Sevdalinka

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.18</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Sevdalinka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1409</id>
    <revision>
      <id>3924183</id>
      <parentid>3895008</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T01:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sevdalinka nije upisana na UNESCO-vu „Listu svjetske baštine“ u klasičnom smislu, nego je 2024. upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity), pod nominacijskim brojem 01872. UNESCO-va odluka je 19.COM 7.b.24.</comment>
      <origin>3924183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14475" sha1="d3bc0l789kihoh385q1mkt8i0zj2sn8" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872|title=UNESCO - Sevdalinka, traditional urban folk song|website=ich.unesco.org|access-date=5. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/12/4/sevdalinka-na-listi-nematerijalnog-kulturnog-naslijedja-unesco-a|title=Sevdalinka na listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=5. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;

Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje. Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, a oni sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa.

Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]].
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]]...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>d3bc0l789kihoh385q1mkt8i0zj2sn8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924185</id>
      <parentid>3924183</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T01:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodan je izvodjac koji je pripada mladjoj generaciji izvodjaca sevdaha.</comment>
      <origin>3924185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14512" sha1="l2q8goecx4s39sqq5o8siviqv4klh8i" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872|title=UNESCO - Sevdalinka, traditional urban folk song|website=ich.unesco.org|access-date=5. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/12/4/sevdalinka-na-listi-nematerijalnog-kulturnog-naslijedja-unesco-a|title=Sevdalinka na listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=5. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;

Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje. Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, a oni sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa.

Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]].
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]], Damir Mrkaljević (Projekt Strigoi)...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>l2q8goecx4s39sqq5o8siviqv4klh8i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924186</id>
      <parentid>3924185</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T01:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14520" sha1="ssg9zzy3pf5bx77y26fl7g7r7gnym3x" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872|title=UNESCO - Sevdalinka, traditional urban folk song|website=ich.unesco.org|access-date=5. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/12/4/sevdalinka-na-listi-nematerijalnog-kulturnog-naslijedja-unesco-a|title=Sevdalinka na listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=5. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;

Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje. Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, a oni sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa.

Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]].
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]], [[Damir Mrkaljević]] ([[Projekt Strigoi]])...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>ssg9zzy3pf5bx77y26fl7g7r7gnym3x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3924168</id>
      <parentid>3924055</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T21:15:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3924168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44825" sha1="m9ha6sxnkfykq4vv4g6a2x31j10h3wr" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 200px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Jusuf Tanović]]
| Trener                      = [[David Muslera Rodríguez]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

====[[UEFA Intertoto kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 4. septembra 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Amar Ibrišimović]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[FC Schalke 04|Schalkea 04]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Aldian Korora]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=MEX|ime=[[Jorge Guzmán]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=HRV|ime=[[Ante Kuliš]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Marko Karamarko]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=BRA|ime=[[Gabriel Cunha]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=POR|ime=[[Rodrigo Piloto]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=SVN|ime=[[Sandro Jovanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=TUR|ime=[[Doruk Tuğrul]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

====Igrači na posudbi====
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
*{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>m9ha6sxnkfykq4vv4g6a2x31j10h3wr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Vijesti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1715</id>
    <revision>
      <id>3924099</id>
      <parentid>3922469</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T16:55:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <origin>3924099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2174" sha1="9pga9on50dcny54c0m5p299jo4rmp3j" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg
| širina           = 
| opis             = Haakon VIII, novi kralj Norveške
| naslov           = 
| alt              = Kralj Haakon VIII od Norveške
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[28. august]] – {{Vijest|Nakon smrti [[Harald V, kralj Norveške|kralja Haralda V]], njegov sin [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] stupio na prijestolje kao novi [[Kralj Norveške]].}}
* [[26. august]] – {{Vijest|U [[Poplave u Nepalu i Tibetu 2026.|razornim poplavama i odronima]] na granici [[Nepal]]a i [[Tibet]]a, izazvanim urušavanjem ledenjaka, poginulo je preko 1.200 osoba, dok se hiljade i dalje vodi kao nestalo.}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Harald V, kralj Norveške]]
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
* [[Bonnie Tyler]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9pga9on50dcny54c0m5p299jo4rmp3j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924100</id>
      <parentid>3924099</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T16:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2178" sha1="azy16wnt3n75by7s310bpfztwef1e8j" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg
| širina           = 
| opis             = Haakon VIII, novi kralj Norveške
| naslov           = 
| alt              = Kralj Haakon VIII od Norveške
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[28. august]] – {{Vijest|Nakon smrti [[Harald V, kralj Norveške|kralja Haralda V]], njegov sin [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] stupio na prijestolje kao novi [[Kralj Norveške]].}}
* [[26. august]] – {{Vijest|U [[Poplave u Nepalu i Tibetu 2026.|razornim poplavama i odronima]] na granici [[Nepal]]a i [[Tibet]]a, izazvanim urušavanjem [[ledenjak]]a, poginulo je preko 1.200 osoba, dok se hiljade i dalje vodi kao nestalo.}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Harald V, kralj Norveške]]
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
* [[Bonnie Tyler]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>azy16wnt3n75by7s310bpfztwef1e8j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924137</id>
      <parentid>3924100</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:15:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2203" sha1="64ts1py49tgxidppxj3opqdah1qcx0t" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg
| širina           = 
| opis             = Haakon VIII, novi kralj Norveške
| naslov           = 
| alt              = Kralj Haakon VIII od Norveške
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[28. august]] – {{Vijest|Nakon smrti [[Harald V, kralj Norveške|kralja Haralda V]], njegov sin [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] stupio na prijestolje kao novi [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]].}}
* [[26. august]] – {{Vijest|U [[Poplave u Nepalu i Tibetu 2026.|razornim poplavama i odronima]] na granici [[Nepal]]a i [[Tibet]]a, izazvanim urušavanjem [[lednik]]a, poginulo je preko 1200 osoba, dok se hiljade i dalje vodi kao nestalo.}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Harald V, kralj Norveške]]
* [[Ratko Mladić]]
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>64ts1py49tgxidppxj3opqdah1qcx0t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924201</id>
      <parentid>3924137</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T06:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3924201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2206" sha1="h44szbjg0sm4ykdkrs9oa8o5mtwwvhx" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg
| širina           = 
| opis             = Haakon VIII, novi kralj Norveške
| naslov           = 
| alt              = Kralj Haakon VIII od Norveške
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[28. august]] – {{Vijest|Nakon smrti [[Harald V, kralj Norveške|kralja Haralda V]], njegov sin [[Haakon VIII, kralj Norveške|Haakon VIII]] stupio na prijestolje kao novi [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]].}}
* [[26. august]] – {{Vijest|U [[Poplave u Nepalu i Tibetu 2026.|razornim poplavama i odronima]] na granici [[Nepal]]a i [[Tibet]]a, izazvanim urušavanjem [[lednik]]a, poginulo je više od 1200 osoba, dok se hiljade i dalje vodi kao nestalo.}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Harald V, kralj Norveške]]
* [[Ratko Mladić]]
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>h44szbjg0sm4ykdkrs9oa8o5mtwwvhx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Španska književnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6198</id>
    <revision>
      <id>3924200</id>
      <parentid>3667127</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T06:12:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1130" sha1="b5n5wlrafsosou7k203ywyg2zppf5w8" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Književnost}}
[[Datoteka:Celestina.jpg|mini|desno|200px|La Celestina, autor Fernando de Rojas]]
Španska književnost se obično odnosi na literaturu (Špansku poeziju, prozu, i dramu) napisane na španskom jeziku, i na teritoriji koju čini država [[Španija]].
== Književnici ==
* [[Pedro Calderón de la Barca]]
* [[Miguel de Cervantes]]
* [[Luis de Góngora]]
* [[Federico García Lorca]]
* [[Baltasar Gracián y Morales]]
* [[Lope de Vega]]
* [[Manuel Vázquez Montalbán]]
* [[Benito Pérez Galdós]]
* [[Pío Baroja]]

== Djela ==
*[[Don Kihot]] - [[Miguel de Cervantes]]


== Vanjski linkovi ==
* http://www.cervantesvirtual.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091220034047/http://www.cervantesvirtual.com/ |date=20. 12. 2009 }}
* http://www.palabravirtual.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220401161215/https://palabravirtual.com/ |date=1. 4. 2022 }}
* http://www.onlinecollegecourses.com/2011/09/01/50-great-hispanic-novels-every-student-should-read/
{{Commonscat|Literature of Spain}}
{{Stub-knjiž}}
[[Kategorija:Španska književnost|Španska književnost]]</text>
      <sha1>b5n5wlrafsosou7k203ywyg2zppf5w8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1824.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6676</id>
    <revision>
      <id>3924211</id>
      <parentid>3751005</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:30:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1640" sha1="g26jz6an5d4ltjr1f2mgbrjdzj4s7vw" xml:space="preserve">{{godina}}1824. (MDCCCXXIV) bila je prijestupna godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1824|title=What Happened in 1824|date=1824|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt; koja je počinjala u četvrtak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja je počinjala u utorak po julijanskom kalendaru, 1824. godina označavanja Nove ere (CE) i Godine Gospodnje (AD), 824. godina drugog milenijuma, 24. godina 19. vijeka i 5. godina decenije 1820-ih. Početkom 1824. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Batalla_de_Ayacucho_by_Martín_Tovar_y_Tovar_(1827_-_1902).jpg|mini|250x250piksel|[[9. decembar]]: Španski komandant, general de la Serna, predaje se Sucreu u odlučujućoj [[Bitka kod Ayacuchoa|bici kod Ayacucha]] u Peruu.]]

== Rođeni ==
* [[2. mart]] – [[Bedřich Smetana]], češki kompozitor i dirigent
* [[12. mart]] – [[Gustav Kirchhoff]], njemački fizičar i hemičar
* [[27. juli]] – [[Alexandre Dumas (sin)]], francuski književnik
* [[4. septembar]] – [[Anton Bruckner]], austrijski orguljaš i kompozitor

== Umrli ==
* [[26. januar]] – [[Théodore Géricault]], francuski slikar
* [[7. mart]] – [[Ludwig Wilhelm Gilbert]], njemački fizičar i hemičar
* [[19. april]] – [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik
* [[16. septembar]] – [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luj XVIII]], kralj Francuske

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1824}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>g26jz6an5d4ltjr1f2mgbrjdzj4s7vw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1825.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6677</id>
    <revision>
      <id>3924212</id>
      <parentid>3756723</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:32:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1715" sha1="huu0var9hwofe64qqx5spunrcwrm25z" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1825.''' (MDCCCXXV) je bila uobičajena godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1825|title=What Happened in 1825|date=1825|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt; koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru, 1825. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 825. godina 2. milenija, 25. godina 19. stoljeća i šesta godina 1820-ih. Od početka 1825. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.
[[Datoteka:Kolman_decembrists.jpg|mini|[[14. decembar]]: [[Decembristička pobuna|Pobuna decembrista]]]]
[[Datoteka:08303_cathédrale_de_reims.jpg|mini|29. maj: [[Krunisanje Karla X]] u [[Reims Cathedral|katedrali u Reimsu]].|lijevo]]
[[Datoteka:Capture_of_the_El_Mosquito.jpg|mini|2. mart: [[Zarobljavanje Anne|Uhvaćena]] je gusarska [[Slup|špica]] ''Anne''.|lijevo]]

== Događaji ==
* [[25. februar]] - Usvojena [[zastava Perua]]
* [[4. mart]] - [[John Quincy Adams]] postao 6. predsjednik SAD-a

== Rođeni ==
* [[25. mart]] - [[Johann Strauss mlađi]], bečki kompozitor lagane muzike
* [[25. oktobar]] – [[Johann Strauss mlađi]], bečki [[kompozitor]]
* [[29. novembar]] - [[Jean-Martin Charcot]], francuski neurolog
* [[Jovan Sundečić]], bosanskohercegovački i srpski pjesnik

== Umrli ==
* [[7. maj]] - [[Antonio Salieri]], italijanski kompozitor i dirigent
* [[1. decembar]] - Umro [[Rusija|ruski]] [[car]] [[Aleksandar I, car Rusije|Aleksandar I Pavlovič Romanov.]]
{{Commonscat|1825|1825.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>huu0var9hwofe64qqx5spunrcwrm25z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Singapur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10999</id>
    <revision>
      <id>3924166</id>
      <parentid>3923936</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>Proširenje uvoda sa EN Wiki</comment>
      <origin>3924166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16364" sha1="dnugj56dbpdzb973vua3jhijm1xgxb8" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Singapur
| izvorno_ime                    = {{lang|ms|Republik Singapura}}&lt;br /&gt;{{lang|zh|新加坡共和国}}&lt;br /&gt;{{lang|ta|சிங்கப்பூர் குடியரசு}}
| ime_genitiv                    = Singapura
| zastava                        = Flag of Singapore.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Coat of arms of Singapore.svg
| grb_širina                     = 
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = {{lang|ms|Majulah Singapura}}&lt;br /&gt;&quot;Naprijed, Singapur&quot;
| himna                          = {{lang|ms|[[Majulah Singapura]]}}&lt;br /&gt;&quot;Naprijed, Singapur&quot;
| karta                          = Location Singapore ASEAN.svg
| opis_karte                     = Singapur u jugoistočnoj Aziji
| širina_karte                   = 250px
| glavni_grad                    = Singapur
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|1|17|N|103|50|E|type:city(5,700,000)_region:SG|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Tampines]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]], [[malajski jezik|malajski]], [[singapurski mandarinski|mandarinski]] i [[tamilski jezik|tamilski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 74,3% [[Kinezi u Singapuru|Kinezi]]&lt;br /&gt;13,5% [[Malajci u Singapuru|Malajci]]&lt;br /&gt;9,0% [[Indijci u Singapuru|Indijci]]&lt;br /&gt;3,2% ostali
| religija                       = 30,9% [[Budizam u Singapuru|budizam]]&lt;br /&gt;23,9% [[Nereligioznost u Singapuru|bez religije]]&lt;br /&gt;17,1% [[Kršćanstvo u Singapuru|kršćanstvo]]&lt;br /&gt;15,0% [[Islam u Singapuru|islam]]&lt;br /&gt;7,3% [[Taoizam u Singapuru|taoizam]]&lt;br /&gt;5,4% [[Hinduizam u Singapuru|hinduizam]]&lt;br /&gt;0,4% ostalo
| demonim                        = Singapurac / Singapurka
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna republika
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Tharman Shanmugaratnam]]
| vrsta_druge_vlasti             = Premijer
| vladar_druga_vlast              = [[Lawrence Wong]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast              = 
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Singapura]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = Nezavisnost
| nota_suvereniteta              = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Malezija|Malezije]]
| nastanak                       = Samouprava
| događaj1                       = [[Samouprava Singapura|Samouprava]]
| događaj_datum1                 = 3. juni 1959.
| događaj2                       = [[Sporazum o Maleziji]]
| događaj_datum2                 = 16. septembar 1963.
| događaj3                       = [[Proglas Singapura]]
| događaj_datum3                 = 9. august 1965.
| događaj4                       = 
| događaj_datum4                 = 
| događaj5                       = 
| događaj_datum5                 = 
| nezavisnost                    = 9. august 1965.
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 744,3
| po_površini_na_svijetu         = 176.
| procenat_vode                  = 1,43%
| stanovnika                     = 6.110.200
| stanovnika_godina              = 2025.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 111.
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 8.290
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 3.
| bdp_ukupno                     = 1,063 biliona USD
| bdp_godina                     = 2026.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 34.
| bdp_per_capita                 = 173.708 USD
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 1.
| bdp_nominalni_ukupno           = 659,572 milijarde USD
| bdp_nominalni_godina           = 2026.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 27.
| bdp_nominalni_per_capita       = 107.758 USD
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 4.
| hdi                            = 0,946
| hdi_godina                     = 2023.
| hdi_nivo                       = vrlo visok
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 13.
| gini                           = 43,3
| gini_godina                    = 2023.
| gini_nivo                      = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Singapurski dolar]] (S$)
| vremenska_zona                 = [[Singapursko standardno vrijeme|SGT]] (UTC+8)
| ljetno_računanje_vremena       = ne
| format_datuma                  = dd-mm-yyyy
| najviša_tačka_ime              = [[Bukit Timah]]
| najviša_tačka_metara           = 164 m
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = [[Singapurska rijeka]]
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 9. august
| vozacka_strana                 = lijeva
| pozivni_broj                   = +65
| iso_kod                        = SG
| internetski_nastavak            = .sg, .新加坡, .சிங்கப்பூர்
| komentar                       = 
}}
[[File:1 singapore f1 night race 2012 city skyline.jpg|thumb|Singapur]]

'''Singapur''',{{efn|{{IPAc-en|audio=En-us-Singapore.ogg|ˈ|s|ɪ|ŋ|(|g|)|ə|p|ɔːr}} {{respell|SING|(g)ə|por}}}} zvanično '''Republika Singapur''', jeste [[Ostrvska država|ostrvska država]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Njena teritorija obuhvata [[Singapur (ostrvo)|glavno ostrvo]], [[Spisak ostrva u Singapuru|preko 60 satelitskih ostrva i otočića]] i [[Pedra Branca (Singapur)|jedno udaljeno ostrvce]]. Nalazi se oko jednog [[Stepen geografske širine|stepena geografske širine]] (137 km) sjeverno od [[Ekvator|ekvatora]], pored južnog vrha [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]], graničeći se sa [[Malajski prolaz|Malajskim prolazom]] na zapadu, [[Singapurski prolaz|Singapurskim prolazom]] na jugu zajedno s [[Ostrva Riau|ostrvima Riau]] u [[Indonezija|Indoneziji]], [[Južnokinesko more|Južnokineskim morem]] na istoku i [[Johorski prolaz|Johorskim prolazom]] zajedno s [[Johor|državom Johor]] u [[Malezija|Maleziji]] na sjeveru.

U [[Rana historija Singapura|svojoj ranoj historiji]], Singapur je bio pomorski [[Emporijum (antika)|emporijum]] poznat kao ''[[Temasek]]''; nakon toga, bio je glavni konstitutivni dio nekoliko uzastopnih [[Talasokratija|talasokratskih]] carstava. Njegova savremena era započela je 1819. kada je [[Stamford Raffles]] uspostavio Singapur kao [[Entrepôt|trgovačku ispostavu (entrepôt)]] [[Britanska imperija|Britanske imperije]]. Singapur je 1867. došao pod direktnu britansku kontrolu kao dio [[Naselja moreuza|Naselja moreuza]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Singapur je 1942. bio [[Japanska okupacija Singapura|okupiran od strane Japana]], a vraćen je Britaniji kao [[Krunska kolonija Singapur|krunska kolonija]] nakon [[Kapitulacija Japana|kapitulacije Japana]] 1945. Singapur je stekao [[Samouprava Singapura|samoupravu]] 1959, a [[Malezijski sporazum|1963.]] postao je dio nove federacije [[Malezija|Malezije]], zajedno s [[Malajska Federacija|Malajom]], [[Krunska kolonija Sjeverni Borneo|Sjevernim Borneom]] i [[Krunska kolonija Saravak|Saravakom]]. [[Država Singapur (Malezija)|Ideološke razlike]] dovele su do isključenja Singapura iz federacije dvije godine kasnije; postao je nezavisna [[Suverena država|suverena država]] 1965. Nakon ranih godina [[Historija Republike Singapur#1965. do kasnih 1970-ih|previranja]] i uprkos nedostatku prirodnih resursa i [[Zaleđe|zaleđa]], nacija se brzo razvijala i postala jedan od [[Četiri azijska tigra|Četiri azijska tigra]].

Kao visoko [[Razvijena zemlja|razvijena zemlja]], Singapur ima [[Spisak država po BDP-u (PPP) po glavi stanovnika|najviši BDP po glavi stanovnika prilagođen PPP-u]] na svijetu i jedina je zemlja u Aziji sa AAA [[Suvereni kreditni rejting|suverenim kreditnim rejtingom]] od [[Velika trojka (kreditne agencije)|svih glavnih rejting agencija]]. Identifikovan kao [[Porezni raj|porezni raj]], on je veliko [[Avijacijsko čvorište|avijacijsko]], [[Finansijski centar|finansijsko]] i [[Luka|pomorsko]] čvorište i dosljedno se svrstava među [[Spisak najskupljih gradova za strane radnike|najskuplje gradove]] za [[Ekspatrijat|ekspatrijate]] i [[Strani radnici|strane radnike]]. Singapur zauzima visoko mjesto u ključnim društvenim indikatorima: [[Obrazovanje u Singapuru|obrazovanju]], [[Zdravstvo u Singapuru|zdravstvenoj zaštiti]], [[Državno stanovanje u Singapuru|stambenom zbrinjavanju]], [[Globalni indeks mira|miru]], [[Henley Passport Index|jačini pasoša]], [[Kriminal u Singapuru|ličnoj sigurnosti]] i [[Infrastruktura|infrastrukturi]], s visokom [[Spisak država po stopi vlasništva nad nekretninama|stopom vlasništva nad nekretninama]]. [[Singapurci]] uživaju u jednom od [[Spisak država po očekivanom životnom vijeku|najdužih životnih vijekova]], [[Spisak država po brzini internet veze|najbržim brzinama internet veze]], [[Spisak država po stopi smrtnosti novorođenčadi|najnižim stopama smrtnosti novorođenčadi]] i [[Indeks percepcije korupcije|najnižim nivoima korupcije]] na svijetu. Singapur je [[Administrativna podjela Singapura|organizovan]] u pet [[Regije Singapura|regija]], 55 [[Planska područja Singapura|planskih područja]] i stotine [[Podzone Singapura|podzona]]. Ima [[Spisak država i zavisnih teritorija po gustini naseljenosti|drugu najveću gustinu naseljenosti od bilo koje zemlje]], iako postoje brojni zeleni i rekreativni prostori kao rezultat [[Urbano planiranje|urbanog planiranja]]. S multikulturalnim stanovništvom i u znak priznanja kulturnih identiteta glavnih etničkih grupa u zemlji, Singapur ima četiri [[Jezici Singapura|službena jezika]]: [[Singapurski engleski|engleski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[Singapurski mandarinski|mandarinski]] i [[Tamilski jezik|tamilski]]. Engleski je [[Lingua franca|zajednički jezik]], s ekskluzivnom upotrebom u brojnim [[Javne službe|javnim službama]]. [[Multikulturalizam|Multirasnost]] je ugrađena u ustav i nastavlja oblikovati [[Rasa u Singapuru|nacionalne politike]].

Singapur je [[Parlamentarna republika|parlamentarna republika]] i njegov pravni sistem je zasnovan na [[Opće pravo|općem pravu]]. Iako je [[Ustav Singapura|ustavno]] riječ o [[Spisak političkih partija u Singapuru|višestranačkoj demokratiji]] u kojoj se redovno održavaju [[Izbori u Singapuru|slobodni izbori]], on funkcioniše kao ''[[de facto]]'' [[Sistem dominantne stranke|jednopartijska država]], pri čemu [[Partija narodne akcije]] (PAP) održava kontinuiranu političku dominaciju od [[Opći izbori u Singapuru 1959.|1959]]. Dugogodišnja kontrola PAP-a rezultirala je ograničenim [[Politički pluralizam|političkim pluralizmom]] i visoko centralizovanom strukturom upravljanja nad nacionalnim institucijama. Kao jedan od pet osnivača [[ASEAN|ASEAN-a]], Singapur je također sjedište Sekretarijata [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje]], Sekretarijata [[Vijeće za pacifičku ekonomsku saradnju|Vijeća za pacifičku ekonomsku saradnju]] i grad domaćin mnogih [[MICE turizam|međunarodnih konferencija i događaja]]. Singapur je također član [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Istočnoazijski samit|Istočnoazijskog samita]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] i [[Zajednica nacija|Zajednice nacija (Commonwealth)]].
== Historija ==
Ostrvo Singapur je pripadao indonežansko-malajskoj državi Shrividjaja. Grad je osnovan [[1160]] godine. i postao važan trgovački centar jugoistočne Azije, ali ga je godine [[1377]]. razrušila vojska javanske države Madjapahit. Nakon toga je služio isključivo kao utočište [[pirat]]ima.

Godine [[1819]]. ga je zaposjela ''Britanska Istočnoindijska kompanija'', pa se s vremenom razvio u jedno od najvažnijih uporišta i trgovačkih centara britanske imperije. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u februaru [[1942]]. godine, su se na ostrvo iskrcali [[Japanci]], te porazili i zarobili veliku britansku vojsku, što je predstavljalo jedan od najvećih savezničkih poraza u ratu i simbolički početak kraja Britanske Imperije.

Nakon rata su ga ponovno zaposjeli Britanci, a godine [[1961]]. je postao dijelom Malezijske Federacije. Godine [[1965]]. je vlada na čelu s [[Lee Kuan Yew]]om proglasila nezavisnost.

== Geografija ==
Nalazi se u jugoistočnom dijelu [[Azija|Azije]], u blizini [[ekvator]]a na jugu Malajskog arhipelaga. Površina 616&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; oko 4 miliona stanovnika. Reljef nije visoke nadmorske visine najviša oko 175 m, povećavaju veličinu tako što zaustavljaju prodor mora. [[Klima]] je ekvatorijalna.

Singapur se sastoji od 63 ostrva, uključujući glavno ostrvo Pulau Ujong.&lt;ref&gt;Savage, Victor R.; Yeoh, Brenda S.A. (2004). ''Toponymics: A Study of Singapore's Street Names''. Singapore: Eastern Universities Press. ISBN &lt;bdi&gt;978-981-210-364-2&lt;/bdi&gt;.&lt;/ref&gt; Postoje dvije umjetne veze sa [[Johor]]om u [[Malezija|Maleziji]]: Johor-Singapur Causeway na sjeveru i Tuas Second Link na zapadu. Ostrva [[Jurong]], [[Pulau Tekong]], [[Pulau Ubin]] i [[Sentosa]] najveća su manja ostrva u Singapuru. Najviša prirodna tačka je brdo [[Bukit Timah]] na 163,63 m.&lt;ref&gt;&quot;[https://web.archive.org/web/20150409193851/http://www.nhb.gov.sg/NHBPortal/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page856.jspx?detContId=NHBSVRAPP61620001517 Bukit Timah Hill]&quot;. National Heritage Board. Arhivirano s [http://www.nhb.gov.sg/NHBPortal/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page856.jspx?detContId=NHBSVRAPP61620001517 orginala] 9. 4.   2015. Pristupljeno 11. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Pod britanskom vlašću, Božićno ostrvo i Kokosova ostrva bili su dio Singapura, a oba su prebačena  [[Australija|Australiji]] 1957. godine.&lt;ref&gt;Commonwealth and Colonial Law by Kenneth Roberts-Wray, London, Stevens, 1966. str. 133–134&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Department of External Affairs in Australia. (16. 5. 1957): Report from the Australian High Commission in Singapore to the Department of External Affairs in Australia. Singapore: National Archives of Singapore. (Microfilm: NAB 447)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19580516.2.20.2.aspx All set for transfer]&quot;. ''The Straits Times''. Singapore. 16. 5. 1958. str. 2.&lt;/ref&gt; [[Pedra Branca]] je najistočnija tačka nacije.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.mfa.gov.sg/SINGAPORES-FOREIGN-POLICY/Key-Issues/Pedra-Branca Pedra Branca]&quot;. Ministry of Foreign Affairs. Pristupljeno 4. 2. 2020&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Singapore}}
{{wikiatlas|Singapore|Singapur}}
* [http://www.sgdi.gov.sg/ Singapore Government Directory Interactive]
* [http://www.gov.sg/ Singapore Government Online Portal]
* [https://web.archive.org/web/20180916083012/https://www.ecitizen.gov.sg/ Gateway To All Government Services]
* [http://www.ns.sg/nsPortal/index.jsp Singapore National Service Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031004919/http://www.ns.sg/nsPortal/index.jsp |date=31. 10. 2010 }}
* [http://www.acra.gov.sg/ Singapore Accounting and Corporate Regulatory Authority]
* [https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html Singapore Department of Statistics Annual Data]
* [http://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-s/singapore.html Chief of State and Cabinet Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130917172650/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-s/singapore.html |date=17. 9. 2013 }}
* [http://www.sedb.com/ Singapore Economic Development Board]

{{Commonwealth}}
{{Države Azije}}
{{Jugoistočna Azija}}
{{Glavni gradovi azijskih država}}
{{ASEAN}}
{{APEC}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Singapur|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]]
[[Kategorija:Države ASEAN-a]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>dnugj56dbpdzb973vua3jhijm1xgxb8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924169</id>
      <parentid>3924166</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T21:21:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16265" sha1="r0pi9ov1fi1iapo2azn1cbioifnelkf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Singapur
| izvorno_ime                    = {{lang|ms|Republik Singapura}}&lt;br /&gt;{{lang|zh|新加坡共和国}}&lt;br /&gt;{{lang|ta|சிங்கப்பூர் குடியரசு}}
| ime_genitiv                    = Singapura
| zastava                        = Flag of Singapore.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Coat of arms of Singapore.svg
| grb_širina                     = 
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = {{lang|ms|Majulah Singapura}}&lt;br /&gt;&quot;Naprijed, Singapur&quot;
| himna                          = {{lang|ms|[[Majulah Singapura]]}}&lt;br /&gt;&quot;Naprijed, Singapur&quot;
| karta                          = Location Singapore ASEAN.svg
| opis_karte                     = Singapur u jugoistočnoj Aziji
| širina_karte                   = 250px
| glavni_grad                    = Singapur
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|1|17|N|103|50|E|type:city(5,700,000)_region:SG|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Tampines]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]], [[malajski jezik|malajski]], [[singapurski mandarinski|mandarinski]] i [[tamilski jezik|tamilski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 74,3% [[Kinezi u Singapuru|Kinezi]]&lt;br /&gt;13,5% [[Malajci u Singapuru|Malajci]]&lt;br /&gt;9,0% [[Indijci u Singapuru|Indijci]]&lt;br /&gt;3,2% ostali
| religija                       = 30,9% [[Budizam u Singapuru|budizam]]&lt;br /&gt;23,9% [[Nereligioznost u Singapuru|bez religije]]&lt;br /&gt;17,1% [[Kršćanstvo u Singapuru|kršćanstvo]]&lt;br /&gt;15,0% [[Islam u Singapuru|islam]]&lt;br /&gt;7,3% [[Taoizam u Singapuru|taoizam]]&lt;br /&gt;5,4% [[Hinduizam u Singapuru|hinduizam]]&lt;br /&gt;0,4% ostalo
| demonim                        = Singapurac / Singapurka
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna republika
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Tharman Shanmugaratnam]]
| vrsta_druge_vlasti             = Premijer
| vladar_druga_vlast              = [[Lawrence Wong]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast              = 
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Singapura]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = Nezavisnost
| nota_suvereniteta              = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Malezija|Malezije]]
| nastanak                       = Samouprava
| događaj1                       = [[Samouprava Singapura|Samouprava]]
| događaj_datum1                 = 3. juni 1959.
| događaj2                       = [[Sporazum o Maleziji]]
| događaj_datum2                 = 16. septembar 1963.
| događaj3                       = [[Proglas Singapura]]
| događaj_datum3                 = 9. august 1965.
| događaj4                       = 
| događaj_datum4                 = 
| događaj5                       = 
| događaj_datum5                 = 
| nezavisnost                    = 9. august 1965.
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 744,3
| po_površini_na_svijetu         = 176.
| procenat_vode                  = 1,43%
| stanovnika                     = 6.110.200
| stanovnika_godina              = 2025.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 111.
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 8.290
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 3.
| bdp_ukupno                     = 1,063 biliona USD
| bdp_godina                     = 2026.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 34.
| bdp_per_capita                 = 173.708 USD
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 1.
| bdp_nominalni_ukupno           = 659,572 milijarde USD
| bdp_nominalni_godina           = 2026.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 27.
| bdp_nominalni_per_capita       = 107.758 USD
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 4.
| hdi                            = 0,946
| hdi_godina                     = 2023.
| hdi_nivo                       = vrlo visok
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 13.
| gini                           = 43,3
| gini_godina                    = 2023.
| gini_nivo                      = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Singapurski dolar]] (S$)
| vremenska_zona                 = [[Singapursko standardno vrijeme|SGT]] (UTC+8)
| ljetno_računanje_vremena       = ne
| format_datuma                  = dd-mm-yyyy
| najviša_tačka_ime              = [[Bukit Timah]]
| najviša_tačka_metara           = 164 m
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = [[Singapurska rijeka]]
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 9. august
| vozacka_strana                 = lijeva
| pozivni_broj                   = +65
| iso_kod                        = SG
| internetski_nastavak            = .sg, .新加坡, .சிங்கப்பூர்
| komentar                       = 
}}
[[File:1 singapore f1 night race 2012 city skyline.jpg|thumb|Singapur]]

'''Singapur''', zvanično '''Republika Singapur''', jeste [[Ostrvska država|ostrvska država]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Njena teritorija obuhvata [[Singapur (ostrvo)|glavno ostrvo]], [[Spisak ostrva u Singapuru|preko 60 satelitskih ostrva i otočića]] i [[Pedra Branca (Singapur)|jedno udaljeno ostrvce]]. Nalazi se oko jednog [[Stepen geografske širine|stepena geografske širine]] (137 km) sjeverno od [[Ekvator|ekvatora]], pored južnog vrha [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]], graničeći se sa [[Malajski prolaz|Malajskim prolazom]] na zapadu, [[Singapurski prolaz|Singapurskim prolazom]] na jugu zajedno s [[Ostrva Riau|ostrvima Riau]] u [[Indonezija|Indoneziji]], [[Južnokinesko more|Južnokineskim morem]] na istoku i [[Johorski prolaz|Johorskim prolazom]] zajedno s [[Johor|državom Johor]] u [[Malezija|Maleziji]] na sjeveru.

U [[Rana historija Singapura|svojoj ranoj historiji]], Singapur je bio pomorski [[Emporijum (antika)|emporijum]] poznat kao ''[[Temasek]]''; nakon toga, bio je glavni konstitutivni dio nekoliko uzastopnih [[Talasokratija|talasokratskih]] carstava. Njegova savremena era započela je 1819. kada je [[Stamford Raffles]] uspostavio Singapur kao [[Entrepôt|trgovačku ispostavu (entrepôt)]] [[Britanska imperija|Britanske imperije]]. Singapur je 1867. došao pod direktnu britansku kontrolu kao dio [[Naselja moreuza|Naselja moreuza]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Singapur je 1942. bio [[Japanska okupacija Singapura|okupiran od strane Japana]], a vraćen je Britaniji kao [[Krunska kolonija Singapur|krunska kolonija]] nakon [[Kapitulacija Japana|kapitulacije Japana]] 1945. Singapur je stekao [[Samouprava Singapura|samoupravu]] 1959, a [[Malezijski sporazum|1963.]] postao je dio nove federacije [[Malezija|Malezije]], zajedno s [[Malajska Federacija|Malajom]], [[Krunska kolonija Sjeverni Borneo|Sjevernim Borneom]] i [[Krunska kolonija Saravak|Saravakom]]. [[Država Singapur (Malezija)|Ideološke razlike]] dovele su do isključenja Singapura iz federacije dvije godine kasnije; postao je nezavisna [[Suverena država|suverena država]] 1965. Nakon ranih godina [[Historija Republike Singapur#1965. do kasnih 1970-ih|previranja]] i uprkos nedostatku prirodnih resursa i [[Zaleđe|zaleđa]], nacija se brzo razvijala i postala jedan od [[Četiri azijska tigra|Četiri azijska tigra]].

Kao visoko [[Razvijena zemlja|razvijena zemlja]], Singapur ima [[Spisak država po BDP-u (PPP) po glavi stanovnika|najviši BDP po glavi stanovnika prilagođen PPP-u]] na svijetu i jedina je zemlja u Aziji sa AAA [[Suvereni kreditni rejting|suverenim kreditnim rejtingom]] od [[Velika trojka (kreditne agencije)|svih glavnih rejting agencija]]. Identifikovan kao [[Porezni raj|porezni raj]], on je veliko [[Avijacijsko čvorište|avijacijsko]], [[Finansijski centar|finansijsko]] i [[Luka|pomorsko]] čvorište i dosljedno se svrstava među [[Spisak najskupljih gradova za strane radnike|najskuplje gradove]] za [[Ekspatrijat|ekspatrijate]] i [[Strani radnici|strane radnike]]. Singapur zauzima visoko mjesto u ključnim društvenim indikatorima: [[Obrazovanje u Singapuru|obrazovanju]], [[Zdravstvo u Singapuru|zdravstvenoj zaštiti]], [[Državno stanovanje u Singapuru|stambenom zbrinjavanju]], [[Globalni indeks mira|miru]], [[Henley Passport Index|jačini pasoša]], [[Kriminal u Singapuru|ličnoj sigurnosti]] i [[Infrastruktura|infrastrukturi]], s visokom [[Spisak država po stopi vlasništva nad nekretninama|stopom vlasništva nad nekretninama]]. [[Singapurci]] uživaju u jednom od [[Spisak država po očekivanom životnom vijeku|najdužih životnih vijekova]], [[Spisak država po brzini internet veze|najbržim brzinama internet veze]], [[Spisak država po stopi smrtnosti novorođenčadi|najnižim stopama smrtnosti novorođenčadi]] i [[Indeks percepcije korupcije|najnižim nivoima korupcije]] na svijetu. Singapur je [[Administrativna podjela Singapura|organizovan]] u pet [[Regije Singapura|regija]], 55 [[Planska područja Singapura|planskih područja]] i stotine [[Podzone Singapura|podzona]]. Ima [[Spisak država i zavisnih teritorija po gustini naseljenosti|drugu najveću gustinu naseljenosti od bilo koje zemlje]], iako postoje brojni zeleni i rekreativni prostori kao rezultat [[Urbano planiranje|urbanog planiranja]]. S multikulturalnim stanovništvom i u znak priznanja kulturnih identiteta glavnih etničkih grupa u zemlji, Singapur ima četiri [[Jezici Singapura|službena jezika]]: [[Singapurski engleski|engleski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[Singapurski mandarinski|mandarinski]] i [[Tamilski jezik|tamilski]]. Engleski je [[Lingua franca|zajednički jezik]], s ekskluzivnom upotrebom u brojnim [[Javne službe|javnim službama]]. [[Multikulturalizam|Multirasnost]] je ugrađena u ustav i nastavlja oblikovati [[Rasa u Singapuru|nacionalne politike]].

Singapur je [[Parlamentarna republika|parlamentarna republika]] i njegov pravni sistem je zasnovan na [[Opće pravo|općem pravu]]. Iako je [[Ustav Singapura|ustavno]] riječ o [[Spisak političkih partija u Singapuru|višestranačkoj demokratiji]] u kojoj se redovno održavaju [[Izbori u Singapuru|slobodni izbori]], on funkcioniše kao ''[[de facto]]'' [[Sistem dominantne stranke|jednopartijska država]], pri čemu [[Partija narodne akcije]] (PAP) održava kontinuiranu političku dominaciju od [[Opći izbori u Singapuru 1959.|1959]]. Dugogodišnja kontrola PAP-a rezultirala je ograničenim [[Politički pluralizam|političkim pluralizmom]] i visoko centralizovanom strukturom upravljanja nad nacionalnim institucijama. Kao jedan od pet osnivača [[ASEAN|ASEAN-a]], Singapur je također sjedište Sekretarijata [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje]], Sekretarijata [[Vijeće za pacifičku ekonomsku saradnju|Vijeća za pacifičku ekonomsku saradnju]] i grad domaćin mnogih [[MICE turizam|međunarodnih konferencija i događaja]]. Singapur je također član [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Istočnoazijski samit|Istočnoazijskog samita]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] i [[Zajednica nacija|Zajednice nacija (Commonwealth)]].
== Historija ==
Ostrvo Singapur je pripadao indonežansko-malajskoj državi Shrividjaja. Grad je osnovan [[1160]] godine. i postao važan trgovački centar jugoistočne Azije, ali ga je godine [[1377]]. razrušila vojska javanske države Madjapahit. Nakon toga je služio isključivo kao utočište [[pirat]]ima.

Godine [[1819]]. ga je zaposjela ''Britanska Istočnoindijska kompanija'', pa se s vremenom razvio u jedno od najvažnijih uporišta i trgovačkih centara britanske imperije. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u februaru [[1942]]. godine, su se na ostrvo iskrcali [[Japanci]], te porazili i zarobili veliku britansku vojsku, što je predstavljalo jedan od najvećih savezničkih poraza u ratu i simbolički početak kraja Britanske Imperije.

Nakon rata su ga ponovno zaposjeli Britanci, a godine [[1961]]. je postao dijelom Malezijske Federacije. Godine [[1965]]. je vlada na čelu s [[Lee Kuan Yew]]om proglasila nezavisnost.

== Geografija ==
Nalazi se u jugoistočnom dijelu [[Azija|Azije]], u blizini [[ekvator]]a na jugu Malajskog arhipelaga. Površina 616&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; oko 4 miliona stanovnika. Reljef nije visoke nadmorske visine najviša oko 175 m, povećavaju veličinu tako što zaustavljaju prodor mora. [[Klima]] je ekvatorijalna.

Singapur se sastoji od 63 ostrva, uključujući glavno ostrvo Pulau Ujong.&lt;ref&gt;Savage, Victor R.; Yeoh, Brenda S.A. (2004). ''Toponymics: A Study of Singapore's Street Names''. Singapore: Eastern Universities Press. ISBN &lt;bdi&gt;978-981-210-364-2&lt;/bdi&gt;.&lt;/ref&gt; Postoje dvije umjetne veze sa [[Johor]]om u [[Malezija|Maleziji]]: Johor-Singapur Causeway na sjeveru i Tuas Second Link na zapadu. Ostrva [[Jurong]], [[Pulau Tekong]], [[Pulau Ubin]] i [[Sentosa]] najveća su manja ostrva u Singapuru. Najviša prirodna tačka je brdo [[Bukit Timah]] na 163,63 m.&lt;ref&gt;&quot;[https://web.archive.org/web/20150409193851/http://www.nhb.gov.sg/NHBPortal/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page856.jspx?detContId=NHBSVRAPP61620001517 Bukit Timah Hill]&quot;. National Heritage Board. Arhivirano s [http://www.nhb.gov.sg/NHBPortal/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page856.jspx?detContId=NHBSVRAPP61620001517 orginala] 9. 4.   2015. Pristupljeno 11. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Pod britanskom vlašću, Božićno ostrvo i Kokosova ostrva bili su dio Singapura, a oba su prebačena  [[Australija|Australiji]] 1957. godine.&lt;ref&gt;Commonwealth and Colonial Law by Kenneth Roberts-Wray, London, Stevens, 1966. str. 133–134&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Department of External Affairs in Australia. (16. 5. 1957): Report from the Australian High Commission in Singapore to the Department of External Affairs in Australia. Singapore: National Archives of Singapore. (Microfilm: NAB 447)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19580516.2.20.2.aspx All set for transfer]&quot;. ''The Straits Times''. Singapore. 16. 5. 1958. str. 2.&lt;/ref&gt; [[Pedra Branca]] je najistočnija tačka nacije.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.mfa.gov.sg/SINGAPORES-FOREIGN-POLICY/Key-Issues/Pedra-Branca Pedra Branca]&quot;. Ministry of Foreign Affairs. Pristupljeno 4. 2. 2020&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Singapore}}
{{wikiatlas|Singapore|Singapur}}
* [http://www.sgdi.gov.sg/ Singapore Government Directory Interactive]
* [http://www.gov.sg/ Singapore Government Online Portal]
* [https://web.archive.org/web/20180916083012/https://www.ecitizen.gov.sg/ Gateway To All Government Services]
* [http://www.ns.sg/nsPortal/index.jsp Singapore National Service Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031004919/http://www.ns.sg/nsPortal/index.jsp |date=31. 10. 2010 }}
* [http://www.acra.gov.sg/ Singapore Accounting and Corporate Regulatory Authority]
* [https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html Singapore Department of Statistics Annual Data]
* [http://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-s/singapore.html Chief of State and Cabinet Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130917172650/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-s/singapore.html |date=17. 9. 2013 }}
* [http://www.sedb.com/ Singapore Economic Development Board]

{{Commonwealth}}
{{Države Azije}}
{{Jugoistočna Azija}}
{{Glavni gradovi azijskih država}}
{{ASEAN}}
{{APEC}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Singapur|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]]
[[Kategorija:Države ASEAN-a]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>r0pi9ov1fi1iapo2azn1cbioifnelkf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Astrid Lindgren&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15967</id>
    <revision>
      <id>3924130</id>
      <parentid>3849045</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22522" sha1="duxajurhgiqg7ho6c39dfj6yhnykxfs" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Astrid Lindgren&quot;
| podnaslov          =
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = autore, ilustratore, usmene pripovjedače i promotore čitanja čiji je rad najvišeg kvaliteta i u duhu &quot;Astrid Lindgren&quot;
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Švedska]]
| organizator        = [[Švedska|Švedska vlada]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1957||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Fondacija za domorodačku pismenost]] (2024)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada Astrid Lindgren''' ili '' ALMA – Astrid Lindgren Memorial Award'' je međunarodna literarna nagrada koju je 2002. osnovala [[švedska]] vlada u sjećanje na [[Astrid Lindgren]], švedska dječje književnice, autorica ''Pipi Duge Čarape''. Nagrada se dodijeljuje svake godine u iznosu od pet miliona SEK, što je oko 552 470 eura i jednom od najbogatijih književnih nagrada na svijetu.&lt;ref name=SACouncil&gt;[http://www.kulturradet.se/en/In-English/International-activities/ &quot;International Activities&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107024034/http://www.kulturradet.se/en/In-English/International-activities/ |date=7. 11. 2017 }}. Swedish Arts Council. Retrieved 2013-06-12.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flood2012&gt;Alison Flood (20 March 2012). [https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award &quot;Dutch author Guus Kuijer wins Astrid Lindgren memorial award&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220812191558/https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award |date=12. 8. 2022 }}. ''The Guardian''. Quote: &quot;...&amp;nbsp;the world's richest children's books prize, the Astrid Lindgren memorial award.&quot;&lt;/ref&gt; Godišnji trošak od 10 miliona SEK (2008.) finansira se novcem od poreza.&lt;ref&gt;''[[Rapport (television programme)|Rapport]]'', [[Sveriges Television]], 12 March 2008.&lt;/ref&gt;

Lindgren nagrada godišnje odaje priznanje jednom ili više živih ljudi i postojećih institucija (dvanaest u prvih deset godina) - ljudima za doprinos u karijeri i institucijama za njihov dugoročno održiv rad. Konkretno, to bi trebalo da budu &quot;autori, ilustratori, usmeni pripovjedači i promotori čitanja&quot; čiji je &quot;rad najvišeg kvaliteta i u duhu Astrid Lindgren&quot;.&lt;ref name=winners&gt;[http://www.alma.se/en/Award-winners/ &quot;Laureates&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120721031341/http://www.alma.se/en/Award-winners/ |date=21. 7. 2012 }}. ALMA. Retrieved 2014-03-25. With linked material on every award.&lt;/ref&gt; Cilj nagrade je povećati interesovanje dece i mladih. narodne književnosti, te promovirati prava djece na kulturu na globalnom nivou.

Nagradom upravlja [[Švedski umjetnički savjet]] koji finansira isključivo centralna vlada.&lt;ref&gt;[http://www.kulturradet.se/templates/KR_Page.aspx?id=834&amp;epslanguage=SV Swedish Arts Council]. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080918010809/http://www.kulturradet.se/templates/KR_Page.aspx?id=834&amp;epslanguage=SV |date=18. 9. 2008 }}&lt;/ref&gt; Zvanično se zove &quot;Nagrada švedskog naroda svijetu&quot;.&lt;ref name=about&gt;[http://www.alma.se/en/About-the-award/ &quot;About the Award&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170608022849/http://www.alma.se/en/About-the-award/ |date=8. 6. 2017 }}. The Astrid Lindgren Memorial Award ('''ALMA'''). Retrieved 2012-08-09.&lt;/ref&gt; Ceremoniju dodjele predsjedava princeza [[Victoria, krunska princeza od Švedske|Viktorija od Švedske]].

&quot;Primatelje nagrade bira žiri sa širokim iskustvom u međunarodnoj književnosti za djecu i mlade, promociji čitanja i pravima djece. Među 12 članova su autori, književni kritičari i naučnici, ilustratori i bibliotekari. Jedan član predstavlja porodicu Astrid Lindgren.&quot;&lt;ref name=about/&gt;

Godišnji ciklus počinje najkasnije u decembru oko 9 mjeseci prije proglašenja nominiranih, 15 mjeseci prije proglašenja pobjednika i 18 mjeseci prije predstavljanja.&lt;ref name=about/&gt;

== Dobitnici nagrade ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!Država
!Referenca
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2003.
|[[Christine Nöstlinger]]
|[[Austrija]]
|
|-
|[[Maurice Sendak]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|
|-
|2004.
|[[Lygia Bojunga Nunes]]
|[[Brazil]]
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|[[Ryôji Arai]]
|[[Japan]]
|
|-
|[[Philip Pullman]]
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|
|-
|2006.
|[[Katherine Paterson]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=169|title=Awards: Book Sense Books of the Year; The 'Astrid'|date=17. 3. 2006|website=[[Shelf Awareness ]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171001224534/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=169|archive-date=1. 10. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2007.
|[[Banco del Libro]]
|[[Venecuela]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=398|title=Awards: Astrid Lindgren; Jackson Poetry; Thrillers|date=19. 3. 2007|website=[[Shelf Awareness ]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171001234344/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=398|archive-date=1. 10. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2008.
|[[Sonya Hartnett]]
|[[Australija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=632|title=Awards: PEN/Faulkner; Astrid Lindgren; Arabic Booker|date=13. 3. 2008|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230307135030/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=632|archive-date=7. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2009.
|[[Tamerinstitutet]]
|[[Palestina (država)|Palestina]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=886|title=Awards: Astrid Lindgren; Colby|last=|first=|date=25. 3. 2009|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171002003833/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=886|archive-date=2. 10. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2010.
|[[Kitty Crowther]]
|[[Belgija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|date=25. 3. 2010|title='Opening the door of imagination': the work of Astrid Lindgren award winner Kitty Crowther|language=en-GB|work=[[the Guardian]]|url=http://www.theguardian.com/books/gallery/2010/mar/24/kitty-crowther-astrid-lindgren-memorial-award|access-date=16. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=25. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210925213700/https://www.theguardian.com/books/gallery/2010/mar/24/kitty-crowther-astrid-lindgren-memorial-award|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2011.
|[[Shaun Tan]]
|[[Australija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1426|title=Awards: Astrid Lindgren; Booker International; Oddest Title|last=|first=|date=30. 3. 2011|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211205180955/https://shelf-awareness.com/issue.html?issue=1426|archive-date=5. 12. 2021|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/47508-shaun-tan-accepts-astrid-lindgren-award.html|title=Shaun Tan Accepts Astrid Lindgren Award|date=2. 6. 2011|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20110914052354/http://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/47508-shaun-tan-accepts-astrid-lindgren-award.html|archive-date=14. 9. 2011|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2012.
|[[Guus Kuijer]]
|[[Nizozemska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Flood|first=Alison|date=20. 3. 2012|title=Dutch author Guus Kuijer wins Astrid Lindgren memorial award|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award|access-date=16. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=12. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812191558/https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/51142-guus-kuijer-winner-of-2012-lindgren-award.html|title=Guus Kuijer Winner of 2012 Lindgren Award|date=20. 3. 2012|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817022855/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/51142-guus-kuijer-winner-of-2012-lindgren-award.html|archive-date=17. 8. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1696|title=Awards: Astrid Lindgren; Lambda; James Beard; Montana|last=|first=|date=21. 3. 2012|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811170307/https://shelf-awareness.com/issue.html?issue=1696|archive-date=11. 8. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Isol]]
|[[Argentina]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Flood|first=Alison|date=26. 3. 2013|title=Argentinian illustrator Isol wins Astrid Lindgren award|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2013/mar/26/astrid-lindgren-award-isol|access-date=16. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=8. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308074129/https://www.theguardian.com/books/2013/mar/26/astrid-lindgren-award-isol|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/56523-isol-wins-2013-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Isol Wins 2013 Astrid Lindgren Memorial Award|date=26. 3. 2013|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027002519/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/56523-isol-wins-2013-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=27. 10. 2021|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1957|title=Awards: Astrid Lindgren Winner; Miles Franklin Longlist|last=|first=|date=27. 3. 2013|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230216235454/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1957|archive-date=16. 2. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2014.
|[[Barbro Lindgren]]
|[[Švedska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/61564-barbro-lindgren-wins-2014-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Barbro Lindgren Wins 2014 Astrid Lindgren Memorial Award|last=Sellers|first=John A.|date=25. 3. 2014|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220525153417/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/61564-barbro-lindgren-wins-2014-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=25. 5. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2215|title=Awards: Astrid Lindgren Winner; Alfaguara Novel Prize|last=|first=|date=26. 3. 2014|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001085557/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2215|archive-date=1. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[PRAESA]]
|[[Južnoafrička Republika]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2480|title=Awards: Astrid Lindgren Winner; Thwaites Wainwright Shortlist|last=|first=|date=7. 4. 2015|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221027161802/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2480|archive-date=27. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/66974-astrid-lindgren-memorial-prize-awarded.html|title=Astrid Lindgren Memorial Prize Awarded|last=Eccleshare|first=Julia|date=1. 6. 2015|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211222005438/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/66974-astrid-lindgren-memorial-prize-awarded.html|archive-date=22. 12. 2021|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Meg Rosoff]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]/[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2726|title=Awards: PEN/Faulkner Fiction; Astrid Lindgren; Reading the West|last=|first=|date=6. 4. 2016|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230307135049/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2726|archive-date=7. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-book-news/article/69858-meg-rosoff-wins-2016-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2016: Meg Rosoff Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Sellers|first=John A.|date=5. 4. 2016|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928230059/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-book-news/article/69858-meg-rosoff-wins-2016-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=28. 9. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Wolf Erlbruch]]
|[[Njemačka]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4382|title=Obituary Note: Wolf Erlbruch|last=|first=|date=16. 12. 2022|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221223025210/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4382|archive-date=23. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Platthaus|first=Andreas|date=5. 4. 2017|title=Astrid-Lindgren-Preis: Aus dem kleinen feinen Reingarnichts|language=de-DE|work=Frankfurter Allgemeine Zeitung|url=https://www.faz.net/aktuell/feuilleton/buecher/autoren/astrid-lindgren-preis-2017-geht-an-wolf-erlbruch-14957291.html|access-date=5. 4. 2017|issn=0174-4909|archive-date=5. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170405102654/http://www.faz.net/aktuell/feuilleton/buecher/autoren/astrid-lindgren-preis-2017-geht-an-wolf-erlbruch-14957291.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2973|title=Awards: PEN/Faulkner Fiction; Astrid Lindgren; Hugo|date=5. 4. 2017|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221028053311/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2973|archive-date=28. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2018.
|[[Jacqueline Woodson]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/76448-bologna-2018-jacqueline-woodson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2018: Jacqueline Woodson Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kantor|first=Emma|date=27. 3. 2018|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221206154332/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/76448-bologna-2018-jacqueline-woodson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=6. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3911|title=Jacqueline Woodson: 2021 Coretta Scott King Author Award Winner|last=|first=|date=28. 1. 2021|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220210211903/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3911|archive-date=10. 2. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Bart Moeyaert]]
|[[Belgija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.booksandpublishing.com.au/articles/2019/04/03/131103/flemish-author-bart-moeyaert-wins-2019-astrid-lindgren-award/|title=Flemish author Bart Moeyaert wins 2019 Astrid Lindgren Award|date=3. 4. 2019|website=[[Books+Publishing]]|language=en-AU|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403081630/https://www.booksandpublishing.com.au/articles/2019/04/03/131103/flemish-author-bart-moeyaert-wins-2019-astrid-lindgren-award/|archive-date=3. 4. 2019|url-status=live|access-date=3. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/79697-bologna-2019-bart-moeyaert-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2019: Bart Moeyaert Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kantor|first=Emma|date=2. 4. 2019|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205224045/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/79697-bologna-2019-bart-moeyaert-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=5. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3466|title=Awards: Astrid Lindgren Memorial Laureate; Hugo Finalists|last=|first=|date=4. 4. 2019|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221027002159/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3466|archive-date=27. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Baek Hee-Na]]
|[[Južna Koreja]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/82868-baek-heena-wins-2020-astrid-lindgren-award.html|title=Baek Heena Wins 2020 Astrid Lindgren Award|last=Kantor|first=Emma|date=3. 3. 2020|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221206203715/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/82868-baek-heena-wins-2020-astrid-lindgren-award.html|archive-date=6. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3709|title=Awards: Astrid Lindgren, Duff Cooper, Republic of Consciousness Winners; Christian Book Finalists|last=|first=|date=2. 4. 2020|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230312023315/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3709|archive-date=12. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jean-Claude Mourlevat]]
|[[Francuska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://alma.se/en/|title=Astrid Lindgren Memorial Award 2021 goes to Jean-Claude Mourlevat, one of France's leading children and young adult authors.|date=30. 3. 2021|website=Astrid Lindgren Memorial Award|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220331042419/https://alma.se/en/|archive-date=31. 3. 2022|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Eva Lindström]]
|[[Švedska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/88841-sweden-s-lindstrom-wins-2022-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Sweden's Lindström Wins 2022 Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kirch|first=Claire|date=22. 3. 2022|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220624232646/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/88841-sweden-s-lindstrom-wins-2022-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=24. 6. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Laurie Halse Anderson]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4433|title=Laurie Halse Anderson Named Astrid Lindgren Memorial Award Laureate|last=|first=|date=10. 3. 2023|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311122717/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4433|archive-date=11. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/91695-bologna-2023-laurie-halse-anderson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2023: Laurie Halse Anderson Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kantor|first=Emma|date=7. 3. 2023|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314230531/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/91695-bologna-2023-laurie-halse-anderson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Fondacija za domorodačku pismenost]]
|[[Australija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/94766-bologna-2024-indigenous-literacy-foundation-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2024: Indigenous Literacy Foundation Wins Astrid Lindgren Memorial Award|date=9. 4. 2024|website=[[Publishers Weekly]]|access-date=9. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2025.
|[[Marion Brunet]]
|[[Francuska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/marion-brunet-far-almapriset-2025|title=Marion Brunet får Almapriset 2025|last=Nyheter|first=S. V. T.|date=1. 4. 2025|website=SVT Nyheter|language=sv|access-date=1. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4949#m67197|title=Awards: Astrid Lindgren Memorial Winner; Sheikh Zayed Book Winners; IBPA Finalists|last=|first=|date=10. 4. 2025|website=[[Shelf Awareness]]|access-date=11. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2026
|[[Jon Klassen]]
|Kanada
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://alma.se/en/laureates/jon-klassen|title=}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak književnih nagrada]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Astrid Lindgren Memorial Award}}
*[http://www.alma.se/ Astrid Lindgren Memorial Award]

[[Kategorija:Švedske literarne nagrade|L]]</text>
      <sha1>duxajurhgiqg7ho6c39dfj6yhnykxfs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derviš i smrt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20388</id>
    <revision>
      <id>3924124</id>
      <parentid>3922865</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:42:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rotondus</username>
        <id>110801</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Kategorija</comment>
      <origin>3924124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5919" sha1="8r9g3n4opap4zpboqvgtotqaq6zmqcv" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga 
| naziv           = Derviš i smrt
| naziv_originala = 
| prijevod        = 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| autor           = [[Meša Selimović]]
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| država          = {{ZD slika|Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg}} [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] ({{ZD slika|Flag of Yugoslavia (1946–1992).svg}} [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]])
| jezik           = 
| žanr            = 
| vrsta_djela     = 
| izdavač         = Svjetlost, [[Sarajevo]]
| vrijeme i mjesto nastanka = 
| datum_izdanja   = [[1966]].
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = [[18. vijek]]
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = Ahmed Nurudin
| vrhunac         = 
| teme            = 
| isbn            = 
}}
'''Derviš i smrt''' je najuspješniji roman bosanskohercegovačkog pisca [[Meša Selimović|Meše Selimovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsb.php?id=12872|title=TUZLARIJE - Književni susreti Cum grano salis Tuzla Okrugli sto, na temu: Meša Selimović „Derviš i smrt“ Obilježavanje 60 godina postojanja i rada Narodne i univerzitrtske biblioteke|website=bhstring.net|access-date=16. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Roman je pisan u razdoblju od četiri godine ([[1962]]-[[1966]]) u piščevom poodmaklom dobu. Objavljen je 1966. godine od strane izdavačke kuće Svjetlost iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i doživio nevjerovatan uspjeh u okvirima čitalačke javnosti širom tadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Roman je doživio brojna reizdanja. Derviš i smrt donio je Selimoviću mnogobrojne najviše jugoslavenske nagrade, između ostalih Njegoševu, Goranovu i NIN-ovu nagradu.

Žanr romana je psihološka drama sa primjesama filozofije uskomiješane s lirskim doživljajem okolnosti i unutarnjih previranja.

Glavni protagonista romana je Ahmed Nurudin koji se susreće sa poteškoćama koje mu nosi hapšenje njegovog brata i sudar sa totalitarnom vlašću [[19. vijek]]a u Bosni, u okolnostima koje izaziva navedeni događaj. Prema rezimeu na koricama 2. izdanja BIGZ-a ([[Beograd]], [[1986]]):

''Klasičan sklad Selimovićevog pripovjedanja, prateći u nečemu [[Ivo Andrić|Andrićev]] nenadmašni uzor, obogaćen izuzetnim filosofskim i lirskim sjenčenjima, u kojima duhovna drama šejha Nurudina zvuči u složenom akordu: prisutni su i andrićevski motivi bosanske kasabe i njenih šarolikih prizora i surovih naravi, ali i osobita orijentalna poezija i duhovnost. Povrh svega, tragedija Selimovićevog [[derviš]]a, suočenog sa zamkama postojanja i sa neminovnošću propasti ljudskih vrijednosti, uzdignuta je do univerzalne slike ljudske sudbine u žrvnju nečovječne historije i totalitarne ideologije. Selimović je tako odista dao jednu od najuzbudljivijih knjiga naše epohe, pri tom, knjigu &quot;za sva vremena&quot;.''

Derviš i smrt je doživio ekranizaciju [[1972]]. godine, u režiji Save Mrmaka i sa [[Zoran Radmilović|Zoranom Radmilovićem]] u glavnoj ulozi, u obliku [[Televizijske serije|TV serije]]. [[1974]]. je snimljen i film &quot;Derviš i smrt&quot; u režiji [[Zdravko Velimirović|Zdravka Velimirovića]], sa [[Vojo Mirić|Vojom Mirićem]] u glavnoj, i [[Bata Živojinović|Velimirom ''Batom'' Živojinovićem]], [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]], [[Pavle Vujisić|Pavlom Vujisićem]], [[Abdurrahman Šaljo|Abdurrahmanom Šaljom]], [[Faruk Begolli|Farukom Begollijem]] i drugima u ostalim ulogama.

Kasnije je Meša Selimović izdao svojevrsni produžetak ovog djela u obliku romana [[Tvrđava (roman)|Tvrđava]] ([[1970]]).

==Vanjski linkovi==

* Esad Duraković, &quot;[https://web.archive.org/web/20111114132704/http://aduproduction.info/produkcija/pozoriste/poeti%C4%8Dke-i-stilske-funkcije-mota/epigrafa-u-romanu-dervis-i-smrt-mese-selimovi%C4%87a.html?print=1&amp;tmpl=component Poetičke i stilske funkcije mota/epigrafa u romanu Derviš i smrt Meše Selimovića]&quot;, ''ADUproduction'', februar 2010. 
* Nihad Agić, &quot;[https://web.archive.org/web/20111110223729/http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_nihad_agic.htm O modelima perspektiviranja u romanu Derviš i smrt Meše Selimovića]&quot;, ''Novi izraz: Časopis za književnu i umjetničku kritiku'', br 13 (2000).
* Atifa Šaljić, &quot;[https://web.archive.org/web/20111110140427/http://www.bicent.com/kultura/motiv-pehlivanstva-u-romanu-dervis-i-smrt-mehmeda-mese-selimovica Motiv pehlivanstva u romanu Derviš i smrt Mehmeda Meše Selimovića]&quot;, ''Bicent'', 13-05-2010. 
* Nadija Rebronja, &quot;[http://np-rs.academia.edu/NadijaRebronja/Books/822326/Dervis_ili_covek_zivot_i_smrt._Religijski_podtekst_romana_Dervis_i_smrt_Mese_Selimovica Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića]&quot;, Službeni glasnik, Beograd, 2010.
* Branka Tarbuk-Topić, &quot;[https://web.archive.org/web/20120616080354/http://skolarac.net/index.php?option=com_k2&amp;view=item&amp;id=499:tematsko-motivski-kompleks-u-romanu-dervi%C5%A1-i-smrt-me%C5%A1e-selimovi%C4%87a&amp;Itemid=221 Tematsko-motivski kompleks u romanu &quot;Derviš i smrt&quot; Meše Selimovića]&quot;, Beograd, 2000
* Enver Kazaz, &quot;[http://www.scribd.com/doc/91707117/Godi%C5%A1njak-Preporod-2010 Sjećanja kao dokumentarni okvir političke parabole u &quot;Dervišu i smrti&quot; i &quot;Tvrđavi&quot; Meše Selimovića]{{Mrtav link}}&quot;, Preporod, 2010
* Aleksandar Birviš, &quot;[http://hrcak.srce.hr/file/81174 Lik Božji u romanu Derviš i smrt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200613145613/https://hrcak.srce.hr/file/81174 |date=13. 6. 2020 }}&quot;, ''Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti'', Vol.44. No.5. Listopad 1989.
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Wikicitat|Derviš i smrt}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačka djela]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u fikciji]]
[[Kategorija:Meša Selimović]]
[[Kategorija:Romani iz 1966.]]</text>
      <sha1>8r9g3n4opap4zpboqvgtotqaq6zmqcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska seljačka stranka BIH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30151</id>
    <redirect title="Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924177</id>
      <parentid>329054</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T23:35:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]</comment>
      <origin>3924177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="prka246aumsgspf183xu4ppu32huqey" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>prka246aumsgspf183xu4ppu32huqey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39462</id>
    <revision>
      <id>3924123</id>
      <parentid>3919764</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:37:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4978" sha1="54vwqc5f8zi1bts54imfgnf9er88m30" xml:space="preserve">{{godina PNE|1}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
[[Datoteka:Nativity_01.jpg|mini|Smatra se da je [[Rođenje Isusovo|Isusovo rođenje]] (na slici iznad) postavljeno od strane [[Dionysius Exiguus|Dioniza Eksigusa]], izumitelja sistema datiranja [[Anno Domini]], u 1. p. n. e. Moderne nauke, međutim, smatraju da se Hristovo rođenje dogodilo između 6. i 4. p. n. e.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Meier|first=John P.|title=A Marginal Jew: Rethinking the Historical Jesus|publisher=Anchor Bible Reference Library|year=1991|volume=v. 1|pages=373–433|chapter=A Chronology of Jesus' Life}}&lt;/ref&gt;]]
'''Prva''' godina prije nove ere bila je uobičajena godina koja je počinjala u petak ili subotu u julijanskom kalendaru (izvori se razlikuju; pogledajte grešku prijestupne godine za više informacija) i prijestupna godina koja je počinjala u četvrtak u proleptičnom julijanskom kalendaru . To je također bila prijestupna godina koja je počinjala u subotu po proleptičkom gregorijanskom kalendaru . U to vrijeme bila je poznata kao '''godina konzulstva Lentula i Pizona'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt; '''(ili,''' rjeđe, '''godina 753. ''Ab urbe condita'')''' . Denominacija 1 pne za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina. Sljedeća godina je 1. AD u široko korišćenom julijanskom kalendaru, koji nema &quot;nultu godinu&quot;.

