv/ DM SAT] – satelitski TV kanal Dragane Mirković

{{authority control}}

{{DEFAULTSORT:Mirković, Dragana}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Požarevac]]
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>fdrbvw5pozqze1ppe8vq36fwunvsv6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biografije, Korčula</title>
    <ns>14</ns>
    <id>458629</id>
    <revision>
      <id>3923803</id>
      <parentid>3211308</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:41:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3923803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="tb20uw9kklfninsrbk4nv3f6n3fph2t" xml:space="preserve">{{Kategorija više|Korčula (grad)}}

[[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Korčula]]
[[Kategorija:Korčula]]</text>
      <sha1>tb20uw9kklfninsrbk4nv3f6n3fph2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3923796</id>
      <parentid>3922843</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T20:41:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10594" sha1="55pf2szoqn46gtzpribrzl7btoi7aoi" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>55pf2szoqn46gtzpribrzl7btoi7aoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alternativna prerada RNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473291</id>
    <revision>
      <id>3923737</id>
      <parentid>3905081</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T14:29:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13512" sha1="8t4092q2vaeei6rbntsc8a6sx27yi1a" xml:space="preserve">[[slika:DNA_alternative_splicing.gif|thumb|280px|Oblici alternativne prerade RNK]]
[[slika:Splicing overview.jpg|right|thumb|280px|Alternativna [[prerada RNK]] proizvodi dvije proteinske izoforme.]]
'''Alternativna prerada RNK''' ili '''alternativni splajsing''' (ili '''diferencijalna prerada''') je proces kojim se [[egzon]]i RNK, nakon [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]] gena (primarni genski transkript ili [[Prekursorna iRNK|pre-iRNK]]) ponovno spajaju na više načina tokom njene [[prerada RNK|prerade]]. Rezultujuće različite molekule [[iRNK]] mogu biti [[Translacija (genetika)|prevedene]] u različite [[proteinska izoforma|proteinske izoforme]]; tako jedan gen može kodirati više [[protein]]a.&lt;ref name=Black&gt;{{cite journal | last = Black | first = Douglas L. | title = Mechanisms of alternative pre-messenger RNA splicing | journal = Annual Reviews of Biochemistry | volume = 72 | issue = 1 | pages = 291–336 | date = 2003 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161720 | pmid = 12626338}}&lt;/ref&gt;.

Alternativna prerada se javlja kao normalna pojava kod [[Eukarioti|eukariotskih]] [[organizam]]a, gdje to znatno povećava raznolikost proteina koji mogu biti kodirani istim [[genom]]om.&lt;ref name=Black/&gt;. Kod ljudi preko 80% gena su alternativno splajsovani&lt;ref name=Matlin&gt;{{cite journal | last = Matlin | first = AJ |authors = Clark F, Smith, CWJ | title = Understanding alternative splicing: towards a cellular code | journal = Nature Reviews | volume = 6 | pages = 386–398 | date =2010| pmid = 15956978 | issue = 5 | doi = 10.1038/nrm1645}}&lt;/ref&gt;. Zabilježeni su brojni modovi alternativne prerade, od kojih je najčešći preskakanje [[egzon]]a. U tom modu, pojedini egzoni mogu biti uključenu u iRNK, pod određenim uvjetima ili u pojedinim tkivima, a izostavljeni iz iRNK u drugim modovima.

Proizvodnja alternativno prerađenih molekula iRNK je regulirana sistemom ''trans''-delujućih proteina koji se vežu za ''cis''-delujuća mjesta na samim pre-iRNK molekulama. Takvi proteini obuhvataju aktivatore prerade, koji podstiču upotrebu njenog određenog mjesta, kao i represore prerade RNK, koji umanjuju upotrebu pojedinih mjesta. Mehanizmi alternativne prerade su visoko varijabilni, a novi primjeri se konstantno otkrivaju, posebno upotrebom visokoprotonskih tehnika. Istraživači se nadaju da će vremenom regulatorni sistem prerade [[iRNK]] biti u potpunosti poznat, tako da će postati moguće predvidjeti i proizvode alternativne prerade pod datim uslovima, upotrebom „splajsnog koda“&lt;ref name=Matlin/&gt;&lt;ref name=David&gt;{{cite journal | author = David CJ, Manley JL | title = The search for alternative splicing regulators: new approaches offer a path to a splicing code | journal = Genes &amp; Development | volume = 22 | issue = 3 | pages = 279–85 | year = 2008 | pmid = 18245441 | pmc = 2731647 | doi = 10.1101/gad.1643108 | url = http://www.genesdev.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=18245441 | access-date = 12. 3. 2021 | archive-date = 13. 3. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210313043049/https://scholar.google.com/scholar_js/casa.js | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;.

Abnormalne varijacije u preradi mogući su uzrok mnogih bolesti. Veliki dio ljudskih [[Nasljedna bolest|nasljednih bolesti]] i mahana je posljedica neodgovarajućih varijanti prerade.&lt;ref name=Matlin/&gt;. Za abnormalne splajsne varijante se takođe smatra da doprinose razvoju raka&lt;ref name=&quot;Skotheim and Nees 2007&quot;&gt;{{Cite web | year = 2007 | title = Alternative splicing in cancer: noise, functional, or systematic? | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17416541 | author = Skotheim and Nees}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=He2009&gt;{{cite journal | author = He C, Zhou F, Zuo Z, Cheng H, Zhou R | title = A global view of cancer-specific transcript variants by subtractive transcriptome-wide analysis | journal = Plos One | volume = 4 | issue = 3 | pages = e4732 | year = 2009 | pmid = 19266097 | pmc = 2648985 | doi = 10.1371/journal.pone.0004732 | url = http://dx.plos.org/10.1371/journal.pone.0004732}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Fackenthal&gt;{{Cite journal | doi = 10.1242/dmm.000331 | year = 2008 | author = Fackenthal, Jd; Godley, La | title = Aberrant RNA splicing and its functional consequences in cancer cells | volume = 1 | issue = 1 | pages = 37–42 | issn = 1754-8403 | pmid = 19048051 | pmc = 2561970 | journal = Disease models &amp; mechanisms | url = https://journals.biologists.com/dmm/cgi/pmidlookup | format = Free full text | access-date = 12. 3. 2021 | archive-date = 13. 3. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210313043047/https://dmm.biologists.org/content/1/1/37.long | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20813049&quot;&gt;{{cite journal | author = Valletti A, Anselmo A, Mangiulli M, Boria I, Mignone F, Merla G, D'Angelo V, Tullo A, Sbisà E, D'Erchia AM, Pesole G | title = Identification of tumor-associated cassette exons in human cancer through EST-based computational prediction and experimental validation | journal = Molecular Cancer | volume = 9 | issue =  | pages = 230 | year = 2010 | pmid = 20813049 | pmc = 2941758 | doi = 10.1186/1476-4598-9-230 | url = http://www.molecular-cancer.com/content/9//230 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

== Otkriće ==

Alternativna prerada je prvi put zabilježena 1977.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Chow LT, Gelinas RE, Broker TR, Roberts RJ |title=An amazing sequence arrangement at the 5' ends of adenovirus 2 messenger RNA |url=https://archive.org/details/cell_1977-09_12_1/page/1 |journal=Cell |volume=12 |issue=1 |pages=1–8 |year=1977 |pmid=902310 |doi=10.1016/0092-8674(77)90180-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Berget SM, Moore C, Sharp PA |title=Spliced segments at the 5' terminus of adenovirus 2 late mRNA |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1977-08_74_8/page/3171 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=74 |issue=8 |pages=3171–5 |year=1977|pmid=269380 |pmc=431482 |doi=10.1073/pnas.74.8.3171}}&lt;/ref&gt; [[Adenovirus]]i proizvode dva različita primarna transkripta, od kojih jedan rano u [[životni ciklus|životnom ciklusu]], a jedan kasnije, nakon replikacije [[DNK]]. Utvrđeno je da je primarni transkript RNK adenovirusa tip 2 u kasnoj fazi ciklusa prerađen pio različitim modovima, što dovodi do pojave molekula [[iRNK]] koje kodiraju različite [[virus]]ne proteine. I 5’ i 3’ mjesta prerade su varirala, a pored toga i transkript je uključivao višestruka mjesta [[poliadenilacija|poliadenilacije]], što je rfezultiralo različitim 3’ krajevima obrađenim putem molekula iRNK.&lt;ref name=Leff86&gt;{{cite journal |author=Leff SE, Rosenfeld MG, Evans RM |title=Complex transcriptional units: diversity in gene expression by alternative RNA processing |journal=Annu. Rev. Biochem. |volume=55 |issue= |pages=1091–117 |year=1986 |pmid=3017190 |doi=10.1146/annurev.bi.55.070186.005303 |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1986_55_annual/page/1091}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid719751&quot;&gt;{{cite journal |author=Chow LT, Broker TR |title=The spliced structures of adenovirus 2 fiber message and the other late mRNAs |journal=Cell |volume=15 |issue=2 |pages=497–510 |year=1978|pmid=719751 |doi= 10.1016/0092-8674(78)90019-3|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0092-8674(78)90019-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid729004&quot;&gt;{{cite journal |author=Nevins JR, Darnell JE |title=Steps in the processing of Ad2 mRNA: poly(A)+ nuclear sequences are conserved and poly(A) addition precedes splicing |journal=Cell |volume=15 |issue=4 |pages=1477–93 |year=1978|pmid=729004 |doi= 10.1016/0092-8674(78)90071-5|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0092-8674(78)90071-5}}&lt;/ref&gt;

Prvi primjer alternativne prerade u transkriptima normalnih, [[endogen]]ih gena je karakteriran [[1981]].&lt;ref name=Leff86/&gt;. Za gen koji kodira [[tireoidea|tireoidni]] [[hormon]] [[kalcitonin]] nađeno je da je alternativno prerasđen u ćelijama sisara. [[Pre-iRNK]] ovog gena sadrži šest egzona; iRNK kalcitonina ima egzone 1-4, a završava se nakon poliadenilacijskog mjesta u egzonu 4. Druga molekula iRNK je proizvedena istom pre-iRNK, preskačući egzon 4, a sadrži egzone 1-3, 5, i 6. Kodira protein poznat kao CGRP ([[CGRP|kalcitonin-genu srodni peptid]])&lt;ref name=&quot;pmid7207587&quot;&gt;{{cite journal |author=Rosenfeld MG, Amara SG, Roos BA, Ong ES, Evans RM |title=Altered expression of the calcitonin gene associated with RNA polymorphism |journal=Nature |volume=290 |issue=5801 |pages=63–5 |year=1981 |pmid=7207587 |doi= 10.1038/290063a0|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1981-03-05_290_5801/page/62}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid6952224&quot;&gt;{{cite journal |author=Rosenfeld MG, Lin CR, Amara SG, +|title=Calcitonin mRNA polymorphism: peptide switching associated with alternative RNA splicing events |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=79 |issue=6 |pages=1717–21 |year=1982|pmid=6952224 |pmc=346051 |doi= 10.1073/pnas.79.6.1717|url=}}&lt;/ref&gt;. Tokom ranih 1980-tih zabolježeni su i primjeri alternativne prerade genskih transkripata [[imunoglobulin]]a kod sisara.&lt;ref name=Leff86/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid6786756&quot;&gt;{{cite journal |author=Maki R, Roeder W, Traunecker A, +|title=The role of DNA rearrangement and alternative RNA processing in the expression of immunoglobulin delta genes |journal=Cell |volume=24 |issue=2 |pages=353–65 |year=1981|pmid=6786756 |doi= 10.1016/0092-8674(81)90325-1|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0092-8674(81)90325-1}}&lt;/ref&gt;.

Od tada, za alternativna prerada utvrđena je da je kao sveprisutna kod eukariota.&lt;ref name=Black/&gt;. U tom pogledu rkordna učestalost prerada nađena je kod ''[[D. melanogaster]]'', u genu zvanom [[Dscam]], koji potencijalno može imati 38.016 varijanti prerade.&lt;ref name=Schmucker&gt;{{cite journal |author=Schmucker D, Clemens JC, Shu H, Worby CA, Xiao J, Muda M, Dixon JE, Zipursky SL |title=Drosophila Dscam is an axon guidance receptor exhibiting extraordinary molecular diversity |journal=Cell |volume=101 |issue=6 |pages=671–84 |year=2000|pmid=10892653 |doi= 10.1016/S0092-8674(00)80878-8|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092-8674(00)80878-8}}&lt;/ref&gt;.

== Modovi ==
[[Datoteka:Alt splicing bestiary2.jpg|left|thumb|280px|Uobičajena klasifikacija osnovnih tipova alternativne prerade RNK]]

Postoji pet osnovnih načina alternativne prerade RNK.&lt;ref name=Sammeth&gt;{{cite journal | title=A general definition and nomenclature for alternative splicing events | author=Michael Sammeth |authors=Sylvain Foissac; Roderic Guigó | journal=PLoS Comput Biol. | date= 8. 8. 2008 | doi=10.1371/journal.pcbi.1000147 | volume=4 | pages=e1000147 | url=http://www.ploscompbiol.org/article/info:doi%2F10.1371%2Fjournal.pcbi.1000147 | pmid=18688268 | issue=8 | pmc=2467475 }}&lt;/ref&gt; 
* '''Preskakanje egzona''' ili '''kasetni egzon''' je slučaj kada egzon može biti izostavljen iz primarnog transkripta ili zadržan. To je najčešći mod kod sisarske pre-[[iRNK]].&lt;ref name=Sammeth/&gt;.
* '''Međusobno isključivi egzoni''' je stanje kada se jedan od dva egzona, nakon prerade, zadržavaju u iRNK, ali ne oba.
* '''Alternativno donorsko mjesto''' je situacija kada se koristi alternativni 5' spoj (donorsko mjesto), čime se mijenja 3' granica nizvodnog egzona.
* '''Alternativno akceptorsko mjesto''': koristi se alternativni 3' spoj (akceptorsko mjesto), čime se mijenja 5' granica nizvodnog egzona.
* '''Zadržavanje introna''' dešava se kada sekvenca može može biti izostavljena kao [[intron]] ili jednostavno zadržana. Ovaj mod se razlikuje od preskakanja egzona, po tome što zadržana sekvenca nije oivičena intronima. Ako je zadržani intron pripada [[kodirajuća regija|kodirajućoj regiji]], mora kodirati aminokiseline između susjednih egzona, jer bi [[stop kodon]] ili pomjeranje [[otvoreni okvir čitanja|okvira čitanja]] vjerovatno proizvelo nefunkcionalni protein. Ovo je najrjeđi mod kod sisara.

Pored ovih primarnih modova alternativne prerade, postoje i dva druga mehanizma kojima se različite molekule iRNK stvaraju kodiranjem istog gena: višestruki [[Promotor (genetika)|promotori]] i višestruka mjesta [[poliadenilacija|poliadenilacije]]. Korištenje više promotora je predmehanizam [[faktor transkripcije|transkripcijske regulacije]] nego alternativne prerade . Počinjanjem transkripcije u različitim tačkama, mogu biti formirani transkripti sa različitim egzonima 5'-kraja. S druge strane, višestruka mjesta poliadenilacije omogućavaju različite 3' krajnje tačke. Oba mehanizma uočena su u kombinaciji s alternativnom preradom, a proizvode dodatnu varijabilnost molekula iRNK, kodiranih iz datog gena.
 
[[Slika:Hyaluronidase3.gif|right|thumb|300px|Shema tri tips strukture u preradi mišjeg gena za [[hijaluronidaza|hijaluronidazu]] – Smjer transkripcije od 5' do 3' prikazan je s lijeva na desno. Egzoni i introni nisu proporcionalno prikazani.]]

Ovi modovi odnos nae se osnovne mehanizme prerade. Postoji mogućnost da su nisu adekvatni za opisivanje kompleksnih događaja prerade. Slika sa desne strane pokazuje tri forme [[miš]]jeg gena [[hijaluronidaza|hijaluronidaze]]. Poređenje strukture na prvoj liniji (zeleno) sa strukturom na drugoj liniji (žuto) pokazuje zadržavanje introna, dok poređenje druge i treće linije (žuto – plavo) je primjer preskakanja. Nedavno je predložena i nomenklatura modela koja jedinstveno određuje sve moguće uzorke prerade.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Molekularna genetika]]
[[Kategorija:Splajsosomi]]</text>
      <sha1>8t4092q2vaeei6rbntsc8a6sx27yi1a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ingenuity</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475643</id>
    <revision>
      <id>3923864</id>
      <parentid>3583683</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T11:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3923864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17997" sha1="ijraphj5xbnx9m4fkkr4kgimd8vdknt" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{Standardi}}
{{infokutija svemirska letjelica
| ime                         = Ingenuity
| ponovljivost                = 
| ekscentricitet              = 
| inklinacija                 = 
| orbitalni_period            = 
| apoapsis                    = 
| apogej                      = 
| periapsis                   = 
| perigej                     = 
| interval_ponavljanja        = 
| orbita_dnevno               = 
| instrumenti                 = 
| sirina                      = 
| glavni_instrumenti          = 
| transponderi                = 
| razlucivost                 = 
| podrucje_pokrivanja         = 
| spektralni_pojas            = 
| brzina_prijenosa_podataka   = 
| SSR                         = 
| povrsina_pokrivanja         = &lt;!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--&gt;
| razlucivost_slike           = 
| velika_poluos               = 
| orbitalni_rezim             = 
| slika                       = [[File:Ingenuity_on_Sol_48.png|300px]]
| datum_ulaska_u_orbitu       = 
| slika_opis                  = ''Ingenuity'' na 48. solu
| organizacija                = [[NASA]]
| glavni_ugovaratelji         = 
| platforma                   = 
| tip_misije                  = Helikopter na Marsu
| prelet                      = 
| datum_preleta               = 18. februar 2021 (s roverom [[Perseverance]])
| trenutacna_destinacija      = Mars
| satelit_od                  = 
| orbitira                    = 
| baterije                    = 273 g
| lansiranje                  = 30. juli 2020.&lt;br /&gt;11:50 UTC
| lansiran_uz_pomoc           = Atlas V
| raketa_nosac                = 
| mjesto_lansiranja           = [[Cape Canaveral]]
| trajanje_misije             = 19. april – 7. maj 2021. (testni letovi)
| NSSDC_ID                    = 
| internet_sjediste           = 
| masa                        = 1,8 kg&lt;ref name=&quot;landing press kit&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.jpl.nasa.gov/news/press_kits/mars_2020/download/ingenuity_landing_press_kit.pdf|title=Ingenuity Mars Helicopter Landing Press Kit |publisher=NASA|date=januar 2021|access-date=14. 2. 2021|archive-date=18. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210218072916/https://www.jpl.nasa.gov/news/press_kits/mars_2020/download/ingenuity_landing_press_kit.pdf|url-status=live}} {{PD-notice}}&lt;/ref&gt;
| napajanje                   = RTG
| ref                         = 
}}
'''''ngenuity''''', sa nadimkom '''''Ginny''''', je autonomni [[helikopter]] koji je djelovao na [[Mars|Marsu]] od 2021. do 2024. godine kao dio [[NASA]]-ine misije [[Mars 2020]]. ''Ingenuity'' je prvi let obavio 19. aprila 2021. godine, demonstrirajući da je let moguć u izuzetno rijetkoj atmosferi Marsa, i postao prva letjelica koja je izvršila motorizirani i kontrolisani vanzemaljski let.{{Efn|It was the third aircraft overall ever to fly on a planet besides [[Earth]]—the first two were [[Vega program#Balloon|balloon probes]] of the [[Soviet Union]]'s [[Vega 1]] and [[Vega 2|2]], which conducted unpowered flight in the atmosphere of [[Venus]]. Both balloons flew from 11 to 13 and 15 to 17 of June 1985 respectively.}} Dizajnirala ga je NASA-ina [[Laboratorija za mlazni pogon]] (JPL) u saradnji sa AeroVironment-om, NASA- [[Istraživački centar Ames|inim istraživačkim centrom Ames]] i [[Istraživački centar Langley|istraživačkim centrom Langley,]] a komponente su isporučili Lockheed Martin Space, Qualcomm i SolAero.To je prva [[letjelica]] s elisom na [[Mars]]u, a namijenjena je prvom i potpuno posadenom atmosferskom letu, od polijetanja do slijetanja, na bilo kojoj planeti izvan Zemlje. Dio [[NASA|NASA-ine]] [[Mars 2020|misije Mars 2020]], mali koaksijalni bespilotni [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]], služio je kao tehnološki demonstrator za potencijalnu upotrebu letećih sondi na drugim svemirskim tijelima, s potencijalom za izviđanje lokacija od interesa i podršku budućem planiranju rute za mars rovere .&lt;ref name=&quot;NYT-20200623&quot;&gt;{{Cite news|last=Chang|first=Kenneth|date=23. 6. 2020|title=Mars Is About to Have Its &quot;Wright Brothers Moment&quot; – As part of its next Mars mission, NASA is sending an experimental helicopter to fly through the red planet's thin atmosphere.|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/06/23/science/mars-helicopter-nasa.html|access-date=7. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20200623070602/https://www.nytimes.com/2020/06/23/science/mars-helicopter-nasa.html|archive-date=23. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leone heli&quot;&gt;{{Cite news|last=Leone|first=Dan|url=http://spacenews.com/elachi-touts-helicopter-scout-for-mars-sample-caching-rover/|title=Elachi Touts Helicopter Scout for Mars Sample-Caching Rover|publisher=SpaceNews|date=19. 11. 2015|access-date=20. 11. 2015|archive-date=21. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221200007/https://spacenews.com/elachi-touts-helicopter-scout-for-mars-sample-caching-rover/}}&lt;/ref&gt;

''Ingenuity'', koja se još uvijek nalazi na površini Marsa, bila je pričvršćena na donjoj strani rovera [[Perseverance (rover)|Perseverance]]. Njegovo raspoređivanje bilo je [[3. april]]a 2021.&lt;ref name=&quot;Today&quot;&gt;{{Cite news|title=Mars Rover Perseverance Set To Launch Drone|newspaper=[[Today (American TV program)]]|publisher=[[YouTube]]|date=24. 3. 2021|url=https://www.youtube.com/watch?v=2ceFiynmNB0&amp;ab_channel=TODAY|access-date=27. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT-20210323&quot;&gt;{{Cite news|last=hang|first=Kenneth|title=Get Ready for the First Flight of NASA’s Mars Helicopter - The experimental vehicle named Ingenuity traveled to the red planet with the Perseverance rover, which is also preparing for its main science mission.|url=https://www.nytimes.com/2021/03/23/science/nasa-mars-helicopter.html|date=23. 3. 2021|work=[[The New York Times]]|access-date=23. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NASA-20210323&quot;&gt;{{Cite news|last=Johnson|first=Alana|last2=Hautaluoma|first2=Grey|last3=Agle|first3=DC|title=NASA Ingenuity Mars Helicopter Prepares for First Flight|url=https://www.jpl.nasa.gov/news/nasa-ingenuity-mars-helicopter-prepares-for-first-flight|date=23. 3. 2021|work=[[NASA]]|access-date=23. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Otprilike 60 dana nakon što je Perseverance sletio na mjesto slijetanja Octavia E. Butler u [[Jezero (krater)|Jezero Krater]]. Prvo polijetanje se dogodilo 19. aprila 2021. u 08:30 (CET). Rezultati su uspješno potvrđeni u 12:15 sati po srednjoeuropskom vremenu, a prvu sliku helikoptera iznad površine snimili su [[Perseverance (rover)|Perseverance]] Rover i sama Ingenuity.&lt;ref name=&quot;Ginny-flight&quot;&gt;{{cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=p1KolyCqICI|title=First Flight of the Ingenuity Mars Helicopter: Live from Mission Control|publisher=NASA|via=YouTube|date=19. 4. 2021|access-date=19. 4. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MH-status-2902&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mars.nasa.gov/technology/helicopter/status/290/work-progresses-toward-ingenuity-s-first-flight-on-mars/|title=Work Progresses Toward Ingenuity's First Flight on Mars|date=12. 4. 2021|website=NASA Mars Helicopter Tech Demo|publisher=NASA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ingenuity passes full speed test&quot;&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/NASA/status/1383221042504638464|title=Mars Helicopter completed full-speed spin test|date=17. 4. 2021|website=Twitter|publisher=NASA|url-status=live|access-date=17. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tech_Demo&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mars.nasa.gov/technology/helicopter/#Watch-Online|title=Mars Helicopter Tech Demo|date=18. 4. 2021|website=Watch Online|publisher=[[NASA]]|access-date=18. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MarsDaily&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.marsdaily.com/reports/Mars_Ingenuity_flight_scheduled_for_Monday_NASA_says_999.html|title=Mars Ingenuity flight scheduled for Monday, NASA says|last=Mccurdy|first=Christen|date=Apr 17, 2021|website=Mars Daily|publisher=[[ScienceDaily]]|access-date=18. 4. 202106}}&lt;/ref&gt;

Očekuje se da će rover voziti otprilike 100 m (330 stopa) od bespilotne letjelice kako bi mu omogućio sigurnu &quot;tampon zonu&quot; u kojoj će pokušati letjeti.&lt;ref name=&quot;Universe2018&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jpl.nasa.gov/universe/archive/universe1807.pdf|title=Mars Helicopter a new challenge for flight|date=juli 2018|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20200101170951/https://www.jpl.nasa.gov/universe/archive/universe1807.pdf|archive-date=1. 1. 2020|url-status=live|access-date=20. 7. 2018}} {{PD-notice}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će domišljatost letjeti i do pet puta tokom svoje 30-dnevne probne kampanje predviđene za ranu misiju rovera. Prvenstveno tehnološke demonstracije,&lt;ref name=&quot;spacenews 20180504&quot;&gt;[http://spacenews.com/decision-expected-soon-on-adding-helicopter-to-mars-2020/ Decision expected soon on adding helicopter to Mars 2020], Jeff Fout, ''SpaceNews'' 4 May 2018&lt;/ref&gt; planirano je da svaki let leti na visinama u rasponu od 3–5 m (10-16 stopa) iznad tla, do 90 sekundi svaka. I''Ingenuity'', koja može prijeći i do 50 m (160 stopa) niže, a zatim se vratiti u područje polaska, koristiće autonomnu kontrolu tokom svojih kratkih letova, koje će operatori u Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) telerobotski planirati i graditi prema scenariju ). Komunicirat će izravno s roverom Perseverance nakon svakog slijetanja. Lopatice rotora uspješno su otključane 8. aprila 2021. godine, nekoliko dana nakon što se odvojilo od [[Perseverance (rover)|rovera Perseverance]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/nasa-mars-ingenuity-helicopter-perseverance-rover-b1828663.html|title=NASA Unlocks Mars Helicopter’s Rotor Blades Ahead Of Pioneering Ingenuity Flight|first=Andrew|last=Griffith|publisher=The Independent|date=8. 4. 2021|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.space.com/mars-helicopter-ingenuity-unlocks-rotor-blades|title=Mars helicopter Ingenuity unlocks its rotor blades to prepare for 1st flight on Red Planet|first=Meghan|last=Bartels|publisher=Space.com|date=8. 4. 2021|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Ako ''Ingenuity'' radi kako se očekuje, NASA će nadograditi svoj dizajn kako bi proširila zračnu komponentu budućih misija na Mars. Projekt vodi [[Laboratorija za mlazni pogon|JPL]] MiMi Aung . Ostali suradnici uključuju AeroVironment Inc.,  NASA-in istraživački centar Ames  i NASA-in istraživački centar Langley .

''Ingenuity'' nosi komad platna s krila [[Wright Flyer|letača Wright Flyer]] [[1903.|iz 1903. godine]], aviona [[Braća Wright|braće Wright]], prvog kontroliranog leta na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Potter|first=Sean|date=23. 3. 2021|title=NASA Ingenuity Mars Helicopter Prepares for First Flight|publisher=NASA|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-ingenuity-mars-helicopter-prepares-for-first-flight}}&lt;/ref&gt;

== Historija rada ==
''Ingenuity'' je raspoređen [[3. april]]a 2021.&lt;ref name=&quot;NASA-20210404&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mars.nasa.gov/news/8906/nasas-mars-helicopter-survives-first-cold-martian-night-on-its-own/|title=NASA's Mars Helicopter Survives First Cold Martian Night on Its Own|website=Nasa Mars Website}}&lt;/ref&gt; Nakon što je rover Perseverance sletio u jezero Crater blizu Octavia E. Butler Sletanje [[18. februar]]a 2021. i uklanjanje otpada [[21. mart]]a 2021.&lt;ref name=&quot;NASA-20200623b&quot;&gt;{{Cite news|last=Agle|first=D.C.|last2=Hautaluoma|first2=Gray|last3=Johnson|first3=Alana|title=How NASA's Mars Helicopter Will Reach the Red Planet's Surface|url=https://www.jpl.nasa.gov/news/how-nasas-mars-helicopter-will-reach-the-red-planets-surface|date=23. 6. 2020|publisher=NASA|access-date=23. 2. 2021|archive-date=19. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210219062523/https://www.jpl.nasa.gov/news/how-nasas-mars-helicopter-will-reach-the-red-planets-surface}} {{PD-notice}}&lt;/ref&gt; Istog dana, mali helikopter uspio je fotografirati površinu Marsa koja je prebačena natrag na Zemlju.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://mars.nasa.gov/resources/25782/ingenuitys-first-color-snap/|title=Ingenuity's First Color Snap|publisher=NASA|date=5. 4. 2021|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.space.com/mars-helicopter-ingenuity-first-color-photo|title=Mars Helicopter Ingenuity snaps 1st color photo on Red Planet|first=Mike|last=Wall|publisher=Space.com|date=6. 4. 2021|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Originalni datum leta ''domišljatosti'' zakazan je za [[11. april]] 2021. godine.

[[8. april]]a ''2021., Ingenuity je'' provela test rotacije rotora pri malim brzinama (misija sol 48), rotirajući pri 50 o / min.&lt;ref name=&quot;MEP-resources-25796&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mars.nasa.gov/resources/25796/ingenuity-begins-to-spin-its-blades/|title=Ingenuity Begins to Spin Its Blades|date=9. 4. 2021|website=NASA's Mars Exploration Program|publisher=NASA}}&lt;/ref&gt; Test velike brzine pokušan je 9. aprila, ali nije uspio zbog isteka tajmera, mjere zaštite helikoptera od kvara u nepredviđenim uvjetima.&lt;ref name=&quot;MH-status-291&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mars.nasa.gov/technology/helicopter/status/291/mars-helicopter-flight-delayed-to-no-earlier-than-april-14/|title=Mars Helicopter Flight Delayed to No Earlier than April 14|date=10. 4. 2021|website=NASA Mars Helicopter Tech Demo|publisher=NASA}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana datum je pomaknut na [[14. april]]. Dana [[12. april]]a najavljeno je ažuriranje softvera za rješavanje problema. Nakon uspješnog testa sječiva pri punoj brzini 17. aprila 2021. godine, prvi let Ingenuity-ja bio je zakazan za ponedjeljak, 19. aprila 2021. godine u 8:34 ujutro (CET). Prvi uspješni rezultati leta dogodili su se četiri sata kasnije u prijenosu uživo.
[[File:Sounds-of-Mars_-Helicopter_Flying_on_Mars.ogg|mini|Marsov helikopter ''Ingenuity,'' čuo se kako leti na Marsu na svom četvrtom letu]]

== Lista letova ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
! Datum
(CET)
! Trajanje (s)
! Vrh (m)
! rezultati
|-
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 1 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-to-attempt-first-controlled-flight-on-mars-as-soon-as-monday|title=NASA to Attempt First Controlled Flight on Mars As Soon As Monday|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 19. aprila 2021
8:34
&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 39,1&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 3&lt;/div&gt;
| '''Uspjeh'''
|-
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 2 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2021/04/17/world/mars-helicopter-ingenuity-flight-monday-scn-trnd/index.html|title=Mars helicopter's first flight could happen on Monday|website=CNN|url-status=live|quote=Ingenuity could fly four days after the first flight, then three days after the second flight and so on.}}&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 22. aprila 2021
10:33
&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 51,9&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 5,2&lt;/div&gt;
| '''Uspjeh'''
|-
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 3&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 25. aprila 2021 
12:31
&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 80&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 5,2&lt;/div&gt;
| '''Uspjeh'''
|-
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 4&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 30. aprila 2021
15:49
&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 117&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 5&lt;/div&gt;
| '''Uspjeh'''
|-
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 5&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 7. maja 2021
20:26
&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 110&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt; 10&lt;/div&gt;
| '''Planirano'''
|-
|6.
|Svake 2-3 sedmice do kraja augusta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mars.nasa.gov/news/8936/nasas-ingenuity-helicopter-to-begin-new-demonstration-phase|title=NASA's Ingenuity Helicopter to Begin New Demonstration Phase|last=mars.nasa.gov|website=NASA’s Mars Exploration Program|language=en|access-date=3. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;
|TBD
|TBD
|'''Planirano'''
|}

== Kraj misije ==
Prvobitno namijenjen za pet letova, rotorkraft je uveliko nadmašio očekivanja i napravio ukupno 72 leta u periodu od oko 3 godine dok ga oštećenje rotora u januaru 2024. nije primoralo na prekid misije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpl.nasa.gov/news/after-three-years-on-mars-nasas-ingenuity-helicopter-mission-ends|title=After Three Years on Mars, NASA’s Ingenuity Helicopter Mission Ends|last=https://www.jpl.nasa.gov|website=NASA Jet Propulsion Laboratory (JPL)|language=en-US|access-date=31. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpl.nasa.gov/images/pia26243-ingenuity-spots-the-shadow-of-its-damaged-rotor-blade|title=Ingenuity Spots the Shadow of Its Damaged Rotor Blade|last=https://www.jpl.nasa.gov|website=NASA Jet Propulsion Laboratory (JPL)|language=en-US|access-date=31. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Helikopter ''Ingenuity'' je trajno prizemljen nakon oštećenja najmanje jednog vrha rotora na letu 72. Vjeruje se da je šteta nastala zbog autonomne navigacijske greške u području dina.&lt;ref name=&quot;SPC-20240125&quot;&gt;{{Cite news|last=Wall|first=Mike|title='It's sort of been invincible until this moment:' Mars helicopter Ingenuity pilot says 'bland' terrain may have doomed NASA chopper - The sandy landscape offered few points of navigational reference for Ingenuity.|url=https://www.space.com/ingenuity-mars-helicopter-doomed-bland-terrain|date=25. 1. 2024|work=[[Space.com]]|archive-url=https://archive.today/20240131120401/https://www.space.com/ingenuity-mars-helicopter-doomed-bland-terrain|archive-date=31. 1. 2024|access-date=31. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;  Dana 25. januara 2024., NASA-in administrator, [[Bill Nelson]], objavio je kraj misije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/news-release/after-three-years-on-mars-nasas-ingenuity-helicopter-mission-ends/|title=After Three Years on Mars, NASA’s Ingenuity Helicopter Mission Ends - NASA|language=en-US|access-date=31. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;  Timu ''Ingenuityja'' preostalo je da izvrši testove helikopterskih sistema i preuzme preostale podatke, prije konačnog okončanja misije.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Helikopteri]]
[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Istraživanje Marsa]]
[[Kategorija:Trenutni događaji]]</text>
      <sha1>ijraphj5xbnx9m4fkkr4kgimd8vdknt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božo Peričić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490706</id>
    <revision>
      <id>3923804</id>
      <parentid>3873900</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:46:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7136" sha1="8sl4biexyy8kzamzdnxvh00aoocjc2a" xml:space="preserve">
'''Dr. Božo Peričić''' ([[Sukošan]], 6. decembra 1865. – [[Split]] 19. aprila 1947.), bio je hrvatski [[liječnik]], jezikoslovac, prevoditelj.

== Biografija ==
Božo Peričić rođen je u Sukošanu, kao jedno od šestero djece farmera Tome i majke Luce, rodom iz Mravinca.  

Očev brat Josip, po zanimanju profesor, bio je jedan od prvih školovanih ljudi u Sukošanu, studirao je klasičnu i slavensku filologiju u Beču. Božo je osnovnu školu završio u Splitu. Gimnaziju je započeo u Dubrovniku, gdje mu je stric bio gimnazijski profesor, a završio u Zadru, s odličnim uspjehom (&quot;con distinzione&quot;) 1883. godine u talijanskoj gimnaziji, jer u Zadru nije bilo hrvatske gimnazije. Cijelog života, kao student, posvetio se učenju jezika i čitanju klasika, što će ga kasnije potaknuti da prevodi Shakespearea s jedne strane i starije klasike s druge strane.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj nije postojao medicinski fakultet, pa su se takvi studiji pohađali u Grazu, Beču, Pragu ili drugdje. Godine 1894. Božo Peričić odlazi na studije medicine u Beč, gdje studira medicinu. Radio na bolesti šuga (koja se manifestuje kao sifilis).

=== Publikacije ===
* Zur Kenntniss des sogenannten Skerlievo in Dalmatien, 1892.
* Pitanje o takozvanom škrljevu, 1893.
* Enfahrungen uber die Syphilis, 1895.
* Izvještaj o V. kongresu Njemačkog dermatološkog..., Graz, 1895.
* Slučajevi tercijalne sifilide opaženi i liečeni..., 1895.
* Skučajevi tercijane sifilide, 1897.

Nadalje bavio se problematikom '
ehinokokove bolesti.

=== Izbor radova ===
* Beitrag zur Kenntniss des Menschen, 1897.
* Ehimokokova bolest u Dalmaciji, 1902.
* Klinički i statistički podaci o ehinokokovoj bolesti u Dalmaciji i metodama da ju se zaprieči, 1904
* Die Echinococcenkrankheit in Dalmatien, 1905.
* Ehinokokova bolest, 1906.

U početku medicinske karijere osam godina proveo je u [[Šibenik]]u gdje je značajna pomoć koji je dao dr. Nikoli Laliću u utemeljenju Odjela kirurgije Šibenske bolnice, godine 1891/1892.

Bio je začetnik prave škole na polju interne i kirurgije te učitelj mnogih učenika što u Šibeniku što u [[Pariz]]u, kao dr. Ivana Huge Botterija.

=== Kao dermatolog ===
Tijekom pedeset godina rada u području medicine, dermatolog je objavio 30 radova vezanih uz dermatovenerologiju (8 radova iz područja sifilologije, 13 radova iz područja hidatologije, 9 radova iz područja dermatologije, uglavnom u šibenskom razdoblju god. život). Svaki Peričićev period bio je specifičan i različit od ostalih.

=== Zadarsko razdoblje ===
Od 1897. do 1921. radio je u Zadru. Nastavio je proučavati problem ehinokoka i otkrio da je to uobičajena bolest koja se javlja u Dalmaciji. Pisao je članke kao pionir na polju engleskih internista. Zadarski period je bio kruna njegovog rada, tada je napisao i objavio sljedeće knjige: 

&quot;Ehinokokna bolest&quot; 1906.

&quot;Upute za klinički pregled bolesnika&quot; (prevod dr. A. Stumpella iz Erlangena) tiskano u Zadru

&quot;Njega bolesnika&quot; tiskana u Zadru 1914. godine.

&quot;Somatologija i ljudska higijena&quot; štampana u Beču 1913.

&quot;Zarazne bolesti&quot; tiskane u Zadru 1916. godine.

Na prvom katu svog odjela (današnji &quot;stari pripravnik&quot; u Zadru) početkom stoljeća bavio se i smrtnošću dojenčadi u Dalmaciji, koja je tada bila jedna od najvećih u Europi.
* 4 godine je bio pomoćnik ljekara u bolnici i ludnici bio dodiplomski studij psihijatrije u Parizu (Charcot, Boll)  bio je dodiplomski studij psihijatrije u raznim centrima Austrije  4 godine bio je vođa i načelnik jedne ludnice u Dalmaciji  Godine 1896. pisao je o novoj narodnoj bolnici u Splitu i zahtijevao poboljšanje uvjeta rada medicinskih sestara i boravka pacijenata.  piše statističke izvještaje o radu ludnice i nastoji poboljšati uslove za zbrinjavanje mentalno oboljelih  Godine 1900. objavio je Neka pitanja ... i tražio izgradnju psihijatrijske bolnice u Splitu  Godine 1902. pisao je o nalazištima u dalmatinskim bolnicama  Godine 1912. objavio je članak o psihijatrijskim veštinama tokom suđenja atentatoru Jukiću.  1914. u knjizi Briga o bolesnicima ... poglavlje o liječenju teških bolesnika  Danas se na Trgu pet bunara nalazi ulica s njegovim imenom i kuća u kojoj je živio za života u Zadru, koju su Peričići koristili do 1945. godine.  Godine 1937. opisao je jedan slučaj gube u Hrvatskoj pod nazivom guba. Predložio je sopstveni tretman za kožni oblik antraksa i kinin tokom napadaja. Prema nekim izvorima, krajem Prvog svjetskog rata dr. Peričić je imao priliku otići u Zagreb, biti predavač interne medicine na Medicinskom fakultetu i raditi na Internoj klinici u Zagrebu. M.D. Grmek piše: &quot;Samo zbog vlastite skromnosti nije postao profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.&quot;

=== Splitsko razdoblje ===
Splitsko razdoblje (1921 – 1947.) obilježava kao utemeljitelj interne medicine u [[Split]]u, međutim zbog ratnih okolnosti i podjele rada na uže specijalizirane grane nije se mogao kao svestrani liječnik baviti i toliko željenom kirurgijom. 

=== Jezikoslovni i prevoditeljski rad ===
Bio je među prvima koji je preveo Hamleta.

Božo Peričić nominiran je za Vrhovni zdravstveni savjet u Beču, a izdao je hrvatsko-njemački medicinski rječnik.

== Reference i literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/51430 Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201128173719/https://hrcak.srce.hr/file/51430 |date=28. 11. 2020 }}
* Šime Peričić: &quot;Dr. Božo Peričić kao kulturni i društveni radnik&quot;, u:  ''Dr. Božo Peričić – Život i djelo'', ur. S. Perović i S. Sirovica, Plantak graf d. o. o., Zadar, 1999., 123-130. /Božo Peričić as a Cultural and Social Worker/
* Slavko Perović i Stjepan Sirovica: ''Dr Božo Peričić ~Život i djelo~ u spomen zlatnog doba hrvatske medicine''  /Dr Božo Peričić - Life and Work - in the Memory of the Golden Age of Croatian Medicine/
* Helena Peričić: &quot;O prvom hrvatskom izravnom prijevodu 'Hamleta' &quot; /O prijevodu Bože Peričića/, ''Drugi hrvatski slavistički kongres, zbornik radova II'', ur. Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb,  2001., 245-250. /On the First Direct Translation of Hamlet in(to) Croatian Language&quot;: On the Translation of Božo Peričić/
* Helena Peričić: „Književno-publicističke preokupacije i prijevod Hamleta liječnika Bože Peričića”, u: ''Split i Vladan Desnica 1918. – 1947.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike'', ''Zbornik radova s Desničinih susreta 2015''., ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina, Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet i Centar za komparatističkohistorijske i interkulturne studije / Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu/ FF press, Zagreb/, 2016., 211-231. /Literary-Publicist Preoccupations and the Translation of Hamlet by the Physician Božo Peričić/

{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Perišić, Božo}}
[[Kategorija:Rođeni 1865.]]
[[Kategorija:Umrli 1947.]]
[[Kategorija:Biografije, Sukošan]]
[[Kategorija:Hrvatski prevodioci]]</text>
      <sha1>8sl4biexyy8kzamzdnxvh00aoocjc2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biografije, Sukošan</title>
    <ns>14</ns>
    <id>490724</id>
    <revision>
      <id>3923805</id>
      <parentid>3411685</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:50:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3923805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="mt31cmlkjjvhiv3l3z65mpqzkg88xle" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sukošan]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Korčula]]</text>
      <sha1>mt31cmlkjjvhiv3l3z65mpqzkg88xle</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923806</id>
      <parentid>3923805</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T21:52:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <comment>ispravak</comment>
      <origin>3923806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="29n90kogluqv09mdyansotevr9gfjah" xml:space="preserve">[[Kategorija:Sukošan]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Sukošan]]</text>
      <sha1>29n90kogluqv09mdyansotevr9gfjah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografska historija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492407</id>
    <revision>
      <id>3923816</id>
      <parentid>3896474</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T04:09:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35563" sha1="1qt4rhsxcqxp915a5z9k866umfejgz7" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Čišćenje}}
{{Standardi}}
[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|thumb|500px|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

'''Demografska historija Bosne i Hercegovine''' predstavlja pregled kretanja broja stanovnika koji su kroz historiju naseljavali teritoriju koja danas čini [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].

Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]].

== Pregled ==

Pregled kretanja broja stanovništva Bosne i Hercegovine kroz historiju dat je u sljedećoj tabeli.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Stanovništvo
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustoća naseljenosti
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1871.
|1.746.399
| -
| -
|
|U sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao [[Bosanski vilajet]].
|-
|1879.
|1.158.440
| -33,6%
|51.246
|22,6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885.
|1.336.091
| +15,3%
|51.246
|26,1
|-
|1895.
|1.568.092
| +17,4%
|51.246
|30,6
|-
|1910.
|1.898.044
| +21,0%
|51.200
|37,1
|-
|1921.
|1.890.440
|–0,4%
|51.200
|36,9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931.
|2.323.555
| +22,9%
|51.564
|45,1
|-
|1948.
|2.564.308
| +10,4%
|51.189
|50,1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953.
|2.847.459
| +11,0%
|51.221
|55,6
|-
|1961.
|3.277.948
| +15,1%
|51.197
|64,0
|-
|1971.
|3.746.111
| +14,3%
|51.197
|73,2
|-
|1981.
|4.124.256
| +10,1%
|51.197
|80,6
|-
|1991.
|4.377.033
| +6,1%
|51.197
|85,5
|-
|2001.
|3.922.205
|–10,4%
|51.197
|76,6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013.
|3.531.159
|–9,9%
|51.197
|68,9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=19. 9. 2013|website=web.archive.org|access-date=21. 7. 2022|archive-date=19. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Za 2001. i 2011, različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ([[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]],  [[Kelti]] ([[Skordisci]]), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ([[Vizigoti]], [[Ostrogoti]]) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]], na vrhuncu moći, bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8. 4. 2019|archive-date=6. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406031146/http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]]. Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]''. U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[porez]]i, godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog Carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[musliman]]ske migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč]]a i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem]]u, [[Banat]]u i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš]]a, [[Split]]a, [[Šibenik]]a i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog Carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2. 10. 2007|access-date=29. 6. 2010|archive-date=18. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318171842/http://hrcak.srce.hr/file/77458|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878)|Berlinskog ugovora (1878)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter]]a . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko Carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557, procjenjuje se  da su [[Osmansko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros]]a opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'',&lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6. 5. 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.|archive-date=18. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418235524/http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;.&lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6. 5. 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.|archive-date=18. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418235524/http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18. 7. 2012|access-date=6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam]]a .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman]]i, oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca.&lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmansko Carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina.

I [[musliman]]sko i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800

Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmansko Carstvo|izvršilo Osmansko Carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. obavljen je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima.

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija,&lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7. 5. 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;/&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać]]u . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe.&lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]

Prema popisu stanovništva iz 1910. bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik]]a do [[Vučitrn]]a, oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan]]a, [[Peć]]i, [[Istok]]a, [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd).

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;|access-date=22. 7. 2022|archive-date=22. 8. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[musliman]]a ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

&lt;gallery&gt;
Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961.
Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.
Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Demografija Bosne i Hercegovine]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Demografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Demografska historija po državama]]</text>
      <sha1>1qt4rhsxcqxp915a5z9k866umfejgz7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Slovenski komunisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>494741</id>
    <revision>
      <id>3923841</id>
      <parentid>3467871</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:32:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Sloveniji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="eenxheelgrtt6d6jy239puqc44v09zr" xml:space="preserve">[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Komunizam u Sloveniji]]</text>
      <sha1>eenxheelgrtt6d6jy239puqc44v09zr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Srbijanski komunisti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>495022</id>
    <revision>
      <id>3923842</id>
      <parentid>3470816</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:33:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Komunizam u Srbiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72" sha1="af6qilatl0ks00smru3iuv1ll83d2rk" xml:space="preserve">[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Komunizam u Srbiji]]</text>
      <sha1>af6qilatl0ks00smru3iuv1ll83d2rk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egzosomski kompleks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496436</id>
    <revision>
      <id>3923835</id>
      <parentid>3919635</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T07:14:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44693" sha1="h1qs9ta2rwx21ww99wmclzrt311kxn5" xml:space="preserve">{{distinguish|Egzosom}}
[[Slika:Exosome ribbon.png|thumb|250px|right|&quot;Vrpčasti pregld&quot; kompleksa ljudskog egzosoma. [[PDB]] [[PDBe|2NN6]] Pogledajte [[#Lista podjedinica|legendu]] ispod. Kanal kroz koji prolazi RNK tokom razgradnje vidljiv je u centru proteinskog kompleksa]]

'''Egzozomski kompleks''' (ili '''PM/Scl kompleks''', koji se često naziva '''egzozom''') je multi[[protein]]ski unutarćelijski [[Proteinski kompleks|kompleks]], sposoban da razgradi različite vrste molekula [[RNK]] (ribonukleinske kiseline). Kompleksi egzosoma nalaze se u [[eukarioti|eukariotskim]] ćelijama i kod  [[archaea]], dok u [[bakterija]]ma obavlja jednostavniji  kompleks slične funkcije zvani [[degradosom]].

Jezgro egzosoma sadrži šesteročlanu prstenastu strukturu za koju su vezani drugi proteini. U eukariotskim ćelijama, egzosomski kompleks je prisutan u [[citoplazma|citoplazmi]], [[ćelijsko jedro|jedru]], a posebno [[jedarce]]tu, iako različiti proteini stupaju u interakciju sa kompleksom egzosoma u ovim odjeljcima, regulišući degradacijsku RNK aktivnost kompleksa na [[Supstrat (biohemija)|supstrate]] specifične za ove ćelijske odjeljke. Supstrati egzosoma uključuju [[informacijska RNK|informacijsku RNK]], [[ribosomska RNK|rRNK]] i mnoge tipove [[mala RNK|malih RNK]]. Egzozom ima [[egzoribonukleaza|egzoribonukleolitsku]] funkciju, što znači da razgrađuje RNK počevši od jednog kraja ([[3′ kraj]] u ovom slučaju), a kod eukariota i [[endoribonukleaza|endoribonukleolitsku]] funkciju, što znači da cijepa RNK na mjestima unutar molekula.

Nekoliko proteina u egzosomu su meta [[autoantitijelo|autoantitijela]] kod pacijenata sa specifičnim [[autoimunska bolest|autoimuniskm bolestima]] (posebno [[Skleromiozitis|PM/Scl sindrom preklapanja]]) i nekim [[antimetabolit|antimetaboličkim]] [[hemoterapija]]ma za funkciju [[kancer|raka]], blokiranjem aktivnosti egzosoma. Pored toga, mutacije u [[ekzozomska komponenta 3|ekzozomskoj komponentI 3]] uzrokuju [[pontocerebelumska hipoplazija|pontocerebelumsku hipoplaziju]] i spinalnu [[bolest motornih neurona]].

==Otkriće==
Egzozom je prvi put otkriven kao [[RNaza]] 1997. godine u pupajućim [[kvasci]]ma  ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', često korišćenom [[modelni organizam|modelnom organizmu]].&lt;ref name=&quot;Mitchell&quot;&gt;{{cite journal
|last1=Mitchell
|title=The Exosome: A Conserved Eukaryotic RNA Processing Complex Containing Multiple 3′→5′ Exoribonucleases
|journal=Cell 
|year=1997
|volume=91
|first1=P
|issue=4
|pages=457–466
|pmid=9390555
|doi=10.1016/S0092-8674(00)80432-8
|last2=Petfalski
|first2=E
|last3=Shevchenko
|first3=A
|last4=Mann
|first4=M
|last5=Tollervey
|first5=D|s2cid=16035676
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 1999., shvatilo se da je egzosom zapravo ekvivalent kvasca već opisanog kompleksa u ljudskim ćelijama zvanog ''PM/Scl kompleks'', koji je identificiran kao autoantigen kod pacijenata sa određenim [[autoimunska bolest|autoimunskim bolestima]] godinama ranije (vidi [[#Bolest|ispod]]).&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Allmang
|title=The yeast exosome and human PM-Scl are related complexes of 3' --&gt; 5' exonucleases
|url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1999-08-15_13_16/page/2148
|journal=Genes &amp; Development
|year=1999
|volume=13
|first1=C
|issue=16
|pages=2148–58
|pmid=10465791
|doi=10.1101/gad.13.16.2148
|last2=Petfalski
|first2=E
|last3=Podtelejnikov
|first3=A
|last4=Mann
|first4=M
|last5=Tollervey
|first5=D
|last6=Mitchell
|first6=P
|pmc=316947}}&lt;/ref&gt; Prečišćavanje ovog &quot;PM/Scl kompleksa&quot; omogućilo je identifikaciju više ljudskih egzosomskih proteina i na kraju karakterizaciju svih komponenti u kompleksu.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Brouwer
|title=Three novel components of the human exosome
|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-03-02_276_9/page/6177
|year=2001
|journal=Journal of Biological Chemistry
|volume=276
|first1=R
|pages=6177–84
|pmid=11110791
|doi=10.1074/jbc.M007603200
|last2=Allmang
|first2=C
|last3=Raijmakers
|first3=R
|last4=Van Aarssen
|first4=Y
|last5=Egberts
|first5=WV
|last6=Petfalski
|first6=E
|last7=Van Venrooij
|first7=WJ
|last8=Tollervey
|first8=D
|last9=Pruijn
|first9=GJ
|issue=9
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Chen
|title=AU binding proteins recruit the exosome to degrade ARE-containing mRNAs
|year=2001
|journal=Cell
|volume=107
|first1=CY
|pages=451–64
|pmid=11719186
|doi=10.1016/S0092-8674(01)00578-5
|last2=Gherzi
|first2=R
|last3=Ong
|first3=SE
|last4=Chan
|first4=EL
|last5=Raijmakers
|first5=R
|last6=Pruijn
|first6=GJ
|last7=Stoecklin
|first7=G
|last8=Moroni
|first8=C
|last9=Mann
|first9=M
|last10=Karin
|first10=Michael
|issue=4|s2cid=14817671
|display-authors=8
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; U 2001., sve veća količina [[Projekt ljudskog genoma|podataka o genomu]], koja je postala dostupna, omogućila je predviđanje egzosomskih proteina u arhejama, iako će trebati još dvije godine prije nego što prvi egzosomski kompleks iz arhejskog organizma bude prečišćen.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Koonin
|title=Prediction of the archaeal exosome and its connections with the proteasome and the translation and transcription machineries by a comparative-genomic approach
|journal=Genome Research
|year=2001
|volume=11
|first1=EV
|issue=2
|pages=240–52
|pmid=11157787
|doi=10.1101/gr.162001
|last2=Wolf
|first2=YI
|last3=Aravind
|first3=L
|pmc=311015|authorlink1=Koonin
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Evguenieva-Hackenberg
|title=An exosome-like complex in Sulfolobus solfataricus
|journal=EMBO Reports
|year=2003
|volume=4
|first1=E
|issue=9
|pages=889–93
|pmid=12947419
|doi=10.1038/sj.embor.embor929
|last2=Walter
|first2=P
|last3=Hochleitner
|first3=E
|last4=Lottspeich
|first4=F
|last5=Klug
|first5=G
|pmc=1326366 }}&lt;/ref&gt;

==Struktura==
===Jezgarni proteini=== 
[[Slika:Exosome crystal structure.png|thumb|Pogled odozgo i sa strane [[rentgenska kristalografija|kristalne strukture]] kompleksa ljudskog egzosoma. Pogledajte kompletnu [[#Lista podjedinica|legendu]] ispod.]]
Jezgro kompleksa ima prstenastu strukturu koja se sastoji od šest proteina koji svi pripadaju istoj klasi [[Rnaza]], proteina sličnih [[RNaza PH]].&lt;ref name=&quot;IRC&quot;&gt;{{cite book
|last1=Schilders
|title=Cell and molecular biology of the exosome: how to make or break an RNA
|year=2006
|volume=251
|first1=G
|pages=159–208
|pmid=16939780
|doi=10.1016/S0074-7696(06)51005-8
|last2=Van Dijk
|first2=E
|last3=Raijmakers
|first3=R
|last4=Pruijn
|first4=GJ|series=International Review of Cytology
|isbn=9780123646552
}}&lt;/ref&gt; U arhejama postoje dva različita proteina slična PH (zvana Rrp41 i Rrp42), svaki prisutan po tri puta naizmjeničnim redoslijedom. Eukariotski egzosomski kompleksi imaju šest različitih proteina koji formiraju prstenastu strukturu.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Lorentzen
|title=The archaeal exosome core is a hexameric ring structure with three catalytic subunits
|journal=Nature Structural &amp; Molecular Biology
|year=2005
|volume=12
|first1=E
|pages=575–81
|pmid=15951817
|doi=10.1038/nsmb952
|last2=Walter
|first2=P
|last3=Fribourg
|first3=S
|last4=Evguenieva-Hackenberg
|first4=E
|last5=Klug
|first5=G
|last6=Conti
|first6=E
|issue=7|s2cid=2003922
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17174886&quot;&gt;{{cite journal
|last1=Shen
|title=A view to a kill: structure of the RNA exosome
|journal=Cell
|year=2006
|volume=127
|first1=V
|pages=1093–5
|pmid=17174886
|doi=10.1016/j.cell.2006.11.035
|last2=Kiledjian
|first2=M
|issue=6
|pmc=1986773}}&lt;/ref&gt; Od ovih šest eukariotskih proteina, tri liče na arhejski protein Rrp41, a ostala tri proteina su sličnija arhejskom proteinu Rrp42.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Raijmakers
|title=Protein-protein interactions between human exosome components support the assembly of RNase PH-type subunits into a six-membered PNPase-like ring
|url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2002-11-01_323_4/page/653
|journal=Journal of Molecular Biology
|year=2002
|volume=323
|first1=R
|pages=653–63
|pmid=12419256
|doi=10.1016/S0022-2836(02)00947-6
|last2=Egberts
|first2=WV
|last3=Van Venrooij
|first3=WJ
|last4=Pruijn
|first4=GJ
|issue=4}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Exosome schematic.png|thumb|300px|left|Podjedinice i organizacija arhejskog (lijevo) i eukariotskog (desno) egzosomnog kompleksa. Različiti proteini su numerisani, što pokazuje da arhejski egzosom sadrži ćetiri različita proteina, ali eukariotski devet različitih proteina. Pogledajte kompletnu [[#Lista podjedinica|legendu]] ispod.]]

Na vrhu ovog prstena nalaze se tri proteina koji imaju S1 [[RNK-vezujući protein|RNK-vezujući]] domen (RBD). Dva proteina pored toga imaju [[KH domen|K-homologni (KH) domen]].&lt;ref name=&quot;IRC&quot;/&gt; Kod eukariota, tri različita &quot;S1&quot; proteina su vezana za prsten, dok kod arheja bilo jedan ili dva različita &quot;S1&quot; proteina mogu biti dio egzosoma (iako uvijek postoje tri S1 podjedinice vezane za kompleks).&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Walter
|title=Characterization of native and reconstituted exosome complexes from the hyperthermophilic archaeon Sulfolobus solfataricus
|journal=Molecular Microbiology
|year=2006
|volume=62
|first1=P
|pages=1076–89
|pmid=17078816
|doi=10.1111/j.1365-2958.2006.05393.x
|last2=Klein
|first2=F
|last3=Lorentzen
|first3=E
|last4=Ilchmann
|first4=A
|last5=Klug
|first5=G
|last6=Evguenieva-Hackenberg
|first6=E
|issue=4 |s2cid=27114625
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;

Ova prstenasta struktura je vrlo slična onoj kod proteina [[RNaza PH]] i [[PNPaza]]. U bakterijama, protein RNaza PH, koji je uključen u procesuiranje [[tRNK]], formira heksamerni prsten koji se sastoji od šest identičnih RNK PH proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Ishii |title=Crystal structure of the tRNA processing enzyme RNase PH from Aquifex aeolicus |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-08-22_278_34/page/32397 |journal=Journal of Biological Chemistry |volume=278 |pages=32397–404 |first1=R |year=2003 |pmid=12746447 |doi=10.1074/jbc.M300639200 |last2=Nureki |first2=O |last3=Yokoyama |first3=S
|issue=34 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Harlow |title=Crystal structure of the phosphorolytic exoribonuclease RNase PH from Bacillus subtilis and implications for its quaternary structure and tRNA binding |journal=Protein Science |year=2004 |volume=13 |first1= LS |pages=668–77 |pmid=14767080 |doi=10.1110/ps.03477004 |last2= Kadziola |first2= A |last3= Jensen |first3= KF |last4= Larsen |first4= S |issue= 3 |pmc= 2286726 }}&lt;/ref&gt;
U slučaju PNPaze, koja je [[fosforilaza|fosforolitski]] protein koji razgrađuje RNK koji se nalazi u [[bakterija]]ma, [[hloroplast]]ima i [[mitohondrija]]ma nekih eukariotskih organizama, dvije Rnaze PH domena, i oba S1 i KH RNK-vezujuća domena dio je jednog proteina, koji formira trimerni kompleks koji usvaja strukturu gotovo identičnu onoj kod  egzosoma.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Symmons
|title=A duplicated fold is the structural basis for polynucleotide phosphorylase catalytic activity, processivity, and regulation
|journal=Structure |year=2000 |volume=8 |first1= MF |pages=1215–26 |pmid=11080643 |doi=10.1016/S0969-2126(00)00521-9 |last2= Jones |first2= GH |last3= Luisi
|first3= BF
|issue= 11 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Zbog ove velike sličnosti u domenima i strukturi proteina, smatra se da su ovi kompleksi [[evolucija|evolucijski]] skoro povezani i da imaju [[zajednički predak|zajedničkog pretka]].&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Lin-Chao
|first1=S
|last2=Chiou
|first2=NT
|last3=Schuster
|first3=G
|title=The PNPase, exosome and RNA helicases as the building components of evolutionarily-conserved RNA degradation machines
|journal=Journal of Biomedical Science
|year=2007
|volume=14
|pages=523–32
|doi=10.1007/s11373-007-9178-y
|pmid=17514363
|issue=4|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; Proteini egzosoma slični RNazi PH, PNPaza i RNaza PH svi pripadaju porodici [[Rnaza]] PH RNaza i fosforolitske su [[egzoribonukleaze]], što znači da koriste [[anorganski fosfat]] za uklanjanje [[nukleotid]]a iz [[3' kraj]]a molekula [[RNK]].&lt;ref name=&quot;IRC&quot;/&gt;

===Povezani proteini===
Osim ovih devet jezgarnih egzosomskih proteina, dva druga proteina se često povezuju s kompleksom u eukariotskim organizmima. {{anchor|Rrp44}}Jedan od njih je '''Rrp44''', [[hidroliza|hidrolitska]] RNKaza, koja pripada porodici [[RNaza R]], hidrolitskih [[eksoribonukleaza]] (nukleaze koje koriste vodu za cijepanje nukleotidne veze). Osim što je egzoribonukleolitski enzim, Rrp44 ima i endoribonukleolitsku aktivnost, koja se nalazi u zasebnom domenu proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal
|title=Endonucleolytic RNA cleavage by a eukaryotic exosome
|last1= Lebreton
|journal=Nature
|year=2008
|volume=456
|first1=A
|pages=993–6
|pmid=19060886
|doi=10.1038/nature07480
|last2=Tomecki
|first2=R
|last3=Dziembowski
|first3=A
|last4=Séraphin
|first4=B
|issue=7224|bibcode= 2008Natur.456..993L
|s2cid= 1808371
|url= https://hal-ens.archives-ouvertes.fr/hal-01350769/file/Exosome_endo_post-print.pdf
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|title=The N-terminal PIN domain of the exosome subunit Rrp44 harbors endonuclease activity and tethers Rrp44 to the yeast core exosome.
|last1= Schneider
|journal=Nucleic Acids Research
|year=2009
|volume=37
|first1=C
|pages=1127–40
|pmid=19129231
|doi=10.1093/nar/gkn1020
|last2=Leung
|first2=E
|last3=Brown
|first3=J
|last4=Tollervey
|first4=D
|issue=4
|pmc=2651783}}&lt;/ref&gt; U [[kvasci]]ma, Rrp44 je povezan sa ''svim'' kompleksima egzosoma i ima ključnu ulogu u aktivnosti egzosomskog kompleksa kvasca.&lt;ref&gt;{{cite journal
|title=The exosome subunit Rrp44 plays a direct role in RNA substrate recognition
|last1= Schneider
|journal=Molecular Cell
|year=2007
|volume=27
|first1=C
|pages=324–31
|pmid=17643380
| pmc=7610968| doi=10.1016/j.molcel.2007.06.006
|last2=Anderson
|first2=JT
|last3=Tollervey
|first3=D
|issue=2|url= https://epublications.marquette.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1439&amp;context=bio_fac
}}&lt;/ref&gt; Iako ljudski homolog proteina postoji, dugo vremena nisu pronađeni dokazi da je njegov ljudski homolog povezan s ljudskim egzosomskim kompleksom.&lt;ref name=&quot;IRC&quot;/&gt; Međutim, 2010. otkriveno je da ljudi imaju tri Rrp44 homologa i dva od njih mogu biti povezani sa kompleksom egzosoma. Ova dva proteina najvjerovatnije razgrađuju različite [[supstrat (biohemija)|supstrate]] RNK zbog njihove različite ćelijske lokalizacije, pri čemu je jedan lokaliziran u citoplazmi ([[DIS3L1]]), a drugi u jedru ([[DIS3]]).&lt;ref name=&quot;Staals&quot;&gt;{{cite journal
|last1=Staals
|first1=RH
|last2=Bronkhorst
|first2=AW
|last3=Schilders
|first3=G
|last4=Slomovic
|first4=S
|last5=Schuster
|first5=G
|last6=Heck
|first6=AJ
|last7=Raijmakers
|first7=R
|last8=Pruijn
|first8=GJ
|title=Dis3-like 1: a novel exoribonuclease associated with the human exosome.
|journal=The EMBO Journal
|volume=29
|issue=14
|pages=2358–67
|year=2010
|pmid=20531389
|pmc=2910272
|doi=10.1038/emboj.2010.122
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tomecki&quot;&gt;{{cite journal
|last1=Tomecki
|first1=R
|last2=Kristiansen
|first2=MS
|last3=Lykke-Andersen
|first3=S
|last4=Chlebowski
|first4=A
|last5=Larsen
|first5=KM
|last6=Szczesny
|first6=RJ
|last7=Drazkowska
|first7=K
|last8=Pastula
|first8=A
|last9=Andersen
|first9=JS
|last10=Stepien
|first10=Piotr P
|last11=Dziembowski
|first11=Andrzej
|last12=Jensen
|first12=Torben Heick
|title=The human core exosome interacts with differentially localized processive RNases: hDIS3 and hDIS3L
|journal=The EMBO Journal
|volume=29
|issue=14
|pages=2342–57
|year=2010
|pmid=20531386
|pmc=2910271
|doi=10.1038/emboj.2010.121
|display-authors=8
}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Partial Rrp6 structure.png|thumb|250px|&quot;Trakasti izgled&quot; parcijalne strukture egzosomske podjedinice kvasca Rrp6, {{PDBe|2hbj}} sa [[alfa heliks|α-heliksima]] u crvenoj i [[beta-list|β-listovima]] u žutoj boji.]] 
Druga uobičajena vezana boja. protein se naziva ''Rrp6'' (kod kvasca) ili ''PM/Scl-100'' (kod ljudi). Kao i Rrp44, ovaj protein je hidrolitska [[egzoribonukleaza]], ali u ovom slučaju iz porodice proteina [[RNaza D]].&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Mian
|first1=IS
|title=Comparative sequence analysis of ribonucleases HII, III, II PH and D
|journal=Nucleic Acids Research
|year=1997
|volume=25
|pages=3187–3195
|pmid=9241229
|doi=10.1093/nar/25.16.3187
|issue=16
|pmc=146874}}&lt;/ref&gt; Protein PM/Scl-100 je najčešće dio kompleksa egzosoma u ćelijskim jedrima, ali može činiti i dio [[citoplazma]]tskog egzosomskog kompleksa.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Raijmakers
|title=The exosome, a molecular machine for controlled RNA degradation in both nucleus and cytoplasm
|journal=European Journal of Cell Biology
|year=2004
|volume=83
|first1=R
|pages=175–83
|pmid=15346807
|doi=10.1078/0171-9335-00385
|last2=Schilders
|first2=G
|last3=Pruijn
|first3=GJ
|issue=5}}&lt;/ref&gt;

===Regulacijski proteini===
Osim ove dvije čvrsto vezane proteinske podjedinice, mnogi proteini stupaju u interakciju s kompleksom egzosoma iu citoplazmi i u [[ćelijsko jedro|ćelijskom jedru]]. Ovi slabo povezani proteini mogu regulisati aktivnost i specifičnost kompleksa egzosoma. U citoplazmi, egzosom stupa u interakciju sa [[3' neprevedena regija|AU bogatim elementom]] (ARE) vezujućim proteinima (npr. KRSP i TTP), koji mogu promovirati ili spriječiti degradaciju [[iRNK]]. Jedarni egzosom se povezuje s proteinima koji vežu RNK (npr. MPP6/Mpp6 i C1D/Rrp47 kod ljudi/kvasca) koji su potrebni za obradu određenih supstrata.&lt;ref name=&quot;IRC&quot;/&gt;

Osim pojedinačnih proteina, ostali proteinski kompleksi stupaju u interakciju s egzosomom. Jedan od njih je [[citoplazma]]tski [[Ski-kompleks]], koji uključuje RNK-[[helikaza|helikazu]] (Ski2) i uključen je u degradaciju iRNK.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Wang
|title=Domain interactions within the Ski2/3/8 complex and between the Ski complex and Ski7p
|journal=RNA
|year=2005
|volume=11
|first1=L
|pages=1291–302
|pmid=16043509
|doi=10.1261/rna.2060405
|last2=Lewis
|first2=MS
|last3=Johnson
|first3=AW
|issue=8
|pmc=1370812 }}&lt;/ref&gt; U jedru, [[prerada RNK|procesuiranje rRNK]] i snoRNK od posreduje egzosomni [[TRAMP-kompleks]], koji sadrži i RNK-helikazu (Mtr4) i [[poliadenilacija|poliadenilacijsku]] aktivnost (Trf4).&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=LaCava
|title=RNA degradation by the exosome is promoted by a nuclear polyadenylation complex
|journal=Cell
|year=2005
|first1=J
|volume=121
|pages=713–24
|pmid=15935758
|doi=10.1016/j.cell.2005.04.029
|last2=Houseley
|first2=J
|last3=Saveanu
|first3=C
|last4=Petfalski
|first4=E
|last5=Thompson
|first5=E
|last6=Jacquier
|first6=A
|last7=Tollervey
|first7=D
|issue=5 |s2cid=14898055
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;

==Funkcija==
===Enzimska funkcija===
[[Slika:3' RNA degradation.png|thumb|Dijagrami reakcija i za [[hidroliza|hidrolitskku]] (lijevo) i [[fosforilaza|fosforolitsku]] (desno) razgradnju RNK na 3' kraju.]]
Kao što je gore navedeno, egzosomni kompleks sadrži mnogo proteina sa domenima ribonukleaze. Tačna priroda ovih domena ribonukleaze mijenjala se kroz evoluciju, od bakterijskih preko arhejskih do eukariotskih kompleksa kako su se dobivale i gubile različite aktivnosti. Egzozom je prvenstveno 3'-5' [[egzoribonukleaza]], što znači da razgrađuje molekule RNK sa njihovog [[krajevi DNK|3' kraja]]. Egzoribonukleaze sadržane u egzosomnim kompleksima su ili fosforolitske (proteini slični RNazi PH) ili, kod eukariota, hidrolitske (proteini domena RNaza R i Rnaza D). Fosforolitski enzimi koriste anorganski [[fosfat]] za cijepanje [[fosfodiesterska veza|fosfodiesterske veze]] – oslobađajući [[Adenozin-difosfat|nukleotid-difosfate]]. Hidrolitski enzimi koriste vodu da [[hidroliza|hidroliziraju]] ove veze – oslobađajući [[Adenozin-monofosfat|nukleotid monofosfate]].

Kod arheja, Rrp41 podjedinica kompleksa je fosforolitska egzoribonukleaza. Tri kopije ovog proteina prisutne su u prstenu i odgovorne su za aktivnost kompleksa.&lt;ref name=&quot;pmid17174886&quot;/&gt; Kod eukariota, nijedna od podjedinica RNaza PH nije zadržala ovu katalitsku aktivnost, što znači strukturu jezgra prstena ljudski egzosom nema enzimski aktivan protein.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Liu
|title=Erratum: Reconstitution, activities, and structure of the eukaryotic RNA exosome
|journal=Cell 
|year=2007
|volume=131
|first1=Q
|pages=188–189
|doi=10.1016/j.cell.2007.09.019
|last2=Greimann
|first2=JC
|last3=Lima
|first3=CD
|issue=1 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; Unatoč ovom gubitku katalitske aktivnosti, struktura egzosomnog jezgra je visoko [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] od arheja do ljudi, što sugeriše da kompleks obavlja vitalnu ćelijsku funkciju. Kod eukariota, odsustvo fosforolitske aktivnosti nadoknađuje se prisustvom hidrolitskih enzima, koji su odgovorni za ribonukleaznu aktivnost egzosoma u takvim organizmima.&lt;.&lt;ref name=&quot;pmid17173052&quot;&gt;{{cite journal
|last1=Dziembowski
|title=A single subunit, Dis3, is in essence responsible for yeast exosome core activity
|journal=Nature Structural &amp; Molecular Biology
|year=2007
|volume=14
|first1=A
|pages=15–22
|pmid=17173052
|doi=10.1038/nsmb1184
|last2=Lorentzen
|first2=E
|last3=Conti
|first3=E
|last4=Séraphin
|first4=B
|issue=1 |s2cid=24691764
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Liu
|title=Reconstitution, activities, and structure of the eukaryotic RNA exosome
|journal= Cell
|year=2006
|volume=127
|first1=Q
|pages=1223–37
|pmid=17174896
|doi=10.1016/j.cell.2006.10.037
|last2=Greimann
|first2=JC
|last3=Lima
|first3=CD
|issue=6 |s2cid=62785677
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Lorentzen
|title=Structural basis of 3' end RNA recognition and exoribonucleolytic cleavage by an exosome RNase PH core
|journal=Molecular Cell
|year=2005
|first1=E
|volume=20
|pages=473–81
|pmid=16285928
|doi=10.1016/j.molcel.2005.10.020
|last2=Conti
|first2=E
|issue=3|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;

Kao što je gore navedeno, hidrolitski proteini Rrp6 i Rrp44 povezani su sa egzosomom kod kvasca i kod ljudi, osim Rrp6, dva različita proteina, Dis3 i Dis3L1, mogu biti povezana na poziciji Rrp44 proteina [[kvasci|kvasaca]].&lt;ref name=&quot;Staals&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Tomecki&quot;/&gt; Iako se prvobitno smatralo da proteini domena S1 imaju i 3'-5' hidrolitsku egzoribonukleaznu aktivnost, postojanje ove aktivnosti je nedavno dovedeno u pitanje i ovi proteini bi mogli imati samo ulogu u vezujući supstrati prije njihove degradacije kompleksom.&lt;ref name=&quot;pmid17173052&quot;/&gt;

[[slika:Exosome active subunits simple.png|thumb|300px|left|Shematski prikaz arhejskog (lijevo) i eukariotskog (desno) egzosomskog kompleksa s najčešćim povezanim proteinima. U boji i zvjezdicom označene su podjedinice svakog kompleksa koje imaju katalitsku aktivnost. Pogledajte [[#Lista podjedinica|ispod]] za punu legendu.]]

===Podloge===
Egzozom je uključen u degradaciju i [[Posttranskripcijske modifikacije|obradu]] širokog spektra tipova RNK. U [[citoplazma|citoplazmi]] ćelija, on je uključen u preokret molekula [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK). Kompleks može razgraditi molekule iRNK koje su označene za degradaciju jer sadrže greške, kroz interakcije s proteinima iz [[nonsens-posredovano raspadanje|nonsens posredovanog razlaganja]] ili [[neprekidno raspadanje|neprekidnog razlaganja]] puteva. Na alternativni način, iRNK se razgrađuju kao dio njihovog [[MRNK|normalnog prometa]]. Nekoliko proteina koji stabiliziraju ili destabiliziraju molekule iRNK, vezivanjem za elemente bogate AU u [[3' UTR|3' neprevedenoj regiji]] iRNK, u interakciji sa egzosomskim kompleksom.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= LeJeune
|title=Nonsense-mediated mRNA decay in mammalian cells involves decapping, deadenylating, and exonucleolytic activities
|journal=Molecular Cell
|year=2003
|volume=12
|first1= F
|pages=675–87
|pmid=14527413
|doi=10.1016/S1097-2765(03)00349-6
|last2= Li
|first2= X
|last3= Maquat
|first3= LE
|issue= 3 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Wilson
|title=A genomic screen in yeast reveals novel aspects of nonstop mRNA metabolism
|url= https://archive.org/details/sim_genetics_2007-10_177_2/page/773
|journal=Genetics
|year=2007
|pmid=17660569
|first1= MA
|doi=10.1534/genetics.107.073205
|volume=177
|pages=773–84
|last2= Meaux
|first2= S
|last3= Van Hoof
|first3= A
|issue= 2
|pmc= 2034642 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Lin
|title=Localization of AU-rich element-containing mRNA in cytoplasmic granules containing exosome subunits
|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2007-07-06_282_27/page/19958
|journal=Journal of Biological Chemistry
|year=2007
|volume=282
|first1= WJ
|pages=19958–68
|pmid=17470429
|doi=10.1074/jbc.M702281200
|last2= Duffy
|first2= A
|last3= Chen
|first3= CY
|issue= 27 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; U [[Ćelijsko jedro|jedru]], egzosom je potreban za ispravnu obradu nekoliko molekula [[snRNK|male jedarne]] RNK.&lt;ref name=&quot;sRNA&quot;&gt;{{cite journal
|last1= Allmang
|title=Functions of the exosome in rRNA, snoRNA and snRNA synthesis
|journal=EMBO Journal
|year=1999
|first1= C
|volume=18
|pages=5399–410
|pmid=10508172
|doi=10.1093/emboj/18.19.5399
|last2= Kufel
|first2= J
|last3= Chanfreau
|first3= G
|last4= Mitchell
|first4= P
|last5= Petfalski
|first5= E
|last6= Tollervey
|first6= D
|issue= 19
|pmc= 1171609 }}&lt;/ref&gt; Konačno, [[jedarce]] je odjeljak u kojem se nalazi većina egzosomskog kompleksa. Tamo ima ulogu u [[prerada RNK|procesuiranju]] 5.8S [[ribosomska RNK|ribosomske RNK]] (prva identifikovana funkcija egzosoma) i nekoliko [[snoRNK|malih nukleolusnih RNK]].&lt;ref name=&quot;Mitchell&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sRNA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Schilders
|title=MPP6 is an exosome-associated RNA-binding protein involved in 5.8S rRNA maturation
|journal=Nucleic Acids Research
|year=2005
|volume=33
|first1= G
|pages=6795–804
|pmid=16396833
|doi=10.1093/nar/gki982
|last2= Raijmakers
|first2= R
|last3= Raats
|first3= JM
|last4= Pruijn
|first4= GJ
|issue= 21
|pmc= 1310903 }}&lt;/ref&gt;

Iako većina ćelija ima druge [[enzim]]e koji mogu razgraditi RNK, bilo sa [[3' kraj|3']] ili sa [[5' kraj]]a RNK, egzosomski kompleks je neophodan za opstanak ćelije. Kada se [[ekspresija gena|ekspresija]] egzosomskih proteina umjetno smanji ili zaustavi, naprimjer [[RNK-interferencija]], rast se zaustavlja i ćelije na kraju umiru. Oba glavna proteina egzosomskog kompleksa, kao i dva glavna povezana proteina, su esencijalni proteini.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=van Dijk
|first1=EL
|last2=Schilders
|first2=G
|last3=Pruijn
|first3=GJ
|title=Human cell growth requires a functional cytoplasmic exosome, which is involved in various mRNA decay pathways
|journal=RNA
|year=2007
|volume=13
|pages=1027–35
|pmid=17545563
|doi=10.1261/rna.575107
|issue=7
|pmc=1894934}}&lt;/ref&gt; [[Bacteria]] nemaju egzosomski kompleks; međutim, slične funkcije obavlja jednostavniji kompleks koji uključuje protein [[PNPaza]], nazvan ''[[degradosom]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carpousis AJ |first1=AJ
|title=The Escherichia coli RNA degradosome: structure, function and relationship in other ribonucleolytic multienzyme complexes
|journal=Biochem. Soc. Trans.
|volume=30
|issue=2
|pages=150–5
|year=2002
|pmid=12035760
|doi=10.1042/BST0300150}}&lt;/ref&gt;
[[slika:Exosome core with RNA.png|thumb| Dvije osnovne podjedinice [[archaea|arhejshog]] egzosoma (Rrp41 i Rrp42), vezane za molekulu male RNK (crveno).]]