U [[Holocenski kalendar|holocenskom kalendaru]] ovo je godina 10.000.

__NOTOC__

== Događaji ==

* [[Rimsko Carstvo|Rimski]] car [[Oktavijan August]] šalje svog unuka i usvojenog sina [[Gaius Caesar|Gaja Cezara]] na Istok kao komandanta vojske. Gaj Cezar na otoku u rijeci [[Eufrat]] sklapa [[mirovni sporazum]] sa [[Partsko Carstvo|partskim]] kraljem [[Fraat V od Partije|Fraatom V]].
* [[Ovidije]] piše ''[[Ars Amatoria|Umjetnost ljubavi]]'' (Ars Amatoria).
* [[Kina|Kineski]] car [[Car Ai od Hana|Ai od Hana]] umire i formalno ga nasljeđuje njegov rođak [[Car Ping od Hana|Ping od Hana]] (1. p. n. e. – [[6|6. n. e.]]), deveteogodišnji dječak, kome je [[Carica Wang Zhengjun|Velika carica majka Wang]] kao [[regent]]a imenovala [[Wang Mang]]a. 
* Inkarnacija [[Isus]]a (začeće 25. marta i rođenje 25. decembra), prema proračunu [[Dionysius Exiguus|Dionizija Malog]] u njegovoj eri [[anno Domini]] kako ga tumači većina učenjaka (Dionizije je koristio riječ &quot;inkarnacija&quot;, ali nije jasno da li je pod time podrazumijevao začeće ili rođenje).&lt;ref name=declercq1&gt;Georges Declercq, ''Anno Domini: The origins of the Christian Era'' (Turnhout, Belgium: Brepols, 2000), pp.143–147.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=declercq2&gt;G. Declercq, &quot;Dionysius Exiguus and the introduction of the Christian Era&quot;, ''Sacris Erudiri'' '''41''' (2002) 165–246, pp.242–246. Annotated version of a portion of ''Anno Domini''.&lt;/ref&gt; Međutim, barem jedan učenjak misli kako je Dionizije inkarnaciju Isusa smjestio u sljedeću godinu - [[1|1. n. e.]]&lt;ref name=declercq1/&gt;&lt;ref name=declercq2/&gt; Većina historičara ne smatra Dionizijeve proračune za autoritativne, te događaj smještaju nekoliko godina ranije (v. [[Hronologija Isusa]]).&lt;ref&gt;James D. G. Dunn, ''Jesus Remembered'', Eerdmans Publishing (2003), page 324.&lt;/ref&gt;

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[Ptolemej od Mauretanije]] (u. [[40|40. n. e.]])

== [[Smrt|Umrli]] ==
* [[Dong Xian]], [[Kina|kineski]] velikodostojnik u službi [[dinastija Han|dinastije Han]] pod [[Car Ai od Hana|carem Aijem od Hana]] (r. [[23. p. n. e.]])
* [[Car Ai od Hana]] (r. [[27. p. n. e.]])
* [[Carica Fu (Ai)|Carica Fu]]
* [[Carica Zhao Feiyan]] (r. [[32. p. n. e.]])
== Također pogledajte ==
* [[Godina 0]] za razne konvencije koje historičari i [[Astronomsko brojanje godina|astronomi koriste]] za godine &quot;p. n. e.&quot;.
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1 BC}}</text>
      <sha1>54vwqc5f8zi1bts54imfgnf9er88m30</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>64. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39699</id>
    <revision>
      <id>3924101</id>
      <parentid>3653350</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:18:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2534" sha1="76uk9mh77vrz8r6zah8v4ha4fdwl6um" xml:space="preserve">{{godina PNE|64}}

{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''64. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Cezara i Figula&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 690. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 64. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
* [[Rimska Republika|Rimski]] tribun [[Servilius Rullus|Servilije Rul]] predlaže radikalnu agrarnu reformu.
* [[Treći mitridatski rat]]: Rimske snage pod [[Pompej]]em zauzimaju [[Pont]], tjerajući [[Mitridat VI|Mitridata]] da traži utočište na [[Krim]]u.
* Nakon što je uklonio Mitridata, Pompej se okreće na jug, prema [[Sirija|Siriji]] i [[Judeja|Judeji]]. U Siriji je svrgnut kralj [[Antioh XIII Azijatik]], a područje anektirano Rimu, čime nakon više od dva vijeka i formalno prestaje postojati [[Seleukidsko Carstvo]].
[[Datoteka:Antiochos_XIII_Asiatikos,_Tetradrachm,_69-64_BC,_HGC_9-1340.jpg|mini|Novčić [[Antioh XIII|Antioha XIII]] (vladao 69–64. p.n.e.)]]

== 64. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>76uk9mh77vrz8r6zah8v4ha4fdwl6um</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>79. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39715</id>
    <revision>
      <id>3924102</id>
      <parentid>3920656</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:21:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1987" sha1="bkp6iu6mr49ag8hongk2gljvfx1t1n3" xml:space="preserve">{{godina PNE|79}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''79. godina prije nove ere''' bila je godina po [[Rimski kalendar|predjulijanskom rimskom kalendaru]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''godina konzulstva Vatia Isauricusa i Claudiusa Pulchera'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, '''godina 675. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''' ). Denominacija 79. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
* [[24. august]] - erupcija [[Vezuv]]a, stradanje [[Pompeji|Pompeja]]

== 79. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|79 BC}}</text>
      <sha1>bkp6iu6mr49ag8hongk2gljvfx1t1n3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>91. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39727</id>
    <revision>
      <id>3924103</id>
      <parentid>3920683</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:23:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1929" sha1="s76n28j9y0g6h9ppk829cb5e5xn9xn1" xml:space="preserve">{{godina PNE|91}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''91. godina prije nove ere''' bila je godina po [[Rimski kalendar|predjulijanskom rimskom kalendaru]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''godina konzulstva Filipa i Cezara&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 663. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''' ) i '''druga godina Zhenghea''' . Denominacija 91. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 91. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>s76n28j9y0g6h9ppk829cb5e5xn9xn1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>92. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39728</id>
    <revision>
      <id>3924104</id>
      <parentid>3920685</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:23:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1949" sha1="ace7w87jldoe52rsd5x9ys1qfxrg8fy" xml:space="preserve">{{godina PNE|92}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''92. godina prije nove ere''' bila je godina po [[Rimski kalendar|predjulijanskom rimskom kalendaru]]- U to vrijeme bila je poznata kao '''godina konzulstva Pulchera i Perperne&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 662. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''') i '''Prva godina Zhenghea'''. Denominacija 92 p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 92. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|92 BC}}</text>
      <sha1>ace7w87jldoe52rsd5x9ys1qfxrg8fy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>97. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39733</id>
    <revision>
      <id>3924106</id>
      <parentid>3653351</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2024" sha1="afw01ncinjd7qhap2sa9pxvgldvmprm" xml:space="preserve">{{godina PNE|97}}Godina '''97. p.''' '''n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]] . U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Lentula i Krasa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 657. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''') i '''Četvrta godina Tianhana''' . Oznaka 97. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==

* [[Car Sujin|Sujin]] postaje carem [[Japan]]a (približan datum)

== 97. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==

* Glumica [[Galerija Kopiola]], koje je živjela preko 100 godina

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|97 BC}}</text>
      <sha1>afw01ncinjd7qhap2sa9pxvgldvmprm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>98. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39734</id>
    <revision>
      <id>3924206</id>
      <parentid>3651001</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:16:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1915" sha1="22t83xvlj27cjt08zmazcbl7qf4qbxz" xml:space="preserve">{{godina PNE|98}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina 98. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Nepota i Didija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, godina 656. Ab urbe condita) i Treća godina Tianhana. Oznaka 98. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 98. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==

* [[Nigidijus Figulus]], Rimski [[filozofija|filozof]] (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==

* [[Kaika]], [[japan]]ski car (približan datum)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>22t83xvlj27cjt08zmazcbl7qf4qbxz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>99. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39735</id>
    <revision>
      <id>3924207</id>
      <parentid>3653352</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1958" sha1="0pt1wmz1epf5lp36ev88scn58pj4iat" xml:space="preserve">{{godina PNE|99}}

{{Godina u drugim kalendarima}}Godina 99. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Antonija i Albinusa'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, godina 655. Ab urbe condita ) i Druga godina Tianhana. Oznaka 99. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 99. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==

* [[Lukrecijus]], latinski [[filozofija|filozof]] i [[poezija|poetičar]]

== [[Smrt|Umrli]] ==

* [[Gaj Servilijus Glaucija]], ubica Gaja Memijusa (samoubistvo)
{{Commonscat|99 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>0pt1wmz1epf5lp36ev88scn58pj4iat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>100. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39736</id>
    <revision>
      <id>3924208</id>
      <parentid>3653353</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:24:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1172" sha1="30ie0rptmv96z7khpp4gsb3an7zv97w" xml:space="preserve">{{godina PNE|100}}

{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''100. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Marija i Flaka''' (ili, rjeđe, '''godina 654. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''') i '''Prva godina Tianhana''' .  Oznaka 100. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:World_in_100_BCE.PNG|mini|295x295piksel|Karta svijeta 100. godine prije nove ere]]

== 100. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==

* [[12. juli]] ili [[13. juli]] - [[Gaj Julije Cezar]], Rimski general i političar (moguće da je rođen i [[102. p. n. e.]])
* [[Titus Labienus]], Cezarov glavni zapovjednik u pohodima na [[Galija|Galiju]].

== [[Smrt|Umrli]] ==

* [[Kornelija Afrikana]], udovica [[Tiberije Grah|Tiberija Graha]]
* [[Lucijus Apuleijus Saturninus]], Rimski političar
{{Commonscat|100 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>30ie0rptmv96z7khpp4gsb3an7zv97w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924209</id>
      <parentid>3924208</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:25:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2314" sha1="ktxlmtv5s8dyd1vou8uj6iblbflz0qc" xml:space="preserve">{{godina PNE|100}}

{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''100. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Marija i Flaka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 654. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''') i '''Prva godina Tianhana''' .  Oznaka 100. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:World_in_100_BCE.PNG|mini|295x295piksel|Karta svijeta 100. godine prije nove ere]]

== 100. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==

* [[12. juli]] ili [[13. juli]] - [[Gaj Julije Cezar]], Rimski general i političar (moguće da je rođen i [[102. p. n. e.]])
* [[Titus Labienus]], Cezarov glavni zapovjednik u pohodima na [[Galija|Galiju]].

== [[Smrt|Umrli]] ==

* [[Kornelija Afrikana]], udovica [[Tiberije Grah|Tiberija Graha]]
* [[Lucijus Apuleijus Saturninus]], Rimski političar
{{Commonscat|100 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ktxlmtv5s8dyd1vou8uj6iblbflz0qc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:AnToni</title>
    <ns>2</ns>
    <id>60168</id>
    <revision>
      <id>3924163</id>
      <parentid>3922763</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>izmjena šablona</comment>
      <origin>3924163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6595" sha1="gm57fvzk4o3rzd4ea8hh7c74xkj33ao" xml:space="preserve">{{kutijavrh}}
  {{Korisnik muškarac}}
  {{Korisnik student UNSA}}
  {{Korisnik diplomirani inženjer|mašinstva|Mehanička tehnologija drveta}}
  {{Korisnik pisac}}
  {{Korisnik filatelist}}
  {{Korisnik numizmatičar}}
  {{Korisnik registrovan|dan=9|mjes=3|god=2007}}
  {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
  {{Korisnik Wikipedia/administrator}}
  {{Korisnik Wikipedia birokrata}}
  {{Korisnik šahista}}
  {{Korisnik biatlonac}}
  {{Projekt Afrika}}
  {{Azijski mjesec|2017}}
  {{Azijski mjesec|2020}}
  {{Azijski mjesec|2021}}
  {{Azijski mjesec|2022}}
  {{Azijski mjesec|2023}}
  {{Azijski mjesec|2024}}
  {{Azijski mjesec|2025}}
  {{Feminizam i folklor|2022}}
  {{Feminizam i folklor|2023}}
  {{Feminizam i folklor|2024}}
  {{Feminizam i folklor|2025}}
  {{Feminizam i folklor|2026}}
  {{CEE Proljeće|2021}}
  {{CEE Proljeće|2022}}
  {{CEE Proljeće|2023}}
  {{CEE Proljeće|2024}}
  {{CEE Proljeće|2025}}
  {{CEE Proljeće|2026}}
  {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2022}}
  {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2023}}
  {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}}
  {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}}
  {{Okeanijski mjesec|2025}}
  {{Mjesec Antarktika|2026}}
  {{Međunarodni dan žena}}
  {{Mjesec malih država i teritorija|2026}}
  {{Europride|2022}}
  {{1000 članaka}}
  {{Korisnik Austrija}} 
  {{Korisnik bs-4}}
  {{Korisnik hr-4}}
  {{Korisnik sr-4}}
  {{Korisnik sl-1}}
  {{Korisnik mk-1}}
  {{Korisnik de-3}}
{{kutijadno}}
== Za uraditi ==
* [[:de:Vorlage:Infobox Biathlon- und Langlaufstadion|IK biatlonska staza ;-)]]
=== AWB ===
* Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev
* Sergej Buligin
* Godine
* Aleksandar Popov

== Korisni linkovi == 
* [http://www.popboks.com/dzuboks/dzubrowser.html Arhiva - časopis Džuboks]
* [http://secanja.com/ Sećanja -  film, muzika biše Jugoslavije]
* [http://www.digitalna.nb.rs/ Digitalna narodna biblioteka Srbije] 
* [http://www.dlib.si/ Digitalna knjižnica Slovenije]
* [http://hbl.lzmk.hr/ Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, Hrvatski biografski leksikon]
* [https://austria-forum.org/af/AEIOU AEIOU]
* [https://dizbi.hazu.hr/a/ Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]

==Probne stranice==
* [[Korisnik:AnToni/test|Proba1 - Grupa sa 6 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test1|Proba2 -  Grupa sa 5 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test2|Biatlonci]]
* [[Korisnik:AnToni/test3|Proba4 -  Grupa sa 8 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test4|Proba5 -  Metro Pariz linija 1]]
* [[Korisnik:AnToni/test5|Proba6 -  Gradovi u Okrugu Q, Alabama]]
* [[Korisnik:AnToni/test6|Proba7 -  Filatelistička tabela]]
* [[Korisnik:AnToni/test7|Proba7 -  Oscar]]
* [[Korisnik:AnToni/test8|Proba9 -  Popis u Srbiji po općinama]]
* [[Korisnik:AnToni/test9|Proba10 - MC FBIH]]
* [[Korisnik:AnToni/ToDo]]
* [[Korisnik:AnToni/Azijski mjesec]]

== Odabrani članci==
Članci na kojima sam radio i koji su izabrani za [[Wikipedia:Odabrani članci|odabrani članak]] mjeseca:

* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Adolf Eichmann]]
* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Filatelija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Štajerska (pokrajina)]]
* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Pariz]]

== Statistike 1. oktobar 2013. ==

* Ukupno izmjena: 

* [http://tools.wikimedia.de/~escaladix/larticles/larticles.php?user=Toni&amp;lang=bs Brojač započetih članaka]

==='''bs.wikipedia''' je na 69. mjestu po broju članaka===

* [http://s23.org/wikistats/wikipedias_html.php Međunarodna statistika]
* [[Korisnik:Emijrp/List of Wikipedians by number of edits|Statistika]]

==Nagrade koje dodjeljujem==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Toni nagrada 1.png|Nagrada za rad na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 3.png|Nagrada za primjeran rad na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 5.png|Nagrada za izuzetan rad na bs.wikipediji
&lt;/gallery&gt;
==''Nagrade za neprimjeran rad''==
Ove se nagrade dodjeljuju korisnicima na bs.wikipediji, koji zbog kvaliteta svojih članaka zavrijeđuju [[Porto marke|doplatnu marku]]
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Toni nagrada 2.png|Nagrada za nerazumljiv i nečitak članak na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 4.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak i dosadan članak na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 6.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak, dosadan i nekoristan članak na bs.wikipediji
&lt;/gallery&gt;

==Odlikovanja==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]]
Datoteka:Demicx Odlikovanje 3.0.png|Odlikovanje za rad na Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Eo circle grey white letter-k.svg|[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]]ova medalja za pohvalan doprinos Wikipediji
Datoteka:Wikimedalja_vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Feather.jpg|&lt;small&gt;Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|&quot;Jedan članak dnevno&quot;]]'' (januar '08)&lt;/small&gt;
Datoteka:C3r4 nagrada.png|CERminatorova nagrada za doprinos u oblasti [[sport]]a
Datoteka:Lilie 2 honor.png|Za sveukupni rad na bs.wiki
Datoteka:Demicx Odlikovanje 2.0.png|Odlikovanje za doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Demicx Odlikovanje 1.0.png|Odlikovanje za izuzetan doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Starstampedbinding.jpg|&lt;small&gt;Nagrada za održano obećanje (filatelija u Bahreinu i Gvatemali), dopunu članaka koje nisam dovršio i austrijske gradove, sela i Bezirke, pomoć oko Srbije itd.itd.&lt;center&gt;
Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad
Datoteka:Edinova-nagrada_kategorije.png|Za ogroman posao obavljen sa kategorijama
Datoteka:Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha
Datoteka:Golden star alert.svg|&lt;small&gt;&lt;center&gt;za '''uzvičnike''' na stranicama za razgovor&lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
SMirC-Barnstar.svg|&lt;center&gt;&lt;small&gt;'''''Za sveukupnu pomoć&lt;br /&gt;korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]&lt;/small&gt;
Edinova-nagrada_projekti.png|&lt;center&gt;Rad na projektu&lt;br /&gt;[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]]&lt;/center&gt;
Biathlon pictogram.svg|Za neizmjeran doprinos u oblasti biatlona
Water polo pictogram.svg|Za bacanje šlaufa za spašavanje člancima o vaterpolu na OI
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca: &lt;br /&gt; (oktobar 2015) &lt;br /&gt; '''''&quot;[[Svjetski kup u biatlonu]]&quot;'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca: &lt;br /&gt; (decembar 2017) &lt;br /&gt; '''''&quot;[[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]&quot;'''''&lt;/small&gt;
&lt;/gallery&gt;

[[Kategorija:Wikipedia:Administratori]]</text>
      <sha1>gm57fvzk4o3rzd4ea8hh7c74xkj33ao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71849</id>
    <revision>
      <id>3924167</id>
      <parentid>3875181</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T21:04:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3924167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5088" sha1="itk49q4yqh2i3po6rh4vp9zbninbcnh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Burek and sour milk on Nišići Plateau (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Burek i kiselo mlijeko]]

'''Burek''' je vrsta [[pita|pite]] od tanko razvučenog tijesta, najčešće punjena sitno sjeckanim ili mljevenim [[meso]]m, [[Crveni luk|lukom]] i začinima.&lt;ref name=&quot;EncyFoodBorek&quot;&gt;{{cite web |title=Food: Borek |url=https://www.encyclopedia.com/humanities/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/food-borek |website=Encyclopedia.com |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] burek je jedno od najpoznatijih jela [[bosanska kuhinja|bosanske kuhinje]], a potječe iz šire [[Osmansko Carstvo|osmanske]] odnosno [[turska kuhinja|turske]] kulinarske tradicije.&lt;ref name=&quot;BritTurkey&quot;&gt;{{cite web |title=Turkey – Cultural life |url=https://www.britannica.com/place/Turkey/Cultural-life |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TABurek&quot;&gt;{{cite web |title=Burek |url=https://www.tasteatlas.com/burek |website=TasteAtlas |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U bosanskohercegovačkoj upotrebi, naročito u [[Sarajevo|Sarajevu]], naziv ''burek'' obično se odnosi na pitu s mesom, dok se pite s drugim nadjevima nazivaju posebnim imenima, kao što su [[sirnica]], [[zeljanica]] i [[krompiruša]].&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot;&gt;{{cite web |title=12 najboljih buregdžinica u Sarajevu |url=https://sarajevo.travel/ba/tekst/12-najboljih-buregdzinica-u-sarajevu/470 |website=Sarajevo Travel |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;STOklagija&quot;&gt;{{cite web |title=Buregdžinica Oklagija |url=https://sarajevo.travel/en/things-to-do/buregdzinica-oklagija/822 |website=Sarajevo Travel |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo i naziv ==
Burek pripada skupini jela koja su se razvila i širila u okviru osmanske kulinarske tradicije, a srodne varijante poznate su širom [[Balkan]]a, [[Anadolija|Anadolije]] i šireg istočnomediteranskog prostora.&lt;ref name=&quot;BritTurkey&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EncyBorek&quot;&gt;{{cite web |title=börek |url=https://www.encyclopedia.com/education/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/borek |website=Encyclopedia.com |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenim opisima turske kuhinje ''börek'' se navodi kao pečeno ili prženo jelo od tankog tijesta sa slanim nadjevom, najčešće od mesa ili sira.&lt;ref name=&quot;BritTurkey&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EncyBorek&quot; /&gt;

== Priprema ==
Za pripremu bureka razvija se tanko tijesto, u bosanskoj tradiciji poznato kao [[jufka]], koje se puni smjesom od mesa, crvenog luka i začina, potom savija i peče u [[tepsija|tepsiji]].&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt; Burek se može slagati u dugačke smotuljke poredane u redove, savijati u spiralu (''zvrk'') ili pripremati kao slojevita pita.&lt;ref name=&quot;TABurek&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt;

Najčešće se služi topao, a u Bosni i Hercegovini često se jede uz [[jogurt]], [[kiselo mlijeko]] ili slične mliječne napitke.&lt;ref name=&quot;STOklagija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;STDinner&quot;&gt;{{cite web |title=Experience Traditional Bosnian Dinner with A Local Family |url=https://sarajevo.travel/en/tours/traditional-bosnian-dinner-with-a-local-family/31 |website=Sarajevo Travel |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Oblici ==
[[Datoteka:Motani burek 1.gif|mini|desno|300px|Burek ''zvrk'']]
U bosanskohercegovačkoj praksi najčešći su sljedeći oblici bureka:
* '''zvrk''' – burek smotan u spiralu i pečen u okrugloj tepsiji;&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt;
* '''u redovima''' – dugi smotuljci poredani jedan do drugog u pravougaonoj posudi;&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt;
* '''slagani''' ili '''polagani burek''' – burek kod kojeg se tijesto i nadjev slažu u slojeve, umjesto da se savijaju u pojedinačne smotuljke.&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt;

Kao posebna, manja varijanta u Bosni i Hercegovini poznati su i ''[[buredžici]]'', mali spiralno savijeni komadi bureka.&lt;ref name=&quot;STOklagija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TABuredzici&quot;&gt;{{cite web |title=Buredžici |url=https://www.tasteatlas.com/buredzici |website=TasteAtlas |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Buregdžinica ==
Buregdžinica je naziv za radnju ili ugostiteljski objekt specijaliziran za pripremu i prodaju bureka i drugih pita.&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt; Buregdžinice su naročito prepoznatljiv dio gradske prehrambene kulture u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt;

== Varijante i regionalna upotreba naziva ==
Iako se u Bosni i Hercegovini naziv ''burek'' najčešće vezuje isključivo za pitu s mesom, u drugim dijelovima Balkana isti naziv može se upotrebljavati i za pite s drugim slanim nadjevima.&lt;ref name=&quot;TABurek&quot; /&gt; U bosanskohercegovačkoj kulinarskoj tradiciji takve se pite uglavnom razlikuju posebnim nazivima, kao što su [[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]] i druge.&lt;ref name=&quot;STBuregdzinice&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;STOklagija&quot; /&gt;

== Također pogledaj ==
* [[Buregdžinica]]
* [[Bosanska kuhinja]]
* [[Sirnica]]
* [[Zeljanica]]
* [[Krompiruša]]
* [[Buredžici]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burek}}
[[Kategorija:Bosanska kuhinja]]
[[Kategorija:Pite]]
[[Kategorija:Turska kuhinja]]</text>
      <sha1>itk49q4yqh2i3po6rh4vp9zbninbcnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buna (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74811</id>
    <revision>
      <id>3924165</id>
      <parentid>3844401</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:42:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3924165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3247" sha1="0627td0d7iozvs192994rjac1lar823" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Buna
| slika                    = Blagaj Ceilings.jpg
| veličina_slike           = 250
| slika_alt                = 
| opis_slike               = [[Vrelo Bune]]
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| izvor                    = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]
| ušće                     = [[Buna]] ([[Mostar]])
| progresija               = 
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija                 = 
| etimologija              = 
| dužina                   = 
| dužina_km                = 9
| dužina_mi                = 
| nadmorska visina izvora  = 
| nadmorska visina ušća    = 
| ulijeva_se_u             = [[Neretva]]
| prosječni protok         = 43 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s (vrelo)
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = [[Bunica (rijeka)|Bunica]]
| desne_pritoke            = [[Posrt]]
| sliv                     = [[Jadransko more|Jadranski]]
}}
'''Buna''' je [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], lijeva [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]], u koju se ulijeva oko 15&amp;nbsp;km nizvodno od [[Mostar]]a, u mjestu [[Buna (Mostar)|Buna]]. Duga je 9&amp;nbsp;km, a ima dvije pritoke: Posrt, koji je nestalna pritoka, tj. postoji samo zimi, i [[Bunica (rijeka)|Bunica]], koja je stalna pritoka i u Bunu se ulijeva sjeverno od mjesta Buna. Veoma je bogata [[voda|vodom]]: s protokom od 43 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s njeno vrelo jedno je od najjačih u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Tourismus in BuH - Blagaj - Buna|url = http://www.bhtourism.ba/ger/blagajbuna.wbsp|website = www.bhtourism.ba|access-date = 2. 2. 2016|archive-date = 4. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304202817/http://www.bhtourism.ba/ger/blagajbuna.wbsp|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Najviši vodostaji su u novembru, a najniži u julu i augustu. Neposredno ispod vrela u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]] nalaze se [[mrestilište]] i uzgajalište [[pastrmka|pastrmke]]. Bogata je [[Mehkousta pastrmka|mehkousnom pastrmkom]], a u donjem toku ima i [[jegulja]].
[[Datoteka:Ducks on Buna River (2026)-bs.jpg|mini|desno|300px|Patke na rijeci Buni]]
Područje kroz koje protječe pogodno je za [[poljoprivreda|poljoprivredu]], naročito za uzgoj [[voće|voća]], [[povrće|povrća]] i [[vinova loza|vinove loze]]. Na samom vrelu, koje izbija iz duboke [[Zelena pećina|pećine]] u Blagaju, nalazi se stara [[derviš]]ka [[Tekija na Vrelu Bune|tekija]], koju još 1664. spominje [[putopis]]ac [[Evlija Čelebija]]. Prije samog izvora Buna teče pod zemljom 19,5&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hercegovina.ba/hrv/blagaj.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080414120459/http://www.hercegovina.ba/hrv/blagaj.htm|title=TZ Hercegovacko-neretvanjskog kantona/zupanije|archive-date=14. 4. 2008|work=hercegovina.ba|access-date=2. 2. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Blagaj}}
{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>0627td0d7iozvs192994rjac1lar823</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Kiribati</title>
    <ns>1</ns>
    <id>104170</id>
    <revision>
      <id>3924140</id>
      <parentid>3923356</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:22:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89" sha1="i3dhbnl7ym4ps685xmf45niubg2oqlh" xml:space="preserve">{{Okeanijski mjesec 2025 - članak}}
{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>i3dhbnl7ym4ps685xmf45niubg2oqlh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Maršalska Ostrva</title>
    <ns>1</ns>
    <id>104431</id>
    <revision>
      <id>3924141</id>
      <parentid>3923770</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:22:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Guam</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106059</id>
    <revision>
      <id>3924142</id>
      <parentid>3923668</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:22:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89" sha1="lo425cvfbry461lhrgaww9dryqehed2" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}
{{Okeanijski mjesec 2025 - članak}}</text>
      <sha1>lo425cvfbry461lhrgaww9dryqehed2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mali Antili</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106257</id>
    <revision>
      <id>3924143</id>
      <parentid>3923562</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:22:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mikronezija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106283</id>
    <revision>
      <id>3924144</id>
      <parentid>3923372</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:22:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo Man</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106372</id>
    <revision>
      <id>3924145</id>
      <parentid>3923662</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sveta Lucija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106555</id>
    <revision>
      <id>3924146</id>
      <parentid>3923973</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Tonga</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106584</id>
    <revision>
      <id>3924147</id>
      <parentid>3923399</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Cockburn Town</title>
    <ns>1</ns>
    <id>126655</id>
    <revision>
      <id>3924148</id>
      <parentid>3923377</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Behrami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141745</id>
    <revision>
      <id>3924089</id>
      <parentid>3896252</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T12:51:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48139-76</username>
        <id>185440</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>3924089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5589" sha1="20nzxg12w19hy3qzg0ydldt279yum8j" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Behrami
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| grad                         = [[Srebrenik]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.673797
| dužina_stepeni               = 18.486334
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 310
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 148733&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=8. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 10987
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Behrami u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Behrami''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Srebrenik]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Behrami je nastalo 1971. izdvajanjem iz naselja [[Seona (Srebrenik)|Seona]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 4) |work=SL. L. SRBIH, 13/71 |access-date= 8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Behrami kao veliko selo kako i moralno tako i duhovno, imaju bogatu historiju, prvobitno Behrami su bili dio Urože,  a zatim Seone.

Glavna Behramska stranka po popularnosti je hdz.

Džamija u Behramima je napravljeno 1938. Idalje je ocuvana po starinskom nacinu, 2001 je renovirana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.srebrenik.ba/geografija-srebrenika/|title=Geografija Srebrenika|last=futura_srebrenik|date=2005-01-04|website=Oficijelna web stranica Grada Srebrenik - dobro došli!|language=bs-BA|access-date=2026-09-05}}&lt;/ref&gt;

Poznate osobe su:

kadir crni imsirovic- veoma zanimljiva osoba.

Agan Agic Husaric imao svoju cetu pod imenom &quot;crni sokolovi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dauleshyar|first=B.|last2=Alishev|first2=A.|date=2025-11-22|title=Studying the Perspectives and Career Guidance of 8th-grade Students on Science, Physics, and Future Professions through the Integration of Robotics into Physics Education|url=https://doi.org/10.31643/2025.03|journal=Materials of International Scientific-Practical Internet Conference “Challenges of Science”|publisher=Institute of Metallurgy and Ore Beneficiation JSC, Satbayev University|pages=24–33|doi=10.31643/2025.03}}&lt;/ref&gt;

Trgovina u Behramima ne radi od 2018.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Behrami
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 148733
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98) |work=fzs.ba |access-date= 8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 310
| g2013_bosnjaci           = 305
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_albanci            = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 320
| g1991_muslimani          = 303
| g1991_jugosloveni        = 15
| g1981_ukupno             = 339
| g1981_muslimani          = 326
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1981_albanci            = 8
| g1971_ukupno             = 351
| g1971_muslimani          = 350
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://srebrenik.ba/ Zvanični sajt grada Srebrenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170422044646/http://srebrenik.ba/ |date=22. 4. 2017 }}

{{Grad Srebrenik}}</text>
      <sha1>20nzxg12w19hy3qzg0ydldt279yum8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seth Riggs</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145754</id>
    <revision>
      <id>3924091</id>
      <parentid>3853511</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T13:46:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4971" sha1="4nmni2c1srwjil3lhq4c6vjo3oqxcf9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seth Riggs at the &quot;Margareta Svensson and Seth Riggs Summer Vocal Workshop&quot; in Varberg, Sweden July 26, 2013.jpg|mini|Seth Riggs]]


'''Seth Riggs''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[glasovni učitelj]] i osnivač  tehnike poznate isto kao &quot;Speech Level Singing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Pinksterboer |first1= Hugo |title= Tipbook Vocals : The Complete Guide |url= https://archive.org/details/tipbookvocalssin0000pink_u4m6 |edition= 5 |year= 2008 |publisher= Hal Leonard |location= New York |isbn= 978-1-4234-5622-3 |oclc= 225873891 |page= [https://archive.org/details/tipbookvocalssin0000pink_u4m6/page/111 111] }}&lt;/ref&gt; Neki od njegovih studenata su: [[Whoopi Goldberg]],&lt;ref name=&quot;whoopionyoutube&quot;&gt;Whoopi Goldberg govori o svom i učitelju Michaela Jacksona, Seth Riggs: http://www.youtube.com/watch?v=iLpDmaGjHDg&lt;/ref&gt; [[Michael Jackson]],&lt;ref name=&quot;whoopionyoutube&quot; /&gt; [[Kalil Wilson]],&lt;ref name=&quot;Kalil Wilson in East Bay Express&quot;&gt;Kalil Wilson and Seth Riggs: http://www.eastbayexpress.com/eastbay/rare-groove/Content?oid=1087770&lt;/ref&gt; [[Ray Charles]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.idolsingersadvantage.com/students.php |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090906133354/http://www.idolsingersadvantage.com/students.php |archive-date=6. 9. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Josh Groban]]&lt;ref&gt;Josh Groban gets his start from David Foster approaching Josh's vocal coach, Seth Riggs: http://www.pbs.org/wnet/gperf/episodes/josh-groban-in-concert/singing-sensation/11/&lt;/ref&gt; (samo prvi LP) i [[Philip Webb]].&lt;ref&gt;Critically acclaimed operatic tenor, Philip Webb, discusses studying under Seth Riggs: http://www.philipwebb.net/biography.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724004657/http://www.philipwebb.net/biography.htm |date=24. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://speechlevelsinging.com/client_list.html |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2011 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716114730/http://speechlevelsinging.com/client_list.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://sethriggs.com/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.events-in-music.com/seth-riggs-sls-founder.html |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2011 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710205818/http://www.events-in-music.com/seth-riggs-sls-founder.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://3rdvoice.com/speech-level-singing/clients/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110903072605/http://www.3rdvoice.com/speech-level-singing/clients |archive-date=3. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://charliepantsmusiclessons.blogspot.com/2011/04/who-is-seth-riggs.html |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2011 |archive-date=13. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813111711/http://charliepantsmusiclessons.blogspot.com/2011/04/who-is-seth-riggs.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== SLS (en. Speech Level Singing; Pjevanje na nivou govora) ==
Riggs je stvorio SLS koji je spajao glavni i grudni glas pjevača, primjenjujući SLS (speech level singing - pjevanje na nivou govora) tehnike koje su koristile Michaelu Jacksonu, Princeu, Stevieju Wonderu, Madonni, Barbri Streisand i brojnim drugima. Godine 1995. izvršni direktor SLS-a, Dave Stroud, razvio je platformu za podučavanje, koja je implementirana 2000. godine, a koja je zahtijevala od svih SLS-ovih učitelja pjevanja da pohađaju časove i testiraju se na jednoj ili više od sedam SLS majstorskih klasa te da budu testirani i odobreni ako bi bili povezani sa Sethom Riggsom.&lt;ref name=&quot;Bee Music Studios&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.beemusicstudios.com/tag/dave-stroud/|title=Dave Stroud by Susan McCallister Bee|date=June 10, 2010|publisher=Bee Music Studios|accessdate=March 6, 2022|archive-date=18. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618150841/https://www.beemusicstudios.com/tag/dave-stroud/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lasightsinger.com/guest-interview-dave-stroud-pt-1|title=Guest Interview with Dave Stroud Part 1|date=July 25, 2019|publisher=LA Sight Singer|accessdate=March 6, 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Working Singer Podcast&quot;&gt;{{cite web|url=https://theworkingsingerpodcast.com/2019/07/01/ep-24-dave-stroud-vocal-coach-martina-mcbride-adam-lambert/|title=Ep. 24 How To Become A Master Vocal Coach w/ Dave Stroud|date=July 1, 2019|publisher=The Working Singer Podcast|archive-url=https://web.archive.org/web/20240220155734/https://theworkingsingerpodcast.com/2019/07/01/ep-24-dave-stroud-vocal-coach-martina-mcbride-adam-lambert/|archive-date=February 20, 2024|url-status=dead|accessdate=March 6, 2022}}&lt;/ref&gt;


==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
* http://www.sethriggs.com

{{DEFAULTSORT:Riggs, Seth}}
[[Kategorija:Vokalni treneri]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>4nmni2c1srwjil3lhq4c6vjo3oqxcf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ruska svemirska agencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165668</id>
    <revision>
      <id>3924088</id>
      <parentid>3853792</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T12:04:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20873" sha1="s4jugp63mqg87010u6qidliz486u5xf" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}

[[Datoteka:Roscosmos logo ru.svg|mini|desno|250px|Logo Ruske svemirske agencije.]]
[[Datoteka:BM-13 RB.jpg|mini|desno|250px|Kaćuša BM-13 na podvozju kamiona Studebaker US6.]]
[[Datoteka:Sputnik asm.jpg|mini|desno|250px|Maketa Sputnjika 1.]]
[[Datoteka:Russia-Moscow-VDNH-Rocket R-7-1.jpg|mini|desno|250px|Primjerak rakete R-7 u Ruskom muzeju.]]
[[Datoteka:Soyuz 18 booster.jpg|mini|desno|250px|Raketa Sojuz na lansirnoj platformi. Lansirno vozilo Sojuz je najupotrebljivanije lansirno vozilo u historiji.]]
[[Datoteka:Mir on 12 June 1998.jpg|mini|desno|250px|Svemirska stanica Mir]]
[[Datoteka:Buran on An-225 (Le Bourget 1989) 1.JPEG|mini|desno|250px|Buran na aeromitingu 1989. u Parizu]]
[[Datoteka:Zal raketnoi techniki.JPG|250px|mini|desno|Dvorana svemirke tehnologije u državnom muzeju Ciolkovski, koji prikazuje historiju astronautike (Kaluga, Rusija). Izložba pokazuje modele i kopije slijedećih izložaka svemirske tehnologije:&lt;br&gt;
prvog umjetnog satelita, ''[[Sputnik 1]]'' &lt;small&gt;(kugla ispod samog stropa);&lt;br&gt;
prvo svemirsko odijelo (donji lijevi kut)&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;
prvi modul svemirske letjelice s ljudskom posadom , ''[[Vostok 1]]'' &lt;small&gt;(u sredini)&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;
prvi vojni satelit tipa Molnija &lt;small&gt;(gornji desni ugao))&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;
prvo automatsko svemirsko vozilo – '''Lunohod 1''' &lt;small&gt;(desno)&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;
prva svemirska stanica, ''[[Saljut 1]]'' &lt;small&gt;(lijevo)&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;
prva modularna svemirska stanica, ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' &lt;small&gt;(gore lijevo)&lt;/small&gt;.]]

'''Ruska svemirska agencija''' ({{jez-ru|Федеральное космическое агентство России}}) poznata i kao '''Roskosmos'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.roscosmos.ru/119/|title=|access-date=7. 9. 2023|archive-date=21. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170121182752/http://en.roscosmos.ru/119/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Rusija|ruska]] državna agencija odgovorna za program svemirskih letova i kosmonautiku.

Agencija je prvobitno bila dio Federalne svemirske agencije ({{jez-ru|Федеральное космическое агентство}}) da bi se na osnovu predsjedničkog dekreta od 28. decembra 2015. tranformisala u državnu korporaciju. Do 1992. godine bila je poznata pod nazivom Ruska vazduhoplovna i svemirska agencija (Rosaviakosmos).

== Historija ==
{{glavni|Historija rakete}}

Sovjetska raketna istraživanja, namijenjena nastavku rada [[Konstantin Ciolkovski|Ciolkovskog]], započela su 1924., kada je sovjetska vlada kreirala ''Centralni ured za istraživanje problema raketa'' i ''Svesavezno društvo za istraživanje interplanetarnog leta''. Nakon reorganizacije 1928. još značajniju ulogu u tim istraživanjima dobila je i Akademija nauke, čiji je član 1919. postao i sam Konstantin Ciolkovski. Sovjetski vladin raketni tim, predvođen Fridikom Arturovićem Tsanderom i [[Valentin Petrovič Gluško|Valentinom Petrovićem Gluškom]] počeo je 1930-tih godina testirati niz raketnih motora na tečno gorivo.

Neke od raketa koje su proizašle iz tih projekata istraživanja bile su: 
* raketa ''GIRD-X'', teška 30&amp;nbsp;kg, dužine 2,5 m i prečnika 15&amp;nbsp;cm, koja je tokom testiranja 1933. postigla visinu od 5&amp;nbsp;km i 
* raketa ''Aviavnito'', težine od 100&amp;nbsp;kg, 3 m dužine i prečnika od 30&amp;nbsp;cm a koja je tokom testiranja 1936. postigla visinu od skoro 6&amp;nbsp;km.

Najpoznatija sovjetska ratna raketa razvijena tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je &quot;[[Kaćuša]]&quot;, raketa na čvrsto [[gorivo]] ispaljivana iz višecijevnih raketnih bacača i maksimalnog dometa od 5 do 10 [[Kilometar|km]].

Krajem Drugog svjetskog rata američke snage su iz njemačkog postrojenja ''Mittelwerk'' Sovjetima doslovno pred nosom odnijele glavninu njemačke opreme i [[Aggregat A-4|V-2 raketa]], te pridobile većinu ključnih njemačkih raketnih naučnika. Ipak, [[SSSR]] je uspio osigurati Mittelwerk postrojenje, kao i važne njemačke naučnike Helmuta Grottrupa (stručnjaka za navođenje), Ericha Putzea (stručnjaka za proizvodnju) i Wernera Bauma (stručnjaka za propulziju). Također, osigurano je i nekoliko stotina radnika Mittelwerk postrojenja. Međutim, najvažnije od svega je to što je Sovjetski Savez već imao svoje raketne stručnjake, poput A. G. Kostikova, koji je konstruirao ratne rakete ''Kaćuša'' i [[Sergej Koroljov|Sergeja P. Koroljova]], smatranog ocem modernih sovjetskih raketa.&lt;ref&gt;[http://www.csa.hr/download/povijest_rakete.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324102253/http://www.csa.hr/download/povijest_rakete.pdf|date=24 Mart 2012}} &quot;Historija rakete&quot;, Pol Negri, www.csa.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata, Sovjeti su ponovno pokrenuli proizvodnju V-2 raketa u Mittelwerk postrojenju i održavali je sve do 1946. Poput [[SAD]]-a i SSSR je za početna poslijeratna raketna istraživanja koristio V-2 rakete. Krajem oktobra 1946., svi njemački naučnici koji su radili za Sovjete, transportirani su bez prethodne najave, kamionima i vozovima u Rusiju. Njemački raketni kolektiv ubrzo je uspostavljen u okolini [[Moskva|Moskve]], gdje je započeo sa usavršavanjem V-2 rakete.

Sredinom marta 1947. godine osnovana je Državna komisija za proučavanje izvodivosti proizvodnje dalekometnih [[Balistika|balističkih]] [[projektil]]a. Državna komisija je predložila da prvi logičan korak bude poboljšana verzija V-2 projektila, koja se već razvijala u okviru Njemačkog raketnog kolektiva, te je konačno prvi put lansirana u [[Kazahstan]]u, 30. oktobra 1947. i postigla domet od 320 kilometara. Nakon poboljšane V-2 rakete uslijedio je razvoj mobilnog balističkog projektila ''Pobeda'', dometa od tada impresivnih 800 kilometara. Od tog momenta pa nadalje, sudjelovanje njemačkih naučnika u sovjetskom balističkom programu naglo je opadalo. Većina njemačkih radnika i naučnika vraćena je kući do ranih 1950-tih. Posljednji koji je to učinio bio je vodeći naučnik Helmut Grottrup, koji se u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] vratio u novembru 1953. godine.

Početkom 1950-tih lansirane su prve sovjetske rakete u Kapustin Yaru i [[Bajkonur]]u, od strane dva tima, prvim kojeg su predvodili V. P. Gluško i S. Korolev i drugin na čijem čelu su bili M. Jangelom i V. Čelomejem.

Budući da su Sovjeti njemačkim naučnicima ograničili pristup razvoju sovjetskih projektila, SAD nije raspolagao sa pouzdanom informacijom koliko je SSSR u prednosti po tom pitanju, sve do kasnih 1950-tih. Prednost Sovjetskog Saveza u odnosu na SAD zasnivala se na dva faktora. Prvo, sovjetska vojska nije gubila vrijeme na razvoj krstarećih projektila, koje je bilo relativno lahko presresti i uništiti na putu do cilja, već se odmah fokusirala na razvoj balističkih projektila. Osim toga, Sovjeti nisu bili obeshrabreni činjenicom da su [[Nuklearno oružje|nuklearna oružja]] velika i masivna, nego su jednostavno nastavili na razvoju rakete velike nosivosti. Upravo zbog tih činjenica SSSR je bio najmanje dvije godine u prednosti u odnosu na SAD, imajući na raspolaganju projektile srednjeg dometa već u aprilu 1956. a interkontinentalne projektile već u augustu 1957. godine.

=== Prvi umjetni satelit Sputnjik 1 ===
S dolaskom predsjednika [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] na vlast, političko rukovodstvo tadašnjeg SSSR-a se zainteresiralo za [[satelit]]e. Osnovana je posebna komisija pod okriljem Akademije nauke i objavljeno je da će Sovjetski Savez sudjelovati u Međunarodnoj geofizikalnoj godini (IGY). Svemirski program je privukao interes vojnih oficira i naučnika i generalni je sekretar prihvatio prijedlog S. Koroleva da se spoje programi lansiranja satelita i razvoja projektila.

Historija modernih sovjetskih lansirnih vozila, kao i ulazak čovječanstva u svemirsko doba, započinje 1957., kada je SSSR lansirao prvi interkontinentalni balistički projektil ''[[R-7]]'' (Semjorka), jednostepenu raketu sa četiri pomoćna raketna motora, koja je u svom modificiranom obliku, 4. oktobra 1957. lansirala prvi umjetni satelit ''[[Sputnjik 1]]'' u [[Zemlja (planeta)|Zemljinu]] orbitu.

Ta [[raketa]] sačinjava osnovu tzv. Koroljevih lansirnih vozila, nazvana prema Sergeju P. Koroljovu koji ih je i dizajnirao. To su [[Vostok]], Voskhod, Molnija i [[Sojuz (letjelica)|Sojuz]]. ''Vostok'' je proizišao iz ''R-7'' dodavanjem malog dodatnog stepena, ''Voskhod'' je nastao nadogradnjom dodatnog stepena koji je tri puta jači od Vostokovog, dok je ''Molnija'' ustvari Voskhod sa dodanim trećim stepenom. ''[[Sojuz]]'' se pojavio 1966. i sastojao se od Voskhoda sa usavršenim drugim stepenom. Lansirno vozilo ''Sojuz'' je najupotrebljivanije lansirno vozilo u historiji. Do danas je izvršeno niz modifikacija, a posljednja verzija ''Sojuz ST'', opremljena četvrtim ''Fregat'' stepenom testirana je 2000. godine. Vrlo je cijenjeno u svijetu zbog svoje pouzdanosti i niskih troškova, a po današnjim kriterijima spada u srednje tešku kategoriju lansirnih vozila.

Kako bi se optimizirala efikasnost svemirskog programa 1959. godine  izvršena je njegova reorganizacija. Odgovornost za balističke projektile povjerena je Strateškim raketnim snagama (RVSN), treniranje [[kosmonaut]]a dodijeljeno je Zrakoplovstvu, a Akademija nauke prepustila je koordinaciju naučnih istraživanja i svoje tehničke institute novoj vladinoj komisiji. Nedostatak centralne strukture (poput [[NASA]]-e) za upravljanje svemirskim programom kao cjelinom, nadomještena je personalizacijom odgovornosti, pa su [[inžinjer]]i i naučnici na čelu konstruktorskih biroa bili direktno uključeni u novu vladinu komisiju i mogli su imati značajan uticaj na članove Politbiroa i Centralnog Komiteta. Posebno velik broj službenih odgovornosti držao je S. Koroljov, uključen u naučne i tehnološke aspekte različitih programa.

=== Prvi čovjekov let u svemir ===
Prvi čovjekov let u svemir u historiji započeo je 12. aprila 1961. sa kosmodroma [[Bajkonur]]. U kabini svemirskog broda i lansirnog vozila ''[[Vostok]]'' (proizišlog iz interkontinentalnog balističkog projektila ''R-7''), nalazio se [[Jurij Gagarin]], prvi kosmonaut svijeta, koji je preletio Zemlju i nakon 108 minuta leta uspješno se vratio zemljinu površinu.
Druga generacija lansirnih vozila, Jangel lansirna vozila (prema M. Jangelu), također je proizišla iz balističkih projektila i odradila je veliki broj vojnih misija. Lahko lansirno vozilo ''Kosmos'' korišteno je izmenu 1962. i 1977. nakon čega su uvedene jače dvostepene verzije ''Kosmos 3M'' i ''Tsyklon 2'', te trostepena verzija ''Tsyklon 3''.

Usporedno, Sovjeti su po vodstvom Vladimira Čelomeja razvili potpuno novo, teško lansirno vozilo, poznato kao ''[[Proton (raketa)|Proton]]'' raketa. Prvi put se pojavilo u junu 1965. u dvostepenoj verziji, a do 1968. napravljene su i četverostepene i trostepene verzije. Trenutni dizajn rezultat je modifikacija napravljenih 1986. i 1991. Glavna prednost tog, danas već slavnog lansirnog vozila je njegova fleksibilnost, zahvaljujući dijelom njegovoj modularnoj koncepciji.

[[Leonid Brežnjev|Brežnjeveva era]] donijela je određeni nivo institucionalizacije u sektor svemirski programa. Ključne odluke donošene su od strane najviših autoriteta Komunističke partije, upravljanje je vršeno na ministarskom nivou a Akademija nauke bavila se fundamentalnim istraživanjima i vanjskim odnosima. U cilju veće kohezije u sektoru 1965. je osnovano Ministarstvo za opću izgradnju mašina (MOM), čiji je zadatak bila koordinacija svemirskih aktivnosti kao cjeline, od primijenjenih istraživanja do proizvodnje. Međutim, kako su neki važni instituti i dalje ostali pod ingerencijom Ministarstva zrakoplovne industrije (MAP), te kako je donošenje važnih odluka i dalje zavisilo o ličnim odnosima između direktora programa i političkih lidera, MOM je često služio samo za ratifikaciju odluka donesenih na najvišim nivoima.

Nakon što je uspješno lansirao prvi umjetni zemljin satelit i poslao prvog čovjeka u svemir, Sovjetski Savez je nastavio utrku prema [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]u, prema kojem je sveukupno uspješno lansirao oko 30 ''[[Luna 1|Luna]]'' i ''[[Zond 1|Zond]]'' sondi. Za potrebe spuštanja ljudske posade na Mjesec, SSSR je 1960-tih godina počeo razvijati i divovsko lansirno vozilo ''N1'', ali su istraživanja, nakon neuspjelih lansiranja 1969. godine službeno prekinuta 1974.

Kada je 1966. S. Korolev umro, svemirski je sektor ostao bez važnog kohezionog faktora. To je povećalo rivalstvo među stručnjacima, dok u isto vrijeme MOM nije bio u stanju racionalizirati upravljanje svemirskim aktivnostima. To je bio i jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je do 1969. godine Sovjetski Savez u odnosu na SAD posustao u utrci na Mjesec.

Umjesto misija sa ljudskom posadom, na Mjesec je sve do 1976., u sklopu ''Luna'' programa, poslano niz automatskih istraživačkih sondi, sa zadatkom da istraže mjesečevo tlo i pošalju natrag na Zemlju uzorke njegova tla. S Mjeseca je dopremeljeno oko 320 grama tla (misija [[Projekt Apollo|Apollo]] oko 370&amp;nbsp;kg), a samohodna mjesečeva vozila ''Lunohod 1'' i ''Lunohod 2'', tokom ukupno 16 mjeseci svoga rada, prevalila su put na Mjesecu u dužini od gotovo 50 kilometara (misija Apollo, astronauti sa i bez Lunar Rovera, oko 60&amp;nbsp;km).

===Svemirska stanica Mir===
Međutim, dok je [[NASA]] zbog smanjenog budžeta 1970-tih godina morala ograničiti planirana istraživanja [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] i gotovo prekinuti misije sa ljudskom posadom, Sovjetski je Savez uz produžena istraživanja Mjeseca, poslao niz istraživačkih sondi na [[Venera (planeta)|Veneru]] (prve slike sa tla) i [[Mars (planeta)|Mars]]. Uz pomoć &quot;Proton&quot; rakete SSSR je u razdoblju od 1971. do 1982., u orbitu lansirao sedam svemirskih stanica &quot;[[Saljut 1|Saljut]]&quot;, što je kulminiralo 1986. lansiranjem velike svemirske postaje &quot;[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]&quot;. Kontinuirana ljudska prisutnost u zemljinoj orbiti održavana je uz pomoć rakete i svemirskog vozila &quot;Sojuz&quot;, konstruiranog još 1967. za potrebe misije na Mjesec, te njegove izvedenice, teretnog i servisnog vozila &quot;Progres&quot;.

Od 1985. do 1991., predsjednik [[Mihail Gorbačov]] je pokušao uvesti neke nove reforme, decentralizirati odlučivanje i dopustiti industrijskom sektoru veću neovisnost. Međutim, budući da su se donošenje odluka i alokacija resursa nastavile provoditi istim kanalima to je samo u manjoj mjeri uspjelo. Najveći su utjecaj imala pojedina ministarstva i državne komisije. Instituti ministarstava (poput TsNIIMash za MOM i TsAGI za MAP) imali su ključnu ulogu zbog svoje specijalizacije i tehnološkog know-howa, ali i zbog posredničke uloge između ministarstava i industrijskih proizvodnih jedinica (poduzeća). Akademija nauke imala je pristup samo svojim istraživačkim institutima i bila zadužena za prezentiranje sovjetskih svemirskih aktivnosti u inozemstvu.

Trebalo je proći gotovo 20 godina prije nego što je 1985. u SSSR-u razvijeno novo, &quot;Zenit&quot; lansirno vozilo srednje veličine (izgrađeno u [[Ukrajina|Ukrajini]]), a koje se zapravo sastoji od jednog boostera teškog lansirnog vozila &quot;Energia&quot;, opremljenog sa jednim ili dva dodatna stupnja. &quot;Energia&quot; je ekstremno snažno lansirno vozilo koje se sastoji od središnje kriogeničke jezgre (tekući [[vodik]] i [[kisik]]) okružene sa 2 do 8 boostera (tekući kisik i [[kerozin]]). Dizajnirana je za postavljanje tereta od 65 do 200 tona u nisku orbitu (LEO), koliko bi bilo potrebno za konstruiranje velikih svemirskih stanica (sovjetski projekt Kosmograd), za sastavljanje međuplanetarnih svemirskih brodova, ili sa 4 boostera za lansiranje Space Shuttlea &quot;Buran&quot;. Dodavanjem drugog stupnja moguće je lansirati velike i teške terete i u visoku orbitu. Prva dva uspješna testna lansiranja lansirnog vozila &quot;Energia&quot; i orbitera &quot;[[Buran]]&quot; izvedena su 1987. i 1988., a potom je ovaj program konzerviran.

Problem finansiranja uz dodatak potrebe za profitabilnošću u post-sovjetskoj Rusiji ostavile su &quot;Energiju&quot; bez trenutne primjene, između ostalog i zbog toga što nijedan komercijalni teret, pa čak niti [[Međunarodna svemirska stanica]] (ISS), trenutno ne zahtijevaju tako snažno lansirno vozilo.

Raspad Sovjetskog Saveza donio je dva tipa problema s kojima se trebalo istodobno suočiti:
* neovisnost republika vodila je gubitku određenih postrojenja
* potpuno raspuštanje državnih izvršnih tijela koje su prethodno upravljale svemirskim aktivnostima

[[Rusija]] je raspolagala sa 80 % svemirskog potencijala [[SSSR]]-a i potpisala je sa većinom bivših država članica (1991.) sporazum o daljoj saradnji. Osim u Rusiji, znatan svemirski potencijal koncentriran je još i u Ukrajini, [[Kazahstan]]u (kosmodrom [[Bajkonur]]) i [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Na unutrašnjem planu, Rusija se trebala suočiti sa slabo organiziranim vezama vlade, vojske i industrije. Dobro utvrđene institucije za donošenje odluka (KP izvršna tijela) i za upravljanje (MOM i dr.) nestale su sa scene, a vojno-industrijski kompleks ostao je ponajviše po strani.

===Osnivanje Ruske svemirske agencije===
25. februara 1992. godine osnovana je '''Ruska svemirska agencija''' ili RKA, kao ključna inovacija u novoj organizaciji ruskog (civilnog) svemirskog programa. Zapošljavala je svega nekoliko stotina radnika (u Sovjetskom Savezu MOM je imao oko 2 miliona zaposlenika) i naslijedila neka postojeća postrojenja i institute. Zahvaljujući iskustvu svojih radnika, bivših stručnjaka, političara i upravnika svemirskog programa, brzo je zadobila autoritet i u zemlji i inozemstvu. U ožujku 1999., objavljeno je da će ovlasti nad 350 preduzeća u vazduhoplovnoj industriji (prethodno ovisnih o Ministarstvu obrane) biti prenešene na RKA, pa je u srpnju iste godine RKA postala RAKA (Ruska vazduhoplovna i svemirska agencija).&lt;ref&gt;Harvey Brian: &quot;The Rebirth of the Russian Space Program&quot;, publisher=Springer, Germany, 2007.&lt;/ref&gt;

U novim okolnostima određen utjecaj i dalje ostvaruju određena ministarstva, posebno Ministarstvo obrane i Ruske svemirske snage, a u naučnim istraživanjima i vanjskoj saradnji Akademija nauke. Državna sredstva dovoljna su tek toliko da održe postojeće potencijale, odnosno omoguće minimalno poslovanje, a dodatna sredstva za razvoj nastoje se ostvariti kroz međunarodnu suradnju i lansiranje (inostranih) komercijalnih [[satelit]]a i [[Svemirska letjelica|svemirskih letjelica]].

U skladu sa sporazumima o razoružanju, koja su obuhvaćala na stotine strateških interkontinentalnih projektila, Rusija je poput SAD-a tražila način njihova preoblikovanja u lagana i srednje teška lansirna vozila, s namjerom da ih proda na međunarodnom tržištu. Istodobno, korisnici na Zapadu i širom svijeta tako su dobili priliku lansirati (najčešće iz [[Pljeseck]] i [[Bajkonur]] kosmodroma) male satelite po vrlo niskoj cijeni. Dodavanjem projektilima dodatnih stupnjeva tako je nastalo &quot;Start 1&quot; lansirno vozilo, po prvi puta lansirano 1993., zatim &quot;Rockot&quot;, &quot;Strela&quot;, &quot;Dnepr&quot; i druga lansirna vozila. Uz to, kako bi se zadovoljila potražnja za poboljšanim performansama zahtijevanim na međunarodnom lansirnom tržištu, pokrenuto je (kao i u SAD-u) u kooperaciji sa stranim kompanijama nekoliko projekata malih lansirnih vozila koja ne proizlaze iz balističkih projektila, kao što su &quot;Air Launch&quot; i &quot;Rikcha&quot; (obje koriste tekući [[kisik]] i [[prirodni gas]] kao gorivo).

Ipak, najambiciozniji novi ruski projekt je &quot;Angara&quot; obitelj velikih, modularnih svemirskih lansirnih vozila, koja po uzoru na najnovije američke (EELV) rakete Delta IV i Atlas V, koristi različite usavršene komponente N1, Zenit, Energia i Proton lansirnih vozila. Ovome treba pridodati i najnoviji konceptni projekt reupotrebljivog svemirskog vozila &quot;Kliper&quot;, kojeg Rusija nastoji ostvariti u kooperaciji sa Evropom ([[ESA]]) i eventualno Japanom ([[Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija|JAXA]]), a koji bi najkasnije do 2015. godine trebao zamijeniti već zastarjeli svemirski brod &quot;Sojuz&quot;. Slično američkom Crew Exploration Vechicle (CEV), koji će zamijeniti Space Shuttle, &quot;Kliper&quot; bi trebao biti u stanju transportirati do 6 [[kosmonaut]]a na [[ISS]], te poslužiti za buduća istraživanja Mjeseca i eventualno Marsa. U početnu orbitu bio bi lansiran uz pomoć modificirane verzije rakete &quot;Sojuz 2&quot; (usavršeni &quot;Sojuz ST&quot;), a potom bi uz pomoć dodatnog potisnog stupnja &quot;Parom&quot; koji bi ga čekao u orbiti, nastavio putovanje prema ISS-u. Ovaj bi se završni postupak mogao izbjeći korištenjem snažnijih lansirnih vozila, poput onih iz Angara ili Zenit porodice.

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Commonscat|Space program of the Soviet Union and Russia}}
{{Svemirske agencije javnog sektora}}

[[Kategorija:Svemirske agencije]]
[[Kategorija:Rakete]]</text>
      <sha1>s4jugp63mqg87010u6qidliz486u5xf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Saba</title>
    <ns>1</ns>
    <id>170621</id>
    <revision>
      <id>3924149</id>
      <parentid>3923622</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1181" sha1="3bdn17415frm7159rxyqp9x9t9vf8sb" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}

== Molba za pomoć ==

Kolege, molim za pomoć oko obavještenja na ovoj stranici. Na vrhu stoji poruka da izmjene šablona/datoteke čekaju pregled, ali nikako ne mogu pronaći tačno koji od uključenih šablona ili modula pravi to obavještenje. Ako je neko u prilici, zamolila bih da pogleda o čemu se radi. Unaprijed hvala! [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:56, 30 august 2026 (CEST)

:https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:LintErrors&amp;wpNamespaceRestrictions=0&amp;titlesearch=Saba&amp;exactmatch=1 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:13, 30 august 2026 (CEST)
::Hvala [[Korisnik:Palapa|Palapabosnia]]. Nisam baš spretna u šablonima, ali mogu pokušati kada stignem da popravim ili da ostavimo tako dok neko ko se bolje razumije to riješi. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:55, 30 august 2026 (CEST)
:::ne zamaraj se sa lintovima [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:58, 30 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>3bdn17415frm7159rxyqp9x9t9vf8sb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pipi Duga Čarapa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263700</id>
    <revision>
      <id>3924087</id>
      <parentid>3854756</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T12:02:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6976" sha1="l2f8j96eix0ljywihtcb5e4lkrn2jti" xml:space="preserve">[[File:Inger Nilsson as Pippi Långstrump.jpg|thumb|Inger Nilsson (1968)]]

''' Pipi Duga Čarapa''' ([[švedski jezik|šved.]] ''Pippi Långstrump'', ili cijelim imenom ''Pippilotta Viktualia Rullgardina Krusmynta Efraimsdotter Långstrump''), je najpoznatiji [[izmišljeni lik]] švedske spisateljice za djecu [[Astrid Lindgren]]. Knjige o Pipi Duga Čarapi prevedene su na 92 različita jezika.&lt;ref&gt;Lundqvist, Ulla: &quot;Original-Pippi var för vild för sin tid&quot; (hr. Izvorna-Pipi je bila predivlja za svoje vrijeme). Expressen 3. lipnja 2007.&lt;/ref&gt; [[Protagonist|Glavni je lik]] u [[Pippi Longstocking (knjiga)|seriji dječjih knjiga]] švedske autorice [[Astrid Lindgren]]. Pipi je dobila ime po Lindgreninoj kćerki Karin, koja je zamolila majku da joj ispriča priču za ozdravljenje kada nije išla u školu.

Pippi je crvenokosa, pjegava, nekonvencionalna i nadljudski snažna – sposobna je podići konja jednom rukom. Ona je razigrana i nepredvidiva. Često se ruga nerazumnim odraslima, posebno ako su pompezni i snishodljivi. Njen bijes se ispoljava u ekstremnim slučajevima, kao što je kada čovjek maltretira svog konja. Pipi, poput [[Peter Pan (character)|Petra Pana]], ne želi odrasti. Ona je kćerka [[Karipski gusar|gusarskog]] kapetana i ima avanturističke priče za ispričati i o tome. Njena četiri najbolja prijatelja su njen konj i majmun, te djeca komšija, Tommy i Annika.