Egzosom je ključni kompleks u kontroli kvaliteta ćelijske RNK. Za razliku od prokariota, [[eukarioti]] posjeduju visoko aktivne sisteme za nadzor RNK koji prepoznaju neprerađene i pogrešno obrađene komplekse RNK-protein (kao što su [[ribosom]]i) prije njihovog izlaska iz jedra. Pretpostavlja se da ovaj sistem sprečava aberantne komplekse da ometaju važne ćelijske procese kao što je [[sinteza proteina]].&lt;ref&gt;{{cite journal
|vauthors = Houseley J, LaCava J, Tollervey D 
|title=RNA-quality control by the exosome
|journal=Nat. Rev. Mol. Cell Biol.
|volume=7
|issue=7
|pages=529–39
|date=juli 2006
|pmid=16829983
|doi=10.1038/nrm1964
|s2cid=22499032
}}&lt;/ref&gt;

Pored [[prerada RNK|prerade RNK]], prometa i aktivnosti nadzora, egzosom je važan za degradaciju takozvanih kriptično nestabilnih transkripta (CUT-ova) koji se proizvode iz hiljada lokusa unutar [[genom]]a kvasca.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Wyers F
|first1=F
|last2=Rougemaille
|first2=M
|last3=Badis
|first3=G
|last4=Rousselle
|first4=JC
|last5=Dufour
|first5=ME
|last6=Boulay
|first6=J
|last7=Régnault
|first7=B
|last8=Devaux
|first8=F
|last9=Namane
|first9=A
|title=Cryptic pol II transcripts are degraded by a nuclear quality control pathway involving a new poly(A) polymerase
|journal=Cell
|volume=121
|issue=5
|pages=725–37
|date=juni 2005
|pmid=15935759
|doi=10.1016/j.cell.2005.04.030
|s2cid=1390706
|display-authors=3
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|vauthors = Neil H, Malabat C, d'Aubenton-Carafa Y, Xu Z, Steinmetz LM, Jacquier A 
|title=Widespread bidirectional promoters are the major source of cryptic transcripts in yeast
|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-02-19_457_7232/page/1038
|journal=Nature
|volume=457
|issue=7232
|pages=1038–42
|date=februar 2009
|pmid=19169244
|doi=10.1038/nature07747
|bibcode=2009Natur.457.1038N
|s2cid=4329373
}}&lt;/ref&gt; Važnost ovih nestabilnih [[RNK]] i njihova degradacija su još uvijek nejasni, ali slični tipovi RNK su također otkriveni i u ljudskim ćelijama.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Preker P
|first1=P
|last2=Nielsen
|first2=J
|last3=Kammler
|first3=S
|last4=Lykke-Andersen
|first4=S
|last5=Christensen
|first5=MS
|last6=Mapendano
|first6=CK
|last7=Schierup
|first7=MH
|last8=Jensen
|first8=TH
|title=RNA exosome depletion reveals transcription upstream of active human promoters |journal=Science |volume=322 |issue=5909 |pages=1851–4 |date=decembar 2008
|pmid=19056938
|doi=10.1126/science.1164096
|display-authors=3
|bibcode=2008Sci...322.1851P
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;

==Bolest==
===[[Autoimunost]]===
Egzosomski kompleks je meta [[autoantitijela]] kod pacijenata s različitim [[autoimunska bolest|autoimunskim bolestima]]. Ova autoantitijela se uglavnom nalaze kod ljudi sa [[PM/Scl sindrom preklapanja|PM/Scl sindromom preklapanja]], autoimunskom bolešću u kojoj pacijenti imaju simptome i [[skleroderma]] i [[polimiozitis]]a ili [[dermatomiozitis]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= J.E. Pope
|first1= JE
|title=Scleroderma overlap syndromes
|journal=Current Opinion in Rheumatology
|year=2002
|volume=14
|pages=704–10
|pmid=12410095
|doi=10.1097/00002281-200211000-00013
|issue= 6 }}&lt;/ref&gt; Autoantitijela se mogu otkriti u [[krvni serum|serumu krvne plazme]] pacijenata raznim testovima. U prošlosti, najčešće korišteni metodi bili su [[Ouchterlonyjeva dvosruka imunodifuzija|dvostruka imunodifuzija]] korišćenjem ekstrakta telećih [[timus]]a, [[imunofluorescencija]]ma na ćelijama HEp-2 ili [[imunoprecipitacija]]ma iz ekstrakata ljudskih ćelija. U testovima imunoprecipitacije sa serumima iz antiegzosom pozitivnih seruma, precipitira se poseban skup proteina. Već godinama prije nego što je egzosomski kompleks identificiran, ovaj obrazac je nazvan ''PM/Scl kompleks''.&lt;ref&gt;{{cite journal
|doi=10.1111/j.1365-2249.1990.tb05291.x
|last1=Gelpi
|title=Identification of protein components reactive with anti-PM/Scl autoantibodies
|journal=Clinical and Experimental Immunology
|volume=81
|first1=C
|year=1991
|pages=59–64
|pmid=2199097
|last2=Algueró
|first2=A
|last3=Angeles Martinez
|first3=M
|last4=Vidal
|first4=S
|last5=Juarez
|first5=C
|last6=Rodriguez-Sanchez
|first6=JL
|issue=1
]|pmc=1535032}}&lt;/ref&gt; [[Imunofluorescencija]] pomoću seruma ovih pacijenata obično pokazuje tipično bojenje ćelijskog  [[jedarce]]ta, što je izazvalo sugestiju da bi [[antigen]] prepoznat autoantitijelima mogao biti važan u [[biosinteza|sintezi]] [[ribosom]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Targoff
|title=Nucleolar localization of the PM-Scl antigen
|journal=Arthritis &amp; Rheumatism
|volume=28
|first1=IN
|year=1985
|pages=226–30
|pmid=3918546
|doi=10.1002/art.1780280221
|last2=Reichlin
|first2=M
|issue=2 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; U skorije vrijeme, [[rekombinantni protein|rekombinantni]] egzosomski proteini postali su dostupni i oni su korišteni za razvoj linijskih imunotestova (LIA) i [[ELISA|enzimski vezan imunosorbentni test]] (ELISA) za otkrivanje ovih [[antitijela]].&lt;ref name= &quot;IRC&quot;/&gt;

Kod ovih bolesti, antitijela su uglavnom usmjerena na dva proteina kompleksa, zvana ''PM/Scl-100'' (protein sličan RNazi D) i ''PM/Scl-75'' (jedan od RNaza PH poput proteina iz prstena) i antitijela koja prepoznaju ove proteine nalaze se u otprilike 30% pacijenata sa sindromom preklapanja PM/Scl.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Raijmakers
|title=PM-Scl-75 is the main autoantigen in patients with the polymyositis/scleroderma overlap syndrome
|journal=Arthritis &amp; Rheumatism
|year=2004
|first1=R
|volume=50
|pages=565–9
|pmid=14872500
|doi=10.1002/art.20056
|last2=Renz
|first2=M
|last3=Wiemann
|first3=C
|last4=Egberts
|first4=WV
|last5=Seelig
|first5=HP
|last6=Van Venrooij
|first6=WJ
|last7=Pruijn
|first7=GJ
|issue=2 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; Iako su ova dva proteina glavna meta autoantitijela, druge podjedinice egzosoma i povezani proteini (poput C1D) mogu biti ciljani kod ovih pacijenata.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Brouwer
|title=Autoantibodies directed to novel components of the PM/Scl complex, the human exosome
|journal=Arthritis Research &amp; Therapy 
|year=2002
|volume=4
|first1= R
|pages=134–8
|pmid=11879549
|doi=10.1186/ar389
|last2= Vree Egberts
|first2= WT
|last3= Hengstman
|first3= GJ
|last4= Raijmakers
|first4= R
|last5= Van Engelen
|first5= BG
|last6= Seelig
|first6= HP
|last7= Renz
|first7= M
|last8= Mierau
|first8= R
|last9= Genth
|first9= E
|last10=Pruijn
|first10=Ger JM
|last11=Van Venrooij
|first11=Walther J
|issue= 2
|pmc= 83843 |display-authors=8
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Schilders
|title=C1D is a major autoantibody target in patients with the polymyositis-scleroderma overlap syndrome
|journal=Arthritis &amp; Rheumatism
|year=2007
|volume=56
|first1= G
|pages=2449–54
|pmid=17599775
|doi=10.1002/art.22710
|last2= Egberts
|first2= WV
|last3= Raijmakers
|first3= R
|last4= Pruijn
|first4= GJ
|issue= 7 }}&lt;/ref&gt; Danas, najosetljiviji način otkrivanja ovih antitiela je korišćenje [[peptid]]a, dobijenog od PM/Scl-100 proteina, kao [[antigen]]a u  testu [[ELISA]], umjesto kompletnih proteina. Ovom metodom, autoantitijela se nalaze kod do 55% pacijenata sa sindromom preklapanja PM/Scl, ali se mogu otkriti i kod pacijenata sa sklerodermom, polimiozitisom ili samo dermatomiozitisom.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Mahler
|title=Clinical evaluation of autoantibodies to a novel PM/Scl peptide antigen
|journal=Arthritis Research &amp; Therapy
|year=2005
|volume=7
|first1=M
|pages=R704–13
|pmid=15899056
|doi=10.1186/ar1729
|last2=Raijmakers
|first2=R
|last3=Dähnrich
|first3=C
|last4=Blüthner
|first4=M
|last5=Fritzler
|first5=MJ
|issue=3
|pmc=1174964}}&lt;/ref&gt;

Kako se autoantitijela nalaze uglavnom kod pacijenata koji imaju karakteristike nekoliko različitih autoimunskih bolesti, [[klinički simptom]]i kod ovih pacijenata mogu uveliko varirati. Simptomi koji se najčešće viđaju su tipski simptomi pojedinačnih autoimunskih bolesti i uključuju [[Raynaudov fenomen]], [[artritis]], [[miozitis]] i [[skleroderma|sklerodermu]].&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Mahler
|title=Novel aspects of autoantibodies to the PM/Scl complex: Clinical, genetic and diagnostic insights
|journal=Autoimmunity Reviews
|year=2007
|first1=M
|volume=6
|pages=432–7
|pmid=17643929
|doi=10.1016/j.autrev.2007.01.013
|last2=Raijmakers
|first2=R
|issue=7 }}&lt;/ref&gt; Liječenje ovih pacijenata je simptosko i slično je liječenju individualne autoimunske bolesti, često uključuje ili [[imunosupresijski lijek|imunosupresivne]] ili imunomodulatorne lijekove.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1= Jablonska
|title=Scleromyositis: a scleroderma/polymyositis overlap syndrome
|journal=Clinical Rheumatology
|year=1998
|first1= S
|volume=17
|pages=465–7
|pmid=9890673
|doi=10.1007/BF01451281
|last2= Blaszczyk
|first2= M
|issue= 6 |s2cid=39237322
}}&lt;/ref&gt;

===Liječenje raka===
Pokazalo se da egzosom inhibira [[antimetabolit]] [[fluorouracil]], lijek koji se koristi u [[hemoterapija]]ma [[karcinom]]a. To je jedan od najuspješnijih lijekova za liječenje čvrstih [[tumor]] a. U ćelijama kvasca tretiranim fluorouracilom, pronađeni su defekti u obradi [[rRNK|ribosomske RNK]] identični onima uočenim kada je aktivnost egzosoma blokirana [[molekularna biologija|molekularskim biološkim]] strategijama. Nedostatak ispravne obrade ribosomske RNK je smrtonosan za ćelije, objašnjavajući antimetabolički učinak lijeka.&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Lum
|title=Discovering modes of action for therapeutic compounds using a genome-wide screen of yeast heterozygotes
|url=https://archive.org/details/cell_2004-01-09_116_1/page/123
|journal=Cell
|year=2004
|volume=116
|first1=PY
|pages=121–37
|pmid=14718172
|doi=10.1016/S0092-8674(03)01035-3
|last2=Armour
|first2=CD
|last3=Stepaniants
|first3=SB
|last4=Cavet
|first4=G
|last5=Wolf
|first5=MK
|last6=Butler
|first6=JS
|last7=Hinshaw
|first7=JC
|last8=Garnier
|first8=P
|last9=Prestwich
|first9=GD
|last10=Leonardson
|first10=Amy
|last11=Garrett-Engele
|first11=P
|last12=Rush
|first12=C. M.
|last13=Bard
|first13=M
|last14=Schimmack
|first14=G
|last15=Phillips
|first15=J. W.
|last16=Roberts
|first16=C. J.
|last17=Shoemaker
|first17=D. D.
|issue=1 |s2cid=11922219
|display-authors=8
|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;

===Nervni poremećaji===
Mutacije u [[komponenta egzosoma 3|komponenti egzosoma 3]] uzrokuju infantilnu spinalnu [[bolest motornih neurona]], cerebelarnu atrofiju, progresivnu [[mikrocefalija|mikrocefaliju]] i duboko globalno [[kašnjenje u razvoju]], u skladu sa [[pontocerebralna displazija|pontocerebelarnom hipoplazijom]] tipa 1B ([http://www.omim .org/entry/614678 PCH1B; MIM 614678]{{Mrtav link}}).&lt;ref name=&quot;Wan,Yourshaw2012&quot;&gt;{{Cite journal 
| last1 = Wan | first1 = J. 
| last2 = Yourshaw | first2 = M. 
| last3 = Mamsa | first3 = H. 
| last4 = Rudnik-Schöneborn | first4 = S. 
| last5 = Menezes | first5 = M. P. 
| last6 = Hong | first6 = J. E. 
| last7 = Leong | first7 = D. W. 
| last8 = Senderek | first8 = J. 
| last9 = Salman | first9 = M. S. 
| last10 = Chitayat 
| doi = 10.1038/ng.2254 | first10 = D. 
| last11 = Seeman | first11 = P. 
| last12 = Von Moers | first12 = A. 
| last13 = Graul-Neumann | first13 = L. 
| last14 = Kornberg | first14 = A. J. 
| last15 = Castro-Gago | first15 = M. 
| last16 = Sobrido | first16 = M. A. J. S. 
| last17 = Sanefuji | first17 = M. 
| last18 = Shieh | first18 = P. B. 
| last19 = Salamon | first19 = N. 
| last20 = Kim | first20 = R. C. 
| last21 = Vinters | first21 = H. V. 
| last22 = Chen | first22 = Z. 
| last23 = Zerres | first23 = K. 
| last24 = Ryan | first24 = M. M. 
| last25 = Nelson | first25 = S. F. 
| last26 = Jen | first26 = J. C. 
| title = Mutations in the RNA exosome component gene EXOSC3 cause pontocerebellar hypoplasia and spinal motor neuron degeneration 
| journal = Nature Genetics 
| volume = 44 
| issue = 6 
| pages = 704–708 
| year = 2012 
| pmid = 22544365 
| pmc =3366034 
}}&lt;/ref&gt;

==Lista podjedinica==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Legenda
!Opće ime
!Domeni
!Čovjek
!Kvasac (''[[S. cerevisiae]]'')
![[Archaea]]
![[Molekulska masa|MW]] (kD)
![[Organizacija za ljudski genom|Ljudski gen]]
!Kvaščev gen
|-
|style=&quot;background: #2E8B57; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|1||Csl4||S1 RBD||hCsl4|| Csl4p/Ski4p||Csl4||21–32||[[Egzosomska komponenta 1|EXOSC1]]||{{kvsščev gen|YNL232W}}
|-
|style=&quot;background: #9ACD32; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|2||Rrp4||S1/KH RBD||hRrp4|| Rrp4p||Rrp4||28–39||[[Egzosomska komponenta 2|EXOSC2]]||{{kvaščev gen|YHR069C}}
|-
|style=&quot;background: #6B8E23; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|3||Rrp40||S1/KH RBD||hRrp40|| Rrp40p||(Rrp4){{ref|Note_A|A}}||27–32||[[Egzosomska komponenta 3|EXOSC3]]||{{kvaščev gen|YOL142W}}
|-
|style=&quot;background: #87CEFA; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|4||Rrp41||RNaza PH||hRrp41|| Rrp41p/Ski6p||Rrp41{{ref|Note_C|C}}||26–28||[[Egzosomna komponenta 4|EXOSC4]]||{{kvaščev gen|YGR195W}}
|-
|style=&quot;background: #B0E0E6; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|5||Rrp46||RNaza PH||hRrp46|| Rrp46p||(Rrp41){{ref|Note_A|A,}}{{ref|Note_C|C}}||25–28||[[Egzosomska komponenta 5|EXOSC5]]||{{Kvaščev gen|YGR095C}}
|-
|style=&quot;background: #4169E1; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|6||Mtr3||RNaza PH||hMtr3|| Mtr3p||(Rrp41){{ref|Note_A|A,}}{{ref|Note_C|C}}||24–37||[[Egzosomska komponenta 6|EXOSC6]]||{{Yeast Gene|YGR158C}}
|-
|style=&quot;background: #DA70D6; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|7||Rrp42||RNaza PH||hRrp42|| Rrp42p||Rrp42||29–32||[[Egzosomska komponenta 7|EXOSC7]]||{{Kvaščev gen|YDL111C}}
|-
|style=&quot;background: #483D8B; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|8||Rrp43||RNaza PH||OIP2||Rrp43p||(Rrp42){{ref|Note_A|A}}||30–44||[[Egzosomska komponenta 8|EXOSC8]]||{{Kvaščev gen|YCR035C}}
|-
|style=&quot;background: #9932CC; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|9||Rrp45||Rnaza PH||PM/Scl-75|| Rrp45p||(Rrp42){{ref|Note_A|A}}||34–49||[[Egzosomska komponenta 9|EXOSC9]]||{{Kvaščev gen |YDR280W}}
|-
|style=&quot;background: #B22222; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|10||Rrp6||RNaza D||PM/Scl-100{{ref|Note_C|C}}|| Rrp6p{{ref|Note_C|C}}||n/a||84–100||[[Egzosomska komponenta 10|EXOSC10]]||{{Kvaščev gen|YOR001W}}
|-
|style=&quot;background: #D2B48C; color:white;&quot; align=&quot;center&quot;|11||Rrp44||RNaza R||Dis3{{ref|Note_B|B,}}{{ref|Note_C|C}}
Dis3L1{{ref|Note_B|B,}}{{ref|Note_C|C}}
||Rrp44p/Dis3p{{ref|Note_C|C}}||n/a||105–113||[[DIS3]]
[[DIS3L1]]
||{{Kvaščev gen|YOL021C}}
|}
*{{note label|Note_B|A|A}} U [[archaea]]ma je nekoliko egzosomskih proteina prisutno u više kopija, kako bi se formiralo puno jezgro egzosomskog kompleksa.
*{{note label|Note_B|B|B}} Kod [[ljudi]] se u ovoj poziciji mogu povezati dva različita proteina. U citoplazmi ćelija Dis3L1 povezan je sa egzosomom, dok se u jezgru Dis3 može vezati za kompleks jezgra.
*{{note label|Note_C|C|C}} Doprinosi ribonukleolitskoj aktivnosti kompleksa.

== Također pogledajte ==
* [[proteasom]], glavni mehanizam ćelija za razgradnju proteina
* [[splajsosom]], kompleks uključen u [[prerada RNK|preradu]], koji također sadrži RNK-vezujuću prstenastu strukturu

== Reference==
{{refspisak|30em}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite book
|doi=10.1016/S0076-6879(08)02611-6
|last1=Schilders
|first1=G
|last2=Pruijn
|first2=GJ
|title=Biochemical studies of the mammalian exosome with intact cells
|journal=Methods Enzymol
|year=2008
|volume=448
|pages=211–226
|pmid=19111178
|series=Methods in Enzymology
|isbn=9780123743787
}}
* {{cite journal
|last1=Houseley
|first1=J
|last2=Tollervey
|first2=D
|title=The nuclear RNA surveillance machinery: the link between ncRNAs and genome structure in budding yeast?
|journal=Biochim Biophys Acta
|year=2008
|volume=1779
|issue=4
|pages=239–246
|pmid=18211833
|doi=10.1016/j.bbagrm.2007.12.008
}}
* {{cite journal
|last1=Vanacova
|title=The exosome and RNA quality control in the nucleus
|journal=EMBO Reports
|year=2007
|volume=8
|first1=S
|pages=651–657
|doi=10.1038/sj.embor.7401005
|pmid=17603538
|last2=Stefl
|first2=R
|issue=7
|pmc=1905902 }}
*{{cite journal
|last1=Büttner
|title=The exosome: a macromolecular cage for controlled RNA degradation
|journal=Molecular Microbiology
|year=2006
|volume=61
|first1=K
|pages=1372–1379
|doi=10.1111/j.1365-2958.2006.05331.x
|pmid=16968219
|last2=Wenig
|first2=K
|last3=Hopfner
|first3=KP
|issue=6|citeseerx=10.1.1.232.6756
|s2cid=6872855
}}
*{{cite journal
|last1=Lorentzen
|title=The Exosome and the Proteasome: Nano-Compartments for Degradation
|journal=Cell
|year=2006
|first1=E
|volume=125
|pages=651–654
|doi=10.1016/j.cell.2006.05.002
|pmid=16713559
|last2=Conti
|first2=E
|issue=4|doi-access=free
}}
*{{cite journal
|last1=Pruijn
|first1=GJ
|title=Doughnuts dealing with RNA
|journal=Nature Structural &amp; Molecular Biology
|year=2005
|volume=12
|pages=562–564
|doi=10.1038/nsmb0705-562
|pmid=15999107
|issue=7|s2cid=43218090
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Biologija}}
* [http://www.rcsb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=2NN6 Structure of the human exosome at the RCSB Protein Data Bank]
* [http://www.rcsb.org/pdb/explore.do?structureId=2JE6 Structure of an archaeal exosome at the RCSB [[PDB|Protein Data Bank]]
* [http://www.rcsb.org/pdb/explore.do?structureId=2JEA Structure of an archaeal exosome bound to RNA at the RCSB Protein Data Bank]
* [http://www.rcsb.org/pdb/explore.do?structureId=2HBJ Structure of the yeast exosome protein Rrp6 at the RCSB Protein Data Bank]
*[http://www.pdbe.org/emsearch/exosom* 3D macromolecular structures of exosomes at the EM Data Bank(EMDB)]{{Mrtav link}}

{{DEFAULTSORT:Exosome Complex}}
[[Kategorija:Nukleinske kiseline]]
[[Kategorija:RNK]]
[[Kategorija:Ribonukleaze]]
[[Kategorija:Proteinski kompleksi]]</text>
      <sha1>h1qs9ta2rwx21ww99wmclzrt311kxn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500627</id>
    <revision>
      <id>3923854</id>
      <parentid>3922859</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T09:38:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>115208</id>
      </contributor>
      <comment>37</comment>
      <origin>3923854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82308" sha1="610kamgopgg9jg1lsrvwod95f2tnn8e" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi
| slika                          = Star Trek SNW logo.svg
| veličina_slike                 = 
| slika_alt                      = 
| opis_slike                     = 
| originalni_naslov              = Star Trek: Strange New Worlds
| ime2                           = 
| žanr                           = [[Naučna fantastika]]
| format                         = 
| autor                          = {{Plainlist|
* [[Akiva Goldsman]]
* [[Alex Kurtzman]]
* [[Jenny Lumet]]
}}
| bazirano_na                    = ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija]]'' [[Gene Roddenberry|Genea Roddenberryja]]
| razvoj                         = 
| pisac                          = 
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = 
| stvaralački_režiseri           = 
| predstavlja                    = 
| glumci                         = {{Plainlist|
* [[Anson Mount]]
* [[Ethan Peck]]
* [[Jess Bush]]
* [[Christina Chong]]
* [[Celia Rose Gooding]]
* [[Melissa Navia]]
* [[Babs Olusanmokun]]
* [[Bruce Horak]]
* [[Rebecca Romijn]]
}}
| suci                           = 
| glasovi                        = 
| pripovjedač                    = 
| kompozitor_muzičke_teme        = [[Jeff Russo]]
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = [[Nami Melumad]]
| država                         = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik                          = [[Engleski jezik|Engleski]]
| broj_sezona                    = 4
| broj_serijala                  = 
| broj_epizoda                   = 37
| spisak_epizoda                 = 
| izvršni_producenti= {{plainlist|
* [[Eugene Roddenberry]]
* [[Trevor Roth]]
* [[Jenny Lumet]]
* [[Frank Siracusa]]
* [[John Weber]]
* [[Aaron Baiers]]
* [[Heather Kadin]]
* [[Henry Alonso Myers]]
* [[Akiva Goldsman]]
* [[Alex Kurtzman]]
}}
| producenti                     = [[Andrea Raffaghello]]
| montaža                        = 
| lokacija                       = 
| kinematografija                = 
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 46–62 minute
| produkcijska_kompanija         = {{Plainlist|
* [[Secret Hideout]]
* [[Roddenberry Entertainment]]
* [[Weed Road Pictures]]
* [[H M R X Productions]]
* [[CBS Studios]]
}}
| distributer                    = [[Paramount+]]
| budžet                         = 
| kanal                          = 
| format_slike                   = 
| format_tona                    = 
| prvo_prikazano_u               = 
| prvo_emitiranje                = 5. maj 2022
| zadnje_emitiranje              = trenutno
| prethodno                      = 
| sljedeće                       = 
| povezano                       = {{Plainlist|
* ''[[Zvjezdane staze]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]''
}}
| web_stranica                   = 
| naslov_web_stranice            = 
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 
}}
'''''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''''' jest američka [[Naučna fantastika|naučnofantastična]] televizijska serija koju su kreirali [[Akiva Goldsman]], [[Alex Kurtzman]] i [[Jenny Lumet]] za streaming servis [[Paramount+]]. To je jedanaesta serija ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]'', a debitovala je 2022. kao dio Kurtzmanovog proširenog svemira ''Zvjezdanih staza''. Spin-off ''Discoveryja'', prati kapetana Christophera Pikea i posadu zvjezdanog broda ''Enterprise'' u 23. vijeku dok istražuju nove svjetove i izvršavaju misije širom galaksije tokom decenije prije [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]].

[[Anson Mount]], [[Ethan Peck]] i [[Rebecca Romijn]] glume Pikea, Spocka i Broja jedan, svi likovi iz Originalne serije. Dobili su uloge 2019. za drugu sezonu ''Discoveryja'' i, nakon pozitivnih reakcija obožavatelja, Kurtzman je izrazio interesovanje da ih vrati u spin-off. Razvoj serije započeo je u martu 2020, a službeno je naručen u maju. Potvrđena je glavna glumačka postava, naslov i kreativni tim, sa Goldsmanom i [[Henry Alonso Myers|Henryjem Alonsom Myersom]] kao voditeljima serije. [[Jess Bush]], [[Christina Chong]], [[Celia Rose Gooding]], [[Melissa Navia]], [[Babs Olusanmokun]] i [[Bruce Horak]] također glume. Neki od tih glumaca igraju mlađe verzije likova iz Originalne serije. Seriju producira [[CBS Studios]] u saradnji sa [[Secret Hideout]], [[Weed Road Pictures]], [[H M R X Productions]] i [[Roddenberry Entertainment]]. Snimanje je održano na [[CBS]] Stages Canada u Mississaugiju ([[Ontario]]). Voditelji serije su se odlučili vratiti epizodnom pripovijedanju Originalne serije, a ne ''Discoveryjevom'' serijaliziranijem pristupu.

''Čudni novi svjetovi'' premijerno su prikazani na servisu Paramount+ 5. maja 2022, a prva sezona od deset epizoda izlazila je svake sedmice do jula. Druga sezona objavljena je od juna do augusta 2023, dok je treća sezona najavljena u martu 2023. Snimanje treće sezone odgođeno je na neodređeno vrijeme zbog štrajka Udruženja scenarista Amerike 2023. Serija je dobila pozitivne kritike zbog svog epizodnog pripovijedanja i glumačke ekipe, te je nominirana za Primetime [[Nagrada Emmy|Emmy nagradu]] za montažu zvuka i nekoliko drugih nagrada.

== Premisa ==
''Čudni novi svjetovi'' prati kapetana Christophera Pikea (glumi ga [[Anson Mount]]) i posadu zvjezdanog broda USS ''Enterprise'' (NCC-1701) u 23. vijeku dok istražuju nove svjetove širom galaksije u deceniji prije Originalne serije.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot;&gt;{{Cite web |last=Goldberg |first=Lesley |date=15. 5. 2020 |title='Star Trek' Pike and Spock Series Set at CBS All Access |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-pike-spock-series-set-at-cbs-all-access-1294704 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200515145406/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-pike-spock-series-set-at-cbs-all-access-1294704 |archive-date=15. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2020 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilmingCast&quot;&gt;{{Cite web |last=Petski |first=Denise |date=12. 3. 2021 |title='Star Trek: Strange New Worlds': Paramount+ Series Adds Five To Cast As Production Begins |url=https://deadline.com/2021/03/star-trek-strange-new-worlds-paramount-series-cast-production-begins-1234713092/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312201721/https://deadline.com/2021/03/star-trek-strange-new-worlds-paramount-series-cast-production-begins-1234713092/ |archive-date=12. 3. 2021 |access-date=12. 3. 2021 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Serija ima savremeni pogled na epizodno pripovijedanje te serije i dizajn iz 1960-ih,&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=5. 5. 2022 |title=Interview: Henry Alonso Myers On 'Star Trek: Strange New Worlds' Premiere, Pon Farr, And Going Big |url=https://trekmovie.com/2022/05/05/interview-henry-alonso-myers-on-star-trek-strange-new-worlds-premiere-pon-farr-and-going-big/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220506120536/https://trekmovie.com/2022/05/05/interview-henry-alonso-myers-on-star-trek-strange-new-worlds-premiere-pon-farr-and-going-big/ |archive-date=6. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; i sadrži naraciju tokom uvodnih špica, slično uvodnim naracijama Originalne serije i ''Sljedeće generacije'':&lt;ref name=&quot;Narration&quot;&gt;{{Cite web |last=Saclao |first=Christian |date=3. 5. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds intro includes an homage to the original series |url=https://geekspin.co/star-trek-strange-new-worlds-intro/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503122312/https://geekspin.co/star-trek-strange-new-worlds-intro/ |archive-date=3. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=Geek Spin}}&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Svemir, poslednja granica. Ovo su putovanja zvjezdanog broda ''Enterprise''. Njegova petogodišnja misija: da istražuje čudne nove svjetove, da traži novi život i nove civilizacije, da hrabro ide tamo gdje niko prije nije išao.&lt;/blockquote&gt;

== Uloge i likovi ==

* [[Anson Mount]] kao [[Christopher Pike]]:&lt;br /&gt;Kapetan USS Enterprajza,&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; koji se bori sa saznanjem da će doživjeti užasnu sudbinu.&lt;ref name=&quot;PikeVisionVariety&quot;&gt;{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=5. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Stars Anson Mount, Ethan Peck Boldly Go Back to Franchise's Roots in New Series |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-ethan-peck-1235258157/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505160151/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-ethan-peck-1235258157/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}&lt;/ref&gt; Jeffrey Hunter je prvi put prikazao Pikea u ''Originalnoj seriji'' kao &quot;grubog, autoritativnog komandanta&quot; kojeg je Mount opisao kao &quot;Prvi čin Pikea... vrlo mladog čovjeka [koji je] vrlo samozadovoljan&quot;. Nasuprot tome, Mountov &quot;drugi čin Pikea&quot; je samouvjeren, saradljiv i empatičan. Jedan od voditelja serije showrunner Akiva Goldsman vjerovao je da je potreban &quot;promišljeniji i savremeniji pristup&quot; kako bi se izbjegla toksična muškost nekih prethodnih kapetana Zvjezdanih staza, a Mount je rekao da njegov Pike predstavlja &quot;pravu muškost&quot;. Inspirisan Mountovim vlastitim stilom vođenja, Pikeove odaje uključuju kuhinju u kojoj on saziva ekipu, kuha za njih i gradi konsenzus.&lt;ref name=&quot;PikePolygon&quot;&gt;{{Cite web |last=Roth |first=Dylan |date=5. 5. 2022 |title=After 50 years, Captain Pike got the Star Trek show he deserves |url=https://www.polygon.com/23057405/star-trek-strange-new-worlds-creator-anson-mount-pike-masculinity |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505130224/https://www.polygon.com/23057405/star-trek-strange-new-worlds-creator-anson-mount-pike-masculinity |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Polygon (website)|Polygon]]}}&lt;/ref&gt; Pikeova frizura je bila naširoko komentirana, povlačeći poređenja s Elvisom Presleyem i naslovnim likom animirane serije Johnny Bravo, iznjedrivši razne internetske memove i vlastiti [[Twitter]] račun koji su vodili obožavatelji,&lt;ref name=&quot;MountHairHeavy&quot;&gt;{{Cite web |last=Pesola |first=Eric |date=11. 6. 2022 |title=The Surprise Star From 'Star Trek: Strange New Worlds' Is Known as Pike's Peak |url=https://heavy.com/entertainment/star-trek/anson-mount-hair-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611182843/https://heavy.com/entertainment/star-trek/anson-mount-hair-strange-new-worlds/ |archive-date=11. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Heavy (website)|Heavy]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MountHairHeavy2&quot;&gt;{{Cite web |last=Spelling |first=Ian |date=15. 6. 2022 |title=A Peek at the Many Peak Memes Devoted to 'Pike's Peak' |url=https://heavy.com/entertainment/star-trek/peak-memes-pikes-peak/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616035837/https://heavy.com/entertainment/star-trek/peak-memes-pikes-peak/ |archive-date=16. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Heavy (website)|Heavy]]}}&lt;/ref&gt; i nazivana je &quot;najboljom frizurom na televiziji&quot;.&lt;ref name=&quot;MountHairEW&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Romano |first=Nick |date=5. 5. 2022 |title=Anson Mount talks 'Strange New Worlds' and having TV's best hair quiff |url=https://ew.com/tv/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds-best-hair-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505152431/https://ew.com/tv/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds-best-hair-interview/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |magazine=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt; Mount je uživao u ovome i pripisao je stil &quot;guruu za kosu&quot; Danielu Loscu.&lt;ref name=&quot;MountHairHeavy2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MountHairEW&quot; /&gt;
* [[Ethan Peck]] kao [[Spock]]:&lt;br /&gt;Polu-vulkanac, polu-ljudski naučnik na Enterpriseu.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Serija istražuje borbu lika da bude prihvaćen među Vulkancima, kao i komplikovan odnos sa njegovom verenicom T'Pring.&lt;ref name=&quot;Peck103THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=19. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Ethan Peck Discusses Initial &quot;Nearly Unbearable&quot; Weight of Playing Spock and Profound Fan Appreciation |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-spock-1235150013/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220519180537/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-spock-1235150013/ |archive-date=19. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; Ko-showrunner Henry Alonso Myers priznao je da su pisci nešto od Originalne serije tumačili drugačije od onoga što su fanovi ranije činili kako bi proširili T'Pringovu ulogu u ovoj fazi Spockovog života.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot; /&gt; Peck je rekao da je &quot;stalno provjeravao&quot; s originalnim glumcem [[Leonard Nimoy|Leonardom Nimoyem]] koji je tumačio Spocka, ali je također želio &quot;imati iskustvo kao Spock&quot; i ne fokusirati se na konačni ishod za lik.&lt;ref name=&quot;Peck103THR&quot; /&gt;
* [[Jess Bush]] kao [[Christine Chapel]]:&lt;br /&gt;Medicinska sestra na Enterpriseu.&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; Myers je smatrao da je portret lika u Originalnoj seriji proizašao iz &quot;veoma različite koncepcije žene i braka i onoga što bi ljudi radili na svom poslu&quot; koju moderna publika ne bi očekivala, te je nastojao ispričati nove priče inspirisane Bushovoj snazi.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiereChanges&quot; /&gt; Bush je izjavila da lik ima &quot;izrazitu suštinu&quot;, ali je također smatrala da ima prostora za istraživanje njene mladosti i pozadine; glumica se fokusirala na &quot;suhu i sarkastičnu&quot; ličnost lika i razvila to u smisao za [[humor]] za mlađu verziju. Serija istražuje prijateljstvo i potencijalnu romansu između Chapele i Spocka.&lt;ref name=&quot;Bush107THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=16. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Actress Jess Bush Talks Honor and Joy of Making Iconic Franchise Character Her Own |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-jess-bush-nurse-chapel-1235161759/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616135724/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-jess-bush-nurse-chapel-1235161759/ |archive-date=16. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Christina Chong]] kao [[La'an Noonien-Singh]]:&lt;br /&gt;Novoimenovana šefica sigurnosti Enterprisea,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; čiju je porodicu ubio gušteroliki Gorn kada je bila dijete.&lt;ref name=&quot;Perez104Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=26. 5. 2022 |title=Star Trek writer explains a big Gorn canon twist in 'Strange New Worlds' |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-gorn-canon-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526155117/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-gorn-canon-explained |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; Chong je opisala lik kao čuvan i koji se bori sa krivicom preživjelih, ali je primijetila da se ona otvara kako serija ide dalje i da posada Enterprisea postaje njena nova porodica. Funkcija šefa obezbjeđenja omogućava joj da zaštiti tu porodicu.&lt;ref name=&quot;Chong104THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=26. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Christina Chong Discusses Her Heartbreaking Childhood Connection to La'an Noonien-Singh |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526130046/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; La'an je također potomak zlikovca Ricarda Montalbana iz ''Khanov bijes'',&lt;ref name=&quot;Perez104Inverse&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KhanConnection&quot;&gt;{{Cite web |last=Hibberd |first=James |date=1. 2. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Confirms Khan Link |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/star-trek-strange-new-worlds-khan-1235085292/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220202084257/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/star-trek-strange-new-worlds-khan-1235085292/ |archive-date=2. 2. 2022 |access-date=2. 2. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; i zbog toga je diskriminisana. Chong se pronašla u ovom aspektu lika jer je kao dijete bila maltretirana zbog svoje etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;Chong104THR&quot; /&gt; Ava Cheung igra mladog La'ana.&lt;ref name=&quot;104WaWRecap&quot;&gt;{{Cite web |author=Sue |date=26. 5. 2022 |title=SNW Recap s1e4: &quot;Memento Mori&quot; |url=https://www.womenatwarp.com/snw-recap-s1e4-memento-mori/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526141540/https://www.womenatwarp.com/snw-recap-s1e4-memento-mori/ |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Women at Warp}}&lt;/ref&gt;
* [[Celia Rose Gooding]] kao [[Nyota Uhura]]:&lt;br /&gt;Kadet na Enterpriseu specijalizirana za [[Lingvistika|lingvistiku]].&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; Uprkos važnoj ulozi lika u franšizi Zvjezdanih staza, pisci su smatrali da o njoj ima još mnogo toga nepoznatog što bi se moglo istražiti osim što je samo oficir Zvjezdane flote.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiereChanges&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GoodingCB&quot;&gt;{{Cite web |last=Lovett |first=Jamie |date=9. 6. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds' Celia Rose Gooding on Giving Uhura the Backstory She Deserves |url=https://comicbook.com/startrek/news/star-trek-strange-new-worlds-celia-rose-gooding-uhura-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220610192301/https://comicbook.com/startrek/news/star-trek-strange-new-worlds-celia-rose-gooding-uhura-interview/ |archive-date=10. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[ComicBook.com]]}}&lt;/ref&gt; Kao jednu od svojih prvih televizijskih glumačkih uloga, Gooding se odnosila na Uhurina iskustva u seriji kao kadeta koji uči o Enterpriseu.&lt;ref name=&quot;GoodingCB&quot; /&gt;  Glumica je odabrala da zadrži sopstvenu podšišanu kosu radije nego da nosi periku koja odgovara prethodnim glumicama Uhure Nichelle Nichols i Zoe Saldaña jer je smatrala da obje predstavljaju &quot;crnu ženstvenost&quot; svog vremena, a mogla je i sa modernim izgledom.&lt;ref name=&quot;GoodingTVLine&quot;&gt;{{Cite web |last=Hatchett |first=Keisha |date=25. 4. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds Star Celia Rose Gooding: It Was 'Important for Me to Not Put a Wig On' as Uhura |url=https://tvline.com/2022/04/25/star-trek-strange-new-worlds-uhura-hair-celia-rose-gooding/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213934/https://tvline.com/2022/04/25/star-trek-strange-new-worlds-uhura-hair-celia-rose-gooding/ |archive-date=25. 4. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[TVLine]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Melissa Navia]] kao [[Erica Ortegas]]: &lt;br /&gt;Kormilarka Enterprajza,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; kojeg je Navia opisala kao &quot;visoko kvalifikovanog pilota [i] veterana... ona može da rukuje pištoljem i da se našali&quot;. Glumica je uporedila Ortegasa sa likom sledeće generacije, [[William Riker|Williamom Rikerom]], jednim od njenih omiljenih likova iz ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref name=&quot;NaviaHL&quot;&gt;{{Cite web |last=Thompson |first=Avery |date=8. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' Star Melissa Navia: The Role Of Ortegas Was 'Meant To Happen' For Me |url=https://hollywoodlife.com/2022/06/08/star-trek-strange-new-worlds-ortegas-melissa-navia-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220608194309/https://hollywoodlife.com/2022/06/08/star-trek-strange-new-worlds-ortegas-melissa-navia-interview/ |archive-date=8. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[Hollywood Life]]}}&lt;/ref&gt; Navia je radila s [[John Van Citters|Johnom Van Cittersom]]—potpredsjednikom upravljanja brendom Zvjezdanih staza u studiju CBS—i timom za grafiku pokreta, koji kreiraju ekran za Ortegasov kontrolni panel na setu, kako bi razumjeli kako precizno upravljati Enterpriseom.&lt;ref name=&quot;NaviaVariety&quot;&gt;{{Cite web |last=Vary |first=Adam B. |date=2. 7. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Breakout Melissa Navia on Lt. Ortegas' Swordplay and Sexuality: 'Everybody Should Be a Bit Queer' |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-melissa-navia-ortega-sexuality-1235308285/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702205436/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-melissa-navia-ortega-sexuality-1235308285/ |archive-date=2. 7. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}&lt;/ref&gt; Ortegasovo prezime je referenca na originalni sadržaj Star Trek koji je uključivao navigatora po imenu Jose Ortegas.&lt;ref name=&quot;OrtegasName&quot;&gt;{{Cite tweet |number=1519312692120629248 |user=TrekCore |title=The 'Ortegas' name is quite likely an homage to the original #StarTrek pitch, which included a navigator named Jose Ortegas in the starship crew |author=TrekCore.com |date=27. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430112839/https://twitter.com/TrekCore/status/1519312692120629248 |archive-date=30. 4. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrtegasName2&quot;&gt;{{Cite tweet |number=1519320174712791042 |user=melissaCnavia |title=Can confirm! So, to the few who've been pointing out &quot;but I don't personally know an Ortegas&quot;... 200+ years in the future there is an Ortegas. Her first name is Erica. She is Latina. She is a helmsman. On May 5th, you'll meet her. Then you'll know an Ortegas. |date=27. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430113756/https://twitter.com/melissaCnavia/status/1519320174712791042 |archive-date=30. 4. 2022 |url-status=live |last=Navia |first=Melissa}}&lt;/ref&gt;
* [[Babs Olusanmokun]] kao [[Joseph M'Benga]]: &lt;br /&gt;glavni medicinski službenik Enterprajza,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; koji tajno pokušava da izliječi svoju kćer Rukiju od rijetke bolesti.&lt;ref name=&quot;Olusanmokun108Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=24. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' just fixed Star Trek canon — and set up a Season 2 villain |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-8-klingons |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220626172907/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-8-klingons |archive-date=26. 6. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; M'Benga nije dobio ime u ''Originalnoj seriji'', ali se pominje kao Joseph u scenariju za neproizvedenu epizodu &quot;Shol&quot;.&lt;ref name=&quot;MBengaOriginalName&quot;&gt;{{Cite web |last=Williams |first=Mike |date=5. 5. 2022 |title=A Short History Of Dr. M'Benga In The Star Trek Universe |url=https://www.slashfilm.com/839319/a-short-history-of-dr-mbenga-in-the-star-trek-universe/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505120133/https://www.slashfilm.com/839319/a-short-history-of-dr-mbenga-in-the-star-trek-universe/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[/Film]]}}&lt;/ref&gt; Na posterima iz 2022. na konvenciji &quot;Zvjezdane staze: Misija u Čikagu&quot; lik je spominjan kao &quot;Jabilo&quot;, ime koje se koristi u nekim ne-kanonskim romanima, ali su producenti ubrzo izjavili da je to netačno i da je ime Joseph na kraju korišteno u ''Čudnim novim svjetovima''.&lt;ref name=&quot;IncorrectFullNames&quot;&gt;{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=9. 4. 2022 |title=Update: M'Benga and Spock Full Names &quot;Incorrect&quot; on Mission Chicago Strange New Worlds Posters |url=https://blog.trekcore.com/2022/04/star-trek-strange-new-worlds-mbenga-spock-first-names/ |url-status=live  |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409202137/https://blog.trekcore.com/2022/04/star-trek-strange-new-worlds-mbenga-spock-first-names/ |archive-date=9. 4. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=TrekCore.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;108TrekMovieReview&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=23. 6. 2022 |title=Recap/Review: 'Star Trek: Strange New Worlds' Gets Enchanted In &quot;The Elysian Kingdom&quot; |url=https://trekmovie.com/2022/06/23/recap-review-star-trek-strange-new-worlds-gets-enchanted-in-the-elysian-kingdom/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623172228/https://trekmovie.com/2022/06/23/recap-review-star-trek-strange-new-worlds-gets-enchanted-in-the-elysian-kingdom/ |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=7. 7. 2022 |website=[[TrekMovie.com]]}}&lt;/ref&gt; Olusanmokun je osjećao da &quot;izrađuje nešto iznova&quot; sa svojim portretom budući da se M'Benga pojavljuje samo u dvije epizode ''Originalne serije''.&lt;ref name=&quot;Olusanmokun108THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=23. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Actor Babs Olusanmokun Talks Classic Throwback Episode and Those Emotional Father-Daughter Moments |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-babs-olusanmokun-dr-mbenga-1235163878/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623130314/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-babs-olusanmokun-dr-mbenga-1235163878/ |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Bruce Horak]] kao [[Hemmer]]: &lt;br /&gt;Glavni inžinjer, Hemmer je Aenar, albino podvrsta Andorijanaca koji se općenito prikazuju kao slijepi; Horak je slijep na jedno oko sa ograničenim vidom na drugo,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; i prvi je legalno slijepi redovni glumac u seriji ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref name=&quot;Horak109Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=30. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' star reveals why [spoilers] had to die |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-9-hemmer-death |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220701114532/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-9-hemmer-death |archive-date=1. 7. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; Scenaristi su uvijek namjeravali da Hemmer umre u prvoj sezoni kao način da povećaju uloge u seriji jer je većina glavnih likova još uvijek živa u ''Originalnoj seriji''.&lt;ref name=&quot;Myers110SR&quot;&gt;{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=7. 7. 2022 |title=Henry Alonso Myers Interview: Star Trek Strange New Worlds |url=https://screenrant.com/star-trek-strange-new-worlds-henry-alonso-myers-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708035327/https://screenrant.com/star-trek-strange-new-worlds-henry-alonso-myers-interview/ |archive-date=8. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=[[Screen Rant]]}}&lt;/ref&gt; Horaku je rečeno o tome kada je prvi put dobio ulogu i nadao se da će prvi lik izgraditi u &quot;omiljenog obožavatelja&quot;. Uporedio je ulogu sa likom iz Ratova zvezda Obi-Wan Kenobi, koji je bio mentor mladom Uhuri.&lt;ref name=&quot;Horak109Inverse&quot; /&gt;
* [[Rebecca Romijn]] kao [[Una Chin-Riley]] / Broj jedan: &lt;br /&gt;Prvi oficir Enterprisea i drugi u zapovjedništvu Pikeu,&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; lik je spominjan samo kao &quot;Broj jedan&quot; u Originalnoj seriji, ali je dobio ime Una Chin-Riley u nekoliko ne-kanonskih Star Trek romani; Strange New Worlds dovodi ovo ime u službeni kanon.&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; Serija potvrđuje da je Broj Jedan Ilirac, što je pisac Originalne serije D.C. Fontana ustanovio u romanu Vulkanova slava (1989), i otkriva da se Iliri genetski modificiraju. Ovo objašnjava zašto se broj jedan pojavljuje kao ljudi, dok Iliri viđeni u epizodi &quot;Šteta&quot; u &quot;Zvjezdanim stazama: Enterprise&quot; ne, a također je u skladu s opisom Ilira koji se bave &quot;selektivnim uzgojem&quot; u romanu Dijete dva svijeta Grega Coxa. Pisci Strange New Worlds-a vjerovali su da bi bilo zanimljivo da broj jedan bude u suprotnosti sa zakonima o anti-genetskim promjenama [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]].&lt;ref name=&quot;Wolkoff103Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=24. 5. 2022 |title=Is Number One an alien? 'Strange New Worlds' writer explains Illyrian canon |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-una-illyrian |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220531195732/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-una-illyrian |archive-date=31. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt;

==Proizvodnja==
===Pozadina===
Kada je Alex Kurtzman, kokreator i izvršni producent serije ''Discovery'', zamolio Akivu Goldsmana da se pridruži seriji kao prateći producent, Goldsman je vjerovao – na osnovu internetskih glasina – da je to nastavak Originalne serije koji bi pratio USS ''Enterprise'' (NCC-1701) pod komandom kapetana Christophera Pikea. Bio je razočaran kada je otkrio da to nije slučaj,&lt;ref name=&quot;GoldsmanWrapPremiere&quot;&gt;{{Cite web |last=Svetkey |first=Benjamin |date=3. 5. 2022 |title=Akiva Goldsman on Creating Star Trek: Strange New Worlds |url=https://www.thewrap.com/star-trek-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503225149/https://www.thewrap.com/star-trek-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview/ |archive-date=3. 5. 2022 |access-date=9. 5. 2022 |website=TheWrap}}&lt;/ref&gt; i uz njegov nagovor ''Enterprise'' je predstavljen u finalu prve sezone.&lt;ref name=&quot;SDCC2018InterviewBits&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=22. 7. 2018 |title=Recasting Spock, Pike's Command Style And More Season 2 Details From 'Star Trek: Discovery' Crew |url=https://trekmovie.com/2018/07/22/recasting-spock-pikes-command-style-and-more-season-2-details-from-star-trek-discovery-crew/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818040511/https://trekmovie.com/2018/07/22/recasting-spock-pikes-command-style-and-more-season-2-details-from-star-trek-discovery-crew/ |archive-date=18. 8. 2018 |access-date=23. 7. 2018 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Tada je [[Aaron Harberts]] želio istražiti lik Pikea, smatrajući da nije dovoljno predstavljen u ''Zvjezdanim stazama'', ali je bio manje zainteresiran za istraživanje člana posade ''Enterprisea'' [[Spock]]a zbog njegovih brojnih pojavljivanja u franšizi.&lt;ref name=&quot;PikeSpock&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=11. 2. 2018 |title=Showrunners Talk Captain Pike and Spock in 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://www.inverse.com/article/41174-star-trek-discovery-season-2-spock-captain-pike |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190724145156/https://www.inverse.com/article/41174-star-trek-discovery-season-2-spock-captain-pike |archive-date=24. 7. 2019 |access-date=14. 2. 2018 |website=Inverse}}&lt;/ref&gt; Također je oklijevao da treći glumac pored [[Leonard Nimoy|Leonarda Nimoya]] ili [[Zachary Quinto]]a tumači lik.&lt;ref name=&quot;THRPostS1&quot;&gt;{{Cite web |last=Hayner |first=Chris E. |date=11. 2. 2018 |title=What That Enterprising Finale Twist Means for 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-finale-enterprise-revealed-spock-season-2-1083547 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212214412/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-finale-enterprise-revealed-spock-season-2-1083547 |archive-date=12. 2. 2018 |access-date=14. 2. 2018 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; Međutim, potvrđeno je da će Spock biti uključen u drugu sezonu u aprilu 2018.&lt;ref name=&quot;FrakesEps&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=14. 4. 2018 |title=Jonathan Frakes Reveals Details On Second Episode Of 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://trekmovie.com/2018/04/14/jonathan-frakes-reveals-details-on-second-episode-of-star-trek-discovery-season-2 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180422050232/https://trekmovie.com/2018/04/14/jonathan-frakes-reveals-details-on-second-episode-of-star-trek-discovery-season-2/ |archive-date=22. 4. 2018 |access-date=16. 4. 2018 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; [[Anson Mount]] je dobio ulogu Pikea,&lt;ref name=&quot;Mount&quot;&gt;{{Cite web |last=Ramos |first=Dino-Ray |date=9. 4. 2018 |title='Star Trek: Discovery' Adds Anson Mount In Key Role For Season 2 |url=http://deadline.com/2018/04/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-captain-christopher-pike-cbs-all-access-1202360639/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180411123211/http://deadline.com/2018/04/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-captain-christopher-pike-cbs-all-access-1202360639/ |archive-date=11. 4. 2018 |access-date=10. 4. 2018 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; a on je u julu otkrio da će Rebecca Romijn glumiti lik Broja jedan iz Originalne serije.&lt;ref name=&quot;SDCC2018Deadline&quot;&gt;{{Cite web |last=N'Duka |first=Amanda |date=20. 7. 2018 |title='Star Trek: Short Treks' Set On CBS All Access, 'Discovery' Season 2 Trailer Unveiled, Rebecca Romijn Joining The Cast – Comic-Con |url=https://deadline.com/2018/07/star-trek-short-treks-cbs-all-access-discovery-season-2-trailer-comic-con-1202430416/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721043724/https://deadline.com/2018/07/star-trek-short-treks-cbs-all-access-discovery-season-2-trailer-comic-con-1202430416/ |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Mount i Romijn potpisali su jednogodišnje ugovore za seriju kao dio pokušaja producenata da bolje usklade Discovery sa širim kontinuitetom ''Zvjezdanih staza'' nego što je to bio slučaj u prvoj sezoni.&lt;ref name=&quot;NoMountRomijnS3&quot;&gt;{{Cite web |last1=Andreeva |first1=Nellie |last2=Patten |first2=Dominic |date=18. 3. 2019 |title='Star Trek: Discovery': Two Major New Characters To Exit At End Of Season 2 |url=https://deadline.com/2019/03/anson-mount-star-trek-discovery-exit-rebecca-romijn-altercation-director-season-2-1202577741/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190319014846/https://deadline.com/2019/03/anson-mount-star-trek-discovery-exit-rebecca-romijn-altercation-director-season-2-1202577741/ |archive-date=19. 3. 2019 |access-date=23. 3. 2019 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; U augustu je otkriveno da je Ethan Peck dobio ulogu Spocka.&lt;ref name=&quot;Peck&quot;&gt;{{Cite web |last=Nemetz |first=Dave |date=14. 8. 2018 |title=Star Trek: Discovery Finds Its Spock (!), Casts Ethan Peck to Play Iconic Role |url=https://tvline.com/2018/08/14/star-trek-discovery-spock-ethan-peck-cast-season-2-cbs-all-access/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180814212923/https://tvline.com/2018/08/14/star-trek-discovery-spock-ethan-peck-cast-season-2-cbs-all-access/ |archive-date=14. 8. 2018 |access-date=15. 8. 2018 |website=TVLine}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj ==
{{Multiple image
 | align     = left
 | direction = horizontal
 | footer    = U ''Čudnim novim svjetovima'' glume [[Anson Mount]] kao Christopher Pike, [[Ethan Peck]] kao Spock i [[Rebecca Romijn]] kao Broj jedan, ponavljajući svoje uloge iz ''Discoveryja''. Njihovi likovi su se prvi put pojavili u ''Orginalnoj seriji''.
 | image1    = Anson Mount by Gage Skidmore.jpg
 | width1    = 140
 | image2    = Ethan Peck by Gage Skidmore.jpg
 | width2    = 162
 | image3    = Rebecca Romijn by Gage Skidmore.jpg
 | width3    = 169
}}
U junu 2018, nakon što je postao jedini voditelj serije ''Discovery'', Kurtzman je potpisao petogodišnji ugovor sa CBS Television Studios da proširi franšizu ''Zvjezdanih staza'' izvan ''Discoveryja'' na nekoliko novih serija, mini serija i animiranih serija.&lt;ref name=&quot;KurtzmanDeal&quot;&gt;{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=19. 6. 2018 |title=Alex Kurtzman Sets Five-Year CBS TV Studios Pact, Will Oversee Expanded 'Star Trek' Universe |url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712051151/https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |archive-date=12. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Mount je napustio ''Discovery'' nakon finala druge sezone, a fanovi su počeli da ga pozivaju da ponovi svoju ulogu u spin-off seriji smještenoj na ''Enterpriseu'', zajedno s Romijn i Peckom. Mount i Peck su pozitivno odgovorili na tu ideju.&lt;ref name=&quot;MountSpinoff&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 4. 2019 |title=Anson Mount Responds To Fan Petition Calling For Star Trek Pike Series |url=https://trekmovie.com/2019/04/15/anson-mount-responds-to-fan-petition-calling-for-star-trek-pike-series/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190416053444/https://trekmovie.com/2019/04/15/anson-mount-responds-to-fan-petition-calling-for-star-trek-pike-series/ |archive-date=16. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeckSpinoff&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=25. 3. 2019 |title=Interview: Ethan Peck On Where Spock Is Headed In 'Star Trek: Discovery' ... And Maybe Beyond |url=https://trekmovie.com/2019/03/25/interview-ethan-peck-on-where-spock-is-headed-in-star-trek-discovery-and-maybe-beyond/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327032334/https://trekmovie.com/2019/03/25/interview-ethan-peck-on-where-spock-is-headed-in-star-trek-discovery-and-maybe-beyond/ |archive-date=27. 3. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Mount je izjavio da je snimanje ''Discoveryja'' bilo teško i da bi njegov povratak uključivao &quot;mnogo kreativnih razgovora&quot;,&lt;ref name=&quot;MountSpinoff2&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=17. 4. 2019 |title=Anson Mount Open To Pike Show, But Returning To Star Trek Would Require &quot;Creative Conversations&quot; |url=https://trekmovie.com/2019/04/17/anson-mount-open-to-pike-show-but-requires-creative-conversations-to-return-to-star-trek/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419011436/https://trekmovie.com/2019/04/17/anson-mount-open-to-pike-show-but-requires-creative-conversations-to-return-to-star-trek/ |archive-date=19. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; ali je kasnije dodao da nikada nije imao tako pozitivan odjek na svoj rad kao na ulogu Pikea, koji je &quot; promijenio [njegov] život&quot;.&lt;ref name=&quot;Mount101THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=5. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Anson Mount Discusses That Implied 2021 Insurrection Moment and NASA Letter to Crew |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-premiere-episode-1235137665/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505133150/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-premiere-episode-1235137665/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; Kurtzman je također izrazio interesovanje za tu ideju, rekavši: &quot;Fanove smo čuli. Sve je moguće u svijetu Staza.&quot;&lt;ref name=&quot;KurtzmanPostS2THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Bloom |first=Mike |date=18. 4. 2019 |title=How the 'Star Trek: Discovery' Finale Pulled Off the Franchise's Boldest Leap Yet |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-season-2-finale-time-jump-explained-1203166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419023639/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-season-2-finale-time-jump-explained-1203166 |archive-date=19. 4. 2019 |access-date=20. 4. 2019 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt;

Na Comic-Conu u San Diegu 2019. Kurtzman je najavio da će druga sezona prateće serije ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]'' uključivati tri kratka filma s glumcima ''Enterprisea''. Rekao je da je ovo način da se ti likovi i glumci vrate, ali da ih neće spriječiti da napreduju s kompletnom spin-off serijom.&lt;ref name=&quot;SDCC2019Kurtzman&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=21. 7. 2019 |title=SDCC19: 'Short Treks' Season Two Detailed, Possible Pike/Spock Enterprise Series Teased |url=https://trekmovie.com/2019/07/21/sdcc19-short-treks-season-two-detailed-possible-pike-spock-enterprise-series-teased/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190722012106/https://trekmovie.com/2019/07/21/sdcc19-short-treks-season-two-detailed-possible-pike-spock-enterprise-series-teased/ |archive-date=22. 7. 2019 |access-date=6. 10. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; U januaru 2020. Kurtzman je rekao da su počele aktivne rasprave o takvoj spin-off seriji i da je &quot;bacao ideje naprijed-nazad&quot; s Goldsmanom, koji je prešao sa produkcije ''Discoveryja'' na zajedničko vođenje ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]]''. Kurtzman je rekao da bi više volio da potencijalni spin-off bude tekuća, a ne mini serija i rekao je da bi mogao istražiti sedam godina između Discoverjeve druge sezone i nesreće koja je ozbiljno povrijedila Pikea u Originalnoj seriji.&lt;ref name=&quot;KurtzmanPGJan2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Owen |first=Rob |date=16. 1. 2020 |title=Tuned In: Author Michael Chabon treks to 'Star Trek: Picard' |url=https://www.post-gazette.com/ae/tv-radio/2020/01/15/Tuned-In-Author-Michael-Chabon-treks-to-Star-Trek-Picard/stories/202001150036 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200126090115/https://www.post-gazette.com/ae/tv-radio/2020/01/15/Tuned-In-Author-Michael-Chabon-treks-to-Star-Trek-Picard/stories/202001150036 |archive-date=26. 1. 2020 |access-date=26. 1. 2019 |website=Pittsburgh Post-Gazette}}&lt;/ref&gt; Kurtzman je ubrzo izjavio da su dvije nenajavljene serije ''Zvjezdanih staza'' u razvoju za [[CBS All Access]],&lt;ref name=&quot;KurtzmanTCJan2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=12. 1. 2020 |title=Star Trek's TV Universe Still Expanding; Kurtzman Reveals Two More Live-Action Series in the Works |url=http://blog.trekcore.com/2020/01/kurtzman-says-two-more-star-trek-live-action-shows-in-works/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200120002836/http://blog.trekcore.com/2020/01/kurtzman-says-two-more-star-trek-live-action-shows-in-works/ |archive-date=20. 1. 2020 |access-date=20. 1. 2020 |website=TrekCore.com}}&lt;/ref&gt; a da je spin-off jedne od njih planiran za prikazivanje u martu.&lt;ref name=&quot;WGTCReportMar2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Bone |first=Christian |date=11. 3. 2020 |title=Captain Pike Star Trek Spinoff Series Reportedly In Development |url=https://wegotthiscovered.com/tv/captain-pike-star-trek-spinoff-series-reportedly-development/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316081515/https://wegotthiscovered.com/tv/captain-pike-star-trek-spinoff-series-reportedly-development/ |archive-date=16. 3. 2020 |access-date=16. 3. 2019 |website=We Got This Covered}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GWWReportMar2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Kaya |first=Emre |date=16. 3. 2020 |title=Exclusive: Captain Pike 'Star Trek: Discovery' Spin-Off Series in the Works |url=https://thegww.com/exclusive-captain-pike-star-trek-discovery-spin-off-series-in-the-works/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317093015/https://thegww.com/exclusive-captain-pike-star-trek-discovery-spin-off-series-in-the-works/ |archive-date=17. 3. 2020 |access-date=17. 3. 2019 |website=Geeks WorldWide}}&lt;/ref&gt;

CBS All Access je službeno naručio serijal ''Čudni novi svjetovi'' u maju 2020, a potvrđeno je da će Mount, Romijn i Peck ponovo igrati svoje uloge.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Potvrđeno je da Kurtzman i Goldsman budu izvršni producenti zajedno sa svojim kolegama producentom ''Zvjezdanih staza'' [[Jenny Lumet]], [[Henry Alonso Myers|Henryjem Alonsom Myersom]], [[Heather Kadin]] i [[Aaron Baiers|Aaronom Baiersom]] iz Kurtzmanove produkcijske kuće [[Secret Hideout]], [[Frank Siracusa|Frankom Siracusom]], [[John Weber|Johnom Weberom]] i [[Rod Roddenberry|Rodom Roddenberryjem]] (sinom tvorca ''Zvjezdanih staza'') i [[Trevor Roth]]om iz [[Roddenberry Entertainment]]a. [[Akela Cooper]] i [[Davy Perez]] su postavljeni za ko-izvršne producente.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FilmingCast&quot; /&gt; Goldsman je napisao scenario za prvu epizodu serije na osnovu priče koju je napisao sa Kurtzmanom i Lumetom, a postavljen je kao voditelj serije zajedno sa Myersom. Goldsman bi također ostao izvršni producent i voditelj serije Picard.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Myers se našalio da se &quot;Kavez&quot; (1965), prva pilot epizoda Originalne serije u kojoj glume isti glavni likovi kao ''Strange New Worlds'', može smatrati i pilotom za novu seriju, što je čini &quot;najdužim pilotom&quot; koji je prehodio prikazivanju serije u historiji televizije&quot;.&lt;ref name=&quot;LongestPilotPickup&quot;&gt;{{Cite web |last=Comtois |first=James |date=8. 9. 2020 |title=Star Trek: Strange New Worlds, 'The Longest Pilot-to-Series Pickup' Ever, Returns to TOS' Episodic Roots |url=https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-strange-new-worlds-episodic-storytelling-return |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914200822/https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-strange-new-worlds-episodic-storytelling-return |archive-date=14. 9. 2020 |access-date=15. 9. 2020 |website=SyFy Wire}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2020, [[ViacomCBS]] je objavio da će [[CBS All Access]] biti proširen i rebrendiran u [[Paramount+]] u martu 2021.&lt;ref name=&quot;ParamountPlus&quot;&gt;{{Cite web |last=Graham |first=Megan |date=15. 9. 2020 |title=CBS All Access streaming service is getting a new name: Paramount+ |url=https://www.cnbc.com/2020/09/15/cbs-all-access-rebranded-as-paramount-plus-.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200917034639/https://www.cnbc.com/2020/09/15/cbs-all-access-rebranded-as-paramount-plus-.html |archive-date=17. 9. 2020 |access-date=17. 9. 2020 |website=CNBC}}&lt;/ref&gt; Izvještava se da je druga sezona ''Čudnih novih svjetova'' u razvoju u novembru 2021.&lt;ref name=&quot;S2Report&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff--&gt; |date=1. 11. 2021 |title=Report: 'Star Trek: Strange New Worlds' Planning Production For Season 2 |url=https://trekmovie.com/2021/11/01/report-star-trek-strange-new-worlds-planning-production-for-season-2/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101174606/https://trekmovie.com/2021/11/01/report-star-trek-strange-new-worlds-planning-production-for-season-2/ |archive-date=1. 11. 2021 |access-date=1. 1. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; što je reditelj ''Zvjezdanih staza'' [[Jonathan Frakes]] potvrdio mjesec dana kasnije.&lt;ref name=&quot;FrakesDec2021SR&quot;&gt;{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=23. 12. 2021 |title=Jonathan Frakes Interview: Star Trek Discovery Season 4 |url=https://screenrant.com/star-trek-discovery-seasson-4-jonathan-frakes-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211223185747/https://screenrant.com/star-trek-discovery-seasson-4-jonathan-frakes-interview/ |archive-date=23. 12. 2021 |access-date=1. 1. 2022 |website=Screen Rant}}&lt;/ref&gt; Paramount+ je zvanično objavio narudžbu za drugu sezonu u januaru 2022.&lt;ref name=&quot;STUJan2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Andreeva |first=Nellie |date=18. 1. 2022 |title='Star Trek' Universe News: 'Discovery', 'Strange New Worlds' &amp; 'Lower Decks' Renewed, 'Picard' Gets Season 2 Premiere Date |url=https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119000127/https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |archive-date=19. 1. 2022 |access-date=19. 1. 2022 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Goldsman je izrazio nadu da će se serija nastaviti sve dok ne sustigne događaje iz Originalne serije,&lt;ref name=&quot;Goldsman110Deadline&quot;&gt;{{Cite web |last=Patten |first=Dominic |date=7. 7. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Co-Creator Akiva Goldsman On Season 1 Throwback Finale, Crossovers &amp; Where It All Could End |url=https://deadline.com/2022/07/star-trek-spoilers-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview-anson-mount-picard-paramount-1235059214/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707215704/https://deadline.com/2022/07/star-trek-spoilers-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview-anson-mount-picard-paramount-1235059214/ |archive-date=7. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; a Mount je rekao da je voljan nastaviti seriju sve dok fanovi ne osjete da je Pike na istom nivou kao i prethodni kapetani ''Zvjezdanih staza'' [[James T. Kirk]] i [[Jean-Luc Picard]].&lt;ref name=&quot;Mount110Esquire&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=7. 7. 2022 |title=Anson Mount Sets a High Bar |url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/a40516817/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708034622/https://www.esquire.com/entertainment/tv/a40516817/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=8. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=Esquire}}&lt;/ref&gt; Myers je u julu 2022. rekao da su počele rane rasprave o trećoj sezoni, objašnjavajući da sezona nije službeno naručena, ali su je planirali zbog količine vremena potrebnog za pripremu za produkciju.&lt;ref name=&quot;MyersS3Jul2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Joest |first=Mick |date=7. 7. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Discusses Those Surprise Appearances, Plus The Latest On Potential Season 3 |url=https://www.cinemablend.com/interviews/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-discusses-those-surprise-appearances-plus-the-latest-on-potential-season-3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707184003/https://www.cinemablend.com/interviews/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-discusses-those-surprise-appearances-plus-the-latest-on-potential-season-3 |archive-date=7. 7. 2022 |access-date=6. 8. 2022 |website=CinemaBlend}}&lt;/ref&gt; Goldsman je u martu 2023. otkrio da će snimanje treće sezone uskoro početi,&lt;ref name=&quot;GoldsmanMar2023&quot;&gt;{{Cite web |last=Kaplan |first=Rebecca Oliver |date=21. 3. 2023 |title=Akiva Goldsman Says Star Trek: Strange New Worlds Is Boldly Going for a Season 3 |url=https://movieweb.com/akiva-goldsman-says-star-trek-strange-new-worlds-is-boldly-going-for-a-season-3/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322085036/https://movieweb.com/akiva-goldsman-says-star-trek-strange-new-worlds-is-boldly-going-for-a-season-3/ |archive-date=22. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=MovieWeb}}&lt;/ref&gt; a Paramount+ je službeno objavio redoslijed sezone sedmicu kasnije.&lt;ref name=&quot;S3Order&quot;&gt;{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=28. 3. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds,' 'Lower Decks' Renewed at Paramount+, Set Summer Premieres |url=https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328193124/https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |archive-date=28. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Produkcija je odgođena zbog štrajka Udruženja scenarista Amerike 2023.&lt;ref name=&quot;WritersStrikeDelay&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=25. 5. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Confirms WGA Strike Has Delayed Season 3 Production Start |url=https://trekmovie.com/2023/05/25/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-confirms-wga-strike-has-delayed-season-3-production-start/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230526004927/https://trekmovie.com/2023/05/25/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-confirms-wga-strike-has-delayed-season-3-production-start/ |archive-date=26. 5. 2023 |access-date=26. 5. 2023 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje scenarija ===
Kurtzman je smatrao da je publika prvenstveno odgovorila na &quot;nemilosrdni optimizam&quot; Pikea, Spocka i Broja jedan u ''Discovery'', i rekao je da će ''Čudni novi svjetovi'' istražiti kako Pike ostaje optimistični vođa uprkos tome što je saznao svoju tragičnu budućnosti tokom druge sezone ''Discoveryja''.&lt;ref name=&quot;KurtzmanContendersAug2020&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=17. 8. 2020 |title=Entire Second Season Of 'Star Trek: Short Treks' Now Streaming For Free As Part Of Emmy Campaign |url=https://trekmovie.com/2020/08/17/entire-second-season-of-star-trek-short-treks-now-streaming-for-free-as-part-of-emmy-campaign/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200820091046/https://trekmovie.com/2020/08/17/entire-second-season-of-star-trek-short-treks-now-streaming-for-free-as-part-of-emmy-campaign/ |archive-date=20. 8. 2020 |access-date=22. 8. 2020 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Myers je želio da iskoristi svoje vlastito iskustvo u komediji kako bi serijal bio laganiji od dramatičnijih serija ''Discovery'' i ''Picard'',&lt;ref name=&quot;MyersInversePremiere&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=5. 5. 2022 |title='Strange New Worlds' showrunner unpacks 3 ways it changes Star Trek canon |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-showrunner-canon-spock-kirk-robert-april |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505143112/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-showrunner-canon-spock-kirk-robert-april |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=Inverse}}&lt;/ref&gt; osjećajući da je svrha serije da nastavi optimistične poruke Originalne serije. Bilo mu je važno da istraži trenutna društvena i politička pitanja u seriji, kao što su imali svi prethodni projekti ''Zvjezdanih staza'',&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot; /&gt; i da zanemari elemente karakterizacije iz Originalne serije koji više nisu bili prikladni, kao što je prikaz ženskih likova u korist modernijeg pristupa.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiereChanges&quot;&gt;{{Cite web |last=Ulster |first=Laurie |date=1. 5. 2022 |title=Interview: 'Strange New Worlds' Co-Showrunner Henry Alonso Meyers On Updating 'Star Trek' Characters |url=https://trekmovie.com/2022/05/01/interview-strange-new-worlds-co-showrunner-henry-alonso-meyers-on-updating-star-trek-characters/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220501212739/https://trekmovie.com/2022/05/01/interview-strange-new-worlds-co-showrunner-henry-alonso-meyers-on-updating-star-trek-characters/ |archive-date=1. 5. 2022 |access-date=9. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Nakon što je radila kao generalni naučni savjetnik na ''Discoveryju'' i drugim serijama ''Zvjezdanih staza'' na Paramount+, astrofizičarka [[Erin Macdonald]] učinila je isto za ''Čudne nove svjetove''. Rekla je da je svaka serija na &quot;spektru od nauke do fantastike&quot;, a njena uloga je uglavnom bila da pomogne piscima da uklone &quot;salatu od riječi&quot; iz naučnih objašnjenja i da podesi druge dijaloge kako bi osigurali korištenje ispravnih naučnih izraza.&lt;ref name=&quot;MacdonaldJul2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Miller |first=Melissa T. |date=28. 7. 2022 |title=Star Trek's Science Advisor Works on All the Franchise's Current Shows |url=https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220728150944/https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |archive-date=28. 7. 2022 |access-date=21. 8. 2022 |website=Nerdist}}&lt;/ref&gt;

{{quote box|width=35%|align=right|quote=&quot;&quot;Radićemo samostalne epizode. Biće emocionalne serijalizacije. Biće dva dijela. Biće većih lukova radnje. Ali to se zaista vraća na model vanzemaljca sedmice, planete sedmice, izazova-na-brodu-sedmice.&quot;
—Izvršni producent Alex Kurtzman o staromodnom pripovijedanju serije&lt;ref name=&quot;KurtzmanContendersAug2020&quot; /&gt;}}

Goldsman je rekao da je serija bila epizodičnija od ''Discoveryja'' i ''Picarda'', što je stil bliži ''Originalnoj seriji'', iako koristi prednost serijaliziranog pripovijedanja za razvoj lukova likova.&lt;ref name=&quot;SNWEpisodic&quot;&gt;{{Cite web |last=Holloway |first=Daniel |date=15. 5. 2020 |title=New 'Star Trek' Series Featuring Spock and Pike Will Be 'Optimistic and More Episodic,' Creators Say |url=https://variety.com/2020/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-spock-pike-episodic-1234608181/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516022322/https://variety.com/2020/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-spock-pike-episodic-1234608181/ |archive-date=16. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2019 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Myers je elaborirao da su pisci htjeli unijeti &quot;moderni senzibilitet karaktera&quot; u ''Zvjezdane staze'' na način na koji su se uvijek pričale priče o ''Zvjezdanim stazama''. To je brod i putuje u čudne nove svjetove, a mi ćemo pričati velike ideje o naučnofantastičnim avanturama u epizodnom modu. Tako da imamo prostora da upoznamo nove vanzemaljce, vidimo nove brodove, posjetimo nove kulture.&quot;&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2020&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=8. 9. 2020 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Will Reveal Number One's &quot;Mind-Blowing&quot; Backstory |url=https://trekmovie.com/2020/09/08/star-trek-strange-new-worlds-will-reveal-number-ones-mind-blowing-backstory/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200911231636/https://trekmovie.com/2020/09/08/star-trek-strange-new-worlds-will-reveal-number-ones-mind-blowing-backstory/ |archive-date=11. 9. 2020 |access-date=12. 9. 2020 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Budući da serija ima samo 10 epizoda po sezoni, za razliku od 20 ili više epizoda koje su imale sezone drugih serija ''Zvjezdanih staza'', producenti su smatrali da ''Čudni novi svjetovi'' nisu u stanju &quot;samo [probati] različite stvari&quot; i umjesto toga su željeli pokazati svoj puni potencijal dajući svakoj epizodi &quot;dramatično&quot; drugačiji žanr i ton.&lt;ref name=&quot;MyersInversePremiere&quot; /&gt; Goldsman je rekao da je ovo jedina serija na kojoj je radio a u kojoj je želio da ima duplo veći broj epizoda, jer su pisci morali odbaciti 10 dobrih ideja po  epizodi za svakih 10 odabranih za sezonu.&lt;ref name=&quot;GoldsmanMoreEps&quot;&gt;{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=19. 5. 2023 |title=Strange New Worlds' 10 Episode Seasons Aren't Enough, Says Showrunner |url=https://screenrant.com/strange-new-worlds-showrunner-10-episodes-not-enough/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230519190347/https://screenrant.com/strange-new-worlds-showrunner-10-episodes-not-enough/ |archive-date=19. 5. 2023 |access-date=30. 7. 2023 |website=Screen Rant}}&lt;/ref&gt;

=== Glumačka postava ===
Anson Mount, Ethan Peck i Rebecca Romijn glume u seriji, ponavljajući svoje uloge Christophera Pikea, Spocka i Une Chin-Riley / Broj jedan iz ''Discoveryja''.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Njihovi likovi su prvi put predstavljeni u filmu &quot;The Cage&quot;, u kojem su glumili [[Jeffrey Hunter]] kao Pike, [[Leonard Nimoy]] kao Spock i [[Majel Barrett]] kao Broj jedan.&lt;ref name=&quot;Mount&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SNWEpisodic&quot; /&gt; [[Babs Olusanmokun]], [[Christina Chong]], [[Celia Rose Gooding]], [[Jess Bush]] i [[Melissa Navia]] najavljene su kao dodatni redovni glumci u seriji s početkom snimanja.&lt;ref name=&quot;FilmingCast&quot; /&gt; Njihove uloge otkrivene su u septembru 2021. Bush je dobila ulogu lika [[Christina Chapel|Christine Chapel]], Gooding je preuzela ulogu [[Nyota Uhura|Nyote Uhura]] od [[Nichelle Nichols]], a Olusanmokun je zamijenio [[Booker Bradshaw|Bookera Bradshawa]] kao [[Joseph M'Benga|Josepha M'Benga]]. Chong i Navia su glumili nove likove [[La'an Noonien-Singh]] i [[Erica Ortegas]], a [[Bruce Horak]] je dobio ulogu Hemmera.&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot;&gt;{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=8. 9. 2021 |title=Meet The Cast Of 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://trekmovie.com/2021/09/08/meet-the-cast-of-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210909081814/https://trekmovie.com/2021/09/08/meet-the-cast-of-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=9. 9. 2021 |access-date=11. 9. 2021 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CastReveal2&quot;&gt;{{Cite web |last=Burt |first=Kayti |date=9. 9. 2021 |title=Star Trek's Most Underserved Characters Will Be Back in Strange New Worlds |url=https://www.denofgeek.com/tv/star-treks-most-underserved-characters-will-be-back-in-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210909081720/https://www.denofgeek.com/tv/star-treks-most-underserved-characters-will-be-back-in-strange-new-worlds/ |archive-date=9. 9. 2021 |access-date=11. 9. 2021 |website=Den of Geek}}&lt;/ref&gt; Horak je bio prvi slijepi redovni glumac u seriji ''Zvjezdanih staza''. Rekao je da Hemerova smrt kasno u prvoj sezoni neće biti kraj njegovog učešća u seriji;&lt;ref name=&quot;HorakOC&quot;&gt;{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=30. 6. 2022 |title=Interview (With Spoilers): Star Trek's First Blind Actor on Cancer, Family and Facing Death |url=https://www.original-cin.ca/posts/2022/6/30/interview-with-spoilers-star-treks-first-blind-characteractor-on-cancer-family-and-facing-death |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630163433/https://www.original-cin.ca/posts/2022/6/30/interview-with-spoilers-star-treks-first-blind-characteractor-on-cancer-family-and-facing-death |archive-date=30. 6. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Original Cin}}&lt;/ref&gt; Horak se vratio kao lik u drugoj sezoni za gostujuću ulogu.&lt;ref name=&quot;HorakS2&quot;&gt;{{Cite web |last=Donaldson |first=Mark |date=20. 7. 2023 |title=Star Trek Strange New Worlds Season 2 Episode 6 Ending Explained |url=https://screenrant.com/strange-new-worlds-season-2-episode-6-ending/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20230731015905/https://screenrant.com/strange-new-worlds-season-2-episode-6-ending/ |archive-date=31. 7. 2023 |access-date=31. 7. 2023 |website=Screen Rant}}&lt;/ref&gt;

=== Dizajn ===
Rad na dizajnu započeo je u augustu 2020.&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2020&quot; /&gt; s [[Jonathan Lee|Jonathanom Leejem]] kao dizajnerom produkcije.&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2021&quot;&gt;{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=13. 9. 2021 |title=Pike's Kitchen, Spock's Love, And More Revealed From 'Star Trek: Strange New Worlds' Panel |url=https://trekmovie.com/2021/09/13/pikes-kitchen-spocks-love-and-more-revealed-from-star-trek-strange-new-worlds-panel/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210914012200/https://trekmovie.com/2021/09/13/pikes-kitchen-spocks-love-and-more-revealed-from-star-trek-strange-new-worlds-panel/ |archive-date=14. 9. 2021 |access-date=19. 9. 2021 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Myers je rekao da su pristupili seriji kao da kreator ''Zvjezdanih staza'' [[Gene Roddenberry]] pravi [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnu seriju]] sa modernom tehnologijom i efektima, zadržavajući elemente dizajna iz 1960-ih koji su i dalje funkcionisali za savremeni projekat, a izbjegavajući dijelove koji su izgledali &quot;jeftino&quot;. On je ovo uporedio sa prvim filmom ''[[Zvjezdane staze: Film|Zvjezdanih staza]]'', koji je također koristio svoj budžet i resurse da proširi originalne dizajne.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot; /&gt; Mount je rekao da su kompleti imali &quot;moderni izgled iz sredine stoljeća. Postoje neki komadi koje biste mogli pronaći u super luksuznoj verziji Macy'sa iz 1967. Zadržava onu cool vibru iz 60-ih, ali na ažuriran način&quot;.&lt;ref name=&quot;Mount101THR&quot; /&gt; Setovi ''Enterprisea'' za ''Čudne nove svjetove'' ažurirani su u odnosu na ''Discovery'',&lt;ref name=&quot;GoldsmanApr2021&quot;&gt;{{Cite web |last=Hibberd |first=James |date=12. 4. 2021 |title='Star Trek' Showrunner Discusses 'Strange New Worlds' Plan, Evolving Q for 'Picard' |url=https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-trek-producer-reveals-strange-new-worlds-plan-evolving-q-for-picard |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412180517/https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-trek-producer-reveals-strange-new-worlds-plan-evolving-q-for-picard |archive-date=12. 4. 2021 |access-date=13. 4. 2021 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; kao što je set komandnog mosta kompaktniji i bliži veličini originalne serije. Setovi su dizajnirani da funkcionišu kao praktičan zvjezdani brod, uključujući pokretne komponente i unaprijed programiranu grafiku monitora koja je reagovala na glumce,&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2021&quot; /&gt; i praktičan ekran za prikaz koji zamjenjuje vizualne efekte koje je ''Discovery'' koristio. Lee je želio da se most osjeća &quot;toplije&quot; od ''Discoveryjeve'' hladne plave i zelene palete, posebno koristeći boje grafike monitora na setu da bi to postigao.&lt;ref name=&quot;EnterpriseVarietyAug2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Mantz |first=Scott |date=3. 8. 2022 |title=How the Starship Enterprise Was Redesigned for 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://variety.com/2022/artisans/news/starship-enterprise-resdesigned-star-trek-strange-new-worlds-1235326096/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220803191606/https://variety.com/2022/artisans/news/starship-enterprise-resdesigned-star-trek-strange-new-worlds-1235326096/ |archive-date=3. 8. 2022 |access-date=6. 8. 2022 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Inženjering, trpezarija i kompleti teretnog prostora su prošireni tehnologijom virtuelne proizvodnje.&lt;ref name=&quot;VirtualProductionAC&quot;&gt;{{Cite web |last=Kadner |first=Noah |date=23. 6. 2022 |title=Boldly Going Virtual with Star Trek: Strange New Worlds |url=https://ascmag.com/articles/star-trek-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623095432/https://theasc.com/articles/star-trek-strange-new-worlds |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=American Cinematographer}}&lt;/ref&gt; Rekviziti su također redizajnirani od ''Discoveryjevih'': faseri, trikorderi i komunikatori imaju &quot;retro&quot; izgled bliži onima iz Originalne serije.[&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022TMProps&quot;&gt;{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=9. 4. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Props Revealed At Star Trek: Mission Chicago |url=https://trekmovie.com/2022/04/09/star-trek-strange-new-worlds-props-revealed-at-star-trek-mission-chicago/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410025028/https://trekmovie.com/2022/04/09/star-trek-strange-new-worlds-props-revealed-at-star-trek-mission-chicago/ |archive-date=10. 4. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;

[[Bernadette Croft]] je postavljena za kostimografkinju serije nakon što je radila kao asistent na ''Discoveryju''.&lt;ref name=&quot;CroftInverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=20. 5. 2022 |title=53 years later, Star Trek rebooted the miniskirt uniform — with a gender-neutral twist |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-costume-designer-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521195230/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-costume-designer-interview |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Inverse}}&lt;/ref&gt; Uniforme Zvjezdane flote su ažurirane u odnosu na one koje smo vidjeli u ''Discoveryju'',&lt;ref name=&quot;GoldsmanApr2021&quot; /&gt; a Mount ih je nazvao &quot;svijetom razlike u odnosu na ''Discoveryjeve'' uniforme. One su mnogo više opraštale... više kao povratak.&quot;&lt;ref name=&quot;Mount101THR&quot; /&gt; zadržati primarne boje kostima iz Originalne serije (zlatna za oficire komande i kontrole, plava za naučne oficire i crvena za komunikacije, inženjering, sigurnost i taktiku). Svaka divizija ima oznake koje se pojavljuju na njihovoj znački Zvjezdane flote, a one su dodane kao uzorak na ramenima i rukama.&lt;ref name=&quot;UniformsTMFeb2022&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie Editors --&gt; |date=28. 2. 2022 |title=Get A Closer Look At The 'Star Trek: Strange New Worlds' Starfleet Uniforms |url=https://trekmovie.com/2022/02/28/get-a-closer-look-at-the-star-trek-strange-new-worlds-starfleet-uniforms/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228213045/https://trekmovie.com/2022/02/28/get-a-closer-look-at-the-star-trek-strange-new-worlds-starfleet-uniforms/ |archive-date=28. 2. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Uniforma se smatra i standardnom tunikom i dužom jaknom koja ima sličan izgled uniformama u stilu mini suknje koje nose glumice u Originalnoj seriji. Croft je želio da izbegne &quot;pretjeranu seksualizaciju“ dizajna mini suknje, ali Romijn ju je ohrabrio da napravi prikladniju verziju jer &quot;možeš učiniti da izgleda opasno, možeš da se boriš (u njoj), možeš da uradiš šta god trebaš u haljini&quot;. Serijalna verzija minice je rodno neutralna i glumci odlučuju da li je nose ili će nositi tuniku.&lt;ref name=&quot;CroftInverse&quot; /&gt; Tunika dr. M'Benge je svijetloplava i ima preklop sprijeda kako bi se približio izgledu modernog pilinga,&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022TCProps&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=d6Vaz66niIg |title=Star Trek: Strange New Worlds Prop &amp; Costume Exhibit – April 2022 |date=16. 4. 2022 |last=&lt;!-- TrekCore Staff --&gt; |type=Video |publisher=TrekCore.com |access-date=10. 5. 2022 |via=[[YouTube]] |archive-date=10. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220510034847/https://www.youtube.com/watch?v=d6Vaz66niIg |url-status=live }}&lt;/ref&gt; dok je također inspirisan kostimima koje je nosio dr. [[Leonard McCoy]] [[DeForest Kelley|DeForesta Kelleya]] u Originalnoj seriji. Sestra Chapel nosi bijeli kombinezon koji je sličan medicinskim uniformama koje se nose u ''Discoveryju''. Članovi gostujućeg tima preko uniformi nose sivi sako koji je omaž jaknama koje se nose u &quot;Kavezu&quot;. Jakne imaju okrugli dio na ramenu koji je inspirisan kostimom koji je nosio [[William Shatner]] kao [[James T. Kirk]] u filmu ''[[Zvjezdane staze 2: Khanov bijes|Khanov bijes]]'' (1982).&lt;ref name=&quot;CroftInverse&quot; /&gt; Čizme koje oficiri nose kreirao je dizajner cipela [[John Fluevog]] kao futurističkiju verziju &quot;čizama u kubanskom stilu&quot; iz Originalne serije. Kožne čizme imaju metalnu delta obilježje Zvjezdane flote na gležnju.&lt;ref name=&quot;FluevogSpace&quot;&gt;{{Cite web |last=Spry |first=Jeff |date=27. 4. 2022 |title=Beam up these 'Star Trek: Strange New Worlds' Starfleet boots from designer John Fluevog |url=https://www.space.com/star-trek-starfleet-boots-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429045407/https://www.space.com/star-trek-starfleet-boots-strange-new-worlds |archive-date=29. 4. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=Space.com}}&lt;/ref&gt;