Nakon što ju je [[Bonnier Group|izdavačka kuća Bonnier]] odbila 1944. godine, Lindgrenov prvi rukopis prihvatili su [[Rabén &amp; Sjögren|Rabén i Sjögren]]. Tri [[Knjiga sa poglavljima|knjige s poglavljima o]] Pipi (''Pipi Duga Čarapa'', ''Pipi se ukrcava'' i ''Pipi u južnim morima'') objavljene su od 1945. do 1948. godine, nakon čega su uslijedile tri kratke priče i nekoliko adaptacija slikovnica.

Pipi Duga Čarapa je devetogodišnja djevojčica.{{Sfn|Metcalf|1995}} Na početku prvog romana, ona se useljava u [[Villa Villekulla|Villu Villekulla]]: kuću koju dijeli sa svojim majmunom, po imenu gospodin Nilsson, i svojim konjem koji nije imenovan u romanima, ali se zove {{Jezik|sv|Lilla Gubben}} (Mali Starac) u filmovima.&lt;ref name=&quot;Horsename&quot;&gt;{{Cite magazine|title=Pippi Långstrumps häst får vara versal|magazine=Språktidningen|date=12 February 2020|via=PressReader.com|url=https://www.pressreader.com/sweden/spraktidningen/20200212/282252372517512|access-date=2020-12-13}}&lt;/ref&gt; Pippi se ubrzo sprijatelji s dvoje djece koja žive u susjedstvu, Tommyjem i Annikom Settergren.{{Sfn|Lundqvist|1989}} {{Sfn|Erol|1991}} Sa svojim koferom zlatnika, Pippi održava samostalan način života bez roditelja: njena majka je umrla ubrzo nakon njenog rođenja; njen otac, kapetan Ephraim Duga Čarapa, nestao je na moru, a na kraju se pojavio kao kralj ostrva [[South Seas|Južnog mora]].{{Sfn|Erol|1991}}&lt;ref name=&quot;Jensen_5/21/2012&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.cineuropa.org/nw.aspx?t=newsdetail&amp;l=en&amp;did=221144|title=Sweden goes back to roots of Lindgren's Pippi Longstocking|last=Jensen|first=Jorn|date=21 May 2012|publisher=Cineuropa|access-date=17 January 2013}}&lt;/ref&gt; Uprkos povremenim pokušajima seoskih vlasti da je prilagode kulturnim očekivanjima o tome kakav bi trebao biti djetetov život, Pippi sretno živi oslobođena društvenih konvencija.{{Sfn|Lundqvist|1989}} {{Sfn|Metcalf|1995}} Prema Evi-Mariji Metcalf, Pippi &quot;voli svoje pjegice i svoju pohabanu odjeću; ne čini ni najmanji pokušaj da potisne svoju bujnu maštu ili da usvoji dobre manire.&quot;{{Sfn|Metcalf|1995}} Pipi je pismena i sklona je pripovijedanju, koje često poprima oblik [[Tall tale|izmišljotina]].{{Sfn|Hoffeld|1977}}

== Pipi Duga Čarapa na različitim jezicima ==
* [[Albanski jezik|Albanski]] : Pipi Çorapëgjata
* [[Arapski jezik|Arapski]] : Pypy gob abbandh
* [[Bosanski jezik|Bosanski]] : Pipi Duga Čarapa
* [[Bugarski jezik|Bugarski]] : Пипи Дългото Чорапче (Pipi Dalgoto Chorapche)  (Пипилота Виктуалия Транспаранта Ментолка Ефраимова Дългото чорапче - Pipilota Viktualiya Transparanta Mentolka Efraimova Dălgoto čorapče) 
* [[Danski jezik|Danski]] : Pippi Langstrømpe
* [[Engleski jezik|Engleski]] : Pippi Longstocking
* [[Esperanto]] : Pipi Ŝtrumpolonga
* [[Estonski jezik|jezik]] : Pipi Pikksukk
* [[Finski jezik|Finsku]] : Peppi Pitkätossu
* [[Francuski jezik|Francuski]] : Fifi Brindacier
* [[Farski jezik|Farski]] : Pippi Langsokkur
* [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] : პეპი გრძელი წინდა pepi grdzeli tsinda
* [[Grčki jezik|Grčki]] : Πίπη Φακιδομύτη
* [[Indonezijski jezik|Indonezijski]] : Pippi Si Kaus Panjang
* [[Islandski jezik|Islandski]] : Lína Langsokkur
* [[Hebrejski jezik|Hebrejski]] : בילבי בת-גרב (Bilbee Bat-Gerev)
* [[Holandski jezik|Holandski]] : Pippi Langkous
* [[Italijanski jezik|Italijanski]] : Pippi Calzelunghe
* [[Japanski jezik|Japanski]] : 長靴下のピッピ ''Nagakutsushita no Pippi''  
* [[Kineski jezik|Kineski]] : 长袜子皮皮 Changwazi Pipi
* [[Korejski jezik|Korejski]] : 삐삐 롱스타킹(pippi longstoking)
* [[Kurdski jezik|Kurdski]] : Pippi ya Goredirêj. پیپیی گوێره‌ویدرێژ
* [[Latvijski jezik|Latvijski]] : Pepija Garzeķe
* [[Litavski jezik|Litavski]] : Pepė Ilgakojinė
* [[Makedonski jezik|Mkedonski]] : Pipi dolgiot corap
* [[Norveški jezik|Norveški]] : Pippi Langstrømpe
* [[Perzijski jezik|Perzijski]] : پی‌پی جوراب بلند Pipi Jurâb-boland
* [[Poljski jezik|Poljski]] : Pippi Pończoszanka (första översättningen: Fizia Pończoszanka)
* [[Portugalski jezik|jezik]] : Pipi Meia-Longa (eller Pippi das meias altas)-Portugal, Píppi Meialonga (Brasil)
* [[Romski jezik|Romski]] : Pippi longo trinfja
* [[Ruski jezik|Ruski]] : Пеппи Длинныйчулок (&quot;Peppi Dlinnyjtjulok&quot; (eller Пиппи Длинный Чулок))
* [[Srpski jezik|Srpski]] : Pipi Duga Čarapa
* [[Slovački jezik|Slovački]] : Pippi Dlhá Pančucha
* [[Slovenski jezik|Slovenski]] : Pika Nogavička
* [[Španski jezik|Španski]] : Pipi Calzaslargas
* [[Švedski jezik|Švedski]] : Pippi Långstrump
* [[Thai]] : Pippi Thung-Taow Yaow
* [[Češki jezik|Češki]] : Pipi Dlouhá Punčocha
* [[Turski jezik|Turski]] : Pippi Uzunçorap
* [[Njemački jezik|Njemački]] : Pippi Langstrumpf
* [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] : Пеппі Довгапанчоха
* [[Mađarski jezik|Mađarski]] : Harisnyás Pippi
* [[Vijetnamski jezik|Vijetnamski]] : Pippi Tat Dai
* [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] : Піпі Доўгаяпанчоха

U većini slučajeva zove se samo ''Pippi'', ''Pipi'' ili slično, dok je ''Duga Čarapa'' prevedeno na željeni jezik. U francuskom jeziku bilo je potrebno prevesti Pipi na ''Fifi'', zato što pipi na dječijem jeziku znači [[urin]]irati.
*

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.astridlindgren.se   Astrid Lindgren - Službena stranica]

[[Kategorija:U izradi, Izmišljeni likovi]]</text>
      <sha1>l2f8j96eix0ljywihtcb5e4lkrn2jti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>WikiSky</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266681</id>
    <revision>
      <id>3924195</id>
      <parentid>3849648</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T03:05:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2121" sha1="cnhy0yvnt9gb9iefn98k6tcnzjhiwak" xml:space="preserve">'''WikiSky''' (također '''WikiSky.org''' ili '''SKY-MAP.ORG''') je [[wiki]] i interaktivna nebeska [[karta]] koja obuhvata više od milijardu [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]].

== Autorska prava slika ==
Određene slike sa Wikisky stranice, kao što su [[Digitized Sky Survey|DSS2]] i [[Sloan Digital Sky Survey|SDSS]] slike, su pod &quot;''ne-komercijalnoj licencom''&quot;.&lt;ref name=&quot;Wikisky-DSS2&quot;&gt;{{cite web
  |date=23. 2. 2009
  |title=Autorska prava DSS2 slika
  |publisher=Wikisky (cached version from archive.org)
  |url=http://wikisky.org/wiki/Copyright_-_DSS2_images
  |access-date=6. 5. 2010
  |archive-date=9. 9. 2008
  |archive-url=https://web.archive.org/web/20080909112611/http://wikisky.org/wiki/Copyright_-_DSS2_images
  |url-status=bot: unknown
  }}&lt;/ref&gt; Prava na DSS slikama imaju nekoliko različitih institucija.&lt;ref name=&quot;DSS-datarights&quot;&gt;{{cite web
  |date=12. 6. 2007
  |title=Autorska prava DSS slika
  |publisher=Multimission Archive at STScI
  |url=http://gsss.stsci.edu/Acknowledgements/DataCopyrights.htm
  |access-date=6. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;  SDSS podaci su također pod ''ne-komercijalnom licencom''.&lt;ref name=&quot;SDSS&quot;&gt;{{cite web
  |title=Ne-komercijalna upotreba
  |publisher=Sloan Digital Sky Survey
  |author=Michael L. Evans
  |url=http://cas.sdss.org/dr7/en/credits/datause.asp
  |access-date=6. 5. 2010
  |archive-date=28. 10. 2019
  |archive-url=https://web.archive.org/web/20191028200701/http://cas.sdss.org/dr7/en/credits/datause.asp
  |url-status=dead
  }}&lt;/ref&gt; Ostale slike napravljene sa teleskopima ''[[Hubble Space Telescope]]'', ''[[Spitzer Space Telescope]]'' ([[infra-crveno]]) ili ''[[GALEX]]'' ([[ultraviolet]]) su u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]].

== Također pogledajte ==
* [[Google Sky]]
* [[Stellarium]]
* [[Worldwide telescope]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.wikisky.org/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161018201326/http://www.wikisky.org/ |date=18. 10. 2016 }}

{{stub-astro}}

[[Kategorija:Astronomska posmatranja]]
[[Kategorija:Astronomske stranice]]
[[Kategorija:Posmatračka astronomija]]</text>
      <sha1>cnhy0yvnt9gb9iefn98k6tcnzjhiwak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojska Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360396</id>
    <revision>
      <id>3924194</id>
      <parentid>3845063</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T02:29:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4151" sha1="kjeif91jncznqfyde74nc6olxanhhm3" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Vojska Srbije
| slika                                   = Emblem of the Serbian Armed Forces.svg
| veličina_slike                          = 250 px
| opis_slike                              =
| država                                  =
| utemeljena                              = [[2006]].
| grane                                   = [[Kopnena vojska Srbije]]&lt;br&gt;[[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Srbije]]
| štab                                    =
| vrhovni komadant                        = predsjednik [[Aleksandar Vučić]]
| načelnik štaba                          = general [[Milan Mojsilović]]
| ministar odbrane                        = [[Nebojša Stefanović]]
| vojno sposobni                          = od 18 god.
| broj raspoloživih za vojnu službu       = 3.573.091, dobi 16-49 (2010).
| broj sposobnih za vojnu službu          = 2.751.841
| broj godišnje stasalih za vojnu službu  = 85.025
| aktivan sastav                          = 40.075&lt;ref name=&quot;global&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.globalfirepower.com/country-military-strength-detail.asp?country_id=Serbia |title=Global power fire - Serbia |publisher=globalfirepower.com|access-date = 21. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;
| rezervni sastav                         = 50.000&lt;ref name=&quot;global&quot;/&gt;
| vojni budžet                            = [[Američki dolar|$]]1,14 milijardi (2020).
| procent BDP-a                           = 1.75% (2020).
| domaći proizvođači                      = 
| strani dobavljači                       = 
}}
'''Vojska Srbije''' (skraćeno VS) službeno je proglašena 8. juna [[2006]]. godine uredbom [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]]. Nastala je nakon proglašenja nezavisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]] od onih dijelova [[Vojska Jugoslavije|Vojske Srbije i Crne Gore]] koji su se nalazili na teritoriju [[Srbija|Srbije]].

Vojska Srbije su oružane snage Republike Srbije namijenjena za odbranu zemlje od oružanog ugrožavanja izvan teritorija Republike Srbije, kao i za izvršavanje drugih misija i zadataka, u skladu s [[Ustav Republike Srbije|Ustavom]], zakonom i načelima [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]] koji uređuju upotrebu [[vojska|vojne]] sile. Vojska Srbije se može upotrijebiti izvan granica Republike Srbije samo po odluci Narodne skupštine Republike Srbije.

Vojska Srbije je organizirana na strategijskom, operativnom i taktičkom nivou i u komandne jedinice i ustanove. Vojska je podijeljena na grane, [[rod (vojska)|rodove]] i službe.

Grane Vojske Srbije su: 
* [[kopnena vojska]], 
* [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije|ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]].
*[[Garda Vojske Srbije]]
*[[63. padobranska brigada]]
*[[72. brigada za specijalne operacije]]
*[[Komanda za obuku Vojske Srbije]]

Brojno stanje Vojske Srbije je oko 36.000 profesionalne vojske. Vojska provodi značajne organizacijske promjene, a u prethodnom periodu u odbranu je uloženo dosta novca. Od 2017. godine, u toku je povećanje izdvajanja za ministarstvo odbrane, a trenutni budzet za 2021. godinu je rekordan i iznosi 1,51 milijardi $ &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rs.n1info.com/biznis/posle-rebalansa-budzeta-600-miliona-evra-za-vojne-nabavke/|title=Posle rebalansa budžeta - 600 miliona evra za vojne nabavke|date=2021-04-21|website=N1|language=sr-RS|access-date=2021-04-22}}&lt;/ref&gt;Reference{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.vs.rs/ Vojska Srbije]
* [http://www.mod.gov.rs/ Zvanični sajt Ministarstva odbrane Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130402040757/http://www.mod.gov.rs/ |date=2. 4. 2013 }}
*[https://www.youtube.com/watch?v=tLwUW93lXaY Riječna flotila &quot;Plavi udar 2015&quot;], RTS emisija Dozvolite - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=7jvzca9EIAo Spomen soba Riječne flotile Vojske Srbije], RTS emisija Dozvolite - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=8IR3JRVBTyw Zajednička vježba riječnih jedinica Srbije i Mađarske ″Gvozdeni mačak 2017″], RTS emisija Dozvolite - Zvanični kanal

[[Kategorija:Vojska Srbije|*]]</text>
      <sha1>kjeif91jncznqfyde74nc6olxanhhm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>368944</id>
    <revision>
      <id>3924116</id>
      <parentid>3652135</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:21:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine]] na [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3652135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4108" sha1="ta9oxhsb85hze2yk3sbivcbolgwsqb3" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine
| logo             = HSPAS_Logo.jpg
| predsjednik      = [[Miljan Nakić]]
| godina osnivanja = 2010.
| sjedište         = [[Široki Brijeg]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]&lt;br /&gt;[[Kršćanska demokratija]]
| boje             = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} {{colorbox|blue}}
| veb-sajt         = [http://hspas.ba/ hspas.ba]
}}'''Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine''' (skr. '''HSP AS''' ) je [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Stranka prava|pravaška]] politička stranka [[Hrvati|Hrvata]] u Bosni i Hercegovini osnovana 2010. godine, kao sestrinska partija [[Hrvatska|hrvatske]] političke stranke [[Hrvatska stranka prava Ante Starčević|Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hspas.ba/statut/|title=Statut – HSP dr. Ante Starčević|language=bs-BA|access-date=17. 3. 2021|archive-date=8. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808173418/http://hspas.ba/statut/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osnovana je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], a trenutni predsjednik stranke je [[Milijan Nakić]].&lt;ref name=&quot;Jab&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jabuka.tv/hsp-a-dr-ante-starcevic-bih-objavio-liste-za-zzh-hnz-i-hbz/|title=HSP dr. Ante Starčević BiH objavio liste za ŽZH, HNŽ i HBŽ – Jabuka.tv|website=www.jabuka.tv|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nastanak ==
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine nastala je izdvajanjem iz [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatske Stranke Prava Bosne i Hercegovine]].

== Izborni rezultati ==
===2010. ===
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine je prvi put nastupila na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Općim izborima 2010.]] godine za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] i u izborima za [[Kantonalne skupštine]], ali nije osvojila ni jedan mandat.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Default.aspx Rezultati općih izbora 2010. godine]&lt;/ref&gt;

===2014.===
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opći izborima 2014.]] godine u koaliciji sa [[HDZ BIH]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|Hrvatskom seljačkom strankom BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|Hrvatskom kršćanskom demokratskom unijom Bosne i Hercegovine]] i sa [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP H-B]].&lt;ref name=&quot;KO&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/OpciIzbori2014/Ovjerene_koalicije_lista_sa_strankama.pdf Koalicijske liste]&lt;/ref&gt; 
Zajedno sa koalicijom osvojili su na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament BiH|izborima za članove]] [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]], [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamenta Bosne i Hercegovine]], 4 mandata, a na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament FBiH|izborima za članove]] [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] 13 mandata.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Finalni2014/Finalni/SkupstineKantone/Default.aspx Rezultati općih izbora 2014. godine]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi==

* [http://hspas.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301153530/http://hspas.ba/ |date=1. 3. 2021 }}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2010.]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>ta9oxhsb85hze2yk3sbivcbolgwsqb3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924118</id>
      <parentid>3924116</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:22:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4190" sha1="1w88gf9hecr27xzmakaa27cr7cab2p7" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
| logo             = HSPAS_Logo.jpg
| predsjednik      = [[Miljan Nakić]]
| godina osnivanja = 2010.
| sjedište         = [[Široki Brijeg]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]&lt;br /&gt;[[Kršćanska demokratija]]
| boje             = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} {{colorbox|blue}}
| veb-sajt         = [http://hspas.ba/ hspas.ba]
}}'''Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević''' (skr. '''HSP AS''') jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Stranka prava|pravaška]] politička stranka [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] osnovana 2010, kao sestrinska partija [[Hrvatska|hrvatske]] političke stranke [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević|Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hspas.ba/statut/|title=Statut – HSP dr. Ante Starčević|language=bs-BA|access-date=17. 3. 2021|archive-date=8. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808173418/http://hspas.ba/statut/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osnovana je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], a trenutni predsjednik stranke je [[Milijan Nakić]].&lt;ref name=&quot;Jab&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jabuka.tv/hsp-a-dr-ante-starcevic-bih-objavio-liste-za-zzh-hnz-i-hbz/|title=HSP dr. Ante Starčević BiH objavio liste za ŽZH, HNŽ i HBŽ – Jabuka.tv|website=www.jabuka.tv|access-date=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

Nastala je izdvajanjem iz [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine]].

== Izborni rezultati ==
===2010. ===
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine je prvi put nastupila na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Općim izborima 2010.]] za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] i u izborima za [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]], ali nije osvojila ni jedan mandat.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Default.aspx Rezultati općih izbora 2010. godine]&lt;/ref&gt;

===2014.===
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|opći izborima 2014.]] u koaliciji sa [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BIH]], [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatskom seljačkom strankom BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|Hrvatskom kršćanskom demokratskom unijom Bosne i Hercegovine]] i sa [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]].&lt;ref name=&quot;KO&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/OpciIzbori2014/Ovjerene_koalicije_lista_sa_strankama.pdf Koalicijske liste]&lt;/ref&gt; 
Zajedno sa koalicijom osvojili su na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|izborima za članove]] [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]], [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamenta Bosne i Hercegovine]], 4 mandata, a na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|izborima za članove]] [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] 13 mandata.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Finalni2014/Finalni/SkupstineKantone/Default.aspx Rezultati općih izbora 2014. godine]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi==

* [http://hspas.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301153530/http://hspas.ba/ |date=1. 3. 2021 }}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2010.]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>1w88gf9hecr27xzmakaa27cr7cab2p7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HSP dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>368945</id>
    <redirect title="Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924174</id>
      <parentid>2489251</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T23:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</comment>
      <origin>3924174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HSP dr. Ante Starčević BiH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>368946</id>
    <redirect title="Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924175</id>
      <parentid>2489252</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T23:35:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</comment>
      <origin>3924175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Izborni dijagram/Partija/BS</title>
    <ns>10</ns>
    <id>373611</id>
    <revision>
      <id>3924129</id>
      <parentid>3917119</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:05:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40693" sha1="eznyo7uc0hvqgw89ygl8x0zfi425cdm" xml:space="preserve">{{Šablon:Izborni dijagram/Partija/Doku/BS}}
&lt;onlyinclude&gt;&lt;includeonly&gt;{{#switch: {{{1|}}}
&lt;!--A--&gt;
|A-SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Stranka demokratske aktivnosti{{!}}A-SDA]]}}
&lt;!--B--&gt;
|BHČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Bosanskohercegovačka čista stranka{{!}}BHČSP]]}}
|BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|BHB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|Koalicija BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|Koalicija &quot;BH Blok&quot;={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija &quot;BH Blok&quot; ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|BHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}}
|BHI-KF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}}
|BHD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=efe682|tamno=fcde00|link=[[Bosanskohercegovački demokrati{{!}}BHD]]}}
|BDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b61a25|tamno=b61a25|link=[[Brčanski demokratski pokret{{!}}BDP]]}}
|BNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=33a675|tamno=12412f|link=[[Bosanska narodna stranka{{!}}BNS]]}}
|BPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]]}}
|BSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bosanskohercegovačka stranka prava{{!}}BSP]]}}
|BoSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bošnjačka stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}BoSP BiH]]}}
|BOSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=BD0006|tamno=BD0006|link=[[Bosanska stranka{{!}}BOSS]]}}
|BZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Bosanski zeleni{{!}}BZ]]}}
|BHZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]]}}
|BH zeleni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BH zeleni]]}}
&lt;!--C--&gt;
|CL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C52030|tamno=C52030|link=[[Crvene linije{{!}}CL]]}}
&lt;!--Č--&gt;
|ČNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Čapljinska neovisna stranka{{!}}ČNS]]}}
&lt;!--D--&gt;
|DEMOS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0468b4|tamno=ed1c23|link=[[Demokratski savez{{!}}DEMOS]]}}
|DF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=F16822|link=[[Demokratska fronta{{!}}DF]]}}
|DjB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=Dosta je bilo}}
|DNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=2B0E72|link=[[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]]}}
|DNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=048AEB|tamno=048AEB|link=[[Demokratska narodna zajednica{{!}}DNZ]]}}
|DP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Demokratska partija (Republika Srpska){{!}}DP RS]]}}
|DPB RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPB RS]]}}
|DSI BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}}
|DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}}
|DSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka penzionera{{!}}DSP]]}}
|DS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=[[Demokratska stranka Republike Srpske{{!}}DS RS]]}}
|DSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Demokratska socijalistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}DSS BiH]]}}
&lt;!--E--&gt;
|EES E-5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Evropska ekološka stranaka E-5{{!}}EES E-5]]}}
|EPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EPRS]]}}
|EP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EP RS]]}}
&lt;!--F--&gt;
&lt;!--G--&gt;
|GM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}}
|Grade moj 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}}
|Koalicija Grade moj={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}}
|Koalicija &quot;Grade moj&quot;={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija &quot;Grade moj&quot; ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}}
|GDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS BiH]]}}
|GDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS]]}}
|GDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDSBiH]]}}
|GS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS BiH]]}}
|GSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GSBiH]]}}
|GS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS]]}}
&lt;!--H--&gt;
|HČSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSP BiH]]}}
|HČSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSPBiH]]}}
|HDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez{{!}}HDS]]}}
|HDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDS BiH]]}}
|HDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDSBiH]]}}
|HDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDU BiH]]}}
|HDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDUBiH]]}}
|HDZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]}}
|HDZ BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ BiH]]}}
|HDZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZBiH]]}}
|HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|HDZ1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ1990]]}}
|HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU BiH]]}}
|HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}}
|HKDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatski kršćanski demokratski preporod {{!}}HKDP]]}}
|HKP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Hrvatska koalicija za Pougarje{{!}}HKP]]}}
|HKzK - HDZ 1990/HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzK - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}}
|HKzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzT}}
|HLZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Hrvatska lista za Livno{{!}}HLZL]]}}
|HLZJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLZJ]]}}
|HLzJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLzJ]]}}
|HNL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009977|tamno=000077|link=[[Hrvatska nezavisna lista{{!}}HNL]]}}
|HNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska narodna zajednica{{!}}HNZ]]}}
|HKU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=65C4FF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska katolička udruga{{!}}HKU]]}}
|HNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1361a9|tamno=FF7777|link=[[Hrvatski nacionalni pomak{{!}}HNP]]}}
|HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AE9A64|tamno=AE9A64|link=[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}}
|HRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e3202a|tamno=0471bb|link=[[Hrvatska republikanska stranka{{!}}HRS]]}}
|HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}}
|HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP BiH]]}}
|HSP BiH ĐdJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine Đapić - dr. Jurišić{{!}}HSP BiH ĐdJ]]}}
|HSPdAS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP AS BiH]]}}
|HSP AS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP AS BiH]]}}
|HSP AS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSP AS]]}}
|HSPAS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina){{!}}HSPAS]]}}
|HSP H-B={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=5599EE|link=[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne{{!}}HSP H-B]]}}
|HSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}HSS]]}}
|HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}HSS BiH]]}}
|HSSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}HSSBiH]]}}
|HSS BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}}
|HSS-BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]]}}
|HSSBR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}}
|HSS-BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|HSS-BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|HSS BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|HSS BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}}
|HSS-SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS-SR]]}}
|IZVOR BG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija &quot;Izvor&quot;{{!}}IZVOR BG]]}}
&lt;!--J--&gt;
|JMO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=014201|tamno=014201|link=[[Jugoslavenska muslimanska organizacija{{!}}JMO]]}}
|JNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jedinstvena napredna stranka{{!}}JNS]]}}
|JUL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jugoslavenska ljevica{{!}}JUL]]}}
&lt;!--K--&gt;
|Koalicija za Mostar 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}}
|KzM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}}
|Koalicija za Mostar 2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}}
|KzM2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}}
|Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|Koalicija HDZ BiH/HSP BiH/RDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Ramska demokratska stranka{{!}}RDS]]}}
|Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HSP BiH/HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}}
|Koalicija HDZ BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}}
|Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}}
|Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990/HSP BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}}
|Koalicija HDZ 1990/HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}}
|Koalicija HDZ 1990/HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]}}
|Koalicija HDZ 1990/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}}
|Koalicija HRS BiH/HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=Koalicija [[Hrvatska republikanska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HRS]]/[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}}
|Koalicija HSP BiH/HPB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=Koalicija [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine{{!}}HPB]]}}
|Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=[[Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS){{!}}Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)]]}}
|Koalicija PDP-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NDP{{!}}Koalicija PDP-NDP]]}}
|Koalicija PDP-NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NS RS{{!}}Koalicija PDP-NS RS]]}}
|Koalicija SDA-SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]}}
|Koalicija SDA-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}}
|Koalicija SDA-SBB-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}}
|Koalicija SDS-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-NDP{{!}}Koalicija SDS-NDP]]}}
|Koalicija SDS-SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-SRS RS{{!}}Koalicija SDS-SRS RS]]}}
|KoD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Domovina (koalicija){{!}}KoD]]}}
|Koalicija SZBiH-BOSS-LDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=Koalicija [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]/[[Bosanska stranka‎{{!}}BOSS]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine‎{{!}}LDS]]}}
|KSPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=[[Kladuška stranka privrednog prosperiteta{{!}}KSPP]]}}
|KZ (HDZ 1990-PS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=Koalicija &quot;Zajedno - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Posavska stranka{{!}}PS]]}}
|KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Koalicija &quot;Zajedno za bolje sutra Jajcu&quot;{{!}}KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU]]}}
|KzC BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzC BiH]]}}
|KZJ - HNS, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Koalicija za Jajce{{!}}KZJ - HNS, HSP]]}}
|KZP - HSS SR, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija &quot;Za Pougarje&quot;{{!}}KZP - HSS SR, HSP]]}}
|KZzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija &quot;Zajedno za promjene&quot;{{!}}KZzP]]}}
&lt;!--L--&gt;
|LBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}}
|L BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}}
|LS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}}
|LSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}}
|LDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}}
|LDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}}
|LS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fce444|tamno=71c7e8|link=[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}}
|LSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}}
|LSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}}
|LNKS 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=LNK - Srebrenik 2016.}}
|LNK &quot;PzP&quot;={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Lista nezavisnih kandidata &quot;Pokret za preokret&quot;{{!}}LNK &quot;PzP&quot;]]}}
|LzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Lista za Prozor}}
&lt;!--M--&gt;
|MBO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Muslimanska bošnjačka organizacija{{!}}MBO]]}}
|MNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=[[Muslimanska narodna organizacija{{!}}MNO]]}}
|MH PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}}
&lt;!--N--&gt;
|NB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisni blok{{!}}NB]]}}
|NBL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]]}}
|NGL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2ba6e8|tamno=0689cd|link=[[Nezavisna građanska lista{{!}}NGL]]}}
|NF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF]]}}
|NF RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF RS]]}}
|NFRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NFRS]]}}
|NDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b30000|tamno=b30000|link=[[Narodna demokratska stranka{{!}}NDS]]}}
|NDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Napredna demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}NDS BiH]]}}
|NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=0070FF|link=[[Narodni demokratski pokret{{!}}NDP]]}}
|ND P={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=008080|link=[[Novi demokratski pokret{{!}}ND P]]}}
|NES={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=87B030|tamno=87B030|link=[[Narodni evropski savez{{!}}NES]]}}
|NHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccccff|tamno=0000ff|link=[[Nova hrvatska inicijativa{{!}}NHI]]}}
|NiP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NiP]]}}
|NIP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NIP]]}}
|NLB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Nezavisna lista Bugojno}}
|NLZK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Nezavisna lista za Kupres{{!}}NLZK]]}}
|NL S.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=NL - Sead Džafić}}
|NLZBB1={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffFF99|tamno=009933|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 1}}
|NLZBB2={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=eeEE88|tamno=009922|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 2}}
|NLZBB3={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccCC77|tamno=009911|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 3}}
|NLZBB4={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=bbBB66|tamno=009900|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 4}}
|NLZBB5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ddDD55|tamno=009999|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 5}}
|NLzMG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Nezavisna lista &quot;Za moj grad&quot;{{!}}NLzMG]]}}
|NLzOV={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Nezavisna lista za općinu Visoko{{!}}NLzOV]]}}
|NM 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556677|tamno=554433|link=[[Nezavisni Milići 2016.{{!}}NM 2016]]}}
|NoSr={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=ffcccc|link=[[Nova Srpska{{!}}NoSr]]}}
|NPD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFFC2|tamno=FFFF00|link=[[Naprijed (Bosna i Hercegovina){{!}}NPD]]}}
|NP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e9d275|tamno=05055d|link=[[Novi početak (Bosna i Hercegovina){{!}}NP]]}}
|NP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=559977|tamno=550077|link=[[Novi pokret Bosne i Hercegovine{{!}}NP BiH]]}}
|NPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ec1e20|tamno=0a5a8f|link=[[Narodna partija Srpske{{!}}NPS]]}}
|NPI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=d7384c|tamno=454b7d|link=[[Nova politička inicijativa{{!}}NPI]]}}
|NS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFAF94|tamno=FA451F|link=[[Naša stranka{{!}}NS]]}}
|NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0e0e0|tamno=dedede|link=[[Narodna stranka Republike Srpske{{!}}NS RS]]}}
|NS dr. M.T.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac{{!}}NS dr. M.T.]]}}
|NSRzB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=99FFFF|tamno=00CCCC|link=[[Narodna stranka Radom za boljitak{{!}}NSRzB]]}}
|NSzSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC9B8|tamno=D77B4F|link=[[Narodni savez za slobodni mir{{!}}NSzSM]]}}
&lt;!--O--&gt;
|Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}}
|OO-ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}}
|ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}}
&lt;!--P--&gt;
|PDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=04b393|tamno=04b393|link=[[Pokret demokratske akcije{{!}}PDA]]}}
|PDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=343399|link=[[Partija demokratskog progresa{{!}}PDP]]}}
|PDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Posavska demokratska stranka{{!}}PDS]]}}
|PK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Pokrenimo Kladušu{{!}}PK]]}}
|PMP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=96C2E9|tamno=2F2683|link=[[Prva mostarska partija{{!}}PMP]]}}
|PNL-SG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Prva nezavisna lista - Stari Grad{{!}}PNL-SG]]}}
|PPP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DD9988|tamno=DD1188|link=[[Partija privrednog progresa Bosne i Hercegovine{{!}}PPP BiH]]}}
|POMAK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=6BC3C3|tamno=00B2B2|link=[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu{{!}}POMAK]]}}
|PS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=291672|tamno=291672|link=[[Posavska stranka{{!}}PS]]}}
|PSDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=8080FF|tamno=000080|link=[[Prva srpska demokratska stranka{{!}}PSDS]]}}
|PST={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Prva stranka{{!}}PST]]}}
|PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}}
|PUS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Pokret &quot;Uspješna Srpska&quot;{{!}}PUS]]}}
|PzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Pokret za naš grad{{!}}PzNG]]}}
|PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PzP]]}}
|PZP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}}
|PzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Pokret za Trebinje{{!}}PzT]]}}
&lt;!--R--&gt;
|RDS TZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Regionalni demokratski savez - Tuzla{{!}}RDS TZ]]}}
|RNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=9db5ff|tamno=a1b0e5|link=[[Ramska narodna stranka{{!}}RNS]]}}
|RS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Radikalna stranka Republike Srpske{{!}}RS RS]]}}
|RzN SRS RS-SRS-SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=RzN - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]/[[Srpska u sigurne ruke{{!}}SRS]]}}
&lt;!--S--&gt;
|SPU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU BiH]]}}
|SPUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPUBiH]]}}
|SPU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU]]}}
|DNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}DNP]]}}
|Seljačka stranka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Seljačka stranka]]}}
|SZSG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Savez za Stari Grad{{!}}SZSG]]}}
|SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]]}}
|SBB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBB BiH]]}}
|SBBBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBBBiH]]}}
|SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}}
|SzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}}
|SC={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Snaga centra{{!}}SC]]}}
|SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]}}
|SD BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=667788|tamno=660088|link=[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine{{!}}SD BiH]]}}
|SDBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DA7275|tamno=ED1B24|link=[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine{{!}}SDBiH]]}}
|SDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP]]}}
|SDP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]]}}
|SDPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDPBiH]]}}
|SDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]}}
|SDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}}
|SDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDUBiH]]}}
|SDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000080|tamno=38659C|link=[[Srpska demokratska stranka{{!}}SDS]]}}
|SEP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Snaga ekonomskog pokreta u Bosni i Hercegovini{{!}}SEP BiH]]}}
|SK BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine{{!}}SK BiH]]}}
|SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4A84AC|tamno=08588C|link=[[Snaga naroda (Bosna i Hercegovina){{!}}SN]]}}
|SNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka (Republika Srpska){{!}}SNS]]}}
|SNS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka Republike Srpske{{!}}SNS RS]]}}
|SNS FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=780078|tamno=262970|link=[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNS FBiH]]}}
|SNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SNP]]}}
|SNP FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Srpska nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNP FBiH]]}}
|SNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=[[Srpska narodna organizacija{{!}}SNO]]}}
|SNSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]]}}
|SNSD - SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}}
|SNSD-SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}}
|Sloga={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Koalicija Sloga{{!}}Sloga]]}}
|SPO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=111122|link=[[Srpski pokret obnove{{!}}SPO]]}}
|SPP BiH ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Stranka privrednog prosperitetea Bosne i Hercegovine{{!}}SPP BiH]]}}
|SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e62225|tamno=e52029|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}}
|SPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=42BAEB|tamno=42BAEB|link=[[Stranka pravde i povjerenja{{!}}SPP]]}}
|SP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]]}}
|SPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SPRS]]}}
|SP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP RS]]}}
|SP - DNS - PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}}
|SP-DNS-PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}}
|SRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SRS]]}}
|RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS]]}}
|RS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS BiH]]}}
|RSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RSBiH]]}}
|SRS-BS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-Budućnost Srpske{{!}}SRS-BS]]}}
|SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]}}
|SRSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRSRS]]}}
|SRS-VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}}
|SRS VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}}
|SRS-9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka &quot;9. januar&quot;{{!}}SRS-9J]]}}
|SRS 9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka &quot;9. januar&quot;{{!}}SRS 9J]]}}
|SRSJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRSJ]]}}
|SRSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRSBiH]]}}
|SRS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRS BiH]]}}
|SRBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SRBiH]]}}
|SR BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SR BiH]]}}
|SS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Slobodna Srpska{{!}}SS]]}}
|SSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Srpska seljačka stranka{{!}}SSS]]}}
|SUND BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Stranka udruženih nezavisnih demokrata Bosne i Hercegovine{{!}}SUND BiH]]}}
|SzBG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00BB77|tamno=001177|link=[[Stranka za bolje Goražde{{!}}SzBG]]}}
|SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}}
|SzDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Savez za demokratsku Srpsku{{!}}SzDS]]}}
|SzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=daa520|link=[[Stranka za naš grad{{!}}SzNG]]}}
|SzNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SzNP]]}}
|SzOOL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1D1D1|tamno=787878|link=[[Stranka za općinu Olovo{{!}}SzOOL]]}}
|SzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina){{!}}SzP]]}}
|SzŠB - HSP dr. Ante Starčević/HS (HKDU-HRAST)/HČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=Savez za Široki Brijeg [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSP dr. Ante Starčević]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]/[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegvoine{{!}}HČSP]]}}
|Sz Pale={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Složno za Pale{{!}}Sz Pale]]}}
|SzS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Stranka za Srednje{{!}}SzS]]}}
|SŽ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b2ffff|tamno=00adf0|link=[[Stranka život{{!}}SŽ]]}}
&lt;!--T--&gt;
|Koalicija &quot;Trojka&quot;={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija &quot;Trojka&quot; ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|Koalicija Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}}
|Četvorka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Četvorka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]] - [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]])}}
|TZ ALT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Tuzlanska alternativa]]}}
&lt;!--U--&gt;
|USD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}}
|US={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00008B|tamno=00008B|link=[[Ujedinjena Srpska{{!}}US]]}}
|UzL SDU-LDS-DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Ujedinjeni za Lukavac [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS]]/[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI]]}}
|UBHS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}}
|UBSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}}
&lt;!--Z--&gt;
|ZNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2b336d|tamno=afcb1f|link=[[Za nove generacije{{!}}ZNG]]}}
|Za Banje={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Za Banje - za opstojnost Domaljevca, Grebnika, Bazika i Brvnika{{!}}Za Banje]]}}
|ZL BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL BiH]]}}
|ZLBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZLBiH]]}}
|ZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL]]}}
|ZPR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=024EB0|tamno=1100FF|link=[[Za pravdu i red{{!}}ZPR]]}}
|ZzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Zajedno za Bosnu i Hercegovinu{{!}}ZzBiH]]}}
|ZZG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Zajedno za Grahovo{{!}}ZZG]]}}
|ZSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati{{!}}ZSD]]}}
|ZSD-MM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati - Mile Marčeta{{!}}ZSD-MM]]}}
|ZZS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Zajedno za Srebrenicu{{!}}ZZS]]}}
|ZZT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Zajedno za Tomislavgrad{{!}}ZZT]]}}
|A.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Alen Aličić}}
|A.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ahmet Hidić}}
|Dž.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Džana Motika}}
|E.S.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Emir Salihović}}
|E.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Enver Šero}}
|G.Đ.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Goran Đorđić}}
|I.Č.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Idriz Čilić}}
|I.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ismet Mulahasanović}}
|J.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Jure Džida}}
|M.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mile Golijan}}
|M.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Marija Herceg}}
|M.P.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mujo Puzić}}
|M.V.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mladen Vlahović}}
|N.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Nihad Širić}}
|S.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Samir Abazović}}
|Š.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Šefik Gusić}}
|Upražnjeno mjesto={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno mjesto]]}}
|Upražnjeno={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno]]}}
|Upraž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upraž.]]}}
|Nezavisni kandidat={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}}
|Nezavisni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}}
|Nezav.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezav.]]}}
|#default={{{1|}}}&lt;span style=&quot;display:none;&quot;&gt;[[Vorlage:Wahldiagramm/Wartung/Kürzel]]&lt;/span&gt;}}&lt;/includeonly&gt;&lt;/onlyinclude&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šablon:Metapodaci stranke|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izborni šabloni Bosne i Hercegovine]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>eznyo7uc0hvqgw89ygl8x0zfi425cdm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korjenovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394031</id>
    <revision>
      <id>3924093</id>
      <parentid>3859664</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T14:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vux 1992</username>
        <id>185443</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Izmjena se odnosila na naseljeno mjesto, a nije, i da je tokpm rata selo pretpjelo velika razaranja i da se niko nije vratio od srpskog stanovnistva.</comment>
      <origin>3924093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5668" sha1="dlg2tmipkd3pwyzvs4qumt0tym9w2s4" xml:space="preserve">== Istorija ==
Prije rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995), Korjenovo je bilo naseljeno isključivo stanovništvom srpske nacionalnosti (prema popisu iz 1991. godine, od 124 stanovnika, 115 su bili Srbi).

Tokom vojnih operacija u septembru 1995. godine (operacija &quot;Sana 95&quot;), kontrolu nad ovim područjem preuzela je Armija Republike Bosne i Hercegovine (5. korpus). Tom prilikom selo je pretrpjelo teška materijalna razaranja; u potpunosti su uništeni i spaljeni stambeni i pomoćni objekti u zaseocima Banjci i Pantoši, kao i lokalni školski objekat.

Tokom ovih događaja, sredinom septembra 1995. godine, u selu je ubijena starija civilna osoba srpske nacionalnosti, Anđa Banjac. Dijelovi njenog tijela naknadno su pronađeni u neposrednoj blizini njene porodične kuće u zaseoku Banjci. Za ovaj zločin, Sud Bosne i Hercegovine je 22. februara 2008. godine osudio Idhana Sipića, bivšeg pripadnika Izviđačko-diverzantske čete 5. korpusa Armije RBiH, na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina, nakon što je optuženi sklopio sporazum o priznanju krivice za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. &lt;ref name=&quot;sudbih&quot;&gt;{{Ćitat veba|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/16771-idhan-sipic-osudjen-na-8-godina-zatvora|title=Idhan Sipić osuđen na 8 godina zatvora|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|accessdate=2026-09-05}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo i trenutni status ==
Iako zvanični rezultati Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine navode da su u naselju registrovana 2 stanovnika, prema podacima sa terena i svjedočanstvima bivših mještana, u selo se nakon ratnih razaranja niko nije trajno vratio. Zbog potpune uništenosti stambene i komunalne infrastrukture, Korjenovo danas ima status nenaseljenog mjesta bez obnovljenih kuća i stalnih stanovnika.{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Korjenovo
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]
| općina                       = [[Ključ (općina)|Ključ]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6327
| dužina_stepeni               = 16.6769
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 2
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 37
| matični broj                 = 126349&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=1. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11509
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Korjenovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Korjenovo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Korjenovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 126349
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2
| g2013_bosnjaci           = 2
| g1991_ukupno             = 124
| g1991_srbi               = 115
| g1991_hrvati             = 6
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 208
| g1981_srbi               = 190
| g1981_jugosloveni        = 18
| g1971_ukupno             = 294
| g1971_srbi               = 272
| g1971_hrvati             = 21
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opcina-kljuc.ba Zvanični sajt općine Ključ]

{{Naselja u općini Ključ}}</text>
      <sha1>dlg2tmipkd3pwyzvs4qumt0tym9w2s4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924105</id>
      <parentid>3924093</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5663" sha1="1z2vwz2akbxd37k2o2nbl3hs1rzs563" xml:space="preserve">== Istorija ==
Prije rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995), Korjenovo je bilo naseljeno isključivo stanovništvom srpske nacionalnosti (prema popisu iz 1991. godine, od 124 stanovnika, 115 su bili Srbi).

Tokom vojnih operacija u septembru 1995. godine (operacija &quot;Sana 95&quot;), kontrolu nad ovim područjem preuzela je Armija Republike Bosne i Hercegovine (5. korpus). Tom prilikom selo je pretrpjelo teška materijalna razaranja; u potpunosti su uništeni i spaljeni stambeni i pomoćni objekti u zaseocima Banjci i Pantoši, kao i lokalni školski objekat.

Tokom ovih događaja, sredinom septembra 1995. godine, u selu je ubijena starija civilna osoba srpske nacionalnosti, Anđa Banjac. Dijelovi njenog tijela naknadno su pronađeni u neposrednoj blizini njene porodične kuće u zaseoku Banjci. Za ovaj zločin, Sud Bosne i Hercegovine je 22. februara 2008. godine osudio Idhana Sipića, bivšeg pripadnika Izviđačko-diverzantske čete 5. korpusa Armije RBiH, na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina, nakon što je optuženi sklopio sporazum o priznanju krivice za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;sudbih&quot;&gt;{{citeweb|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/16771-idhan-sipic-osudjen-na-8-godina-zatvora|title=Idhan Sipić osuđen na 8 godina zatvora|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|accessdate=2026-09-05}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo i trenutni status ==
Iako zvanični rezultati Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine navode da su u naselju registrovana 2 stanovnika, prema podacima sa terena i svjedočanstvima bivših mještana, u selo se nakon ratnih razaranja niko nije trajno vratio. Zbog potpune uništenosti stambene i komunalne infrastrukture, Korjenovo danas ima status nenaseljenog mjesta bez obnovljenih kuća i stalnih stanovnika.{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Korjenovo
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]
| općina                       = [[Ključ (općina)|Ključ]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6327
| dužina_stepeni               = 16.6769
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 2
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 37
| matični broj                 = 126349&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=1. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11509
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Korjenovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Korjenovo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Korjenovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 126349
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2
| g2013_bosnjaci           = 2
| g1991_ukupno             = 124
| g1991_srbi               = 115
| g1991_hrvati             = 6
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 208
| g1981_srbi               = 190
| g1981_jugosloveni        = 18
| g1971_ukupno             = 294
| g1971_srbi               = 272
| g1971_hrvati             = 21
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opcina-kljuc.ba Zvanični sajt općine Ključ]

{{Naselja u općini Ključ}}</text>
      <sha1>1z2vwz2akbxd37k2o2nbl3hs1rzs563</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tijelo za preradu RNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410488</id>
    <revision>
      <id>3924171</id>
      <parentid>3147227</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T21:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4105" sha1="r9iha217wzrhghn98e7vp2ytiixpdsp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Spliceosome ball cycle new2.jpg|500px|mini|desno|Uloga splajsosoma u ciklusu prerade RNK]]

'''Tijela za preradu RNK''', poznatija kao '''splajsosomi''' su velike i složene [[molekulska mašina|molekulske mašine]] koje se prvenstveno nalaze u ćelijskom jedru [[eukarioti|eukariota]]. Sastavljeni su od [[snRNK]] i [[Multiproteinski kompleks|proteinskih kompleksa]]. U njima se uklanjaju [[intron]]i iz [[transkripcija (genetika)|transkribirane]] [[prekursorna iRNK|pre-iRNA]], neke vrste [[primarni transkript|primarnog transkripta]]. Ovaj proces se obično se naziva [[prerada RNK]].&lt;ref&gt;Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;

Splajsosome imaju samo jednoćelijski [[eukarioti]], a [[metazoa]] imaju druge, [[mali splajsosom|male splajsosome]].
 
== Sastav ==
Svaki splajsosom se sastoji od pet [[mala jedarna RNK|malih jedarnih RNK]] (snRNA) i niza povezanih faktora proteina. Kada su ove male molekule RNK u kombinaciji sa faktorima proteina, čine kompleks RNK-protein pod nazivom [[snRNP]].

SnRNK koje čine glavni splajseosom se zovu [[U1 snRNK|U1]], [[U2 snRNK|U2]], [[U4 snRNK|U4]], [[U5 snRNK|U5]] i [[U6 snRNK|U6]], a sudjeluju u nekoliko RNK-RNK i RNK-protein interakcija. RNK komponenta malog jedarnog ribonukleinskogproteina ili snRNP (izgovara se &quot;snurp&quot;) je bogata u [[uridin]] ([[nukleozid]]ni analog [[uracil]]skih [[nukleotid]]a).

Skupovi splajsososoma se javljaju ponovo na svakoj [[hnRNK]] ([[pre-iRNK]]). U hnRNK se nalazi specifična sekvenca elemenata koji se prepoznaju i iskorištavaju tokom splajsoseosomnih okupljanja. To uključuje 5 'kraj spoja, slekvencu ogranka, polipirimidinskog trakta, 3' kraj mjesta [[prerada RNK|prerade RNK]]. Ovdje se katalizira uklanjanje [[intron]]a i podvezivanje bočnih [[egzon]]a.

Introni obično imaju sekvencu nukleotida G-U, na 5' kraju mjesta prerade, a A-G na njegovom 3' kraju. Mjesto prerade 3' može biti dodatna odrednica varijable dužine polipikrimidina, nazvane [[polipirimidinski trakt]] (PPT), koji služi dvostruku funkciju angažiranja faktora na 3' spoju mjesta i eventualno vezanje faktora na grani ciljne sekvence (BPS). BPS sadrži konzervirani [[adenozin]] potreban za prvi korak prerade RNK.

==Također pogledajte==
*[[Prerada RNK]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|RNA Spliceiing}}
{{Commons category| Spliceosomes}}
*{{cite book|last=Butcher|first=Samuel E. |editor=Astrid Sigel, Helmut Sigel and Roland K. O. Sigel|title=Structural and catalytic roles of metal ions in RNA|series=Metal Ions in Life Sciences|volume=9|year=2011|publisher=RSC Publishing|doi=10.1039/9781849732512-00235 |pages=235–51|chapter=Chapter 8. The Spliceosome and Its Metal Ions }}
*{{cite journal |author=Nilsen T |title=The spliceosome: the most complex macromolecular machine in the cell? |journal=BioEssays |volume=25 |issue=12 |pages=1147–9 |year=2003 |pmid=14635248 |doi=10.1002/bies.10394}}
* {{MeshName|Spliceosomes}}
*[http://www.pdbe.org/emsearch/spliceosom* 3D macromolecular structures of Spliceosomes from the EM Data Bank(EMDB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213023059/http://www.pdbe.org/emsearch/spliceosom* |date=13. 2. 2021 }}

{{Commons|Post transcriptional modification}}{{Ćelijske strukture i organele}}

[[Kategorija:Organele]]
[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Proteinski kompleksi]]
[[Kategorija:Prerada RNK]]
[[Kategorija:Nukleinske kiseline]]
[[Kategorija:RNK]]</text>
      <sha1>r9iha217wzrhghn98e7vp2ytiixpdsp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thermus aquaticus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411072</id>
    <revision>
      <id>3924170</id>
      <parentid>3906842</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T21:27:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11701" sha1="9q68nilij1sd55n32dvbiipalczb8mi" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
|boja=lightblue
| naziv = ''Thermus aquaticus''
| slika = Thermus aquaticus.JPG
| image_width = 350px
| domain = [[Bacteria]]
| phylum = [[Deinococcus–Thermus]]
| classis = [[Deinococci]]
| ordo = [[Thermales]]
| genus = ''[[Thermus]]''
| species = '''''T. aquaticus'''''
| dvoimeno = ''Thermus aquaticus''
| dvoimeno_autorstvo = Brock &amp; Freeze, 1969
}}
'''''Thermus aquaticus''''' je vrsta [[bakterija]] koje podnose visoke [[Temperatura|temperature]] i jedna je od nekoliko termofilnih bakterija iz grupe [[Deinococcus–Thermus]]. Ona je izvor toplotno-otpornog [[enzim]]a [[Taq polimeraza|''Taq'' DNK polimeraze]], jednog od najznačajnijih enzima u [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]]. To je zato što je ključna u [[polimerazna lančana reakcija|polimeraznoj lančanoj reakciji]] (PCR) – tehnici umnožavanja sekvenci [[DNK]].&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;

== Biologija ==
''Thermus aquaticus'' uspijeva na 70 [[°C]], ali može preživjeti i na temperaturama od 50&amp;nbsp;°C do 80&amp;nbsp;°C. Ova bakterija je [[hemotrof]], jer za dobijanje hrane obavlja [[hemosinteza|hemosintezu]]. Međutim, s obzirom da se njen asortiman temperatura preklapa sa rasponom [[fotosinteza|fotosintetskih]] [[cijanobakterija]], koje s njima dijele to idealno okruženje, ponekad dolazi do toga da žive zajedno dobijajući energiju za rast od [[Fotosinteza|fotosinteze]].&lt;ref&gt;http://bioinfo.bact.wisc.edu/themicrobialworld/LAHT/b1.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200324115759/https://bioinfo.bact.wisc.edu/themicrobialworld/LAHT/b1.html |date=24. 3. 2020 }} Thomas Brock's essay &quot;Life at High Temperatures&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BrockFreeze1969&quot;&gt;{{cite journal |author=Brock TD |author2=Freeze H |last-author-amp=yes |title=''Thermus aquaticus'', a Nonsporulating Extreme Thermophile |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_1969-04_98_1/page/289 |journal=J. Bact. |volume=98 |issue=1 |pages=289–97 |date=1969 |pmid=5781580 |pmc=249935}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bryan-Scott&quot;&gt;{{cite book |first=T. Scott |last=Bryan |date=2008 |title=Geysers of Yellowstone, The |url=https://archive.org/details/geysersofyellows0000brya |edition=4th |publisher=University Press of Colorado |isbn=978-0-87081-924-7}}&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
''Thermus aquaticus'' je općenito cilindričnog oblika, s promjerom od 0.5 μm do 0,8 μm. Kraći štapić ima dužinu od 5 μm do 10 μm. 
Duži štapić ima dužinu koja se uveliko razlikuje, a u nekim slučajevima prelazi 200&amp;nbsp;µm.
Bakterije u obliku štapića imaju tendenciju nakupljanja.
Udruživanje nekoliko štapića može dovesti do stvaranja sfernih tijela u promjeru od 10 μm do 20 μm, koja se nazivaju obla tijela.

== Historija ==
Kada su počela istraživanja bioloških organizama u vrućim izvorima početkom 1960-ih, naučnici su mislili da se život termofilnih [[bakterija]] ne može održati na temperaturama iznad 55&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bioinfo.bact.wisc.edu/themicrobialworld/LAHT/b1.html |title=Thomas Brock's essay &quot;Life at High Temperatures&quot; |access-date=14. 4. 2016 |archive-date=7. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120707091601/http://bioinfo.bact.wisc.edu/themicrobialworld/LAHT/b1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Uskoro je otkriveno da mnoge [[bakterije]] u različitim izvorima ne samo da preživljavaju, nego napreduju i na višim temperaturama. Godine [[1969]]., [[Thomas D. Brock]] i Hudson Freeeze na [[Indiana Univerzitet u Bloomingtonu|Indiana Univerzitetu u Bloomingtonu]] prijavljuju [[vrsta|vrstu]] [[termofil]]nih bakterija koju su nazvali ''Thermus aquaticus''.&lt;ref name=&quot;BrockFreeze1969&quot;/&gt; Bakterija je prvo otkrivena u geotermalnom području Donjeg gejzira u [[Nacionalni park Yellowstone|Nacionalnom parku Yellowstone]], blizu glavnog Velikog [[gejzir]]a ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Great Fountain Geyser'') i Bijelom kupolastom gejziru (''White Dome Geyser''),&lt;ref name=&quot;Bryan-Scott&quot;/&gt; a od tada je nađena u drugim sličnim termalnim vodama širom svijeta.

==Enzimi ''T. aquaticus'' ==
''T. aquaticus'' je bakterija koja je postala poznata kao izvor termostabilnih enzima, posebno ''Taq'' [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]].

;'''[[Aldolaza]]'''
:Istraživanja ove krajnje termofilne bakterije koja može rasti u [[kultura ćelija|kulturi ćelija]], usmjerila su početnu pažnju na razumijevanje kako [[protein]]ski [[enzimi]] (koji su na visokoj temperaturi normalno inaktivirani) mogu djelovati na temperaturama za [[termofil]]e. Godine [[1970]]. naučnici Freeze i Brock su objavili rad koji opisuje termostablni [[Glikoliza|aldolazni]] enzim iz ''T. aquaticus''.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Freeze H |author2=Brock TD |last-author-amp=yes |title=Thermostable Aldolase from Thermus aquaticus |journal=J. Bact. |volume=101 |issue=2 |pages=541–50 |date=1970 |pmid=4984076 |pmc=284939}}&lt;/ref&gt;

;[[RNK polimeraza]]
:Prvi [[polimeraza|polimerazni]] enzim, koji je izoliran iz ''T. aquaticus'' [[1974]]. bila je DNK-zavisna RNK polimeraza,&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/0014-5793(74)80072-4 |author=Air GM |author2=Harris JI |last-author-amp=yes |title=DNA-Dependent RNA Polymerase From the Thermophilic Bacterium ''Thermus aquaticus'' |volume=38 |issue=3 |pages=277–281 |date=1974 |pmid=4604362 |journal=FEBS Letters}}&lt;/ref&gt; used in the process of [[Transcription (genetics)|transcription]].

;[[Tag I restrikcijski enzim|''Taq'' I restrikcijski enzim]]
Većina molekularnih biologa je vjerovatno postala svjesna postojanja bakterije ''Thermus aquaticus'' tokom kasnih 1970-im ili početkom 1980-ih, zbog izolacije korisnih [[Restrikcijski enzim|endonukleaznih restriktaza]] iz ovog organizma. Upotreba izraza ''Taq'' koji se odnosi na ''Thermus aquaticus'' pojavila se u Konvenciji davanja kratkih imena restrikcijskim enzimima, kao što su Sal i Hin, izvedeni iz [[Rod (biologija)|rod]]a i [[Vrsta (biologija)|vrste]] izvornog organizma.&lt;ref&gt;{{cite journal |date=februar 1978 |first=S |last=Sato |title=A single cleavage of Simian virus 40 (SV40) DNA by a site specific endonuclease from Thermus aquaticus, ''Taq'' I |journal=J. Biochem. (Tokyo) |volume=83 |issue=2 |pages=633–5 |pmid=204628}}&lt;/ref&gt;

;[[DNK polimeraza]] (''Taq pol'')''
{{Glavni|Taq polimeraza}}
:DNK polymeraza je i ''Thermus aquaticus'', a izdvojena je [[1976]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Deoxyribonucleic acid polymerase from the extreme thermophile Thermus aquaticus |first=A |last=Chien |author2=Edgar DB |author3=Trela JM |journal=J. Bact. |volume=127 |issue=3 |pages=1550–7 |pmid=8432 |date=1. 9. 1976 |pmc=232952}}&lt;/ref&gt; Prvi napredak u ovom pravcu je bilo utvrđivanje termostabilnosti (optimum 80°C) DNK polimeraze, koja je izdvojena u čistom obliku (slobodnu od ostalih enzimskih kontaminanata) kada je DNK polimeraza dobijena iz ostalih izvora. Kasnije su [[Kary Mullis]] i drugi istraživači iz ''Cetus korporacije'' otkrili da bi se mogla upotrijebitri [[PCR|polimeraznoj lančanoj reakciji]] (PCR) – procesu za umnožavanje kratkih segmenata [[DNK]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Saiki |first1=RK |display-authors=etal |url=http://sunsite.berkeley.edu/cgi-bin/ebind2html/pcr/009 |title=Primer-directed enzymatic amplification of DNA with a thermostable DNA polymerase |journal=[[Science (journal)|Science]] |year=1988 |volume=239 |pages=487–91 |doi=10.1126/science.2448875 |pmid=2448875 |issue=4839 |date= |access-date=14. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081219151650/http://sunsite.berkeley.edu/cgi-bin/ebind2html/pcr/009 |archive-date=19. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; uklanjajući potrebu za dodavanje enzima nakon svakog ciklusa termo-denaturacuje DNK. Enzim je također i [[Molekularno kloniranje|molekularno kloniran]], [[senciranje DNK|DNK sekvenciran]], izmijenjen (do kraćeg 'Stoffelovog fragmenta') i proizveden u velikim količinama za komercijalnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;Lawyer et al.&quot;&gt;{{cite journal |author=Lawyer FC |last2=Stoffel |first2=S |last3=Saiki |first3=RK |last4=Chang |first4=SY |last5=Landre |first5=PA |last6=Abramson |first6=RD |last7=Gelfand |first7=DH |display-authors=1 |year=1993 |title=High-level expression, purification, and enzymatic characterization of full-length Thermus aquaticus DNA polymerase. |url=https://archive.org/details/genome-research_1993-05_2_4/page/275 |journal=PCR Methods Appl. |volume=2 |pages=275–87 |pmid=8324500 |issue=4 |doi=10.1101/gr.2.4.275}}&lt;/ref&gt; Godine [[1989]]., elitni časopis ''[[Science (časopis)|Science]]'' je ''Taq polimerazu'' imenovao svojom '''molekulom godine''' (&quot;Molecule of the Year&quot;).&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Guyer RL |author2=Koshland DE |title=The Molecule of the Year |journal=Science |volume=246 |issue=4937 |pages=1543–6 |date=decembar 1989 |pmid=2688087 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=2688087 |doi=10.1126/science.2688087}}&lt;/ref&gt; [[Kary Mullis]]&lt;ref&gt;http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1993/mullis-lecture.html&lt;/ref&gt; je naučnik koji ju je otkrio, i dobio je [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za rad istraživanju [[PCR]].

;'''Ostali enzimi'''
:Visoki optimum temperature za ''Thermus aquaticus'' postigli su istraživači proučavanjem reakcija pod uslovima u kojima drugi enzimi gube aktivnost. Ostali enzimi koji su izdvojeni iz ovog organizma su: 
*[[DNK ligaza]], 
*[[alkalna fosfataza]], 
*[[Oksidaza|NADH oksidaza]], 
*[[izocitrat dehidrogenaza]], 
*[[Maltaza|amilomaltaza]] i 
*[[Laktat dehidrogenaza|fruktoza1,6-disfosfat-zavisni L-laktat dehidrogenaza]].

== Kontroverze ==
Komercijalna upotreba enzima ''Thermus aquaticus'' nije ostala bez kontroverzi. Nakon Brockovih istraživanja, uzorci organizma su pohranjeni u ''Kolekciji smeričkog tipa kulture'', javnom spremištu. Drugi naučnici, zajedno sa onima iz Cetus korporacije su je dobili odatle. Kako je komercijalne mogućnosti ''Taq'' polimeraze postale očigledne 1990-ih,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Fore J |author2=Wiechers IR |author3=Cook-Deegan R |title=The effects of business practices, licensing, and intellectual property on development and dissemination of the polymerase chain reaction: case study |journal=J Biomed Discov Collab |volume=1 |pages=7 |date=2006 |pmid=16817955 |pmc=1523369 |doi=10.1186/1747-5333-1-7 |url=http://www.j-biomed-discovery.com/content/1//7 |access-date=14. 4. 2016 |archive-date=18. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190918223057/https://j-biomed-discovery.biomedcentral.com/articles/10.1186/1747-5333-1-7 |url-status=dead }} — Detailed history of Cetus and the commercial aspects of PCR.&lt;/ref&gt; ''National Park Service'' je označio njegovu upotrebu kao izuzetno korisnu.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Robbins J |title=The Search for Private Profit in the Nation's Public Parks |newspaper=The New York Times |date=28. 11. 2006 |url=http://www.nytimes.com/2006/11/28/science/28yell.html}}&lt;/ref&gt; Istraživači koji rade u nacionalnim parkovima sada traže da potpišu sporazum o &quot;diobi koristi&quot;, koji će poslati dio kasnije dobiti natrag u park servis.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*http://eol.org/pages/974560/overview
{{Commons|Thermus aquaticus}}

[[Kategorija:Bakterije]]
[[Kategorija:Termofili]]
[[Kategorija:Termozoa]]
[[Kategorija:Ekstremofili]]
[[Kategorija:Organizmi vrelih odušaka]]</text>
      <sha1>9q68nilij1sd55n32dvbiipalczb8mi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sistem određivanja spola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412848</id>
    <revision>
      <id>3924094</id>
      <parentid>3919598</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T14:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36706" sha1="ahs42uh2ow5qh1nkf6ewmxhy7mkx0kk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Types of sex determination.png|thumb|300px|right|Razni oblici hromosomske determinacije spola]]
'''Sistem determinacije  spola'''  je biološki sistem koji određuje razvoj [[spolna obilježja|spolnih obilježja]] datog  [[organizam|organizma]].  Većina [[vrsta]] [[organizam]]a koji stvaraju [[potomstvo]] putem [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanje]] imaju  dva spola.  Međutim, postoje i [[hermafrodit]]ne, kod  kojih  jedinke,   umjesto jednog imaju  komplete obilježja i funkcije oba spola. Postoje i neke  jednospolne vrste koje se razmnožavaju putem [[partenogeneza|partenogeneze]],  što je način ženske reprodukcije bez [[oplodnja|oplodnje]].

U mnogim vrstama, određivanje spola  je genetičko: mužjaci  i ženke imaju različite [[alel]]e ili čak i različite [[gen]]e koji određuju njihove seksualne [[anatomija|morfološke oznake]]. Kod životinja to je često praćeno [[hromosom]]skimraz likama, uglavnom putem  kombinacija  [[XY sistem određivanja spola|XY]], [[ZW sistem određivanja spola|ZW]], [[X0 sistem određivanja spola|XO]], [[Z0 sistem određivanja spola|ZO]] hromosoma, ili [[ploidija|haplodijom]].