[[Legacy Effects]] obezbjedio je vanzemaljske proteze za seriju i uveo nove vanzemaljske vrste u skoro svaku epizodu.&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=17. 4. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Panel Talks New Aliens, Expanding The Enterprise, Time Travel, And More |url=https://trekmovie.com/2022/04/17/star-trek-strange-new-worlds-panel-talks-new-aliens-expanding-the-enterprise-time-travel-and-more/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419002748/https://trekmovie.com/2022/04/17/star-trek-strange-new-worlds-panel-talks-new-aliens-expanding-the-enterprise-time-travel-and-more/ |archive-date=19. 4. 2022 |access-date=19. 4. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Po Goldsmanovom zahtjevu, Legacy je redizajnirao protezu za Spockove uši i obrve kako bi bili bliži onima korištenim na Nimoyu u &quot;Kavezu&quot; nego onima iz ''Discoveryja''.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsVariety&quot;&gt;{{Cite web |last=Mantz |first=Scott |date=15. 6. 2022 |title=Ethan Peck Shaved His Eyebrows to Play Spock on 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://variety.com/2022/artisans/news/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-1235295273/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615200316/https://variety.com/2022/artisans/news/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-1235295273/ |archive-date=15. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Također su napravljena podešavanja kako bi bolje pristajala Peckovom licu, kao što je manji ugao obrva u odnosu na Nimoyovo.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsIW&quot;&gt;{{Cite web |last=Desowitz |first=Bill |date=24. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds': Making Spock Look Like Spock |url=https://www.indiewire.com/2022/06/star-trek-strange-new-worlds-spock-new-makeup-1234736139/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220624205143/https://www.indiewire.com/2022/06/star-trek-strange-new-worlds-spock-new-makeup-1234736139/ |archive-date=24. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=IndieWire}}&lt;/ref&gt; Šef odjela za protetiku [[Chris Bridges]] uvjerio je Pecka da obrije obrve, što je Peck odlučio da ne radi na ''Discoveryju'', kako bi poboljšao proces nanošenja protetike i smanjio vrijeme potrebno sa dva sata na 72 minute.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsVariety&quot; /&gt; Tim za šminkanje i kosu radio je na Spockovoj frizuri i zaliscima, stvarajući varijaciju Nimoyovog izgleda koja je bolje pristajala Peckovom licu.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsIW&quot; /&gt; Uvodnu sekvencu naslova napravio je kreativni studio [[Picturemill]].&lt;ref name=&quot;Picturemill&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- Brief Staff --&gt; |date=6. 5. 2022 |title=Picturemill Lights Up the Enterprise for 'Strange New Worlds' |url=https://brief.promax.org/article/picturemill-lights-up-the-enterprise-for-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706021631/https://brief.promax.org/index.php/article/picturemill-lights-up-the-enterprise-for-strange-new-worlds |archive-date=6. 7. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=Promax Awards}}&lt;/ref&gt; Počinje &quot;početnom sekvencom&quot; ''Enterprisea'' u kojoj brod postaje osvijetljen, a Mount daje monolog &quot;Svemir: posljednja granica...&quot; koji je također korišten za Originalnu seriju i Sljedeću generaciju. Zatim slijede vizuali ''Enterprisea'' koji leti kroz različite međuzvjezdane lokacije i posjećuje naslovne &quot;čudne nove svjetove&quot;. Sekvenca je slična &quot;naslovnoj sekvenci u istraživačkom stilu&quot; iz Voyagera.&lt;ref name=&quot;Picturemill&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OpeningTitles&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekCore Staff --&gt; |date=29. 4. 2022 |title=Watch the Star Trek: Strange New Worlds Opening Credits! |url=https://blog.trekcore.com/2022/04/watch-the-star-trek-strange-new-worlds-opening-credits/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430110413/https://blog.trekcore.com/2022/04/watch-the-star-trek-strange-new-worlds-opening-credits/ |archive-date=30. 4. 2022 |access-date=30. 4.  2022 |website=TrekCore.com}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Serija se snima na CBS Stages Canada u [[Mississaugi]], [[Ontario]], pod radnim naslovom ''Lily i Isaac''.&lt;ref name=&quot;FilmingStart&quot;&gt;{{Cite web |last=Pitt |first=Alison |date=15. 2. 2021 |title=Star Trek: Strange New Worlds due to start filming at CBS Studios Canada this week |url=https://www.dailystartreknews.com/read/star-trek-strange-new-worlds-due-to-start-filming-at-cbs-studios-canada-this-week |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215201909/https://www.dailystartreknews.com/read/star-trek-strange-new-worlds-due-to-start-filming-at-cbs-studios-canada-this-week |archive-date=15. 2. 2021 |access-date=27. 2. 2021 |website=Daily Star Trek News}}&lt;/ref&gt; Voditelji emisije ohrabrili su režisere da unesu jedinstven izgled i ton u svaku epizodu kako bi istakli epizodni pristup serije.&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022&quot; /&gt; [[Paramount Pictures|Paramount+]] izgradio je video zid kako bi omogućio virtuelnu produkciju serije, zasnovanu na StageCraft tehnologiji korištenoj u Disney+ seriji  [[Mandalorian]].&lt;ref name=&quot;VideoWall&quot;&gt;{{Cite web |last=Snowden |first=Scott |date=20. 11. 2020 |title='Star Trek: Discovery' borrows from 'The Running Man' in season 3, episode 6 'Scavengers' |url=https://www.space.com/star-trek-discovery-seaon-3-episode-6-recap |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120172057/https://www.space.com/star-trek-discovery-seaon-3-episode-6-recap |archive-date=20. 11. 2020 |access-date=4. 1. 2021 |website=[[Space.com]]}}&lt;/ref&gt;]&lt;ref name=&quot;PixomondoVolume&quot;&gt;{{Cite web |last=Kadner |first=Noah |date=16. 7. 2021 |title=On The Walls: Virtual Production for Series Shooting - The American Society of Cinematographers |url=https://ascmag.com/articles/on-the-walls |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717070021/https://ascmag.com/articles/on-the-walls |archive-date=17. 7. 2021 |access-date=17. 7. 2021 |website=[[American Cinematographer]]}}&lt;/ref&gt; Novi virtuelni set u Torontu je izgradila kompanija za vizuelne efekte [[Pixomondo]], a sadrži LED volumen od 270 stepeni 21 m x 9,1 m u obliku potkovice sa dodatnim LED panelima na plafonu za pomoć pri osvetljenju . Tehnologija koristi softver za igru [[Unreal Engine]] za prikaz kompjuterski generisane pozadine na LED ekranima u realnom vremenu tokom snimanja;&lt;ref name=&quot;PixomondoVolume&quot; /&gt; dodatna snimanja koja podržavaju ove vizuelne efekte odvijala su se u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].&lt;ref name=&quot;NewMexicoFilming&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 7. 2021 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Filming In New Mexico For VFX |url=https://trekmovie.com/2021/07/15/star-trek-strange-new-worlds-filming-in-new-mexico-for-vfx/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717055625/https://trekmovie.com/2021/07/15/star-trek-strange-new-worlds-filming-in-new-mexico-for-vfx/ |archive-date=17. 7. 2021 |access-date=17. 7. 2021 |website=[[TrekMovie.com]]}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Do decembra 2020. kompozitor [[Zvjezdane staze: Discovery|Discoveryja]] i [[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]], Jeff Russo, razgovarao je o ''Čudnim novim svjetovima'' s Kurtzmanom, uključujući i način na koji to „treba tretirati muzički“, ali da li će Russo biti uključen u partituru spin-offa tek treba da se utvrdi.&lt;ref name=&quot;RussoInverseDec2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=16. 12. 2020 |title=Star Trek Composer Teases Picard Season 2, Discovery Season 4, and More |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-picard-season-2-discovery-season-4-jeff-russo-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201216135959/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-picard-season-2-discovery-season-4-jeff-russo-interview |archive-date=16. 12. 2020 |access-date=24. 12. 2020 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; U februaru 2022. otkriveno je da je Russo napisao muziku za glavne naslove za seriju, dok je [[Nami Melumad]] komponovala ostatak muzike. Melumad je ranije komponovala muziku za [[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]] i epizodu [[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratkih staza]],&lt;ref name=&quot;Composers&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- filmmusicreporter --&gt; |date=11. 2. 2022 |title=Nami Melumad Scoring Paramount+'s 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://filmmusicreporter.com/2022/02/11/nami-melumad-scoring-paramounts-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220212034106/https://filmmusicreporter.com/2022/02/11/nami-melumad-scoring-paramounts-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=12. 2. 2022 |access-date=12. 2. 2022 |website=Film Music Reporter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MelumadFeb2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 2. 2022 |title=Composer Nami Melumad Talks About Her &quot;Cinematic&quot; Score For 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://trekmovie.com/2022/02/15/composer-nami-melumad-talks-about-her-cinematic-score-for-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216023849/https://trekmovie.com/2022/02/15/composer-nami-melumad-talks-about-her-cinematic-score-for-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=16. 2. 2022 |access-date=16. 2. 2022 |website=[[TrekMovie.com]]}}&lt;/ref&gt; i pristupila je svakoj epizodi kao da je u pitanju igrani film.&lt;ref name=&quot;MelumadFeb2022&quot; /&gt; Russova glavna tema je moderna adaptacija originalne teme Zvjezdanih staza [[Alexander Courage|Alexandera Couragea]],&lt;ref name=&quot;OpeningTitles&quot; /&gt; i uključuje teremin kao način da se nagovijesti Courageov vokalni aranžman teme.&lt;ref name=&quot;MusicST&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://startrek.com/videos/watch-the-music-of-star-trek-strange-new-worlds |title=Watch: The Music of Star Trek: Strange New Worlds |type=Video |publisher=[[StarTrek.com]] |access-date=7. 7. 2022 |archive-date=7. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707035755/https://www.startrek.com/videos/watch-the-music-of-star-trek-strange-new-worlds |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Album sa soundtrackom za prvu sezonu je izdao [[Lakeshore Records]] u digitalnoj formi 28. aprila 2023. godine.&lt;ref name=&quot;S1Soundtrack&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- filmmusicreporter --&gt; |date=20. 4. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Soundtrack Album Details |url=http://filmmusicreporter.com/2023/04/20/star-trek-strange-new-worlds-soundtrack-album-details/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422041827/http://filmmusicreporter.com/2023/04/20/star-trek-strange-new-worlds-soundtrack-album-details/ |archive-date=22. 4. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=Film Music Reporter}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zvjezdane staze]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://startrek.com/shows/star-trek-strange-new-worlds}}
* [https://www.paramountplus.com/shows/star-trek-strange-new-worlds/ ''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''] na [[Paramount+]]
* {{IMDb title}}
{{Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi}}
{{Zvjezdane staze}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze]]
[[Kategorija:Animirane serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2022.]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Zvjezdane staze (TV-serije)]]</text>
      <sha1>610kamgopgg9jg1lsrvwod95f2tnn8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ajša Ditanova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504427</id>
    <revision>
      <id>3923717</id>
      <parentid>3753675</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T13:17:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6010" sha1="s6nbfcef8q18dssucur3f795fynobhh" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime              = Ajša Ditanova
| ime_pri_rođenju        = Айше Діттанова
| mjesto_rođenja   = [[Jalta]], [[Rusko Carstvo]]
| mjesto_smrti     = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| slika            = 
| opis       = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1918|2|27}}
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2015|11|27|1918|2|27}}
| godine_aktivnosti      = 
| pseudonim        =
| veb-sajt              =
| supružnik          =
| partner          =
| značajna_djela    =
| važniji filmovi  =
| oskar            =
| olivier          =
| afi              =
| bafta            =
| zlatni globus    =
| emmy             =
| cesar            =
| goya             =
| tony             =
}}
'''Ajša Ditanova''' (27. februar 1918 – 15. novembar 2015) bila je [[krim]]ska glumica, inicijatorka oživljavanja Krimskotatarskog dramskog pozorišta,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|title=KIRIM TATAR TİYATROSUNUN SÖNMEYEN YILDIZI AYŞE DİTTANOVA|url=https://www.tarihistan.org/kirim-tatar-tiyatrosunun-sonmeyen-yildizi-ayse-dittanova/17770/|access-date=26. 12. 2021|website=Tarihistan.org - Haber, Kültür, Dış Politika, Siyaset, Gündem|language=tr}}&lt;/ref&gt; počasna umjetnica Ukrajine (1993).&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|title=Про присвоєння почесних звань України майстрам сцени Кримсько-татарського музично-драматичного театру, м. Сімферополь|url=https://zakon.rada.gov.ua/go/578/93|access-date=26. 12. 2021|website=Офіційний вебпортал парламенту України|language=uk}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je 27. februara 1918. u selu Dereköy (sada ukinuto selo na Krimu, uključeno u grad Jalta).&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Айше ДИТАНОВОЙ (1918)|url=http://gasprinskylibrary.ru/events/event/ayshe-ditanovoy-1918/|access-date=26. 12. 2021|website=Республиканская крымскотатарская библиотека им. И. Гаспринского|language=ru-RU|archive-date=26. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211226182506/http://gasprinskylibrary.ru/events/event/ayshe-ditanovoy-1918/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1933. diplomirala je na Simferopoljskom pozorišnoj školi.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=3. 5. 2010|title=В Симферополе состоялась творческая встреча с Айше Диттановой|url=http://milli-firka.org/%d0%b2-%d1%81%d0%b8%d0%bc%d1%84%d0%b5%d1%80%d0%be%d0%bf%d0%be%d0%bb%d0%b5-%d1%81%d0%be%d1%81%d1%82%d0%be%d1%8f%d0%bb%d0%b0%d1%81%d1%8c-%d1%82%d0%b2%d0%be%d1%80%d1%87%d0%b5%d1%81%d0%ba%d0%b0%d1%8f/|access-date=26. 12. 2021|website=Милли Фирка|language=ru-RU}}&lt;/ref&gt; Nakon diplomiranja počela je raditi u trupi Krimskog dramskog pozorišta.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|date=9. 3. 2016|title=Вісім видатних кримських татарок|url=https://islam.in.ua/ua/analiz/visim-vydatnyh-krymskyh-tatarok|url-status=live|access-date=26. 12. 2021|website=Іслам в Україні|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401213302/http://islam.in.ua/ua/analiz/visim-vydatnyh-krymskyh-tatarok |archive-date=1. 4. 2016 }}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Godine 1937. u [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u su počele represije protiv [[Krimski Tatari|krimskih Tatara]], a supružnici sestara Dittanove optuženi su za &quot;izdaju&quot; i ubijeni. Uprkos svim poteškoćama, Dittanova nije napuštala pozorište, iako su joj davale male epizodne uloge.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Njena uloga u predstavi Bahčisarajska fontana smatra se najznačajnijom u njenoj pozorišnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Godine 1938. Dittanova se udala za [[Mecit Asanov|Mecita Asanova]] koji je također radio u Krimskotatarskom pozorištu i odgajali su dve kćerke i jednog sina.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Kada je počeo [[Drugi svjetski rat]], Dittanova je zajedno sa ostalim glumcima na sceni održavala demonstracije za vojnike na Krimu, a 1944. je prognana u [[Sughd (regija)|Lenjinabad]], [[Tadžikistan]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Tamo je od 1946. do 1951. nastavila karijeru pozorišne glumice u Lenjinabadskom ruskom dramskom pozorištu. Zbog totalitarne politike SSSR-a, kao i mnogi drugi glumci krimskotatarskog porijekla, nije smjela da se bavi nacionalnom umjetnošću.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title=New-Yorkta aktrisa Ayşe Dittanova vefat etti|url=https://ktat.krymr.com/a/27368208.html|access-date=26. 12. 2021|website=Qırım.Aqiqat}}&lt;/ref&gt;

Godine 1989. vratila se na Krim i odmah počela da radi na restauraciji Krimskotatarskog pozorišta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon što je pozorište obnovljeno, radila je od 1990. do 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=17. 9. 2018|title=Meryem İbraimova Qırım MilliyTeatro Artisti|url=https://kiriminsesigazetesi.com/meryem-ibraimova-qirim-milliyteatro-artisti/|access-date=26. 12. 2021|website=Kırım'ın Sesi Gazetesi|language=tr}}&lt;/ref&gt;

Godine 1993. dobila je titulu počasnog umjetnika Ukrajine za značajan doprinos razvoju kulture.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Od 1996.  živjela je u [[New York]]u.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Više puta je posjetila Krim i 2010. učestvovala na kreativnom sastanku u biblioteci krimskih tatara u Simferopolju.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Godine 2014. govorila je na svečanosti povodom 70. godišnjice deportacije krimskih Tatara koja je održana u sjedištu UN-a u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=В ООН відбулась церемонія присвячена 70-й річниці депортації кримських татар|url=https://ukrainian.voanews.com/a/1916693.html|access-date=26. 12. 2021|website=VOA|language=uk}}&lt;/ref&gt;

Umrla je 15. novembra 2015. u New Yorku.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ditanova, Ajša}}
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Jalta]]
[[Kategorija:Krimski glumci]]
[[Kategorija:Krimskotatarski glumci]]</text>
      <sha1>s6nbfcef8q18dssucur3f795fynobhh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etimologijski rječnik slavenskih jezika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517366</id>
    <revision>
      <id>3923852</id>
      <parentid>3690551</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T08:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9976" sha1="8bn6oozync92cndlkxuv92x3ggyx18y" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga 
| naziv           = Etimologijski rječnik slavenskih jezika
| naziv_originala = Этимологический словарь славянских языков
| prijevod        = 
| slika           = 
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = 
| autor           = [[Oleg Trubačov]], [[Anatolij Žuravljov (lingvist)|Anatolij Žuravljov]] i drugi
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| država          = [[Rusija]]
| jezik           = [[Ruski jezik|Ruski]]
| žanr            = 
| vrsta_djela     = Rječnik
| izdavač         = [[Nauka (izdavačka kuća)|Nauka]]
| vrijeme i mjesto nastanka = 
| datum_izdanja   = 1963 (probno izdanje) &lt;br/&gt; 1974–danas
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = 
| vrhunac         = 
| teme            = [[Praslavenski jezik]]
| prethodnik      =
| nasljednik      =
| isbn            = 
}}
'''''Etimologijski rječnik slavenskih jezika''''' ({{ru|''Этимологический словарь славянских языков''}}) za predmet ima [[Lingvistička rekonstrukcija|rekonstruisanu]] [[Praslavenski jezik|praslavensku]] [[Leksika|leksiku]]. Izdaje se kontinuirano od 1974. Dosad su objavljena 43 toma, što ga čini jednim od najsveobuhvatnijih rječnika na svijetu.

== Historija ==
Zamišljen je 1950-ih imajući na umu neadekvatnost postojećih [[Slavenski jezici|slavenskih]] [[Etimologijski rječnik|etimologijskih rječnika]]. Od 1961. na [[Institut za ruski jezik|Institutu za ruski jezik]] [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] počele su pripreme pod vodstvom [[Oleg Trubačov|Olega Trubačova]].&lt;ref&gt;K. Polański, &quot;Międzynarodowe Sympozjum Etymologiczne w Moskwie&quot;, ''Język Polski'', 1967, XLVII/4, str. 298.&lt;/ref&gt; Godine 1963. objavljeno je probno izdanje.&lt;ref&gt;''Этимологический словарь славянских языков (Праславянский лексический фонд)'', Проспект. Проб. ст. — М.: АН СССР, 1963, str. 94.&lt;/ref&gt; Od samih početaka ''Rječnik'' izdaje Odjel za etimologiju i onomastiku Instituta za ruski jezik.

Trubačov je bio glavni urednik od 1974. do 2002, kada je preminuo. Njegovo mjesto tada je preuzeo [[Anatolij Žuravljov (lingvist)|Anatolij Žuravljov]] i tu je ostao do 2016. i izlaska 40. toma, koji su uredili on i [[Žana Varbot]], koja je nastavila uređivati ​​sljedeće tomove.

== Rječnik ==
Za svaku praslavensku rekonstrukciju navedena je [[etimologija]], kao i historija etimologijskih istraživanja. Navedeni su refleksi u svim slavenskim jezicima, pa tako i srodni u drugim [[Indoevropski jezici|indoevropskim jezicima]]. [[Praslavenski naglasak]] i naglasna paradigma nisu rekonstruisani. Elementi praslavenske morfologije ([[afiks]]i, [[sufiks]]i) također nisu rekonstruisani. Pri pisanju rječnika korišteno je više od 2100 časopisa i knjiga.&lt;ref&gt;W. Mańczak, &quot;Czy koniec zmowy milczenia wokół teorii nieregularnego rozwoju fonetycznego spowodowanego frekwencją?&quot;, ''Academic Journal of Modern Philology'', sv. 1, 2012, str. 82.&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da cijeli rječnik sadrži 20.000 riječi.&lt;ref&gt;{{Cite book |title= Выбраныя працы (Праславянский язык. Старославянский язык. Церковнославянский язык.) |last= Супрун |first= Адам |publisher= Права і эканоміка |year= 2013 |isbn= 978-9-855-00674-0 |location= [[Minsk]] |pages= 84 |url= https://elib.bsu.by/handle/123456789/52571 |language= ru |access-date= 10. 3. 2025 |archive-date= 9. 3. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240309200406/https://elib.bsu.by/handle/123456789/52571 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Tomovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Br.||Naslov||Članaka&lt;br /&gt; u tomu||Stranice||Tiraž||Godina||[[ISBN]], [[Univerzalna decimalna klasifikacija|UDK]], [[Bibliotečko-bibliografska klasifikacija|BBK]]
|-
|Uvod||''[проспект]''||{{N/a}}||94||300||1963.||
|-
|1.||''*a — *besědьlivъ''||466||214||6500||1974.||
|-
|2.||''*bez — *bratrъ''||624||238||6500||1975.||
|-
|3.||''*bratrьсь — *cьrky''||583||199||6600||1976.||
|-
|4.||''*čaběniti — *děl’a''||565||235||6550||1977.||
|-
|5.||''*dělo — *dьržьlь''||588||232||6000||1978.||
|-
|6.||''*e — *golva''||526||222||5550||1979.||
|-
|7.||''*golvačь — *gyžati''||485||224||5200||1980.||
|-
|8.||''*xa — *jьvlьga''||560||252||5250||1981.||
|-
|9.||''*jьz — *klenьje''||494||197||5350||1983.||
|-
|10.||''*klepačь — *konь''||350||198||4450||1983.||
|-
|11.||''*konьсь — *kotьna(ja)''||336||220||4150||1984.||
|-
|12.||''*koulъkъ — *kroma / *kromъ''||389||186||4300||1985.||
|-
|13.||''*kroměžirъ — *kyžiti''||730||285||4650||1987.||
|-
|14.||''*labati — *lěteplъjь''||599||268||5300||1987.||
|-
|15.||''*lětina — *lokač''||641||263||4800||1988.||{{ISBN|5-02-010862-6}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|16.||''*lokadlo — *lъživьсь''||623||264||3100||1990.||{{ISBN|5-02-010920-7}}, ББК 81 Э90
|-
|17.||''*lъžь — *matješьnъjь''||569||269||3250||1990.||{{ISBN|5-02-010995-9}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|18.||''*matoga — *mękyšъka''||559||254||2500||1992.||{{ISBN|5-02-011039-6}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|19.||''*męs&lt;sup&gt;(&lt;/sup&gt;’&lt;sup&gt;)&lt;/sup&gt;arь — *morzakъ''||578||255||1535||1992.||{{ISBN|5-02-011121-X}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|20.||''*morzatъjь — *mъrsknǫti''||572||256||3000||1994.||{{ISBN|5-02-011145-7}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|21.||''*mъrskovatъjь — *nadějьnъjь''||679||236||3000||1994.||{{ISBN|5-02-011172-4}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|22.||''*naděliti — *narodъ''||725||255||3000||1995.||{{ISBN|5-02-011252-6}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|23.||''*nаrоdьnъjь — *nаvijаkъ''||507||239||3000||1996.||{{ISBN|5-02-011214-3}}, ББК 81-4 Э 90
|-
|24.||''*navijati(sę) / *navivati(sę) — *nerodimъ(jь)''||628||234||2000||1997.||{{ISBN|5-02-011206-2}}, УДК 800/801, ББК 81-4 Э 90
|-
|25.||''*neroditi — *novotьnъ(jь)''||615||238||2000||1999.||{{ISBN|5-02-011672-6}}, УДК 800/801, ББК 81-4 Э 90
|-
|26.||''*novoukъ(jь) — *obgorditi''||587||237||1000||1999.||{{ISBN|5-02-011590-8}}, УДК 800/801, ББК 81.2-3 Э-90
|-
|27.||''*obgordja / *obgordjь — *oblězati''||602||247||1500||2000.||{{ISBN|5-02-011793-5}}, УДК 800/801, ББК 81.2-3 Э-90
|-
|28.||''*oblězti — *obpovědanьje''||694||266||1500||2001.||{{ISBN|5-02-022627-0}}, УДК 800/801, ББК 81.2-3 Э-90
|-
|29.||''*obpovědati — *obsojьnica''||562||266||1360||2002.||{{ISBN|978-5-02-011808-9}}, УДК 800/801, ББК 81.2-3 Э90
|-
|30.||''*obsojьnikъ — *obvedьnъjь''||825||269||1360||2003.||{{ISBN|5-02-006386-X}}, УДК 800/801, ББК 81.2-3 Э90
|-
|31.||''*obvelčenьje — *obžьniviny''||503||258||1450||2005.||{{ISBN|5-02-033251-8}}, УДК 811.16(038), ББК 81.2-4 Э90
|-
|32.||''*obžьnъ — *orzbotati''||519||261||1650||2005.||{{ISBN|5-02-033868-0}}, УДК 811.16(38), ББК 81.2-4 Э90
|-
|33.||''*orzbotěti — *orzmajati(sę)''||623||388||1500||2007.||{{ISBN|5-02-035689-1}}, УДК 811.16(38), ББК 81.224 Э90
|-
|34.||''*orzmajь — *orzstegajь''||901||307||1050||2008.||{{ISBN|978-5-02-036286-4}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|35.||''*orzstegati(sę) — *orzъjьti(sę)''||368||233||960||2009.||{{ISBN|978-5-02-036883-5}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|36.||''*orz(ъ)zeleněti / *orz(ъ)zeleniti — *otъgrěbati(sę)''||419||260||1000||2010.||{{ISBN|978-5-02-037371-6}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|37.||''*otъgryzati(sę) — *otъpasti''||364||250||900||2011.||{{ISBN|978-5-02-037516-1}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|38.||''*otъpečatati / *otъpečatiti(sę) — *otъtęgnǫti(sę)''||431||248||1010||2012.||{{ISBN|978-5-02-037545-1}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|39.||''*otъtęti — *ozgǫba''||{{N/a}}||242||900||2014.||{{ISBN|978-5-02-039092-8}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|40.&lt;ref&gt;[http://grant.rfh.ru/sys/a/?colfilter=0&amp;context=_anonymous~&amp;pgoffset=0&amp;ro_filter=_main.enrfh_tasks.syrecordidw%20%3D%202nzE000KTkmo1-bHJU2gc_y0~&amp;table=main.enrfh_tasks&amp;target=show_template&amp;template=prg_card.htm Карточка проекта номер: 16-04-16092, Этимологический словарь славянских языков. Праславянский лексический фонд. Вып. 40. 20 а.л., рук. — Варбот Ж. Ж.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160423204540/http://grant.rfh.ru/sys/a/?colfilter=0&amp;context=_anonymous~&amp;pgoffset=0&amp;ro_filter=_main.enrfh_tasks.syrecordidw%20%3D%202nzE000KTkmo1-bHJU2gc_y0~&amp;table=main.enrfh_tasks&amp;target=show_template&amp;template=prg_card.htm |date= 23. 4. 2016}} // Карточка проекта, поддержанного Российским гуманитарным научным фондом. — 20 декабря 2014&lt;/ref&gt;||''*ǫborъkъ — *pakъla''||{{N/a}}||236, [4]||650||2016.||{{ISBN|978-5-02-039954-9}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|41.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Этимологический словарь славянских языков. Вып. 41|url=http://www.naukabooks.ru/knigi/katalog/etimologicheskiy_slovar_slavyanskikh_yazykov-_vyp-41-_2018g/|publisher=Издательство &quot;Наука&quot;|date= 11. 12. 2018 |work=naukabooks.ru|access-date=22. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;||''*pala — *pažьnъ(jь)''||287||278, [2]||300||2018.||{{ISBN|978-5-02-040069-6}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|-
|42.||''*peča — *реrzъ''||298||343||300||2021.||{{ISBN|978-5-02-040878-4}}, УДК 811.16/38, ББК 81.2-4 Э90
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://etymolog.ruslang.ru/index.php?act=essja ''Etimologijski rječnik slavenskih jezika. Praslavenski leksički fond''] {{ru simbol}}

[[Kategorija:Etimologijski rječnici]]
[[Kategorija:Slavistika]]</text>
      <sha1>8bn6oozync92cndlkxuv92x3ggyx18y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Književni korner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>519291</id>
    <revision>
      <id>3923859</id>
      <parentid>3914013</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:50:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinturiccio</username>
        <id>141837</id>
      </contributor>
      <comment>/* Promocije knjiga */ Added information and reference</comment>
      <origin>3923859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27652" sha1="st6v4flv99qcalypfgwsysftp64emre" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija kompanija
| ime                = Književni korner
| slika              = Logo Književnog kornera.jpg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| tekst              = Zvanični logo Književnog kornera
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = 
| vrsta              = 
| berzni_naziv       = 
| ISIN               = 
| industrija         = 
| žanr               = Kulturna platforma
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = {{start date and age|2023}}
| ukinuto            = 
| osnivač            = 
| sjedište           = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = 
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = 
| servisi            = 
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = 
| članovi            = 
| zaposleni          = 
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         = 
| slogan             = 
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = 
| dodatak            = 
}}
'''Književni korner''' je program kojeg uređuju i vode [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisci [[Elvis Ljajić]] i [[Goran Vrhunc]] i koji se realizira dva puta mjesečno u institucijama kulture u [[Sarajevo|Sarajevu.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/11/18/ljajic-i-vrhunc-knjizevnim-kornerom-vracamo-dug-kulturi-u-sarajevu|title=Ljajić i Vrhunc: Književnim kornerom vraćamo dug kulturi u Sarajevu|last=Vegara|first=Sead|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/osnivaci-knjizevnog-kornera-za-raport-ko-to-danas-cita-i-ko-dijeli-isti-ljubav-i-strast-47-razgovora-dva-puta-sedmicno-nije-mala-stvar/?fbclid=IwY2xjawM_WLFleHRuA2FlbQIxMQABHjfrxXueSh9Hzp2t9qV6va6HbtFPaCYjcJb-vdrTB7TY7DEKxrQuocunbjVS_aem_PaOFWe9mDWqmarAk9xcA2A|title=Osnivači ‘Književnog kornera’ za Raport: Ko to danas čita i ko dijeli isti ljubav i strast. 47 razgovora dva puta sedmično nije mala stvar|last=Sarajlić Ramović|first=Larisa|website=Raport.ba}}&lt;/ref&gt; Za vizuelni identitet zadužena je [[Vildana Bratić]].

Prvi književni razgovor održan je 3. maja 2023. u prostorijama [[KUD Željezničar|ŽKUD Željezničar]], a gost je bio [[Boris Lalić]],  sarajevski prozni i dramski pisac, knjižar i skejter. Književni korner održavao se i u prostorijama [[Biblioteke Sarajeva]], [[BKC Sarajevo]], Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo, [[Collegium Artisticum]], Dječjoj kući, Centar kulture i mladih [[Centar (Sarajevo)|Općine Centar]], Caffe baru Linea i Caffe baru Nota.

== Gosti Književnog kornera ==
Književni korner je ugostio '''57 autora i autorica''' i jednu književnu grupu. Gosti Književnog kornera po sezonama su bili:
'''Prva sezona (2023)'''&lt;blockquote&gt;1. '''Boris Lalić''' (3. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

2. '''Srđan Sekulić''' (10. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

3. '''[[Admir Džanko]]''' (17. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

4. '''Azemina Krehić''' (24. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

5. '''[[Lejla Kalamujić]]''' (31. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

6. '''Edin Rikalo''' (7. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

7. '''Adnan Bajrović''' (14. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

8. '''Vanja Šunjić''' (21. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

9. '''Zerina Kulović-Arnaut''' (5. juli 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]&lt;/blockquote&gt;

'''Druga sezona (2023)'''&lt;blockquote&gt;10. '''Mirza Okić''' (13. septembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

11. '''Emina Đelilović-Kevrić''' (27. septembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

12. '''Udruženje Tavan''' (4. oktobar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

13. '''Jasmin Agić''' (18. oktobar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

14. '''[[Asmir Kujović]]''' (1. novembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

15. '''[[Nihad Hasanović]]''' (15. novembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

16. '''Sejad Durak''' (6. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

17'''. Jasmina Šahinagić''' (13. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

18. '''Adnan Lugonić''' (20. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]&lt;/blockquote&gt;

'''Treća sezona (2024)'''&lt;blockquote&gt;19. '''Zoran Žmirić''' (17. januar 2024, on-line), domaćini [[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]]

20. '''[[Jasmina Hanjalić]]'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/prstenasta-noc-poezije-20-knjizevni-korner-ugostio-jasminu-hanjalic-yfbzk|title=Prstenasta noć poezije: 20. Književni korner ugostio Jasminu Hanjalić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (31. januar 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

21. '''[[Almir Bašović]]''' (21. februar 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]]

22. '''[[Elvedin Nezirović]]'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/magazin/knjige/nezirovic-moje-je-da-citam-knjige-i-navijam-za-velez/448259|title=Nezirović: Moje je da čitam knjige i navijam za Velež|website=bljesak.info|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (6. mart 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

23. '''Sabahudin Hadžialić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-br-23-gost-sabahudin-hadzialic-lsc0u|title=Književni korner br. 23 - gost Sabahudin Hadžialić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (13. mart 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

24. '''Amela Mustafić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4773|title=Književni korner br. 24, gost: Amela Mustafić KUD “Željezničar” Sarajevo {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (3. april 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]

25. '''Amila Kahrović-Posavljak''' (17. april 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]

26. '''Ahmed Burić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/26-knjizevni-kornera-gost-ahmed-buric-zdkrt|title=26. Književni korner: Gost Ahmed Burić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (9. maj 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Goran Vrhunc]]

27 '''Almir Imširević'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4947|title=“KNJIŽEVNI RAZGOVORI” Gost: Almir Imširević {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (22. maj 2024., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]]

28. '''Midhat Ajanović Aja'''n&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/knjizevni-korner-28-predstavljen-knjizevni-opus-midhata-ajanovica/|title=Književni korner 28: Predstavljen književni opus Midhata Ajanovića|last=Ljajić|first=Elvis|date=13. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (10. juli 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]&lt;/blockquote&gt;

'''Četvrta sezona (2024)'''&lt;blockquote&gt;29. '''Jagoda Iličić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://life.ba/knjizevni-korner-gosca-je-bila-bh-knjizevnica-jagoda-ilicic/|title=Književni korner: Gošća je bila bh. književnica Jagoda Iličić|last=News|first=Life|date=12. 9. 2024|website=Life.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (11. septembar 2024., Dječja kuća), domaćin [[Goran Vrhunc]]

30. '''Edin Salčinovi'''ć&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-32-edin-krehic-7aqe9|title=Književni korner 32: Edin Krehić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (25. septembar 2024., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]]

31. '''Narcis Saračević'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-31-narcis-saracevic-xk0sx|title=Književni korner 31: Narcis Saračević|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (9. oktobar 2024., Collegium Artisticum), domaćin [[Goran Vrhunc]]

32. '''Edin Krehić'''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|title=Književni korner u “Maku” – gost Edin Krehić|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319024129/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (23. oktobar 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]]

33. '''Mirza Herco'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/33-knjizevni-korner-mirza-herco-sa/|title=33. Književni korner: Mirza Herco, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (6. novembar 2024., Caffe bar Linea), domaćin [[Goran Vrhunc]]

34. '''Almir Zalihić''' (13. novembar 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]

35. '''Damir Uzunović'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/35-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=35. Književni korner: Damir Uzunović, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (18. decembar 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]&lt;/blockquote&gt;

'''Peta sezona (2025)'''&lt;blockquote&gt;36. '''Amra Olovčić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/5-februara-knjizevni-korner-36-gosca-amra-olovcic-pq7zx|title=5. februara Književni korner 36: Gošća Amra Olovčić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (5. februar 2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]

37. '''Ibrahim Osmanbašić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/37-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=37. Književni korner, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; (19. februar 2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

38. '''Hamza Ridžal, Sanjin Musa'''&lt;ref name=&quot;bgs.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|title=Književni korner u Maku – gosti Hamza Ridžal i Sanjin Musa|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=23. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423121947/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (12. mart 2025., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]]

39. '''[[Marija Fekete-Sullivan]]''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-39-gosca-marija-fekete-sullivan-2hh7r|title=Književni korner 39: Gošća Marija Fekete Sullivan|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;(19. mart v2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

40. '''[[Uglješa Kesić]]''' (16. april 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

41. '''Dejan Tešić''' (7. maj 2025., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]]

42. '''Ermina Ribić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-42-susret-s-erminom-ribic-u-ckm-u/?fbclid=IwY2xjawKReclleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFFZUM0VUNCV1pUNGtSeWMxAR7rWyVYjvAxB2eZRPteCqeS9F7HHIeVez6DfTQQMmj9NgD3dKUnJjyWQTMIUQ_aem_Fl1-Oh2dnQs6LO9XzYXyWg|title=Književni korner 42: Susret s Erminom Ribić u CKM-u|website=centarkulture.ba|publisher=CKM|access-date=14. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; (14. maj 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

43. '''Mirsad Pašović'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ekskluziva.ba/desavanja/predstavljeno-knjizevno-stvaralastvo-mirsada-pasovica-cijeli-zivot-u-sedam-knjiga/|title=Predstavljeno književno stvaralaštvo Mirsada Pašovića: Cijeli život u sedam knjiga|last=|date=12. 6. 2025|website=Ekskluziva.ba|language=en-US|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; (11. juni 2025., Caffe bar Nota), domaćini [[Goran Vrhunc]], [[Elvis Ljajić]]

44. '''Vahidin Preljević'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/2025/06/vahidin-preljevic-gost-knjizevnog-kornera/|title=Vahidin Preljević gost Književnog kornera|last=|first=|date=13. 6. 2025|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; (18. juni 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]&lt;/blockquote&gt;

'''Šesta sezona (2025)'''&lt;blockquote&gt;45. '''VEČE MLADE POEZIJE'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-pocetak-seste-sezone/|title=Počinje šesta sezona Književnog kornera|website=CKM|language=en|access-date=7. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; (Amina Bulić, Dejan Tešić, Iman Duvnjaković, Luka Bošković, Malik Pašić, Srđan Sekulić (27. avgust 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćini [[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]]

46. '''Samedin Kadić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-sa-samedinom-kadicem/|title=Književni korner sa Semedinom Kadićem|date=30. 8. 2025|website=Centar kulture|publisher=CKM|language=en-US|access-date=7. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; (3. septembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]

47. '''Miroslav Pilj'''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://tacno.net/miroslav-pilj-gost-na-47-knjizevnom-korneru-u-sarajevu|title=Miroslav Pilj gost na 47. Književnom korneru|work=Tačno.net}}&lt;/ref&gt; (24. septembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

48. '''Borivoje Simić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-48-borivoje-simic-u-ckm-u/|title=Književni korner #48: Borivoje Simić u CKM-u|website=Centar.ba|publisher=CKM Općine Centar Sarajevo}}&lt;/ref&gt; (1. oktobar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]

49. '''Emsura Hamzić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/events/knjizevni-korner-sa-emsurom-hamzic/|title=Književni korner sa Emsurom Hamzić|website=CKM}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; (22. oktobar 2025.	Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]

50. '''Darko Habazin'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.times.ba/17/11/2025/96983/|title=Književni korner 50: gost Darko Habazin|website=Times.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/u-srijedu-50-knjizevni-korner-sa-darkom-habazinom-gokfp|title=U srijedu 50. književni korner sa Darkom Habazinom|website=federalna.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|title=Darko Habazin gost pedesetog “Književnog kornera”|website=Portal Bosnistika|access-date=19. 11. 2025|archive-date=7. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251207043802/https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (19. novembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]&lt;/blockquote&gt;

'''Sedma sezona (2026)'''&lt;blockquote&gt;51. Andrea Lešić-Thomas&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/prvi-ovogodisnji-knjizevni-korner-sa-andreom-lesic-thomas/|title=Prvi ovogodišnji Književni korner sa Andreom Lešić-Thomas|website=Centar kulture|publisher=CKM}}&lt;/ref&gt; (11. mart 2026., Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina), domaćin  [[Elvis Ljajić]]

52. Nihad Mešić River&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://efm.ba/knjizevni-korner-52-nihad-mesic-river/|title=Književni korner 52 – Nihad Mešić RIVER|website=EFM - jedini radio za urbanu gerilu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|title=Posjetite 52. Književni korner|website=Portal Bosnistika|access-date=25. 3. 2026|archive-date=17. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260417154523/https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (25. mart 2026., Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina), domaćin  [[Goran Vrhunc]]

53. Berislav Jurič&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://raport.ba/sa-berislavom-juricem-o-kulturi-knjizevnosti-i-novinarstvu|title=Sa Berislavom Juričem o kulturi, književnosti i novinarstvu}}&lt;/ref&gt; (22. april 2026., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]]&lt;/blockquote&gt;

== Posebni programi ==
U okviru Književnog kornera realizuju se i programi koji su posvećeni značajnim datumima i umjetnostima koje ne pripadaju književnosti. Do sada su realizovani sljedeći programmi ovoga tipa:

* Svjetski dan smijeha&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-u-znaku-svjetskog-dana-smijeha-ovki5|title=&quot;Književni korner&quot; u znaku Svjetskog dana smijeha|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Deset godina prvog bosanskohercegovačkog filmskog portala [[Filmofil.ba]]
* Veče poezije i šaha za [[Marko Vešović (književnik)|Vešović Marka]] (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/bascarsijske-noci-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-suwpx|title=Baščaršijske noći: Veče poezije i šaha za Vešović Marka|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/magazin/kultura/u-bkc-u-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/3307881/|title=U BKC-u 'Veče poezije i šaha za Vešović Marka'|last=Fokus.ba|date=18. 7. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/kultura/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-veceras-u-bkc-u-ks/|title=&quot;Veče poezije i šaha za Vešović Marka&quot; večeras u BKC-u KS|last=BiH|first=N1|date=18. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/|title=Veče poezije i šaha za Vešović Marka|last=Ljajić|first=Elvis|date=16. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Veče posvećemo [[Dževad Karahasan|Dževadu Karahasanu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/bosnjacki-institut-u-sarajevu-priprema-vece-posveceno-akademiku-dzevadu-krahasanu-jueob|title=Sarajevo: Veče posvećeno Dževadu Karahasanu|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bmeia.gv.at/bs/austrijska-ambasada-sarajevo/aktuelno/kalendar-kulturnih-zbivanja/detail/gedenkfeier-die-dem-grossen-schriftsteller-dzevad-karahasan-gewidmet-ist|title=Detail|last=Österreich|first=Außenministerium der Republik|website=www.bmeia.gv.at|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Sjećanje na [[Admiral Mahić|Admirala Mahića]] (2025)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/foto-sjecanje-na-admirala-mahica-uz-anegdote-price-i-pjesme-prijatelji-o-velikom-covjeku-pjesniku-putniku-i-boemu/#google_vignette|title=FOTO Sjećanje na Admirala Mahića uz anegdote, priče i pjesme: Prijatelji o velikom čovjeku, pjesniku, putniku i boemu|last=Emir|date=17. 1. 2025|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/galerija-collegium-artisticum-17-januara-sjecanje-na-admirala-mahica-ub2ue|title=Galerija Collegium Artisticum: 17. januara ''Sjećanje na Admirala Mahića''|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/kun/sjecanje-na-admirala-mahica-ovog-petka-u-collegium-artisticum-1012816/|title=''Sjećanje na Admirala Mahića'' ovog petka u Collegium artisticum|date=14. 1. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Svjetski dan poezije (2026)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://federalna.ba/svjetski-dan-poezije-u-sarajevu-poezija-kao-otpor-stvarnosti-hvxbd?fbclid=IwY2xjawQtwexleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe9RJG7vZhM5X3wexMCJ569F0JlCAzqLxuGJdfPzdsBWDN2QRMJJ2kLIDarX4_aem_X__zcCjbd5EX1Lo2ZJT5Iw|title=Svjetski dan poezije u Sarajevu: Poezija kao otpor stvarnosti|access-date=|publisher=Federalna.ba}}&lt;/ref&gt;

== Promocije knjiga ==
Kao način popularizovanja književnosti, u okviru Književnog kornera organizuju se i promocije knjiga domaćih i stranih autora.

* Promocija knjige Kenana Kundalića &quot;Nedostojanstvenost smrti&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/foto-promocija-knjige-nedostojanstvenost-smrti-kenana-kundalica-u-sarajevu/|title=FOTO: Promocija knjige &quot;Nedostojanstvenost smrti&quot; Kenana Kundalića u Sarajevu|last=zenicablog|date=28. 11. 2024|website=Zenicablog|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige Silivia Montija &quot;L’idroporto del Lido di Ostia: Carlo Del Prete&quot; 
* Promocija knjige Anesa Oručevića &quot;Dinamika cvjetanja&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/predstavljena-knjiga-poezije-dinamika-cvjetanja-anesa-orucevica-e7man|title=Predstavljena knjiga poezije 'Dinamika cvjetanja' Anesa Oručevića|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige Gorana Vrhunca &quot;Prazno u pucanj&quot;
* Promocija knjige Ranke Eisenhauer &quot;Zov i okovi domovine&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/razno/promocija-dvojezicne-knjige-zov-i-okovi-domovine-u-mostaru/525336|title=Promocija dvojezične knjige ''Zov i okovi domovine'' u Mostaru|website=Bljesak}}&lt;/ref&gt;
* Promocija romana &quot;Čudotvorna Gospa Olovska&quot; autorice Amre Olovčić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|title=Promocija knjige “Čudotvorna Gospa Olovska” Amre Olovčić|website=Portal Bosnistika|access-date=13. 11. 2025|archive-date=7. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251207035210/https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige “Kratke priče o pokušajima izbavljenja” Emine Đelilović-Kevrić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tacno.net/promocija-knjige-emine-delilovic-kevric-kratke-price-o-pokusajima-izbavljenja/|title=Promocija knjige Emine Đelilović-Kevrić “Kratke priče o pokušajima izbavljenja”|website=Tačno.net|publisher=Udruženje “Centar za kritičko mišljenje”}}&lt;/ref&gt;
* Promocija zbirke poezije &quot;Kćeri Abdulahova&quot; Mirzete Memišević Hodžić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/veceras-u-sarajevu-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/622534?fbclid=IwY2xjawPdy0BleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeje0Vo5au_4VqyDiCHW3Zr3sJpz70eku9SaCUl7V-I6xydSbzYw-nW9TJoJI_aem_cQWs9WF6fO5d7MiHnJlaHQ|title=Večeras u Sarajevu promocija knjige &quot;Kćeri Abdulahova&quot; Mirzete Memišević Hodžić|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/01/15/najava-dogadjaja-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy4tleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEet5UCvo26yd_VYUTxFKDUixcU01xHETv4BrWfzBcOWl5zD-0d0J83IoUSDS0_aem_ISS-PI5x6LylxyELS6Vnkw|title=Najava događaja: Promocija knjige “Kćeri Abdulahova” Mirzete Memišević Hodžić|website=Bosnistika}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbl.ba/poezija-kao-dom-i-dijalog-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy8xleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeyTA86nJk1JjgwC36C1GB34r5poNPuucePWu75vESvXyJLo18E4tGiIPxBbE_aem_mxQDs9Re8h-r7n2ueDYZUg|title=Poezija kao dom i dijalog: Promocija knjige KĆERI ABDULAHOVA Mirzete Memišević Hodžić|date=|website=FBL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/odrzana-promocija-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic-rolektoster-emocija/622705?fbclid=IwY2xjawPe-phleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeOUSuIeQ95yKtN3_Eq9ATHDKIuvywAxhuMuIyCYHRDDxMZOBQ_N-jiF7yqNQ_aem_xbB3Pk1FW-JXyTwY7kBrcQ|title=Održana promocija &quot;Kćeri Abdulahova&quot; Mirzete Memišević Hodžić: Rolektoster emocija|website=RADIO SARAJEVO}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige &quot;Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni&quot; [[Emir O. Filipović|Emira O. Filipovića]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://historiografija.hr/?p=52651|title=Promocija knjige Emira O. Filipovića “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” u Sarajevu|work=Historiografija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://tacno.net/knjizevni-korner-vas-poziva-na-promociju-knjige-vitestvo-u-srednjovjekovnoj-bosni-autora-emira-o-filipovica/|title=Književni korner vas poziva na promociju knjige “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” autora Emira O. Filipovića|work=Tačno.net}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjge [[Uglješa Kesić|Uglješe Kesića]] “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne”&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/06/09/promocija-knjige-bosansko-kraljevstvo-bajke-o-vladarima-bosne-ugljese-kesica/|title=Promocija knjige “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne” Uglješe Kesića|date=9. 6. 2026|website=Bosnistika|language=bs-BA|access-date=10. 6. 2026|archive-date=10. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260610131219/https://bosnistika.ba/index.php/2026/06/09/promocija-knjige-bosansko-kraljevstvo-bajke-o-vladarima-bosne-ugljese-kesica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige Minke Vunić - Velić &quot;Vučko brani Sarajevo&quot;
* Promocija romana [[Elvedin Nezirović|Elvedina Nezirovića]] &quot;Sandro&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/muzikafilmlektira/promovisan-roman-sandro-elvedina-nezirovica/651474|title=Promovisan roman Sandro' Elvedina Nezirovića: Priča o generaciji čije je odrastanje prekinuto ratom|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/23578/|title=U srijedu u Sarajevu promocija romana “Sandro” Elvedina Nezirovića|website=Odgovor}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/kultura/roman-sandro-elvedina-nezirovica-bit-ce-predstavljen-u-sarajevu/575469|title=Roman „Sandro“ Elvedina Nezirovića bit će predstavljen u Sarajevu|website=Bljesak info}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/502992/knjiga_koja_pamti_mostar_kakav_je_bio_sandro_elvedina_nezirovica_bit_ce_predstavljen_u_sarajevu.html|title=KNJIGA KOJA PAMTI MOSTAR KAKAV JE BIO: &quot;Sandro&quot; Elvedina Nezirovića bit će predstavljen u Sarajevu|website=Slobodna Bosna}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://efm.ba/promocija-romana-sandro-elvedina-nezirovica/|title=Promocija romana „Sandro“ Elvedina Nezirovića|website=EFM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/amp/metromahala/kultura/nub-bih-knjizevni-korner-razgovor-o-romanu-sandro/651214|title=NUB BiH i Književni korner pozivaju na razgovor o romanu 'Sandro' Elvedina Nezirovića|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbl.ba/promocija-romana-sandro/|title=Promocija romana SANDRO Elvedina Nezirovića u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH|website=FBL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dertmusic.com/sandro-elvedina-nezirovica-prica-o-prijateljstvu-mostaru-i-sjecanjima-koja-ne-prestaje-nositi-vrijeme/|title=„SANDRO“ ELVEDINA NEZIROVIĆA: PRIČA O PRIJATELJSTVU, MOSTARU I SJEĆANJIMA KOJA NE PRESTAJE NOSITI VRIJEME|website=DERT MUSIC}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kultura u Sarajevu]]</text>
      <sha1>st6v4flv99qcalypfgwsysftp64emre</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agencija za istraživanje i dokumentaciju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527786</id>
    <revision>
      <id>3923716</id>
      <parentid>3896052</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9160" sha1="fbo5xexw1sdd3jwdm311ydpgjr69ca4" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| naziv           = Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju
| izvorni_naziv   = Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju
| skraćenica      = AID
| logotip         = 
| sjedište        = [[Sarajevo]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| utemeljeno      = {{Datum otvaranja|1996|05|27}}
| raspušteno      = {{Datum zatvaranja|2004|06|01}}
| prethodnik      = [[Službe državne bezbjednosti Republike Bosne i Hercegovine|Službe državne bezbjednosti RBiH]] (SDB)
| nasljednik      = [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija BiH]] (OSA)
| pravni_status   = Ukinuta
| nadležnost      = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] (1996–1997); [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] (1997–2004)
| čelnik_titula   = Direktor
| čelnik_ime      = Kemal Ademović
| roditeljsko_tijelo = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
| budžet          = 
| web_sajt        = 
| napomene        = Obavještajna služba Federacije BiH
}}
'''Agencija za istraživanje i dokumentaciju''' (skr. '''AID''') je bila civilna obavještajna služba koja je djelovala pod vlašću predvođenom Bošnjacima u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] (kasnije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]) tokom i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995).

Uspostavljena od strane Parlamentarne skupštine u maju 1996,&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;/&gt; preuzela je osoblje, imovinu i evidenciju bivše službe državne bezbjednosti i nacionalnog biroa Interpola.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; AID je funkcionirao kao obavještajna organizacija Federacije BiH sve dok formalno nije ukinuta 2004.&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot;/&gt;

Agencija je značajna kao obavještajna služba iz ratnog perioda s većinskim bošnjačkim sastavom, te kao prethodnik moderne državne [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-OBA)]]. Operacije i naslijeđe AID-a bili su predmet kontroverzi, uključujući navode o političkoj pristranosti i umiješanosti u poslijeratne ilegalne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR&quot;/&gt;

== Historija ==
=== Osnivanje ===
AID je formalno stvorena kao zamjena za bošnjački sigurnosni aparat iz ratnog perioda. U maju 1996, Parlament Republike Bosne i Hercegovine donio je zakon kojim je uspostavljena Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju. Ovim zakonom, AID je preuzeo dužnosti bivše Službe državne bezbjednosti i centralnog biroa BiH INTERPOL-a.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Njeno sjedište bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]], s regionalnim odjeljenjima u većim gradovima širom Bosne. Direktor AID-a je izvještavao [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], pod autoritetom Vlade RBiH.

=== Ratne i poslijeratne operacije ===
Tokom Rata u Bosni (1992–1995), obavještajne funkcije obavljale su različite paralelne bošnjačke strukture. Prethodničke organizacije AID-a bile su usklađene s vodećom bošnjačkom političkom strankom (SDA) i navodno su djelovale dijelom kao stranačke sigurnosne snage.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Međunarodni posmatrači kasnije su opisali AID kao agenciju koja je preuzimala kvazi-policijske uloge, suprotno zapadnim praksama razdvajanja policijskih i obavještajnih funkcija.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot;/&gt; U jednom izvještaju za štampu iz 1997, bivši službenik AID-a opisao je ratnu agenciju kao &quot;čisto muslimansku organizaciju u službi SDA&quot; stranke, navodeći da mu je naređeno da fabrikuje dokaze protiv oficira bosanskih Hrvata.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;

Gotovo deceniju nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] (1995), AID je djelovala uporedo s [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijskom]] službom nacionalne sigurnosti (SNS) usklađenom s Hrvatima i Službom državne bezbjednosti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (SDB-RS). Njena zaduženja su uključivala unutrašnju sigurnost, kontraobavještajni rad i dokumentiranje ratnih zločina i prijetnji pobunama.

=== Raspuštanje i nasljeđivanje ===
Do ranih 2000-ih, međunarodna zajednica i bosansko rukovodstvo složili su se da je održavanje odvojenih obavještajnih službi na nivou entiteta neodrživo. U decembru 2003, [[Ured visokog predstavnika|Visoki predstavnik (OHR)]] najavio je planove za konsolidaciju službi Federacije i RS-a u jedinstvenu državnu agenciju.&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot; /&gt; Dana 22. marta 2004, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;/&gt;

Nova Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA-OBA BIH) zvanično je počela s radom 1. juna 2004.&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;/&gt; Po zakonu, OSA-OBA je dobila ekskluzivnu nadležnost nad civilnim obavještajnim radom u cijeloj BiH, a drugim agencijama na nivou entiteta (uključujući AID) izričito je zabranjeno dalje djelovanje.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Tako je AID formalno ukinuta 1. juna 2004, a njeno osoblje i resursi apsorbirani su u državnu agenciju.

== Kontroverze i kritike ==
Mandat i operacije AID-a često su kritikovani od strane domaćih i međunarodnih posmatrača. Već 1997, novoformirana Vlada Federacije iznijela je pravne prigovore. Predsjednik Federacije javno je osudio osnivanje AID-a kao &quot;flagrantno kršenje Ustava&quot; Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Kritičari su primijetili da je direktor AID-a izvještavao direktno bošnjačkog člana kolektivnog predsjedništva, što je izazvalo zabrinutost zbog etničke pristranosti i nedostatka parlamentarnog nadzora.

AID je također povezivana s raznim zloupotrebama i skandalima. Sredinom 1996, navodno su dva agenta AID-a i dva pripadnika specijalne policijske jedinice oteli, ispitali i mučili jednog operativca AID-a.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Taj operativac je preživio i kasnije postao zaštićeni svjedok u međunarodnoj istrazi ratnih zločina. Godine 1997, bivši šef odreda AID-a dezertirao je i javno optužio agenciju za fabrikovanje dokaza protiv hrvatskih zvaničnika.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;

Još jedna kontroverza uključivala je postupanje AID-a s islamističkim borcima. Godine 2002, agent AID-a (Munib Zahiragić) optužen je za navodno odavanje obavještajnih podataka AID-a o stranim mudžahedinima humanitarnoj organizaciji (BIF) koju su SAD kasnije optužile za finansiranje terorizma.&lt;ref name=&quot;IWPR&quot; /&gt;

Konačno, sam proces reforme obavještajne službe naglasio je kritike AID-a. Sredinom 2004, bosanska komisija izvijestila je da je spajanje AID-a u državnu agenciju prekršilo zakonske procedure, ostavljajući brojne bivše zaposlenike AID-a s nejasnim statusom.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot; /&gt; Komisija je utvrdila da je prekršen zakon koji reguliše obavještajne službe tokom odabira osoblja za novu agenciju, što je naglasilo dugotrajne pravne i političke sporove oko ukidanja AID-a.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot; /&gt;

== Direktori ==
[[Kemal Ademović]] je služio kao direktor AID-a tokom ranog poslijeratnog perioda. U savremenim medijima se navodi kao &quot;bivši šef AID-a&quot;.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2006&quot;/&gt; Ademović je kasnije ušao u politiku; od 2023. služi u državnom zakonodavnom tijelu.

== Također pogledajte ==
* [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine]]
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA)]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;&gt;{{cite journal |last=Ćutahija |first=Fahrudin |title=Reforma sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini |journal=Zbornik Radova |date=2008 |pages=287–304 |url=https://hrcak.srce.hr/file/28776 |access-date=13. 11. 2025 |language=bs |archive-date=15. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240915073509/https://hrcak.srce.hr/file/28776 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Appointing a Supervisor for Intelligence Reform |url=https://www.ohr.int/decision-appointing-a-supervisor-for-intelligence-reform/?print=pdf |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=22. 3. 2004 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;IWPR&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Agent to Stand Trial |url=https://iwpr.net/global-voices/bosnia-agent-stand-trial |publisher=Institute for War and Peace Reporting (IWPR) |date=28. 2. 2002 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot;&gt;{{cite web |title=OHR BiH Media Round-up, 12/2/2004 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bih-media-round-up-1222004/ |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=12. 2. 2004 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;&gt;{{cite web |title=Establishment - OSA-OBA BIH |url=https://www.osa-oba.gov.ba/nase.html |publisher=Intelligence-Security Agency of BiH (OSA-OBA) |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2006&quot;&gt;{{cite web |title=OHR BiH Media Round-up, 19/7/2006 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bih-media-round-up-1972006/ |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=19. 7. 2006 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Agencije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1996.]]</text>
      <sha1>fbo5xexw1sdd3jwdm311ydpgjr69ca4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fesad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531420</id>
    <revision>
      <id>3923855</id>
      <parentid>3896723</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T10:25:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7160" sha1="d7406jlw4rofvql9vwjyscm9xelbdfd" xml:space="preserve">{{Fikh}}

'''Fesad''' ({{Jez-ar|فساد}}), ili fasad, je [[Arapski jezik|arapska]] riječ koja znači 'trulež', 'korupcija' ili 'izopačenost'.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Hans Wehr, J. Milton Cowan| year=1976 | title=A Dictionary of Modern Written Arabic|url=https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3|url-access=registration|publisher=Spoken Language Services|edition=3rd|page=[https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3/page/712 712]}}&lt;/ref&gt; U islamskom kontekstu, može se odnositi na &quot;širenje korupcije na Zemlji&quot; ili &quot;širenje nereda u muslimanskoj zemlji&quot;,&lt;ref&gt;Oliver Leaman (2013), Controversies in Contemporary Islam, Routledge, {{ISBN|978-0415676137}}, Chapter 9&lt;/ref&gt; moralnu korupciju protiv Allaha,&lt;ref&gt;Oliver Leaman (2009), Islamic Philosophy, {{ISBN|978-0745645988}}, pp. 140-141&lt;/ref&gt; ili narušavanje javnog mira.&lt;ref&gt;Muhammad in History, Thought, and Culture, Editors: Coeli Fitzpatrick and Adam Hani Walker, {{ISBN|978-1610691772}}, p. 59&lt;/ref&gt;

Širenje fesada je glavna tema u [[Kur'an]]u, a taj pojam se često suprotstavlja izrazu [[islah]] (&quot;ispravljanje stvari&quot;).&lt;ref name=study-quran-2-11&gt;{{Cite book|author1=Nasr, Seyyed Hossein |author2=Dagli, Caner K. |author3=Dakake, Maria Massi |author4=Lumbard, Joseph E.B. |author5=Rustom, Mohammed. | year=2015 | title=The Study Quran: A New Translation and Commentary |publisher=HarperCollins (Kindle edition)|page=Loc. 3292 (Commentary to 2:11-12)}}&lt;/ref&gt; Klasični kur'anski komentatori su obično tumačili &quot;korupciju na zemlji&quot; kao otvorenu neposlušnost protiv [[Bog]]a ili njene posljedice.&lt;ref name=study-quran-2-11/&gt; U određenim kontekstima, klasični pravnici su to shvatali kao pravnu kategoriju [[Hirab]]a, koja obuhvata oružani napad, silovanje i ubistvo.&lt;ref name=study-quran-5-33/&gt; Neki savremeni muslimani smatraju da je uništavanje prirodnog okoliša jedno od centralnih značenja ajeta koji se odnose na fesad.&lt;ref name=study-quran-2-11/&gt;

Termin se koristi u pravnim zakonima Islamske Republike [[Pakistan]] i Islamske Republike [[Iran]]. U Iranu, zakoni koji se na njega pozivaju korišteni su za krivično gonjenje ili prijetnje političkim opozicionim ličnostima.

== U islamskim spisima ==
== Kur'an ==
Širenje fesada je glavna tema u Kur'anu, a pojam se često suprotstavlja izrazu islah (&quot;ispravljanje stvari&quot;).&lt;ref name=study-quran-2-11/&gt;

Termini izvedeni iz glagolskog korijena f-s-d pojavljuju se u brojnim kur'anskim ajetima. Glagol afsad (izazvati fesad) pojavljuje se, na primjer, u poglavlju 2 ([[El-Bekare|El-Bekara]]), [[ajet]]i 11-12,

{{Citat|Kada im se kaže: &quot;Ne remetite red na Zemlji!&quot; – odgovaraju: &quot;Mi samo red uspostavljamo!&quot; Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opažaju.

Sura [[El-Bekare]], ajeti 11-12.
}}

Klasični kur'anski komentatori obično su tumačili širenje &quot;korupcije na zemlji&quot; ili &quot;nereda na zemlji&quot; kao otvorenu neposlušnost Bogu ili njenu posljedicu.&lt;ref name=study-quran-2-11/&gt; Neki savremeni muslimani smatraju da je uništavanje prirodnog okoliša jedno od centralnih značenja ovih ajeta.&lt;ref name=study-quran-2-11/&gt;

U 5. poglavlju (El-Ma'ida) Kur'ana, 33. ajet sadrži izraz &quot;činiti nered na zemlji&quot; (yas'awna fi-l-ardi fasadan):

{{Citat|Kazna za one koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju. To im je poniženje na ovome svijetu, a na onome svijetu čeka ih patnja velika

Sura [[El-Ma'ide]], ajet 33.
}}

Opseg ovog ajeta većina klasičnih komentatora ograničila je na oružane zločine koji spadaju u pravnu kategoriju Hiraba, koja obuhvata oružanu pljačku, napad (uključujući silovanje) i ubistvo, posebno nevinih putnika na putu.&lt;ref name=study-quran-5-33&gt;{{Cite book|author1=Nasr, Seyyed Hossein |author2=Dagli, Caner K. |author3=Dakake, Maria Massi |author4=Lumbard, Joseph E.B. |author5=Rustom, Mohammed. | year=2015 | title=The Study Quran: A New Translation and Commentary |publisher=HarperCollins (Kindle edition)|page=Loc. 15198 (Commentary to 5:33)}}&lt;/ref&gt; &quot;Mala manjina&quot; smatrala je da se ovaj ajet odnosi na otpadnike općenito.&lt;ref name=study-quran-5-33/&gt; Ovaj ajet slijedi ajete 26-31 koji se odnose na događaj u kojem je [[Kabil]] (Kain), sin [[Adem]]ov, ubio svog brata [[Habil]]a (Abela).&lt;ref&gt;{{citation|title=Atlas al Quran|url=https://books.google.com/books?id=8BziirH6UKMC&amp;q=qabil+and+habil&amp;pg=PA24| first=Shawqi  |last=Abu Khalil|year=2003|publisher=Dar us Salam |isbn=9960-897-54-0|page=24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|title=Tafsir ibn Kathir|url=https://books.google.com/books?id=jzdFxlrRoCQC&amp;q=qabil+and+habil&amp;pg=PA150| first=Safiur |last=Rahman Al Mubarakpuri |year=2003|publisher=Dar us Salam |page=150|isbn = 9789960892740}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|koji krše već čvrsto prihvaćenu obavezu prema Allahu i prekidaju ono što je Allah naredio da se održava, i prave nered na Zemlji; oni će nastradati.

Sura [[El-Bekare]], ajet 27
}}

Riječ &quot;gubitnici&quot; označava biti lišen nečega, a može značiti i &quot;biti izgubljen&quot;, u smislu gubitka puta ili sebe.&lt;ref&gt;{{Cite book|author1=Nasr, Seyyed Hossein |author2=Dagli, Caner K. |author3=Dakake, Maria Massi |author4=Lumbard, Joseph E.B. |author5=Rustom, Mohammed. | year=2015 | title=The Study Quran: A New Translation and Commentary |publisher=HarperCollins (Kindle edition)|page=Loc. 3451 (Commentary to 2:27)}}&lt;/ref&gt;

== Hadisi ==
Nered ima široko značenje u [[Buharijin &quot;Sahih&quot;|Buharijinovom &quot;Sahihu&quot;]] i drugim islamskim tekstovima.&lt;ref name=fahmed/&gt;

Prekid veza s muslimanskom rodbinom i srodnicima navodi se kao oblik fasada u 73. knjizi Sahih Buharija,&lt;ref name=fahmed&gt;Fethi Ahmed (2005), The Dilemma of Corruption in Southeast Asia, University Malaya Press, {{ISBN|978-983100-2643}}, pp 25-28&lt;/ref&gt;

{{Citat|Poslanik je rekao: &quot;Allah je stvorio stvorenja, a kada je završio sa svojim stvorenjima, Er-Rahm (utroba) je rekao: &quot;(O Allahu) na ovom mjestu tražim utočište kod Tebe od svih onih koji prekidaju veze rodbine i srodstva. Allah je rekao: 'Da, zar nećeš biti zadovoljan što ću održavati dobre odnose s onim ko će održavati dobre odnose s tobom, a prekinut ću odnose s onim ko će prekinuti odnose s tobom.' Dodao je Allahov Poslanik. &quot;Pročitajte (u Kur'anu) ako želite, Allahove riječi: 'Zar i vi ne biste, kada biste se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali!' (Sura Muhammed, poglavlje 47: ajet 22)' – Sahih el-Buhari, 8:73:16
}}

Lopovi koji su ubili pastira i počinili druge zločine kažnjeni su smrću. [[Buharijin &quot;Sahih&quot;|Buhari]]:5727

Ebu Davudov Sunen, u 38.4359, navodi da je kazna za fasad objavljena za mnogobošce.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.islamfrominside.com/Pages/Tafsir/Tafsir(5_33).html Tefsir Sura 5, Ajet 33] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260316054518/http://www.islamfrominside.com/Pages/Tafsir/Tafsir(5_33).html |date=16. 3. 2026 }}: Analiza Kur'anskih ajeta.

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Šerijatska pravna terminologija]]
[[Kategorija:Arapske riječi i fraze u šerijatu]]
[[Kategorija:Islam i smrtna kazna]]</text>
      <sha1>d7406jlw4rofvql9vwjyscm9xelbdfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adam i Eva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531522</id>
    <revision>
      <id>3923712</id>
      <parentid>3891765</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:26:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15012" sha1="2aoiuhqynp3uxrrqefu1sreaxniomo4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Peter Paul Rubens - Adam and Eve, after Titian, between 1628 and 1629.jpg|mini|''[[Pad čovjeka (Rubens)|Pad čovjeka]]'', [[Peter Paul Rubens]], 1628–29]]

'''Adam i Eva''', prema [[Mitovi o stvaranju|mitu o stvaranju]]{{refn|group=A|''Mit'' u ovom slučaju ne znači lažnu priču, već tradicionalnu priču koja utjelovljuje vjerovanje u vezi s nekom činjenicom ili fenomenom iskustva, i u kojoj su često personificirane sile prirode i duše; sveta naracija o Bogu, heroju, porijeklu svijeta ili naroda itd.}} [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Womack|first=Mari|title=Symbols and Meaning: A Concise Introduction|year=2005|publisher=Altamira Press|location=Walnut Creek ... [et al.]|isbn=978-0759103221|page=81|url=https://books.google.com/books?id=MQi5x7_-eksC&amp;pg=PA81|access-date=16. 8. 2013|quote=Creation myths are symbolic stories describing how the universe and its inhabitants came to be. Creation myths develop through oral traditions and therefore typically have multiple versions.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Leeming|first1=David|title=Creation Myths of the World: Parts I-II|url=https://archive.org/details/creationmythsofw0002leem|url-access=limited|date=2010|page=303}}&lt;/ref&gt; bili su prvi [[muškarac]] i [[žena]]. Oni su ključni za vjerovanje da je [[čovječanstvo]] u suštini jedna porodica, u kojoj svi potiču od jednog para prvobitnih predaka.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Azyumardi |last=Azra |author-link=Azyumardi Azra |title=The Meeting of Civilizations: Muslim, Christian, and Jewish |url=https://books.google.com/books?id=u3ElL1ThT6AC&amp;q=the+meeting+of+civilizations |chapter=Chapter 14. Trialogue of Abrahamic Faiths: Towards an Alliance of Civilizations |chapter-url=https://books.google.com/books?id=o6YuXfFUwBgC&amp;pg=PA220 |pages=220–229 |location=[[Eastbourne]] |publisher=Sussex Academic Press |year=2009 |editor=Ma'oz, Moshe |isbn=978-1-845-19395-9}}&lt;/ref&gt; Oni također pružaju osnovu za doktrine o [[Pad čovjeka|padu čovjeka]] i [[Istočni grijeh|prvobitnom grijehu]], što su važna vjerovanja u [[Kršćanstvo|kršćanstvu]], u što [[judaizam]] ili [[islam]] ne vjeruju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Kolatch |last=Alfred J. |author-link=Alfred J. Kolatch |title=The Second Jewish Book of Why |url=https://archive.org/details/secondjewishbook00kola/page/ |location=New York City |publisher=Jonathan David Publishers |year=1985 |edition=2nd, revised |page=[https://archive.org/details/secondjewishbook00kola/page/ &lt;!-- quote=&quot;While there were some Jewish teachers in Talmudic times who believed that death was a punishment brought upon mankind on account of Adam's sin, the dominant view by far was that man sins because he is not a perfect being, and not, as Christianity teaches, because he is inherently sinful.&quot;. --&gt; 64] |isbn=978-0-824-60305-2 }} Excerpt in [https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/Original_Sin.html Judaism's Rejection Of Original Sin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161205235012/http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/Original_Sin.html |date=5. 12. 2016 }}.&lt;/ref&gt;

U [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] [[Tanah|hebrejske Biblije]], od prvog do petog poglavlja, postoje dvije naracije o stvaranju s dvije različite perspektive. U prvoj, Adam i Eva nisu imenovani. Umjesto toga, [[Bog]] je stvorio čovječanstvo na Božju sliku i naredio im da se množe i da budu upravitelji svega ostalog što je Bog stvorio. U drugoj naraciji, Bog stvara [[Adam]]a od praha i smješta ga u [[Eden|Rajski vrt]]. Adamu je rečeno da može slobodno jesti sa svih stabala u vrtu, osim sa [[Stablo spoznaje dobra i zla|stabla spoznaje dobra i zla]]. Nakon toga, [[Eva]] je stvorena od jednog od Adamovih rebara da mu bude pratilja. Oni su nevini i ne stide se svoje golotinje. Međutim, [[Zmija u Bibliji|zmija]] uvjerava Evu da jede plod sa zabranjenog drveta, a ona daje dio ploda Adamu. Ovi činovi im ne samo daju dodatno znanje, već im daju i sposobnost da prizovu negativne i destruktivne koncepte poput srama i zla. Bog kasnije proklinje zmiju i zemlju. Bog proročki govori ženi i muškarcu kakve će biti posljedice njihovog grijeha neposlušnosti. Zatim ih progoni iz Edenskog vrta.

Ni Adam ni Eva se ne spominju nigdje drugdje u hebrejskim spisima osim jednog popisa Adama u genealogiji u [[Prva i druga knjiga Ljetopisa|Prvoj knjizi Ljetopisa]] 1:1,[5] što sugeriše da, iako je njihova priča postala prefiks jevrejskoj priči, ima malo zajedničkog s njom.{{sfn|Enns|2012|p=84}} Mit je doživio opsežnu razradu u kasnijim abrahamskim tradicijama, a moderni biblijski naučnici su ga opsežno analizirali. Tumačenja i vjerovanja u vezi s Adamom i Evom i pričom koja se vrti oko njih razlikuju se među religijama i sektama; na primjer, islamska verzija priče tvrdi da su Adam i Eva bili podjednako odgovorni za svoje grijehe oholosti, umjesto da je Eva bila prva koja je pogriješila. Priča o Adamu i Evi često se prikazuje u umjetnosti i imala je važan utjecaj na književnost i poeziju.

== U Islamu ==
U islamu, Adem ({{Jez-ar|آدم}}), čija je uloga otac čovječanstva, smatra se poštovanjem od strane muslimana. Eva ({{Jez-ar|حواء}}) ​​je &quot;majka čovječanstva&quot;.&lt;ref&gt;''Historical Dictionary of Prophets in Islam and Judaism'', Wheeler, &quot;Adam and Eve&quot;&lt;/ref&gt; Stvaranje Adama i Eve spominje se u [[Kur'an]]u, iako različiti kur'anski tumači daju različita mišljenja o samoj priči o stvaranju (Kur'an, [[Sura]] [[en-Nisa]], ajet 1).&lt;ref&gt;{{Cite quran|4|1|s=ns}}:''O mankind! Be dutiful to your Lord, Who created you from a single person (Adam), and from him (Adam) He created his wife [[Eve (Islam)|Hawwa (Eve)]], and from them both He created many men and women;''&lt;/ref&gt;

U [[Tefsir el-Kumija|el-Kumijevom tefsiru]] o Rajskom vrtu, takvo mjesto nije bilo u potpunosti zemaljsko. Prema Kur'anu, i Adam i Eva su jeli zabranjeno voće u [[Džennet|Raju]]. Kao rezultat toga, oboje su poslani na Zemlju kao Božji namjesnici. Svaka osoba je poslana na planinski vrh: Adam na el-Safe, a Eva na el-Marvah. U ovoj islamskoj tradiciji, Adam je plakao 40 dana dok se nije pokajao, nakon čega je Bog poslao Crni kamen, podučavajući ga [[hadž]]u. Prema hadisu, Adam i Eva su se ponovo ujedinili u ravnici [[Arefat]], blizu [[Meka|Meke]].&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=nNQ_3aRdHPYC&amp;q=adam+and+eve+mecca&amp;pg=PA85 |title=Mecca and Eden: Ritual, Relics, and Territory in Islam – Brannon M. Wheeler – Google Books |date= juli 2006|access-date=17. 2. 2014|isbn=9780226888040 |last1=Wheeler |first1=Brannon | page=85|publisher=University of Chicago Press }}&lt;/ref&gt; Imali su više djece, posebno [[Kabil i Habil|Kabila i Habila]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=al-Tabari|title=The History of al-Tabari|year=1989|publisher=State University of New York Press|location=New York|isbn=0-88706-562-7|page=259}}&lt;/ref&gt; Postoji i legenda o mlađem sinu, po imenu Rokail, koji je stvorio palatu i grobnicu s autonomnim statuama koje su živjele živote ljudi tako realistično da su bile zamijenjene za one koji imaju duše.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Godwin |first1=William |title=Lives of the Necromancers |date=1876 |publisher=Chatto and Windus |pages=[https://archive.org/details/livesnecromance04godwgoog/page/n135 112]–113 |url=https://archive.org/details/livesnecromance04godwgoog |access-date=29. 1. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Koncept &quot;prvobitnog grijeha&quot; ne postoji u islamu jer je, prema islamu, Adamu i Evi Bog oprostio. Kada je Bog naredio anđelima da se poklone Adamu, [[Iblis]] je upitao: &quot;Zašto bih se trebao pokloniti čovjeku? Ja sam napravljen od čiste vatre, a on je napravljen od zemlje.&quot;&lt;ref name=&quot;Cite quran|7|12|s=ns&quot;&gt;{{Cite quran|7|12|s=ns}}&lt;/ref&gt; Liberalni pokreti unutar islama smatrali su Božju naredbu anđelima da se poklone pred Adamom uzvišenjem čovječanstva i sredstvom podrške ljudskim pravima; Drugi to smatraju činom pokazivanja Adamu da će najveći neprijatelj ljudi na Zemlji biti njihov ego.&lt;ref&gt;[[Javed Ahmed Ghamidi]], ''Mizan''. Lahore: Dar al-Ishraq, 2001&lt;/ref&gt;

U svahili književnosti, Eva je jela sa zabranjenog drveta, što je uzrokovalo njeno protjerivanje, nakon što ju je Iblis iskušao. Nakon toga, Adam herojski jede zabranjeno voće kako bi slijedio Evu i zaštitio je na Zemlji.&lt;ref&gt;John Renard ''Islam and the Heroic Image: Themes in Literature and the Visual Arts'' Mercer University Press 1999 {{ISBN|9780865546400}} p. 122&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{refspisak|group=A}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Dodatna literatura ===
* Almond, Philip C. ''Adam and Eve in Seventeenth-Century Thought'' (Cambridge: Cambridge University Press, 1999, 2008)
* {{cite book
| last = Alter
| first = Robert
| author-link = Robert Alter
| title = The Five Books of Moses
| year = 2004
| publisher = W. W. Norton &amp; Company
| isbn = 978-0-393-33393-0
| url = https://books.google.com/books?id=ZcMhkJ8a708C&amp;q=he+Five+Books+of+Moses
}}
* [[Mahmoud M. Ayoub|Ayoub, Mahmoud]]. ''The Qur'an and its Interpreters'', SUNY: Albany, 1984
* {{cite book
| first1 = Joseph 
| last1 = Blenkinsopp
| title = Creation, Un-creation, Re-creation: A Discursive Commentary on Genesis 1–11
| url = https://books.google.com/books?id=B12qwOSMD20C
| date = 2011
| publisher = A&amp;C Black
| isbn = 978-0-567-37287-1
}}
* {{Cite book
| last = Carr
| first = David M.
| chapter = Genesis, Book of
| editor1-last = Freedman 
| editor1-first = David Noel
| editor1-link = David Noel Freedman
| editor2-last = Myers
| editor2-first = Allen C.
| title = Eerdmans Dictionary of the Bible
| publisher = Eerdmans
| year = 2000
| isbn = 9789053565032
| chapter-url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;pg=PA492
}}
* {{cite book|first=Peter|last=Enns|title=The Evolution of Adam: What the Bible Does and Doesn't Say about Human Origins|url=https://books.google.com/books?id=BNxeoqoTg-YC|year=2012|publisher=Baker Books|isbn=978-1-58743-315-3}}
* {{Cite book
|last = Galambush
|first = Julie
|chapter = Eve
|editor1-last = Freedman
|editor1-first = David Noel 
|editor2-last = Myers
|editor2-first = Allen C.
|title = Eerdmans Dictionary of the Bible
|publisher = Amsterdam University Press
|year = 2000
|chapter-url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;q=%22The+first+woman%2C+according+to+the+creation+account%22&amp;pg=PA436
|isbn = 9789053565032
}}
* {{cite book|first=Russell|last=Gmirkin|title=Berossus and Genesis, Manetho and Exodus: Hellenistic Histories and the Date of the Pentateuch|url=https://books.google.com/books?id=CKuoAwAAQBAJ|date=15. 5. 2006|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=978-0-567-13439-4}}
*{{Cite book |last1=Greenblatt|first1=Stephen| author-link = Stephen Greenblatt|title=The Rise and Fall of Adam and Eve|year=2017|publisher=W. W. Norton|location=New York|isbn=978-0-393-24080-1|title-link=The Rise and Fall of Adam and Eve}}
* {{Cite book
|last = Hearne
|first = Stephen Z.
|chapter = Adam
|editor1-last = Mills 
|editor1-first = Watson E. 
|editor2-last = Bullard
|editor2-first = Roger Aubrey
|title = Mercer Dictionary of the Bible
|publisher = Mercer University Press
|year = 1990
|chapter-url = https://books.google.com/books?id=goq0VWw9rGIC&amp;q=%22the+first+man+or+the+species+of+humankind%22&amp;pg=PA9
|isbn = 9780865543737
}}
* {{Cite book
|last = Hendel
|first = Ronald S
|chapter = Adam
|url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;q=Adam
|editor = David Noel Freedman
|title = Eerdmans Dictionary of the Bible
|publisher = Amsterdam University Press
|year = 2000
|isbn = 9789053565032
}}
* {{cite book 
|last=Kissling 
|first=Paul 
|title=Genesis, Volume 1 
|publisher=College Press 
|year=2004
|isbn=978-0899008752 
|url=https://books.google.com/books?id=lotBnvqdmeQC&amp;q=In+the+beginning&amp;pg=PP4 
}}
* {{cite book
| last = Kramer
| first = Samuel Noah
| title = The Sumerians: Their History, Culture, and Character
| publisher = University of Chicago Press
| year = 1963
| url = https://archive.org/details/sumerianstheirhi00samu
| url-access = registration
| isbn = 0-226-45238-7
}}
* {{cite book 
|last=Mathews 
|first=K. A. 
|title=Genesis 1–11:26 
|year=1996 
|publisher=[[B&amp;H Publishing Group]] 
|isbn=978-0805401011 
}}
* {{Cite book
|last = Mckenzie
|first = John L. 
|title = The Dictionary of the Bible
|publisher = Simon and Schuster
|year = 1995
|url = https://books.google.com/books?id=aE7EyQ_HQAMC&amp;q=%22the+usual+translation+of+the+word+as+a+proper+name%22%22is+an+error%22&amp;pg=PA12
|isbn = 9780684819136 
}}
* [[Brian O. Murdoch|Murdoch, Brian O.]] ''The Apocryphal Adam and Eve in Medieval Europe: Vernacular Translations and Adaptations of the Vita Adae et Evae''. Oxford University Press, 2009. {{ISBN|978-0-19-956414-9}}
* Patai, R. ''The Jewish Alchemists'', Princeton University Press, 1994.
* Rana &amp; Hugh. Fazale Rana and [[Hugh Ross (creationist)|Ross, Hugh]], ''Who Was Adam: A Creation Model Approach to the Origin of Man'', 2005, {{ISBN|1-57683-577-4}}
* {{cite book|first=John H.|last=Sailhamer|title=Introduction to Old Testament Theology: A Canonical Approach|url=https://books.google.com/books?id=pd59rFYRScwC|date=21. 12. 2010|publisher=Zondervan Academic|isbn=978-0-310-87721-9}}
* Sykes, Bryan. ''The Seven Daughters of Eve''