Spolnu  diferencijaciju  obično aktivira glavni gen (&quot;spolni  lokus&quot;), uz mnoštvo drugih gena  koji djeluju  u domino efektu.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1999|title=Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović-Pojskić&quot;&gt;{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadži-selimović&quot;&gt;{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &lt;“Campbell“&gt;{{cite book|author=Campbell  N. A.  et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}&lt;/ref&gt;

U drugim slučajevima, spol je određen [[ekosistem|okolinskim]] varijablama (kao što su [[temperaturno zavisno određivanje spola|temperatura]] i neki drugi) ili društvenih varijabli (npr. veličine organizma u odnosu na druge članove pripadajuće populacije).

Neke vrste nemaju fiksno stalni  spol, a  umjesto togana  spol se mijenja  pod uticajem određenih znakova. Detalji  determinacije nekih  sistema  nisu još u potpunosti shvaćeni.

Na temelju osnovnih naznaka mođućih sistema biološke kontrole spolne pripadnosti [[organizam]]a, može se sumirati da ona može biti genetička i negenetička, odnosno da je određena  [[ekologija|okolinskim]] ili (nedovoljno poznatim) nekim drugim faktorima.

Genetička determinacija spola se odvija na tri moguće razine uključenog genetičkog materijala:
*'''[[gen]]ska''',
*'''[[hromosom]]ska''', i
*'''[[genom]]ska'''.

==Hromosomska  determinacija==

=== Sistem XX/XY ===
[[Datoteka:Drosophila XY sex-determination.svg|thumb|300px|Spolni hromosomi u rodu ''Drosophila'']]
[[Datoteka:Human male karyotpe high resolution - XY chromosome cropped.JPG|medium|thumb|400px|XY par spolnih hromosoma čovjeka sa  [[G-pruganje|G pugama]]]]
'''XX/XY sistem determinacije spola'''  je najrašireniji,  a, među brojnim vrstama, nađen je i kod čovjeka. U ovom sistemu, ženke su [[homozigot]]ne, jer imaju dva morfološki jednaka spolna hromosoma  (XX), dok su mužjaci [[heterozigot]]ni – sa dva  različita  spolna hromosoma  (XY).  [[Hromosom X (čovjek)|Hromosomi X]] i [[hromosom Y|Y]] se međusobno razlikuju, kako po obliku i veličini, tako i po spolno određujućim [[gen]]ima. Za razliku od [[autosom]]a,  označavaju se kao [[alosom]]i.  Neke vrste, uključujući i čovjeka,  na Y hromosomu imaju gene pod uobičajenom oznakom  [[SRY]], koji određuju muškost, dok  kod drugih, kao naprimjer  voćne mušice  ''[[Drosophila melanogaster]]'', prisustvo dva  X hromosoma  određuje ženskost.&lt;ref name=Penalva&gt;{{cite journal|author=Penalva, Luiz O. F.|title=RNA Binding Protein Sex-Lethal (Sxl) and Control of Drosophila Sex Determination and Dosage Compensation
|journal=Microbiology and Molecular Biology|date=septembar 2003|pages=343–359|volume=67|issue=3|doi=10.1128/MMBR.67.3.343-359.2003|pmid=12966139|pmc=193869|last2=Sánchez
}}&lt;/ref&gt;  Budući da se kod  vinske mušice, kao i drugih vrsta, spol određuje brojem  X-ova, sa dodatnim  X,  one su nevijabilne 
Vrste sa SRY lokusom  preživljavaju, kao, naprimjer sa  [[Klinefelterov sindrom|Klinefelterovim sindromom]] (XXY) kod čovjeka.&lt;ref name=Hake&gt;{{cite journal|last=Hake|first=Laura|title=Genetic Mechanisms of Sex Determination|journal=Nature Education|year=2008|volume=1|issue=1|url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/genetic-mechanisms-of-sex-determination-314|access-date=8. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; Kod čovjeka,  spol osobe određuje  prisustvo/odsustvo SRY lokusa. Kada  se SRY  aktivira, ćelije stvaraju [[testosteron]] i [[anti-malerski hormon]] da  uključe  ne-spolni dio  spolnih  organa u muškaraca. Kod  žena, ćelije luče [[estrogen]],  koji  tijelesni razvoj pokreće putem žensosti. Nisu svi organizmi  spolno indiferentni nakon  začeća; naprimjer, voćne mušice se  diferenciraju u specifični spol čim jaje bude  oplođeno, a  u  Y-centriranom  određivanju spola, SRY gen nije jedini koji  utiče  na određivanje spola.  Unatoč  činjenici da SRY izgleda kao glavni gen u određivanju muških obilježja,  za razvoj  [[testis]]a je potrebna i akcija više gena.

U XY [[miš]]eva, nedostatak gena [[DAX1]]  na  X hromosomu izaziva sterilnosti, ali kod ljudi izaziva  bolest  koja se zove  adenal ili  [[nasljedna hipoplazija nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=Goodfellow&gt;{{cite journal|author=Goodfellow, P. N.|title=DAX-1, an 'antitestis' gene|url=https://archive.org/details/sim_cellular-and-molecular-life-sciences_1999-06_55_6-7/page/857|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|year=1999|pages=857–863|volume=55|issue=6–7|doi=10.1007/PL00013201|pmid=10412368|last2=Camerino|first2=G.}}&lt;/ref&gt; Međutim, kada  se  DAX1 gen nalazi na X hromosimu, nastaju žrnke, unatoč prisustvu SRY (na Y).&lt;ref name=Chandra&gt;{{cite journal|author=Chandra, H. S.|title=Another way of looking at the enigma of sex determination in Ellobius lutescens|journal=Current Science|date=25. 4. 1999|page=1072|volume=76|issue=8}}&lt;/ref&gt; Također, čak i kada postoje normalni spolni hromohomi kod XX ženki, dupliciranje ili ekspresija [[SOX9]] uzrokuje razvoj [[testis]]a.&lt;ref name=Cox&gt;{{cite journal|author=Cox, James J.|title=A SOX9 Duplication and Familial 46,XX Developmental Testicular Disorder|url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2011-01-06_364_1/page/91|journal=New England Journal of Medicine|date=6. 1. 2011|pages=91–93|volume=364|issue=1|pmid=21208124|last2=Willatt|first2=L|last3=Homfray|first3=T|last4=Woods|first4=C. G.|doi=10.1056/NEJMc1010311}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Huang&gt;{{cite journal|author=Huang, Bing|title=Autosomal XX sex reversal caused by duplication of SOX9|journal=American Journal of Medical Genetics|date=7. 12. 1999|pages=349–353|volume=87|issue=4|pmid=10588843|last2=Wang|first2=S|last3=Ning|first3=Y|last4=Lamb|first4=A. N.|last5=Bartley|first5=J|doi=10.1002/(SICI)1096-8628(19991203)87:4&lt;349::AID-AJMG13&gt;3.0.CO;2-N}}&lt;/ref&gt; Gradual sex reversal in developed mice can also occur when the gene [[FOXL2]] is removed from females.&lt;ref name=Uhlenhaut&gt;{{cite journal|author=Uhlenhaut, Henriette N.|title=Somatic Sex Reprogramming of Adult Ovaries to Testes by FOXL2 Ablation|url=https://archive.org/details/cell_2009-12-11_139_6/page/1130|journal=Cell|date=11. 12. 2009|pages=1130–1142|volume=139|issue=6|doi= 10.1016/j.cell.2009.11.021|pmid=20005806|last2=Jakob|first2=S|last3=Anlag|first3=K|last4=Eisenberger|first4=T|last5=Sekido|first5=R|last6=Kress|first6=J|last7=Treier|first7=A. C.|last8=Klugmann|first8=C|last9=Klasen|first9=C|last10=Holter|first10=N. I.|last11=Riethmacher|first11=D|last12=Schütz|first12=G|last13=Cooney|first13=A. J.|last14=Lovell-Badge|first14=R|last15=Treier|first15=M}}&lt;/ref&gt; Kod  [[ptica]]  se nalazi  spolni lokus [[DMRT1]], a vrste koje imaju XY  par spolnih hromosoma,  za spolnu diferencijaciju u datom periodu, također imaju i DMRT1, koji se nalazi na hromosomu 9.

Sistem XX/XY je također prisutan u većine drugih [[sisar]]a, kao i nekih  insekata. Neke [[ribe]] imaju varijante ovog , kao i svoj  redovni sistem. Naprimjer, iako imaju XY format, '' Xiphophorus Nezahualcoyotl '' i '' X. milleri '' imaju i drugi Y hromosom,  poznat  kao Y', koji  stvara XY' &quot;ženku&quot;  i YY' &quot;mužjaka&quot;.&lt;ref name=Schartl&gt;{{cite journal| author = Schartl, Manfred| title = A comparative view on sex determination in medaka| journal = Mechanisms of Development| volume = 121|issue=7–8| pages = 639–645| date = juli 2004| url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0925477304000371| access-date =6. 12. 2011| doi=10.1016/j.mod.2004.03.001| pmid = 15210173}}&lt;/ref&gt; Najmanje jedna [[monotremate|monotremata]],  ''[[kljunar|Platypus]]'', ispoljava model određivanjea datog  spola, koji  na neki način podsjeća na  ZW sistem spolnih  hromosoma ptica, a također mu nedostaje SRY gen, dok se neki [[glodar]]i, kao što je nekoliko ''[[Arvicolinae]]'' ([[voluharica|voluharice]] i [[leming|leminzi]]), također se izdvajaju neobičnim sistemoma određivanja spola. ''Platypus''  ima deset spolnih  kromosoma; mužjaci  XYXYXYXYXY, a  ženke imaju deset X kromosoma.  Iako ima  XY sistem, kljunar  nema homologije spolnih   hromosoma   sa [[euterije|euterijama]].&lt;ref name=Warren&gt;{{cite journal|title=Genome analysis of the platypus reveals unique signatures of evolution|journal=Nature|year=2008|pages=175–U1|volume=453|doi=10.1038/nature06936|issue=7192|pmid=18464734|pmc=2803040|last2=Hillier|first2=Ladeana W.|last3=Marshall Graves|first3=Jennifer A.|last4=Birney|first4=Ewan| last5=Ponting|first5=Chris P.|last6=Grützner|first6=Frank|last7=Belov|first7=Katherine|last8=Miller|first8=Webb|last9=Clarke|first9=Laura|last10=Chinwalla|first10=Asif T.|last11=Yang|first11=Shiaw-Pyng|last12=Heger|first12=Andreas|last13=Locke|first13=Devin P.|last14=Miethke|first14=Pat|last15=Waters|first15=Paul D.|last16=Veyrunes|first16=Frédéric|last17=Fulton|first17=Lucinda|last18=Fulton|first18=Bob|last19=Graves|first19=Tina|last20=Wallis|first20=John|last21=Puente|first21=Xose S.|last22=López-Otín|first22=Carlos|last23=Ordóñez|first23=Gonzalo R.|last24=Eichler|first24=Evan E.|last25=Chen|first25=Lin|last26=Cheng|first26=Ze|last27=Deakin|first27=Janine E.|last28=Alsop|first28=Amber|last29=Thompson|first29=Katherine|last30=Kirby|first30=Patrick|display-authors=8|last1 = Warren|first1 = W.C.|bibcode=2008Natur.453..175W}}&lt;/ref&gt; Umjesto toga, homologija  sa euterijskim spolnim hromosomima postoju na [[kljunar]]ovom  hromosomu  6, što znači da su  euterijski spolni heomosomi, u eri odvajanja monotremata  ([[torbari]] i euterijski [[sisar]]i) bili [[autosom]]i. Međutim, homologija  ptičjih  [[DMRT1]] gena  sa spolnim hromosomima  X3 i X5 kljunara, ukazuje  na to da je moguće  spolno određujući gen kljunara isti onaj koji je uključen u  određivanje  spola kod ptica. Postoji suglasnost da je za utvrđivanje tačnog  utvrđivanja spolnih gena, kod kljunara  mora obaviti više dodatnih istraživanja.&lt;ref name=Gruetzner&gt;{{cite journal|author=Gruetzner, F., T. Ashley, D. M. Rowell, and J. A. M. Graves.|title=Analysis of the platypus reveals unique signatures of evolution|journal=Chromosoma|year=2006|pages=75–88|volume=115|pmid=16344965|issue=2|doi=10.1007/s00412-005-0034-4}}&lt;/ref&gt;

=== Sistem XX/X0 ===
[[Datoteka:Critique of the Theory of Evolution Fig 060.jpg|thumb|300px|Ilustracija X0 sistema determinacije spola]]
U ovoj varijanti XY sistema,  ženke imaju dvije kopije spolnog hromosoma  (XX), a mužjaci samo jednu (X0).  Oznaka  ''0''  pokazuje nedostatak drugog spolnog [[hromosom]]a. [Općenito, u ovom modelu determinacije spola počiva na  iznosu  [[ekspresija gena|ekspresije gena]]  preko dva hromosoma. Ovaj sistem je uočen kod brojnih insekata, uključujući  [[skakavac|skakavce]] i [[cvrčak|cvrčke]]  reda ''[[Orthoptera]]'' (prevokrilci)  i [[žohar]]e (''[[Blattodea]]''). Malobrojnim sisarima također nedostaje [[hromosom Y|kromosom Y]]. Uključuje i amami bodljikavog pacova  ('' [[Tokudaia osimensis]] '') i tokunošima bodljikavo pacova  (''[[Tokudaia tokunoshimensis]]'') i ''Sorex araneus'', vrstu  [[goropadnica]]. Transkavkaski krtičasta voluharica (''[[Ellobius lutescens]] '') ima oblik određivanja spola  XO, u kojem  oba spola nemaju drugi spolni  hromosom.&lt;ref name=Chandra/&gt; Takav mehanizam determinacije spola još nije u potpunosti razjašnjen.&lt;ref name=Kuroiwa&gt;{{cite journal|author=Kuroiwa A, Handa S, Nishiyama C, Chiba E, Yamada F, Abe S, Matsuda Y|title= Additional copies of CBX2 in the genomes of males of mammals lacking SRY, the Amami spiny rat (''Tokudaia osimensis'') and the Tokunoshima spiny rat (''Tokudaia tokunoshimensis'')|journal=Chromosome Res|date=8. 6. 2011|pages=635–44|volume=19|issue= 5|pmid=21656076|doi=10.1007/s10577-011-9223-6|last2= Handa|last3= Nishiyama|last4= Chiba|last5= Yamada|last6= Abe|last7= Matsuda}}&lt;/ref&gt;
 
Kod [[Nematode|nematoda]], kao što je  ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]'', mužjak ima jean X hromosom  (X0), a  uparena konstitucija  XX daje  [[hermafrodit]]e. Njihov glavni spolni gen je XOL, koji kodira [[XOL-1 uključivanje N-terminalnog proteinskog domena|XOL-1]] i kontrolira ekspresiju gena TRA-2 i HER-1. Prvi smanjuje  aktivaciju gena muškosti, a drugi je povećava.&lt;ref name=Kuwabara&gt;{{cite journal|author=Patricia E. Kuwabara, Peter G. Okkema, Judith Kimble |title=tra-2 Encodes a Membrane Protein and May Mediate
Cell Communication in the Caenorhabditis elegans Sex
Determination Pathway|journal=Molecular Biology of the Cell|volume=3|issue=4|pages=461–73|date=april 1992|pmc=275596|pmid=1498366|doi=10.1091/mbc.3.4.461|last2=Okkema|last3=Kimble}}&lt;/ref&gt;

=== Sistem ZW ===
'''ZW sistem determinacije spola'''  je nađen kod [[ptica]], nekih [[gmizavci|gmizavaca]],  nekih  [[insekt|insekata]]  i drugih organizama.  Ovaj sistem određivanja spolnosti  je obrnut u odnosu na XY sistem: ženke imaju dvije različite vrste [[hromosom]]a (ZW), a mužjaci maju dva ista v (ZZ).  Za [[kokoš]]i je utvrđeno da spol zavisi od ekspresije  gena DMRT1.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Smith CA, Roeszler KN, Ohnesorg T |title=The avian Z-linked gene DMRT1 is required for male sex determination in the chicken|journal=Nature|volume=461|issue=7261|pages=267–71|date=septembar 2009|pmid=19710650|doi=10.1038/nature08298|url=http://www.nature.com/nature/journal/v461/n7261/full/nature08298.html|author2=and others|display-authors=1|bibcode=2009Natur.461..267S|last3=Ohnesorg|last4=Cummins|last5=Farlie|last6=Doran|last7=Sinclair}}&lt;/ref&gt; U ptica općenito, geni FET1 i ASW, kod ženki  se nalaze na W hromosomu, slično kao što  je Y hromosom sadrži SRY. Međutim, spol svih  vrsta ne  zavisi od W hromosoma. Naprimjer, postoje [[moljac|moljci]]  i [[leptir]]i koji imaju  ZW, ali  su kod nekih pronađene i  ženke sa ZO, kao i one sa ZZW. Isto tako, dok se kod [[sisar]]akih ženki  deaktivira jedan od dodatnih X hromosoma, čini se da u slučaju ''[[Lepidoptera]]'', mužjaci proizvode dvostruko veće količine  količine enzima u odnosu na normalne, zbog čega  imaju dva Z.  Korištenje ZW određivanja spola je raznoliko, pa se  još ne zna koliko je tačno utvrđen  sistem  determinacije  spola kod većine vrsta. Za [[svilena buba|svilenu bubu]]  ''Bombyx mori''  se smatra da ima jednostruki  ženski specifičn p[[iRNK]],  kao primarni determinator spola.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Kiuchi|first1=Takashi|last2=Koga|first2=Hikaru|last3=Kawamoto|first3=Munetaka|last4=Shoji|first4=Keisuke|last5=Sakai|first5=Hiroki|last6=Arai|first6=Yuji|last7=Ishihara|first7=Genki|last8=Kawaoka|first8=Shinpei|last9=Sugano|first9=Sumio|last10=Shimada|first10=Toru|last11=Suzuki|first11=Yutaka|last12=Suzuki|first12=Masataka|last13=Katsuma|first13=Susumu|title=A single female-specific piRNA is the primary determiner of sex in the silkworm|journal=Nature|date=14. 5. 2014|volume=509|pages=633–636|doi=10.1038/nature13315|url=http://www.nature.com/nature/journal/v509/n7502/abs/nature13315.html|issue=7502|bibcode=2014Natur.509..633K}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Stiglec&gt;{{cite journal |author=Stiglec R, Ezaz T, Graves JA |title=A new look at the evolution of avian sex chromosomes |journal=Cytogenet. Genome Res. |volume=117 |issue=1–4 |pages=103–9 |year=2007 |pmid=17675850 |doi=10.1159/000103170|last2=Ezaz |last3=Graves }}&lt;/ref&gt; The chicken's Z chromosome also seems to be related to the X chromosomes of the platypus.&lt;ref name=Grutzner&gt;{{cite journal | last=Grützner | first=F. | author2=Rens, W., Tsend-Ayush, E., El-Mogharbel, N., O'Brien, P. C. M., Jones, R. C., Ferguson-Smith, M. A. and Marshall, J. A. | year=2004 | title=In the platypus a meiotic chain of ten sex chromosomes shares genes with the bird Z and mammal X chromosomes | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-12-16_432_7019/page/912 | journal=[[Nature (journal)|Nature]] | volume=432 | pages=913–917 | doi=10.1038/nature03021 | pmid=15502814 | issue=7019| bibcode=2004Natur.432..913G | last3=Tsend-Ayush | first3=Enkhjargal | last4=El-Mogharbel | first4=Nisrine | last5=O'Brien | first5=Patricia C. M. | last6=Jones | first6=Russell C. | last7=Ferguson-Smith | first7=Malcolm A. | last8=Marshall Graves | first8=Jennifer A. }}&lt;/ref&gt; Kada  vrste sa ZW sistemom, kao što je  komodo zmaj, reproducira [[partenogeneza|partenogenezom]], obično nastaju samo mužjaci. To je zbog činjenice da je [[ploidija|haploidna]] jaja udvostručavaju broj hromosoma, što rezultira u ZZ ili WW  kombinacijama spolnih hromosoma. U ZZ  paru nastaju mužjaci, ali WW  par nije održiv (vijabilan)  i nije  uključen u ovaj  pojam.&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;{{cite news |publisher=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6196225.stm |title=Virgin births for giant lizards |access-date=13. 3. 2008 | date=20. 12. 2006}}&lt;/ref&gt;

===Sistem UV ===
Kod  nekih vrsta [[mahovina]] ([[Bryophyte]])  i nekih  [[alga|algi]],  razvojna faza  [[gametofit]]a u životnom ciklusu nije  dvospolna, nego se javljaju zasebne muške ili ženske jedinke, koje proizvode muške i ženske gamete.  Kada  se u životnom ciklusu [[mejoza]] javlja u generaciji [[sporofit]]a, spolni  hromosomi su  poznat kao U i V,  svrstani prema [[spora]]ma  koje nose: U hromosomi  određuju ženske gametofite,  a  V muške.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Bachtrog, D.; Kirkpatrick, M.; Mank, J.E.; McDaniel, S.F.; Pires, J.C.; Rice, W.; Valenzuela, N.|year=2011|title=Are all sex chromosomes created equal?|journal=Trends in genetics : TIG|volume=27|issue=9|pages=350–357|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952511000667|doi=10.1016/j.tig.2011.05.005}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Haplodiploid-sex-determination-system3.png|thumb|left|300px|Haplodiploidni spolni hromosomi]]

=== Genomska determinacija spola – Haplodiploidija===
Pojava [[Haplodiploidija|haplodiploidije]]  je nađena kod insekata iz [[red (biologija)|reda]] [[Hymenoptera]] (opnokrilci),  kao što su  [[mrav]]i i  [[pčele]].  Kod njih se neoplođena jaja razvijaju [[ploidija|haploidne]] jedinke,  koje su muškog spola.  [[ploidija|Diploidne]] individue su općenito ženke, ali mogu biti i sterilni mužjaci. Mužjaci ne mogu imati  Males cannot have somuško potomstvo ili očeve. Ako se pčelinja matica pari sa trutom, njene kćeri međusobno imaju  ¾  zajedničkih  gena, a ne ½ kao u XY i ZW sistemima. Smatra se da je ovo bilo značajno  za evoluciju  [[eusocialnost]]i, jer povećava značaj  srodničke selekcije, ali se  o tome još raspravlja.&lt;ref name=eowilson&gt;{{cite journal| author = Edward O. Wilson| title = Kin selection as the key to altruism: its rise and fall.| journal = Social Research| volume = 72| pages = 1–8| date = 12. 9. 2005| url = http://www.thefreelibrary.com/Kin+selection+as+the+key+to+altruism%3A+its+rise+and+fall.-a0132354420| format = PDF| access-date = 25. 3. 2011| archive-date = 23. 10. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20121023142608/http://www.thefreelibrary.com/Kin+selection+as+the+key+to+altruism:+its+rise+and+fall.-a0132354420| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Većina ženki reda  ''Hymenoptera'', u određivanju spola potomaka držeći primljenu  spermu u posebnim spremištima – [[spermateka]]ma i otpuštajući je ga u svoj jajovod ili ne. To im omogućuje da stvoriti više kategorije „radnika“, ovisno o stanju kolonije.&lt;ref name=Wilgenburg&gt;{{cite journal
 |author       = Ellen van Wilgenburg
 |title        = Single locus complementary sex determination in Hymenoptera: an &quot;unintelligent&quot; design?
 |journal      = Frontiers in Zoology
 |volume       = 3
 |issue        = 1
 |pages        = 1
 |date         = 5. 1. 2006
 |url          = http://www.frontiersinzoology.com/content/3/1/1
 |access-date  = 22. 11. 2011
 |doi          = 10.1186/1742-9994-3-1
 |last2        = Driessen
 |first2       = Gerard
 |last3        = Beukeboom
 |first3       = Leow
 |archive-date = 21. 8. 2012
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120821022412/http://www.frontiersinzoology.com/content/3/1/1/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;

==Negenetički sistemi determinacije spola==
[[Datoteka:Alligator.jpg|thumb|right|Kod aligatora se spol potomstva određuje temperaturom gnijezda.]]

===Temperaturno-ovisna determinacija  spola===
Postoje i mnogi drugi  sistemi determinacije spola [[organizam]]a. Kod nekih vrsta [[gmizavci|gmizavaca]], uključujući [[aligator]]e, neke [[kornjače]]  i [[Premosnici]], spol određuje temperaturi na kojoj s e jaje inkubira tokom temperaturno osjetljivog perioda. Nema primjera određivanje spola ovisno je o temperaturi (TSD) u ptica. Ranije je bio pretpostavljen za [[megapode]], ali  se pokazalo da  zapravo o temperaturi ovisi smrtnost embrija. Za neke vrste s TSD genom, determinacija  spola se postiže izlaganjem višim temperaturama, što  rezultira  potomstvom bude jednog  spola, a u hladnijem okruženju  nastaju jedinke drugog spola. Za ostale vrste sa TSD, to je izlaganje temperaturama na obje krajnosti rezultira potomcima  jednog spola, a izloženost umjerenim temperaturama  rezultira potomstvom suprotnog spola. Ovi sistemi i su poznati kao obrazac koji sam i Pattern II, respektivno. Specifične temperature potrebne za  nastajanje svakog spola  su poznati kao temperatura promocije ženskosti, odnosno  muškosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Göth|first=Ann|author2=Booth, David T.  |title=Temperature-dependent sex ratio in a bird|journal=Biology Letters|date=22. 3. 2005|volume=1|issue=1|pages=31–33|doi=10.1098/rsbl.2004.0247|pmc=1629050|pmid=17148121}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Maldonado&gt;{{cite journal|last=Maldonado|first=L. C. Torres|author2=A. Landa Piedra|author3=N. Moreno Mendoza|author4=A. Marmolejo Valencia|title=Expression proﬁles of Dax1, Dmrt1, and Sox9 during temperature sex determination in gonads of the sea turtle Lepidochelys olivacea|journal=General and Comparative Endocrinology|date=20. 8. 2002|volume=129|issue=1|pages=20–26|url=http://www.seaturtle.org/PDF/TorresMaldonado_2002_Ge.pdf|access-date=6. 12. 2011|pmid=12409092|doi=10.1016/s0016-6480(02)00511-7}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Kada temperatura tokom temperaturno osjetljivog perioda  bude oko pražne, [[omjer spolova]] varira između  dva spola.&lt;ref name=Bull&gt;{{cite journal|last=Bull|first=J. J.|title=Sex Determination in Reptiles|url=https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1980-03_55_1/page/3|journal=The Quarterly Review of Biology|date=mart 1980|volume=55|issue=1|pages=3–21|jstor=2826077|doi=10.1086/411613}}&lt;/ref&gt; Neki speecifični standardi počivaju na lučenju određenih [[enzim]]a. Ove, temperaturno ovisne vrste u determinaciji spola potomaka nemaju [[SRY gen]],  ali imaju druge spolne gene kao što su [[DAX1]], [[DMRT1]] i [[SOX9]] koji se ispoljavaju ili ne, ovisno otemperfaturi okoline.|&lt;ref name=Maldonado/&gt; Kod nekih vrsta,  kao što je [[nil]]ska  [[tilapija]], jedan [[Australija|australijski]] [[gušter]] i   ''[[Agamidae]]'' (australijski zmaj-gušteri, spol je inicijalno određen hromosomski, ali kasnije se to može promijeniti temperaturom inkubacije. Ta pojava je poznata kao  razvoj spolne determinacija egzaktnom temperaturom.&lt;ref name=Valenzuela&gt;{{cite journal|last=Valenzuela|first=Nicole|author2=Fredric J. Janzen|title=Nest-site philopatry and the evolution of temperature-dependent sex determination|journal=Evolutionary Ecology Research|year=2001|volume=3|pages=779–794|url=http://www.public.iastate.edu/~fjanzen/pdf/01EvolEcolRes.pdf|access-date=7. 12. 2011|archive-date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504051408/http://www.public.iastate.edu/~fjanzen/pdf/01EvolEcolRes.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Možese dogoditi da  razvoj  određenog spola  više odgovarao na određenim područjima na kojima determinacija spola  odgovara zahtjevima temperature. Naprimjer, toplije područje može biti pogodna za gniježđenje, tako da se proizvodnjom  više ženki povećava broj onih  koje se gnijezde iduće sezone.&lt;ref name=Valenzuela/&gt;

===Ostali sistemi  determinacije spola===
Iako je  determinacija  spola koja ovisi o temperaturi relativno česta, postoje i  mnogi drugi sistemi koi zavise od  okolnsoti. Neke vrste, kao što su neki [[puž]]evi, imaju mogućnost promjene spola: odrasli počinju kao  mužjaci,  a zatim postaju  ženke. Kod tropske ribe klovna, dominantna jedinka  u grupi postaje ženka,  dok su ostale mužjaci, a kod  plavoglavih  morskih [[grgeč]]a  (''[[Thalassoma bifasciatum]]'') je  obratno. U morskog crva (''[[Bonellia viridis]]''), [[larve]] postaju mužjaci, ako imaju  fizički kontakt sa [[ženka]]ma, a ženke ako su završili na golom morskom dnu. To je podstaknuto   [[bonelin]]ima – hemijskimm proizvodima  ženki. Neke vrste, međutim, nemaju sistem determinacije spola.  Hermafroditske vrste uključuju običnu  [[kišna glista|kišnu glistu]], određene  vrste [[puž (životinja)|puževa]] i drugih [[beskičmenjak]]a. Nekoliko vrsta [[riba]], [[gmizavci|gmizavaca]]  i insekata razmnožavaju se  [[partenogeneza|partenogenezom]] i svi su ženke. |Neki gmizavci, kao što su [[udav]] i [[komodo zmaj]] mogu se razmnožavati i [[spolno razmnožavanje|spolno]] i [[bespolno razmnožavanje|bespolno]], ovisno o tome da li je dostupnan mužjak, odnosno parenje.&lt;ref name=Watts&gt;{{cite journal|last=Watts|first=Phillip C.|author2=Kevin R. Buley, Stephanie Sanderson, Wayne Boardman, Claudio Ciofi &amp; Richard Gibson|title=Parthenogenesis in Komodo dragons|journal=Nature|date=21. 12. 2006|volume=444|issue=7122|pages=1021–1022|doi=10.1038/4441021a|pmid=17183308|bibcode=2006Natur.444.1021W|last3=Sanderson|first3=Stephanie|last4=Boardman|first4=Wayne|last5=Ciofi|first5=Claudio|last6=Gibson|first6=Richard}}&lt;/ref&gt;
;Ostali neobični sistemi:
* [[Mačorepa riba]];
* Vrste roda [[Chironomidae|Chironomus]];
*[[Kljunar]] ima 10  spolnih hromosoma, ali su izgubili spolno određujući gen SRY, pa je proces determinacije spola kod njega ostao nepoznat.
* [[Zebra riba]] ima mladalački  hermaphrodit]]izam,  ali je njegov okidač nepoznat.
* [[List (riba)|Ribe listovi]] ili tanjiraste ribe imaju W, X i Y hromosome. Kombinacije  WY, WX ili  XX imaju  ženke,  YY ili  XY mužjaci.

== Evolucija sistema determinacije spola==

===Porijeklo spolnih hromosoma===
[[Datoteka:A region in the pseudoautosomal region of the short arms of the X- and Y-chromosome.jpg|mini|500px|Krajevi  X i Y hromosoma su osjenčeni zeleno.&lt;br&gt;To je sve što je ostalo od originalnih  [[autosom]]a koji mogu i dalje stupati u međusobni  [[krosing-over]].]]
Prihvaćena hipoteza o  evoluciji  XY  i  ZW sistema deteminacije spola je da su se razvijali istovremeno,  u dvije različite grane.&lt;ref name=Namekawa&gt;{{cite journal|author=Namekawa, Satoshi|title=XY and ZW: Is Meiotic Sex Chromosome Inactivation the Rule in Evolution?|journal=PLoS Genetics|publisher=Public Library of Science|year=2009|pages=3|volume=5|doi=10.1371/journal.pgen.1000493|issue=5|last2=Lee|first2=Jeannie T.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vallender&quot;&gt;{{cite journal|author=Vallender, Eric|title=Multiple independent origins of sex chromosomes in amniotes
|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
|publisher=Proceedings of the National Academy of Sciences|date=28. 11. 2006|volume=103|doi=10.1073/pnas.0608879103|issue=5|pages=18031–2
|pmid=17116892|pmc=1838700|last2=Lahn
|first2=B. T.
|bibcode=2006PNAS..10318031V
}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoje i neki dokazi koji sugeriraju mogućnost tranzicije ZW i XY, kao kod ''[[Xiphophorus maculatus]]'', koji ima i  ZW i XY sistem u istoj populaciji, unatoč činjenici  da ZW i XY imaju različite genske lokacije.&lt;ref name=Graves&gt;{{cite journal|author=Graves, Jennifer|title=Human Y Chromosome, Sex Determination, and Spermatogenesis—A Feminist View|journal=Biology of Reproduction|date=1. 9. 2000|doi=10.1095/biolreprod63.3.667b|volume=63|issue=3|pages=667–676|pmid=10952906|doi_brokendate=2. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Ezaz&gt;{{cite journal|author=Ezaz, Tariq|title=Relationships between Vertebrate ZW and XY Sex Chromosome System|journal=Current Biology|volume=16|date=5. 9. 2006|doi=10.1016/j.cub.2006.08.021|issue=16|pages=R736|last2=Stiglec|first2=Rami|last3=Veyrunes|first3=Frederic|last4=Marshall Graves|first4=Jennifer A.}}&lt;/ref&gt; Recentni teorijski model  izcvire iz  obje mogućnosti  tranzicije između  XY/XX i ZZ/ZW sistema i  envanjskih faktora determinacije spola.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Quinn |first=A. E. |author2=Stephen D. Sarre |author3=Jennifer A. Marshall Graves |author4=Arthur Georges |title=Evolutionary transitions between mechanisms of sex determination in vertebrates |journal=Biology Letters |volume=7 |issue=3 |pages=443 |date=6. 1. 2011 |url=http://rsbl.royalsocietypublishing.org/content/early/2011/01/04/rsbl.2010.1126.full.pdf |doi=10.1098/rsbl.2010.1126 |pmid=21212104 |last5=Georges |first5=A. }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Moguće je da geni [[kljunar]]a  i njihove  kopije na svojim X hromosomima imaju  evolucijsku vezu između XY i ZW, jer oni imaju gen [[DMRT1]] koji je karakterističan za  ptice. Bez obzira na to, XY i ZW išli su sličnim putem. Svi spolni  hromosomi originalno potiču od  [[autosom]]a izvonih  amniota  kod kojih  temperatura određuje  spol potomstva. Nakon  odvajanja sisara, grana je dalje podijeljena  u  ogranke [[Lepidosauria]] i [[Archosauromorpha]]. Ove obje grupe  su razvile zasebne  ZW sisteme, što dokazuje postojanje različitih spolnih hromosomskih lokacija. U sisara, na jednom  od autosomnih  parova, sada Y, gen [[SOX3]]  mutirao je  u [[SRY]] gen, uzrokujući da taj hromosom određuje spol.&lt;ref name=&quot;Vallender&quot;/&gt;&lt;ref name=Graves2&gt;{{cite journal|author=Graves, Jennifer|title=Sex Chromosome Specialization and Degeneration in Mammals|url=https://archive.org/details/cell_2006-03-10_124_5/page/901|journal=Cell|date=10. 3. 2006|doi=10.1016/j.cell.2006.02.024|issue=5|volume=124|pages=901–914|pmid=16530039}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Easton&gt;{{cite press release|title =The evolution of the sex chromosomes: Step by step|publisher =University of Chicago Medical Center|date =28. 10. 1999|url =http://www.uchospitals.edu/news/1999/19991028-x-vs-y.html|access-date =23. 10. 2011|archive-date =4. 10. 2013|archive-url =https://web.archive.org/web/20131004220239/http://www.uchospitals.edu/news/1999/19991028-x-vs-y.html|url-status =dead}}&lt;/ref&gt; Nakon ove [[mutacije]],  hromosom koji SRY gen je pretrpio [[inverzija (genetika)|inverziju]] i više nije bio  kompletno homologan sa nekadašnjim parnjakom. Dijelovi  X  i  Y hromosoma  koji su još  uvijek međusobno homologni  poznati kao [[pseudoautosomni region]]i.&lt;ref name=Charlesworth&gt;{{cite journal|last=Charlesworth|first=Brian|title=The organization and evolution of the human Y chromosome|journal=Genome Biology|date=14. 8. 2003|volume=4|issue=9|pages=226|pmc=193647|pmid=12952526|doi=10.1186/gb-2003-4-9-226}}&lt;/ref&gt; Once it inverted, the Y chromosome  became unable to remedy deleterious mutations, and thus [[Y chromosome#Degeneration|degenerated]].&lt;ref name=Vallender/&gt; Postoji izvjesna zabrinutost da će se Y kromosomi i  dalje smanjivati i da mogu preatati  da funkcioniraju u narednih 10 miliona godina, ali drugi dokazi pokazuju  da je Y hromosom  strogo konzerviran nakon naglog početnog gubitka gena.&lt;ref name=Graves3&gt;{{cite journal|last=Graves|first=Jennifer|title=The degenerate Y chromosome – can conversion save it?|journal=Reproduction, Fertility, and Development|date=22. 7. 2004|volume=16|issue=5|pages=527–34|doi=10.1071/RD03096|url=http://www.publish.csiro.au/?paper=RD03096|pmid=15367368}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Page&gt;{{cite journal|author=Hughes JF, Skaletsky H, Page DC, &quot;&quot;|title=Strict evolutionary conservation followed rapid gene loss on human and rhesus Y chromosomes|journal=Nature|date=22. 2. 2012|volume=483|issue=7387|pages=82–86|doi=10.1038/nature10843|pmid=22367542|pmc=3292678|last2=Skaletsky|last3=Brown|last4=Pyntikova|last5=Graves|last6=Fulton|last7=Dugan|last8=Ding|last9=Buhay|last10=Kremitzki|last11=Wang|last12=Shen|last13=Holder|last14=Villasana|last15=Nazareth|last16=Cree|last17=Courtney|last18=Veizer|last19=Kotkiewicz|last20=Cho|last21=Koutseva|last22=Rozen|last23=Muzny|last24=Warren|last25=Gibbs|last26=Wilson|last27=Page|display-authors=1|bibcode=2012Natur.483...82H}}&lt;/ref&gt;

Postoje neke vrste, kao što su  [[medaka]] ribe,  kod kojih  su spolni hromosomi  evoluirali odvojeno; njihovi Y hromosomi nikada  nisu imali inverziju pa i dalje mogu rekombinirati gene sa  hromosomom X. Ove vrste su još uvijek u ranoj fazi evolucije,  s obzirom na sistem  njihovih spolnih hromosoma. Zato što Y nema  muško-specifične gene, mogu komunicirati sa X, XY i YY ženkama, što  eventualno može dati  XX mužjake.

===Filogenetika sistema determinacije kod kičmenjaka===
—o [[Vertebrata]]
   |--o [[Pisces]]                           XX/XY, XX/XY multipli, WZ/ZZ, WZ/ZZ multipli, TSD
   `--o  ''[[Tetrapoda]]''                                                                                
      |--o ''[[Amphibia]]''                        XX/XY, XX/XY multipli, WZ/ZZ, WZ/ZZ multiple
      `—o ''[[Amniota]]'' 
         |--o ''[[Sauropsida]]''
         |  |--o ''[[Diapsida]]''
         |  |  |--o ''[[Lepidosauria]]''
         |  |  |  |--o ''[[Tuatara]]''             TSD
         |  |  |  `--o ''[[Squamata]]''
         |  |  |     |--o [[Zmije|Serpentes]]          WZ/ZZ
         |  |  |     `—o Ostali [[gmizavci]]   XX/XY, XX/XY multipli, WZ/ZZ, WZ/ZZ multipli, TSD
         |  |  `--o ''[[Archosauria]]''
         |  |     |--o ''[[Crocodilia]]''          TSD
         |  |     `—o ''[[Aves]]''                WZ/ZZ, osim nekih  ''[[Megapodiidae]]'' TSD
         |  `--o ''[[Testudines]]''                XX/XY, XX/XY multipli, WZ/ZZ, WZ/ZZ multipli, TSD
         `—o [[Mammalia]]
            |--o [[Monotremata]]                 XX/XY multipli
            `--o ''[[Theria]]''
               |--o ''[[kenguri|Marsupialia]]''            XX/XY
               `—o ''[[Eutheria]]''               XX/XY
&lt;ref&gt;http://people.eku.edu/ritchisong/avianreproduction.html|éditeur=Department{{Mrtav link}} of Biological Sciences Eastern Kentucky University|auteur=Gary Ritchison|titre=Avian Reproduction: Anatomy &amp; the Bird Egg }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Spol]]
* [[Testis-determinirajući faktor]]
* [[Spolni organi]]
* [[Protandrija]]
*[[Sekundarne spolne oznake]]

==Reference==
{{Refspisak|3}}

==Dopunska literatura==
* {{Cite book |last1=Majerus |first1=M. E. N. |title=Sex wars: genes, bacteria, and biased sex ratios
|publisher=Princeton University Press |pages=250 |url=https://books.google.com/?id=vDHOYPQ2mmYC&amp;dq=zo,+zww,+zzww+lepidoptera |isbn=0-691-00981-3 |access-date=4. 11. 2011 |ref=harv|year=2003 }}
* Beukeboom, L. &amp; Perrin, N. (2014). ''[https://books.google.com/books?id=d4cLBAAAQBAJ&amp;hl=pt-BR&amp;source=gbs_navlinks_s The Evolution of Sex Determination]''. Oxford University Press.

==Vanjski linkovi==
*[http://www.oup.co.uk/companion/beukeboom Online resources].
{{commons|Sex chromosomes}}

{{Evolucijska biologija}}

{{DEFAULTSORT:Sex-Determination System}}
[[Kategorija:Sistemi determinacije spola]]
[[Kategorija:Epigenetika]]
[[Kategorija:Spol]]</text>
      <sha1>ahs42uh2ow5qh1nkf6ewmxhy7mkx0kk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Z1KA</title>
    <ns>2</ns>
    <id>426423</id>
    <revision>
      <id>3924138</id>
      <parentid>3837712</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:17:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1751" sha1="b836q9v8aellkalw0bdjc38rfa6g5f5" xml:space="preserve">{{Korisnik:Z1KA/Menu}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border: none; border-collapse: collapse; margin: auto&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;border: none;&quot; |O meni
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;border: none;&quot; |Statistika
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;border: none;&quot; |Projekti
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;border: none;&quot; |Babel
|-
!style=&quot;border: none;&quot; |
!style=&quot;border: none;&quot; |
!style=&quot;border: none;&quot; |
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik muškarac}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik registrovan|dan=13|mjes=09|god=2015}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2021}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2022}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Projekt Afrika}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;border: none;&quot; |{{#babel:bs|sh|en-4|de-1|tr-1}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik Wikipedia urednik}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2022}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2023}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Wiki voli ramazan|2025}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik BiH}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2023}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2024}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Okeanijski mjesec|2025}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik Zavidovići}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2024}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2025}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Mjesec Antarktika|2026}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik Bošnjak}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2025}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2026}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |
|}</text>
      <sha1>b836q9v8aellkalw0bdjc38rfa6g5f5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924139</id>
      <parentid>3924138</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1637" sha1="h8o6ngjowwnrvvudvtsna7x940b2no5" xml:space="preserve">{{Korisnik:Z1KA/Menu}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border: none; border-collapse: collapse; margin: auto&quot;
! style=&quot;border: none;&quot; |O meni
! style=&quot;border: none;&quot; |Statistika
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;border: none;&quot; |Projekti
! style=&quot;border: none;&quot; |Babel
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik muškarac}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik registrovan|dan=13|mjes=09|god=2015}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2021}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2022}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Projekt Afrika}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;border: none;&quot; |{{#babel:bs|sh|en-4|de-1|tr-1}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik Wikipedia urednik}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2022}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2023}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Wiki voli ramazan|2025}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik BiH}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2023}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2024}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Okeanijski mjesec|2025}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik Zavidovići}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2024}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Azijski mjesec|2025}}
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Mjesec Antarktika|2026}}
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |{{Korisnik Bošnjak}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2025}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |
|-
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |{{CEE Proljeće|2026}}
| style=&quot;border: none;&quot; |
| style=&quot;border: none;&quot; |
|}</text>
      <sha1>h8o6ngjowwnrvvudvtsna7x940b2no5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Id, ego i super-ego</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458948</id>
    <revision>
      <id>3924197</id>
      <parentid>3899732</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T03:47:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Freuds_structural_model_of_psyche.png|Freuds_structural_model_of_psyche.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 29 August 2026.</comment>
      <origin>3924197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41083" sha1="306e9fxxcqsnnf4y7saj8iuhr4ntpkr" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]]
'''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi.

Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.&lt;ref name=&quot;Bullock_Trombley_1999&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1920&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca.

Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt;

== Historija i prijevod termina ==

Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1974&quot;&gt;{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}&lt;/ref&gt; koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom.

Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).&lt;ref name=&quot;Groddeck_1928&quot;&gt;{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″.

Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.&lt;ref name=&quot;Symington_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Id ==

[[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.&lt;ref name=&quot;Martin_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Lapsley_Stey_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti.

Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt; Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

== Ego ==
[[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]]
Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,&lt;ref name=&quot;Freud_1930&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Noam_1984&quot;&gt;{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Snowden_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}&lt;/ref&gt;

Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu.

Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama.

Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.&lt;ref name=&quot;Myers_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}&lt;/ref&gt; Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane.

U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe.

== Super-ego ==

Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje.

{{Citat|Dječiji super-ego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na super-ego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;}}

Super-ego teži savršenstvu.&lt;ref name=&quot;Myers_2015&quot; /&gt; On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.&lt;ref name=&quot;Calian_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}&lt;/ref&gt;

Razvoj ega i super-ega povezan je s dva važna faktora: djetetovom bespomoćnošću i razrješenjem [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].&lt;ref name=&quot;Sedat_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Sedat |first=Jacques |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000seda |publisher=Other Press |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-59051-168-8}}&lt;/ref&gt; Kod dječaka se super-ego formira tokom razrješenja Edipovog kompleksa, kroz proces identifikacije s ocem. Do toga dolazi nakon odustajanja od majke kao objekta ljubavi, uslijed [[Strah od kastracije|straha od kastracije]]. Freud je smatrao da super-ego zadržava osobine očinske figure te da njegova snaga zavisi od intenziteta Edipovog kompleksa i načina na koji je on razriješen. U tom kontekstu navodi:

{{Citat|Super-ego zadržava karakter oca, a što je Edipov kompleks bio snažniji i što je brže podlegao potiskivanju (pod utjecajem autoriteta, religijskog odgoja, školovanja i čitanja), to će kasnije dominacija super-ega nad egom biti stroža – u obliku savjesti ili možda nesvjesnog osjećaja krivice.&lt;ref name=&quot;Freud_1927_1&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=The Ego and the Id |url=https://archive.org/details/freud-1927-id |translator=Riviere, Joan |publisher=The Hogarth Press &amp; The Institute of Psycho-Analysis |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

U djelu ''[[Ego i id]]'' Freud opisuje [[Ego-ideal|ego-ideal]] kao instancu koja se odlikuje strogošću i sklonošću nametanju zahtjeva pojedincu. Prema njegovom mišljenju, oblikovanje super-ega usko je povezano s načinom na koji dijete doživljava roditelje tokom ranog razvoja. Budući da dijete u najranijim godinama roditelje doživljava kao izuzetno moćne i autoritativne figure, upravo ta rana iskustva imaju presudan utjecaj na formiranje super-ega.

{{Citat|...ne treba zaboraviti ni to da dijete različito procjenjuje svoje roditelje u različitim razdobljima života. U vrijeme kada Edipov kompleks ustupa mjesto super-egu, roditelji su za dijete gotovo veličanstvene figure. Kasnije, međutim, gube veliki dio te idealizovane slike. Tada dolazi i do identifikacije s roditeljima kakvi se doživljavaju u tom kasnijem periodu, a te identifikacije redovno značajno doprinose oblikovanju karaktera. Međutim, one utječu samo na ego i više ne djeluju na super-ego, koji je već oblikovan najranijim roditeljskim slikama.
|''Nova uvodna predavanja iz psihoanalize''&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;}}

Kada dijete doživljava roditelja kao suparnika ili autoritativnu figuru, ono se suočava s osjećajem zabrane i obaveze koji Freud opisuje kao diktatorsko ″Moraš″. Taj osjećaj povezan je s roditeljskim [[imago]]m, odnosno unutrašnjom psihičkom predstavom roditelja.&lt;ref name=&quot;APA_Imago&quot;&gt;{{Cite web |url=https://dictionary.apa.org/imago |title=APA Dictionary of Psychology: Imago |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema psihoanalitičkoj teoriji, utjecaj roditeljskog imaga može se ispoljavati na različitim nivoima psihoseksualnog razvoja, uključujući autoerotsku, narcističku, analnu i falusnu fazu.&lt;ref name=&quot;Pederson_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Pederson |first=Trevor C. |date=2015 |title=The Economics of Libido: Psychic Bisexuality, the Superego, and the Centrality of the Oedipus Complex |url=https://books.google.ba/books/about/The_Economics_of_Libido.html?id=XRv3BgAAQBAJ |publisher=Karnac Books |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=9781781814376}}&lt;/ref&gt; Odnosi uspostavljeni u tim razvojnim fazama povezani su s formiranjem različitih obrazaca emocionalnih i agresivnih impulsa, koji imaju važnu ulogu u razvoju ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hommel_2019&quot;&gt;{{Cite journal |last=Hommel |first=Bernhard |date=2019-10-01 |title=Affect and control: A conceptual clarification |url=https://zenodo.org/record/3634804 |journal=International Journal of Psychophysiology |volume=144 |pages=1–6 |doi=10.1016/j.ijpsycho.2019.07.006 |hdl=1887/81987 |issn=0167-8760 |pmid=31362029 |s2cid=198998249 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Koncept Edipovog kompleksa, koji se prema Freudu internalizira u super-egu i koji je povezao s hipotetičkim ubistvom praoca darvinističke horde od strane njegovih sinova, bio je predmet kritika zbog navodnog [[Seksizam|seksizma]]. Freud je razvoj super-ega povezao sa [[Strah od kastracije|strahom od kastracije]] i identifikovanjem s ocem, smatrajući da se taj proces kod dječaka i djevojčica odvija različito zbog anatomskih razlika. Zbog toga je tvrdio da se super-ego kod žena ne razvija na isti način kao kod muškaraca te da je prosuđivanje kod žena češće pod utjecajem osjećaja privrženosti ili neprijateljstva nego straha od kastracije, koji je prema njegovoj teoriji imao ključnu ulogu u razvoju super-ega kod muškaraca.&lt;ref name=&quot;Freud_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth; New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovakva tumačenja kasnije su često kritikovana kao rodno pristrasna. Ipak, Freud je naknadno ublažio vlastito stajalište ističući da većina muškaraca također ne odgovara u potpunosti idealizovanom modelu muškosti. Smatrao je da svaka osoba, bez obzira na spol, u sebi objedinjuje i muške i ženske osobine, koje je opisivao kao općeljudske karakteristike.&lt;ref name=&quot;Freud_1977&quot; /&gt;

== Psihički aparat ==
Kako bi prevladao poteškoće u razumijevanju psihičkih procesa, Sigmund Freud razvio je koncept ″metapsihologije″, koji je [[Jacques Lacan]] opisao kao ''tehničku razradu'' modela psihe.&lt;ref name=&quot;Lacan_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1988 |title=The Seminar of Jacques Lacan: Book 1: Freud's Papers on Technique 1953-1954 |editor-last=Miller |editor-first=Jacques-Alain |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York / London |url=https://books.google.com.gi/books?id=jXw4AAAAIAAJ |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo John Forrester}}&lt;/ref&gt; U okviru tog pristupa Freud je psihički aparat prikazao kao sistem sastavljen od tri međusobno povezane instance: ida, ega i super-ega. Id je smatrao izvornom psihičkom strukturom iz koje se tokom razvoja diferenciraju ego i super-ego. Pokretačku snagu psihičkog života predstavlja [[libido]], energija nagona koju je Freud dovodio u vezu s Platonovim [[Eros]]om.&lt;ref name=&quot;Plato_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Plato |first= |date=2008 |title=The Symposium |editor-last1=Howatson |editor-first1=M. C. |editor-last2=Sheffield |editor-first2=Frisbee C. C. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-68298-5 |url=https://www.cambridge.org/9780521682985 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Prevela M. C. Howatson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1921&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1921 |title=Massenpsychologie und Ich-Analyse |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/massenpsycholog00freugoog |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Freud je smatrao da se psihički procesi mogu proučavati iz više perspektiva, uključujući topografski, dinamički i ekonomski aspekt. Vjerovao je da će takav metapsihološki okvir omogućiti usklađivanje [[Psihoanaliza|psihoanalize]] s [[Biologija|biologijom]] i [[Evolucija|evolucijskom]] teorijom te pružiti naučnu osnovu za razumijevanje [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihičkog razvoja. U tom kontekstu razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kroz oralnu, analnu i genitalnu fazu.&lt;ref name=&quot;Freud_1948&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1948 |title=Gesammelte Werke. Chronologisch geordnet. XIV. Band. Werke aus den Jahren 1925-1931 |publisher=Imago Publishing Co. |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1948-gw-14 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Važno mjesto u Freudovim kasnijim razmatranjima zauzima hipoteza o pračoporu, koju je izložio u djelu ''[[Totem i tabu]]''. Prema toj pretpostavci, najranije ljudske zajednice bile su organizovane oko dominantnog oca koji je imao monopol nad ženama. Nakon njegovog nasilnog uklanjanja, sinovi su uspostavili nova pravila zajedničkog života, uključujući zabranu [[incest]]a i različite moralne norme. Freud je smatrao da su iz takvih procesa postepeno nastali osnovni oblici društvene organizacije, moralnosti i religije. Ova hipoteza povezana je i s njegovim tumačenjem Edipovog kompleksa, porijekla totemizma te kasnijim razmatranjima kulture i civilizacije.&lt;ref name=&quot;Freud_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2004 |title=Totem and Taboo |publisher=Routledge (Taylor &amp; Francis e-Library) |location=London / New York |isbn=0-203-16470-9 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1913%5D%20Totem%20and%20Taboo%20%28James%20Strachey%20translation%2C%201950%29 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1930&quot; /&gt;

Međutim, Freud je pred kraj života naglašavao da su takve rekonstrukcije rane ljudske historije ostale hipotetičke. U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' ukazao je na nedostatak empirijskih saznanja o ponašanju primata i ranim oblicima ljudske društvene organizacije, zbog čega njegove pretpostavke o pračoporu nije bilo moguće neposredno potvrditi ili opovrgnuti.&lt;ref name=&quot;Freud_1939&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Der Mann Moses und die monotheistische Religion: Drei Abhandlungen |publisher=Verlag Allert de Lange |location=Amsterdam |url=https://archive.org/details/DerMannMosesUndDieMonotheistischeReligion_520 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Ipak, smatrao je da vrijednost jedne hipoteze ne zavisi isključivo od neposredne provjerljivosti, nego i od njene sposobnosti da poveže i objasni različite pojave u novim područjima istraživanja.&lt;ref name=&quot;Freud_1921&quot; /&gt;

== Strukturni model i neuropsihoanaliza ==
[[Datoteka:Neurology Freud's three Instances.png|mini|mini|desno|300px|Tri instance Freudovog strukturalnog modela, kombinovane s nalazima moderne [[Neurologija|neurologije]]]]
Freudova osnovna metapsihološka pretpostavka bila je da se psihički život, sa svojim potrebama, sviješću i pamćenjem, može posmatrati kao psihički aparat kojem se mogu pripisati ″prostorna rasprostranjenost i sastavljenost od više dijelova″, te čije je mjesto smješteno u [[mozak|mozgu]], odnosno [[Nervni sistem|nervnom sistemu]].&lt;ref name=&quot;Freud_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2010 |title=Abriss der Psychoanalyse |series=Reclams Universal-Bibliothek |publisher=Reclam |location=Stuttgart |isbn=978-3-15-018728-9 |url=https://archive.org/details/abrissderpsychoa0000freu_v8g2 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Razvoj savremenih neuroloških metoda omogućio je posmatranje bioelektrične aktivnosti [[neuron]]a u živom mozgu.&lt;ref name=&quot;Solms_Turnbull_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Solms |first1=Mark |last2=Turnbull |first2=Oliver H. |date=2011 |title=What Is Neuropsychoanalysis? |journal=Neuropsychoanalysis |volume=13 |issue=2 |pages=133–145 |doi=10.1080/15294145.2011.10773670 |url=https://www.academia.edu/51359194 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takva istraživanja doprinijela su boljem razumijevanju moždanih područja povezanih s osnovnim potrebama i nagonima, poput potrebe za hranom ili tjelesnim kontaktom, kao i regija odgovornih za složene procese svjesnog [[mišljenje|mišljenja]], koji se najčešće povezuju s funkcijama [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]]. Istovremeno, utvrđeno je da su pojedini dijelovi mozga specijalizovani za pohranjivanje i obradu pamćenja, što pojedini autori dovode u vezu s funkcijama koje je Freud pripisivao super-egu.

Za ovakvo shvatanje značajno je bilo Freudovo djelo ''Nacrt naučne psihologije'', napisano 1895. U njemu je iznio pretpostavku da se iskustva pohranjuju u neuronskoj mreži putem trajnih promjena nastalih nakon određenog događaja. Iako je Freud ubrzo napustio ovaj pokušaj povezivanja [[Psihologija|psihologije]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologije]], te rukopis nije objavio za života, on predstavlja jedan od prvih pokušaja objašnjenja psihičkih procesa na osnovu funkcionisanja nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;Freud_1895&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume III (1893-1899): Early Psycho-Analytic Publications |chapter=Project for a Scientific Psychology |editor-last=Strachey |editor-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |pages=347–445 |url=http://users.clas.ufl.edu/burt/freud%20fleiss%20letters/200711781-013.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Originalno napisano 1895. godine}}&lt;/ref&gt; Spoznaje o neuronskim procesima koji omogućavaju trajno pohranjivanje iskustava u mozgu pripadaju području [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Neuronauka|neuronauke]]. Takva istraživanja usmjerena su na objašnjavanje mehanizama nastanka i pohranjivanja tragova pamćenja, dok se psihoanaliza prvenstveno bavi pitanjem odnosa između svjesnih i nesvjesnih psihičkih procesa. Prema Freudu, svijest je neposredno dostupna iskustvu, ali se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima. Smatrao je da se o psihičkom životu sa sigurnošću mogu utvrditi dvije činjenice: postojanje mozga i nervnog sistema kao njegovog biološkog osnova te postojanje svjesnih iskustava. Između ta dva pola postoje brojne pojave koje se mogu lokalizovati i proučavati, ali samo njihovo neurološko smještanje ne pruža potpuno objašnjenje prirode svijesti.&lt;ref name=&quot;Freud_1948&quot; /&gt;

== Prednosti strukturnog modela ==

U svom ranijem, ″topografskom modelu″ psihe Freud je razlikovao tri psihička sistema: svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Svjesno obuhvata sadržaje koji su u određenom trenutku prisutni u svijesti, uključujući informacije koje dolaze iz vanjskog okruženja i unutrašnjih psihičkih procesa. [[Predsvjesno]] sadrži sadržaje koji trenutno nisu prisutni u svijesti, ali mogu postati svjesni bez većih poteškoća. Nesvjesno obuhvata ideje, želje i impulse koji su [[potiskivanje]]m učinjeni nedostupnim svijesti. Uvođenjem ″strukturnog modela″ Freud je nastojao prevazići ograničenja topografskog prikaza psihe. Smatrao je da pojam nesvjesnog ne treba koristiti samo za označavanje posebnog psihičkog područja, nego i za opisivanje procesa koji djeluju unutar različitih dijelova psihičkog aparata. Zbog toga je koncept nesvjesnog kao zasebnog sistema djelimično zamijenio pojmom ida, koji predstavlja izvor nagona i psihičke energije.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Za razliku od topografskog modela, koji psihu dijeli na svjesno, predsvjesno i nesvjesno, strukturni model razlikuje id, ego i super-ego. Ove instance ne odgovaraju direktno pojedinim nivoima svijesti, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Na taj način strukturni model presijeca raniju podjelu na ″svjesno″ i ″nesvjesno″ te omogućava složenije objašnjenje psihičkog funkcioniranja.

Freud je razvio strukturni model psihe jer je smatrao da omogućava precizniji i složeniji prikaz psihičkog funkcionisanja od ranijeg topografskog modela. Prema tom shvatanju, sadržaji ida su prvenstveno [[Nesvjesno|nesvjesni]], iako neki sadržaji mogu postati nesvjesni i naknadnim procesom [[Potiskivanje|potiskivanja]]. Nasuprot tome, sadržaji ega, poput [[mišljenje|mišljenja]] i [[Percepcija|percepcije]], kao i sadržaji super-ega, uključujući savjest, vrijednosti i sjećanja, mogu djelovati na svjesnom, predsvjesnom i nesvjesnom nivou. Freud je smatrao da novi model omogućava naučno osnovanije opisivanje strukture i funkcija psihičkog aparata, kako kod [[Mentalno zdravlje|psihički zdravih osoba]] tako i kod osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Zbog toga je strukturni model smatrao korisnim dijagnostičkim okvirom za razumijevanje različitih oblika [[Psihopatologija|psihopatologije]]. U tom kontekstu Freud je tvrdio da se pojedini psihički poremećaji mogu razumjeti kao posljedica sukoba između različitih psihičkih instanci. Tako [[transferne neuroze]] proizlaze iz sukoba između ega i ida, [[narcističke neuroze]] iz sukoba između ega i super-ega, dok [[Psihoza|psihoze]] nastaju kao posljedica sukoba između ega i vanjske stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Freud_1948&quot; /&gt;

Iako je uveo nove psihičke instance – id, ego i superego – Freud ih nije posmatrao kao potpuno odvojene od svojih ranijih koncepata. Naprotiv, one su bile usko povezane s prethodnim teorijskim formulacijama. Tako je id u velikoj mjeri odgovarao onome što je ranije nazivao sistemskim nesvjesnim, dok je super-ego predstavljao daljnji razvoj pojmova savjesti i idealnog ega.&lt;ref name=&quot;Richards_Metapsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Richards |first=Angela |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |chapter=Editor's Introduction |series=The Penguin Freud Library |volume=11 |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |contribution-url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud pritom nije odbacio ni svoju raniju podjelu psihe na svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Međutim, naglašavao je da se topografski i strukturni model ne podudaraju u potpunosti. Drugim riječima, tri nivoa svijesti ne odgovaraju direktno trima psihičkim instancama, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Zbog toga je Freud smatrao da odnos između nivoa svijesti i psihičkih instanci nije jednostavan niti strogo određen, nego predstavlja složenu mrežu međusobno povezanih funkcija i procesa.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Metafora ledenog brijega, koju je predložio [[G. Stanley Hall]], vizuelno prikazuje odnos između ida, ega i super-ega u Freudovom strukturnom modelu psihe te svjesnog i nesvjesnog u njegovom topografskom modelu. Prema toj metafori, cjelokupni id, kao i dijelovi ega i superega, nalaze se ispod površine vode i predstavljaju nesvjesni dio psihe. Iznad površine prikazani su samo oni dijelovi ega i superega koji pripadaju području svijesti.&lt;ref name=&quot;Martin_2010&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Cenzura (psihoanaliza)]]
* [[Smrt ega]]
* [[Platonova teorija duše]]
* [[Psihologija selfa]]
* [[Otpor (psihoanaliza)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Freud |first1=Sigmund |date=1910 |title=The Origin and Development of Psychoanalysis |jstor=1413001 |journal=American Journal of Psychology |volume=21 |issue=2 |pages=181–218 |doi=10.2307/1413001 |url=https://archive.org/details/americanjournalo21halluoft/page/181 |access-date=11. 6. 2026 |language= en}}
* {{cite book |last=Freud |first=Sigmund | date=1961 |title=Beyond the Pleasure Principle |translator=James Strachey |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=0-393-00769-3 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1920%5D%20Beyond%20The%20Pleasure%20Principle%20%28James%20Strachey%20Translation%201961%29.pdf |access-date = 11. 6. 2026 |language=en}}
* {{cite book |date=1989 |title=The Freud Reader |editor-last=Gay |editor-first=Peter |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=0-393-02686-8 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}
* {{cite journal | last = Eissler | first = Kurt R. | date = 1953 | title = The Effect of the Structure of the Ego on Psychoanalytic Technique | journal = The Psychoanalytic Quarterly | volume = 22 | issue = 1 | pages = 104–124 | url = https://www.psychomedia.it/pm/modther/probpsiter/eiss53-1.htm | access-date = 11. 6. 2026 | language = en | others = Ponovno objavljeno na portalu Psychomedia }}

== Vanjski linkovi ==
* [http://apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en)
* [http://education-portal.com/academy/lesson/id-ego-and-superego.html Video lekcija o idu, egu i superegu] (en)
* [https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html Informacije o Charcotu, Freudovom učitelju i mentoru] (en)
* [https://www.freudfile.org/childhood.html Osnovne informacije o Freudovom djetinjstvu i životu] (en)

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Id, Ego, And Super-Ego}}
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]
[[Kategorija:Koncepcije sebe]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]
[[Kategorija:Psihološki modeli]]</text>
      <sha1>306e9fxxcqsnnf4y7saj8iuhr4ntpkr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924198</id>
      <parentid>3924197</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T03:50:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Neurology_Freud's_three_Instances.png|Neurology_Freud's_three_Instances.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 29 August 2026.</comment>
      <origin>3924198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40906" sha1="93737723bmr7q9d1an6gdnok7goygcg" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]]
'''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi.

Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.&lt;ref name=&quot;Bullock_Trombley_1999&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1920&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca.

Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt;

== Historija i prijevod termina ==

Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1974&quot;&gt;{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}&lt;/ref&gt; koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom.

Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).&lt;ref name=&quot;Groddeck_1928&quot;&gt;{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″.

Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.&lt;ref name=&quot;Symington_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Id ==

[[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.&lt;ref name=&quot;Martin_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Lapsley_Stey_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti.

Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt; Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

== Ego ==
[[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]]
Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,&lt;ref name=&quot;Freud_1930&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Noam_1984&quot;&gt;{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Snowden_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}&lt;/ref&gt;

Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu.

Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama.

Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.&lt;ref name=&quot;Myers_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}&lt;/ref&gt; Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane.

U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe.

== Super-ego ==

Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje.

{{Citat|Dječiji super-ego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na super-ego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;}}

Super-ego teži savršenstvu.&lt;ref name=&quot;Myers_2015&quot; /&gt; On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.&lt;ref name=&quot;Calian_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}&lt;/ref&gt;

Razvoj ega i super-ega povezan je s dva važna faktora: djetetovom bespomoćnošću i razrješenjem [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].&lt;ref name=&quot;Sedat_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Sedat |first=Jacques |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000seda |publisher=Other Press |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-59051-168-8}}&lt;/ref&gt; Kod dječaka se super-ego formira tokom razrješenja Edipovog kompleksa, kroz proces identifikacije s ocem. Do toga dolazi nakon odustajanja od majke kao objekta ljubavi, uslijed [[Strah od kastracije|straha od kastracije]]. Freud je smatrao da super-ego zadržava osobine očinske figure te da njegova snaga zavisi od intenziteta Edipovog kompleksa i načina na koji je on razriješen. U tom kontekstu navodi:

{{Citat|Super-ego zadržava karakter oca, a što je Edipov kompleks bio snažniji i što je brže podlegao potiskivanju (pod utjecajem autoriteta, religijskog odgoja, školovanja i čitanja), to će kasnije dominacija super-ega nad egom biti stroža – u obliku savjesti ili možda nesvjesnog osjećaja krivice.&lt;ref name=&quot;Freud_1927_1&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=The Ego and the Id |url=https://archive.org/details/freud-1927-id |translator=Riviere, Joan |publisher=The Hogarth Press &amp; The Institute of Psycho-Analysis |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

U djelu ''[[Ego i id]]'' Freud opisuje [[Ego-ideal|ego-ideal]] kao instancu koja se odlikuje strogošću i sklonošću nametanju zahtjeva pojedincu. Prema njegovom mišljenju, oblikovanje super-ega usko je povezano s načinom na koji dijete doživljava roditelje tokom ranog razvoja. Budući da dijete u najranijim godinama roditelje doživljava kao izuzetno moćne i autoritativne figure, upravo ta rana iskustva imaju presudan utjecaj na formiranje super-ega.

{{Citat|...ne treba zaboraviti ni to da dijete različito procjenjuje svoje roditelje u različitim razdobljima života. U vrijeme kada Edipov kompleks ustupa mjesto super-egu, roditelji su za dijete gotovo veličanstvene figure. Kasnije, međutim, gube veliki dio te idealizovane slike. Tada dolazi i do identifikacije s roditeljima kakvi se doživljavaju u tom kasnijem periodu, a te identifikacije redovno značajno doprinose oblikovanju karaktera. Međutim, one utječu samo na ego i više ne djeluju na super-ego, koji je već oblikovan najranijim roditeljskim slikama.
|''Nova uvodna predavanja iz psihoanalize''&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;}}

Kada dijete doživljava roditelja kao suparnika ili autoritativnu figuru, ono se suočava s osjećajem zabrane i obaveze koji Freud opisuje kao diktatorsko ″Moraš″. Taj osjećaj povezan je s roditeljskim [[imago]]m, odnosno unutrašnjom psihičkom predstavom roditelja.&lt;ref name=&quot;APA_Imago&quot;&gt;{{Cite web |url=https://dictionary.apa.org/imago |title=APA Dictionary of Psychology: Imago |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema psihoanalitičkoj teoriji, utjecaj roditeljskog imaga može se ispoljavati na različitim nivoima psihoseksualnog razvoja, uključujući autoerotsku, narcističku, analnu i falusnu fazu.&lt;ref name=&quot;Pederson_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Pederson |first=Trevor C. |date=2015 |title=The Economics of Libido: Psychic Bisexuality, the Superego, and the Centrality of the Oedipus Complex |url=https://books.google.ba/books/about/The_Economics_of_Libido.html?id=XRv3BgAAQBAJ |publisher=Karnac Books |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=9781781814376}}&lt;/ref&gt; Odnosi uspostavljeni u tim razvojnim fazama povezani su s formiranjem različitih obrazaca emocionalnih i agresivnih impulsa, koji imaju važnu ulogu u razvoju ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hommel_2019&quot;&gt;{{Cite journal |last=Hommel |first=Bernhard |date=2019-10-01 |title=Affect and control: A conceptual clarification |url=https://zenodo.org/record/3634804 |journal=International Journal of Psychophysiology |volume=144 |pages=1–6 |doi=10.1016/j.ijpsycho.2019.07.006 |hdl=1887/81987 |issn=0167-8760 |pmid=31362029 |s2cid=198998249 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Koncept Edipovog kompleksa, koji se prema Freudu internalizira u super-egu i koji je povezao s hipotetičkim ubistvom praoca darvinističke horde od strane njegovih sinova, bio je predmet kritika zbog navodnog [[Seksizam|seksizma]]. Freud je razvoj super-ega povezao sa [[Strah od kastracije|strahom od kastracije]] i identifikovanjem s ocem, smatrajući da se taj proces kod dječaka i djevojčica odvija različito zbog anatomskih razlika. Zbog toga je tvrdio da se super-ego kod žena ne razvija na isti način kao kod muškaraca te da je prosuđivanje kod žena češće pod utjecajem osjećaja privrženosti ili neprijateljstva nego straha od kastracije, koji je prema njegovoj teoriji imao ključnu ulogu u razvoju super-ega kod muškaraca.&lt;ref name=&quot;Freud_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth; New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovakva tumačenja kasnije su često kritikovana kao rodno pristrasna. Ipak, Freud je naknadno ublažio vlastito stajalište ističući da većina muškaraca također ne odgovara u potpunosti idealizovanom modelu muškosti. Smatrao je da svaka osoba, bez obzira na spol, u sebi objedinjuje i muške i ženske osobine, koje je opisivao kao općeljudske karakteristike.&lt;ref name=&quot;Freud_1977&quot; /&gt;

== Psihički aparat ==
Kako bi prevladao poteškoće u razumijevanju psihičkih procesa, Sigmund Freud razvio je koncept ″metapsihologije″, koji je [[Jacques Lacan]] opisao kao ''tehničku razradu'' modela psihe.&lt;ref name=&quot;Lacan_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1988 |title=The Seminar of Jacques Lacan: Book 1: Freud's Papers on Technique 1953-1954 |editor-last=Miller |editor-first=Jacques-Alain |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York / London |url=https://books.google.com.gi/books?id=jXw4AAAAIAAJ |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo John Forrester}}&lt;/ref&gt; U okviru tog pristupa Freud je psihički aparat prikazao kao sistem sastavljen od tri međusobno povezane instance: ida, ega i super-ega. Id je smatrao izvornom psihičkom strukturom iz koje se tokom razvoja diferenciraju ego i super-ego. Pokretačku snagu psihičkog života predstavlja [[libido]], energija nagona koju je Freud dovodio u vezu s Platonovim [[Eros]]om.&lt;ref name=&quot;Plato_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Plato |first= |date=2008 |title=The Symposium |editor-last1=Howatson |editor-first1=M. C. |editor-last2=Sheffield |editor-first2=Frisbee C. C. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-68298-5 |url=https://www.cambridge.org/9780521682985 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Prevela M. C. Howatson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1921&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1921 |title=Massenpsychologie und Ich-Analyse |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/massenpsycholog00freugoog |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Freud je smatrao da se psihički procesi mogu proučavati iz više perspektiva, uključujući topografski, dinamički i ekonomski aspekt. Vjerovao je da će takav metapsihološki okvir omogućiti usklađivanje [[Psihoanaliza|psihoanalize]] s [[Biologija|biologijom]] i [[Evolucija|evolucijskom]] teorijom te pružiti naučnu osnovu za razumijevanje [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihičkog razvoja. U tom kontekstu razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kroz oralnu, analnu i genitalnu fazu.&lt;ref name=&quot;Freud_1948&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1948 |title=Gesammelte Werke. Chronologisch geordnet. XIV. Band. Werke aus den Jahren 1925-1931 |publisher=Imago Publishing Co. |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1948-gw-14 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Važno mjesto u Freudovim kasnijim razmatranjima zauzima hipoteza o pračoporu, koju je izložio u djelu ''[[Totem i tabu]]''. Prema toj pretpostavci, najranije ljudske zajednice bile su organizovane oko dominantnog oca koji je imao monopol nad ženama. Nakon njegovog nasilnog uklanjanja, sinovi su uspostavili nova pravila zajedničkog života, uključujući zabranu [[incest]]a i različite moralne norme. Freud je smatrao da su iz takvih procesa postepeno nastali osnovni oblici društvene organizacije, moralnosti i religije. Ova hipoteza povezana je i s njegovim tumačenjem Edipovog kompleksa, porijekla totemizma te kasnijim razmatranjima kulture i civilizacije.&lt;ref name=&quot;Freud_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2004 |title=Totem and Taboo |publisher=Routledge (Taylor &amp; Francis e-Library) |location=London / New York |isbn=0-203-16470-9 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1913%5D%20Totem%20and%20Taboo%20%28James%20Strachey%20translation%2C%201950%29 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1930&quot; /&gt;

Međutim, Freud je pred kraj života naglašavao da su takve rekonstrukcije rane ljudske historije ostale hipotetičke. U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' ukazao je na nedostatak empirijskih saznanja o ponašanju primata i ranim oblicima ljudske društvene organizacije, zbog čega njegove pretpostavke o pračoporu nije bilo moguće neposredno potvrditi ili opovrgnuti.&lt;ref name=&quot;Freud_1939&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Der Mann Moses und die monotheistische Religion: Drei Abhandlungen |publisher=Verlag Allert de Lange |location=Amsterdam |url=https://archive.org/details/DerMannMosesUndDieMonotheistischeReligion_520 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Ipak, smatrao je da vrijednost jedne hipoteze ne zavisi isključivo od neposredne provjerljivosti, nego i od njene sposobnosti da poveže i objasni različite pojave u novim područjima istraživanja.&lt;ref name=&quot;Freud_1921&quot; /&gt;

== Strukturni model i neuropsihoanaliza ==
Freudova osnovna metapsihološka pretpostavka bila je da se psihički život, sa svojim potrebama, sviješću i pamćenjem, može posmatrati kao psihički aparat kojem se mogu pripisati ″prostorna rasprostranjenost i sastavljenost od više dijelova″, te čije je mjesto smješteno u [[mozak|mozgu]], odnosno [[Nervni sistem|nervnom sistemu]].&lt;ref name=&quot;Freud_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2010 |title=Abriss der Psychoanalyse |series=Reclams Universal-Bibliothek |publisher=Reclam |location=Stuttgart |isbn=978-3-15-018728-9 |url=https://archive.org/details/abrissderpsychoa0000freu_v8g2 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Razvoj savremenih neuroloških metoda omogućio je posmatranje bioelektrične aktivnosti [[neuron]]a u živom mozgu.&lt;ref name=&quot;Solms_Turnbull_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Solms |first1=Mark |last2=Turnbull |first2=Oliver H. |date=2011 |title=What Is Neuropsychoanalysis? |journal=Neuropsychoanalysis |volume=13 |issue=2 |pages=133–145 |doi=10.1080/15294145.2011.10773670 |url=https://www.academia.edu/51359194 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takva istraživanja doprinijela su boljem razumijevanju moždanih područja povezanih s osnovnim potrebama i nagonima, poput potrebe za hranom ili tjelesnim kontaktom, kao i regija odgovornih za složene procese svjesnog [[mišljenje|mišljenja]], koji se najčešće povezuju s funkcijama [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]]. Istovremeno, utvrđeno je da su pojedini dijelovi mozga specijalizovani za pohranjivanje i obradu pamćenja, što pojedini autori dovode u vezu s funkcijama koje je Freud pripisivao super-egu.

Za ovakvo shvatanje značajno je bilo Freudovo djelo ''Nacrt naučne psihologije'', napisano 1895. U njemu je iznio pretpostavku da se iskustva pohranjuju u neuronskoj mreži putem trajnih promjena nastalih nakon određenog događaja. Iako je Freud ubrzo napustio ovaj pokušaj povezivanja [[Psihologija|psihologije]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologije]], te rukopis nije objavio za života, on predstavlja jedan od prvih pokušaja objašnjenja psihičkih procesa na osnovu funkcionisanja nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;Freud_1895&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume III (1893-1899): Early Psycho-Analytic Publications |chapter=Project for a Scientific Psychology |editor-last=Strachey |editor-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |pages=347–445 |url=http://users.clas.ufl.edu/burt/freud%20fleiss%20letters/200711781-013.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Originalno napisano 1895. godine}}&lt;/ref&gt; Spoznaje o neuronskim procesima koji omogućavaju trajno pohranjivanje iskustava u mozgu pripadaju području [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Neuronauka|neuronauke]]. Takva istraživanja usmjerena su na objašnjavanje mehanizama nastanka i pohranjivanja tragova pamćenja, dok se psihoanaliza prvenstveno bavi pitanjem odnosa između svjesnih i nesvjesnih psihičkih procesa. Prema Freudu, svijest je neposredno dostupna iskustvu, ali se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima. Smatrao je da se o psihičkom životu sa sigurnošću mogu utvrditi dvije činjenice: postojanje mozga i nervnog sistema kao njegovog biološkog osnova te postojanje svjesnih iskustava. Između ta dva pola postoje brojne pojave koje se mogu lokalizovati i proučavati, ali samo njihovo neurološko smještanje ne pruža potpuno objašnjenje prirode svijesti.&lt;ref name=&quot;Freud_1948&quot; /&gt;

== Prednosti strukturnog modela ==

U svom ranijem, ″topografskom modelu″ psihe Freud je razlikovao tri psihička sistema: svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Svjesno obuhvata sadržaje koji su u određenom trenutku prisutni u svijesti, uključujući informacije koje dolaze iz vanjskog okruženja i unutrašnjih psihičkih procesa. [[Predsvjesno]] sadrži sadržaje koji trenutno nisu prisutni u svijesti, ali mogu postati svjesni bez većih poteškoća. Nesvjesno obuhvata ideje, želje i impulse koji su [[potiskivanje]]m učinjeni nedostupnim svijesti. Uvođenjem ″strukturnog modela″ Freud je nastojao prevazići ograničenja topografskog prikaza psihe. Smatrao je da pojam nesvjesnog ne treba koristiti samo za označavanje posebnog psihičkog područja, nego i za opisivanje procesa koji djeluju unutar različitih dijelova psihičkog aparata. Zbog toga je koncept nesvjesnog kao zasebnog sistema djelimično zamijenio pojmom ida, koji predstavlja izvor nagona i psihičke energije.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Za razliku od topografskog modela, koji psihu dijeli na svjesno, predsvjesno i nesvjesno, strukturni model razlikuje id, ego i super-ego. Ove instance ne odgovaraju direktno pojedinim nivoima svijesti, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Na taj način strukturni model presijeca raniju podjelu na ″svjesno″ i ″nesvjesno″ te omogućava složenije objašnjenje psihičkog funkcioniranja.

Freud je razvio strukturni model psihe jer je smatrao da omogućava precizniji i složeniji prikaz psihičkog funkcionisanja od ranijeg topografskog modela. Prema tom shvatanju, sadržaji ida su prvenstveno [[Nesvjesno|nesvjesni]], iako neki sadržaji mogu postati nesvjesni i naknadnim procesom [[Potiskivanje|potiskivanja]]. Nasuprot tome, sadržaji ega, poput [[mišljenje|mišljenja]] i [[Percepcija|percepcije]], kao i sadržaji super-ega, uključujući savjest, vrijednosti i sjećanja, mogu djelovati na svjesnom, predsvjesnom i nesvjesnom nivou. Freud je smatrao da novi model omogućava naučno osnovanije opisivanje strukture i funkcija psihičkog aparata, kako kod [[Mentalno zdravlje|psihički zdravih osoba]] tako i kod osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Zbog toga je strukturni model smatrao korisnim dijagnostičkim okvirom za razumijevanje različitih oblika [[Psihopatologija|psihopatologije]]. U tom kontekstu Freud je tvrdio da se pojedini psihički poremećaji mogu razumjeti kao posljedica sukoba između različitih psihičkih instanci. Tako [[transferne neuroze]] proizlaze iz sukoba između ega i ida, [[narcističke neuroze]] iz sukoba između ega i super-ega, dok [[Psihoza|psihoze]] nastaju kao posljedica sukoba između ega i vanjske stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Freud_1948&quot; /&gt;

Iako je uveo nove psihičke instance – id, ego i superego – Freud ih nije posmatrao kao potpuno odvojene od svojih ranijih koncepata. Naprotiv, one su bile usko povezane s prethodnim teorijskim formulacijama. Tako je id u velikoj mjeri odgovarao onome što je ranije nazivao sistemskim nesvjesnim, dok je super-ego predstavljao daljnji razvoj pojmova savjesti i idealnog ega.&lt;ref name=&quot;Richards_Metapsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Richards |first=Angela |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |chapter=Editor's Introduction |series=The Penguin Freud Library |volume=11 |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |contribution-url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud pritom nije odbacio ni svoju raniju podjelu psihe na svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Međutim, naglašavao je da se topografski i strukturni model ne podudaraju u potpunosti. Drugim riječima, tri nivoa svijesti ne odgovaraju direktno trima psihičkim instancama, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Zbog toga je Freud smatrao da odnos između nivoa svijesti i psihičkih instanci nije jednostavan niti strogo određen, nego predstavlja složenu mrežu međusobno povezanih funkcija i procesa.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Metafora ledenog brijega, koju je predložio [[G. Stanley Hall]], vizuelno prikazuje odnos između ida, ega i super-ega u Freudovom strukturnom modelu psihe te svjesnog i nesvjesnog u njegovom topografskom modelu. Prema toj metafori, cjelokupni id, kao i dijelovi ega i superega, nalaze se ispod površine vode i predstavljaju nesvjesni dio psihe. Iznad površine prikazani su samo oni dijelovi ega i superega koji pripadaju području svijesti.&lt;ref name=&quot;Martin_2010&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Cenzura (psihoanaliza)]]
* [[Smrt ega]]
* [[Platonova teorija duše]]
* [[Psihologija selfa]]
* [[Otpor (psihoanaliza)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Freud |first1=Sigmund |date=1910 |title=The Origin and Development of Psychoanalysis |jstor=1413001 |journal=American Journal of Psychology |volume=21 |issue=2 |pages=181–218 |doi=10.2307/1413001 |url=https://archive.org/details/americanjournalo21halluoft/page/181 |access-date=11. 6. 2026 |language= en}}
* {{cite book |last=Freud |first=Sigmund | date=1961 |title=Beyond the Pleasure Principle |translator=James Strachey |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=0-393-00769-3 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1920%5D%20Beyond%20The%20Pleasure%20Principle%20%28James%20Strachey%20Translation%201961%29.pdf |access-date = 11. 6. 2026 |language=en}}
* {{cite book |date=1989 |title=The Freud Reader |editor-last=Gay |editor-first=Peter |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=0-393-02686-8 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}
* {{cite journal | last = Eissler | first = Kurt R. | date = 1953 | title = The Effect of the Structure of the Ego on Psychoanalytic Technique | journal = The Psychoanalytic Quarterly | volume = 22 | issue = 1 | pages = 104–124 | url = https://www.psychomedia.it/pm/modther/probpsiter/eiss53-1.htm | access-date = 11. 6. 2026 | language = en | others = Ponovno objavljeno na portalu Psychomedia }}

== Vanjski linkovi ==
* [http://apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en)
* [http://education-portal.com/academy/lesson/id-ego-and-superego.html Video lekcija o idu, egu i superegu] (en)
* [https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html Informacije o Charcotu, Freudovom učitelju i mentoru] (en)
* [https://www.freudfile.org/childhood.html Osnovne informacije o Freudovom djetinjstvu i životu] (en)

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Id, Ego, And Super-Ego}}
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]
[[Kategorija:Koncepcije sebe]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]
[[Kategorija:Psihološki modeli]]</text>
      <sha1>93737723bmr7q9d1an6gdnok7goygcg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462051</id>
    <redirect title="Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924176</id>
      <parentid>3168466</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T23:35:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</comment>
      <origin>3924176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476062</id>
    <revision>
      <id>3924113</id>
      <parentid>3715851</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:14:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine]] na [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3715851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5315" sha1="rtkhewmbp7otgr5d4pl6sq6ogj8maom" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime      = 
| logo             = HSSBiH Logo.png
| predsjednik      = [[Mario Karamatić]]
| sekretar         = 
| godina osnivanja = '''Prvobitno:''' 18. april 1993.&lt;br&gt;'''Ponovno:''' 13. septembar 2010.
| broj članova     = 
| sjedište         = [[Sarajevo]] &lt;small&gt;(do 2010.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(od 2010.)&lt;/small&gt;
| ideologija       = [[Agrarizam]]&lt;br&gt;[[Hrvatski nacionalizam]]
| boje             = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} {{colorbox|blue}} {{colorbox|green}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.hss-bih.ba}}
}}'''Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine''' ('''HSS BiH''') jest [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka]] [[politička stranka]] prvobitno osnovana 18. aprila 1993. Poziva se na tradiciju [[Stjepan Radić|Radićeve]] [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] osnovane 1904.

Stranka je osnovana 1993. u [[Sarajevo|Sarajevu]] na inicijativu [[Ivo Komšić|Ive Komšića]] i [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|&quot;Napretka&quot;]] s namjerom da bude protuteža [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-u BiH]]. Predsjednik joj je bio [[Marko Tadić]]. Kao alternativa HDZ-u, stranka je bila dio [[Hrvatska koalicija za promjene|Hrvatske koalicije za promjene]] i [[Hrvatsko zajedništvo|Hrvatskog zajedništva]] za izbore 2006.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] HSS BiH je u koaliciji Hrvatsko zajedništvo uspio dobiti zastupničko mjesto u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] i dva izaslanička mjesta u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]].

== Historija ==
{{Glavni|Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine}}

=== HSS-NHI (2007-2010) ===
HSS je s [[Nova hrvatska inicijativa|Novom hrvatskom inicijativom]] (NHI) započeo pregovore oko ujedinjenja, što se dogodilo na ujedinjujućem Saboru u Sarajevu 1. oktobra 2007. godine. Nova stranka nazvana je Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa (HSS-NHI), a za predsjednika ujedinjene stranke izabran je dotadašnji predsjednik HSS-a BiH Marko Tadić.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.idpi.ba/slicnosti-i-razlike-politickih-ujedinjavanja-nhi-iz-2010-i-2014-godine/|title=Sličnosti i razlike političkih ujedinjavanja NHI iz 2010. i 2014. godine – IDPI|language=hr|access-date=27. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Nakon ujedinjenja ipak nije došlo do ideološkog približavanja dviju stranaka. NHI je uglavnom činila liberalna ljevica, a HSS BiH centraši pučke orijentacije. Zbog spajanja ovih dviju stranaka različitih ideologija, stranke su napustili brojni članovi, od pojedinaca do cijelih ogranaka. Koalicija je naročito naštetila HSS-u BiH u [[Posavina|Posavini]] gdje je HSS BiH bio znatno jači od NHI-a. Zbog ujedinjenja morali su se prihvatiti i brojni članovi koje je izbacio HSS BiH. Na idućim [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] u Posavini je HSS-NHI zabilježio osipanje, pad, a potom i utrnuće. Lokalni izbori 2008. pokazali su da neprincipijelno ujedinjenje nije prepoznato među biračkim tijelom kao pozitivno. Predsjednik stranke Tadić napustio je aktivnu politiku i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ponovno osnivanje ===
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općih izbora 2010.]] odvajaju se pod vodstvom [[Ljiljane Lovrić]] od NHI-ja i ponovo djeluju kao samostalna stranka, otada pod nazivom Hrvatska seljačka stranka. Stranka je ponovo registrovana 13. septembra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pogled.ba/politika/hss-istupio-iz-koalicije-s-nhi-em-i-obnovio-rad-samostalne-stranke/2629|title=HSS istupio iz koalicije s NHI-em i obnovio rad samostalne stranke|last=pogledba|website=pogled.ba|access-date=27. 4. 2021|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501071452/https://pogled.ba/politika/hss-istupio-iz-koalicije-s-nhi-em-i-obnovio-rad-samostalne-stranke/2629|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na Općinskom sudu u [[Mostar]]u. U [[Brčko Distrikt]]u 2. septembra 2012. održan je prvi Izborni sabor HSS-a. Izabran je novi predsjednik [[Mario Karamatić]] iz [[Posušje|Posušja]], a dotadašnja predsjednica Lovrić izabrana je za predsjednicu Središnjeg odbora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ljubuski.net/8532-za-predsjednika-hss-bih-izabran-mario-karamatic-iz-posusja|title=Za predsjednika HSS BiH izabran Mario Karamatić iz Posušja|last=info|date=|website=ljubuski.info|language=hr|access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Nova hrvatska inicijativa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1993.]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2010.]]
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Združena lista]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>rtkhewmbp7otgr5d4pl6sq6ogj8maom</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924115</id>
      <parentid>3924113</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:15:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5310" sha1="rghms0wxp8fcopd9wka3axlq6amr7um" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska seljačka stranka
| izvorno_ime      = 
| logo             = HSSBiH Logo.png
| predsjednik      = [[Mario Karamatić]]
| sekretar         = 
| godina osnivanja = '''Prvobitno:''' 18. april 1993.&lt;br&gt;'''Ponovno:''' 13. septembar 2010.
| broj članova     = 
| sjedište         = [[Sarajevo]] &lt;small&gt;(do 2010.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(od 2010.)&lt;/small&gt;
| ideologija       = [[Agrarizam]]&lt;br&gt;[[Hrvatski nacionalizam]]
| boje             = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} {{colorbox|blue}} {{colorbox|green}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.hss-bih.ba}}
}}'''Hrvatska seljačka stranka''' ('''HSS'''; '''HSS BiH''') jest [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka]] [[politička stranka]] prvobitno osnovana 18. aprila 1993. Poziva se na tradiciju [[Stjepan Radić|Radićeve]] [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] osnovane 1904.

Stranka je osnovana 1993. u [[Sarajevo|Sarajevu]] na inicijativu [[Ivo Komšić|Ive Komšića]] i [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|&quot;Napretka&quot;]] s namjerom da bude protuteža [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-u BiH]]. Predsjednik joj je bio [[Marko Tadić]]. Kao alternativa HDZ-u, stranka je bila dio [[Hrvatska koalicija za promjene|Hrvatske koalicije za promjene]] i [[Hrvatsko zajedništvo|Hrvatskog zajedništva]] za izbore 2006.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] HSS BiH je u koaliciji Hrvatsko zajedništvo uspio dobiti zastupničko mjesto u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] i dva izaslanička mjesta u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]].

== Historija ==
{{Glavni|Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine}}

=== HSS-NHI (2007-2010) ===
HSS je s [[Nova hrvatska inicijativa|Novom hrvatskom inicijativom]] (NHI) započeo pregovore oko ujedinjenja, što se dogodilo na ujedinjujućem Saboru u Sarajevu 1. oktobra 2007. godine. Nova stranka nazvana je Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa (HSS-NHI), a za predsjednika ujedinjene stranke izabran je dotadašnji predsjednik HSS-a BiH Marko Tadić.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.idpi.ba/slicnosti-i-razlike-politickih-ujedinjavanja-nhi-iz-2010-i-2014-godine/|title=Sličnosti i razlike političkih ujedinjavanja NHI iz 2010. i 2014. godine – IDPI|language=hr|access-date=27. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Nakon ujedinjenja ipak nije došlo do ideološkog približavanja dviju stranaka. NHI je uglavnom činila liberalna ljevica, a HSS BiH centraši pučke orijentacije. Zbog spajanja ovih dviju stranaka različitih ideologija, stranke su napustili brojni članovi, od pojedinaca do cijelih ogranaka. Koalicija je naročito naštetila HSS-u BiH u [[Posavina|Posavini]] gdje je HSS BiH bio znatno jači od NHI-a. Zbog ujedinjenja morali su se prihvatiti i brojni članovi koje je izbacio HSS BiH. Na idućim [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] u Posavini je HSS-NHI zabilježio osipanje, pad, a potom i utrnuće. Lokalni izbori 2008. pokazali su da neprincipijelno ujedinjenje nije prepoznato među biračkim tijelom kao pozitivno. Predsjednik stranke Tadić napustio je aktivnu politiku i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ponovno osnivanje ===
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općih izbora 2010.]] odvajaju se pod vodstvom [[Ljiljane Lovrić]] od NHI-ja i ponovo djeluju kao samostalna stranka, od tada pod nazivom '''Hrvatska seljačka stranka'''. Stranka je ponovo registrovana 13. septembra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pogled.ba/politika/hss-istupio-iz-koalicije-s-nhi-em-i-obnovio-rad-samostalne-stranke/2629|title=HSS istupio iz koalicije s NHI-em i obnovio rad samostalne stranke|last=pogledba|website=pogled.ba|access-date=27. 4. 2021|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501071452/https://pogled.ba/politika/hss-istupio-iz-koalicije-s-nhi-em-i-obnovio-rad-samostalne-stranke/2629|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na Općinskom sudu u [[Mostar]]u. U [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]] 2. septembra 2012. održan je prvi Izborni sabor HSS-a. Izabran je novi predsjednik [[Mario Karamatić]] iz [[Posušje|Posušja]], a dotadašnja predsjednica Lovrić izabrana je za predsjednicu Središnjeg odbora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ljubuski.net/8532-za-predsjednika-hss-bih-izabran-mario-karamatic-iz-posusja|title=Za predsjednika HSS BiH izabran Mario Karamatić iz Posušja|last=info|date=|website=ljubuski.info|language=hr|access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Nova hrvatska inicijativa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1993.]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2010.]]
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Združena lista]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>rghms0wxp8fcopd9wka3axlq6amr7um</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak potpredsjednika Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477199</id>
    <revision>
      <id>3924119</id>
      <parentid>3841808</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:23:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16124" sha1="91xd3qi6occr9ub6cdvmkj228xfsq5f" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Republike Srpske
| nativni_naziv              = {{Malo|Потпредсједник Републике Српске}}
| oznaka                     = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                = [[Amblem Republike Srpske]].
| zastava                    = Flag of the President of Republika Srpska.svg
| zastavavel                 = 150px
| zastavatekst               = Zastava [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]].
| slika                      = [[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|100px]] [[Datoteka:No_image.png|100px]]
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ćamil Duraković]] {{Bezpodebljanja|([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])}}&lt;br&gt; [[Davor Pranjić]] {{Bezpodebljanja|([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])}}
| trenutnood                 = 15. novembra 2022.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa entiteta]]
| status                     = 
| skraćenica                 = Potpredsjednik RS
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Palata Republike]]
| sjedište                   = Bana Milosavljevića 4, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = decembar 1992.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Biljana Plavšić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])&lt;br&gt; [[Nikola Koljević]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://www.predsjednikrs.rs/rs/251347-potpredsjednici-rs/ predsjednikrs.rs]
| fusnote                    = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
[[Republika Srpska]] ima dva potpredsjednika koja se [[Direktni izbori|direktno]] biraju od strane birača na izborima sa liste kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]]. Predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika moraju po zakonu biti pripadnici tri različita [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U periodu od osnivanja fukncije 1992. do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] birao se samo jedan potpredsjednik, dok od 2002. biraju se dva potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda u odnosu na predsjednika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last1=House|first1=Freedom|url=https://books.google.com/books?id=AsJlnVU4ipoC|title=Nations in Transit 2004: Democratization in East Central Europe and Eurasia|date=13. 9. 2004|isbn=978-1-4617-3141-2}}&lt;/ref&gt;

== Mandat ==
U slučaju da Predsjednik Republike Srpske ne može obavljati svoje dužnosti, on određuje koji će ga od dva potpredsjednika zamjenjivati. Mandat potpredsjednika traje četiri godine. Potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnom skupštinom Republike Srpske]].

== Izbor ==
Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najviše dva puta uzastopno.

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! rowspan=&quot;2&quot; |Ref.
|-
!Od
!Do
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|bez okvira|104x104px|bez_okvira]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1930)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Decembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
|&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Cigar|first1=Norman L.|url=https://archive.org/details/isbn_9780814716267|title=Indictment at the Hague: The Milosevic Regime and Crimes of the Balkan Wars|last2=Williams|first2=Paul|date=juni 2002|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-1626-7|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;who is who2&quot;&gt;International Who Is Who 2004&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1936–1997)}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-nikola-koljevic-1276825.html|title=Obituary: Nikola Koljevic – People, news – The Independent}}&lt;/ref&gt;
|-
|14. septembar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{Cite book|last1=Banks|first1=Arthur S.|url=https://books.google.com/books?id=D6mFCwAAQBAJ|title=Political Handbook of the World 1998|last2=Day|first2=Alan J.|last3=Muller|first3=Thomas C.|author4=0|date=februar 2016|isbn=978-1-349-14951-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Mirjanić|[[Dragoljub Mirjanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1954)}}
|14. septembar 1996.
|4. novembar 1998.
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.co/19960/07/04/world/karadzic-says-wont-run.html Karadzic Says He Won't Run – New York Times]{{dead link|date=decembar 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Mirko Šarović 2012.jpg|bez okvira|99x99px|bez_okvira]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|4. novembar 1998.
|26. januar 2000.
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}
|&lt;ref name=&quot;who is who2&quot; /&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|bez okvira|107x107px|bez_okvira]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|26. januar 2000.
|28. novembar 2002.
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|
|-
! colspan=&quot;8&quot; |Od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] biraju se 2 potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda od predsjednika
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |28. novembar 2002.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Tomljenović|[[Ivan Tomljenović]]}}
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(5.)
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;europeanforum.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|title=Final results of BiH 1 October elections announced|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723121132/http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|archive-date=23. 7. 2011|url-status=dead|access-date=14. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Čordaš|[[Davor Čordaš]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Enes Suljakovic.jpg|bez okvira|80x80px|bez_okvira]]
|{{Sort|Suljkanović|[[Enes Suljkanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=_5dOmj7KxrkC|title=Background Notes: Central Europe, February, 2011|isbn=978-1-59243-124-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Vlajki|[[Emil Vlajki]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|[[Narodna demokratska stranka|NDS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|title=Potpredsjednici &amp;#124; Предсједник Републике Српске &amp;#124; Željka Cvijanović|website=www.predsjednikrs.net|access-date=7. 5. 2021|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507162137/http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/ramiz-salkic/|title=Ramiz Salkić|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jerković|[[Josip Jerković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/josip-jerkovic/|title=Josip Jerković|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|bez okvira|136x136px|bez_okvira]]
|{{Sort|Duraković|[[Ćamil Duraković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1979)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |''Trenutno''
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/arnautovic-za-n1-novi-potpredsjednici-rs-su-durakovic-i-pranjic/|title=Arnautović za N1: Novi potpredsjednici RS su Duraković i Pranjić|date=27. 10. 2022|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4372|title=Utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/5/0/0|title=Opći izbori 2022. - Utvrđeni rezultati|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pranjić|[[Davor Pranjić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1994)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds   value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sda   value:rgb(0.000,0.600,0.200)  legend:SDA
  id:sdp   value:rgb(0.999,0.000,0.000)  legend:SDP
  id:hdz   value:rgb(0.000,0.392,0.667)  legend:HDZ
  id:nds   value:rgb(0.700,0.000,0.000)  legend:NDS
  id:nezav value:rgb(0.824,0.824,0.824)  legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Plavšić
  bar:Koljević
  bar:Mirjanić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Osmanović
  bar:Tomljenović
  bar:Čordaš
  bar:Suljkanović
  bar:Vlajki
  bar:Salkić
  bar:Jerković
  bar:Duraković
  bar:Pranjić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Plavšić
  from: 01/12/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Koljević
  from: 01/12/1992 till: 14/09/1996 color:sds  text:&quot;[[Nikola Koljević|Koljević]]&quot; fontsize:10
 bar:Mirjanić
  from: 14/09/1996 till: 04/11/1998 color:sds  text:&quot;[[Dragoljub Mirjanić|Mirjanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 04/11/1998 till: 26/01/2000 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Osmanović
  from: 28/11/2002 till: 15/11/2010 color:sda  text:&quot;[[Adil Osmanović|Osmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Tomljenović
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sdp  text:&quot;[[Ivan Tomljenović|Tomljenović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čordaš
  from: 09/11/2006 till: 15/11/2010 color:hdz  text:&quot;[[Davor Čordaš|Čordaš]]&quot; fontsize:10
 bar:Suljkanović
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:sdp  text:&quot;[[Enes Suljkanović|Suljkanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Vlajki
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:nds  text:&quot;[[Emil Vlajki|Vlajki]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:sda  text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jerković
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:hdz  text:&quot;[[Josip Jerković|Jerković]]&quot; fontsize:10
 bar:Duraković
  from: 15/11/2022 till: end color:nezav       text:&quot;[[Ćamil Duraković|Duraković]]&quot; fontsize:10
 bar:Pranjić
  from: 15/11/2022 till: end color:hdz         text:&quot;[[Davor Pranjić|Pranjić]]&quot; fontsize:10}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska_(1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>91xd3qi6occr9ub6cdvmkj228xfsq5f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924120</id>
      <parentid>3924119</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:23:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3924119|3924119]] korisnika [[Special:Contributions/Z1KA|Z1KA]] ([[User talk:Z1KA|razgovor]])</comment>
      <origin>3924120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16124" sha1="45crvmknjutpuzj3slqv8rh89u3umq2" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Republike Srpske
| nativni_naziv              = {{Malo|Потпредсједник Републике Српске}}
| oznaka                     = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                = [[Amblem Republike Srpske]].
| zastava                    = Flag of the President of Republika Srpska.svg
| zastavavel                 = 150px
| zastavatekst               = Zastava [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]].
| slika                      = [[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|100px]] [[Datoteka:No_image.png|100px]]
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ćamil Duraković]] {{Bezpodebljanja|([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])}}&lt;br&gt; [[Davor Pranjić]] {{Bezpodebljanja|([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])}}
| trenutnood                 = 15. novembra 2022.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa entiteta]]
| status                     = 
| skraćenica                 = Potpredsjednik RS
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Palata Republike]]
| sjedište                   = Bana Milosavljevića 4, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = decembar 1992.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Biljana Plavšić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])&lt;br&gt; [[Nikola Koljević]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://www.predsjednikrs.rs/rs/251347-potpredsjednici-rs/ predsjednikrs.rs]
| fusnote                    = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
[[Republika Srpska]] ima dva potpredsjednika koja se [[Direktni izbori|direktno]] biraju od strane birača na izborima sa liste kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]]. Predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika moraju po zakonu biti pripadnici tri različita [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U periodu od osnivanja fukncije 1992. do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] birao se samo jedan potpredsjednik, dok od 2002. biraju se dva potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda u odnosu na predsjednika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last1=House|first1=Freedom|url=https://books.google.com/books?id=AsJlnVU4ipoC|title=Nations in Transit 2004: Democratization in East Central Europe and Eurasia|date=13. 9. 2004|isbn=978-1-4617-3141-2}}&lt;/ref&gt;

== Mandat ==
U slučaju da Predsjednik Republike Srpske ne može obavljati svoje dužnosti, on određuje koji će ga od dva potpredsjednika zamjenjivati. Mandat potpredsjednika traje četiri godine. Potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnom skupštinom Republike Srpske]].

== Izbor ==
Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najviše dva puta uzastopno.

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! rowspan=&quot;2&quot; |Ref.
|-
!Od
!Do
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|bez okvira|104x104px|bez_okvira]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1930)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Decembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
|&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Cigar|first1=Norman L.|url=https://archive.org/details/isbn_9780814716267|title=Indictment at the Hague: The Milosevic Regime and Crimes of the Balkan Wars|last2=Williams|first2=Paul|date=juni 2002|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-1626-7|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;who is who2&quot;&gt;International Who Is Who 2004&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1936–1997)}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-nikola-koljevic-1276825.html|title=Obituary: Nikola Koljevic – People, news – The Independent}}&lt;/ref&gt;
|-
|14. septembar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{Cite book|last1=Banks|first1=Arthur S.|url=https://books.google.com/books?id=D6mFCwAAQBAJ|title=Political Handbook of the World 1998|last2=Day|first2=Alan J.|last3=Muller|first3=Thomas C.|author4=0|date=februar 2016|isbn=978-1-349-14951-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Mirjanić|[[Dragoljub Mirjanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1954)}}
|14. septembar 1996.
|4. novembar 1998.
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.co/19960/07/04/world/karadzic-says-wont-run.html Karadzic Says He Won't Run – New York Times]{{dead link|date=decembar 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Mirko Šarović 2012.jpg|bez okvira|99x99px|bez_okvira]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|4. novembar 1998.
|26. januar 2000.
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}
|&lt;ref name=&quot;who is who2&quot; /&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|bez okvira|107x107px|bez_okvira]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|26. januar 2000.
|28. novembar 2002.
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|
|-
! colspan=&quot;8&quot; |Od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] biraju se 2 potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda od predsjednika
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |28. novembar 2002.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Tomljenović|[[Ivan Tomljenović]]}}
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(5.)
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;europeanforum.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|title=Final results of BiH 1 October elections announced|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723121132/http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|archive-date=23. 7. 2011|url-status=dead|access-date=14. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Čordaš|[[Davor Čordaš]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Enes Suljakovic.jpg|bez okvira|80x80px|bez_okvira]]
|{{Sort|Suljkanović|[[Enes Suljkanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=_5dOmj7KxrkC|title=Background Notes: Central Europe, February, 2011|isbn=978-1-59243-124-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Vlajki|[[Emil Vlajki]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|[[Narodna demokratska stranka|NDS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|title=Potpredsjednici &amp;#124; Предсједник Републике Српске &amp;#124; Željka Cvijanović|website=www.predsjednikrs.net|access-date=7. 5. 2021|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507162137/http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/ramiz-salkic/|title=Ramiz Salkić|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jerković|[[Josip Jerković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/josip-jerkovic/|title=Josip Jerković|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|bez okvira|109x109px|bez_okvira]]
|{{Sort|Duraković|[[Ćamil Duraković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1979)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |''Trenutno''
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/arnautovic-za-n1-novi-potpredsjednici-rs-su-durakovic-i-pranjic/|title=Arnautović za N1: Novi potpredsjednici RS su Duraković i Pranjić|date=27. 10. 2022|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4372|title=Utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/5/0/0|title=Opći izbori 2022. - Utvrđeni rezultati|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pranjić|[[Davor Pranjić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1994)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds   value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sda   value:rgb(0.000,0.600,0.200)  legend:SDA
  id:sdp   value:rgb(0.999,0.000,0.000)  legend:SDP
  id:hdz   value:rgb(0.000,0.392,0.667)  legend:HDZ
  id:nds   value:rgb(0.700,0.000,0.000)  legend:NDS
  id:nezav value:rgb(0.824,0.824,0.824)  legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Plavšić
  bar:Koljević
  bar:Mirjanić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Osmanović
  bar:Tomljenović
  bar:Čordaš
  bar:Suljkanović
  bar:Vlajki
  bar:Salkić
  bar:Jerković
  bar:Duraković
  bar:Pranjić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Plavšić
  from: 01/12/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Koljević
  from: 01/12/1992 till: 14/09/1996 color:sds  text:&quot;[[Nikola Koljević|Koljević]]&quot; fontsize:10
 bar:Mirjanić
  from: 14/09/1996 till: 04/11/1998 color:sds  text:&quot;[[Dragoljub Mirjanić|Mirjanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 04/11/1998 till: 26/01/2000 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Osmanović
  from: 28/11/2002 till: 15/11/2010 color:sda  text:&quot;[[Adil Osmanović|Osmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Tomljenović
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sdp  text:&quot;[[Ivan Tomljenović|Tomljenović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čordaš
  from: 09/11/2006 till: 15/11/2010 color:hdz  text:&quot;[[Davor Čordaš|Čordaš]]&quot; fontsize:10
 bar:Suljkanović
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:sdp  text:&quot;[[Enes Suljkanović|Suljkanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Vlajki
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:nds  text:&quot;[[Emil Vlajki|Vlajki]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:sda  text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jerković
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:hdz  text:&quot;[[Josip Jerković|Jerković]]&quot; fontsize:10
 bar:Duraković
  from: 15/11/2022 till: end color:nezav       text:&quot;[[Ćamil Duraković|Duraković]]&quot; fontsize:10
 bar:Pranjić
  from: 15/11/2022 till: end color:hdz         text:&quot;[[Davor Pranjić|Pranjić]]&quot; fontsize:10}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska_(1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>45crvmknjutpuzj3slqv8rh89u3umq2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HSS BiH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481022</id>
    <redirect title="Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924178</id>
      <parentid>3340997</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T23:35:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]</comment>
      <origin>3924178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="prka246aumsgspf183xu4ppu32huqey" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>prka246aumsgspf183xu4ppu32huqey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zbirka filmova/negativa Ćirila Ćire Raiča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481928</id>
    <revision>
      <id>3924199</id>
      <parentid>3835106</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T04:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5639" sha1="779o7b4k2pqsa3w5hgm5bw2uxnvrt76" xml:space="preserve">'''Zbirka filmova/negativa Ćirila Ćire Raiča ''' se sastoji od snimaka raznovrsnih kulturno-historijskih dobara i prirodnih znamenitosti. Snimci su detaljno prikupljeni, obrađeni i razvrstani prema općinama, naseljima, lokalitetima i objektima s prostora Hercegovine i dijela Bosne. Na ovaj način stvorena je kvalitetna zbirka foto dokumenata koja predstavlja najvrijedniju zbirku te vrste u cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Zbirka ima izrazitu dokumentarnu i historijsku vrijednost jer su mnogi objekti, spomenici, spomeničke i urbanističke cjeline te mnoge prirodne rijetkosti i zanimljivosti, izgubile izvornost ili su oštećene i uništene.

Zbirka se nalazi u prostorijama udruženja &quot;Ćiril Ćiro Raič&quot; u ulici Kralja Zvonimira 24A u [[Mostar]]u. U njoj se nalazi:
* 200 000 crno-bijelih dijapozitiv negativa formata 6 x 6&amp;nbsp;cm i 6 x 7&amp;nbsp;cm.  
* 100 000 crno-bijelih negativa color i dijapozitiv negativa formata 2,4 x 3,6&amp;nbsp;cm /film 35&amp;nbsp;mm/. 
Negativi su u papirnim vrećicama tako da svaki negativ ima svoj broj, radnu kopiju negativa koja je zalijepljena na karton. Kartoni su razvrstani prema općinama, mjestima, temama. Upisani su u fotoregistar s podacima o nazivu, mjestu, naselju, vremenu snimanja, kao i s kratkim opisom onoga što je snimljeno na negativu.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenik Bosne i Hercegovine donijela je 29. avgusta 2019. godine odluku da se zbirka proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://sluzbenilist.ba/page/akt/tFb7fp9DYHk=|title= Zbirka filmova/negativa Ćirila Ćire Raiča |work= Službeni glasnik BiH, broj 69/19 |access-date= 13. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući)i Radoje Vidović. Nacionalni spomenik čini zbirka: film 120 C/B 137261 snimak, N/C 440 snimaka, slajd 4100 snimak, film 24x36 C/B 298 komada, N/C 2682 komada i slajd 1900 snimaka.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=452&amp;Itemid=9 |title=Zbirka fotografija Ćirila-Ćire Raiča - Grad Mostar: Agencija Stari Grad |access-date=12. 9. 2021 |archive-date=10. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210910210221/http://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=452&amp;Itemid=9 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ćirilov posao nastavili su njegovi sinovi. I danas idu na teren, u manjem obimu, a koriste očevu tehnologiju izrade fotografija sa filmom.
== Ćiril Ćiro Raič ==
[[Ćiril Ćiro Raič]] rođen je 3. septembra 1936. godine u selu Strgonice, općina [[Konjic]]. Osnovnu školu završio je u [[Ostrožac|Ostrošcu]]. U Mostar dolazi 1952. gdje je završio fotografski zanat 1955. godine. Zaposlio se u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, u kojem je proveo cjelokupnu aktivnu karijeru. 
 
Zvanje majstora umjetničke fotografije stekao je 1975. godine. Tada je primljen u članstvo Udruženja primijenjenih umjetnika Bosne i Hercegovine i bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. U svojoj karijeri fotografa-umjetnika izlagao je na 67 samostalnih izložbi te na brojnim skupnim i tematskim izložbama u zemlji i inostranstvu.&lt;ref&gt;[https://dpumh.wordpress.com/2016/05/04/u-sjecanju-na-cirila-ciru-raica/ U sjećanju na Ćirila Ćiru Raiča - Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine]&lt;/ref&gt;

Tokom svoga rada Raič je sarađivao mnogo i često s brojnim naučno-istraživačkim institucija, kao što su: [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], Republički zavod za zaštitu spomenika Bosne i Hercegovine,  [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], Institut Arhitektonsko-urbanističkog fakulteta u Sarajevu, Umjetnička galerija Mostar i dr. Bio je bliski saradnik većeg broja poznatih naučnika: [[Alojz Benac]], [[Đuro Basler]], [[Šefik Bešlagić]], [[Marian Wenzel]]. U njihovim radovima preovladuju Raičeve fotografije. Njegovi turistički motivi s temom spomenika kulture i prirode, kao i razglednice, bili su vrlo zapaženi na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Zahvaljujući svom talentu, radu i predanosti, Ćiro je svoj zanat fotografa pretvorio u umjetnost. Bilježeći stanje kulturno historijske baštine na terenu, dokumentirao je i odnos prema našoj ostavštini za budućnost, a svoje fotografije pretvorio u vremeplov.

Za postignute rezultate u svojoj djelatnosti dobio je: Plaketu grada Mostara (1984.), Jubilarnu diplomu sa plaketom konzervatora Jugoslavije (1975.), Pohvalu grada Livna (1985.), Orden rada sa srebrenim vijencem (1986.), te niz drugih pohvala i priznanja. Preminuo je 2011. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://likestory.info/index.php/2021/03/20/covjek-koji-je-fotografijama-ispricao-bezbroj-prica/ |title=Čovjek koji je fotografijama ispričao bezbroj priča - likestory.info |access-date=12. 9. 2021 |archive-date=10. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210910210837/https://likestory.info/index.php/2021/03/20/covjek-koji-je-fotografijama-ispricao-bezbroj-prica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1998. godine Raič je realizovao fotomonografiju ''Ćiril Ćiro Raič i Hercegovina: 45 godina fotografije'' u kojoj je objavio fotografije nastale tokom čitavog njegova djelovanja. U 800 crno-bijelih i kolor fotografija prikazani su spomenici iz vrlo velikoga vremenskoga raspona, od prahistorije do našeg doba.&lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/kultura/flash/ciro-raic-fotografije/338573 Čovjek koji je Hercegovini ostavio predivan pogled u prošlost - bljesak.info]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]]</text>
      <sha1>779o7b4k2pqsa3w5hgm5bw2uxnvrt76</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oksidativni stres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488350</id>
    <revision>
      <id>3924092</id>
      <parentid>3906063</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T14:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48446-32</username>
        <id>185444</id>
      </contributor>
      <comment>add reference</comment>
      <origin>3924092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21382" sha1="qccas3ot2jr3jl8xrfkbdxcgg1vk6w6" xml:space="preserve">[[slika:Free Radical Toxicity.svg|thumb|upright=1.8|right| Mehanizmi oksidativnog stresa kod ozljeda tkiva. Toksičnost [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] izazvana [[ksenobiotici]]ma i naknadna detoksikacija ćelijskim [[enzim]]ima (terminacija).]]

'''Oksidativni stres''' odražava neravnotežu između sistemske manifestacije [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS) i sposobnosti biološkog sistema da lahko [[Detoksikacija|detoksificira]] reaktivne intermedijere ili da popravi nastalu štetu &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gavanji|first=Shahin|last2=Zaki|first2=Hazem|last3=Panjwani|first3=Priyadarshini|last4=Othman|first4=Eman M.|date=2026-04-28|title=Linking Experimental Models to Pathophysiology: Oxidative Stress and DNA Damage in Cardiovascular Diseases|url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13163459/|journal=International Journal of Molecular Sciences|volume=27|issue=9|pages=3931|doi=10.3390/ijms27093931|issn=1422-0067|pmc=13163459|pmid=42123513}}&lt;/ref&gt;. Poremećaji u normalnom [[redoks]] stanju ćelija mogu izazvati toksične efekte, proizvodnjom [[peroksid]]a i [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] koji oštećuju sve komponente ćelije, uključujući [[protein]]e, [[lipid]]e i [[DNK]]. Oksidativni stres  [[Ćelijsko disanje|oksidativnog metabolizma]] uzrokuje oštećenje baze, kao i [[oštećenje DNK|prekidanje lanaca u DNK]]. Oštećenje baze je uglavnom indirektno i uzrokovano je generiranim ROS, npr. [[kisik|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;]] ([[superoksid]]ni radikal), OH ([[hidroksil]] radikal) i [[vodik-peroksid|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] ([[vodik-peroksid]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Birnboin, H. C.|title= DNA strand breaks in human leukocytes induced by super-oxide anion, hydrogen peroxide and tumor promoters are repaired slowly compared to breaks induced by ionizing radiation|journal= Carcinogenesis |volume=7|pages= 1511–1517|date= 1986 |issue= 9|pmid=3017600 |doi= 10.1093/carcin/7.9.1511}}&lt;/ref&gt; Nadalje, neke reaktivne oksidativne vrste djeluju kao ćelijski glasnici u redoks signalizaciji. Dakle, oksidativni stres može uzrokovati poremećaje u normalnim mehanizmima [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].

Smatra da je kod ljudi se oksidativni stres uključen u razvoj [[ADHD]],&lt;ref name=&quot;pmid24232168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Joseph N, Zhang-James Y, Perl A, Faraone SV | title = Oxidative Stress and ADHD: A Meta-Analysis | journal = J Atten Disord | volume = 19 | issue = 11 | pages = 915–24 | date = novembar 2015 | pmid = 24232168 | pmc = 5293138 | doi = 10.1177/1087054713510354  }}&lt;/ref&gt; [[kancer]]a,&lt;ref name=&quot;cancer&quot; /&gt; [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove]],&lt;ref name=&quot;pmid23585717&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hwang O | title = Role of oxidative stress in Parkinson's disease | journal = Exp Neurobiol | volume = 22 | issue = 1 | pages = 11–7 | date = mart 2013 | pmid = 23585717 | pmc = 3620453 | doi = 10.5607/en.2013.22.1.11 }}&lt;/ref&gt; [[Lafora bolest|Lafora]],&lt;ref name=&quot;pmid24838580&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Romá-Mateo C, Aguado C, García-Giménez JL, Ibáñez-Cabellos JS, Seco-Cervera M, Pallardó FV, Knecht E, Sanz P | title = Increased oxidative stress and impaired antioxidant response in Lafora disease | journal = Mol. Neurobiol. | volume = 51 | issue = 3 | pages = 932–46 | date = 2015 | pmid = 24838580 | doi = 10.1007/s12035-014-8747-0 | hdl = 10261/123869 | s2cid = 13096853 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; i  [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]],&lt;ref name=&quot;pmid16978905&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Valko M, Leibfritz D, Moncol J, Cronin MT, Mazur M, Telser J | title = Free radicals and antioxidants in normal physiological functions and human disease | journal = Int. J. Biochem. Cell Biol. | volume = 39 | issue = 1 | pages = 44–84 | date = 2007 | pmid = 16978905 | doi = 10.1016/j.biocel.2006.07.001  }}&lt;/ref&gt; te  [[ateroskleroza|ateroskleroze]],&lt;ref name=&quot;pmid18072094&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bonomini F, Tengattini S, Fabiano A, Bianchi R, Rezzani R | title = Atherosclerosis and oxidative stress | journal = Histol. Histopathol. | volume = 23 | issue = 3 | pages = 381–90 | date = mart 2008 | pmid = 18072094 | doi = 10.14670/HH-23.381 }}&lt;/ref&gt; [[srčana insuficijencija|srčane insuficijencije]],&lt;ref name=&quot;pmid7494558&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Singh N, Dhalla AK, Seneviratne C, Singal PK | title = Oxidative stress and heart failure | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biochemistry_june-7-21-1995_147_1-2/page/77 | journal = Mol. Cell. Biochem. | volume = 147 | issue = 1–2 | pages = 77–81 | date = 1995 | pmid = 7494558 | doi = 10.1007/BF00944786| s2cid = 21662824 }}&lt;/ref&gt; [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]],&lt;ref name=&quot;pmid22145601&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ramond A, Godin-Ribuot D, Ribuot C, Totoson P, Koritchneva I, Cachot S, Levy P, Joyeux-Faure M | title = Oxidative stress mediates cardiac infarction aggravation induced by intermittent hypoxia | journal = Fundam Clin Pharmacol | volume = 27 | issue = 3 | pages = 252–61 | date = juni 2013 | pmid = 22145601 | doi = 10.1111/j.1472-8206.2011.01015.x | s2cid = 40420948 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bipolar&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Dean OM, van den Buuse M, Berk M, Copolov DL, Mavros C, Bush AI | title = N-acetyl cysteine restores brain glutathione loss in combined 2-cyclohexene-1-one and D-amphetamine-treated rats: relevance to schizophrenia and bipolar disorder | journal = Neurosci. Lett.  | volume = 499 | issue = 3 | pages = 149–53 |date=juli 2011 | pmid = 21621586 | doi=10.1016/j.neulet.2011.05.027| s2cid = 32986064 }}&lt;/ref&gt; [[sindrom fragilnog X|sindroma fragilnog X]],&lt;ref name=&quot;pmid18843266&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Diego-Otero Y, Romero-Zerbo Y, el Bekay R, Decara J, Sanchez L, Rodriguez-de Fonseca F, del Arco-Herrera I | title = Alpha-tocopherol protects against oxidative stress in the fragile X knockout mouse: an experimental therapeutic approach for the Fmr1 deficiency | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 1011–26 | date = mart 2009 | pmid = 18843266 | doi = 10.1038/npp.2008.152 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[anemija srpastih eritrocita|anemije srpastih ćelija]],&lt;ref name=&quot;pmid16371026&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Amer J, Ghoti H, Rachmilewitz E, Koren A, Levin C, Fibach E | title = Red blood cells, platelets and polymorphonuclear neutrophils of patients with sickle cell disease exhibit oxidative stress that can be ameliorated by antioxidants | journal = Br. J. Haematol. | volume = 132 | issue = 1 | pages = 108–13 | date = januar 2006 | pmid = 16371026 | doi = 10.1111/j.1365-2141.2005.05834.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; ''[[lichen planus]]'',&lt;ref name=&quot;pmid20372767&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aly DG, Shahin RS | title = Oxidative stress in lichen planus | journal = Acta Dermatovenerol Alp Pannonica Adriat | volume = 19 | issue = 1 | pages = 3–11 | date = 2010 | pmid = 20372767  }}&lt;/ref&gt; [[vitiligo]]a,&lt;ref name=&quot;pmid18454264&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Arican O, Kurutas EB | title = Oxidative stress in the blood of patients with active localized vitiligo | journal = Acta Dermatovenerol Alp Pannonica Adriat | volume = 17 | issue = 1 | pages = 12–6 | date = mart 2008 | pmid = 18454264 }}&lt;/ref&gt; [[autizam|autizma]],&lt;ref name=&quot;James-2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = James SJ, Cutler P, Melnyk S, Jernigan S, Janak L, Gaylor DW, Neubrander JA | title = Metabolic biomarkers of increased oxidative stress and impaired methylation capacity in children with autism | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_2004-12_80_6/page/1610 | journal = Am. J. Clin. Nutr. | volume = 80 | issue = 6 | pages = 1611–7 | date = decembar 2004 | pmid = 15585776 | doi = 10.1093/ajcn/80.6.1611 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[infekcija]], [[sindrom hroničnog umora|sindroma hroničnog umora]] (ME/CFS),&lt;ref name=&quot;pmid16085177&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kennedy G, Spence VA, McLaren M, Hill A, Underwood C, Belch JJ | title = Oxidative stress levels are raised in chronic fatigue syndrome and are associated with clinical symptoms | journal = Free Radic. Biol. Med. | volume = 39 | issue = 5 | pages = 584–9 | date = septembar 2005 | pmid = 16085177 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2005.04.020 }}&lt;/ref&gt; i [[Veliki depresivni poremećaj|depresija]].&lt;ref name=&quot;pmid26579881&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jiménez-Fernández S, Gurpegui M, Díaz-Atienza F, Pérez-Costillas L, Gerstenberg M, Correll CU | title = Oxidative stress and antioxidant parameters in patients with major depressive disorder compared to healthy controls before and after antidepressant treatment: results from a meta-analysis | journal = J Clin Psychiatry | volume = 76 | issue = 12 | pages = 1658–67 | date = decembar 2015 | pmid = 26579881 | doi = 10.4088/JCP.14r09179  }}&lt;/ref&gt; Također se čini da je karakterističan za osobe sa [[Aspergerov sindrom|Aspergerovim sindromom]].&lt;ref name=&quot;pmid22225920&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Parellada M, Moreno C, Mac-Dowell K, Leza JC, Giraldez M, Bailón C, Castro C, Miranda-Azpiazu P, Fraguas D, Arango C | title = Plasma antioxidant capacity is reduced in Asperger syndrome | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-psychiatric-research_2012-03_46_3/page/394 | journal = J Psychiatr Res | volume = 46 | issue = 3 | pages = 394–401 | date = mart 2012 | pmid = 22225920 | doi = 10.1016/j.jpsychires.2011.10.004 }}&lt;/ref&gt; Međutim, [[ROS]] mogu biti od koristi, jer ih [[imunski sistem]] koristi kao način za napad i ubijanje [[patogen]]a.&lt;ref name=&quot;SegalRev&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Segal AW | title = How neutrophils kill microbes | journal = Annu. Rev. Immunol. | volume = 23 | pages = 197–223 | date = 2005 | pmid = 15771570 | pmc = 2092448 | doi = 10.1146/annurev.immunol.23.021704.115653 }}&lt;/ref&gt; Kratkotrajni oksidativni stres takođe može biti važan u prevenciji [[starenje|starenja]], indukcijom procesa pod nazivom [[hormeza|mitohormeza]].&lt;ref name=&quot;pmid18316025&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gems D, Partridge L | title = Stress-response hormesis and aging: &quot;that which does not kill us makes us stronger&quot; | journal = Cell Metab. | volume = 7 | issue = 3 | pages = 200–3 | date = mart 2008 | pmid = 18316025 | doi = 10.1016/j.cmet.2008.01.001 }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! [[Oksidans]] !! Opis
|-
|{{chem|•O|2|–}}, [[superoksid]]ni [[anion]]
| Jednoelektronsko redukcijsko stanje {{chem|O|2}}, formirano u mnogim reakcijama autooksidacije i [[lanac transporta elektrona|lanca elektronsog transporta]]. Prilično nereaktivan, ali može osloboditi {{chem|Fe|2+}} iz [[gvožđe]]-[[sumpor]]nih proteina i [[feritin]]a. Podliježe dismutaciji da bi se formirao {{chem|H|2|O|2}}, spontano ili [[enzim]]skom katalizom i prekursor je formiranja •OH [[kataliza|kataliziranog]] [[metal]]om.
|-
|{{chem|H|2|O|2}}, [[Vodik-peroksid]]
|Dvoelektronsko redukcijsko stanje, formirano dismutacijom {{chem|•O|2|–}} ili direktnom redukcijom {{chem|O|2}}. Rastvorljiv u lipidima i stoga može difundirati kroz membrane.
|-
|•OH, [[Hidroksil radikal]]
|Troelektronsko redukcijsko stanje, formirano [[Fentonov reagens|Fentonovom reakcijom]] i razlaganjem [[peroksinitrit]]a. Izuzetno reaktivan, napada većinu ćelijskih komponenti
|-
|ROOH, [[peroksid|Organski hidroperoksid]]
| Nastaje radikalnim reakcijama sa ćelijskim komponentama kao što su [[lipid]]i i [[nukleobaze]].
|-
|RO•, alkoksi i ROO•, peroksi radikali
| Organski radikali usredsređeni na kisik. Lipidni oblici učestvuju u reakcijama [[peroksidacija|peroksidacije lipida]]. Proizveden u prisustvu kisika radikalnim dodavanjem dvostrukim vezama ili odvajanjem vodika.
|-
|HOCl, [[Hipohlorna kiselina]]
|Formira se od {{chem|H|2|O|2}} pomoću [[mijeloperoksidaza]]. Rastvorljiv u lipidima i vrlo reaktivan. Lahko će oksidirati proteinske sastojke, uključujući [[tiol|tiolnu grupu]], [[amino grupa|amino grupu]] i [[metionin]].
|-
|ONOO–, [[Peroksinitrit]]
|Nastaje brzom reakcijom između {{chem|•O|2|–}} i NO•. Rastvorljiv u lipidima i  po reaktivnosti liči na hipohlornu kiselinu. [[Protoniranje]]m nastaje peroksinitrozna kiselina, koja se može podvrgnuti homolitskom cijepanju da bi se formirao hidroksilni radikal i [[dušik-dioksid]].
|}
Tabela prema:&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sies, H. |chapter=Oxidative stress: introductory remarks |title=Oxidative Stress |url=https://archive.org/details/oxidativestress0000unse |editor=H. Sies |publisher=Academic Press |year=1985 |pages=[https://archive.org/details/oxidativestress0000unse/page/n22 1]–7 |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Docampo, R. |chapter=Antioxidant mechanisms |title=Biochemistry and Molecular Biology of Parasites |editor1=J. Marr |editor2=M. Müller |publisher=Academic Press |location=London |year=1995 |pages=147–160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9189713&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Rice-Evans CA, Gopinathan V |title=Oxygen toxicity, free radicals and antioxidants in human disease: biochemical implications in atherosclerosis and the problems of premature neonates |journal=Essays Biochem. |volume=29 |pages=39–63 |year=1995 |pmid=9189713 }}&lt;/ref&gt;

==Bolesti==

Sumnja se da je oksidativni stres važan u pojavi više ozbiljnih bolesti, kao što [[neurodegenerativne bolesti]] uključujući [[Bolest motornih neurona|Lou Gehrigovu bolest]] (MND ili [[ALS]]), [[Parkinsonova bolest]], [[Alzheimerova bolest]], [[Huntingtonova bolest]], [[Veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[autizam]],&lt;ref name=&quot;Hollis2017&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hollis F, Kanellopoulos AK, Bagni C |title=Mitochondrial dysfunction in Autism Spectrum Disorder: clinical features and perspectives |journal=Current Opinion in Neurobiology |volume=45 |pages=178–187 |date=august 2017 |pmid=28628841 |doi=10.1016/j.conb.2017.05.018 |s2cid=3617876 }}&lt;/ref&gt; i [[multipla skleroza]].&lt;ref name=&quot;pmid21653539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Haider L, Fischer MT, Frischer JM, Bauer J, Höftberger R, Botond G, Esterbauer H, Binder CJ, Witztum JL, Lassmann H | title = Oxidative damage in multiple sclerosis lesions | journal = Brain | volume = 134 | issue = Pt 7 | pages = 1914–24 | date = juli 2011 | pmid = 21653539 | pmc = 3122372 | doi = 10.1093/brain/awr128 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21487518&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Patel VP, Chu CT | title = Nuclear transport, oxidative stress, and neurodegeneration | journal = Int J Clin Exp Pathol | volume = 4 | issue = 3 | pages = 215–29 | date = mart 2011 | pmid = 21487518 | pmc = 3071655 }}&lt;/ref&gt; Indirektni dokazi putem praćenja biomarkera kao što su [[ROS|reaktivne vrste kisika]] i proizvodnja [[RNS|reaktivnih vrsta dušika]] (RNS), ukazuju da oksidativna oštećenja mogu biti uključena u patogenezu ovih bolesti,&lt;ref name=&quot;pmid16825950&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nunomura A, Castellani RJ, Zhu X, Moreira PI, Perry G, Smith MA | title = Involvement of oxidative stress in Alzheimer disease | journal = J. Neuropathol. Exp. Neurol. | volume = 65 | issue = 7 | pages = 631–41 | date = juli 2006 | pmid = 16825950 | doi = 10.1097/01.jnen.0000228136.58062.bf  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22131939&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bošković M, Vovk T, Kores Plesničar B, Grabnar I | title = Oxidative stress in schizophrenia | journal = Curr Neuropharmacol | volume = 9 | issue = 2 | pages = 301–12 | date = juni 2011 | pmid = 22131939 | pmc = 3131721 | doi = 10.2174/157015911795596595  }}&lt;/ref&gt; dok je kumulativni oksidativni stres s poremećenim [[mitohondrija|mitohondrijskim]] [[disanje]]m i oštećenjem mitohondrija povezan s [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovom bolešću]], kao i drugim [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]].&lt;ref name=&quot;pmid22212484&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ramalingam M, Kim SJ | title = Reactive oxygen/nitrogen species and their functional correlations in neurodegenerative diseases | journal = J Neural Transm (Vienna) | volume = 119 | issue = 8 | pages = 891–910 | date = august 2012 | pmid = 22212484 | doi = 10.1007/s00702-011-0758-7 | s2cid = 2615132 }}&lt;/ref&gt;

Smatra se da je oksidativni stres povezan sa određenim [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnim oboljenjima]], budući da je oksidacija [[LDL]] u vaskularnom [[endotel]]u prekursor formiranja [[ateroskleroza|ateroskreroznog]] plaka. Oksidativni stres također ima ulogu u [[ishemijska kaskada|ishemijskoj kaskadi]] zbog kisične [[reperfuzijska povreda|reperfuzijske povrede]] nakon [[Hipoksija|hipoksije]]. Ova kaskada uključuje [[moždani udar|moždane]] i [[srčani udar|srčane udare]]. Oksidativni stres je također uključen u [[sindrom hroničnog umora]] (ME/CFS).&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nijs J, Meeus M, De Meirleir K | title = Chronic musculoskeletal pain in chronic fatigue syndrome: recent developments and therapeutic implications. | journal = Man Ther | volume = 11 | issue = 3 | pages = 187–91 | year = 2006 | pmid = 16781183 | doi= 10.1016/j.math.2006.03.008}}&lt;/ref&gt; Oksidativni stres također doprinosi ozljeđivanju [[tkiva]] nakon [[zračenje|zračenja]] i [[hiperoksija]], kao i kod dijabetesa. Kod hematoloških [[karcinom]]a, kao što je [[leukemija]], uticaj oksidativnog stresa može biti obostran. [[ROS|Reaktivne vrste kisika]] mogu poremetiti funkciju imunskih ćelija, promovišući [[imunska evaziju|imunsku evaziju]] leukemijskih ćelija. S druge strane, visoki nivoi oksidativnog stresa također mogu biti selektivno toksični za ćelije raka.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors= Krzysztof D, Agnieszka G, Malgorzata F | title = cROSsing the Line: Between Beneficial and Harmful Effects of Reactive Oxygen Species in B-Cell Malignancies | journal = Frontiers in Immunology  | volume = 11 | pages = 1538 | year = 2020 | pmid = 32793211| doi= 10.3389/fimmu.2020.01538| pmc = 7385186 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Udensi UK, Tchounwou PB | title = Dual effect of oxidative stress on leukemia cancer induction and treatment. | journal = J Exp Clin Cancer Res  | volume = 33 | pages = 106 | year = 2014 | pmid = 25519934| doi= 10.1186/s13046-014-0106-5| pmc = 4320640 }}&lt;/ref&gt;

Oksidativni stres je vjerovatno uključen u razvoj raka koji je povezan sa [[starenje]]m. Reaktivne vrste kisika proizvedene u oksidativnom stresu mogu uzrokovati direktno oštećenje [[DNK]] i stoga su [[mutagen]]e, a također mogu potisnuti [[apoptoze]] i promovirati [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]], invazivnost i [[metastaze]].&lt;ref name=&quot;cancer&quot;&gt;{{cite journal | author = Halliwell, Barry | title = Oxidative stress and cancer: have we moved forward? | journal = Biochem. J. | volume = 401 | issue = 1 | pages = 1–11 | year = 2007 | pmid =  17150040 | doi= 10.1042/BJ20061131 }}&lt;/ref&gt;  [[Infekcija]] putem ''[[Helicobacter pylori]]'' koji povećava proizvodnju reaktivnih vrsta kisika i [[dušik]]a u ljudskom želucu također se smatra važnom u razvoju [[rak želuca|karcinoma želuca]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Handa O, Naito Y, Yoshikawa T | title = Redox biology and gastric carcinogenesis: the role of ''Helicobacter pylori'' | journal = Redox Rep. | volume = 16 | issue = 1 | pages = 1–7 | year = 2011 | pmid =  21605492 | doi=10.1179/174329211X12968219310756| pmc = 6837368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Imunska odbrana==
[[Imunski sistem]] koristi smrtonosne efekte oksidansa, tako što proizvodnju oksidirajućih vrsta čini centralnim dijelom svog mehanizma ubijanja [[patogen]]a; s aktiviranim [[fagocit]]ima koji proizvode i [[ROS]] i reaktivne vrste [[dušik]]a. To uključuje superoksid {{chem|(•O|2|–|)}}, [[dušik-oksid]] (•NO) i njihov posebno reaktivni proizvod, peroksinitrit (ONOO–).&lt;ref name=&quot;pmid10922044&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Nathan C, Shiloh MU |title=Reactive oxygen and nitrogen intermediates in the relationship between mammalian hosts and microbial pathogens |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=97 |issue=16 |pages=8841–8 |year=2000 |pmid=10922044 |doi= 10.1073/pnas.97.16.8841 |pmc=34021|bibcode=2000PNAS...97.8841N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Iako upotreba ovih visoko reaktivnih spojeva u citotoksičnom odgovoru [[fagocit]]a uzrokuje oštećenje tkiva domaćina, nespecifičnost ovih oksidansa je prednost jer će oštetiti gotovo svaki dio svoje ciljne ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid9189713&quot;/&gt; Ovo sprečava da patogen pobjegne iz ovog dijela [[imunski odgovor|imunskog odgovora]]. mutacijom jedne molekulske mete.