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Adam and Eve}}
* [https://www.loc.gov/exhibits/world/human.html Prva ljudska bića] ([[Kongresna biblioteka]])
* [http://ccat.sas.upenn.edu/~humm/Topics/Lilith/alphabet.html Priča o Lilith u &quot;Abecedi Ben Sire&quot;]
* [http://www.islamfrominside.com/Pages/Podcasts/Fall%20of%20Adam%20podcast.html Islamski pogled na Adamov pad (audio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211184409/http://www.islamfrominside.com/Pages/Podcasts/Fall%20of%20Adam%20podcast.html |date=11. 2. 2021 }}
* [http://www.adam-and-eve.org/ 98 klasičnih slika Adama i Eve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190103231448/http://adam-and-eve.org/ |date=3. 1. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20090224002549/http://wesley.nnu.edu/biblical_studies/noncanon/ot/pseudo/jubilee.htm Knjiga jubileja]
* [https://web.archive.org/web/20090826224852/http://www.paradoxplace.com/Church_Stuff/Christian_Themes/Adam_%26_Eve.htm Adam i Eva u srednjovjekovnim reljefima, kapitelima, freskama, krovnim ukrasima i mozaicima] Cynistory i fantamange Fincelanda
* [http://www.christianiconography.info/adamEve.html &quot;Adam and Eve&quot;] at the [http://www.christianiconography.info/ Kršćanska ikonografija] vebsajt
* [https://web.archive.org/web/20140512232106/http://fairytalechannel.org/2007_12_06_archive.html Prijevod ''Grimmove bajke'' br. 180, Evina nejednaka djeca, njemačka bajka o Adamu i Evi]
* [http://jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=527&amp;letter=E&amp;search=Eve Jevrejska Enciklopedija]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Adam i Eva]]
[[Kategorija:Likovi iz Biblije]]
[[Kategorija:Likovi iz Kur'ana]]
[[Kategorija:Likovi iz Knjige Postanka]]
[[Kategorija:Likovi iz Božanske komedije]]
[[Kategorija:Mitski preci]]
[[Kategorija:Mitski prvi ljudi]]
[[Kategorija:Mitovi o stvaranju]]</text>
      <sha1>2aoiuhqynp3uxrrqefu1sreaxniomo4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bayraktar TB3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531636</id>
    <revision>
      <id>3923787</id>
      <parentid>3890936</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T19:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19001" sha1="8c53zvz90tz5f5d1do4yaffpwvto58c" xml:space="preserve">{{Infokutija avion
| naziv           = Bayraktar TB3
| model           = TB3
| proizvođač      = [[Baykar]]
| slika           = Slika:Bayraktar TB3 on the runway of TCG Anadolu - 2.jpg
| opis slike      = Baykar Bayraktar TB3 na palubi [[TCG Anadolu|TCG ''Anadolu'']]
| designer        = 
| prvi let        = 27. oktobar 2023.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.aa.com.tr/tr/bilim-teknoloji/bayraktar-tb3-siha-cumhuriyetin-100-yilinda-gokyuzuyle-bulustu/3034654 | title=Bayraktar TB3 SİHA, Cumhuriyet'in 100. Yılında gökyüzüyle buluştu }}&lt;/ref&gt;
| prvi komercijalni let = 
| prekinut        = 
| status          = U službi
| glavni korisnik = [[Turske oružane snage]]
| više korisnika  = 
| produced        = 
| broj napravljeni = Nepoznat broj serijski proizvedenih + 4 prototipa
| cijena          = 
| varijante       = 
}}

'''Baykar Bayraktar TB3''' turska je [[palubni avion|palubna]] [[bespilotna borbena letjelica]] srednje visine i velike izdržljivosti koju proizvodi [[Baykar]]. Konstruirana je za kratko polijetanje i slijetanje te za djelovanje s brodskih paluba, uključujući [[TCG Anadolu|TCG ''Anadolu'']].&lt;ref name=&quot;savunmasanayist.com&quot;&gt;{{cite web |date=1. 4. 2021 |title=Bayraktar TB-3 SİHA'nın özellikleri paylaşıldı |url=https://www.savunmasanayist.com/bayraktar-tb3-siha-ozellikleri-paylasildi/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Savunma Sanayi ST |language=tr}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj ==
Selçuk Bayraktar prvi je put predstavio Bayraktar TB3 29. oktobra 2020. Tom prilikom naveo je da se za letjelicu ispituje domaći motor, vjerovatno [[TEI-PD170]] ili njegova izvedenica, koji bi trebao biti ugrađen i u [[Baykar Bayraktar Akıncı|Bayraktar Akıncı]].&lt;ref name=&quot;savunmasanayist.com&quot;/&gt;

Bayraktar je kasnije izjavio da se razvija letjelica jedinstvena u svojoj klasi, sposobna za polijetanje i slijetanje na nosač, sa sklopivim krilima i mogućnošću nošenja težeg naoružanja.&lt;ref name=&quot;savunmasanayist.com&quot;/&gt; Dana 21. jula 2021. Baykar je objavio prve računalno generirane prikaze TB3 raspoređenog na [[TCG Anadolu|TCG ''Anadolu'']], prvom turskom amfibijskom jurišnom brodu. Tada je navedeno i da će TB3 djelovati zajedno s mlaznom bespilotnom letjelicom [[Bayraktar Kızılelma]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Axe |first=David |title=Behold The Turkish Navy's Drone Aircraft Carrier |url=https://www.forbes.com/sites/davidaxe/2021/05/10/behold-the-turkish-navys-drone-aircraft-carrier/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Forbes |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2025. [[Indonezija]] je naručila 60 bespilotnih letjelica TB3.&lt;ref name=&quot;indo60&quot;&gt;{{cite news |date=14. 2. 2025 |title=Indonesia procures 60 Bayraktar TB3 drones |url=https://breakingdefense.com/2025/02/indonesia-procures-60-bayraktar-tb3-drones/ |work=Breaking Defense |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=TB3’ün ilk ihraç edileceği ülke Endonezya – Tolga Özbek |url=https://tolgaozbek.com/haberler/iha/tb3ten-endonezyaya-240-adet-ihrac-edilecek/ |access-date=11. 3. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=BAYKAR’dan büyük anlaşma: Endonezya’dan Bayraktar TB3 ve AKINCI siparişi |url=https://gdh.digital/baykardan-buyuk-anlasma-endonezyadan-bayraktar-tb3-ve-akinci-siparisi-146333 |access-date=11. 3. 2026 |website=gdh.digital |language=tr |archive-date=22. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250222024044/https://gdh.digital/baykardan-buyuk-anlasma-endonezyadan-bayraktar-tb3-ve-akinci-siparisi-146333 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Hronologija razvoja ===
* 27. mart 2023: prvi prototip TB3 prvi put je prikazan javnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |date=5. 9. 2021 |title=Bayraktar TB3 to perform maiden flight in 2022 |url=https://www.globaldefensecorp.com/2021/09/06/bayraktar-tb3-to-perform-maiden-flight-in-2022/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Global Defense Corp |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 13. oktobar 2023: uspješno je završen prvi test kretanja po pisti.&lt;ref&gt;{{cite web |access-date=11. 3. 2026 |archive-date=19. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231019102930/https://www.aa.com.tr/tr/gundem/bayraktar-tb3-ilk-kosu-testini-basariyla-tamamladi/3018047 |date=13. 10. 2023 |publisher=Anadolu Ajansı |title=Bayraktar TB3 ilk koşu testini başarıyla tamamladı |url=https://www.aa.com.tr/tr/gundem/bayraktar-tb3-ilk-kosu-testini-basariyla-tamamladi/3018047 |website=aa.com.tr |language=tr}}&lt;/ref&gt;
* 20. oktobar 2023: obavljen je početni test polijetanja i slijetanja pri velikim brzinama, pri kojem je letjelica nakratko odvojila točkove od tla bez punog uzlijetanja.&lt;ref&gt;{{cite web |access-date=11. 3. 2026 |archive-date=20. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020120822/https://www.hurriyet.com.tr/ekonomi/bayraktar-tb3ten-yeni-basari-teker-kesme-testinden-gecti-42348895 |date=20. 10. 2023 |publisher=Hürriyet |title=Bayraktar TB3'ten yeni başarı! Teker kesme testinden geçti |url=https://www.hurriyet.com.tr/ekonomi/bayraktar-tb3ten-yeni-basari-teker-kesme-testinden-gecti-42348895 |website=hurriyet.com.tr |language=tr}}&lt;/ref&gt;
* 27. oktobar 2023: ostvaren je prvi let, dva dana prije obilježavanja 100. godišnjice Republike Turske.&lt;ref name=&quot;prvilet&quot;&gt;{{cite web |access-date=11. 3. 2026 |archive-date=27. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231027131158/https://www.savunmasanayist.com/bayraktar-tb3ten-100uncu-yil-mujdesi/ |date=27. 10. 2023 |language=tr |publisher=Savunma Sanayi ST |title=Bayraktar TB3'ten 100'üncü yıl müjdesi |url=https://www.savunmasanayist.com/bayraktar-tb3ten-100uncu-yil-mujdesi/ |work=savunmasanayist.com}}&lt;/ref&gt;
* 11. novembar 2023: letjelica je prvi put letjela s uvučenim stajnim trapom.&lt;ref&gt;{{cite web |access-date=11. 3. 2026 |archive-date=11. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111194415/https://www.savunmasanayist.com/bayraktar-tb3te-bir-ilk-inis-takimlari-kapandi/ |date=11. 11. 2023 |language=tr |publisher=Savunma Sanayi ST |title=Bayraktar TB3'te bir ilk: İniş takımları kapandı |url=https://www.savunmasanayist.com/bayraktar-tb3te-bir-ilk-inis-takimlari-kapandi/ |work=savunmasanayist.com}}&lt;/ref&gt;
* 1. juni 2024: uspješno je izveden prvi test preko odskočne rampe na kopnu, projektirane da oponaša palubu broda ''Anadolu''.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ozberk |first=Tayfun |date=3. 6. 2024 |title=Bayraktar TB3 UAV performs first flight test using ski-jump |url=https://www.navalnews.com/naval-news/2024/06/bayraktar-tb3-uav-performs-first-flight-test-using-ski-jump/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Naval News |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 19. novembar 2024: TB3 je uspješno poletio s palube i sletio na palubu turskog amfibijskog jurišnog broda [[TCG Anadolu|TCG ''Anadolu'']].&lt;ref&gt;{{cite web |date=19. 11. 2024 |title=Dünyada ilk! Bayraktar TB3 TCG ANADOLU’ya indi ve kalktı |url=https://www.savunmasanayist.com/dunyada-ilk-bayraktar-tb3-tcg-anadoluya-indi-ve-kalkti/ |access-date=11. 3. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Trevithick |first=Joseph |date=19. 11. 2024 |title=TB3 Operates From Turkey’s ‘Drone Carrier’ Amphibious Assault Ship For The First Time |url=https://www.twz.com/air/tb3-drone-lands-takes-off-from-turkeys-drone-carrier-amphibious-assault-ship |access-date=11. 3. 2026 |website=The War Zone |language=en}}&lt;/ref&gt; Time je prvi put bespilotni avion s nepokretnim krilima te veličine i klase uspješno djelovao s [[Landing Helicopter Dock|LHD]] broda prenamijenjenog u [[nosač dronova]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ozberk |first=Tayfun |date=19. 11. 2024 |title=Bayraktar TB3 Takes off and land aboard Turkish carrier |url=https://www.navalnews.com/naval-news/2024/11/bayraktar-tb3-takesoff-and-land-aboard-turkish-carrier/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Naval News |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=AVIONEWS |date=21. 11. 2024 |title=Turkish Ucav Bayraktar TB3 PT2 conducts first carrier flight test |url=https://www.avionews.it/en/item/1261195-turkish-ucav-bayraktar-tb3-pt2-conducts-first-carrier-flight-test.html |access-date=11. 3. 2026 |website=AVIONEWS |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Zwerger |first=Patrick |date=19. 11. 2024 |title=Baykar drone TB3 takes off and lands for the first time at sea |url=https://www.flugrevue.de/militaer/tests-mit-tuerkischem-traeger-tcg-anadolu-baykar-drohne-tb3-landet-und-startet-erstmals-auf-see/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Flug Revue |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Operativna historija ==
Dana 18. februara 2026. Bayraktar TB3 uspješno je izveo pokazni let u baltičkoj regiji tokom NATO-ove vježbe ''Steadfast Dart 2026''. Letjelica je djelovala pri jakim vjetrom i temperaturama ispod nule i tokom obilnih snježnih padavina.&lt;ref name=&quot;balticdemo&quot;&gt;{{cite web |last=Yeni Şafak |title=Bayraktar TB3 conducts successful Baltic flight demo in freezing NATO exercise |url=https://www.yenisafak.com/en/turkiye/bayraktar-tb3-conducts-successful-baltic-flight-demo-in-freezing-nato-exercise-3714782 |website=Yeni Şafak |date=21. 2. 2025 |access-date=11. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom iste vježbe TB3 je pogodio površinske ciljeve na moru s dvije [[Mini Akıllı Mühimmat|MAM-L]] navođene municije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://oboronka.mezha.ua/en/bayraktar-tb3-vpershe-viprobuvali-na-navchannyah-nato-308593/ |title=Bayraktar TB3 tested for the first time at NATO exercises |website=Mezha.ua |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://defence-industry.eu/bayraktar-tb3-conducts-first-overseas-operational-demonstration-during-nato-exercise-in-baltic-sea-video/ |title=Bayraktar TB3 conducts first overseas operational demonstration during NATO exercise in Baltic Sea - Video |date=17. 2. 2026 |website=Defence Industry Europe |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon toga izvršio je i osmosatni zajednički let s više aviona [[Eurofighter Typhoon]] [[Ratno zrakoplovstvo Njemačke|njemačkog ratnog zrakoplovstva]] iznad [[Baltičko more|Baltičkog mora]].&lt;ref name=&quot;eurofightersortie&quot;&gt;{{cite news |last=Türkiye Today |date=12. 2. 2026 |title=Bayraktar TB3 completes 8-hour joint sortie with Eurofighters in NATO drill |url=https://www.turkiyetoday.com/nation/bayraktar-tb3-completes-8-hour-joint-sortie-with-eurofighters-in-nato-drill-3214916/ |work=Türkiye Today |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U toj misiji TB3 je poletio s broda ''Anadolu'', opisanog kao prvi vojni brod-nosač dronova na svijetu, te prešao oko 1.700 kilometara. Letjelica je pritom snimila zračni video aviona Eurofighter Typhoon koristeći sistem [[elektrooptički ciljni sistem|elektrooptičkog izviđanja, nadzora i ciljanja]] [[ASELFLIR 500]], koji proizvodi turska kompanija [[Aselsan]].&lt;ref name=&quot;eurofightersortie&quot; /&gt;

== Tehničke karakteristike ==
[[Datoteka:Roketsan display in Kyiv 01.jpg|mini|desno|[[UMTAS]] projektil namijenjen za upotrebu na TB3&lt;ref&gt;{{cite web |last=Eshel |first=Tamir |date=19. 12. 2015 |title=Turkish UMTAS Missile Dropped From a Bayraktar Tactical Drone |url=https://defense-update.com/20151219_umtas_bayraktar.html |access-date=11. 3. 2026 |website=Defense Update |language=en}}&lt;/ref&gt;]]
Podaci su preuzeti iz službenog Baykarovog infografičkog prikaza.&lt;ref name=&quot;specs&quot;&gt;{{cite web |title=Amfibi Hücum Gemisi için tasarlanan Bayraktar TB3'ün özellikleri açıklandı |url=https://www.defenceturk.net/amfibi-hucum-gemisi-icin-tasarlanan-bayraktar-tb3un-ozellikleri-aciklandi |website=defenceturk.net |date=23. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210923195045/https://www.defenceturk.net/amfibi-hucum-gemisi-icin-tasarlanan-bayraktar-tb3un-ozellikleri-aciklandi |archive-date=23. 9. 2021 |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Opće karakteristike ===
* '''Posada:''' 0
* '''Dužina:''' {{convert|8.35|m|ft|abbr=on}}
* '''Visina:''' {{convert|2.6|m|ft|abbr=on}}
* '''Raspon krila:''' {{convert|14|m|ft|abbr=on}}
* '''Najveća poletna masa:''' {{convert|1450|kg|lb|abbr=on}}
* '''Nosivost:''' {{convert|280|kg|lb|abbr=on}}
* '''Pogon:''' 1 × [[TEI-PD170]]

=== Performanse ===
* '''Najveća brzina:''' {{convert|160|kn|km/h}}
* '''Krstareća brzina:''' {{convert|125|kn|km/h}}
* '''Komunikacijski domet:''' [[linija vidljivosti]]
* '''Operativni domet:''' {{convert|1100|nmi|km}}

=== Naoružanje ===
[[Datoteka:Roketsan MAM-L Mini Akıllı Mühimmat, Teknofest 2019.jpg|mini|desno|Pametna mikro-municija MAM-L; u pozadini je visokoeksplozivna varijanta MAM-C]]
TB3 ima šest podvjesnih tačaka za laserski navođenu pametnu municiju, uz mogućnost nošenja kombinacija sljedećih sredstava:
* [[UMTAS|L-UMTAS]] (protivoklopni raketni sistem dugog dometa)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://defense-update.com/20151219_umtas_bayraktar.html |title=Turkish UMTAS Missile Dropped From a Bayraktar Tactical Drone |last=Eshel |first=Tamir |website=Defense Update |date=19. 12. 2015 |access-date=11. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160413060704/http://defense-update.com/20151219_umtas_bayraktar.html |archive-date=13. 4. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* [[MAM (Smart Micro Munition)|MAM]]: MAM-C, MAM-L i MAM-T [[navođena municija]]&lt;ref&gt;{{cite web |last=Roblin |first=Sebastien |title=Turkish Drones and Artillery Are Devastating Assad's Forces In Idlib Province-Here's Why |website=Forbes |date=2. 3. 2020 |url=https://www.forbes.com/sites/sebastienroblin/2020/03/02/idlib-onslaught-turkish-drones-artillery-and-f-16s-just-destroyed-over-100-armored-vehicles-in-syria-and-downed-two-jets/ |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Frantzman |first=Seth J. |title=Turkish drones revolutionize Idlib conflict – analysis |website=The Jerusalem Post |date=2. 3. 2020 |url=https://www.jpost.com/Middle-East/Turkish-drones-revolutionize-Idlib-conflict-analysis-619510 |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://asianmilitaryreview.com/2019/03/roketsans-smart-micro-guided-munitions-boost-effectiveness-of-uavs/ |title=Roketsan's Smart Micro Guided Munitions Boost Effectiveness of UAVs |date=25. 3. 2019 |website=Asian Military Review |language=en |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[Roketsan Cirit]] (raketni sistem kalibra 70&amp;nbsp;mm)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Cırıt 2.75&quot; Laser Guided Missile |url=https://www.roketsan.com.tr/wp-content/uploads/2019/11/C%C4%B0R%C4%B0T-ENG-Flayer.pdf |website=Roketsan |access-date=11. 3. 2026 |archive-date=18. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201018211507/https://www.roketsan.com.tr/wp-content/uploads/2019/11/C%C4%B0R%C4%B0T-ENG-Flayer.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[TUBITAK-SAGE]] BOZOK laserski navođene rakete&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.defensenews.com/industry/2015/05/17/turkey-to-outfit-drones-with-local-mini-rocket/ |title=Turkey To Outfit Drones with Local Mini Rocket |first=Burak Ege |last=Bekdil |date=8. 8. 2017 |website=Defense News |access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* TUBITAK-SAGE TOGAN, iz zraka lansirana municija kalibra [[81 mm mortar|81 mm]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=TURKISH DEFENCE INDUSTRY PRODUCT CATALOGUE |url=https://www.ssb.gov.tr/urunkatalog/en/208/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Ssb.gov.tr |archive-date=14. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414004330/https://www.ssb.gov.tr/urunkatalog/en/208/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Mehmet |first=Fatih |date=23. 1. 2020 |title=Asisguard ve Tübitak Sage TOGAN'ı SONGAR'a entegre etti |url=https://www.defenceturk.net/asisguard-ve-tubitak-sageden-toganli-songar |access-date=11. 3. 2026 |website=DefenceTurk |language=tr}}&lt;/ref&gt;
* TUBITAK-SAGE KUZGUN modularna zajednička municija, uključujući varijante KUZGUN-TjM i KUZGUN-SS&lt;ref&gt;{{cite web |date=25. 9. 2020 |title=Kuzgun Modular Joint Ammunition Developed by TÜBİTAK SAGE Displayed |url=https://www.raillynews.com/2020/09/The-raven-modular-ammunition-developed-by-the-tubitak-sage-displayed/ |access-date=11. 3. 2026 |website=RayHaber |language=en |archive-date=30. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930204003/https://www.raillynews.com/2020/09/The-raven-modular-ammunition-developed-by-the-tubitak-sage-displayed/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=savunmatr |title=KUZGUN'un turbojetli versiyonu 250 kilometreyi vuracak |url=https://www.savunmatr.com/savunma-sanayii/kuzgunun-turbojetli-versiyonu-250-kilometreyi-vuracak-h11446.html |access-date=11. 3. 2026 |website=Savunmatr.com |language=tr |archive-date=27. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210527012635/https://www.savunmatr.com/savunma-sanayii/kuzgunun-turbojetli-versiyonu-250-kilometreyi-vuracak-h11446.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=21. 3. 2021 |title=TÜBİTAK SAGE Kuzgun Mühimmatı |url=http://www.millisavunma.com/tubitak-sage-kuzgun-muhimmati/ |access-date=11. 3. 2026 |website=Millisavunma.com |language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=7. 5. 2021 |title=KUZGUN Mühimmatlarının menzilleri açıklandı |url=https://www.savunmasanayist.com/kuzgun-muhimmatlarinin-menzilleri-aciklandi/ |access-date=11. 3. 2026 |language=tr}}&lt;/ref&gt;
* [[Roketsan]] IHA-122, nadzvučni projektil dometa većeg od 50&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{cite web |title=Türkiye’s Bayraktar TB3 drone hits target 50km away in successful test-firing |url=https://www.turkiyetoday.com/turkiye/turkiyes-bayraktar-tb3-drone-hits-target-50km-away-in-successful-test-firing-136365 |access-date=11. 3. 2026 |website=Türkiye Today}}&lt;/ref&gt;

=== Avionika ===
* Zamjenjivi [[elektrooptički ciljni sistem|elektrooptički sistem izviđanja, nadzora i ciljanja]] ili višerežimski AESA radar:
** [[Aselsan]] ASELFLIR 500&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bayraktar TB3 Flies With ASELFLIR-500 |url=https://baykartech.com/en/press/bayraktar-tb3-flies-with-aselflir-500/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20251114001339/https://baykartech.com/en/press/bayraktar-tb3-flies-with-aselflir-500/ |archive-date=14. 11. 2025 |publisher=Baykar Tech |date=27. 3. 2024 |access-date=11. 3. 2026 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
** [[Aselsan]] CATS&lt;ref&gt;{{cite web |date=20. 3. 2024 |access-date=11. 3. 2026 |title=TB3 Performs its 23rd Flight Test with Aselsan’s CATS |url=https://turdef.com/article/tb3-performs-its-23rd-flight-test-with-aselsan-s-cats |website=TurDef |archive-url=https://web.archive.org/web/20240619132741/https://turdef.com/article/tb3-performs-its-23rd-flight-test-with-aselsan-s-cats |archive-date=19. 6. 2024 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bayraktar UAV]]
* [[Baykar Bayraktar Mini UAV]]
* [[Baykar Bayraktar TB1]]
* [[Bayraktar TB2|Baykar Bayraktar TB2]]
* [[Baykar Bayraktar Akıncı]]
* [[Bayraktar Kızılelma]]
* [[TAI Anka]]
* [[TAI Aksungur]]
* [[General Atomics MQ-9 Reaper]]
* [[General Atomics Mojave]]
* [[BAE Systems Mantis]]
* [[IAI Eitan]]
* [[Vestel Karayel]]
* [[CAIG Wing Loong]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Bayraktar TB3}}
[[Kategorija:Turski vojni avioni 2020-ih]]
[[Kategorija:Bespilotne letjelice srednje visine i velike izdržljivosti]]
[[Kategorija:Porodica Baykar Bayraktar]]
[[Kategorija:Niskokrilci]]
[[Kategorija:Avioni s V-repom]]
[[Kategorija:Jednomotorni avioni s potisnom elisom]]
[[Kategorija:Avioni s dvostrukom gredom repa]]</text>
      <sha1>8c53zvz90tz5f5d1do4yaffpwvto58c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milena Zupančič</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532110</id>
    <revision>
      <id>3923823</id>
      <parentid>3918261</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:58:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4259" sha1="3i9av7q1yfwth14mdee7vjux0wcjgxk" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Milena Zupančič
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|12|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Jesenice]], [[NR Slovenija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2026|08|15|1946|12|18}}&lt;ref name=rtvslo&gt;{{Cite web|last=Pervanje |first=Andrej |title=Umrla je igralska ikona Milena Zupančič |url=https://www.rtvslo.si/kultura/oder/umrla-je-igralska-ikona-milena-zupancic/731751 |access-date=15. 8. 2026|website=rtvslo.si |language=sl}}&lt;/ref&gt; 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Milena Zupančič''' ([[Jesenice]], 18. decembar 1946 – 15. august 2026.&lt;ref name=rtvslo/&gt;) bila je [[Slovenija|slovenska]] pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/3820141/teatrologike-milena-zupancic.html|title=Teatrologike: Milena Zupančič|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=www.rts.rs|access-date=30. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==

=== Film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1968.
|''[[Peta zaseda]]''
|/
|-
|1970.
|''[[Sa druge strane]]''
|/
|-
|1971.
|''[[Mrtva lađa]]''
|Marijana
|-
|1972.
|''[[Vreme je zlato]]''
|/
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1973.
|''[[Jesenje cveće]]''
|Meta
|-
|''[[Uzoran život]]''
|/
|-
|1974.
|''[[Strah (film)|Strah]]''
|Ana
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1976.
|''[[Idealista]]''
|Tončka
|-
|''[[Udovištvo Karoline Žašler]]''
|Karolina Žašler
|-
|1977.
|''[[Subota ujutru]]''
|/
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |1979.
|''[[Novinar (film)|Novinar]]''
|Kovačeva supruga
|-
|''[[Draga moja Iza]]''
|Vera Grigorijeva
|-
|''[[Traženja (serija)|Traženja]]''
|Karla
|-
|''[[Grč (serija)|Grč]]''
|/
|-
|1981.
|''[[Dečko koji obećava]]''
|Mašina majka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1983.
|''[[Igmanski marš (film)|Igmanski marš]]''
|Anočka
|-
|''[[Dah (film)|Dah]]''
|/
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1984.
|''[[Pejzaži u magli]]''
|Lelina majka
|-
|''[[Pazi šta radiš]]''
|Profesorka francuskog
|-
|''[[Nasleđe]]''
|Malka
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1985.
|''[[Christophoros]]''
|Lenka
|-
|''[[Doček]]''
|/
|-
|''[[Lica i sudbine]]''
|/
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1987.
|''[[Moj tata, socijalistički kulak]]''
|Mimika Malek - Mama
|-
|''[[Bio jednom jedan Sneško]]''
|Gospođa Smit
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1988.
|''[[U sredini mojih dana]]''
|Tina
|-
|''[[Maja i vanzemaljac]]''
|/
|-
|''[[Klopka (film)|Klopka]]''
|Sašina žena
|-
|1992.
|''[[Ilona und Kurti]]''
|Mici
|-
|1997.
|''[[Felix]]''
|Učiteljica Jasna
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2002.
|''[[Na svoji Vesni]]''
|Marjeta Turnograjska
|-
|''[[Pesnikov portret z dvojnikom]]''
|/
|-
|2004.
|''[[Na planincah]]''
|/
|-
|2005.
|''[[Svadba (kratki film)|Svadba]]''
|/
|-
|2006.
|''[[Warchild]]''
|Munira
|-
|2007.
|''[[1/2 (kratki film)|1/2]]''
|Klara
|-
|2010.
|''[[Neke druge priče]]''
|Sestra Ana (segment &quot;Slovenska zgodba&quot;)
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2012.
|''[[Srečen za umret]]''
|Melita
|-
|''[[Božićna večerja]]''
|Mama
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2013.
|''[[Panika (film)|Panika]]''
|Mama
|-
|''[[Gremo mi po svoje 2]]''
|prijateljica Zaspancevega dedka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|''[[Last Wish]]''
|Majka Silva
|-
|''[[The Disapearance of Emma Lausch]]''
|Emina majka
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1970.
|''[[Die Reiter von Padola]]''
|/
|-
|1973.
|''[[Obraz uz obraz]]''
|Milena
|-
|1977.
|''[[Tale (TV-serija)|Tale]]''
|/
|-
|1982-1983.
|''[[Das Dorf an der Grenze]]''
|Albine
|-
|1991.
|''[[Pripovedke iz medenega cvetličnjaka]]''
|/
|-
|2008.
|''[[Brat Bratu]]''
|Gospođa Bogatić
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0958716|name=Milena Zupančič}}

{{Zlatna arena - najbolja glumica}}
{{Zlatna arena - sporedna glumica}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zupančič, Milena}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Jesenice]]
[[Kategorija:Slovenske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>3i9av7q1yfwth14mdee7vjux0wcjgxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beerenberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535681</id>
    <revision>
      <id>3923788</id>
      <parentid>3914306</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T19:05:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9818" sha1="21dslvfwlqw6vwsvjvwec8dpkl7e3k0" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Beerenberg
| slika                 = Beerenberg Jan Mayen.JPG
| slika_opis            = Beerenberg u julu 2011.
| država                = {{ZID|Norveška}}
| lokacija              = 
| lanac                 = 
| visina                = 2277
| relativna_visina      = 2277
| karta                 = Sjeverni Atlantski okean
| karta_opis            = Lokacija
| koordinate            = {{coord|71|4|36|N|8|9|52|W|display=inline,title}}
| vrsta                 = [[Stratovulkan]]
| period                = [[Holocen]]
| posljednja_erupcija   = 1985.
| pristup               = 
| prvi_uspon            = Mercanton, Wordie i Lethbridge (1921)&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Chetwode|first=Philip|year=1939|title=The Imperial College Expedition to Jan Mayen Island: Discussion|url=https://archive.org/details/sim_geographical-journal_1939-08_94_2/page/131|journal=The Geographical Journal|volume=94|issue=2|pages=131–134|jstor=1787248|display-authors=etal|doi=10.2307/1787248|bibcode=1939GeogJ..94..131C |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
'''Beerenberg''' je [[stratovulkan]] na sjeveroistoku [[Norveška|norveškog]] ostrva [[Jan Mayen]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.volcanocafe.org/jan-mayen-volcano-in-the-freezer/ |title= Jan Mayen: volcano in the freezer |date= 25. 8. 2015 |language=en |website= Volcanocafe.org |access-date= 31. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Visok je 2277&amp;nbsp;m i najsjeverniji je subaeralni aktivni vulkan na svijetu i [[Spisak vulkana u Norveškoj|jedini aktivni vulkan]] u Norveškoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.sveurop.org/gb/menu/fr_menu.htm |title= Jan Mayen Expedition 1997 European Volcanological Society |access-date= 4. 5. 2015 |language=en}}&lt;/ref&gt; Vulkan je na vrhu kratera, uglavnom ispunjenog ledom, širine otprilike kilometar,&lt;ref name=GVP&gt;{{cite gvp|vn=376010|name=Jan Mayen}}&lt;/ref&gt; s brojnim vrhovima duž njegovog ruba, uključujući najviši, Vrh Haakona VII, na njegovoj zapadnoj strani.

== Ime ==
Njegovo ime na [[Nizozemski jezik|nizozemskom]] znači &quot;Medvjeđa planina&quot; i potječe od [[Polarni medvjed|polarnih medvjeda]] koje su tamo vidjeli nizozemski kitolovci početkom 17. stoljeća.&lt;ref&gt;James Gordon Hayes, ''The Conquest of the North Pole: Recent Arctic Exploration'', &quot;Taylor &amp; Francis&quot;, 1934, str. 222.&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Gornje padine vulkana uglavnom su prekrivene [[led]]om, s nekoliko većih [[lednik]]a, uključujući pet koji dosežu more.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.skimountaineer.com/ROF/Beyond/Beerenberg/JanMayenMap.jpg |title= Topografska karta Jan Mayena |language= en |access-date= 5. 7. 2026 |archive-date= 30. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240630043236/https://www.skimountaineer.com/ROF/Beyond/Beerenberg/JanMayenMap.jpg |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Najduži je [[Weyprecht (lednik)|Weyprecht]], koji teče od kratera na vrhu kroz prolaz na njegovom sjeverozapadnom rubu i proteže se približno 6&amp;nbsp;km do mora.

== Geologija ==
Ostrvo Jan Mayen mlađi je površinski oblik 400&amp;nbsp;km dugog podmorskog grebena s [[Mikrokontinent Jan Mayen|mikrokontinenta Jan Mayen]], koji se odvojio od istočne [[grenland]]ske kontinentalne granice prije otprilike 36 miliona godina tokom prelaza iz [[paleocen]]a u [[eocen]].&lt;ref name=geo&gt;{{cite journal |last1= Trønnes |first1= R. G. |last2= Planke |first2= S. |last3= Sundvoll |first3= B. |last4= Imsland |first4= P. |year=1999 |title=Recent volcanic rocks from Jan Mayen: Low‐degree melt fractions of enriched northeast Atlantic mantle |journal= Journal of Geophysical Research: Solid Earth |volume=104 |issue=B4 |pages=7153-7168 |doi=10.1029/1999JB900007 |bibcode=1999JGR...104.7153T |language=en}}&lt;/ref&gt; Vulkansko ostrvo Jan Mayen formirano je u [[pleistocen]]u&lt;ref name=&quot;Breivik&quot;&gt;{{cite journal |title= Crustal Structure of the Northern and Southern Jan Mayen Ridge Segments, Norwegian Sea, Based on Ocean Bottom Seismometer Data |last= Breivik |first= A. J. |author2= Mjelde R. |author3= Shimamura H. |author4= Murai Y. |author5= Nishimura Y. |year=2003 |journal= American Geophysical Union, Fall Meeting 2003, Abstract #T12D-0492 |volume=2003|pages=T12D–0492|bibcode= 2003AGUFM.T12D0492B |language=en}}&lt;/ref&gt; i nema sve karakteristike vulkanske [[Vruća tačka|vruće tačke]]&lt;ref name=Foulger2007&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=l9a7tIJBYbkC&amp;q=%22jan+mayen%22&amp;pg=PA76 |title= Plates, Plumes, and Planetary Processes |publisher= [[Američko geološko društvo]] |first1= Gillian R. |last1= Foulger |first2= Donna M. |last2= Jurdy |date=2007 |isbn=9780813724300|access-date= 6. 6. 2026 |pages=1–997 |language=en}}&lt;/ref&gt;{{rp|76}}&amp;nbsp;iako je [[vruća tačka Jan Mayen]] pretpostavljena.&lt;ref name=Foulger2007/&gt;{{rp|66}}

Sam Beerenberg sastoji se prvenstveno od [[Alkali|alkalnih]] [[bazalt]]nih tokova [[Lava|lave]] s manjim količinama [[Tefra|tefre]].&lt;ref name=GVP/&gt;&lt;ref name=geo/&gt; Brojne [[Kupa vulkanske šljake|kupe vulkanske šljake]] formirane su duž pukotina na padinama.&lt;ref name=GVP/&gt;

=== Erupcije ===
Najnovije erupcije dogodile su se 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url= http://www.geol.ucsb.edu/faculty/sylvester/JAN_MAYEN/JMPages/Jan%20Mayen%20text.html| title= Seismic Search for Magma Chambers Beneath Jan Mayen and Field Inspection of the 1970 Beerenberg Eruption Area |author= Arthur Gibbs Sylvester |publisher= Univerzitet Kalifornije |access-date= 31. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; i 1985, a obje su bile bočne erupcije iz pukotina na sjeveroistočnoj strani planine. Druge erupcije sa historijskim zapisima dogodile su se 1732, 1818. i 1851.&lt;ref name=GVP/&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=60%
|+ Sažetak potvrđenih i dobro datiranih nedavnih erupcija&lt;ref name=GVP/&gt;
|-
! data-sort-type=&quot;number&quot; width=95px | Početak
! data-sort-type=&quot;number&quot; width=95px | Kraj
! width=70px | VEI
! class=&quot;unsortable&quot;| Napomena
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1985&lt;/span&gt; 6. 1. 1985.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1985&lt;/span&gt; 9. 1. 1985.
! style=&quot;background-color: #FD0;&quot; | 2
| Erupcija iz pukotina na sjevernoj padini&lt;ref name=geo/&gt;
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1973&lt;/span&gt; 15. 1. 1973.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1973&lt;/span&gt; –
! style=&quot;background-color: #FE0;&quot; | 1 
| Samo vremenski ograničeno unutar perioda od ± 45 dana
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1970&lt;/span&gt; 2. 7. 1970.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1970&lt;/span&gt; 18. 9. 1970.
! style=&quot;background-color: #FC0;&quot; | 3 
| Kraj erupcije neizvjestan je ± 182 dana
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1851&lt;/span&gt; 2. 7. 1851.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1851&lt;/span&gt; –
! style=&quot;background-color: #FFF;&quot; | –
| Period erupcije datiran je samo unutar ± 30 godina, ali je erupcija definitivno bila navedenog datuma
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1818&lt;/span&gt; 16. 4. 1818.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1818&lt;/span&gt; –
! style=&quot;background-color: #FC0;&quot; | 3
| Period erupcije datiran je samo unutar ± 15 dana, ali je erupcija definitivno bila navedenog datuma; vrijednost VEI-ja nije sigurna.
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1732&lt;/span&gt; 17. 5. 1732.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1732&lt;/span&gt; 18. 5. 1732.
! style=&quot;background-color: #FB0;&quot; | 4 
| 
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1558&lt;/span&gt; 1558.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1558&lt;/span&gt; –
! style=&quot;background-color: #FFF;&quot; | –
| Erupcija je bila 1558. ili prije
|-
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1350&lt;/span&gt; 1350.
| align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1350&lt;/span&gt; –
! style=&quot;background-color: #FFF;&quot; | –
| Radiokarbonsko datiranje ± 300 godina
|}