== COVID-19 i kardiovaskularne povrede ==
Predloženo je da oksidativni stres može imati glavnu ulogu u određivanju srčanih komplikacija kod [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Loffredo|first1=Lorenzo|last2=Violi|first2=Francesco|date=august 2020|title=COVID-19 and cardiovascular injury: A role for oxidative stress and antioxidant treatment?|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=312|pages=136|doi=10.1016/j.ijcard.2020.04.066|pmid=32505331|pmc=7833193|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Antioksidativni stres]]
* [[Akatalazija]]
* [[Malondialdehid]], marker oksidativnog stresa
* [[Teorija slobodnih radikala|Mitohondrijska teorija starenja slobodnih radikala]]
* [[hormeza|Mitohormeza]]
* [[Dušik-oksid]]
* [[Prooksidans]]
* [[Reduktivni stres]]

==Reference==
{{refspisak|30em }}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Hemijska patologija]]
[[Kategorija:Alzheimerova bolest]]
[[Kategorija:Biološko starenje]]</text>
      <sha1>qccas3ot2jr3jl8xrfkbdxcgg1vk6w6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924205</id>
      <parentid>3924092</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T09:21:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>M7</username>
        <id>5870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-48446-32|~2026-48446-32]] ([[User talk:~2026-48446-32|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3906063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20908" sha1="r18wsegbjswyzaeltzcodph416jl7k8" xml:space="preserve">[[slika:Free Radical Toxicity.svg|thumb|upright=1.8|right| Mehanizmi oksidativnog stresa kod ozljeda tkiva. Toksičnost [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] izazvana [[ksenobiotici]]ma i naknadna detoksikacija ćelijskim [[enzim]]ima (terminacija).]]

'''Oksidativni stres''' odražava neravnotežu između sistemske manifestacije [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS) i sposobnosti biološkog sistema da lahko [[Detoksikacija|detoksificira]] reaktivne intermedijere ili da popravi nastalu štetu. Poremećaji u normalnom [[redoks]] stanju ćelija mogu izazvati toksične efekte, proizvodnjom [[peroksid]]a i [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] koji oštećuju sve komponente ćelije, uključujući [[protein]]e, [[lipid]]e i [[DNK]]. Oksidativni stres  [[Ćelijsko disanje|oksidativnog metabolizma]] uzrokuje oštećenje baze, kao i [[oštećenje DNK|prekidanje lanaca u DNK]]. Oštećenje baze je uglavnom indirektno i uzrokovano je generiranim ROS, npr. [[kisik|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;]] ([[superoksid]]ni radikal), OH ([[hidroksil]] radikal) i [[vodik-peroksid|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] ([[vodik-peroksid]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Birnboin, H. C.|title= DNA strand breaks in human leukocytes induced by super-oxide anion, hydrogen peroxide and tumor promoters are repaired slowly compared to breaks induced by ionizing radiation|journal= Carcinogenesis |volume=7|pages= 1511–1517|date= 1986 |issue= 9|pmid=3017600 |doi= 10.1093/carcin/7.9.1511}}&lt;/ref&gt; Nadalje, neke reaktivne oksidativne vrste djeluju kao ćelijski glasnici u redoks signalizaciji. Dakle, oksidativni stres može uzrokovati poremećaje u normalnim mehanizmima [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]].

Smatra da je kod ljudi se oksidativni stres uključen u razvoj [[ADHD]],&lt;ref name=&quot;pmid24232168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Joseph N, Zhang-James Y, Perl A, Faraone SV | title = Oxidative Stress and ADHD: A Meta-Analysis | journal = J Atten Disord | volume = 19 | issue = 11 | pages = 915–24 | date = novembar 2015 | pmid = 24232168 | pmc = 5293138 | doi = 10.1177/1087054713510354  }}&lt;/ref&gt; [[kancer]]a,&lt;ref name=&quot;cancer&quot; /&gt; [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove]],&lt;ref name=&quot;pmid23585717&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hwang O | title = Role of oxidative stress in Parkinson's disease | journal = Exp Neurobiol | volume = 22 | issue = 1 | pages = 11–7 | date = mart 2013 | pmid = 23585717 | pmc = 3620453 | doi = 10.5607/en.2013.22.1.11 }}&lt;/ref&gt; [[Lafora bolest|Lafora]],&lt;ref name=&quot;pmid24838580&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Romá-Mateo C, Aguado C, García-Giménez JL, Ibáñez-Cabellos JS, Seco-Cervera M, Pallardó FV, Knecht E, Sanz P | title = Increased oxidative stress and impaired antioxidant response in Lafora disease | journal = Mol. Neurobiol. | volume = 51 | issue = 3 | pages = 932–46 | date = 2015 | pmid = 24838580 | doi = 10.1007/s12035-014-8747-0 | hdl = 10261/123869 | s2cid = 13096853 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; i  [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]],&lt;ref name=&quot;pmid16978905&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Valko M, Leibfritz D, Moncol J, Cronin MT, Mazur M, Telser J | title = Free radicals and antioxidants in normal physiological functions and human disease | journal = Int. J. Biochem. Cell Biol. | volume = 39 | issue = 1 | pages = 44–84 | date = 2007 | pmid = 16978905 | doi = 10.1016/j.biocel.2006.07.001  }}&lt;/ref&gt; te  [[ateroskleroza|ateroskleroze]],&lt;ref name=&quot;pmid18072094&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bonomini F, Tengattini S, Fabiano A, Bianchi R, Rezzani R | title = Atherosclerosis and oxidative stress | journal = Histol. Histopathol. | volume = 23 | issue = 3 | pages = 381–90 | date = mart 2008 | pmid = 18072094 | doi = 10.14670/HH-23.381 }}&lt;/ref&gt; [[srčana insuficijencija|srčane insuficijencije]],&lt;ref name=&quot;pmid7494558&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Singh N, Dhalla AK, Seneviratne C, Singal PK | title = Oxidative stress and heart failure | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biochemistry_june-7-21-1995_147_1-2/page/77 | journal = Mol. Cell. Biochem. | volume = 147 | issue = 1–2 | pages = 77–81 | date = 1995 | pmid = 7494558 | doi = 10.1007/BF00944786| s2cid = 21662824 }}&lt;/ref&gt; [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]],&lt;ref name=&quot;pmid22145601&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ramond A, Godin-Ribuot D, Ribuot C, Totoson P, Koritchneva I, Cachot S, Levy P, Joyeux-Faure M | title = Oxidative stress mediates cardiac infarction aggravation induced by intermittent hypoxia | journal = Fundam Clin Pharmacol | volume = 27 | issue = 3 | pages = 252–61 | date = juni 2013 | pmid = 22145601 | doi = 10.1111/j.1472-8206.2011.01015.x | s2cid = 40420948 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bipolar&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Dean OM, van den Buuse M, Berk M, Copolov DL, Mavros C, Bush AI | title = N-acetyl cysteine restores brain glutathione loss in combined 2-cyclohexene-1-one and D-amphetamine-treated rats: relevance to schizophrenia and bipolar disorder | journal = Neurosci. Lett.  | volume = 499 | issue = 3 | pages = 149–53 |date=juli 2011 | pmid = 21621586 | doi=10.1016/j.neulet.2011.05.027| s2cid = 32986064 }}&lt;/ref&gt; [[sindrom fragilnog X|sindroma fragilnog X]],&lt;ref name=&quot;pmid18843266&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Diego-Otero Y, Romero-Zerbo Y, el Bekay R, Decara J, Sanchez L, Rodriguez-de Fonseca F, del Arco-Herrera I | title = Alpha-tocopherol protects against oxidative stress in the fragile X knockout mouse: an experimental therapeutic approach for the Fmr1 deficiency | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 1011–26 | date = mart 2009 | pmid = 18843266 | doi = 10.1038/npp.2008.152 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[anemija srpastih eritrocita|anemije srpastih ćelija]],&lt;ref name=&quot;pmid16371026&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Amer J, Ghoti H, Rachmilewitz E, Koren A, Levin C, Fibach E | title = Red blood cells, platelets and polymorphonuclear neutrophils of patients with sickle cell disease exhibit oxidative stress that can be ameliorated by antioxidants | journal = Br. J. Haematol. | volume = 132 | issue = 1 | pages = 108–13 | date = januar 2006 | pmid = 16371026 | doi = 10.1111/j.1365-2141.2005.05834.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; ''[[lichen planus]]'',&lt;ref name=&quot;pmid20372767&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aly DG, Shahin RS | title = Oxidative stress in lichen planus | journal = Acta Dermatovenerol Alp Pannonica Adriat | volume = 19 | issue = 1 | pages = 3–11 | date = 2010 | pmid = 20372767  }}&lt;/ref&gt; [[vitiligo]]a,&lt;ref name=&quot;pmid18454264&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Arican O, Kurutas EB | title = Oxidative stress in the blood of patients with active localized vitiligo | journal = Acta Dermatovenerol Alp Pannonica Adriat | volume = 17 | issue = 1 | pages = 12–6 | date = mart 2008 | pmid = 18454264 }}&lt;/ref&gt; [[autizam|autizma]],&lt;ref name=&quot;James-2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = James SJ, Cutler P, Melnyk S, Jernigan S, Janak L, Gaylor DW, Neubrander JA | title = Metabolic biomarkers of increased oxidative stress and impaired methylation capacity in children with autism | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_2004-12_80_6/page/1610 | journal = Am. J. Clin. Nutr. | volume = 80 | issue = 6 | pages = 1611–7 | date = decembar 2004 | pmid = 15585776 | doi = 10.1093/ajcn/80.6.1611 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[infekcija]], [[sindrom hroničnog umora|sindroma hroničnog umora]] (ME/CFS),&lt;ref name=&quot;pmid16085177&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kennedy G, Spence VA, McLaren M, Hill A, Underwood C, Belch JJ | title = Oxidative stress levels are raised in chronic fatigue syndrome and are associated with clinical symptoms | journal = Free Radic. Biol. Med. | volume = 39 | issue = 5 | pages = 584–9 | date = septembar 2005 | pmid = 16085177 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2005.04.020 }}&lt;/ref&gt; i [[Veliki depresivni poremećaj|depresija]].&lt;ref name=&quot;pmid26579881&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jiménez-Fernández S, Gurpegui M, Díaz-Atienza F, Pérez-Costillas L, Gerstenberg M, Correll CU | title = Oxidative stress and antioxidant parameters in patients with major depressive disorder compared to healthy controls before and after antidepressant treatment: results from a meta-analysis | journal = J Clin Psychiatry | volume = 76 | issue = 12 | pages = 1658–67 | date = decembar 2015 | pmid = 26579881 | doi = 10.4088/JCP.14r09179  }}&lt;/ref&gt; Također se čini da je karakterističan za osobe sa [[Aspergerov sindrom|Aspergerovim sindromom]].&lt;ref name=&quot;pmid22225920&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Parellada M, Moreno C, Mac-Dowell K, Leza JC, Giraldez M, Bailón C, Castro C, Miranda-Azpiazu P, Fraguas D, Arango C | title = Plasma antioxidant capacity is reduced in Asperger syndrome | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-psychiatric-research_2012-03_46_3/page/394 | journal = J Psychiatr Res | volume = 46 | issue = 3 | pages = 394–401 | date = mart 2012 | pmid = 22225920 | doi = 10.1016/j.jpsychires.2011.10.004 }}&lt;/ref&gt; Međutim, [[ROS]] mogu biti od koristi, jer ih [[imunski sistem]] koristi kao način za napad i ubijanje [[patogen]]a.&lt;ref name=&quot;SegalRev&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Segal AW | title = How neutrophils kill microbes | journal = Annu. Rev. Immunol. | volume = 23 | pages = 197–223 | date = 2005 | pmid = 15771570 | pmc = 2092448 | doi = 10.1146/annurev.immunol.23.021704.115653 }}&lt;/ref&gt; Kratkotrajni oksidativni stres takođe može biti važan u prevenciji [[starenje|starenja]], indukcijom procesa pod nazivom [[hormeza|mitohormeza]].&lt;ref name=&quot;pmid18316025&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gems D, Partridge L | title = Stress-response hormesis and aging: &quot;that which does not kill us makes us stronger&quot; | journal = Cell Metab. | volume = 7 | issue = 3 | pages = 200–3 | date = mart 2008 | pmid = 18316025 | doi = 10.1016/j.cmet.2008.01.001 }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! [[Oksidans]] !! Opis
|-
|{{chem|•O|2|–}}, [[superoksid]]ni [[anion]]
| Jednoelektronsko redukcijsko stanje {{chem|O|2}}, formirano u mnogim reakcijama autooksidacije i [[lanac transporta elektrona|lanca elektronsog transporta]]. Prilično nereaktivan, ali može osloboditi {{chem|Fe|2+}} iz [[gvožđe]]-[[sumpor]]nih proteina i [[feritin]]a. Podliježe dismutaciji da bi se formirao {{chem|H|2|O|2}}, spontano ili [[enzim]]skom katalizom i prekursor je formiranja •OH [[kataliza|kataliziranog]] [[metal]]om.
|-
|{{chem|H|2|O|2}}, [[Vodik-peroksid]]
|Dvoelektronsko redukcijsko stanje, formirano dismutacijom {{chem|•O|2|–}} ili direktnom redukcijom {{chem|O|2}}. Rastvorljiv u lipidima i stoga može difundirati kroz membrane.
|-
|•OH, [[Hidroksil radikal]]
|Troelektronsko redukcijsko stanje, formirano [[Fentonov reagens|Fentonovom reakcijom]] i razlaganjem [[peroksinitrit]]a. Izuzetno reaktivan, napada većinu ćelijskih komponenti
|-
|ROOH, [[peroksid|Organski hidroperoksid]]
| Nastaje radikalnim reakcijama sa ćelijskim komponentama kao što su [[lipid]]i i [[nukleobaze]].
|-
|RO•, alkoksi i ROO•, peroksi radikali
| Organski radikali usredsređeni na kisik. Lipidni oblici učestvuju u reakcijama [[peroksidacija|peroksidacije lipida]]. Proizveden u prisustvu kisika radikalnim dodavanjem dvostrukim vezama ili odvajanjem vodika.
|-
|HOCl, [[Hipohlorna kiselina]]
|Formira se od {{chem|H|2|O|2}} pomoću [[mijeloperoksidaza]]. Rastvorljiv u lipidima i vrlo reaktivan. Lahko će oksidirati proteinske sastojke, uključujući [[tiol|tiolnu grupu]], [[amino grupa|amino grupu]] i [[metionin]].
|-
|ONOO–, [[Peroksinitrit]]
|Nastaje brzom reakcijom između {{chem|•O|2|–}} i NO•. Rastvorljiv u lipidima i  po reaktivnosti liči na hipohlornu kiselinu. [[Protoniranje]]m nastaje peroksinitrozna kiselina, koja se može podvrgnuti homolitskom cijepanju da bi se formirao hidroksilni radikal i [[dušik-dioksid]].
|}
Tabela prema:&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sies, H. |chapter=Oxidative stress: introductory remarks |title=Oxidative Stress |url=https://archive.org/details/oxidativestress0000unse |editor=H. Sies |publisher=Academic Press |year=1985 |pages=[https://archive.org/details/oxidativestress0000unse/page/n22 1]–7 |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Docampo, R. |chapter=Antioxidant mechanisms |title=Biochemistry and Molecular Biology of Parasites |editor1=J. Marr |editor2=M. Müller |publisher=Academic Press |location=London |year=1995 |pages=147–160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9189713&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Rice-Evans CA, Gopinathan V |title=Oxygen toxicity, free radicals and antioxidants in human disease: biochemical implications in atherosclerosis and the problems of premature neonates |journal=Essays Biochem. |volume=29 |pages=39–63 |year=1995 |pmid=9189713 }}&lt;/ref&gt;

==Bolesti==

Sumnja se da je oksidativni stres važan u pojavi više ozbiljnih bolesti, kao što [[neurodegenerativne bolesti]] uključujući [[Bolest motornih neurona|Lou Gehrigovu bolest]] (MND ili [[ALS]]), [[Parkinsonova bolest]], [[Alzheimerova bolest]], [[Huntingtonova bolest]], [[Veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[autizam]],&lt;ref name=&quot;Hollis2017&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hollis F, Kanellopoulos AK, Bagni C |title=Mitochondrial dysfunction in Autism Spectrum Disorder: clinical features and perspectives |journal=Current Opinion in Neurobiology |volume=45 |pages=178–187 |date=august 2017 |pmid=28628841 |doi=10.1016/j.conb.2017.05.018 |s2cid=3617876 }}&lt;/ref&gt; i [[multipla skleroza]].&lt;ref name=&quot;pmid21653539&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Haider L, Fischer MT, Frischer JM, Bauer J, Höftberger R, Botond G, Esterbauer H, Binder CJ, Witztum JL, Lassmann H | title = Oxidative damage in multiple sclerosis lesions | journal = Brain | volume = 134 | issue = Pt 7 | pages = 1914–24 | date = juli 2011 | pmid = 21653539 | pmc = 3122372 | doi = 10.1093/brain/awr128 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21487518&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Patel VP, Chu CT | title = Nuclear transport, oxidative stress, and neurodegeneration | journal = Int J Clin Exp Pathol | volume = 4 | issue = 3 | pages = 215–29 | date = mart 2011 | pmid = 21487518 | pmc = 3071655 }}&lt;/ref&gt; Indirektni dokazi putem praćenja biomarkera kao što su [[ROS|reaktivne vrste kisika]] i proizvodnja [[RNS|reaktivnih vrsta dušika]] (RNS), ukazuju da oksidativna oštećenja mogu biti uključena u patogenezu ovih bolesti,&lt;ref name=&quot;pmid16825950&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nunomura A, Castellani RJ, Zhu X, Moreira PI, Perry G, Smith MA | title = Involvement of oxidative stress in Alzheimer disease | journal = J. Neuropathol. Exp. Neurol. | volume = 65 | issue = 7 | pages = 631–41 | date = juli 2006 | pmid = 16825950 | doi = 10.1097/01.jnen.0000228136.58062.bf  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22131939&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bošković M, Vovk T, Kores Plesničar B, Grabnar I | title = Oxidative stress in schizophrenia | journal = Curr Neuropharmacol | volume = 9 | issue = 2 | pages = 301–12 | date = juni 2011 | pmid = 22131939 | pmc = 3131721 | doi = 10.2174/157015911795596595  }}&lt;/ref&gt; dok je kumulativni oksidativni stres s poremećenim [[mitohondrija|mitohondrijskim]] [[disanje]]m i oštećenjem mitohondrija povezan s [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovom bolešću]], kao i drugim [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]].&lt;ref name=&quot;pmid22212484&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ramalingam M, Kim SJ | title = Reactive oxygen/nitrogen species and their functional correlations in neurodegenerative diseases | journal = J Neural Transm (Vienna) | volume = 119 | issue = 8 | pages = 891–910 | date = august 2012 | pmid = 22212484 | doi = 10.1007/s00702-011-0758-7 | s2cid = 2615132 }}&lt;/ref&gt;

Smatra se da je oksidativni stres povezan sa određenim [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnim oboljenjima]], budući da je oksidacija [[LDL]] u vaskularnom [[endotel]]u prekursor formiranja [[ateroskleroza|ateroskreroznog]] plaka. Oksidativni stres također ima ulogu u [[ishemijska kaskada|ishemijskoj kaskadi]] zbog kisične [[reperfuzijska povreda|reperfuzijske povrede]] nakon [[Hipoksija|hipoksije]]. Ova kaskada uključuje [[moždani udar|moždane]] i [[srčani udar|srčane udare]]. Oksidativni stres je također uključen u [[sindrom hroničnog umora]] (ME/CFS).&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nijs J, Meeus M, De Meirleir K | title = Chronic musculoskeletal pain in chronic fatigue syndrome: recent developments and therapeutic implications. | journal = Man Ther | volume = 11 | issue = 3 | pages = 187–91 | year = 2006 | pmid = 16781183 | doi= 10.1016/j.math.2006.03.008}}&lt;/ref&gt; Oksidativni stres također doprinosi ozljeđivanju [[tkiva]] nakon [[zračenje|zračenja]] i [[hiperoksija]], kao i kod dijabetesa. Kod hematoloških [[karcinom]]a, kao što je [[leukemija]], uticaj oksidativnog stresa može biti obostran. [[ROS|Reaktivne vrste kisika]] mogu poremetiti funkciju imunskih ćelija, promovišući [[imunska evaziju|imunsku evaziju]] leukemijskih ćelija. S druge strane, visoki nivoi oksidativnog stresa također mogu biti selektivno toksični za ćelije raka.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors= Krzysztof D, Agnieszka G, Malgorzata F | title = cROSsing the Line: Between Beneficial and Harmful Effects of Reactive Oxygen Species in B-Cell Malignancies | journal = Frontiers in Immunology  | volume = 11 | pages = 1538 | year = 2020 | pmid = 32793211| doi= 10.3389/fimmu.2020.01538| pmc = 7385186 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Udensi UK, Tchounwou PB | title = Dual effect of oxidative stress on leukemia cancer induction and treatment. | journal = J Exp Clin Cancer Res  | volume = 33 | pages = 106 | year = 2014 | pmid = 25519934| doi= 10.1186/s13046-014-0106-5| pmc = 4320640 }}&lt;/ref&gt;

Oksidativni stres je vjerovatno uključen u razvoj raka koji je povezan sa [[starenje]]m. Reaktivne vrste kisika proizvedene u oksidativnom stresu mogu uzrokovati direktno oštećenje [[DNK]] i stoga su [[mutagen]]e, a također mogu potisnuti [[apoptoze]] i promovirati [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]], invazivnost i [[metastaze]].&lt;ref name=&quot;cancer&quot;&gt;{{cite journal | author = Halliwell, Barry | title = Oxidative stress and cancer: have we moved forward? | journal = Biochem. J. | volume = 401 | issue = 1 | pages = 1–11 | year = 2007 | pmid =  17150040 | doi= 10.1042/BJ20061131 }}&lt;/ref&gt;  [[Infekcija]] putem ''[[Helicobacter pylori]]'' koji povećava proizvodnju reaktivnih vrsta kisika i [[dušik]]a u ljudskom želucu također se smatra važnom u razvoju [[rak želuca|karcinoma želuca]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Handa O, Naito Y, Yoshikawa T | title = Redox biology and gastric carcinogenesis: the role of ''Helicobacter pylori'' | journal = Redox Rep. | volume = 16 | issue = 1 | pages = 1–7 | year = 2011 | pmid =  21605492 | doi=10.1179/174329211X12968219310756| pmc = 6837368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Imunska odbrana==
[[Imunski sistem]] koristi smrtonosne efekte oksidansa, tako što proizvodnju oksidirajućih vrsta čini centralnim dijelom svog mehanizma ubijanja [[patogen]]a; s aktiviranim [[fagocit]]ima koji proizvode i [[ROS]] i reaktivne vrste [[dušik]]a. To uključuje superoksid {{chem|(•O|2|–|)}}, [[dušik-oksid]] (•NO) i njihov posebno reaktivni proizvod, peroksinitrit (ONOO–).&lt;ref name=&quot;pmid10922044&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Nathan C, Shiloh MU |title=Reactive oxygen and nitrogen intermediates in the relationship between mammalian hosts and microbial pathogens |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=97 |issue=16 |pages=8841–8 |year=2000 |pmid=10922044 |doi= 10.1073/pnas.97.16.8841 |pmc=34021|bibcode=2000PNAS...97.8841N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Iako upotreba ovih visoko reaktivnih spojeva u citotoksičnom odgovoru [[fagocit]]a uzrokuje oštećenje tkiva domaćina, nespecifičnost ovih oksidansa je prednost jer će oštetiti gotovo svaki dio svoje ciljne ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid9189713&quot;/&gt; Ovo sprečava da patogen pobjegne iz ovog dijela [[imunski odgovor|imunskog odgovora]]. mutacijom jedne molekulske mete.

== COVID-19 i kardiovaskularne povrede ==
Predloženo je da oksidativni stres može imati glavnu ulogu u određivanju srčanih komplikacija kod [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Loffredo|first1=Lorenzo|last2=Violi|first2=Francesco|date=august 2020|title=COVID-19 and cardiovascular injury: A role for oxidative stress and antioxidant treatment?|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=312|pages=136|doi=10.1016/j.ijcard.2020.04.066|pmid=32505331|pmc=7833193|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Antioksidativni stres]]
* [[Akatalazija]]
* [[Malondialdehid]], marker oksidativnog stresa
* [[Teorija slobodnih radikala|Mitohondrijska teorija starenja slobodnih radikala]]
* [[hormeza|Mitohormeza]]
* [[Dušik-oksid]]
* [[Prooksidans]]
* [[Reduktivni stres]]

==Reference==
{{refspisak|30em }}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Hemijska patologija]]
[[Kategorija:Alzheimerova bolest]]
[[Kategorija:Biološko starenje]]</text>
      <sha1>r18wsegbjswyzaeltzcodph416jl7k8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490811</id>
    <revision>
      <id>3924112</id>
      <parentid>3848088</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56545" sha1="b87mp1qzdpajz6c4ib6reqsvym25aqq" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.
| prethodna_godina        = 2018.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.
| sljedeća_godina         = 2026.
| datum_izbora            = 2. oktobar 2022.
| izlaznost               = 1.733.206 (51.45%)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda bošnjačkog naroda

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = '''[[Denis Bećirović]]'''
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''330.238'''
| postotak1     = '''57,37%'''

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 214.412
| postotak2     = 37,25%

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda

| slika1        = [[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = '''[[Željko Komšić]]'''
| stranka1      = [[Demokratska fronta|DF]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''227.540'''
| postotak1     = '''55,80%'''

| slika2        = [[Datoteka:Borjana Krišto (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Borjana Krišto]]
| stranka2      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 180.255
| postotak2     = 44,20%

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora            = Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = '''[[Željka Cvijanović]]'''
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = '''327.720'''
| postotak1     = '''51,65%'''

| slika2        = [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Mirko Šarović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 224.912
| postotak2     = 35,45%

| titula                  = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora            = [[Šefik Džaferović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Milorad Dodik]] (Srbin)
| nakon_izbora            = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)

| map_image   = 
| map_size    = 
| map_caption =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]]

| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1          = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1            = 9
| postotak1           = 17,23

| stranka2        = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2           = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2          = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2            = 6 
| postotak2           = 16,34

| stranka3       = {{nowrap|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}}}
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati3            = 4
| postotak3           = 8,75

| stranka4       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati4            = 5 
| postotak4           = 8,15

| stranka5        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Mirko Šarović]]}}
| mandati5            = 2 
| postotak5           = 7,07

| stranka6        = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez BiH]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati6            = 3 
| postotak6           = 6,41

| stranka7      = [[Narod i pravda]]
| boja7         = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7        = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7           = 3
| postotak7          = 5,01

| stranka8       = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja8          = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider8         = {{nowrap|[[Branislav Borenović]]}}
| mandati8            = 2
| postotak8           = 4,63

| stranka9        = [[Naša stranka]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Edin Forto]]}}
| mandati9            = 2
| postotak9           = 3,12

| stranka10      = [[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}}
| boja10         = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10        = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10           = 2
| postotak10          = 2,97

| stranka11      = [[Za pravdu i red]]
| boja11         = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11        = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11           = 1
| postotak11          = 2,08

| stranka12      = [[Demokratski savez]]
| boja12         = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider12        = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12           = 1
| postotak12          = 1,93

| stranka13      = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13         = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13        = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13           = 1
| postotak13          = 1,55

| stranka14      = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]]
| boja14         = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider14        = {{nowrap|[[Fuad Kasumović (političar)|Fuad Kasumović]]}}
| mandati14  = 1 
| postotak14 = 1,28

| karta          = 2022 Bosnian Municipalities.svg
| veličina_karte =
| opis_karte     = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora  = [[Zoran Tegeltija]]
| stranka_prije = ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora   = [[Borjana Krišto]]
| stranka_nakon = ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
}}}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.''' su izbori koji su se održali 2. oktobra 2022.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cik-bih-izbori-oktobar/31833705.html|title=Opći izbori u BiH raspisani za 2. oktobar|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=4. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK) je 4. maja 2022. raspisala održavanje Općih izbora 2022. Izbori se održavaju u nedjelju 2. oktobra 2022.

Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], poslanici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].

Izbori su raspisani prema zakonu, tj. najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora.

Dana 22. oktobra 2022. CIK je na 69. sjednici donio Odluku o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. Utvrđeni su rezultati za sve nivoe vlasti, osim za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Rezultati izbora za Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske će biti utvrđeni kad se steknu uvjeti. Glavni centar za brojanje nije okončao aktivnosti po Naredbi Centralne izborne komisije BiH od 10. oktobra 2022, gdje se naredilo ponovno brojanje glasova zbog raznih nepravilnosti.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4340|title=Centralna izborna komisija BiH utvrdila rezultate Općih izbora 2022. godine|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. kojom su utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4372|title=Potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=CIKBiH|access-date=27. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Christian Schmidt]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], nametnuo je promjene izbornog zakona zemlje nekoliko sati nakon završetka glasanja na izborima. Promjene su uključivale proširenje [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] sa 56 na 80 članova, promjene u izbornom procesu za taj dom, kao i promjene u izbornom procesu za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika]] i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH: Evo o čemu se radi|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/schmidt-nametnuo-izmjene-izbornog-zakona-bih-evo-o-cemu-se-radi-797444|access-date=5 October 2022|work=Oslobođenje|date=2 October 2022|language=bs-ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Objavljujemo detalje: Pročitajte koje je izmjene Izbornog zakona večeras donio Schmidt|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/objavljujemo-detalje-procitajte-koje-je-izmjene-izbornog-zakona-veceras-donio-schmidt/470719|access-date=5 October 2022|work=Radio Sarajevo|date=2 October 2022|language=hr}}&lt;/ref&gt; također donio je odluku kojom je privremeno stavio van snage dio odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kako bi omogućio imenovanje [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nermin Nikšić II)|Vlade FBiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/schmidtove-izmjene-ustava-fbih-ubrzo-stupaju-na-snagu-sta-znaci-uvodjenje-veta-kod-imenovanja-vlade/240315067|title=Schmidtove izmjene Ustava FBiH ubrzo stupaju na snagu: Šta znači uvođenje veta kod imenovanja vlade?|website=Klix.ba|access-date=2026-04-21}}&lt;/ref&gt; Ova intervencija odnosila se na proceduru imenovanja vlade, koja je bila blokirana zbog izostanka saglasnosti [[Refik Lende|Refika Lende]], potpredsjednika Federacije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nap.ba/post/853992/christian-schmidt-nije-suspendirao-nego-prekrsio-ustav-federacije-bih|title=Christian Schmidt nije suspendirao, nego prekršio Ustav Federacije BiH|website=nap.ba|access-date=2026-04-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/299620/potpredsjednik_fbih_refik_lendo_schmidtova_suspenzija_ustava_fbih_na_jedan_dan_je_jos_jedna_prevara_bosnjaka_i_opasan_presedan.html|title=POTPREDSJEDNIK FBiH REFIK LENDO: 'Schmidtova suspenzija Ustava FBiH na jedan dan je još jedna prevara Bošnjaka i opasan presedan'|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-04-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/propao-jos-jedan-pokusaj-za-formiranje-vlade-fbih-ovo-je-kupovina-vremena/|title=Propao još jedan pokušaj za formiranje Vlade FBiH: &quot;Ovo je kupovina vremena&quot;|date=2023-04-12|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-04-21}}&lt;/ref&gt;

Schmidt je iskoristio svoje tzv. [[Bonske ovlasti]], koje mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka radi očuvanja funkcionalnosti institucija. Mjera je bila privremena i primijenjena isključivo na konkretan slučaj, zbog čega se u javnosti često opisuje kao “suspenzija ustava na jedan dan”. U političkom smislu, odluka je najčešće tumačena kao zaobilaženje volje dijela bošnjačkih predstavnika, budući da je potpredsjednik iz reda Bošnjaka odbio dati saglasnost na imenovanje vlade. Formalno, međutim, nije suspendovana volja jednog naroda kao takvog, već je izmijenjen institucionalni mehanizam odlučivanja, što je izazvalo rasprave o legitimnosti i ravnoteži među konstitutivnim narodima u Federaciji BiH.

Dana 2. novembra CIK, na 80. sjednici, donio je Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. Sastavni dio odluke je detaljan tabelarni prikaz rezultata za svaki izborni nivo, po osnovnim izbornim jedinicama, biračkim mjestima, političkim subjektima i kandidatima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4384|title=Potvrđeni rezultati Općih izbora 2022. godine za sve nivoe vlasti za koje su izbori provedeni|date=2. 11. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===
[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 5 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (3 za bošnjačkog i 2 za hrvatskog člana) i 5 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana).

====Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Stranka
! Pozadina
!Ref.
|-
| [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|frameless|90px]]
| [[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| [[Stranka demokratske akcije]]
| Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) &lt;br&gt; Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izetbegovic-najavio-kandidaturu-za-predsjednistvo-sumnjam-da-konakovic-ima-hrabrost-uci-u-utrku-sa-radoncicem-i-zvizdicem-ne-bi-bilo-dosadno-670818|title=Oslobođenje - Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Sumnjam da Konaković ima hrabrost ući u utrku, sa Radončićem i Zvizdićem ne bi bilo dosadno|date=5. 7. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=24. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Mirsad Hadzikadic Speech - May 2021 (cropped).jpg|frameless|90px]]
| [[Mirsad Hadžikadić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PZP|tamno|BS}};&quot; |
| [[Platforma za progres]]
| Direktor Instituta kompleksnih sistema na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Charlotti|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti]]
Osnivač i predsjednik Platforme za progres (2018–)
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1243919/predstavljeni-koalicija-drzava-njen-manifest-i-zajednicki-kandidat|title=Predstavljeni koalicija 'Država', njen manifest i zajednički kandidat|last=fena.ba|website=fena.ba|access-date=24. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|90px]]
| [[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
| &lt;br&gt; Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (2009–) 
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fena.ba/article/1269434/sedam-stranaka-opozicije-zajednicki-kandidiralo-denisa-becirovica-za-clana-predsjednistva-bih|title=Sedam stranaka opozicije zajednički kandidiralo Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH|date=21. 5. 2022|website=fena.ba|access-date=13. 7. 2022|author1=Vernera Jakupović}}&lt;/ref&gt;
|}

====Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Stranka
! Pozadina
!Ref.
|-
| [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]]
| [[Željko Komšić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| [[Demokratska fronta]]
| Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2006–2014; 2018-)
Osnivač i predsjednik Demokratske fronte (2018–) 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljko-komsic-ce-se-ponovo-kandidovati-za-predsjednistvo-bih-moram-ne-mogu-stati/220508010|title=Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=24. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|frameless|90px]]
| [[Borjana Krišto]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]
| [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine]] (2007–2011)
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/covic-odustao-borjana-kristo-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Čović odustao, Borjana Krišto kandidat za člana Predsjedništva BiH?|date=29. 6. 2022|publisher=n1info.ba|access-date=29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

====Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Stranka
! Pozadina
!Ref.
|-
| [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|frameless|90px]]
| [[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) &lt;br&gt; [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/754863/snsd-salje-cvijanovic-u-utrku-za-clana-predsjednistva-bih-dodik-kandidat-za-predsjednika-rs|title=SNSD šalje Cvijanović u utrku za člana Predsjedništva BiH, Dodik kandidat za predsjednika RS|date=1. 7. 2022|publisher=avaz.ba|access-date=1. 7. 2022|author=E.Ć.}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Nenad Nešić (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
| [[Nenad Nešić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Demokratski narodni savez]]
| Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–2022) &lt;br&gt; Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (2020–)
|&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Nesic-u-trci-za-Predsjednistvo-Jovicic-za-predsjednika-Srpske/707188|title=Nešić u trci za Predsjedništvo, Jovičić za predsjednika Srpske|last1=Sladojević|first1=Dragan|date=2. 3. 2022|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Vojin Mijatović (cropped).jpg|frameless|90px]]
| [[Vojin Mijatović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
| Potpredsjednik Socijaldemokratske partije
|&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/vojin-mijatovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Vojin Mijatović kandidat za člana Predsjedništva BiH|date=9. 6. 2022|website=N1|access-date=13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|frameless|90px]]
| [[Mirko Šarović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
| [[Srpska demokratska stranka]]
| Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2002–2003) &lt;br&gt; Predsjednik Srpske demokratske stranke (2019–2022)
|&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Mirko-Sarovic-kandidat-za-srpskog-clana-Predsjednistva-BiH/724192|title=SDS odlučio: Mirko Šarović kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH|last1=Vukić|first1=Uroš|date=23. 6. 2022|website=Nezavisne novine|access-date=13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]]
|[[Borislav Bijelić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
| Bivši predsjednik Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borislav_bijelic/1968499.html|title=Multifunkcioner sa astronomskom zaradom|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=23. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite web|url=https://vecernjenovosti.ba/81119/vijesti/republika-srpska/pripreme-za-izbore-objavljene-kompletne-kandidatske-liste-evo-ko-je-sve-u-izbornoj-trci/|title=PRIPREME ZA IZBORE: Objavljene kompletne kandidatske liste, evo ko je sve u „izbornoj trci“|date=5. 8. 2022|publisher=Novosti|language=sr|access-date=9. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Predsjednik Republike Srpske ===
[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 31 prijavu kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a njih 17 su [[nezavisni kandidat]]&lt;nowiki/&gt;i.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Politika/a1159796/Kandidati-za-predsjednika-RS-na-izborima-2022.html|title=Ko se sve kandidovao za predsjednika RS: Na listi 31 kandidat|website=Mondo Bosna|language=en-US|access-date=23. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Stranka
! Pozadina
!Ref.
|-
| [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|frameless|90px]]
| [[Milorad Dodik]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2018–2022)
[[Predsjednik Republike Srpske]] (2010–2018) &lt;br&gt; [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednik Vlade Republike Srpske]] (2006–2010; 1998–2001)
| rowspan=&quot;7&quot; |&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Jelena Trivić.png|bez okvira|90px]]
| [[Jelena Trivić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Partija demokratskog progresa]]
|Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
| [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]]
|[[Radislav Jovičić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratski narodni savez]]
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar MUP-a Republike Srpske]] (2013–2014)
|-
| [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]]
|[[Neđo Đurić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija Srpske]]
|Univerzitetski profesor i naučni savjetnik Tehničkog instituta u [[Bijeljina|Bijeljini]]
|-
| [[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|122x122piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
| [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]]
|[[Davor Pranjić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}
|Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a [[Banja Luka]]
|-
| colspan=&quot;5&quot; |I ostali kandidati (25)
|}

== Rezultati ==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}Po Potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; | Stranka
! Broj glasova
! %
|-
| [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|90px]]
| [[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
| 330.238
| 57,37
|-
| [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|frameless|90px]]
| [[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
| 51,65
|-
| [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]]
| [[Željko Komšić]]
|[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| [[Demokratska fronta]]
|227.540
| 55,80
|}

=== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}

==== Federacija Bosne i Hercegovine ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
!Broj redovnih
mandata
!Broj kompenzacijskih
mandata
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |243.413
| style=&quot;text-align:center;&quot; |25,17
| style=&quot;text-align:center;&quot; |8
| style=&quot;text-align:center;&quot; |7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |137.340
| style=&quot;text-align:center;&quot; |14,20
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |129.499
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13,39
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |101.713
| style=&quot;text-align:center;&quot; |10,52
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |79.555
| style=&quot;text-align:center;&quot; |8,23
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Naša stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |49.481
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,12
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |47.157
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,88
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18.697
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |806.855
!28
!20
!8
|}

==== Republika Srpska ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
!Broj redovnih
mandata
!Broj kompenzacijskih
mandata
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |255.515
| style=&quot;text-align:center;&quot; |41,15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |112.250
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18,08
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Partija demokratskog progresa]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |73.023
| style=&quot;text-align:center;&quot; |11,76
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |32.982
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,31
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratski savez]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |30.591
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1

|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |30.132
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,85
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot; |
|[[Ujedinjena Srpska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |24.313
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3,92
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |558.806
!14
!9
!5
|}

=== Predsjednik Republike Srpske ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske}}Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine kojom su potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

Prema potvrđenim rezultatima za predsjednika Republike Srpske je izabran [[Milorad Dodik]], a potpredsjednici su [[Ćamil Duraković]] i [[Davor Pranjić]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Pozicija
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
!%
|-
|[[Datoteka:Milorad Dodik (2022-11-28).jpg|frameless|90px]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Milorad Dodik]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |300.180
| style=&quot;text-align:center;&quot; |47,06
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|122x122piksel|bez okvira]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednici]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Nezavisni kandidat]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13.760
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2,16
|-
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Davor Pranjić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1.966
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0,31
|}

=== Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
!Broj redovnih
mandata
!Broj kompenzacijskih
mandata
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |238.111
| style=&quot;text-align:center;&quot; |24,40
| style=&quot;text-align:center;&quot; |26
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |131.323
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13,46
| style=&quot;text-align:center;&quot; |15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |11
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |130.567
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13,38
| style=&quot;text-align:center;&quot; |15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |12
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |107.735
| style=&quot;text-align:center;&quot; |11,04
| style=&quot;text-align:center;&quot; |12
| style=&quot;text-align:center;&quot; |10
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]{{Efn|[[Narod i pravda|NiP]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] pod nazivom &quot;Povjerenje!&quot;.|naziv=NiP-SPU BiH|grupa=koalicije}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |67.200
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6,89
| style=&quot;text-align:center;&quot; |7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Naša stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |50.815
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,21
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narodni evropski savez]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |42.322
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,34
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |36.465
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3,74
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |26.518
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2,72
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Pokret demokratske akcije]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18.312
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1,88
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot; |
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18.150
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1,86
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska republikanska stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13.050
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1,34
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatski nacionalni pomak]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5.351
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0,55
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot; |
|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4.465
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0,46
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |890.384
!98
!73
!25
|}

=== Narodna skupština Republike Srpske ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
!Broj redovnih
mandata
!Broj kompenzacijskih
mandata
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |221.554
| style=&quot;text-align:center;&quot; |34,63
| style=&quot;text-align:center;&quot; |29
| style=&quot;text-align:center;&quot; |27
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |95.648
| style=&quot;text-align:center;&quot; |14,95
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Partija demokratskog progresa]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |65.872
| style=&quot;text-align:center;&quot; |10,30
| style=&quot;text-align:center;&quot; |8
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]{{Efn|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Narodni demokratski pokret|NDP]] i [[Srpska narodna partija|SNP]].|naziv=SP-NSRS|grupa=koalicije}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |37.919
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Pokret za državu]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |36.651
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,73
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratski savez]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |34.898
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,46
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot; |
|[[Ujedinjena Srpska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |32.700
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5,11
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |31.558
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratski narodni savez]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |28.502
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4,46
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narodna partija Srpske]]{{Efn|[[Narodna partija Srpske|NPS]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Pokret &quot;Uspješna Srpska&quot;|PUS]] i [[Prva Srpska demokratska stranka|Prva SDS]].|naziv=NPS-NSRS|grupa=koalicije}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |20.905
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3,27
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija Srpske]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |19.894
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3,11
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |626.101
!83
!63
!20
|}

=== Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
![[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Unsko-sanski kanton|USK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Posavski kanton|PK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|29x29piksel]] [[Tuzlanski kanton|TK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|31x31piksel]] [[Zeničko-dobojski kanton|ZDK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|35x35piksel]] [[Srednjobosanski kanton|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|HNK]]
![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Zapadnohercegovački kanton|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|32x32piksel]] [[Kanton Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Kanton 10|K10]]
!'''Ukupno'''
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|8
|3
|13
|11
|5
|11
|7
|–
|7
|2
|67
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|–
|12
|–
|3{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}}
|–
|9{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}}
|11{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 3|grupa=koalicija}}
|14{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]].|naziv=Napomena 4|grupa=koalicija}}
|–
|5
|54
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|3
|1
|8
|5
|2
|4
|3
|–
|6
|2
|34
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|2
|–
|2
|3
|3
|2
|1
|–
|7
|–
|20
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|3
|–
|4
|3
|1
|2
|2
|–
|4
|–
|19
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|–
|2
|–
|–
|–
|2{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}}
|3
|4
|–
|4
|15
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narodni evropski savez]]
|8
|–
|–
|2
|2
|–
|1
|–
|–
|–
|13
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|1{{Efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]].|naziv=Napomena 6|grupa=koalicija}}
|–
|2
|–
|2
|–
|–
|–
|5
|–
|10
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|1
|–
|1
|1
|–
|–
|–
|–
|5
|–
|8
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska republikanska stranka]]
|–
|1
|–
|–
|–
|–
|2
|2
|–
|1
|6
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] 
|–
|–
|–
|5
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatski nacionalni pomak]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|5
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret demokratske akcije]]
|–
|1
|3
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez za bolju budućnost|Savez za bolju budućnost BiH]]
|–
|–
|–
|2
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
|3
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Novi početak]]
|–
|–
|–
|–
|3
|–
|–
|–
|–
|–
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]
|–
|–
|2{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}}
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|2
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska nezavisna lista]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|2
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nova politička inicijativa]]
|–
|–
|–
|–
|2
|–
|–
|–
|–
|–
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]]
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |Nezavisni-neovisni
|–
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanska narodna stranka]]
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHD|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovački demokrati]]
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LSBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|Liberalna stranka BiH]]
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NGL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nezavisna građanska lista]]
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP H-B|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|svijetlo|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|–
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]] – [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] – [[Demokratski narodni savez|DNS]] – [[Partija demokratskog progresa|PDP]] – [[Srpska demokratska stranka|SDS]])
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP FBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]] – [[Socijalistička partija Srpske|SPS]])
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZNG|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Za nove generacije]]
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|1
|–
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
!30
!21
!35
!35
!25
!30
!30
!23
!35
!25
!289
|}

== Napomene ==
{{spisaknapomena|grupa=&quot;kanton&quot;}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2022]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2022]]
[[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2022.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2022.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>b87mp1qzdpajz6c4ib6reqsvym25aqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikrobiota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497589</id>
    <revision>
      <id>3924095</id>
      <parentid>3918361</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T14:53:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48446-32</username>
        <id>185444</id>
      </contributor>
      <comment>add reference</comment>
      <origin>3924095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21268" sha1="q6q5atrut7nttwo34nm4xpt1ssw6vcv" xml:space="preserve">[[slika:The plant microbiome.jpg|thumb|upright=2| Različite mikrobne zajednice karakteristične mikrobiote su dio [[biljnog mikrobioma]], a nalaze se na vanjskim površinama iu unutarnjim tkivima biljke domaćina, kao iu okolnom tlu.&lt;ref&gt;Dastogeer, K.M., Tumpa, F.H., Sultana, A., Akter, M.A. and Chakraborty, A. (2020) &quot;Plant microbiome–an account of the factors that shape community composition and diversity&quot;. ''Plant Biology , '''23''': 100161. {{doi|10.1016/j.cpb.2020.100161}}.[[slika:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan na linku [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].&lt;/ref&gt;]]
'''Mikrobiota''' je raspon [[mikroorganizam]]a koji mogu biti [[komensalizam|komensalni]], [[simbioza|simbiotski]] ili [[patogen]]i koji se nalaze u i na svim [[višećelijski organizam|višećelijskim organizmima]], uključujući [[biljke]] &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gavanji|first=Shahin|last2=Suhail|first2=Muhammad|last3=Bencurova|first3=Elena|last4=Dandekar|first4=Thomas|last5=Othman|first5=Eman M.|date=2026-06-12|title=Recent advances and clinical relevance of microbiome dynamics in health and disease|url=https://doi.org/10.1080/19490976.2026.2679197|journal=Gut Microbes|publisher=Taylor &amp; Francis|volume=18|issue=1|pages=2679197|doi=10.1080/19490976.2026.2679197|issn=1949-0976|pmc=13274142|pmid=42286837}}&lt;/ref&gt;. Mikrobiota uključuje [[bakterije]], [[arheje]], [[protisti|protiste]], [[gljive]] i [[virus]]e,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=De Sordi|first1=Luisa |first2=Marta|last2=Lourenço |first3=Laurent|last3=Debarbieux |title=The battle within: interactions of bacteriophages and bacteria in the gastrointestinal tract |journal=Cell Host &amp; Microbe |date=2019 |volume=25 |issue=2 |pages=210–18 |doi=10.1016/j.chom.2019.01.018 |pmid=30763535 |s2cid=73455329 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1931312819300587}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hmp&quot;&gt;{{cite journal |publisher=NIH HMP Working Group |last1=Peterson|first1=J |last2=Garges|first2=S |display-authors=etal |year=2009 |title=The NIH Human Microbiome Project |journal=Genome Research |volume=19 |issue=12 |pages=2317–23 |doi=10.1101/gr.096651.109 |pmc=2792171 |pmid=19819907}}&lt;/ref&gt; i utvrđeno je da su ključni za [[imunost|imunsku]], [[hormon]]sku i metaboličku [[homeostaza|homeostazu]] njihovog domaćina.
 
Termin ''[[mikrobiom]]'' opisuje ili kolektiv mikrobnih [[genom]]a u [[ekološka niša|ekološkoj niši]] ili [[endosimbiont|unutar]] samih mikroba.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Backhed|first1=F. |last2=Ley|first2=R. E. |last3=Sonnenburg|first3=J. L. |last4=Peterson|first4=D. A. |last5=Gordon |first5=J. I. |year=2005 |title=Host-Bacterial Mutualism in the Human Intestine |journal=[[Science |volume=307 |issue=5717 |pages=1915–20 |bibcode=2005Sci...307.1915B |doi=10.1126/science.1104816 |pmid=15790844 |s2cid=6332272}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Turnbaugh |first1=P. J. |last2=Ley |first2=R. E. |last3=Hamady |first3=M. |last4=Fraser-Liggett |first4=C. M. |last5=Knight |first5=R. |last6=Gordon |first6=J. I. |year=2007 |title=The Human Microbiome Project |journal=[[Nature]] |volume=449 |issue=7164 |pages=804–10 |bibcode=2007Natur.449..804T |doi=10.1038/nature06244 |pmc=3709439 |pmid=17943116}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ley |first1=R. E. |last2=Peterson |first2=D. A. |last3=Gordon |first3=J. I. |year=2006 |title=Ecological and Evolutionary Forces Shaping Microbial Diversity in the Human Intestine |url=https://archive.org/details/cell_2006-02-24_124_4/page/837 |journal=Cell |volume=124 |issue=4 |pages=837–48 |doi=10.1016/j.cell.2006.02.017 |pmid=16497592 |s2cid=17203181}}&lt;/ref&gt;
 
Mikrobiom i domaćin pojavili su se tokom [[evolucija|evolucije]] kao [[sinergija|sinergijska]] jedinica iz [[epigenetika|epigenetičkih]] i [[genetika|genetičkih]] karakteristika, ponekad zajednički nazvani [[holobiont]].&lt;ref name=Salvucci2014&gt;{{cite journal |doi=10.3109/1040841X.2014.962478 |title=Microbiome, holobiont and the net of life |journal=Critical Reviews in Microbiology |volume=42 |issue=3 |pages=485–94 |year=2016 |last1=Salvucci |first1=E. |pmid=25430522 |s2cid=30677140}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=24568029 |year=2013 |last1=Guerrero |first1=R. |title=Symbiogenesis: The holobiont as a unit of evolution |journal=International Microbiology |volume=16 |issue=3 |pages=133–43 |last2=Margulis |first2=Lynn |author2-link=Lynn Margulis |last3=Berlanga |first3=M. |doi=10.2436/20.1501.01.188}}&lt;/ref&gt; Prisutnost mikrobiote u crijevima ljudi i ostalih [[metazoa]] je ključna za razumijevanje koevolucije između metazoa i bakterija.&lt;ref&gt;Davenport, Emily R et al. &quot;The human microbiome in evolution&quot;. ''BMC Biology''. vol. 15,1 127. 27 Dec. 2017, doi:10.1186/s12915-017-0454-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Evolution of the human gut flora&quot;.
Andrew H. Moeller, Yingying Li, Eitel Mpoudi Ngole, Steve Ahuka-Mundeke, Elizabeth V. Lonsdorf, Anne E. Pusey, Martine Peeters, Beatrice H. Hahn, Howard Ochman.
''Proceedings of the National Academy of Sciences''. Nov 2014, 111 (46) 16431-35; doi: 10.1073/pnas.1419136111
&lt;/ref&gt; Mikrobiota ima ključnu ulogu u imunskim i metaboličkim odgovorima crijeva putem svojih proizvoda fermentacije ([[kratkolančana masna kiselina]]), [[acetat]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Jugder|first1=Bat-Erdene |last2=Kamareddine|first2=Layla |last3=Watnick|first3=Paula I. |year=2021 |title=Microbiota-derived acetate activates intestinal innate immunity via the Tip60 histone acetyltransferase complex |url=http://dx.doi.org/10.1016/j.immuni.2021.05.017 |journal=Immunity  |volume=54 |issue=8 |pages=1683–97.e3 |doi=10.1016/j.immuni.2021.05.017 |pmid=34107298 |pmc=8363570 |issn=1074-7613 }}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Skin Microbiome20169-300.jpg|thumb|upright=2| Preovlađujuće vrste]]bakterije|bakterija]] na ljudskoj [[koža|koži]]
Sve [[biljke]] i [[životinje]], od [[protisti|jednostavnih oblika života]] do [[ljudi]], žive u bliskoj vezi sa mikrobnim organizmima.&lt;ref name=&quot;Mendes2015&quot;&gt;{{Cite journal | last1=Mendes | first1=R. | last2=Raaijmakers | first2=J.M. | doi=10.1038/ismej.2015.7 | title=Cross-kingdom similarities in microbiome functions | journal=The ISME Journal | volume=9 | issue=9 | pages=1905–1907 | year=2015 | pmid= 25647346| pmc=4542044}}&lt;/ref&gt; Nekoliko napredaka je dovelo do percepcije mikrobioma, uključujući:
* sposobnost izvođenja analize [[genom]]ske i [[ekspresija gena|genske ekspresije]] pojedinačnih ćelija i čitavih mikrobnih zajednica u disciplinama [[metagenomika]] i [[metatranskriptomika]]&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;/&gt;
* [[baze podataka]] dostupne istraživačima iz više disciplina&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;/&gt;
* metodi matematičke analize pogodne za složene skupove podataka&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;/&gt;
 
Biolozi su shvatili da mikrobi čine važan dio [[fenotip]]a organizma, daleko izvan povremene simbiotske studije slučaja.&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;&gt;{{Cite journal | last1=Bosch | first1=T. C. G. | last2=McFall-Ngai | first2=M. J. | doi=10.1016/j.zool.2011.04.001 | title=Metaorganisms as the new frontier | journal=Zoology | volume=114 | issue=4 | pages=185–190 | year=2011 | pmid= 21737250| pmc=3992624}}&lt;/ref&gt;
 
== Mikrobiota prema domaćinu==
[[slika:Commensals vs pathogens mechanism.png|thumb|[[Patogen]]a mikrobiota koja izaziva [[upala|upalu]] u [[pluća|plućima]]]]
 
=== Ljudi ===
{{glavni|Ljudska mikrobiota}}
Ljudska mikrobiota uključuje [[bakterije]], [[gljive]], [[archaea]] i [[virus]]e. [[Mikroživotinje]] koje žive na ljudskom tijelu su isključene. [[Ljudski mikrobiom]] odnosi se na njihove kolektivne [[genom]]e.&lt;ref name=&quot;Prescotts&quot;&gt;{{cite book|last2 = Willey|first2 = Joanne|last1 = Sherwood|first1 = Linda|last3 = Woolverton|first3 = Christopher|title = Prescott's Microbiology|url = {{google books |plainurl=y |id=sBCSRAAACAAJ}}|year = 2013|isbn = 9780073402406|publisher = McGraw Hill|location = New York|edition = 9th|pages = 713–721|oclc = 886600661}}&lt;/ref&gt;
 
Ljudi su kolonizirani mnogim mikroorganizmima; uobičajena procjena je bila da ljudi žive sa deset puta više neljudskih nego ljudskih ćelija; novije procjene su ovo smanjile na 3:1, pa čak i na oko 1:1.&lt;ref name=AAM2014&gt;American Academy of Microbiology [http://academy.asm.org/index.php/faq-series/5122-humanmicrobiome FAQ: Human Microbiome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161231092333/http://academy.asm.org/index.php/faq-series/5122-humanmicrobiome |date=31. 12. 2016 }} January 2014&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Rosner&gt;Judah L. Rosner for Microbe Magazine, Feb 2014. [http://www.asmscience.org/content/journal/microbe/10.1128/microbe.9.47.2 Ten Times More Microbial Cells than Body Cells in Humans?]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=NN2016&gt;Alison Abbott for Nature News. Jan 8 2016 [http://www.nature.com/news/scientists-bust-myth-that-our-bodies-have-more-bacteria-than-human-cells-1.19136 Scientists bust myth that our bodies have more bacteria than human cells]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sender&gt;{{cite journal | last1 = Sender | first1 = R | last2 = Fuchs | first2 = S | last3 = Milo | first3 = R | date = Jan 2016 | title = Are We Really Vastly Outnumbered? Revisiting the Ratio of Bacterial to Host Cells in Humans | journal = Cell | volume = 164 | issue = 3| pages = 337–40 | doi = 10.1016/j.cell.2016.01.013 | pmid = 26824647 | s2cid = 1790146 }}&lt;/ref&gt;
 
U stvari, oni su toliko mali da na ljudskom tijelu postoji oko 100 triliona mikrobiote.&lt;ref&gt;&quot;On and in You.&quot; Micropia, www.micropia.nl/en/discover/stories/on-and-in-you/#:~:text=They're%20on%20you%2C%20in,re%20known%20as%20human%20microbiota.&lt;/ref&gt;
 
[[Projekt ljudskog mikrobioma]] sekvencirao je genom ljudske mikrobiote, fokusirajući se posebno na mikrobiotu koja normalno nastanjuje [[koža|kožu]], [[usta]], [[nos]], [[probavni trakt]] i [[vagina|vaginu]].&lt;ref name=&quot;Prescotts&quot;/&gt; Dostigao je prekretnicu 2012. godine kada je objavio prve rezultate.&lt;ref name=hmpdata&gt;{{Cite web |url=http://www.nih.gov/news/health/jun2012/nhgri-13.htm |title=NIH Human Microbiome Project defines normal bacterial makeup of the body |publisher=NIH News |date=13. 6. 2012 |access-date=21. 3. 2023 |archive-date=17. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120617171944/http://www.nih.gov/news/health/jun2012/nhgri-13.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 
=== Ostale životinje ===
* [[Vodozemci]] imaju mikrobiotu na svojoj koži.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bataille | first1 = A | last2 = Lee-Cruz | first2 = L | last3 = Tripathi | first3 = B | last4 = Kim | first4 = H | last5 = Waldman | first5 = B | date = Jan 2016 | title = Microbiome Variation Across Amphibian Skin Regions: Implications for Chytridiomycosis Mitigation Efforts | journal = Microb. Ecol. | volume = 71 | issue = 1| pages = 221–32 | pmid = 26271741 | doi=10.1007/s00248-015-0653-0| s2cid = 12951957 }}&lt;/ref&gt; Neke vrste mogu nositi gljivicu pod nazivom ''Batrachochytrium dendrobatidis'', koja kod drugih može uzrokovati smrtonosnu infekciju zvanu [[hitridiomikoza]] u zavisnosti od njihovog mikrobioma, odupirući se kolonizaciji patogena ili inhibirajući njihov rast antimikrobnim kožnim [[peptid]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Woodhams DC, Rollins-Smith LA, Alford RA, Simon MA, Harris RN |title=Innate immune defenses of amphibian skin: antimicrobial peptides and more |journal=Animal Conservation|year=2007|volume=10|issue=4|pages=425–8 |doi=10.1111/j.1469-1795.2007.00150.x|s2cid=84293044 }}&lt;/ref&gt;
*Novorođeni [[torbari]] se rađaju sa histološki nezrelim imunskim tkivom i nisu u stanju izgraditi vlastitu specifičnu imunsku odbranu. Stoga se u velikoj mjeri oslanjaju na [[imuni sistem|imunski sistem]] svoje majke &lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Old JM, Deane EM |title=Development of the immune system and immunological protection in marsupial pouch young |journal=Developmental and Comparative Immunology|year=2000|volume=24|issue=5|pages=445–454 |doi=10.1016/S0145-305X(00)00008-2|pmid=10785270 }}&lt;/ref&gt; and the milk &lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Stannard HJ, Miller RD, Old JM |title=Marsupial and monotreme milk – a review of its nutrients and immune properties |journal=PeerJ|year=2020|volume=8|pages=e9335 |doi=10.7717/peerj.9335|pmid=32612884 |pmc=7319036 }}&lt;/ref&gt; for their protection. Most marsupials have pouches, and their own microbiota changes throughout the reproductive stages: oestrus, birth/oestrus, and post-oestrus.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Old JM, Deane EM |title=The effect of oestrus and the presence of pouch young on aerobic bacteria isolated from the pouch of the tammar wallaby, ''Macropus eugenii'' |url=https://archive.org/details/sim_comparative-immunology-microbiology-and-infectious_1998-10_21_4/page/237 |journal=Comparative Immunology Microbiology and Infectious Diseases|year=1998|volume=21|issue=4|pages=237–245 |doi=10.1016/s0147-9571(98)00022-8|pmid=9775355 }}&lt;/ref&gt; U nekim vrećicama i kožnim izlučevinama identificirani su antimikrobni peptidi, koji vjerovatno podržavaju mlade u ovom ranjivom trenutku.
* Kod sisara, [[biljojedi]] poput [[goveda]] zavise od svog mikrobioma [[burag]]a za pretvaranje celuloze u proteine, kratkolančane masne kiseline i plinove. Metodi kulture ne mogu pružiti informacije o svim prisutnim mikroorganizmima. Komparativne [[metagenomika|metagenomske]] studije dale su iznenađujući rezultat da pojedinačna goveda posjeduju izrazito različite strukture zajednice, predviđeni [[fenotip]] i metaboličke potencijale,&lt;ref&gt;{{cite journal
 |author1=Brulc JM |author2=Antonopoulos DA |author3=Miller MEB |display-authors=et al
 |title=Gene-centric metagenomics of the fiber-adherent bovine rumen microbiome reveals forage specific glycoside hydrolases
 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA|year=2009|volume=106|issue=6|pages=1948–53
 |pmid=19181843|pmc=2633212|doi=10.1073/pnas.0806191105|bibcode = 2009PNAS..106.1948B
 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; iako su bili hranjeni identičnom hranom, bili su smješteni zajedno i očigledno su bili funkcionalno identični u korištenju resursa biljnog ćelijskog zida.
* [[Miševi]] su postali najproučavaniji [[sisari]] u pogledu njihovih mikrobioma. Mikrobiota crijeva je proučavana u vezi s alergijskom bolešću dišnih puteva, [[gojaznost|gojaznošću]], gastrointestinalnim bolestima i [[dijabetes]]om. Perineonatusna promjena mikrobiote kroz niske doze [[antibiotik]]a može imati dugotrajne efekte na buduću osjetljivost na alergijske bolesti dišnih puteva. Učestalost određenih podskupina mikroba povezana je s ozbiljnošću bolesti. Prisustvo specifičnih mikroba u ranoj fazi postneonatusnog života, daje uputstva za buduće [[imuni odgovor|imunske odgovore]].&lt;ref name=&quot;pmid = 22422004&quot;&gt;{{cite journal | author = Russell SL, Gold MJ| title = Early life antibiotic-driven changes in microbiota enhance susceptibility to allergic asthma | journal = EMBO Rep. | volume = 13 | issue = 5 |date=maj 2012 | pmid = 22422004 | pmc = 3343350 | pages = 440–7 | doi=10.1038/embor.2012.32|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid = 25145536&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Russell SL, Gold MJ, etal | title = Perinatal antibiotic-induced shifts in gut microbiota have differential effects on inflammatory lung diseases | journal = J Allergy Clin Immunol |date=Aug 2014 | pmid = 25145536 | doi=10.1016/j.jaci.2014.06.027 | volume=135 | issue = 1 | pages=100–9}}&lt;/ref&gt; Kod gnotobiotskih miševa utvrđeno je da određene crijevne [[bakterije]] prenose određeni [[fenotip]] na miševe bez klica primatelja, koji su promovirali akumulaciju regulatornih [[T-ćelija]] debelog crijeva, i sojeva koji su modulirali [[gojaznost|adipoznost]] miša i koncentraciju [[metabolit]]a u [[cekus]]nom crijevu.&lt;ref name=&quot;pmid = 17183312&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Turnbaugh PJ, etal | title = An obesity-associated gut microbiome with increased capacity for energy harvest |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_december-21-28-2006_444_7122/page/1027 | journal = [[Nature]] | volume = 444 | issue = 7122 |date=Dec 2006 | pmid = 17183312 | pages = 1027–31 | doi=10.1038/nature05414| bibcode = 2006Natur.444.1027T | s2cid = 4400297 }}&lt;/ref&gt; Ovaj kombinatorni pristup omogućava razumijevanje mikrobnih doprinosa ljudskoj biologiji na nivou sistema.&lt;ref name=&quot;pmid = 24452263&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Faith JJ, Ahern PP, Ridaura VK, etal | title = Identifying gut microbe-host phenotype relationships using combinatorial communities in gnotobiotic mice. | journal = Sci. Transl. Med. | volume = 6 | issue = 220 |date=Jan 2014 | pmid = 24452263 | pages = 220 | doi=10.1126/scitranslmed.3008051 | pmc=3973144}}&lt;/ref&gt; Ali i druga [[sluz|mukoidna]] tkiva kao što su [[pluća]] i [[vagina]] proučavana su u odnosu na bolesti kao što su [[astma]], [[alergija]] i vaginoza.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Barfod | first1 = KK | last2 = Roggenbuck | first2 = M | last3 = Hansen | first3 = LH | last4 = Schjørring | first4 = S | last5 = Larsen | first5 = ST | last6 = Sørensen | first6 = SJ | last7 = Krogfelt | first7 = KA | year = 2013 | title = The murine lung microbiome in relation to the intestinal and vaginal bacterial communities | journal = BMC Microbiol | volume = 13 | page = 303 | doi = 10.1186/1471-2180-13-303 | pmid = 24373613 | pmc = 3878784 }}&lt;/ref&gt;
*[[Insekti]] imaju svoje mikrobiome. Naprimjer, [[mravi|mravi rezači listova]] formiraju ogromne podzemne kolonije koje svake godine beru stotine kilograma lišća i nisu u stanju direktno probaviti celulozu u lišću. Oni održavaju vrtove gljiva kao primarni izvor hrane kolonije. Dok sama gljiva ne vari [[celuloza|celulozu]], mikrobna zajednica koja sadrži različite bakterije to čini. Analiza genoma mikrobne populacije otkrila je mnoge gene koji imaju ulogu u varenju celuloze. Predviđeni profil [[enzim]]a ovog mikrobioma koji razgrađuje [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] sličan je profilu goveđeg [[burag]]a, ali [[sastav vrsta]] je gotovo potpuno drugačiji.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Suen |author2=Scott JJ |author3=Aylward FO |display-authors=et al |title=An Insect Herbivore Microbiome with High Plant Biomass-Degrading Capacity |journal=PLOS Genet|year=2010|volume=6|issue=9|pages=e1001129 |editor1-last=Sonnenburg |editor1-first=Justin |pmid=20885794|pmc=2944797|doi=10.1371/journal.pgen.1001129}}&lt;/ref&gt; Mikrobiota crijeva [[Drosophila melanogaster|voćne mušice]] može uticati na izgled njenog crijeva, utičući na brzinu obnavljanja [[epitel]]a, razmak između ćelija i sastav različitih tipova ćelija u epitelu.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Broderick | first1 = Nichole A. | last2 = Buchon | first2 = Nicolas | last3 = Lemaitre | first3 = Bruno | year = 2014 | title = Microbiota-Induced Changes in Drosophila melanogaster Host Gene Expression and Gut Morphology | journal = mBio | volume = 5 | issue = 3| pages = e01117–14 | pmc=4045073 | pmid=24865556 | doi=10.1128/mBio.01117-14}}&lt;/ref&gt; Kada je [[lepidoptera|moljac]] ''[[Spodoptera exigua]]'' zaražen [[bakulovirus]]om, geni povezani sa [[imunost|imunošćui]] se smanjuju i količina njegove crijevne mikrobiote se povećava.&lt;ref name=baculo&gt;{{cite journal | last1 = Jakubowska | first1 = Agata K. | last2 = Vogel | first2 = Heiko | last3 = Herrero | first3 = Salvador | date = maj 2013 | title = Increase in Gut Microbiota after Immune Suppression in Baculovirus-infected Larvae | journal = PLOS Pathog | volume = 9 | issue = 5| page = e1003379 | doi = 10.1371/journal.ppat.1003379 | pmc=3662647 | pmid=23717206}}&lt;/ref&gt; U crijevu [[diptera]], [[enteroendokrine ćelije]] osjećaju [[metabolit]]e koji potiču iz crijevne mikrobiote i koordiniraju antibakterijske, mehaničke i metaboličke grane [[urođena imunost|urođenog]] [[imuni odgovor|imunskog odgovora]] crijeva domaćina na komensalnu mikrobiotu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Watnick|first1=Paula I.|last2=Jugder|first2=Bat-Erdene|date=1. 2. 2020|title=Microbial Control of Intestinal Homeostasis via Enteroendocrine Cell Innate Immune Signaling|url= |journal=Trends in Microbiology|language=en|volume=28|issue=2|pages=141–149|doi=10.1016/j.tim.2019.09.005|issn=0966-842X|pmc=6980660|pmid=31699645}}&lt;/ref&gt;
*[[Ribe]] imaju svoje mikrobiome, uključujući kratkotrajne vrste ''[[Nothobranchius furzeri]]'' (tirkizna morska riba). Prenošenje mikrobiote crijeva iz mladih [[orka|ubojica]] u sredovečne ubojice značajno produžava životni vijek sredovječne ubojice.&lt;ref name=&quot;pmid31403049&quot;&gt;{{cite journal | vauthors=Tibbs TN, Lopez LR, Arthur JC | title=The influence of the microbiota on immune development, chronic inflammation, and cancer in the context of aging | journal=Microbial Cell | volume=6 | issue=8 | pages=324–334 | year=2019 | doi = 10.15698/mic2019.08.685 | pmc=6685047 | pmid=31403049 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{div col}}
* [[Anageneza]]
* [[Biom]]
* [[Ljudski virom]]
* [[Lista mikrobiote bakterijske vaginoze]]
* [[Morska mikrobiota]]
* [[Lista mikrobiota vrsta donjeg reproduktivnog trakta žena|Mikrobiota donjeg reproduktivnog trakta žena]]
* [[Fitobiom]]
* [[Probiotik]]
* [[Psihobiotik]]
* [[Kožna flora]]
* [[Vaginski mikrobiom]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}
 
{{Wiktionary|mikrobiota}}
{{Scholia|topic|mikrobiom}}
 
{{mikroorganizmi|state=expanded}}
{{Mikrobiota}}
{{Portal|Biologija|Medicina}}

[[Kategorija:Mikrobiologija]]
[[Kategorija:Bakteriologija]]
[[Kategorija:Bakterije]]
[[Kategorija:Mikrobiomi]]</text>
      <sha1>q6q5atrut7nttwo34nm4xpt1ssw6vcv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924204</id>
      <parentid>3924095</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T09:21:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>M7</username>
        <id>5870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-48446-32|~2026-48446-32]] ([[User talk:~2026-48446-32|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3918361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20787" sha1="oaozs3li8m4bc1uawmhi1dclaj2hvh4" xml:space="preserve">[[slika:The plant microbiome.jpg|thumb|upright=2| Različite mikrobne zajednice karakteristične mikrobiote su dio [[biljnog mikrobioma]], a nalaze se na vanjskim površinama iu unutarnjim tkivima biljke domaćina, kao iu okolnom tlu.&lt;ref&gt;Dastogeer, K.M., Tumpa, F.H., Sultana, A., Akter, M.A. and Chakraborty, A. (2020) &quot;Plant microbiome–an account of the factors that shape community composition and diversity&quot;. ''Plant Biology , '''23''': 100161. {{doi|10.1016/j.cpb.2020.100161}}.[[slika:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan na linku [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].&lt;/ref&gt;]]
'''Mikrobiota''' je raspon [[mikroorganizam]]a koji mogu biti [[komensalizam|komensalni]], [[simbioza|simbiotski]] ili [[patogen]]i koji se nalaze u i na svim [[višećelijski organizam|višećelijskim organizmima]], uključujući [[biljke]]. Mikrobiota uključuje [[bakterije]], [[arheje]], [[protisti|protiste]], [[gljive]] i [[virus]]e,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=De Sordi|first1=Luisa |first2=Marta|last2=Lourenço |first3=Laurent|last3=Debarbieux |title=The battle within: interactions of bacteriophages and bacteria in the gastrointestinal tract |journal=Cell Host &amp; Microbe |date=2019 |volume=25 |issue=2 |pages=210–18 |doi=10.1016/j.chom.2019.01.018 |pmid=30763535 |s2cid=73455329 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1931312819300587}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hmp&quot;&gt;{{cite journal |publisher=NIH HMP Working Group |last1=Peterson|first1=J |last2=Garges|first2=S |display-authors=etal |year=2009 |title=The NIH Human Microbiome Project |journal=Genome Research |volume=19 |issue=12 |pages=2317–23 |doi=10.1101/gr.096651.109 |pmc=2792171 |pmid=19819907}}&lt;/ref&gt; i utvrđeno je da su ključni za [[imunost|imunsku]], [[hormon]]sku i metaboličku [[homeostaza|homeostazu]] njihovog domaćina.
 
Termin ''[[mikrobiom]]'' opisuje ili kolektiv mikrobnih [[genom]]a u [[ekološka niša|ekološkoj niši]] ili [[endosimbiont|unutar]] samih mikroba.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Backhed|first1=F. |last2=Ley|first2=R. E. |last3=Sonnenburg|first3=J. L. |last4=Peterson|first4=D. A. |last5=Gordon |first5=J. I. |year=2005 |title=Host-Bacterial Mutualism in the Human Intestine |journal=[[Science |volume=307 |issue=5717 |pages=1915–20 |bibcode=2005Sci...307.1915B |doi=10.1126/science.1104816 |pmid=15790844 |s2cid=6332272}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Turnbaugh |first1=P. J. |last2=Ley |first2=R. E. |last3=Hamady |first3=M. |last4=Fraser-Liggett |first4=C. M. |last5=Knight |first5=R. |last6=Gordon |first6=J. I. |year=2007 |title=The Human Microbiome Project |journal=[[Nature]] |volume=449 |issue=7164 |pages=804–10 |bibcode=2007Natur.449..804T |doi=10.1038/nature06244 |pmc=3709439 |pmid=17943116}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ley |first1=R. E. |last2=Peterson |first2=D. A. |last3=Gordon |first3=J. I. |year=2006 |title=Ecological and Evolutionary Forces Shaping Microbial Diversity in the Human Intestine |url=https://archive.org/details/cell_2006-02-24_124_4/page/837 |journal=Cell |volume=124 |issue=4 |pages=837–48 |doi=10.1016/j.cell.2006.02.017 |pmid=16497592 |s2cid=17203181}}&lt;/ref&gt;
 
Mikrobiom i domaćin pojavili su se tokom [[evolucija|evolucije]] kao [[sinergija|sinergijska]] jedinica iz [[epigenetika|epigenetičkih]] i [[genetika|genetičkih]] karakteristika, ponekad zajednički nazvani [[holobiont]].&lt;ref name=Salvucci2014&gt;{{cite journal |doi=10.3109/1040841X.2014.962478 |title=Microbiome, holobiont and the net of life |journal=Critical Reviews in Microbiology |volume=42 |issue=3 |pages=485–94 |year=2016 |last1=Salvucci |first1=E. |pmid=25430522 |s2cid=30677140}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=24568029 |year=2013 |last1=Guerrero |first1=R. |title=Symbiogenesis: The holobiont as a unit of evolution |journal=International Microbiology |volume=16 |issue=3 |pages=133–43 |last2=Margulis |first2=Lynn |author2-link=Lynn Margulis |last3=Berlanga |first3=M. |doi=10.2436/20.1501.01.188}}&lt;/ref&gt; Prisutnost mikrobiote u crijevima ljudi i ostalih [[metazoa]] je ključna za razumijevanje koevolucije između metazoa i bakterija.&lt;ref&gt;Davenport, Emily R et al. &quot;The human microbiome in evolution&quot;. ''BMC Biology''. vol. 15,1 127. 27 Dec. 2017, doi:10.1186/s12915-017-0454-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Evolution of the human gut flora&quot;.
Andrew H. Moeller, Yingying Li, Eitel Mpoudi Ngole, Steve Ahuka-Mundeke, Elizabeth V. Lonsdorf, Anne E. Pusey, Martine Peeters, Beatrice H. Hahn, Howard Ochman.
''Proceedings of the National Academy of Sciences''. Nov 2014, 111 (46) 16431-35; doi: 10.1073/pnas.1419136111
&lt;/ref&gt; Mikrobiota ima ključnu ulogu u imunskim i metaboličkim odgovorima crijeva putem svojih proizvoda fermentacije ([[kratkolančana masna kiselina]]), [[acetat]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Jugder|first1=Bat-Erdene |last2=Kamareddine|first2=Layla |last3=Watnick|first3=Paula I. |year=2021 |title=Microbiota-derived acetate activates intestinal innate immunity via the Tip60 histone acetyltransferase complex |url=http://dx.doi.org/10.1016/j.immuni.2021.05.017 |journal=Immunity  |volume=54 |issue=8 |pages=1683–97.e3 |doi=10.1016/j.immuni.2021.05.017 |pmid=34107298 |pmc=8363570 |issn=1074-7613 }}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Skin Microbiome20169-300.jpg|thumb|upright=2| Preovlađujuće vrste]]bakterije|bakterija]] na ljudskoj [[koža|koži]]
Sve [[biljke]] i [[životinje]], od [[protisti|jednostavnih oblika života]] do [[ljudi]], žive u bliskoj vezi sa mikrobnim organizmima.&lt;ref name=&quot;Mendes2015&quot;&gt;{{Cite journal | last1=Mendes | first1=R. | last2=Raaijmakers | first2=J.M. | doi=10.1038/ismej.2015.7 | title=Cross-kingdom similarities in microbiome functions | journal=The ISME Journal | volume=9 | issue=9 | pages=1905–1907 | year=2015 | pmid= 25647346| pmc=4542044}}&lt;/ref&gt; Nekoliko napredaka je dovelo do percepcije mikrobioma, uključujući:
* sposobnost izvođenja analize [[genom]]ske i [[ekspresija gena|genske ekspresije]] pojedinačnih ćelija i čitavih mikrobnih zajednica u disciplinama [[metagenomika]] i [[metatranskriptomika]]&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;/&gt;
* [[baze podataka]] dostupne istraživačima iz više disciplina&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;/&gt;
* metodi matematičke analize pogodne za složene skupove podataka&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;/&gt;
 
Biolozi su shvatili da mikrobi čine važan dio [[fenotip]]a organizma, daleko izvan povremene simbiotske studije slučaja.&lt;ref name=&quot;BoMc2011&quot;&gt;{{Cite journal | last1=Bosch | first1=T. C. G. | last2=McFall-Ngai | first2=M. J. | doi=10.1016/j.zool.2011.04.001 | title=Metaorganisms as the new frontier | journal=Zoology | volume=114 | issue=4 | pages=185–190 | year=2011 | pmid= 21737250| pmc=3992624}}&lt;/ref&gt;
 
== Mikrobiota prema domaćinu==
[[slika:Commensals vs pathogens mechanism.png|thumb|[[Patogen]]a mikrobiota koja izaziva [[upala|upalu]] u [[pluća|plućima]]]]
 
=== Ljudi ===
{{glavni|Ljudska mikrobiota}}
Ljudska mikrobiota uključuje [[bakterije]], [[gljive]], [[archaea]] i [[virus]]e. [[Mikroživotinje]] koje žive na ljudskom tijelu su isključene. [[Ljudski mikrobiom]] odnosi se na njihove kolektivne [[genom]]e.&lt;ref name=&quot;Prescotts&quot;&gt;{{cite book|last2 = Willey|first2 = Joanne|last1 = Sherwood|first1 = Linda|last3 = Woolverton|first3 = Christopher|title = Prescott's Microbiology|url = {{google books |plainurl=y |id=sBCSRAAACAAJ}}|year = 2013|isbn = 9780073402406|publisher = McGraw Hill|location = New York|edition = 9th|pages = 713–721|oclc = 886600661}}&lt;/ref&gt;
 
Ljudi su kolonizirani mnogim mikroorganizmima; uobičajena procjena je bila da ljudi žive sa deset puta više neljudskih nego ljudskih ćelija; novije procjene su ovo smanjile na 3:1, pa čak i na oko 1:1.&lt;ref name=AAM2014&gt;American Academy of Microbiology [http://academy.asm.org/index.php/faq-series/5122-humanmicrobiome FAQ: Human Microbiome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161231092333/http://academy.asm.org/index.php/faq-series/5122-humanmicrobiome |date=31. 12. 2016 }} January 2014&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Rosner&gt;Judah L. Rosner for Microbe Magazine, Feb 2014. [http://www.asmscience.org/content/journal/microbe/10.1128/microbe.9.47.2 Ten Times More Microbial Cells than Body Cells in Humans?]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=NN2016&gt;Alison Abbott for Nature News. Jan 8 2016 [http://www.nature.com/news/scientists-bust-myth-that-our-bodies-have-more-bacteria-than-human-cells-1.19136 Scientists bust myth that our bodies have more bacteria than human cells]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sender&gt;{{cite journal | last1 = Sender | first1 = R | last2 = Fuchs | first2 = S | last3 = Milo | first3 = R | date = Jan 2016 | title = Are We Really Vastly Outnumbered? Revisiting the Ratio of Bacterial to Host Cells in Humans | journal = Cell | volume = 164 | issue = 3| pages = 337–40 | doi = 10.1016/j.cell.2016.01.013 | pmid = 26824647 | s2cid = 1790146 }}&lt;/ref&gt;
 
U stvari, oni su toliko mali da na ljudskom tijelu postoji oko 100 triliona mikrobiote.&lt;ref&gt;&quot;On and in You.&quot; Micropia, www.micropia.nl/en/discover/stories/on-and-in-you/#:~:text=They're%20on%20you%2C%20in,re%20known%20as%20human%20microbiota.&lt;/ref&gt;
 
[[Projekt ljudskog mikrobioma]] sekvencirao je genom ljudske mikrobiote, fokusirajući se posebno na mikrobiotu koja normalno nastanjuje [[koža|kožu]], [[usta]], [[nos]], [[probavni trakt]] i [[vagina|vaginu]].&lt;ref name=&quot;Prescotts&quot;/&gt; Dostigao je prekretnicu 2012. godine kada je objavio prve rezultate.&lt;ref name=hmpdata&gt;{{Cite web |url=http://www.nih.gov/news/health/jun2012/nhgri-13.htm |title=NIH Human Microbiome Project defines normal bacterial makeup of the body |publisher=NIH News |date=13. 6. 2012 |access-date=21. 3. 2023 |archive-date=17. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120617171944/http://www.nih.gov/news/health/jun2012/nhgri-13.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 
=== Ostale životinje ===
* [[Vodozemci]] imaju mikrobiotu na svojoj koži.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bataille | first1 = A | last2 = Lee-Cruz | first2 = L | last3 = Tripathi | first3 = B | last4 = Kim | first4 = H | last5 = Waldman | first5 = B | date = Jan 2016 | title = Microbiome Variation Across Amphibian Skin Regions: Implications for Chytridiomycosis Mitigation Efforts | journal = Microb. Ecol. | volume = 71 | issue = 1| pages = 221–32 | pmid = 26271741 | doi=10.1007/s00248-015-0653-0| s2cid = 12951957 }}&lt;/ref&gt; Neke vrste mogu nositi gljivicu pod nazivom ''Batrachochytrium dendrobatidis'', koja kod drugih može uzrokovati smrtonosnu infekciju zvanu [[hitridiomikoza]] u zavisnosti od njihovog mikrobioma, odupirući se kolonizaciji patogena ili inhibirajući njihov rast antimikrobnim kožnim [[peptid]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Woodhams DC, Rollins-Smith LA, Alford RA, Simon MA, Harris RN |title=Innate immune defenses of amphibian skin: antimicrobial peptides and more |journal=Animal Conservation|year=2007|volume=10|issue=4|pages=425–8 |doi=10.1111/j.1469-1795.2007.00150.x|s2cid=84293044 }}&lt;/ref&gt;
*Novorođeni [[torbari]] se rađaju sa histološki nezrelim imunskim tkivom i nisu u stanju izgraditi vlastitu specifičnu imunsku odbranu. Stoga se u velikoj mjeri oslanjaju na [[imuni sistem|imunski sistem]] svoje majke &lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Old JM, Deane EM |title=Development of the immune system and immunological protection in marsupial pouch young |journal=Developmental and Comparative Immunology|year=2000|volume=24|issue=5|pages=445–454 |doi=10.1016/S0145-305X(00)00008-2|pmid=10785270 }}&lt;/ref&gt; and the milk &lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Stannard HJ, Miller RD, Old JM |title=Marsupial and monotreme milk – a review of its nutrients and immune properties |journal=PeerJ|year=2020|volume=8|pages=e9335 |doi=10.7717/peerj.9335|pmid=32612884 |pmc=7319036 }}&lt;/ref&gt; for their protection. Most marsupials have pouches, and their own microbiota changes throughout the reproductive stages: oestrus, birth/oestrus, and post-oestrus.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Old JM, Deane EM |title=The effect of oestrus and the presence of pouch young on aerobic bacteria isolated from the pouch of the tammar wallaby, ''Macropus eugenii'' |url=https://archive.org/details/sim_comparative-immunology-microbiology-and-infectious_1998-10_21_4/page/237 |journal=Comparative Immunology Microbiology and Infectious Diseases|year=1998|volume=21|issue=4|pages=237–245 |doi=10.1016/s0147-9571(98)00022-8|pmid=9775355 }}&lt;/ref&gt; U nekim vrećicama i kožnim izlučevinama identificirani su antimikrobni peptidi, koji vjerovatno podržavaju mlade u ovom ranjivom trenutku.
* Kod sisara, [[biljojedi]] poput [[goveda]] zavise od svog mikrobioma [[burag]]a za pretvaranje celuloze u proteine, kratkolančane masne kiseline i plinove. Metodi kulture ne mogu pružiti informacije o svim prisutnim mikroorganizmima. Komparativne [[metagenomika|metagenomske]] studije dale su iznenađujući rezultat da pojedinačna goveda posjeduju izrazito različite strukture zajednice, predviđeni [[fenotip]] i metaboličke potencijale,&lt;ref&gt;{{cite journal
 |author1=Brulc JM |author2=Antonopoulos DA |author3=Miller MEB |display-authors=et al
 |title=Gene-centric metagenomics of the fiber-adherent bovine rumen microbiome reveals forage specific glycoside hydrolases
 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA|year=2009|volume=106|issue=6|pages=1948–53
 |pmid=19181843|pmc=2633212|doi=10.1073/pnas.0806191105|bibcode = 2009PNAS..106.1948B
 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; iako su bili hranjeni identičnom hranom, bili su smješteni zajedno i očigledno su bili funkcionalno identični u korištenju resursa biljnog ćelijskog zida.
* [[Miševi]] su postali najproučavaniji [[sisari]] u pogledu njihovih mikrobioma. Mikrobiota crijeva je proučavana u vezi s alergijskom bolešću dišnih puteva, [[gojaznost|gojaznošću]], gastrointestinalnim bolestima i [[dijabetes]]om. Perineonatusna promjena mikrobiote kroz niske doze [[antibiotik]]a može imati dugotrajne efekte na buduću osjetljivost na alergijske bolesti dišnih puteva. Učestalost određenih podskupina mikroba povezana je s ozbiljnošću bolesti. Prisustvo specifičnih mikroba u ranoj fazi postneonatusnog života, daje uputstva za buduće [[imuni odgovor|imunske odgovore]].&lt;ref name=&quot;pmid = 22422004&quot;&gt;{{cite journal | author = Russell SL, Gold MJ| title = Early life antibiotic-driven changes in microbiota enhance susceptibility to allergic asthma | journal = EMBO Rep. | volume = 13 | issue = 5 |date=maj 2012 | pmid = 22422004 | pmc = 3343350 | pages = 440–7 | doi=10.1038/embor.2012.32|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid = 25145536&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Russell SL, Gold MJ, etal | title = Perinatal antibiotic-induced shifts in gut microbiota have differential effects on inflammatory lung diseases | journal = J Allergy Clin Immunol |date=Aug 2014 | pmid = 25145536 | doi=10.1016/j.jaci.2014.06.027 | volume=135 | issue = 1 | pages=100–9}}&lt;/ref&gt; Kod gnotobiotskih miševa utvrđeno je da određene crijevne [[bakterije]] prenose određeni [[fenotip]] na miševe bez klica primatelja, koji su promovirali akumulaciju regulatornih [[T-ćelija]] debelog crijeva, i sojeva koji su modulirali [[gojaznost|adipoznost]] miša i koncentraciju [[metabolit]]a u [[cekus]]nom crijevu.&lt;ref name=&quot;pmid = 17183312&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Turnbaugh PJ, etal | title = An obesity-associated gut microbiome with increased capacity for energy harvest |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_december-21-28-2006_444_7122/page/1027 | journal = [[Nature]] | volume = 444 | issue = 7122 |date=Dec 2006 | pmid = 17183312 | pages = 1027–31 | doi=10.1038/nature05414| bibcode = 2006Natur.444.1027T | s2cid = 4400297 }}&lt;/ref&gt; Ovaj kombinatorni pristup omogućava razumijevanje mikrobnih doprinosa ljudskoj biologiji na nivou sistema.&lt;ref name=&quot;pmid = 24452263&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Faith JJ, Ahern PP, Ridaura VK, etal | title = Identifying gut microbe-host phenotype relationships using combinatorial communities in gnotobiotic mice. | journal = Sci. Transl. Med. | volume = 6 | issue = 220 |date=Jan 2014 | pmid = 24452263 | pages = 220 | doi=10.1126/scitranslmed.3008051 | pmc=3973144}}&lt;/ref&gt; Ali i druga [[sluz|mukoidna]] tkiva kao što su [[pluća]] i [[vagina]] proučavana su u odnosu na bolesti kao što su [[astma]], [[alergija]] i vaginoza.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Barfod | first1 = KK | last2 = Roggenbuck | first2 = M | last3 = Hansen | first3 = LH | last4 = Schjørring | first4 = S | last5 = Larsen | first5 = ST | last6 = Sørensen | first6 = SJ | last7 = Krogfelt | first7 = KA | year = 2013 | title = The murine lung microbiome in relation to the intestinal and vaginal bacterial communities | journal = BMC Microbiol | volume = 13 | page = 303 | doi = 10.1186/1471-2180-13-303 | pmid = 24373613 | pmc = 3878784 }}&lt;/ref&gt;
*[[Insekti]] imaju svoje mikrobiome. Naprimjer, [[mravi|mravi rezači listova]] formiraju ogromne podzemne kolonije koje svake godine beru stotine kilograma lišća i nisu u stanju direktno probaviti celulozu u lišću. Oni održavaju vrtove gljiva kao primarni izvor hrane kolonije. Dok sama gljiva ne vari [[celuloza|celulozu]], mikrobna zajednica koja sadrži različite bakterije to čini. Analiza genoma mikrobne populacije otkrila je mnoge gene koji imaju ulogu u varenju celuloze. Predviđeni profil [[enzim]]a ovog mikrobioma koji razgrađuje [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] sličan je profilu goveđeg [[burag]]a, ali [[sastav vrsta]] je gotovo potpuno drugačiji.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Suen |author2=Scott JJ |author3=Aylward FO |display-authors=et al |title=An Insect Herbivore Microbiome with High Plant Biomass-Degrading Capacity |journal=PLOS Genet|year=2010|volume=6|issue=9|pages=e1001129 |editor1-last=Sonnenburg |editor1-first=Justin |pmid=20885794|pmc=2944797|doi=10.1371/journal.pgen.1001129}}&lt;/ref&gt; Mikrobiota crijeva [[Drosophila melanogaster|voćne mušice]] može uticati na izgled njenog crijeva, utičući na brzinu obnavljanja [[epitel]]a, razmak između ćelija i sastav različitih tipova ćelija u epitelu.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Broderick | first1 = Nichole A. | last2 = Buchon | first2 = Nicolas | last3 = Lemaitre | first3 = Bruno | year = 2014 | title = Microbiota-Induced Changes in Drosophila melanogaster Host Gene Expression and Gut Morphology | journal = mBio | volume = 5 | issue = 3| pages = e01117–14 | pmc=4045073 | pmid=24865556 | doi=10.1128/mBio.01117-14}}&lt;/ref&gt; Kada je [[lepidoptera|moljac]] ''[[Spodoptera exigua]]'' zaražen [[bakulovirus]]om, geni povezani sa [[imunost|imunošćui]] se smanjuju i količina njegove crijevne mikrobiote se povećava.&lt;ref name=baculo&gt;{{cite journal | last1 = Jakubowska | first1 = Agata K. | last2 = Vogel | first2 = Heiko | last3 = Herrero | first3 = Salvador | date = maj 2013 | title = Increase in Gut Microbiota after Immune Suppression in Baculovirus-infected Larvae | journal = PLOS Pathog | volume = 9 | issue = 5| page = e1003379 | doi = 10.1371/journal.ppat.1003379 | pmc=3662647 | pmid=23717206}}&lt;/ref&gt; U crijevu [[diptera]], [[enteroendokrine ćelije]] osjećaju [[metabolit]]e koji potiču iz crijevne mikrobiote i koordiniraju antibakterijske, mehaničke i metaboličke grane [[urođena imunost|urođenog]] [[imuni odgovor|imunskog odgovora]] crijeva domaćina na komensalnu mikrobiotu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Watnick|first1=Paula I.|last2=Jugder|first2=Bat-Erdene|date=1. 2. 2020|title=Microbial Control of Intestinal Homeostasis via Enteroendocrine Cell Innate Immune Signaling|url= |journal=Trends in Microbiology|language=en|volume=28|issue=2|pages=141–149|doi=10.1016/j.tim.2019.09.005|issn=0966-842X|pmc=6980660|pmid=31699645}}&lt;/ref&gt;
*[[Ribe]] imaju svoje mikrobiome, uključujući kratkotrajne vrste ''[[Nothobranchius furzeri]]'' (tirkizna morska riba). Prenošenje mikrobiote crijeva iz mladih [[orka|ubojica]] u sredovečne ubojice značajno produžava životni vijek sredovječne ubojice.&lt;ref name=&quot;pmid31403049&quot;&gt;{{cite journal | vauthors=Tibbs TN, Lopez LR, Arthur JC | title=The influence of the microbiota on immune development, chronic inflammation, and cancer in the context of aging | journal=Microbial Cell | volume=6 | issue=8 | pages=324–334 | year=2019 | doi = 10.15698/mic2019.08.685 | pmc=6685047 | pmid=31403049 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{div col}}
* [[Anageneza]]
* [[Biom]]
* [[Ljudski virom]]
* [[Lista mikrobiote bakterijske vaginoze]]
* [[Morska mikrobiota]]
* [[Lista mikrobiota vrsta donjeg reproduktivnog trakta žena|Mikrobiota donjeg reproduktivnog trakta žena]]
* [[Fitobiom]]
* [[Probiotik]]
* [[Psihobiotik]]
* [[Kožna flora]]
* [[Vaginski mikrobiom]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}
 
{{Wiktionary|mikrobiota}}
{{Scholia|topic|mikrobiom}}
 
{{mikroorganizmi|state=expanded}}
{{Mikrobiota}}
{{Portal|Biologija|Medicina}}

[[Kategorija:Mikrobiologija]]
[[Kategorija:Bakteriologija]]
[[Kategorija:Bakterije]]
[[Kategorija:Mikrobiomi]]</text>
      <sha1>oaozs3li8m4bc1uawmhi1dclaj2hvh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anne Archibald</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503355</id>
    <revision>
      <id>3924210</id>
      <parentid>3893368</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T10:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4899" sha1="90opvl8nm641yfrkm9xg5jdy40iomr7" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Anne Archibald
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = 1976.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://data.bibliotheken.nl/doc/thes/p411861298|title=Nationale bibliotheken|website=data.bibliotheken.nl|access-date=19. 1. 2024|archive-date=8. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508194127/http://data.bibliotheken.nl/doc/thes/p411861298|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja          = [[Kanada]]
| datum_smrti             = 
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = Kanadsko
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[Astronomija]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nagrada Cecilia Payne-Gaposchkin]] &lt;br/&gt; [[Medalja J.S. Plaskett]] 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Anne Murray Archibald''' (1976.) jest [[Kanada|kanadska]] [[astronom]]kinja poznata po svojim zapažanjima [[pulsar]]a&lt;ref name=recycled&gt;{{citation|url=https://www.wired.com/2009/05/missing-link-pulsar/|title=Missing link in pulsar evolution Is a cannibal|magazine=[[Wired (časopis)|Wired]]|date=21. 5. 2009|first=Lisa|last=Grossman}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=triple&gt;{{citation|url=https://astronomy.com/news/2014/01/a-pulsar-discovered-in-a-unique-triple-star-system|magazine=[[Astronomy (časopis)|Astronomy]]|title=A pulsar discovered in a unique triple star system|date=6. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=einstein&gt;{{citation| last = Karouzos | first = Marios| date = juli 2018 | doi = 10.1038/s41550-018-0537-6| issue = 8| journal = [[Nature Astronomy]]| pages = 614| title = Einstein still right| volume = 2| bibcode = 2018NatAs...2..614K| s2cid = 125460309| doi-access = free}}&lt;/ref&gt; i kao jedan od programera [[SciPyja]], biblioteke naučne programiranja za [[Python (programski jezik)|programski jezik Python]].

== Obrazovanje i karijera ==
Dodiplomske studije [[Matematika|matematike]] je završila na [[Univerzitet Waterloo|Univerzitetu Waterloo]], uključujući stažiranje koje je uključivalo [[Grafika|kompjutersku grafiku]] i analizu slika [[radar]]skih podataka. Nakon što je magistrirala iz čiste matematike na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], postala je doktorantica [[astrofizičar]]ke [[Viktoria Kaspi|Viktorije Kaspi]] na McGill-u,&lt;ref name=cpg&gt;{{citation|url=https://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Archibald&amp;first_nm=Anne&amp;year=2015|title=2015 Cecilia Payne-Gaposchkin Doctoral Dissertation Award in Astrophysics Recipient: Anne Archibald, McGill University|access-date=24. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; i osvojila i nagradu za doktorsku disertaciju [[Nagrada Cecilia Payne-Gaposchkin|Cecilia Payne-Gaposchkin]] iz astrofizike [[Američko fizičko društvo|Američkog fizičkog društva]] i [[Medalja J.S. Plaskett|J.S. Plaskett Medalju]] Kanadskog astronomskog društva za doktorsku disertaciju iz 2013, &quot;Kraj akrecije: rendgenski binarni/milisekundni pulsarni prelazni objekat PSR J1023+0038&quot;.&lt;ref name=cpg /&gt;&lt;ref name=plaskett&gt;{{citation|url=https://casca.ca/?p=7230|title=2015 Plaskett Medal|date=16. 5. 2016 |publisher=Canadian Astronomical Society|access-date=24. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nakon postdoktorskog istraživanja na [[ASTRON]]-u, a zatim na Institutu za astronomiju Anton Pannekoek, oba u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i uz podršku Veni stipendije nizozemske organizacije za naučna istraživanja,&lt;ref name=cpg /&gt;&lt;ref name=orcid&gt;{{citation|url=https://orcid.org/0000-0003-0638-3340|title=Anne M. Archibald|work=ORCID|access-date=24. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=veni&gt;{{citation|url=https://www.astron.nl/veni-fellowship-for-anne-archibald/|title=Veni fellowship for Anne Archibald|publisher=ASTRON|date=17. 7. 2015|access-date=24. 9. 2020|archive-date=29. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429114423/https://www.astron.nl/veni-fellowship-for-anne-archibald/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bila je viši predavač na [[Univerzitet Newcastle|Univerzitetu Newcastle]] od 2019. do 2023.&lt;ref name=orcid /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak astronoma]]
* [[Spisak astronomkinja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Anne Archibald}}
*[https://www.ncl.ac.uk/maths-physics/staff/profile/annearchibaldnewcastleacuk.html Home page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201124102015/https://www.ncl.ac.uk/maths-physics/staff/profile/annearchibaldnewcastleacuk.html |date=24. 11. 2020 }}

{{DEFAULTSORT:Archibald, Anne}}
[[Kategorija:Kanadski astronomi]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>90opvl8nm641yfrkm9xg5jdy40iomr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sehur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517110</id>
    <revision>
      <id>3924203</id>
      <parentid>3842732</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T08:41:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>&quot;Tradicija naći&quot; u &quot;tradicija primijetiti&quot;.</comment>
      <origin>3924203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6952" sha1="sd9fo18nrpp4yzhiczuknfej9ye0w78" xml:space="preserve">[[File:Suhur.jpg|247x247px|thumb|Primjer jordanskog sehura]]

'''Sehur''', ({{Jez-ar|سحور}} – &quot;zora&quot;, &quot;obrok prije zore&quot;),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/suhur|title=Suhur|work=[[Collins English Dictionary]]|publisher=[[HarperCollins]]|access-date=15. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; jeste obrok prije [[post]]a, prije zore za vrijeme ili izvan islamskog mjeseca [[Ramazan]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Kashmir {{!}} History, People, &amp; Conflict|url=https://www.britannica.com/place/Kashmir-region-Indian-subcontinent|access-date=8. 5. 2021|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}&lt;/ref&gt; Obrok se jede prije [[sabah-namaz]]a.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Citation  | title = BBC - Schools - Religion - Islam  | url=http://www.bbc.co.uk/schools/religion/islam/ramadan.shtml  | access-date = 11. 4. 2010 }}&lt;/ref&gt; Sehur odgovara [[iftar]]u, večernjem obroku tokom Ramazana, koji zamjenjuje tradicionalna tri obroka dnevno (doručak, ručak i večera),&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; iako se na nekim mjestima večera konzumira i poslije iftara kasnije u toku noći.

Kao posljednji obrok koji muslimani jedu prije posta od zore do zalaska sunca tokom mjeseca ramazana, islamske tradicije smatraju sehur blagodatima u tome što omogućava osobi koja posti da izbjegne nervozu ili slabost uzrokovanu postom. Prema hadisu u [[Buharijin &quot;Sahih&quot;|Buharijinom &quot;Sahihu&quot;]], Anas ibn Malik je prenio: &quot;Poslanik je rekao, 'uzmi sehur jer u njemu ima blagoslova'&quot;.&lt;ref&gt;''Bukhari'': Book 3: Vol. 31: Hadith 146 (Fasting).&lt;/ref&gt; Sa ovim obrokom se dočekuje zora, te prema hadisu treba odlagati sehur do nastupanja zore, nakon čega se klanja sabah.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.islam.ba/teme/duhovnost/zapostavljeni-sunneti-poslanika-a-s|title=Zapostavljeni sunneti Poslanika, a.s.|last=BiH|first=Islamska zajednica u|date=20. 1. 2025|website=www.islam.ba|language=bs|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sunnah.com/bukhari:1923|title=Sahih al-Bukhari 1923 - Fasting - كتاب الصوم - Sunnah.com - Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|website=sunnah.com|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Telal ==
Telal ili musaharati&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pictures: Celebrating Ramadan Around the World|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2014/07/pictures/140719-ramadan-islam-muslim-holiday-festival-culture/#/173261229-10_81773_600x450.jpg|archive-url=https://web.archive.org/web/20140720183030/http://news.nationalgeographic.com/news/2014/07/pictures/140719-ramadan-islam-muslim-holiday-festival-culture/#/173261229-10_81773_600x450.jpg|url-status=dead|archive-date=20. 7. 2014|publisher=National Geographic Society|access-date=10. 8. 2014|date=19. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; je osoba koja je budila vjernike na sehur za vrijeme Ramazana.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Linda Wong|title=Sentence essentials: a grammar guide|url=https://archive.org/details/sentenceessentia0000wong|year=2002 |publisher=Houghton Mifflin, 2002|isbn=9780618154821|page=[https://archive.org/details/sentenceessentia0000wong/page/100 100]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Angelo Colorni|title=Israel for Beginners: A Field Guide for Encountering the Israelis in Their Natural Habitat|url=https://archive.org/details/israelforbeginne0000colo|year=2011 |publisher=Gefen Publishing House Ltd, 2011|isbn=9789652294838|page=[https://archive.org/details/israelforbeginne0000colo/page/n97 84]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Jamāl Ghīṭānī|translator=Farouk Abdel Wahab|title=The Zafarani Files|year=2009 |publisher=American Univ in my world Cairo Press, 2009|isbn=9789774161902|page=333}}&lt;/ref&gt; Prema historijskim knjigama, [[Bilal ibn Rebbah]] je bio prvi musaharat u islamskoj historiji, jer je običavao lutati ulicama i putevima tokom cijele noći kako bi budio ljude.&lt;ref&gt;{{cite news|author1=Rima Al-Mukhtar|title=Ramadan Mesaharati|url=http://www.arabnews.com/node/387195|access-date=10. 8. 2014|publisher=Arab News|date=10. 8. 2011}}&lt;/ref&gt;

Zanimanje je opisao jedan musaharati iz [[Damask]]a: &quot;Moja dužnost tokom svetog mjeseca Ramazana je da probudim ljude u starom gradu Damasku na molitvu i sehur.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|author1=HUMMAM SHEIKH ALI|title=Charm of Ramadhan in Damascus|url=http://www.bt.com.bn/art-culture/2011/08/19/charm-ramadhan-damascus|access-date=10. 8. 2014|work=Xinhua|publisher=Brunei Times Sdn Bhd|date=19. 8. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812203527/http://www.bt.com.bn/art-culture/2011/08/19/charm-ramadhan-damascus|archive-date=12. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Prema sidonskom musaharatiju, atributi koje svaki musaharat treba posjedovati su fizička spremnost i dobro zdravlje, &quot;jer je potreban i dobar glas za svaki dan, pluća, kao i sposobnost čitanja pjesama, musaharati bi trebao moliti Boga cijelu noć da probudi spavače.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|author1=Vivian Haddad|title=The Musaharati, Still Part of Sidon's Ramadan Tradition|url=http://eng-archive.aawsat.com/vivian-haddad/lifestyle-culture/the-mesaharati-still-part-of-sidons-ramadan-tradition|access-date=10. 8. 2014|publisher=[[Asharq Al-Awsat]]|date=23 Jul 2014}}&lt;/ref&gt;

Tradicija se praktikuje u [[Egipat|Egiptu]], [[Sirija|Siriji]], [[Sudan]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], [[Jordan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Pakistan]]u, [[Bangladeš]]u i [[Palestina (država)|Palestini]], u ranijem periodu bilo je prisutno i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Međutim, došlo je do postepenog nestanka musaharatija zbog nekoliko faktora, uključujući: muslimane koji ostaju budni kasnije; korištenje tehnologije kao što su alarmi za buđenje za sehur; i sve glasnije i veće domove i gradove zbog kojih je glas telala teže za čuti.&lt;ref&gt;{{cite news|author1=Rima Al-Mukhtar|title=Ramadan Musaharati|url=http://www.arabnews.com/node/387195|access-date=10. 8. 2014|publisher=Arab News|date=10. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Međutim, stara Dakaiya tradicija pjevanja kasida još uvijek se može primijetiti na ulicama [[Dhaka|Dhake]] u [[Bangladeš]]u.&lt;ref name=bpedia&gt;{{cite web|author=Sirajul Islam|author-link=Sirajul Islam|url=http://en.banglapedia.org/index.php?title=Qasida|title=Qasida|publisher=[[Banglapedia]]: The National Encyclopedia of Bangladesh, [[Asiatic Society]] of Bangladesh, [[Dhaka]]|access-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

U [[Indonezija|Indoneziji]], kentongan se koristi za buđenje domaćinstava kako bi postači pravovremeno ustali na sehur.&lt;ref&gt;{{cite news | author1=Aman Rochman | title=Malang village children find joy in 'sahur' activity during Ramadhan | url=https://www.thejakartapost.com/life/2018/05/20/malang-village-children-find-joy-in-sahur-activity-during-ramadhan.html | access-date=17. 4. 2021 | publisher=The Jakarta Post | date=20. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Ramazanski bajram]]
* [[Iftar]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Ramazan]]
[[Kategorija:Ramazanski post]]</text>
      <sha1>sd9fo18nrpp4yzhiczuknfej9ye0w78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530443</id>
    <revision>
      <id>3924107</id>
      <parentid>3917786</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:50:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>1. Poredak je po referenci (po glasačkom listiću). 2. Po GL, Slaven je kandidat DF-a. 3. Infokutija max 2 osobe, pa su stavljene 2 najpopularnije osobe. Nakon izbora, TOP 2 će biti stavljeni.</comment>
      <origin>3924107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17563" sha1="lzg3rfo0juvucspb7u6d31e04rx7bls" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030.
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|150x150px]]
| kandidat2     = [[Nebojša Vukanović]]
| stranka2      = [[Za pravdu i red|ZPR]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Izborni sistem==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===

====Član iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

====Član iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;/&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

==== Član iz reda srpskog naroda ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

==Također pogledajte==
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
*[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]]

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>lzg3rfo0juvucspb7u6d31e04rx7bls</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924108</id>
      <parentid>3924107</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T17:52:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17885" sha1="qgjc1iq82a9xtgufistgii0imvda9ty" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030.
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|150x150px]]
| kandidat2     = [[Nebojša Vukanović]]
| stranka2      = [[Za pravdu i red|ZPR]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Izborni sistem==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===

====Član iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

====Član iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

==== Član iz reda srpskog naroda ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

==Također pogledajte==
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
*[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]]

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>qgjc1iq82a9xtgufistgii0imvda9ty</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924125</id>
      <parentid>3924108</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22153" sha1="mjx0650l3igxb3qsemuabpwb4kg84bt" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030.
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Marinko Božović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Izborni sistem==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===

====Član iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

====Član iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

==== Član iz reda srpskog naroda ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–) 
| rowspan=&quot;12&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Ivan Begić]]
|
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
|
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Igor Balukčić]]
|
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Franjo Jukić]]
|
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Begija Smajić]]
|
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Jusuf Arifagić]]
|
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Ramiz Salkić]]
|
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marko Jorgić]]
|
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

==Također pogledajte==
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
*[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]]

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>mjx0650l3igxb3qsemuabpwb4kg84bt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924127</id>
      <parentid>3924125</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske */</comment>
      <origin>3924127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22758" sha1="09u87lxb9hqfdbatp1erhw9h7j71bwm" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030.
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Marinko Božović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Izborni sistem==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===

====Član iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

====Član iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

==== Član iz reda srpskog naroda ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–) 
| rowspan=&quot;12&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

==Također pogledajte==
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
*[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]]

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>09u87lxb9hqfdbatp1erhw9h7j71bwm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924131</id>
      <parentid>3924127</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske */</comment>
      <origin>3924131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22790" sha1="h53iknyeub2ew2pe8n1hynxc954vzrc" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030.
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Marinko Božović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Izborni sistem==
{{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}

==Kandidati==

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===

====Član iz reda bošnjačkog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

====Član iz reda hrvatskog naroda====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

==== Član iz reda srpskog naroda ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

==Također pogledajte==
*[[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
*[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]]
*[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]]
**[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]]

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]]
[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
[[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>h53iknyeub2ew2pe8n1hynxc954vzrc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531113</id>
    <revision>
      <id>3924111</id>
      <parentid>3917787</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14914" sha1="a0s5linfdeqmn5jmbb0nu1hqzdfhm87" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Denis Bećirović]]
| stranka1      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Bakir Izetbegović]]
| stranka2      = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Darijana Filipović]]
| stranka1      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Zdenko Lučić]]
| stranka2      = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]]

| slika1        = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]
| kandidat1     = [[Željka Cvijanović]]
| stranka1      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1         = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]
| kandidat2     = [[Marinko Božović]]
| stranka2      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2         = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = Članovi Predsjedništva
| prije_izbora  = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)&lt;br /&gt;[[Željko Komšić]] (Hrvat)&lt;br /&gt;[[Željka Cvijanović]] (Srbin)
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

}}}}}}}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Kandidati==

===Član iz reda bošnjačkog naroda===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]]
|[[Fahrudin Radončić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez za bolju budućnost]]
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)&lt;br&gt;Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–)
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]]
|[[Semir Efendić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–)
|-
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]]
|[[Bakir Izetbegović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)&lt;br&gt;Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–)
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]]
|[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza &quot;Ujedinjeni za državu BiH&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}}
|Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)&lt;br&gt;Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022)
|}

===Član iz reda hrvatskog naroda===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]]
|[[Darijana Filipović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
|Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)&lt;br&gt;Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Zdenko Lučić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].&lt;ref name=&quot;Kandidat Hrvatske petorke&quot;&gt;{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}}
|Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)&lt;br&gt;[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Slaven Kovačević]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)&lt;br&gt;Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016)
|}

=== Član iz reda srpskog naroda ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]]
|[[Marinko Božović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)&lt;br&gt;Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) 
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]]
|[[Željka Cvijanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) 
[[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018)
|-
|[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]]
|[[Nebojša Vukanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};&quot; |
|[[Za pravdu i red]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)&lt;br&gt;Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–)
|}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]]</text>
      <sha1>a0s5linfdeqmn5jmbb0nu1hqzdfhm87</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531131</id>
    <revision>
      <id>3924126</id>
      <parentid>3917788</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:00:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9628" sha1="7tjnnt8g4jge1vbw70iwa0usqs1e6vq" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' su [[parlamentarni izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim zastupnika u Zastupnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], i članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: Zastupničkog i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. Zastupnički dom ima 42 poslanika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Zastupnici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

=== Zbirni rezultat ===

=== Rezultati po izbornim jedinicama ===

==== Federacija Bosne i Hercegovine ====

===== Izborna jedinica 1A =====

===== Izborna jedinica 2A =====

===== Izborna jedinica 3A =====

===== Izborna jedinica 4A =====

===== Izborna jedinica 5A =====

==== Republika Srpska ====

===== Izborna jedinica 1B =====

===== Izborna jedinica 2B =====

===== Izborna jedinica 3B =====

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>7tjnnt8g4jge1vbw70iwa0usqs1e6vq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924134</id>
      <parentid>3924126</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9663" sha1="5ltgn5vljbu8bgmc9kg7e6k00ly5f7b" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 8
| postotak1      =

| stranka2       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati2       = 6 
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 5 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati4       = 4
| postotak4      =

| stranka5        = [[Demokratska fronta]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati5        = 3 
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 3
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati7        = 2
| postotak7       =

| stranka8        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati8        = 2 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati9        = 2
| postotak9       =

| stranka10       = [[Narodni evropski savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati10       = 2
| postotak10      =

| stranka11       = [[Za pravdu i red]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Demokratski savez]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući&lt;br&gt;Vijeća ministara BiH]]
| prije_izbora    = [[Borjana Krišto]]
| stranka_prije   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' su [[parlamentarni izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim zastupnika u Zastupnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], i članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: Zastupničkog i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. Zastupnički dom ima 42 poslanika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Zastupnici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

=== Zbirni rezultat ===

=== Rezultati po izbornim jedinicama ===

==== Federacija Bosne i Hercegovine ====

===== Izborna jedinica 1A =====

===== Izborna jedinica 2A =====

===== Izborna jedinica 3A =====

===== Izborna jedinica 4A =====

===== Izborna jedinica 5A =====

==== Republika Srpska ====

===== Izborna jedinica 1B =====

===== Izborna jedinica 2B =====

===== Izborna jedinica 3B =====

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>5ltgn5vljbu8bgmc9kg7e6k00ly5f7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531132</id>
    <revision>
      <id>3924135</id>
      <parentid>3917789</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:09:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9933" sha1="nlofynk4q9fwkpwjhe7j8clf1wr613g" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Federacija Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]

| stranka1       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1       = 25
| postotak1      =

| stranka2       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati2       = 15
| postotak2      =

| stranka3       = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider3         = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati3       = 14 
| postotak3      =

| stranka4       = [[Demokratska fronta]]
| boja4          = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider4         = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}}
| mandati4       = 13
| postotak4      =

| stranka5        = [[Narod i pravda]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati5        = 7
| postotak5       =

| stranka6        = [[Naša stranka]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       =

| stranka7        = [[Narodni evropski savez]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       =

| stranka8        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Semir Efendić]]}}
| mandati8        = 4 
| postotak8       =

| stranka9        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Ilija Cvitanović]]}}
| mandati9        = 3
| postotak9       =

| stranka10       = [[Hrvatski nacionalni pomak]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Ivan Vukadin]]}}
| mandati10       = 1
| postotak10      =

| stranka11       = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Slaven Raguž]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      =

| stranka12       = [[Pokret demokratske akcije]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Elzina Pirić]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      =

| stranka13       = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Elvedin Sedić]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Snaga naroda]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|SN|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Ramo Isak]]}}
| mandati14       = 1 
| postotak14      =

| stranka15       = [[Savez za bolju budućnost]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Fahrudin Radončić]]}}
| mandati15       = 1 
| postotak15      =

| stranka15       = [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| boja15          = #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}
| lider15         = {{nowrap|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]}}
| mandati15       = 2 
| postotak15      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Premijer &lt;br&gt;Federacije BiH]]
| prije_izbora    = [[Nermin Nikšić]]
| stranka_prije   = ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine''' su [[parlamentarni izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Na izborima birati će se zastupnici [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], poslanike [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. Zastupnici u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, njih 98, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou. Delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, njih 80, biraju se indirektno iz [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih skupština]], prema etničkom ključu: po 23 delegata iz reda svakog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i 11 iz reda [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], gdje svaki od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] mora delegirati minimum po jednog delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda Ostalih. [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]] sastoje se od jednog doma i biraju se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]] s [[Preferencijsko glasanje|preferencijalnim glasovima]], a svaka kantonalna skupština formira se u skladu s brojem stanovnika i etničkim sastavom kantona.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

=== Zastupnički dom ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Kantonalne skupštine ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Federacija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine|2026]]</text>
      <sha1>nlofynk4q9fwkpwjhe7j8clf1wr613g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531133</id>
    <revision>
      <id>3924128</id>
      <parentid>3917781</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:03:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15535" sha1="2u3vd3haujvkqfkr8xo159eb67r984u" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Predsjednik Republike Srpske]]

| slika1        = &lt;!--[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat1     = &lt;!--[[Siniša Karan]]--&gt;
| stranka1      = &lt;!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--&gt;
| boja1         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = &lt;!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat2     = &lt;!--[[Branko Blanuša]]--&gt;
| stranka2      = &lt;!--[[Srpska demokratska stranka|SDS]]--&gt;
| boja2         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| prije_izbora  = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]]

| stranka1       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati1       = 29
| postotak1      =

| stranka2       = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati2       = 11 
| postotak2      =

| stranka3        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati3        = 8
| postotak3       =

| stranka4        = [[Demokratski savez]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati4        = 5
| postotak4       =

| stranka5        = [[Narodna partija Srpske]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}}
| mandati5        = 5
| postotak5       =

| stranka6        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       =

| stranka7        = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       =

| stranka8        = [[Za pravdu i red]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       =

| stranka9        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati9        = 3 
| postotak9       =

| stranka10       = [[Demokratski narodni savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}}
| mandati10       = 3
| postotak10      =

| stranka11       = [[Socijalistička partija Srpske]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Goran Selak]]}}
| mandati11       = 3
| postotak11      =

| stranka12       = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}}
| mandati12       = 2
| postotak12      =

| stranka13       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}}
| mandati14       = 1
| postotak14      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer &lt;br&gt;Republike Srpske]]
| prije_izbora    = [[Savo Minić]]
| stranka_prije   = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH.

[[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]
Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)
Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)
Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)
[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)
Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)
Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)
Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)
[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}}&lt;nowiki&gt;;&quot; |&lt;/nowiki&gt;
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)
Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Narodna skupština ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]]</text>
      <sha1>2u3vd3haujvkqfkr8xo159eb67r984u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924132</id>
      <parentid>3924128</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:08:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15545" sha1="1eulaw4mwqxuxxy6f3eyprcddzqfoea" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Predsjednik Republike Srpske]]

| slika1        = &lt;!--[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat1     = &lt;!--[[Siniša Karan]]--&gt;
| stranka1      = &lt;!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--&gt;
| boja1         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = &lt;!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat2     = &lt;!--[[Branko Blanuša]]--&gt;
| stranka2      = &lt;!--[[Srpska demokratska stranka|SDS]]--&gt;
| boja2         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| prije_izbora  = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]]

| stranka1       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati1       = 29
| postotak1      =

| stranka2       = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati2       = 11 
| postotak2      =

| stranka3        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati3        = 8
| postotak3       =

| stranka4        = [[Demokratski savez]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati4        = 5
| postotak4       =

| stranka5        = [[Narodna partija Srpske]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}}
| mandati5        = 5
| postotak5       =

| stranka6        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       =

| stranka7        = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       =

| stranka8        = [[Za pravdu i red]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       =

| stranka9        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati9        = 3 
| postotak9       =

| stranka10       = [[Demokratski narodni savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}}
| mandati10       = 3
| postotak10      =

| stranka11       = [[Socijalistička partija Srpske]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Goran Selak]]}}
| mandati11       = 3
| postotak11      =

| stranka12       = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}}
| mandati12       = 2
| postotak12      =

| stranka13       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}}
| mandati14       = 1
| postotak14      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer &lt;br&gt;Republike Srpske]]
| prije_izbora    = [[Savo Minić]]
| stranka_prije   = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH.

[[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Narodna skupština ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]]</text>
      <sha1>1eulaw4mwqxuxxy6f3eyprcddzqfoea</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924133</id>
      <parentid>3924132</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15580" sha1="h33rlushsbz8m2lfoyzy46oefch8b1k" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Predsjednik Republike Srpske]]

| slika1        = &lt;!--[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat1     = &lt;!--[[Siniša Karan]]--&gt;
| stranka1      = &lt;!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--&gt;
| boja1         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = &lt;!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat2     = &lt;!--[[Branko Blanuša]]--&gt;
| stranka2      = &lt;!--[[Srpska demokratska stranka|SDS]]--&gt;
| boja2         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| prije_izbora  = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]]

| stranka1       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati1       = 29
| postotak1      =

| stranka2       = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati2       = 11 
| postotak2      =

| stranka3        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati3        = 8
| postotak3       =

| stranka4        = [[Demokratski savez]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati4        = 5
| postotak4       =

| stranka5        = [[Narodna partija Srpske]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}}
| mandati5        = 5
| postotak5       =

| stranka6        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       =

| stranka7        = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       =

| stranka8        = [[Za pravdu i red]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       =

| stranka9        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati9        = 3 
| postotak9       =

| stranka10       = [[Demokratski narodni savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}}
| mandati10       = 3
| postotak10      =

| stranka11       = [[Socijalistička partija Srpske]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Goran Selak]]}}
| mandati11       = 3
| postotak11      =

| stranka12       = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}}
| mandati12       = 2
| postotak12      =

| stranka13       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}}
| mandati14       = 1
| postotak14      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer &lt;br&gt;Republike Srpske]]
| prije_izbora    = [[Savo Minić]]
| stranka_prije   = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH.