=== Rizici ===
Glavni rizik jest poremećaj avijacije zbog velike erupcije. Postoje prijedlozi za povećanje relevantnih kapaciteta za praćenje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://en.vedur.is/about-imo/news/the-icelandic-met-office-receives-international-grant-to-strengthen-aviation-safety-in-relation-to-volcanic-hazards |title= The Icelandic Met Office receives international grant to strengthen aviation safety in relation to volcanic hazards |date= 3. 6. 2026 |access-date= 3. 6. 2026 |publisher= [[Islandski meteorološki ured]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Zabilježen je austrijski pokušaj da se dostigne vrh Beerenberga, vjerovatno dok su Austrijanci imali meteorološku stanicu na ostrvu 1882–1883, ali pokušaj nije uspio zbog lošeg vremena. Prvi zabilježeni uspon ostvaren je u ljeto 1921, a to je učinila ekspedicija koju je predvodio [[Paul Louis Mercanton]], kome su se pridružili [[James Wordie]], [[T. C. Lethbridge]] i još trojica.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1= Mercanton |first1= P. L. |date= 6. 6. 1925 |title= Ascent of Beerenberg, Jan Mayen |url= https://www.nature.com/articles/115891a0 |journal= [[Nature (časopis)|Nature]] |volume=115 |issue=891 |page=891 |doi= 10.1038/115891a0|bibcode=1925Natur.115Q.891. |s2cid=4129089 |access-date= 31. 3. 2022 |url-access= subscription |language=en}}&lt;/ref&gt; Britansku ekspediciju na ostrvo je odvela Norveška meteorološka služba, koja je na njemu uspostavljala bežičnu stanicu.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Beerenberg}}
* [http://jan.mayen.no// Sajt o Jan Mayenu] (opće informacije, fotografije, blog i veb-kamera)
* [http://www.pbase.com/eaaseth/beerenberg Fotografije s ekspedicije na Beerenberg 2008.]
* [https://web.archive.org/web/20051013013804/http://geo.hmg.inpg.fr/caplain/janmayen/ Fotografije i karta Beerenberga]
* [https://www.youtube.com/watch?v=C9HJ3QnAfZI Snimak erupcije Beerenberga iz 1970.]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vulkani u Norveškoj]]
[[Kategorija:Planine u Norveškoj]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Grebenski vulkani]]
[[Kategorija:Holocenski stratovulkani]]</text>
      <sha1>21dslvfwlqw6vwsvjvwec8dpkl7e3k0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domagoj Margetić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536622</id>
    <revision>
      <id>3923817</id>
      <parentid>3921950</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T05:24:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12631" sha1="p2ydrnz61yw86ycpuz2tf2csl46aflg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Domagoj Margetić
| slika                  = Domagoj Margetić.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1974|01|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]]
| državljanstvo          = [[Hrvatska|hrvatsko]]
| zanimanje              = [[novinar|Istraživački novinar]], autor
| poznat_po              = Istraživanje [[Ratni zločin|ratnih zločina]], [[Korupcija|korupcije]] i [[Organizirani kriminal|organizovanog kriminala]] na [[Balkan]]u
| značajna_djela         = {{Plainlist|
* &quot;Plati i pucaj – Tajne sarajevskih ljudskih safarija&quot; (2026)
* &quot;Krvave balkanske milijarde&quot; (2023)
}}
| televizija             = &quot;Necenzurirano&quot; (TV Mreža)
| fusnote                = Detencije i napadi: Margetić je tokom karijere bio izložen višestrukim pritiscima, fizičkim napadima, verbalnim prijetnjama i napadima na imovinu.
}}
'''Domagoj Margetić''' (rođen 9. januara 1974) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[novinar|istraživački novinar]] i [[Publicistika|publicista]]. Poznat je po istraživanju [[ratni zločin|ratnih zločina]], [[Korupcija|korupcije]], [[Pranje novca|pranja novca]] i [[organizirani kriminal|organiziranog kriminala]] u Hrvatskoj i na području [[Balkan]]a.&lt;ref name=&quot;Margetic_EU_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Margetić |first=Domagoj |title=Domagoj Margetic, a EU Parliament Speech re Croatian Corruption &amp; Money Laundering (4/23/13) |website=compassionwithsizzle.wordpress.com |date=23. 4. 2013 |url=https://compassionwithsizzle.wordpress.com/2013/04/23/domagoj-margetic-a-eu-parliament-speech-re-croatian-corruption-money-laundering-42313/ |access-date=16. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uređivao je i vodio televizijsku emisiju ''Necenzurirano'' na televiziji TV Mreža.&lt;ref name=&quot;Necenzurirano_Archived&quot;&gt;{{cite web |author=Necenzurirano |title=Necenzurirano |website=necenzurirano.com |url=http://necenzurirano.com/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225185810/http://necenzurirano.com/ |archive-date=25. 2. 2011 |access-date=16. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Tokom višedecenijskog novinarskog rada objavljivao je istraživačke priloge o različitim temama, od ratnih zločina&lt;ref name=&quot;SisakInfo_Margetic_2010&quot;&gt;{{cite web |author=Sisak.info |title=Domagoj Margetić svjedočio o zločinima u Sisku |website=sisak.info |date=11. 5. 2010 |url=https://www.sisak.info/2010/05/11/vijesti-5/ |access-date=16. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; i drugih ratnih dešavanja do velikih finansijskih afera&lt;ref name=&quot;Tportal_Hypo_2015&quot;&gt;{{cite web |author=Hina |title=Margetićev izračun: Preko Hypo Grupe oprano 47,7 milijardi eura |website=tportal.hr |date=17. 4. 2015 |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/preko-hypo-grupe-oprano-47-7-milijardi-eura-20150417 |access-date=16. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; i političkih ubistava.&lt;ref name=&quot;Kliker_Dindic_2013&quot;&gt;{{cite web |author=Kliker.info |title=Domagoj Margetić tvrdi da ima dokaze: Zoran Đinđić je ubijen jer je istraživao tajne račune na Kipru |website=kliker.info |date=11. 3. 2013 |url=https://kliker.info/domagoj-margetic-tvrdi-da-ima-dokaze-zoran-dindic-je-ubijen-jer-je-istrazivao-tajne-racune-na-kipru/ |access-date=16. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Aleksic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Dnevni avaz |title=Hrvatski novinar pisao Tužilaštvu BiH: Traži da se izvrši obdukcija tijela Slavka Aleksića |website=avaz.ba |date=8. 1. 2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1012835/hrvatski-novinar-pisao-tuzilastvu-bih-trazi-da-se-izvrsi-obdukcija-tijela-slavka-aleksica |access-date=16. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i politički angažman ===

Domagoj Margetić rođen je 9. januara 1974. u [[Zagreb]]u. Početkom 1990-ih bio je predsjednik Sindikata srednjoškolaca Hrvatske. U vrijeme političkih promjena početkom 1990-ih učestvovao je u aktivnostima usmjerenim na registraciju novih političkih stranaka, među kojima su bili [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]].&lt;ref name=&quot;Margetic_Disidentska&quot;&gt;{{cite web |last=Margetić |first=Domagoj |title=Domagoj Margetić: Moja disidentska priča (2.7.1997. – 2.7.2022.) |url=https://radiogornjigrad.blog/2022/07/06/domagoj-margetic-moja-disidentska-prica-2-7-1997-2-7-2022/ |website=Radio Gornji Grad |date=6. 7. 2022 |access-date=25. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Prema njegovom svjedočenju, u [[HDZ]] je ušao početkom 1990-ih preko [[Josip Manolić|Josipa Manolića]], tada jednog od najutjecajnijih hrvatskih političara. Margetić navodi da je Manolić nastojao unutar HDZ-a izgraditi umjereniju, odnosno lijevu političku struju koja bi predstavljala protivtežu struji povezanoj s [[Gojko Šušak|Gojkom Šuškom]], te da je zbog svoje dobi i političkog porijekla bio uključen u takve aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Margetic_Klix&quot;&gt;{{cite web |last=M. N. |title=Domagoj Margetić: Ratni Zagreb je prao novac Beogradu, Đinđić je ubijen jer je inicirao istragu |url=https://www.klix.ba/vijesti/regija/domagoj-margetic-ratni-zagreb-je-prao-novac-beogradu-djindjic-je-ubijen-jer-je-inicirao-istragu/190502054 |website=Klix.ba |date=7. 5. 2019 |access-date=25. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Margetić je kasnije naveo da je nakon 1992. djelovao u krugu osoba povezanih s Uredom predsjednika Republike Hrvatske i da je bio povezan s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Prema njegovim riječima, bio je najmlađi savjetnik predsjednika Republike i istovremeno rukovodio analitičkim poslovima u Službi posebnih ovlaštenja, sigurnosno-obavještajnoj strukturi osnovanoj po nalogu predsjednika Tuđmana.&lt;ref name=&quot;Margetic_Disidentska&quot;/&gt; Služba posebnih ovlaštenja bavila se, između ostalog, prikupljanjem i analizom podataka o organizovanom kriminalu, ratnim zločinima i pljački kulturnih dobara, kao i pojedinim sigurnosnim pitanjima u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. U svojim kasnijim istupima tvrdio je da je rad dijela službe dolazio u sukob s interesima pojedinih struja unutar HDZ-a.&lt;ref name=&quot;Margetic_Disidentska&quot;/&gt;

U javnosti su se pojavili i izvori koji osporavaju njegovu tvrdnju da je bio formalni savjetnik Franje Tuđmana i njegov opis tadašnje političke uloge.&lt;ref name=&quot;Kavcic_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Kavčič |first=Matej |title=Kdomagoj Margetić? |url=https://radiostudent.si/politika/balkan-ekspres/kdomagoj-margetic-0 |website=Radio Študent |publisher=Zavod Radio Študent |date=24. 10. 2018 |access-date=25. 8. 2026 |language=sl}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==
Novinarstvom se profesionalno bavi od 1997. Radio je kao slobodni novinar i autor tekstova, kolumni i komentara za različite medije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]].&lt;ref name=&quot;Margetic_DZNAP_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Margetić |first=Domagoj |title=Kandidatura za člana Predsjedništva DZNAP-a |url=https://dznap.hr/wp-content/uploads/2021/05/Domagoj-Margetic-kandidatura_dznap-1.pdf |website=Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) |date=2021 |access-date=24. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom novinarske karijere obavljao je uredničke funkcije u hrvatskim medijima. Bio je glavni urednik lista ''Hrvatsko slovo'', kao i ''Novog Hrvatskog slova''. Njegovo uredničko djelovanje kasnije je bilo povezano i s portalom ''Necenzurirano''.&lt;ref name=&quot;Margetic_ICTY_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Predmet br. IT-95-14-R77.6: Tužiteljica protiv Domagoja Margetića (Optužnica) |url=https://www.icty.org/x/cases/contempt_margetic/ind/bcs/060830.pdf |website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) |date=30. 8. 2006 |access-date=24. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Knjige ==
* ''Tko je opljačkao Hrvatsku: kronika partijske tranzicije: 1980-2003'' (2003)&lt;ref name=&quot;Margetic_2003_TkoJeOpljackao&quot;&gt;{{cite book |last=Margetić |first=Domagoj |title=Tko je opljačkao Hrvatsku: kronika partijske tranzicije: 1980. - 2003. |publisher=Vlastita naklada |date=2003 |isbn=953-96966-0-7 |location=Zagreb |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Margeti%c4%87%2c+Domagoj&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=11006983 |access-date=24. 8. 2026 |language=hr }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* ''Bankarska mafija: (organizirani bankarski kriminal i pranje novca)'' (2008)&lt;ref name=&quot;Margetic_2008_Bankarska&quot;&gt;{{cite book |last=Margetić |first=Domagoj |title=Bankarska mafija: (organizirani bankarski kriminal i pranje novca) |publisher=Vlastita naklada |date=2008 |isbn=978-953-96966-7-0 |location=Zagreb |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Margeti%c4%87%2c+Domagoj&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=429000261 |access-date=24. 8. 2026 |language=hr }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* ''Slučaj Pukanić: Ubojstvo s potpisom države'' (2011)&lt;ref name=&quot;Margetic_2011_Pukanic&quot;&gt;{{cite book |last=Margetić |first=Domagoj |title=Slučaj Pukanić: ubojstvo s potpisom države |publisher=Vlastita naklada |date=2011 |isbn=978-953-96966-9-4 |location=Zagreb |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Margeti%c4%87%2c+Domagoj&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=433000043 |access-date=24. 8. 2026 |language=hr }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Margetic_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Margetić |first=Domagoj |title=Zapisnik o pretrazi Pukanićevog iPhonea: Pukanić je znao tko su naručitelji njegovog ubojstva |url=https://groups.google.com/g/cro-news/c/JI8no-B59FQ |website=Google Groups |publisher=Necenzurirano.com News |date=20. 3. 2010 |access-date=24. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* ''Operacija Durres: Kosovo i novi balkanski poredak'' (2013)&lt;ref name=&quot;Margetic_2013_Durres&quot;&gt;{{cite book |last=Margetić |first=Domagoj |title=&quot;Operacija Durres&quot;: Kosovo i novi balkanski poredak |publisher=Magazin i tabloid |date=2013 |isbn=978-86-908595-4-2 |location=Beograd |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/197311756/nbs |access-date=25. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Karamarko – Najmoćniji među najkorumpiranijima'' (2015)&lt;ref name=&quot;Margetic_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Margetić |first=Domagoj |title=Karamarko: najmoćniji među najkorumpiranijima |publisher=Vlastita naklada |date=2015 |isbn=978-953-57777-1-7 |location=Zagreb |url=https://bibliografija.nsk.hr/cip/CIP2015_06_v2/glavni_niz.html |access-date=24. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Radio_Gornji_Grad_2015&quot;&gt;{{cite web |title=Margetićeva knjiga o šefu HDZ-a: Karamarko – Najmoćniji među najkorumpiranijima |url=https://radiogornjigrad.blog/2015/06/13/margeticeva-knjiga-o-sefu-hdz-a-karamarko-najmocniji-medu-najkorumpiranijima/ |website=Radio Gornji Grad |date=13. 6. 2015 |access-date=24. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Krvave balkanske milijarde'' (2020)&lt;ref name=&quot;Margetic_2020_Hypo&quot;&gt;{{cite book |last=Margetić |first=Domagoj |title=Krvave balkanske milijarde: šifra Hypo: prljava tajna balkanske oligarhije |edition=2 |publisher=Hrvatski novinarski institut |date=2020 |isbn=978-953-57777-2-4 |url=https://books.google.hr/books/about/Krvave_balkanske_milijarde.html?id=n0wmzgEACAAJ&amp;redir_esc=y |access-date=24. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Plati i pucaj – Tajne sarajevskih ljudskih safarija'' (2026)&lt;ref name=&quot;BHRT_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga Domagoja Margetića o sarajevskim safarijima - &quot;Plati i pucaj&quot; |url=https://www.bhrt.ba/predstavljena-knjiga-plati-i-pucaj-o-sarajevskim-safarijima-domagoja-margeti%C4%87a |website=BHRT |date=24. 4. 2026 |access-date=25. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Knjiga &quot;Krvave balkanske milijarde&quot;, dobila je posebnu priznanje žirija na 31. Međunarodnom sajmu knjige i 15. Bijenalu knjige u Sarajevu 2019.&lt;ref name=&quot;Anadolija_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Anadolija |title=Dodijeljene nagrade i specijalna priznanja 31. Sarajevskog sajma knjiga |url=https://n1info.ba/kultura/a339745-Dodijeljene-nagrade-i-specijalna-priznanja-31-Sarajevskog-sajma-knjiga/ |website=N1 BiH |date=22. 4. 2019 |access-date=25. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Knjige poezije ===
* Razotkrivanje (2006) 
* Opraštam nebu tvoj osmijeh (2011) 

== Također pogledajte ==
* [[Franjo Tuđman]]
* [[Ivo Sanader]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Sarajevo Safari]]
* [[Slobodan Milošević]]
* [[Ubistvo Ive Pukanića]]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Margetić, Domagoj}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]</text>
      <sha1>p2ydrnz61yw86ycpuz2tf2csl46aflg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536756</id>
    <revision>
      <id>3923758</id>
      <parentid>3923669</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3923758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="5bg4jt3jfd2ixh85woxdk4nu8mbxaia" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=5
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=2
 |ime_stuba4= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]]|boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>5bg4jt3jfd2ixh85woxdk4nu8mbxaia</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923771</id>
      <parentid>3923758</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:33:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3923771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4528" sha1="ap49nz7zlmu9tscpuuaz4ej5kxrlw82" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=5
 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=2
 |ime_stuba4= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]]|boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=1
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>ap49nz7zlmu9tscpuuaz4ej5kxrlw82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Male države i teritorije - članak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536763</id>
    <revision>
      <id>3923757</id>
      <parentid>3922698</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="505" sha1="epk2s01zuen8iilvydsleqv8oqy9rkv" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{Cmbox
| type = notice
| style = margin-bottom:0.5em;
| image = &lt;div style=&quot;padding:2px 0 4px;&quot;&gt;[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]&lt;/div&gt;
| text = '''Ovaj članak napisan je ili proširen u okviru projekta [[Wikipedia:Male države i teritorije/{{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]'''&lt;br/&gt; Ostale članke iz projekta možete naći [[Wikipedia:Male države i teritorije {{{1|}}}.#Članci|ovdje]].
}} 
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>epk2s01zuen8iilvydsleqv8oqy9rkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ago Pivčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536833</id>
    <revision>
      <id>3923739</id>
      <parentid>3923699</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T14:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Livno]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Livno]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3923739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5868" sha1="ma8h9p5m6fr8ut4hq5elaf411oeuzj7" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Ago Pivčić
| slika = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja = 6. august 1942.
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==

Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. godine u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. godine položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==

Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971. godine, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;

''Večernji list'' ga navodi među legendama Troglava kao igrača i predsjednika kluba.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==

[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]

Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==

Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. godine u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987. godine, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==

* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==

* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;


[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>ma8h9p5m6fr8ut4hq5elaf411oeuzj7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923753</id>
      <parentid>3923739</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:52:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5766" sha1="rf2tcpuedc2mx8e4btbhjmqu3u003p4" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Ago Pivčić
| slika          = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike     = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja i godine|1942|08|06}}
| mjesto_rođenja = [[Livno]]
| država_rođenja = [[Kraöljevina Jugoslavija]]
| zanimanje      = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==
Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==
Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==
[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]
Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;
U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==
Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==
* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==
* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Pivčić,Ago }}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>rf2tcpuedc2mx8e4btbhjmqu3u003p4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923754</id>
      <parentid>3923753</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:53:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5744" sha1="lzgn8qhx79hldlyy8xq60dyoy4s0xhl" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Ago Pivčić
| slika          = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike     = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja i godine|1942|08|06}}
| mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| zanimanje      = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}

'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==
Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==
Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik [[NK Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==
[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]
Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;
U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==
Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==
* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==
* [[Livno]]
* [[NK Troglav Livno]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Pivčić,Ago }}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]</text>
      <sha1>lzgn8qhx79hldlyy8xq60dyoy4s0xhl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923828</id>
      <parentid>3923754</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T06:18:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3923828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5819" sha1="1qngjw8y07do9h2xtgfeag422t7fep4" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Ago Pivčić
| slika          = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike     = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja i godine|1942|08|06}}
| mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| zanimanje      = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}
'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==
Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==
Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik nogometnog kluba [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]]. Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==
[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]
Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt; U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==
Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==
* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==
* [[Livno]]
* [[NK Troglav 1918 Livno|NK Troglav Livno]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Pivčić,Ago }}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]</text>
      <sha1>1qngjw8y07do9h2xtgfeag422t7fep4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anka Topić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536837</id>
    <revision>
      <id>3923709</id>
      <parentid>3923703</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T12:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Imepisca</username>
        <id>182397</id>
      </contributor>
      <comment>Odjeljke</comment>
      <origin>3923709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2784" sha1="i60lbsmgr71z2acfv71wa9gnw5znpri" xml:space="preserve">'''Anka Topić''' je bila [[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačka književnica]]. 

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 1882. godine. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=2017-07-09|website=Zepce.ba|language=bs-BA|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit|Šćitu]]. Penzionisala se oko 1920. godine, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 1956. godine u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. godine pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|last=digital|date=2018-07-21|language=bs-BA|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;. Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.[https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/] 

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991. godine, a nešto kasnije 1998. godine objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', objavile su je podružnice Vitez i Žepče koje su utemeljile [[Književna nagrada “Anka Topić”|književnu nagradu “Anka Topić”]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=HKD Napredak Vitez — Tradicija koja nas povezuje|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;. Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.[https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic] Jedna ulica u Žepču nosi ime pjesnikinje Anke Topić.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==

# https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/ 
# https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic</text>
      <sha1>i60lbsmgr71z2acfv71wa9gnw5znpri</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923740</id>
      <parentid>3923709</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:00:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3958" sha1="0ztbqw1kjqdhapkfxmdcj5hfvtgxy53" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|||1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}


'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot; &gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|last=digital|date=2018-07-21|language=bs-BA|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;. Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref&gt;[https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/]&lt;/ref&gt; 

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=HKD Napredak Vitez — Tradicija koja nas povezuje|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;. Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref&gt;[https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic]&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
# https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/ 
# https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>0ztbqw1kjqdhapkfxmdcj5hfvtgxy53</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923741</id>
      <parentid>3923740</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:01:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3974" sha1="4so04llggwhbiwxmv4uvw5uof10qwjf" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|||1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}


'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot; &gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|last=digital|date=2018-07-21|language=bs-BA|access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;. Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref&gt;[https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/]&lt;/ref&gt; 

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=HKD Napredak Vitez — Tradicija koja nas povezuje|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;. Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref&gt;[https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic]&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
# https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/ 
# https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>4so04llggwhbiwxmv4uvw5uof10qwjf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923743</id>
      <parentid>3923741</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:36:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3964" sha1="cgqdz9j02fzndbzs8294qjlz9mn2tce" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|05|18|1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}

'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot; &gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].&lt;ref name=&quot;nap&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/article/pjesnikinja-anka-topic-definitivno-vracena-iz-zaborava|title=Pjesnikinja Anka-Topic definitivno vraćena iz zaborava|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''&lt;ref name=&quot;db&quot;&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|date=21. 7. 2018|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;. Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref name=&quot;db&quot;/&gt;

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
{{Glavni|Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|}}
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]]&lt;ref name=&quot;nap2&quot;/&gt; Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije 
bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref name=&quot;nap2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>cgqdz9j02fzndbzs8294qjlz9mn2tce</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923748</id>
      <parentid>3923743</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:39:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3964" sha1="g0lu32y27xnb0h1y39ydqs4pzpcze2q" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|05|18|1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}

'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot; &gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].&lt;ref name=&quot;nap&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/article/pjesnikinja-anka-topic-definitivno-vracena-iz-zaborava|title=Pjesnikinja Anka-Topic definitivno vraćena iz zaborava|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''.&lt;ref name=&quot;db&quot;&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|date=21. 7. 2018|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref name=&quot;db&quot;/&gt;

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
{{Glavni|Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|}}
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]].&lt;ref name=&quot;nap2&quot;/&gt; Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref name=&quot;nap2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>g0lu32y27xnb0h1y39ydqs4pzpcze2q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923749</id>
      <parentid>3923748</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:41:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3973" sha1="95elorg5pf3ipktvd2wy1iru3lk9dhb" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|05|18|1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}

'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot; &gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 18. maja 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].&lt;ref name=&quot;nap&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/article/pjesnikinja-anka-topic-definitivno-vracena-iz-zaborava|title=Pjesnikinja Anka-Topic definitivno vraćena iz zaborava|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''.&lt;ref name=&quot;db&quot;&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|date=21. 7. 2018|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref name=&quot;db&quot;/&gt;

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
{{Glavni|Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|}}
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]].&lt;ref name=&quot;nap2&quot;/&gt; Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref name=&quot;nap2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>95elorg5pf3ipktvd2wy1iru3lk9dhb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923750</id>
      <parentid>3923749</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:43:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3991" sha1="9c93pekng2b10dsoaew17hhfn8wnips" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|05|18|1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}

'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot; &gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. godine gdje je živjela do smrti. Umrla je 18. maja 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].&lt;ref name=&quot;nap&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/article/pjesnikinja-anka-topic-definitivno-vracena-iz-zaborava|title=Pjesnikinja Anka Topić definitivno vraćena iz zaborava|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026|date=19. 2. 2025|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''.&lt;ref name=&quot;db&quot;&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|date=21. 7. 2018|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref name=&quot;db&quot;/&gt;

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
{{Glavni|Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|}}
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]].&lt;ref name=&quot;nap2&quot;/&gt; Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref name=&quot;nap2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>9c93pekng2b10dsoaew17hhfn8wnips</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923751</id>
      <parentid>3923750</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:45:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3983" sha1="pisqul5c1e3b0zhtg64nkxpqwseol3t" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|05|18|1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}

'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot;&gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. gdje je živjela do smrti. Umrla je 18. maja 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].&lt;ref name=&quot;nap&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/article/pjesnikinja-anka-topic-definitivno-vracena-iz-zaborava|title=Pjesnikinja Anka Topić definitivno vraćena iz zaborava|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026|date=19. 2. 2025|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''.&lt;ref name=&quot;db&quot;&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|date=21. 7. 2018|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref name=&quot;db&quot;/&gt;

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
{{Glavni|Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|}}
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', oos strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]].&lt;ref name=&quot;nap2&quot;/&gt; Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref name=&quot;nap2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>pisqul5c1e3b0zhtg64nkxpqwseol3t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923752</id>
      <parentid>3923751</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T15:48:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; */</comment>
      <origin>3923752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3982" sha1="45iq2grlbz78farrz0s6y5do4bzvp8y" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anka Topić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1882|05|30}} 
| mjesto_rođenja  = [[Žepče]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1956|05|18|1882|05|30}} 
| mjesto_smrti    = [[Vitez (općina)|Vitez]]; [[NR BiH]], [[FNRJ]]
| zanimanje       = učiteljica, pjesnikinja
| jezik           = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| nacionalnost    = [[Hrvati]]ca
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}

'''Anka Topić''' je bila hrvatska&lt;ref name=&quot;Marjanović&quot;&gt; [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] &lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Biografija ==
Rođena je u [[Žepče|Žepču]] 30. maja 1882. Kao dijete preselila se sa majkom u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je završila Učiteljsku školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zepce.ba/price-o-bosanskim-zenama-pjesnikinja-anka-topic/|title=Priče o bosanskim ženama: Pjesnikinja Anka Topić|last=Urednik|first=Autor:|date=9. 7. 2017|website=Zepce.ba|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon završene Učiteljske škole radila je u [[Kreševo|Kreševu]], Sarajevu, [[Humac (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Humcu]], [[Stolac|Stocu]] i na [[Šćit]]u. Penzionisala se oko 1920, preselila se u [[Vitez (općina)|Vitez]] 1937. gdje je živjela do smrti. Umrla je 18. maja 1956. u Vitezu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju u [[Krušćica (Vitez)|Krušćici]].&lt;ref name=&quot;nap&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/article/pjesnikinja-anka-topic-definitivno-vracena-iz-zaborava|title=Pjesnikinja Anka Topić definitivno vraćena iz zaborava|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026|date=19. 2. 2025|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Anka Topić je prva [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] žena koja je objavila samostalnu zbirku poezije, objavljenu u vlastitoj nakladi. Zbrika poezije je izašla 1908. pod naslovom ''Izgubljena zvijezda''.&lt;ref name=&quot;db&quot;&gt;{{Cite web|url=https://digital.bgs.ba/izgubljena-zvijezda-prva-zbirka-pjesama-anke-topiceve-anka-topic/|title=Izgubljena zvijezda : prva zbirka pjesama Anke Topićeve / Anka Topić {{!}} JU Biblioteka Sarajeva|date=21. 7. 2018|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Osim poezije, pisala je i objavljivala i priče. Zbirka poezije ''Izgubljena zvijezda'' je digitalizovana od strane [[Biblioteka Sarajeva|Biblioteke Sarajeva]] kao zbirke digitalizirane književne baštine.&lt;ref name=&quot;db&quot;/&gt;

== Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot; ==
{{Glavni|Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|}}
Žepački [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;|Napredak]] je podsjetio na književni rad pjesnikinje Anke Topić 1991, a nešto kasnije 1998. objavljen je reprint prve zbirke poezije ''Izgubljena zvijezda'', od strane podružnice Napretka Viteza i Žepča, koje su utemeljile [[Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|književnu nagradu “Anka Topić”]].&lt;ref name=&quot;nap2&quot;/&gt; Zajednički je i dodjeljuju svakih šest godina, naizmjenično, za prvu knjigu poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja, objavljenih u posljednjih šest godina.&lt;ref name=&quot;nap2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://napredak-vitez.ba/odjeli/knjizevna-nagrada-anka-topic|title=Književna nagrada &quot;Anka Topić&quot;|website=HKD Napredak Vitez|language=hr|access-date=2. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Jedna ulica u Žepču nosi njeno ime.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Topić, Anka}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Žepče]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>45iq2grlbz78farrz0s6y5do4bzvp8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chrisje Comvalius</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536838</id>
    <revision>
      <id>3923755</id>
      <timestamp>2026-09-02T16:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime                = {{subst:PAGENAMEBASE}} | slika              =  | alt_slike          =  | opis               =  | ime_pri_rođenju    =  | datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}} | mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]] | datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|01|25|1948|01|25}} | mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt; | nacionalnost       = Nizozemska | druga_imena        =  | zanimanje...</comment>
      <origin>3923755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3278" sha1="40fovilytljq34ayol18cnsz4f8n0ge" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|01|25|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Nizozemska
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemsku|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na Sveučilištu u Amsterdamu. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za tešku djecu u Rotterdamu. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Orange]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

==References==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>40fovilytljq34ayol18cnsz4f8n0ge</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923759</id>
      <parentid>3923755</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3303" sha1="4r4j5sdh2p5c37207beggs4jp1zf1kc" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|01|25|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Nizozemska
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Orange]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

==References==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>4r4j5sdh2p5c37207beggs4jp1zf1kc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923760</id>
      <parentid>3923759</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3303" sha1="t8cj7gadogza6xkdypx8tr7qaxp95cc" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Nizozemska
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Orange]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

==References==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>t8cj7gadogza6xkdypx8tr7qaxp95cc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923766</id>
      <parentid>3923760</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3344" sha1="gjhzgc45xlgt146aeeh6ai73ccd60tm" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Nizozemska
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Orange]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>gjhzgc45xlgt146aeeh6ai73ccd60tm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923767</id>
      <parentid>3923766</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:19:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Filmografija */</comment>
      <origin>3923767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3344" sha1="cel3id4cdrmuob6x0hzg86by0rv874s" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Nizozemska
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>cel3id4cdrmuob6x0hzg86by0rv874s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923768</id>
      <parentid>3923767</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3384" sha1="lrpc8oci4sj3o7uwilnp0bzf7drr91p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = {{ZID|Teritorija Curaçao}} &lt;BR&gt;{{ZID|Nizozemska}}
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>lrpc8oci4sj3o7uwilnp0bzf7drr91p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923775</id>
      <parentid>3923768</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:40:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3401" sha1="2mrd27kwmmcdjxzngva1uhz7c2xcdj9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Harriette Ursila Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] 
| nacionalnost       = {{ZID|Teritorija Curaçao}} &lt;BR&gt;{{ZID|Nizozemska}}
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14 September 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=Dutch|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24 August 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=Dutch|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28 August 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati nizozemski jezik na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>2mrd27kwmmcdjxzngva1uhz7c2xcdj9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923776</id>
      <parentid>3923775</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:41:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3384" sha1="r85iuqitjhegbnj2typhn72nt39qias" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Harriette Ursila Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] 
| nacionalnost       = {{ZID|Teritorija Curaçao}} &lt;BR&gt;{{ZID|Nizozemska}}
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948 [[Aruba]] – 22. augusta 2023.) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14. 9. 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=nl|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24. 8. 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=nl|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati [[nizozemski jezik]] na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>r85iuqitjhegbnj2typhn72nt39qias</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923777</id>
      <parentid>3923776</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:46:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3399" sha1="pirbpng3nkuja19urjfd1t1lo1b4if5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Harriette Ursila Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] 
| nacionalnost       = {{ZID|Teritorija Curaçao}} &lt;BR&gt;{{ZID|Nizozemska}}
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948, [[Aruba]] – 22. augusta 2023, [[Rotterdam]]) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14. 9. 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=nl|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24. 8. 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=nl|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati [[nizozemski jezik]] na [[Univerzitet u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (2004 film)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (2004 film)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (2005 film)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>pirbpng3nkuja19urjfd1t1lo1b4if5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923778</id>
      <parentid>3923777</parentid>
      <timestamp>2026-09-02T16:49:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3923778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3425" sha1="1vjm61t2szhce86oc1gq4k1s6lsiscx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Harriette Ursila Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] 
| nacionalnost       = {{ZID|Teritorija Curaçao}} &lt;BR&gt;{{ZID|Nizozemska}}
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948, [[Aruba]] – 22. augusta 2023, [[Rotterdam]]) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=14. 9. 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title= |url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=nl|work=[[RTL Boulevard]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24. 8. 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=nl|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati [[nizozemski jezik]] na [[Univerzitet u Amsterdamu|Univerzitetu u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (film 2004)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (film 2004)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (film 2005)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>1vjm61t2szhce86oc1gq4k1s6lsiscx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3923813</id>
      <parentid>3923778</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T00:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3923813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3635" sha1="h5372x4es0fx0lxsvtu0pxmaiwv1ewt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Chrisje Harriette Ursila Comvalius
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1948|01|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Aruba]], [[Curaçao i zavisne teritorije]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2023|08|22|1948|01|25}}
| mjesto_smrti       = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] 
| nacionalnost       = {{ZID|Teritorija Curaçao}} &lt;BR&gt;{{ZID|Nizozemska}}
| druga_imena        = 
| zanimanje          = glumica
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Chrisje Comvalius''' (25. januara 1948, [[Aruba]] – 22. augusta 2023, [[Rotterdam]]) bila je nizozemska glumica.&lt;ref&gt;{{cite news|last=|first=|date=14. 9. 2017|title=Chris Comvalius heeft soapzoon Everon 'echt in hart gesloten'|trans-title=|url=https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|language=nl|work=[[RTL Boulevard]]|location=|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828202006/https://www.rtlboulevard.nl/video/tv-fragmenten/video/3109541/chris-comvalius-heeft-soapzoon-everon-echt-hart-gesloten|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=24. 8. 2023|title=GTST-actrice Chrisje Comvalius (75) overleden|trans-title= |url=https://www.nu.nl/film/6277906/gtst-actrice-chrisje-comvalius-75-overleden.html|language=nl|work=[[NU.nl]]|location= |access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Comvaliusini roditelji bili su [[surinam]]skog podrijetla. Rođena je na Arubi i tamo je pohađala osnovnu školu. Godine 1963. preselila se u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje je završila srednju školu, a zatim je nastavila studirati [[nizozemski jezik]] na [[Univerzitet u Amsterdamu|Univerzitetu u Amsterdamu]]. Nakon toga je dugi niz godina radila kao učiteljska savjetnica u srednjoj školi za djecu s poteškoćama u učenju u [[Rotterdam]]u. Živjela je naizmjenično u Nizozemskoj, Arubi i na [[Sint Maarten]]u.

=== Karijera ===
Kao glumica, Comvalius je nastupala uglavnom u manjim ulogama u raznim nizozemskim dugometražnim filmovima. Sudjelovala je i u raznim sapunicama, također u manjim ulogama. Od 2004. do 2008. imala je glavnu ulogu u poznatoj nizozemskoj sapunici [[Goede tijden, slechte tijden]]. Prije toga, tri je godine nastupala u kazalištu s monologom pod nazivom &quot;MaStella&quot;, koji je ponovno preuzela u oživljavanju nakon uloge u sapunici 2008, sada pod režijom autorice monologa, [[Jenny Mijnhijmer]], te je nastupala u Nizozemskoj i Surinamu 2008.

Godine 2009. posudila je glas Eudordi, majci princeze Tiane, u Disneyjevom animiranom filmu [[Princeza i žabac]].

==Filmografija==
*''[[Ben zo terug]]'' (2000)
*''[[Rozengeur &amp; Wodka Lime]]'' (2001)
*''[[South (film 2004)|South]]'' (2004)
*''[[Love Trap (film 2004)|Love Trap]]'' (2004)
*''[[In Oranje]]'' (2004)
*''[[Goede tijden, slechte tijden]]'' (2004–2008)
*''[[Off Screen]]'' (2005)
*''[[All Souls (film 2005)|All Souls]]'' (2005)
*''[[Sterke verhalen]]'' (2010)
*''[[VRijland]]'' (2010–2012)
*''[[Beautiful Life (2011 film)|Beautiful Life]]'' (2011)
*''[[Achtste Groepers Huilen Niet]]'' (2012)
*''[[Nooit te oud]]'' (2013)
*''[[Vechtershart]]'' (2015)
*''[[Hunter Street (TV-serija)|Hunter Street]]'' (2018)

== References ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb_name}}

{{DEFAULTSORT:Comvalius, Chrisje}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Aruba]]
[[Kategorija:Nizozemske glumice]]
[[Kategorija:Arubske glumice]]</text>
      <sha1>h5372x4es0fx0lxsvtu0pxmaiwv1ewt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Chrisje Comvalius</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536839</id>
    <revision>
      <id>3923756</id>
      <timestamp>2026-09-02T16:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nizozemski Antili</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536840</id>
    <revision>
      <id>3923811</id>
      <timestamp>2026-09-03T00:10:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3923811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Palapa/Ingenuity</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536841</id>
    <revision>
      <id>3923863</id>
      <timestamp>2026-09-03T11:18:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1369062837|Ingenuity (helicopter)]]&quot;</comment>
      <origin>3923863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5500" sha1="4e6l2ioul350ex870dy6p8en4mxhgso" xml:space="preserve">
 {{Infobox individual space vehicle|name=''Ingenuity''|mission=[[Mars 2020]]|image=Mars helicopter on sol 46.png|image_alt=A robotic helicopter on the surface of Mars|caption=''Ingenuity'' at Wright Brothers Field on 6 April 2021, its third day of deployment on Mars|type=[[Extraterrestrial sky|Extraterrestrial]] [[Autonomous robot|autonomous]] [[Unmanned aerial vehicle|UAV]] [[helicopter]]|serial=IGY ([[Aircraft registration|civil registration]])|owner=[[NASA]]|manufacturer=[[Jet Propulsion Laboratory]]|dimensions={{Convert|121|x|49|x|52|cm|abbr=on}}|dry_mass={{Convert|1.8|kg}}{{r |landing press kit}}|communication=[[Zigbee]] transponder with base station on ''[[Perseverance (rover)|Perseverance]]''|power=6 [[Solar array|Solar]]-charged Sony VTC4 [[Lithium-ion battery|Li-ion batteries]]; typical motor input power: 350 watt&lt;ref name=&quot;NASA_2020_04_16&quot; /&gt;|instruments={{Hlist|Cameras × 2|[[Inertial measurement unit|Inertial sensors]]|[[Lidar|Laser altimeter]]}}|deployed={{Start date text|3 April 2021}}|deployed_from=''[[Perseverance (rover)|Perseverance]]''|location=[[Jezero (crater)|Jezero crater]], [[Mars]]&lt;ref name=&quot;NASAGoddard_2021_10_26&quot; /&gt;|first_flight_date=19 April 2021, 07:34 UTC (to and from [[Wright Brothers Field]])|last_flight_date=18 January 2024 (to and from Airfield Chi (χ) in ''Valinor Hills'')|flights=[[List of Ingenuity flights|72]]|time=2 hr 8 min 48&amp;nbsp;sec, cumulative|travelled={{bulletedlist|'''Horizontal:''' {{Convert|17.242|km|abbr=on}} on [[Mars]]|'''Vertical:''' max. {{cvt|24|m}}}}
{{Aircraft specs
|genhide            = Y
|prime units?       = met
|perfhide           = Y
|max speed kmh      = 36.0
|ref                = [https://mars.nasa.gov/technology/helicopter/#Flight-Log NASA Mars Helicopter Flight Log]
}}|programme=[[NASA]] Mars helicopter|next=''[[SkyFall (helicopter)]]''|fate=Grounded permanently due to rotor blade damage&lt;ref name=&quot;NASA_20240125&quot;&gt;{{cite web |title=After Three Years on Mars, NASA's Ingenuity Helicopter Mission Ends |url=https://www.jpl.nasa.gov/news/after-three-years-on-mars-nasas-ingenuity-helicopter-mission-ends |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240125203205/https://www.jpl.nasa.gov/news/after-three-years-on-mars-nasas-ingenuity-helicopter-mission-ends |archive-date=25 January 2024 |access-date=25 January 2024 |website=[[Jet Propulsion Laboratory]]}}&lt;/ref&gt;}}

'''''Ingenuity''''', sa nadimkom '''''Ginny''''', je autonomni [[helikopter]] koji je djelovao na [[Mars|Marsu]] od 2021. do 2024. godine kao dio [[NASA]] -ine misije [[Mars 2020]]. ''Ingenuity'' je prvi let obavio 19. aprila 2021. godine, demonstrirajući da je let moguć u izuzetno rijetkoj atmosferi Marsa, i postao prva letjelica koja je izvršila motorizirani i kontrolisani vanzemaljski let.{{Efn|It was the third aircraft overall ever to fly on a planet besides [[Earth]]—the first two were [[Vega program#Balloon|balloon probes]] of the [[Soviet Union]]'s [[Vega 1]] and [[Vega 2|2]], which conducted unpowered flight in the atmosphere of [[Venus]]. Both balloons flew from 11 to 13 and 15 to 17 of June 1985 respectively.}} Dizajnirala ga je NASA-ina [[Laboratorija za mlazni pogon]] (JPL) u saradnji sa AeroVironment-om, NASA- [[Istraživački centar Ames|inim istraživačkim centrom Ames]] i [[Istraživački centar Langley|istraživačkim centrom Langley,]] a komponente su isporučili Lockheed Martin Space, Qualcomm i SolAero.

''Ingenuity'' je dostavljen na Mars 18. februara 2021. godine, pričvršćen za donju stranu [[Perseverance (rover)|rovera ''Perseverance'']], koji je sletio na mjesto slijetanja Octavia E. Butler blizu zapadnog ruba 45 kilometara širokog kratera [[Jezero (krater)|Jezero]]. Budući da radio signalima treba nekoliko minuta da putuju između Zemlje i Marsa, nije se mogao ručno kontrolisati u realnom vremenu, već je umjesto toga autonomno upravljao planovima leta koje mu je slao JPL.

Prvobitno je planirano da se izvrši samo pet letova, ali je ''Ingenuity'' izvršio 72 leta tokom skoro tri godine. Pet prvobitno planiranih letova bili su dio tehnološke demonstracije u trajanju od 30 [[Marsovski dan|sola]], namijenjene dokazivanju njegove [[Sposobnost leta|sposobnosti leta]] letovima do 90 sekundi na visinama od 3 do 5 metara. Nakon ove demonstracije, JPL je osmislio niz operativnih letova kako bi istražio kako bi zračni izviđači mogli pomoći [[Istraživanje Marsa|u istraživanju Marsa]] i drugih svjetova. U ovoj operativnoj ulozi, ''Ingenuity'' je izviđao područja od interesa za rover ''Perseverance'', poboljšavao navigacijske tehnike i istraživao granice njegovog leta . Performanse i otpornost ''Ingenuityja'' u surovom marsovskom okruženju uveliko su premašile očekivanja, omogućivši mu da izvrši daleko više letova nego što je prvobitno planirano. Dana 18. januara 2024. godine, lopatice rotora su se slomile tokom slijetanja na letu 72, što je trajno prizemljilo helikopter. NASA je objavila kraj misije sedmicu dana kasnije. Inženjeri su zaključili da navigacijski sistem ''Ingenuityja'' nije bio efikasan na bezličnom terenu tokom posljednjeg leta, što je rezultiralo prinudnim slijetanjem. Do kraja svoje misije, ''Ingenuity'' je letio ukupno 2 sata, 8 minuta i 48 sekundi tokom 1004 dana, prešavši više od 17 kilometara.
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Članci s videoklipovima]]
[[Kategorija:2020. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:CS1 upotrebe (francuski)]]
[[Kategorija:Webarchive template wayback links]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>4e6l2ioul350ex870dy6p8en4mxhgso</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>