[[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Narodna skupština ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]]</text>
      <sha1>h33rlushsbz8m2lfoyzy46oefch8b1k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924136</id>
      <parentid>3924133</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:09:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15636" sha1="ij28jctv1gwix5h8iwzusy7z6gpownk" xml:space="preserve">{{Budući izbori}}
{{Infokutija izbori
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Predsjednik Republike Srpske]]

| slika1        = &lt;!--[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat1     = &lt;!--[[Siniša Karan]]--&gt;
| stranka1      = &lt;!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--&gt;
| boja1         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova1 = 
| postotak1     =

| slika2        = &lt;!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--&gt;
| kandidat2     = &lt;!--[[Branko Blanuša]]--&gt;
| stranka2      = &lt;!--[[Srpska demokratska stranka|SDS]]--&gt;
| boja2         = &lt;!--{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}--&gt;
| broj_glasova2 = 
| postotak2     =

| titula        = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| prije_izbora  = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora  =

| map_image     = 
| map_size      = 
| map_caption   =

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]]

| stranka1       = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja1          = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider1         = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati1       = 29
| postotak1      =

| stranka2       = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja2          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider2         = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati2       = 11 
| postotak2      =

| stranka3        = [[Partija demokratskog progresa]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati3        = 8
| postotak3       =

| stranka4        = [[Demokratski savez]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}}
| mandati4        = 5
| postotak4       =

| stranka5        = [[Narodna partija Srpske]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}}
| mandati5        = 5
| postotak5       =

| stranka6        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       =

| stranka7        = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       =

| stranka8        = [[Za pravdu i red]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       =

| stranka9        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati9        = 3 
| postotak9       =

| stranka10       = [[Demokratski narodni savez]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}}
| mandati10       = 3
| postotak10      =

| stranka11       = [[Socijalistička partija Srpske]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Goran Selak]]}}
| mandati11       = 3
| postotak11      =

| stranka12       = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}}
| mandati12       = 2
| postotak12      =

| stranka13       = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja13          = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider13         = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati13       = 1
| postotak13      =

| stranka14       = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]]
| boja14          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}}
| lider14         = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}}
| mandati14       = 1
| postotak14      =

| karta           = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer &lt;br&gt;Republike Srpske]]
| prije_izbora    = [[Savo Minić]]
| stranka_prije   = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH.

[[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.&lt;ref name=&quot;:32&quot; /&gt;

Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Rezultati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Narodna skupština ===
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izbori u Republici Srpskoj]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
*** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]]</text>
      <sha1>ij28jctv1gwix5h8iwzusy7z6gpownk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William James</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536718</id>
    <revision>
      <id>3924196</id>
      <parentid>3923659</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T03:10:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37897" sha1="sxla9txxk975f7k0z8z4nnbnhairtmr" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = William James
| slika                   = William James b1842c.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = James, 1903.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1842|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1910|8|26|1842|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Chocorua, New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* {{nowrap|[[Psihologija]]}}
* {{nowrap|[[Filozofija]]}}
}}
| radna_institucija       = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Harvard]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = [[Louis Agassiz]]
| uticao_na               = {{Plainlist|
* [[Hilary Putnam]]
* [[Richard Rorty]]
* [[Edmund Husserl]]
* [[Bertrand Russell]]
* [[John Dewey]] 
* [[Ludwig Wittgenstein]]
}}
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Pragmatizam]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalna psihologija]]
* [[Radikalni empirizam]]
* [[Tok svijesti]]
* [[James-Langeova teorija emocija]]
* [[Volja za vjerovanjem]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''William James''' (11. januar 1842 – 26. august 1910) bio je [[filozofija|filozof]] i [[psihologija|psiholog]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti američke filozofije i psihologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bio je među prvim američkim univerzitetskim profesorima koji su psihologiju predavali kao zasebnu akademsku disciplinu, a često se opisuje i kao &quot;otac američke psihologije&quot;.&lt;ref name=&quot;James_1992_Writings1878_1899&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Myers |editor-first=Gerald E. |title=Writings 1878–1899: Psychology: Briefer Course / The Will to Believe / Talks to Teachers / Essays |publisher=Library of America |date=1992 |url=https://www.loa.org/books/65-writings-1878-1899/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;James_1987_Writings1902_1910&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Kuklick |editor-first=Bruce |title=Writings 1902–1910: The Varieties of Religious Experience / Pragmatism / A Pluralistic Universe / The Meaning of Truth / Some Problems of Philosophy / Essays |publisher=Library of America |date=1987 |url=https://www.loa.org/books/66-writings-1902-1910/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dillon_Psyography&quot;&gt;{{cite web |last=Dillon |first=Bekah |title=Psyography: William James |website=Frostburg State University |url=http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124184737/http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je rođen u imućnoj porodici kao sin [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]], teologa svedenborgovske orijentacije, i brat romanopisca [[Henry James|Henryja Jamesa]] i književnice i autorice dnevnika [[Alice James]]. Studirao je medicinu i predavao anatomiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], ali se nije bavio ljekarskom praksom. Umjesto toga, postepeno se posvetio [[Psihologija|psihologiji]], a zatim i [[Filozofija|filozofiji]]. Pisao je o širokom rasponu tema, uključujući [[epistemologija|epistemologiju]], [[obrazovanje]], [[metafizika|metafiziku]], psihologiju, religiju i [[mistika|mistiku]].&lt;ref name=&quot;James&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=The Varieties of Religious Experience: A Study in Human Nature |publisher=Longmans, Green, &amp; Co. |date=1902 |url=https://archive.org/details/varietiesofrelig00jameuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegovo najpoznatije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' (1890), imalo je veliki utjecaj na razvoj psihologije kao naučne discipline. Među njegovim drugim značajnim djelima su ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'', studija različitih oblika [[Mistično ili religiozno iskustvo|religioznog iskustva]] i ''[[Eseji o radikalnom empirizmu]]'', zbirka radova posvećenih njegovoj filozofskoj koncepciji [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].&lt;ref name=&quot;James&quot; /&gt;

James je bio jedan od najvažnijih ranih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji je razvijao zajedno s filozofima poput [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]]. Također je imao važnu ulogu u razvoju [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizama]], koji je naglasak stavljao na funkcije i svrhu psihičkih procesa, a ne samo na njihovu strukturu. U filozofiji je razvio i vlastitu koncepciju radikalnog empirizma.&lt;ref name=&quot;SEP&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Goodman |first=Russell |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2021 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2021 |url=https://plato.stanford.edu/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harvard ga navodi kao jednu od najzaslužnijih ličnosti u nastanku svog odsjeka za psihologiju, dok ga [[Američko psihološko udruženje]] smatra jednom od najvažnijih ličnosti u uspostavljanju psihologije kao nove naučne discipline u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot;&gt;{{cite web |title=William James |website=Department of Psychology, Harvard University |publisher=Harvard University |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/william-james |access-date=26. 8. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APAJames&quot;&gt;{{cite web |title=William James 1842–1910 |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/james |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesov utjecaj na psihologiju potvrđen je i kasnijim historiografskim istraživanjima. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 14. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanju objavljenom 1991, koje je ispitivalo procjene istaknutosti psihologa među historičarima i rukovodiocima psiholoških odsjeka, James je zauzeo drugo mjesto, iza [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Raymond |last3=Davis |first3=Stephen F. |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |date=1991 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.7.789 |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesovo djelo imalo je dugotrajan utjecaj na filozofe i društvene naučnike, među kojima su [[Hilary Putnam]], [[Richard Rorty]], [[Edmund Husserl]], [[Bertrand Russell]], [[John Dewey]] i [[Ludwig Wittgenstein]].&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===
[[Datoteka:Houghton MS Am 1092 (1185) - William James in Brazil, 1865.jpg|mini|desno|300px|William James u Brazilu 1865.]]

William James rođen je 11. januara 1842. u [[New York City|New Yorku]], kao prvo dijete [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]] i Mary Robertson Walsh James. Njegov otac bio je teolog i filozof religije [[Svedenborgovci|svedenborgovske]] orijentacije, koji je poticao svoju djecu na široko obrazovanje, samostalno mišljenje i raspravu o filozofskim, religijskim i društvenim pitanjima. James je odrastao u intelektualno poticajnom porodičnom okruženju u kojem su se okupljali različiti pisci, filozofi i javne ličnosti. Njegov mlađi brat [[Henry James]] kasnije je postao jedan od najznačajnijih američkih romanopisaca, dok je njegova sestra [[Alice James]] poznata po svom dnevniku i književnim zapisima.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot;&gt;{{cite book |last=Perry |first=Ralph Barton |title=The Thought and Character of William James: As Revealed in Unpublished Correspondence and Notes, Together with His Published Writings |volume=2 |publisher=Little, Brown, and Company |date=1935 |url=https://books.google.hr/books?id=E10NAQAAIAAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

Jamesovo rano obrazovanje bilo je neuobičajeno za tadašnje prilike. Njegov otac nije smatrao da obrazovanje treba biti ograničeno na jedno mjesto ili strogo utvrđen nastavni program, pa je porodica tokom njegovog djetinjstva i mladosti više puta boravila u [[Evropa|Evropi]]. Između 1855. i 1860. James je pohađao različite škole u [[Engleska|Engleskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a obrazovanje je stjecao i uz privatne učitelje. Takvo školovanje omogućilo mu je da upozna različite obrazovne tradicije, nauči više evropskih jezika i razvije interes za umjetnost, prirodne nauke i filozofiju. Historičar Ralph Barton Perry njegovo je obrazovanje opisao kao spoj školovanja, putovanja i postupnog traženja životnog poziva.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

Tokom adolescencije James je pokazivao snažan interes za [[slikarstvo]]. Nakon povratka porodice u Sjedinjene Američke Države 1860, određeno vrijeme je studirao slikarstvo kod umjetnika [[William Morris Hunt|Willijama Morrisa Hunta]] u [[Newport, Rhode Island|Newportu]]. Iako je pokazivao određeni talenat, James je zaključio da mu umjetničke sposobnosti nisu dovoljne za profesionalnu karijeru slikara. Odustajanje od umjetnosti nije, međutim, značilo i nestanak njenog utjecaja na njegovo kasnije mišljenje: njegovo zanimanje za neposredno iskustvo, opažanje i konkretne pojedinosti ostalo je vidljivo u njegovom kasnijem radu u psihologiji i filozofiji.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;

Godine 1861. James je upisao [[Univerzitet Harvard|Naučnu školu &quot;Lawrence&quot;]] na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je u početku studirao [[hemija|hemiju]]. Postepeno se sve više usmjeravao prema [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], posebno [[anatomija|anatomiji]] i [[Fiziologija|fiziologiji]]. Među njegovim važnim učiteljima bili su [[Charles William Eliot]], [[Jeffries Wyman]] i [[Louis Agassiz]]. Wymanov utjecaj doprinio je Jamesovom interesu za probleme [[Evolucija|evolucije]] i prirodnih nauka, dok je Agassiz snažno utjecao na njegovo razumijevanje empirijskog proučavanja prirode i značaja neposrednog rada s prirodnim činjenicama.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;

Godine 1864. James je prešao na [[Harvardska škola medicine|Harvardsku školu medicine]]. Njegov odnos prema medicini, međutim, bio je obilježen nesigurnošću u pogledu budućeg zanimanja i čestim prekidima uzrokovanim zdravstvenim problemima. Iako se školovao za ljekara, nije planirao dugoročno bavljenje ljekarskom praksom. U to vrijeme sve više ga je zanimala povezanost fizioloških procesa i psihičkog života, što će kasnije postati jedno od centralnih područja njegovog naučnog rada.&lt;ref name=&quot;Perry1935&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardGazette2010&quot;&gt;{{cite web |last=Powell |first=Alvin |title=What makes a life significant? |website=Harvard Gazette |publisher=Harvard University |date=29. 4. 2010 |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2010/04/what-makes-a-life-significant/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija medicine James se 1865. pridružio [[Thayerova ekspedicija|Thayerovoj ekspediciji]] u [[Brazil]], koju je predvodio Louis Agassiz. Kao dvadesettrogodišnji student medicine učestvovao je u ekspediciji kao dobrovoljni sakupljač prirodnjačkih primjeraka. Ekspedicija je trajala približno osam mjeseci, tokom kojih je James putovao područjem [[Amazonija|Amazonije]] i pomagao u prikupljanju primjeraka za [[Muzej komparativne zoologije]] na Harvardu. Tokom boravka u Brazilu obolio je od [[boginje|velikih boginja]], ali se oporavio i nastavio putovanje. Njegova iskustva s ekspedicije ostavila su snažan trag u njegovim kasnijim interesima, posebno u odnosu prema empirijskom proučavanju prirode i ljudskog iskustva.&lt;ref name=&quot;HarvardBrazil&quot;&gt;{{cite journal |last=Machado |first=Maria Helena P. T. |title=Travels and Science in Brazil: Charles Darwin, Louis Agassiz, and William James |journal=ReVista: Harvard Review of Latin America |publisher=David Rockefeller Center for Latin American Studies, Harvard University |date=15. 5. 2009 |url=https://revista.drclas.harvard.edu/travels-and-science-in-brazil/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardDarwin&quot;&gt;{{cite web |title=A tale of two scholars: The Darwin debate at Harvard |website=Harvard Gazette |publisher=Harvard University |date=24. 5. 2007 |url=https://news.harvard.edu/gazette/story/2007/05/a-tale-of-two-scholars-the-darwin-debate-at-harvard/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon povratka iz Brazila 1866. James je nastavio studij medicine, ali su ga zdravstveni problemi ponovo primorali na prekid. Godine 1867. otputovao je u Evropu, gdje je boravio prvenstveno u [[Njemačka|Njemačkoj]] i proučavao fiziologiju, ali se istovremeno intenzivno bavio [[Filozofija|filozofijom]] i novim pristupima proučavanju psihičkog života. Njegov boravak u Evropi bio je važan za njegovo upoznavanje s tadašnjim razvojem eksperimentalne fiziologije i novonastajuće [[psihologija|psihologije]], koja se sve više izdvajala iz filozofije i povezivala s prirodnim naukama.&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Croce1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Croce |first=Paul Jerome |title=William James's scientific education |journal=Studies in History and Philosophy of Science |volume=26 |issue=1 |date=1995 |pages=1–25 |doi=10.1016/0039-3681(94)00047-3 |url-access=subscription |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/095269519500800102 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James se krajem 1868. vratio u u američki grad [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] i u junu 1869. stekao zvanje doktora medicine na Harvardu.. Iako je time završio formalno medicinsko obrazovanje, nikada nije započeo profesionalnu ljekarsku praksu. Umjesto toga, njegovi interesi su se sve više usmjeravali prema proučavanju odnosa između fiziologije, psihologije i filozofije. Nekoliko godina kasnije vratio se na [[Univerzitet Harvard|Harvard]] kao nastavnik, čime je započela njegova akademska karijera i postepeni prijelaz iz prirodnih nauka prema psihologiji i filozofiji.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APAJames&quot; /&gt;

=== Karijera ===
[[Datoteka:WilliamJames JosiahRoyce ca1910 Harvard.png|mini|desno|300px|William James i [[Josiah Royce]], blizu Jamesove seoske kuće u Chocoruai, New Hampshire, u septembru 1903. Jamesova kćerka Peggy snimila je fotografiju. Čuvši škljocaj kamere, James je uzviknuo: &quot;Royce, fotografišu te! Pazi! Kažem – Proklet bio Apsolut!&quot;]]
Nakon što je 1869. stekao doktorat medicine na [[Harvardska škola medicine|Harvardskoj školi medicine]], James se nije bavio ljekarskom praksom. Njegova profesionalna karijera započela je 1872, kada ga je predsjednik [[Univerzitet Harvard|Harvarda]] [[Charles William Eliot]] angažovao da predaje [[fiziologija|komparativnu fiziologiju]]. Godine 1873. prihvatio je i nastavu iz [[anatomija|anatomije]] i fiziologije. Ubrzo se, međutim, sve više usmjeravao prema proučavanju psihičkih procesa i njihovog odnosa prema fiziološkim funkcijama.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Richardson |first=Robert C. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2025 |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2025/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1875. James je na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]] počeo predavati jedan od prvih formalnih univerzitetskih kurseva iz fiziološke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama. Za potrebe nastave osnovao je laboratorij za [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]], koji Harvard smatra prvim laboratorijem te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov rad imao je važnu ulogu u izdvajanju psihologije iz tradicionalnog okvira filozofije i njenom razvoju kao zasebnog područja akademskog proučavanja. Godine 1878. [[G. Stanley Hall|Granville Stanley Hall]] stekao je na Harvardu prvi doktorat koji je u svom nazivu sadržavao psihologiju, čime je dodatno potvrđen razvoj nove discipline.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |website=Department of Psychology, Harvard University |publisher=Harvard University |url=https://psychology.fas.harvard.edu/about |access-date=26. 8. 2026 |language=en |archive-date=10. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810172212/https://psychology.fas.harvard.edu/about |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U ranoj fazi svoje karijere James se bavio problemima [[fiziološka psihologija|fiziološke psihologije]], posebno odnosom između tjelesnih procesa, osjeta, [[Percepcija|percepcije]] i [[svijest]]i. Njegov pristup bio je pod snažnim utjecajem [[evolucija|evolucijske teorije]] i nastojanja da se psihičke funkcije proučavaju u odnosu prema njihovoj ulozi u prilagođavanju organizma okolini. Iz tog pristupa postepeno se razvila perspektiva koja će kasnije biti poznata kao [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizam]]: umjesto da se psihički život proučava samo kroz njegove pojedinačne strukture, James je naglašavao funkcije i svrhu psihičkih procesa.&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

Godine 1878. James je prihvatio ugovor s izdavačem Henryjem Holtom da napiše udžbenik psihologije. Rad na knjizi trajao je dvanaest godina i prerastao je prvobitni okvir udžbenika. Rezultat je bilo njegovo najvažnije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' ({{en|The Principles of Psychology}}), objavljeno 1890. u dva toma. Djelo je predstavljalo široku sintezu [[Psihologija|psihologije]], [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Filozofija|filozofije]] te je sadržavalo Jamesove utjecajne analize [[tok svijesti|toka svijesti]], [[pažnja|pažnje]], navike, [[Emocije|emocija]], volje, [[Pamćenje|pamćenja]] i svijesti o sebi. Knjiga je postala jedno od najutjecajnijih djela rane američke psihologije i imala je značajan odjek i u Evropi.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;

Paralelno s razvojem psihološkog rada, James je sve više prelazio prema filozofiji. Godine 1880. imenovan je za docenta na Harvardu iz oblasti filozofije, dok je nastavio predavati psihologiju. Tokom narednih godina predavao je različite oblasti filozofije i psihologije, uključujući logiku, etiku, empirističku filozofiju i psihološka istraživanja. Njegov rad u tom periodu povezao je empirijsko proučavanje psihičkog života s filozofskim pitanjima o znanju, stvarnosti, slobodnoj volji i religijskom iskustvu.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

James je 1890-ih sve veću pažnju posvećivao filozofskim i religijskim pitanjima. Godine 1897. objavio je ''[[Volja za vjerovanjem i drugi eseji iz popularne filozofije]]'', a 1898. u predavanju održanom na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]] otvoreno se odredio kao [[pragmatizam|pragmatista]]. Pragmatizam je razvijao u intelektualnom krugu koji je uključivao [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]], [[John Dewey|Johna Deweyja]] i druge američke filozofe, pri čemu je James posebno naglašavao praktične posljedice ideja i njihovu povezanost s iskustvom.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Jamesov profesionalni rad proširio se izvan psihologije i akademske filozofije. Godine 1894. i 1904. bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA). Njegov utjecaj na razvoj psihologije nije se zasnivao samo na eksperimentalnom istraživanju, već posebno na njegovim knjigama, predavanjima i sposobnosti da psihološke probleme poveže s filozofskim i svakodnevnim iskustvom. Među njegovim studentima bili su psiholozi koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju discipline, uključujući [[G. Stanley Hall|G. Stanleyja Halla]], [[Mary Whiton Calkins]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]].&lt;ref name=&quot;HarvardPsych&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APAJames&quot; /&gt;

Godine 1901. i 1902. James je održao [[Giffordova predavanja]] na Univerzitetu u Edinburghu. Predavanja su objavljena 1902. pod naslovom ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'' i predstavljala su jednu od njegovih najpoznatijih studija religije iz perspektive psihologije i filozofije. U narednim godinama objavljivao je radove u kojima je dalje razvijao [[radikalni empirizam]], prema kojem neposredno iskustvo predstavlja osnovu filozofskog proučavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

=== Kasniji život i smrt ===

Godine 1907. James se povukao s mjesta profesora na Harvardu, ali je nastavio intenzivno pisati i držati javna predavanja. Iste godine objavio je djelo ''[[Pragmatizam (knjiga)|Pragmatizam]]'', zasnovan na predavanjima koja je prethodno održao u [[Boston]]u i na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Godine 1908. održao je [[Hibbertova predavanja]] na [[Univerzitet Oxford|Oxfordu]], koja su 1909. objavljena kao djelo ''A Pluralistic Universe''. Godine 1909. objavio je i ''The Meaning of Truth'', u kojem je odgovarao na kritike svoje pragmatičke teorije istine. Njegovo posljednje veliko filozofsko djelo ostalo je nedovršeno zbog pogoršanja zdravlja; rukopis je nakon njegove smrti objavljen kao ''Some Problems of Philosophy''.&lt;ref name=&quot;SEP2025&quot; /&gt;

Tokom posljednjih godina života James je sve više patio od ozbiljnih srčanih tegoba, uključujući bolove u grudima i izražen umor. Njegovo zdravstveno stanje pogoršalo se 1909, a 1910. postalo je toliko teško da mu je svakodnevna fizička aktivnost predstavljala značajan napor. Ipak, nastavio je raditi na djelu ''Some Problems of Philosophy'' i održavati kontakte s kolegama i prijateljima.&lt;ref name=&quot;JamesCorrespondence&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last1=Skrupskelis |editor-first1=Ignas K. |editor-last2=Berkeley |editor-first2=Elizabeth M. |title=The Correspondence of William James |volume=1–12 |publisher=University Press of Virginia |date=1992 |isbn=978-0-8139-1338-4 |url=https://archive.org/details/correspondenceof0000jame |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1910. James je otputovao u Evropu u potrazi za liječenjem. Nakon boravka u Engleskoj otputovao je u [[Pariz]], a zatim u [[Bad Nauheim]] u Njemačkoj, poznatom po liječenju srčanih bolesti. Liječenje nije dovelo do očekivanog poboljšanja. U jednom od svojih posljednjih pisama James je naveo da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava i da mu je dijagnostikovano proširenje [[aorta|aorte]]. Nakon boravka u Evropi, James i njegova supruga Alice vratili su se u Sjedinjene Američke Države preko Kanade. U Chocoruu u [[New Hampshire|New Hampshireu]] stigli su 19. augusta 1910.&lt;ref name=&quot;JamesCorrespondence&quot; /&gt;

Jamesovo zdravstveno stanje se naglo pogoršalo nakon povratka. Umro je 26. augusta 1910. u svojoj ljetnoj kući u [[Chocorua, New Hampshire|Chocorui]], u 68. godini života. Prema porodičnoj korespondenciji, u posljednjim trenucima uz njega su bili supruga Alice i brat [[Henry James]].&lt;ref name=&quot;JamesCorrespondence&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HarvardDeath&quot;&gt;{{cite web |title=William James: Life is in the Transitions |website=Houghton Library, Harvard University |url=http://www.hcl.harvard.edu/libraries/houghton/exhibits/james/introduction.cfm |archive-url=https://wayback.archive-it.org/5456/20180606140043/http://www.hcl.harvard.edu/libraries/houghton/exhibits/james/introduction.cfm |archive-date=6. 6. 2018 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sahranjen je u porodičnoj grobnici na [[groblje &quot;Cambridge&quot;|groblju &quot;Cambridge&quot;]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu, Massachusetts]]. Nakon njegove smrti objavljena su i neka djela koja je ostavio u rukopisu ili koja je ranije pripremio za objavljivanje. ''Some Problems of Philosophy'' objavljeno je 1911, a iste godine objavljena je i zbirka ''Memories and Studies''. ''Essays in Radical Empiricism'' objavljena je 1912, čime su njegovi kasniji filozofski radovi nastavili utjecati na razvoj američkog pragmatizma i filozofije.&lt;ref name=&quot;HarvardDeath&quot;/&gt;

== Filozofija ==

=== Pragmatizam ===
{{Također pogledajte|Pragmatizam}}

William James bio je jedan od najvažnijih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji se razvio u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. stoljeća. Pragmatizam je nastao u raspravama filozofa i intelektualaca okupljenih oko tzv. [[Metafizički klub|Metafizičkog kluba]] na Harvardu oko 1870. Među njegovim najvažnijim ranim predstavnicima bili su [[Charles Sanders Peirce]] i James, pri čemu je Peirce prvi sistematski formulisao pragmatičku metodu, dok ju je James kasnije razvio u širu filozofsku koncepciju i značajno doprinio njenoj popularizaciji.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=Legg |first1=Catherine |last2=Hookway |first2=Christopher |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |title=Pragmatism |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/pragmatism/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je svoje pragmatističko stanovište prvi put javno izrazio 1898. u predavanju ''Philosophical Conceptions and Practical Results'', održanom na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]]. Svoja shvatanja je potom razvio u nizu predavanja održanih 1905–1907, koja je 1907. objavio u knjizi ''[[Pragmatizam (knjiga)|Pragmatizam: novo ime za neke stare načine mišljenja]]'' ({{en|Pragmatism: A New Name for Some Old Ways of Thinking}}).&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=Pragmatism: A New Name for Some Old Ways of Thinking |publisher=Longmans, Green, and Co. |date=1907 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/5116/pg5116-images.html |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je pragmatizam prvenstveno predstavio kao filozofsku metodu za razjašnjavanje pojmova i rješavanje filozofskih sporova. Prema toj metodi, značenje neke ideje ili pojma treba razmatrati kroz njegove moguće praktične posljedice. Ako se dvije naizgled suprotstavljene filozofske tvrdnje ni u jednom mogućem iskustvu ili djelovanju ne razlikuju, rasprava o njima može biti samo prividna. Pragmatička metoda zato nastoji utvrditi kakvu bi razliku u iskustvu, očekivanjima ili djelovanju proizvelo prihvatanje jedne, odnosno druge mogućnosti.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;/&gt;

James je pragmatizam smatrao posredničkim pristupom između [[empirizam|empirizma]] i [[racionalizam|racionalizma]]. Empirizam je povezivao s naglašavanjem činjenica i iskustva, dok je racionalistički pristup povezivao s oslanjanjem na apstraktne principe, ideale i [[a priori i a posteriori|apriorno]] mišljenje. Smatrao je da filozofija ne treba birati između činjenica i ljudskih vrijednosti, nego da treba pronaći način da ih poveže. Pragmatizam je zato opisivao kao pristup koji istovremeno prihvata &quot;odanost činjenicama&quot; karakterističnu za empirizam i nastoji sačuvati ljudske vrijednosti, svrhe i mogućnost djelovanja.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;/&gt;

Za Jamesa filozofske teorije nisu prvenstveno pasivni opisi stvarnosti, nego [[instrumentalizam|instrumenti]] kojima se ljudi koriste u razumijevanju iskustva i rješavanju problema. Vrijednost neke ideje stoga se ne iscrpljuje njenom formalnom ili apstraktnom definicijom, nego se može ispitivati prema tome kako ona funkcioniše u iskustvu. Ovakav pristup povezao je Jamesov pragmatizam s njegovim širim [[empirizam|empirističkim]] usmjerenjem i kasnijom koncepcijom [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

Jamesov pragmatizam razlikovao se od Peirceove prvobitne formulacije pragmatizma. Dok je Peirce pragmatičku metodu prvenstveno razvio kao način razjašnjavanja značenja pojmova kroz njihove zamislive praktične posljedice, James ju je proširio na pitanja istine, religijskog vjerovanja, slobodne volje i drugih metafizičkih problema. Zbog tih razlika Peirce je kasnije za vlastitu verziju koristio izraz [[pragmaticizam]], kako bi je razlikovao od Jamesove šire koncepcije.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

Jedna od karakterističnih Jamesovih primjena pragmatičke metode jeste njegovo razmatranje naizgled nerješivih metafizičkih sporova. U ''Pragmatizmu'' je, između ostalog, naveo primjer čovjeka koji pokušava obići vjevericu koja se kreće oko stabla. Zamislio je vjevericu koja se drži za jednu stranu stabla, dok čovjek pokušava obići stablo kako bi je ugledao. Vjeverica se istovremeno kreće oko stabla tako da između nje i čovjeka stalno ostaje deblo, pa se postavlja pitanje da li čovjek u tom slučaju &quot;obilazi vjevericu&quot;. James je smatrao da odgovor zavisi od značenja izraza &quot;obilaziti&quot;. Ako se pod tim podrazumijeva da čovjek zauzima položaje s različitih strana stabla u odnosu prema vjeverici, tada je odgovor potvrdan; ako se podrazumijeva da čovjek zauzima položaje ispred, iza i sa strane vjeverice, tada nije. James je time želio pokazati da se dio filozofskih sporova može riješiti razjašnjavanjem stvarnih praktičnih razlika koje stoje iza različitih formulacija problema.&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot;/&gt;

Pragmatizam je kod Jamesa povezan i s [[falibilizam|falibilističkim]] shvatanjem ljudskog znanja. Ljudska vjerovanja nisu nepogrešiva, pa cilj spoznaje nije dostizanje apsolutne izvjesnosti, nego razvijanje načina istraživanja koji omogućavaju provjeravanje, ispravljanje i poboljšavanje vjerovanja. U tom smislu pragmatizam ne znači odbacivanje istine niti tvrdnju da je svako vjerovanje jednako dobro ako je korisno; James je smatrao da se istinitost vjerovanja mora razumjeti u odnosu prema iskustvu, njegovoj provjeri i njegovom uklapanju u druge dijelove našeg iskustva.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SEPTruth&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Capps |first=John |editor-last1=Zalta |editor-first1=Edward N. |editor-last2=Nodelman |editor-first2=Uri |title=The Pragmatic Theory of Truth |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2023 |url=https://plato.stanford.edu/entries/truth-pragmatic/ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je pragmatizam primjenjivao i na pitanja religije. Smatrao je da religijska vjerovanja ne treba procjenjivati isključivo na osnovu apstraktnih filozofskih dokaza, nego i prema njihovoj ulozi u konkretnom ljudskom iskustvu. Ovaj aspekt njegovog pragmatizma posebno je došao do izražaja u njegovom shvatanju religijskog iskustva i u djelu ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'' (1902).&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

Jamesov pragmatizam imao je velik utjecaj na kasniji razvoj američke filozofije. Njegove ideje snažno su utjecale na [[John Dewey|Johna Deweyja]] i druge filozofe pragmatističke tradicije, a u 20. stoljeću obnovljeno zanimanje za Jamesa doprinijelo je razvoju [[neopragmatizam|neopragmatizma]], posebno kroz djela filozofa kao što su [[Richard Rorty]] i [[Hilary Putnam]].&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot;/&gt;

==== &quot;Gotovinska vrijednost&quot; ====

James je za objašnjenje pragmatičkog značenja ideja koristio izraz &quot;gotovinska vrijednost&quot; ({{en|cash value}}). Pod tim izrazom nije podrazumijevao novčanu vrijednost u doslovnom smislu, nego praktični značaj koji neka ideja, pojam ili vjerovanje ima u iskustvu. Prema pragmatičkoj metodi, razumjeti neki pojam znači utvrditi kakve bi praktične posljedice njegovo prihvatanje imalo, odnosno kakvu bi razliku napravilo u iskustvu i djelovanju.&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot; /&gt;

James je smatrao da pragmatička metoda ne treba završavati samom definicijom pojma. Nakon što se utvrdi njegovo značenje, pojam treba posmatrati kao sredstvo koje se koristi u toku iskustva i istraživanja. Teorije, prema tome, nisu &quot;odgovori na zagonetke&quot; koji omogućavaju da se potraga za objašnjenjem zaustavi, nego instrumenti pomoću kojih ljudi usmjeravaju mišljenje, istraživanje i djelovanje. Njihova vrijednost može se procjenjivati prema tome kako funkcionišu u iskustvu i kakve posljedice proizvode.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot; /&gt;

U tom smislu, &quot;gotovinska vrijednost&quot; predstavlja praktičnu stranu Jamesovog shvatanja značenja. Kada se za neku ideju utvrdi šta ona mijenja u iskustvu, koje posljedice ima za očekivanja i djelovanje i kako se povezuje s drugim iskustvima, time se pokazuje njen stvarni filozofski značaj. Ako dvije različite formulacije ne proizvode nikakvu razliku u mogućem iskustvu ili djelovanju, njihova prividna razlika nema značajan pragmatički sadržaj.&lt;ref name=&quot;SEPPragmatism&quot; /&gt;

Pojam &quot;gotovinske vrijednosti&quot; povezan je i s Jamesovim shvatanjem teorija kao instrumenata. On je pragmatizam suprotstavljao filozofskom pristupu koji teorije tretira kao konačna rješenja metafizičkih problema. Umjesto toga, teorije treba posmatrati kao sredstva koja omogućavaju da se iskustvo bolje razumije, da se različiti njegovi dijelovi povežu i da se djelovanje učini uspješnijim. U tom smislu, praktična vrijednost neke ideje ne sastoji se samo u neposrednoj koristi, nego u njenoj sposobnosti da čovjeku omogući pouzdano snalaženje u iskustvu.&lt;ref name=&quot;JamesPragmatism&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SEPTruth&quot; /&gt;

Ovo shvatanje predstavlja važnu vezu između Jamesove pragmatičke metode i njegove teorije istine. Dok se &quot;gotovinska vrijednost&quot; odnosi na praktični značaj ideja i pojmova, James je istinitost vjerovanja povezao s načinom na koji se ona potvrđuju u iskustvu i omogućavaju uspješno snalaženje u njemu. Njegova teorija istine zbog toga je kasnije često tumačena kao svođenje istine na korisnost, iako je takvo tumačenje previše pojednostavljeno.&lt;ref name=&quot;SEPTruth&quot; /&gt;

James je kasnije posebno naglasio da izraz &quot;gotovinska vrijednost&quot; ne treba shvatiti kao svođenje istine ili filozofske vrijednosti ideje na novčanu korist ili lični interes. U ''The Meaning of Truth'' odgovorio je na upravo takve kritike i pojasnio da izraz &quot;praktično&quot; ima šire značenje: odnosi se na način na koji ideja funkcioniše u iskustvu, uključujući i teorijske, intelektualne i praktične posljedice. &quot;Gotovinska vrijednost&quot; je stoga metafora za ono što neka ideja stvarno čini u iskustvu, a ne mjera njene materijalne korisnosti.&lt;ref name=&quot;JamesMeaningTruth1909&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=The Meaning of Truth: A Sequel to 'Pragmatism' |publisher=Longmans, Green, and Co. |location=New York |year=1909 |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/5117/pg5117-images.html |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=James |first=William |editor-last=James |editor-first=Henry |title=The Letters of William James |volume=1 |publisher=The Atlantic Monthly Press |date=1920 |url=https://www.gutenberg.org/files/40307/40307-h/40307-h.htm}}
* {{cite book |last=Richardson |first=Robert D. |title=William James: In the Maelstrom of American Modernism: a Biography |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |date=2006 |isbn=978-0-618-91989-5 |url=https://books.google.com.my/books?id=bZsKAIrzW4EC}}
* {{cite web |last=Cherry |first=Kendra |title=William James Biography and Impact on Psychology: The Father of American Psychology |website=Verywell Mind |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/william-james-biography-1842-1910-2795545 |access-date=26. 8. 2026 |archive-date=17. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250617101908/https://www.verywellmind.com/william-james-biography-1842-1910-2795545 |url-status=dead }}

{{William James}}
{{Psihologija}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:James, William}}
[[Kategorija:William James| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1842.]]
[[Kategorija:Umrli 1910.]]
[[Kategorija:Biografije, New York City]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Edukacijski psiholozi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]
[[Kategorija:Metafizičari]]
[[Kategorija:Filozofi religije]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Egzistencijalisti]]
[[Kategorija:Funkcionalistički psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američke akademije za umjetnost i književnost]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Psiholozi religije]]
[[Kategorija:Porodica Henryja Jamesa|William]]</text>
      <sha1>sxla9txxk975f7k0z8z4nnbnhairtmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Male države i teritorije - učesnik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536762</id>
    <revision>
      <id>3924164</id>
      <parentid>3922730</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="650" sha1="hdtpz5gohkdl74ogtwat7smylya22mk" xml:space="preserve">{{Brisanje|Ima već {{tl|Mjesec malih država i teritorija}}.}}
{{Korisnički šablon
|slika = {{#switch: {{{1|}}}
 | 2026 = Male-drzave-i-teritorije-2026.png
 | #default = Male-drzave-i-teritorije-2026.png
 }}
|tekst = Ovaj korisnik učestvovao je u projektu '''[[Wikipedia:Male države i teritorije/{{{1|}}}.|Male države i teritorije {{{1|}}}.]]'''
|pozadina slike  = #AAAAAA
|pozadina teksta = #AAAAAA
|boja teksta = black
|okvir = #006699
|}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;
{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} |
[[Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Male države i teritorije{{{1|}}}.]]
}}
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>hdtpz5gohkdl74ogtwat7smylya22mk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Male države i teritorije - članak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536763</id>
    <revision>
      <id>3924162</id>
      <parentid>3923757</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:24:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zamijenio sam &quot;linkovane ovdje&quot;.</comment>
      <origin>3924162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="b2xq99oe3fa0315vnjutsk4f149hxmd" xml:space="preserve">{{Brisanje|Ima već {{tl|Mjesec malih država i teritorija - članak}}.}}</text>
      <sha1>b2xq99oe3fa0315vnjutsk4f149hxmd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Saint Croix</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536808</id>
    <revision>
      <id>3924150</id>
      <parentid>3923323</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:WSVI</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536810</id>
    <revision>
      <id>3924151</id>
      <parentid>3923331</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Salt Cay</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536812</id>
    <revision>
      <id>3924152</id>
      <parentid>3923360</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Melocactus intortus</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536815</id>
    <revision>
      <id>3924153</id>
      <parentid>3923374</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nacionalni park tvrđave Brimstone Hill</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536817</id>
    <revision>
      <id>3924154</id>
      <parentid>3923388</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveti Eustahije (ostrvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536818</id>
    <revision>
      <id>3924122</id>
      <parentid>3923601</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:36:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67284" sha1="lla76hyh64mkq1h3ejeh6vys13lx9ju" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| name                            = Sint Eustatius
| vrsta_naselja                   = [[Caribbean Netherlands|Special municipality]] of the [[Netherlands]]
| zastava                         = Flag of Sint Eustatius.svg
| veličina_zastave                = 125
| grb                             = Sint Eustatius wapen.svg
| motto                           = {{force singular}} {{native name|la|Superba et confidens}}&lt;br /&gt;&quot;Proud and confident&quot; (English)
| anthem                          = &quot;[[Golden Rock (anthem)|Golden Rock]]&quot;&lt;br /&gt;{{center|[[File:Goldenrock.ogg]]}}
| slika                           = Sint Eustatius from ISS.jpg
| veličina_slike                  = 
| opis_slike                      = Satellite image of Sint Eustatius
| karta                           = Sint Eustatius in its region.svg
| opis_karte                      = {{map caption|location_color=circled in red|region=the [[Caribbean]]|region_color=none}}
| karta1                          = SSS Islands Map.png
| opis_karte1                     = Map showing the location of St.&amp;nbsp;Eustatius relative to [[Saba (island)|Saba]] and [[Saint Martin (island)|St.&amp;nbsp;Martin]]
| demografija_tip1                = Languages
| demografija_naslov1             = Official
| demografija_podatak1            = [[English language|English]]&lt;ref name=languages&gt;English can be used in relations with the government, see, {{Citation |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/2012-07-28 |language=nl |mode=cs1 |via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;{{*}}[[Dutch language|Dutch]]
| vrsta_podjele                   = [[Country]]
| naziv_podjele                   = [[Netherlands]]
| vrsta_podjele1                  = Overseas region
| naziv_podjele1                  = [[Caribbean Netherlands]]
| naslov_osnivanja                = Incorporated into the&amp;nbsp;Netherlands
| datum_osnivanja                 = 10. oktobra 2010. ([[dissolution of the Netherlands Antilles]])
| government_footnotes            = &amp;nbsp;(see [[Politics of the Netherlands]])
| naslov_vođe                     = [[Lieutenant governor|Lt.&amp;nbsp;Governor]]
| vođa                            = [[Alida Francis]] (Government commissioner)&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. juna 2021. |title=Benoeming regeringscommissaris en plaatsvervanger Sint Eustatius |url=https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |access-date=19. decembra 2021. |website=Rijksoverheid |language=nl |archive-date=28. maja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230528224336/https://www.rijksoverheid.nl/actueel/nieuws/2021/06/18/benoeming-regeringscommissaris-en-plaatsvervanger-sint-eustatius |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_sjedišta                  = Municipal seat
| sjedište                        = [[Oranjestad, Sint Eustatius|Oranjestad]]
| koordinate                      = {{coord|17|29|N|62|59|W|display=inline}}
| area_footnotes                  = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web |date=19. maja 2015. |title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? |url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden |access-date=5. aprila 2022. |website=Rijksoverheid |language=nl}}&lt;/ref&gt;
| površina_ukupno_km2             = 21
| population_footnotes            = &lt;ref name=&quot;CBS.nl&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#:~:text=Population%20of%20the%20Caribbean%20Netherlands%20up%20by%20nearly%201.6%20thousand%20in%202024,-19. 5. 2025.&amp;text=On%201%20January%202025%2C%20the%20population%20of%20Bonaire%20stood%20at,percent)%20than%20one%20year%20previously. |title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024 |date=19. maja 2025. }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_ukupno             = 3,270
| stanovništvo_godine             = 1. januara 2025.
| gustina_stanovništva_km2        = 154
| demonym                         = {{hlist|St. Eustatian|Statian|Dutch}}
| vremenska_zona                  = [[Atlantic Standard Time|AST]]
| utc_pomak                       = −4
| vrsta_pozivnog_broja            = [[Telephone numbers in Sint Eustatius|Calling code]]
| pozivni_broj                    = [[+599]]
| valuta_naziv                    = Currency
| valuta                          = {{nowrap|[[United States dollar]]}} ($) ([[ISO 4217|USD]])
| internet_domena_naziv           = [[Country code top-level domain|Internet TLD]]
| internet_domena                 = {{ubl|[[.nl]]|[[.bq]]{{efn|.bq is designated, but not in use, for the Caribbean Netherlands.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=BQ – Bonaire, Sint Eustatius and Saba |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archive-date=17. juna 2016. |access-date=29. augusta 2014. |website=[[International Organization for Standardization|ISO]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. decembra 2010. |title=Delegation Record for .BQ |url=https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529125032/https://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archive-date=29. maja 2012. |access-date=30. decembra 2010. |website=[[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] }}&lt;/ref&gt; Like the rest of the Netherlands, .nl is primarily in use.}}}}
| iso_kod                         = [[ISO 3166-2:BQ|BQ-SE]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ3]]
| gustina_stanovništva_mi2        = 405
}}

'''Sveti Eustahije''' (poznat i kao '''Sint Eustatius''',&lt;ref&gt;Mangold, Max. ''Duden – Das Aussprachewörterbuch.'' In: ''Der Duden in zwölf Bänden,'' Band 6. 7. Auflage. Berlin: Dudenverlag; Mannheim : Institut für Deutsche Sprache, 2015, Seite 786.&lt;/ref&gt; lokalno kao '''Statia'''&lt;ref name=&quot;Tuchman 19882&quot;&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Ballantine Books|location=New York}}&lt;/ref&gt;) ostrvo je u [[Karibi|Karibima]]. To je [[Karipska Holandija|posebna općina]] (službeno &quot;javno tijelo&quot;) [[Holandija|Holandije]].&lt;ref name=&quot;WOLBES&quot;&gt;{{Citation|title=Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028142/2021-07-01|trans-title=Law on the public bodies of Bonaire, Sint Eustatius and Saba|language=nl|mode=cs1|via=Overheid.nl}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo se nalazi na sjeveru [[Ostrva privjetrine]], jugoistočno od [[Djevičanska ostrva|Djevičanskih ostrva]]. Sveti Eustahije nalazi se neposredno sjeverozapadno od Saint Kittsa i jugoistočno od Sabe. Regionalni glavni grad je [[Oranjestad (Sint Eustatius)|Oranjestad]]. Ostrvo ima površinu od 21 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Putnici koji na ostrvo dolaze zračnim putem koriste [[Aerodrom F. D. Roosevelt]].

Nekada dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]], Sveti Eustahije je 2010. [[Raspad Holandskih Antila|postao javno tijelo]] Holandije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|title=Antillen opgeheven op 10-10-2010|date=18. 11. 2009|website=NOS Nieuws|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20091224143841/http://nos.nl/artikel/95861-antillen-opgeheven-op-10102010.html|archive-date=24. 12. 2009|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Dio je [[Karipska Holandija|Holandskih Kariba]], koje čine [[Aruba]], [[Bonaire]], [[Curaçao]], [[Saba (otok)|Saba]], Sveti Eustahije i [[Sint Maarten]]. Zajedno sa Bonairom i Sabom formira BES ostrva, koja se još nazivaju Karipskom Holandijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/onderwerpen/caribische-deel-van-het-koninkrijk/vraag-en-antwoord/waaruit-bestaat-het-koninkrijk-der-nederlanden|title=Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden? – Rijksoverheid.nl|last=Zaken|first=Ministerie van Algemene|date=19. 5. 2015|website=www.rijksoverheid.nl|language=nl-NL|access-date=28. 3. 2023}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Sveti Eustahije imao je važnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], snabdijevajući američke pobunjenike ratnim materijalom, posebno [[Barut|barutom]]. Britanci su zauzeli Svetog Eustahija, što je bio težak udarac za SAD i njegove evropske saveznike. Francuska mornarica je kasnije tokom rata ponovo zauzela ostrvo.&lt;ref&gt;Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683–708. https://www.jstor.org/stable/1834346&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime ostrva, Sint Eustatius, holandski je izraz za [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]] (ponegdje se piše i ''Eustathius''), poznatog kršćanskog [[Mučenik|mučenika]], koji se na španskom naziva ''San Eustaquio'', a na portugalskom ''Santo Eustáquio'' ili ''Santo Eustácio''.

Prethodni holandski naziv ostrva bio je ''Nieuw Zeeland'' (Novi Zeland), nazvan prema Zelanđanima koji su se tamo naselili 1630-ih.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|last=Attema|first=Y.|url=https://books.google.com/books?id=9RVsAAAAMAAJ&amp;q=st+eustatius+%22Nieuw+Zeeland+%22|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and Its Monuments|date=1976|publisher=Walburg Pers|isbn=978-90-6011-153-6|pages=11|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gB3SAAAAMAAJ&amp;dq=st+eustatius+Nieuw+Zeeland&amp;pg=PA299|title=De Gids. Nieuwe vaderlandsche letteroefeningen|date=1905|publisher=Stichting de Gids|location=Amsterdam|pages=299|language=nl}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga preimenovan je u Sint Eustatius.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Naziv naroda [[Arawak]] za ostrvo je ''Aloi'' (Ostrvo oraha).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|url=https://books.google.com/books?id=2BxsAAAAMAAJ&amp;q=st.+eustatius+Aloi+cashew|title=History of St. Eustatius|date=1976|publisher=Central U.S.A. Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles : distributors, De Witt Stores N.V.|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|title=Archaeological Excavations at Old Gin House: Remains of a mid-18th to late 18th century domesticate area on a terrace in Lower Town, St. Eustatius, Dutch Caribbean.|last1=Soffers|first1=PJJF|last2=Zahedi|first2=P|year=2013|publisher=The St. Eustatius Center for Archaeological Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328023333/https://secar.org/wp-content/uploads/2018/06/Soffers-et-al.-2013-Archaeological-excavations-at-the-Old-Gin-House-Site.pdf|archive-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana historija ===
[[Datoteka:St._Eustatius_-_Encyclopaedie_van_Nederlandsch_West-Indië-Antilles_part_2,_middle_right.gif|lijevo|mini|280x280piksel|Karta Sint Eustatiusa iz ''Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië'' (1914–1917)]]
Najraniji poznati stanovnici Sint Eustatiusa bili su Arawaci, a nakon njih Karibljani.&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot;&gt;Hartog, Johannes (1964). ''De Bovenwindse eilanden Sint Maarten – Saba – Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 1–3.&lt;/ref&gt; Ove su se populacije doselile na sjever iz Južne Amerike preko [[Mali Antili|Malih Antila]].&lt;ref name=&quot;Hartog1964&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bérard|first=Benoît|date=2013|title=The First Inhabitants of the Western Antilles|journal=Journal of Caribbean Archaeology|volume=13|pages=41–45}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja početkom 20. vijeka otkrila su tragove pretkolumbovskih naselja u zaljevima Orange Bay i Golden Rock; drugi lokalitet služi za proučavanje ranog domorodačkog naseljavanja ostrva.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Haviser|first=Jay B. Jr.|title=An Inventory of Prehistoric Sites on St. Eustatius, Netherlands Antilles|date=1981|url=http://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|access-date=19. 11. 2021|mode=cs1|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118010613/https://ufdcimages.uflib.ufl.edu/AA/00/06/19/61/00299/10-4.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Versteeg|first=Aad H.|title=The Archaeology of Sint Eustatius: The Golden Rock Site|last2=Schinkel|first2=Kees|date=1992|publisher=Foundation for Scientific Research in the Caribbean Region|isbn=978-90-74605-01-4|pages=12–18}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno evropsko opažanje dogodilo se 1595. tokom putovanja [[Francis Drake|Francisa Drakea]] i [[John Hawkins (naval commander)|Johna Hawkinsa]].&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot;&gt;Hartog, Johannes (1978). ''St. Maarten, Saba, St. Eustatius''. De Wit Stores. p. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marley|first=David F.|title=Historic Cities of the Americas: An Illustrated Encyclopedia|date=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-027-7|pages=493}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog evropskog naseljavanja u 17. vijeku pa sve do početka 19. vijeka, kontrola nad Sint Eustatiusom mijenjala se dvadeset i jedan put između Nizozemske, Velike Britanije i Francuske.&lt;ref name=&quot;Hartog1978&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Attema|first=Ypie|date=1976|title=St. Eustatius: A Short History of the Island and its Monuments|journal=St. Eustatius Historical Foundation|pages=15–19}}&lt;/ref&gt;

Godine 1625. na ostrvo su stigli engleski i francuski kolonisti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=Macmillan|pages=12}}&lt;/ref&gt; Francuzi su 1629. izgradili drvenu bateriju na današnjem mjestu tvrđave [[Fort Oranje (Sint Eustatius)|Fort Oranje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klingelhofer|first=Eric|title=First Forts: Essays on the Archaeology of Proto-colonial Fortifications|date=2010|publisher=Brill|isbn=978-90-04-18732-0|pages=61|chapter=French Fortifications in the New World}}&lt;/ref&gt; Obje su grupe napustile naselje u roku od nekoliko godina zbog ograničenih zaliha slatke vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Panton|first=Kenneth J.|title=Historical Dictionary of the British Empire|date=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7524-1|pages=452}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=David|date=1991|title=Water Resources and Early Settlement Constraints in the Lesser Antilles|journal=Caribbean Geography|volume=3|issue=2|pages=102–106}}&lt;/ref&gt;

=== Uprava Holandske zapadnoindijske kompanije ===
[[Datoteka:Sint_Eustatius_travel_map.png|desno|mini|291x291piksel|Savremena topografska karta Sint Eustatiusa]]
Godine 1636. zelandska komora [[Holandska zapadnoistijska kompanija|Holandske zapadnoindijske kompanije]] (WIC) preuzela je vlasništvo nad ostrvom, koje je tada zabilježeno kao nenaseljeno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Dutch Moment: War, Trade, and Settlement in the Seventeenth-Century Atlantic World|date=2016|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0667-7|pages=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Israel|first=Jonathan I.|title=The Dutch Republic: Its Rise, Greatness, and Fall 1477–1806|date=1995|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-873072-9|pages=512}}&lt;/ref&gt; Do 1678. ostrva Sint Eustatius, Sint Maarten i Saba bila su pod direktnom upravom WIC-a, a regionalni zapovjednik bio je stacioniran na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kandle|first=Patricia Lynn|date=1985|title=St Eustatius: Acculturation in a Dutch Caribbean Colony|journal=[[College of William &amp; Mary]]|pages=48–50|doi=10.21220/s2-3041-2b42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goslinga|first=Cornelis Ch.|title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast 1580–1680|date=1971|publisher=University of Florida Press|isbn=978-0-8130-0326-9|pages=334–337}}&lt;/ref&gt;

Početne trgovačke aktivnosti bile su usmjerene na uzgoj [[Duhan|duhana]] i [[Šećerna trska|šećerne trske]], ali se privredna uloga ostrva preusmjerila prema transatlantskoj trgovini robljem i međukolonijalnoj trgovini.&lt;ref name=&quot;Inikori1992&quot;&gt;Inikori, Joseph E.; Engerman, Stanley L. (1992). ''The Atlantic Slave Trade: Effects on Economies, Societies and Peoples in Africa, the Americas, and Europe''. Duke University Press. pp. 292–295. {{ISBN|978-0-8223-1243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postma|first=Johannes M.|title=The Dutch in the Atlantic Slave Trade, 1600–1815|date=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36585-7|pages=182–189}}&lt;/ref&gt;

=== Status slobodne luke i trgovina robljem ===
[[Datoteka:StEustatius.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Historijska gravura prilaza Sint Eustatiusu s Karipskog mora]]
Sint Eustatius služio je kao tranzitno skladište za transatlantsku trgovinu robljem kojom je upravljao WIC.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot;&gt;Emmer, Pieter C.; Gommans, Jos J. L. (2020). ''The Dutch Overseas Empire, 1600–1800''. Cambridge University Press. pp. 175–179. {{ISBN|978-1-108-42837-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fatah-Black|first=Karwan|title=White Lies and Black Markets: Evading Metropolitan Authority in the Caribbean|date=2015|publisher=Brill|isbn=978-90-04-29013-6|pages=54–61}}&lt;/ref&gt; Širom ostrva razvila se plantažna infrastruktura koja je koristila rad porobljenih ljudi za uzgoj šećerne trske, duhana, pamuka, kafe i indiga.&lt;ref name=&quot;Smithsonian2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/archaeologists-unearth-18th-century-grave-enslaved-people-caribbean-island-180977870/|title=Remains of Enslaled People Found at Site of 18th-Century Caribbean Plantation|last=McGreevy|first=Nora|date=2. 6. 2021|website=Smithsonian Magazine|access-date=15. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gilmore|first=John A.|title=The Archaeology of New World Slave Plantations|date=2003|publisher=University Press of Florida|isbn=978-0-8130-2612-1|pages=88–94}}&lt;/ref&gt; Do 1774. zapisi navode 75 aktivnih plantaža na ostrvu, uključujući Gilboa, Kuilzak, Zelandia, Zorg en Rust, Nooit Gedacht, Ruym Sigt i Golden Rock.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Teenstra|first=Marten D.|title=De Nederlandsche West-Indische Eilanden|date=1836|publisher=M.H. Schonegevel|pages=312–315}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stelten|first=Ruud|date=2019|title=The Sugar Plantations of Sint Eustatius: An Archaeological and Historical Perspective|journal=Sidestone Press|pages=45–52}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 18. vijeka geografski položaj ostrva, u kombinaciji s velikom prirodnom lukom i statusom bescarinske [[free port|slobodne luke]] od 1756, učinili su ga glavnim središtem razmjene robe, pretovara porobljenih ljudi i trgovine kojom su zaobilazni regionalni monopolisti.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sint-Eustatius|title=St Eustatius|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klooster|first=Wim|title=The Atlantic World: Essays on Slavery, Migration, and Imagination|date=2005|publisher=Rutgers University Press|pages=211–215|chapter=The Dutch Diaspora in the Americas}}&lt;/ref&gt; Radi olakšavanja međukolonijalne trgovine robljem prema susjednim ostrvima, unutar kompleksa [[Waterfort (Sint Eustatius)|Waterfort]], poznatog i kao tvrđava Amsterdam, izgrađeno je dvokatno skladište za porobljene ljude, koje je radilo do oko 1740.&lt;ref&gt;O'Malley, Gregory E.; Borucki, Alex (2017). &quot;Patterns in the intercolonial slave trade across the Americas before the nineteenth century&quot;. ''Tempo''. 23 (2): 315–338.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=David A.|date=2001|title=The Dutch Slave Supply to the Caribbean Networks|journal=Slavery and Abolition|volume=22|issue=3|pages=67–74}}&lt;/ref&gt; U skladištu je obično bilo između 400 i 450 ljudi u bilo kojem trenutku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=ENTHOVEN|first=VICTOR|date=2012|title=&quot;That Abominable Nest of Pirates&quot;: St. Eustatius and the North Americans, 1680—1780|journal=Early American Studies|volume=10|issue=2|pages=239–301|jstor=23547669}}&lt;/ref&gt;

Širenje ostrvske privrede donijelo mu je nadimak &quot;Zlatna stijena&quot;.&lt;ref name=&quot;Emmer2020&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Koot, Christian J. (2011). ''Empire at the Periphery: British Colonists, Anglo-Dutch Trade, and the Development of the British Atlantic, 1621–1713''. New York University Press. str.&amp;nbsp;143. [[ISBN (identifikator)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:Knjižni izvori/978-0-8147-4882-5|&lt;bdi&gt;978-0-8147-4882-5&lt;/bdi&gt;]].&lt;/ref&gt; U obraćanju parlamentu 1781. britanski državnik [[Edmund Burke]] opisao je trgovačku ulogu ostrva:&lt;blockquote&gt;Ono nema vlastitih proizvoda, nema utvrđenja za odbranu, ni ratničkog duha ni vojnih propisa ... Njegova korisnost bila je njegova odbrana. Univerzalnost njegove upotrebe, neutralnost njegove prirode bili su njegova sigurnost i zaštita. Njegovi vlasnici su, u duhu trgovine, od njega napravili emporij za cijeli svijet... Njegovo bogatstvo bilo je ogromno, proizašlo iz njegove marljivosti i prirode njegove trgovine.&lt;/blockquote&gt;

=== &quot;Prvi pozdrav&quot; ===
[[Datoteka:Johannes_de_Graeff.jpg|desno|mini|237x237piksel|Guverner Johannes de Graaff]]
Tokom [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], Sint Eustatius postao je izvor vojne opreme za kontinentalne snage, prodajući oružje i municiju američkim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=26–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jameson|first=J. Franklin|date=1903|title=St. Eustatius in the American Revolution|journal=American Historical Review|volume=8|issue=4|pages=683–708|doi=10.2307/1834346}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 1776. američki brig sa 14 topova ''[[USS Andrew Doria (1775)|Andrew Doria]]'', pod zapovjedništvom kapetana [[Isaiah Robinson|Isaiaha Robinsona]], uplovio je na sidrište ispod tvrđave Oranje, vijoreći [[Continental Colors|kontinentalnu zastavu]]. Robinson je ispalio pozdrav od trinaest topovskih hitaca, koji je predstavljao trinaest kolonija. Guverner [[Johannes de Graeff]] odgovorio je pozdravom od jedanaest hitaca iz topova tvrđave, u skladu s međunarodnim protokolom prema kojem se broj hitaca smanjivao pri pozdravu zastavi nesuverenog entiteta. Ovaj odgovor predstavljao je rani međunarodni čin priznanja američkog broda koji je nosio zastavu revolucionarnih snaga.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Footner|first=Geoffrey M.|title=USS Andrew Doria: The First To Salute|date=2002|publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-290-2|pages=112–115}}&lt;/ref&gt;

''Andrew Doria'' je potom na ostrvu kupio municiju i De Graeffu predao primjerak [[Deklaracija nezavisnosti SAD-a|Deklaracije nezavisnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bundy|first=Fred S.|date=1924|title=The First Recognition of the American Flag|journal=Proceedings of the United States Naval Institute|volume=50|issue=11|pages=1821–1825}}&lt;/ref&gt; Raniji primjerak namijenjen Holandiji Britanci su zaplijenili, umotan u dokumente napisane na [[Jidiš|jidišu]] i upućene jevrejskim trgovcima u Holandiji, koje su britanske vlasti isprva smatrale šifriranim tekstom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schappes|first=Morris U.|title=A Documentary History of the Jews in the United States 1654–1875|date=1950|publisher=Citadel Press|pages=57–59}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Andrew_Doria_NH_85510-KN.jpg|lijevo|mini|280x280piksel|Prikaz broda ''Andrew Doria'' koji prima „Prvi pozdrav“ iz tvrđave Oranje, 16. novembra 1776.]]
Dana 27. februara 1939. američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] posjetio je Sint Eustatius na brodu [[USS Houston (CA-30)|USS ''Houston'']] kako bi postavio bronzanu ploču u spomen na pozdrav iz 1776.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wharton|first=Donald|date=1941|title=President Roosevelt's Cruise to the West Indies|journal=The American Magazine|volume=131|pages=45–48}}&lt;/ref&gt; Ploča je postavljena na vrhu zidina tvrđave Oranje i navodi da je &quot;ovdje suverenitet Sjedinjenih Američkih Država prvi put formalno priznat nacionalnom brodu od strane stranog zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Department of State|title=Despatches from United States Consuls in St. Eustatius, 1793–1906|date=1965|publisher=National Archives and Records Service}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poslužio je kao osnova za studiju historičarke [[Barbara W. Tuchman]] ''The First Salute'' iz 1988.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tuchman|first=Barbara W.|title=The First Salute: A View of the American Revolution|date=1988|publisher=Alfred A. Knopf|isbn=978-0-394-55333-7|pages=3–7}}&lt;/ref&gt;

=== Britansko zauzimanje i privredni pad ===
Trgovina između Sint Eustatiusa i Sjedinjenih Američkih Država bila je jedan od glavnih razloga što je Velika Britanija objavila rat Republici Holadniji, čime je započeo [[Četvrti anglo-nizozemski rat]] (1780–1784).&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scott|first=H.M.|title=British Foreign Policy in the Age of the American Revolution|date=1990|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-820195-3|pages=301–305}}&lt;/ref&gt; Godine 1778. [[David Murray, 2nd Earl of Mansfield|Lord Stormont]] izjavio je u britanskom parlamentu da bi &quot;da je Sint Eustatius potonuo u more tri godine ranije, Ujedinjeno Kraljevstvose se već obračunalo s [[George Washington|Georgeom Washingtonom]]&quot;, odražavajući historijske procjene prema kojima je značajan dio američkog revolucionarnog vojnog snabdijevanja i komunikacija prolazio preko ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mahan|first=Alfred Thayer|title=The Major Operations of the Navies in the War of American Independence|date=1913|publisher=Little, Brown, and Company|pages=154–158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chidsey|first=Donald Barr|title=The War in the North: An Informal History of the American Revolution|date=1967|publisher=Crown Publishers|pages=188}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. februara 1781. britanska flota od 15 linijskih brodova pod admiralom [[George Brydges Rodney, 1st Baron Rodney|Georgeom Brydgesom Rodneyjem]] stigla je na ostrvo s 3.000 vojnika. Ne znajući da je rat formalno objavljen, guverner De Graeff predao je ostrvo nakon što je ispalio dva ceremonijalna hica kao znak otpora u čast holandskog admirala [[Lodewijk van Bylandt]], koji je komandovao brodom u luci.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot;&gt;{{Cite web|url=https://snr.org.uk/avarice-and-rapacity-and-treasonable-correspondence-in-an-emporium-for-all-the-world-the-british-capture-of-st-eustatius-1781/|title=The British Capture of Sint Eustatius|date=3. 8. 2018|website=The Society for Nautical Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mundy|first=Godfrey Basil|title=The Life and Correspondence of the Late Admiral Lord Rodney|date=1830|publisher=John Murray|volume=2|pages=11–16}}&lt;/ref&gt; Britanske snage zaplijenile su trgovačku robu ostrva, javne zalihe i privatnu imovinu.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;

Deset mjeseci kasnije francuske snage zauzele su ostrvo. Nizozemska je 1784. ponovo preuzela kontrolu nad teritorijem na osnovu mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bemiss|first=Samuel Merrifield|title=The Peace of Paris, 1783|date=1957|publisher=Virginia Quarterly Review|pages=87–91}}&lt;/ref&gt; Naknadne francuske i britanske vojne okupacije između 1795. i 1815, tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], poremetile su regionalne trgovačke puteve.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Clowes|first=William Laird|title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present|date=1900|publisher=Sampson Low, Marston and Company|volume=5|pages=244}}&lt;/ref&gt; Sint Eustatius se 1816. vratio pod holandsku upravu, ali njegova trgovačka uloga nije obnovljena jer su američke trgovačke mreže zaobilazile luku, a regionalna trgovina se preusmjerila prema [[Curaçao|Curaça]]u i [[Sint Maarten]]u.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Renkema|first=W.E.|title=Het Curaçaose plantagebedrijf in de negentiende eeuw|date=1981|publisher=Zutphen: Walburg Pers|isbn=978-90-6011-031-7|pages=14–17}}&lt;/ref&gt; Popis stanovništva iz 1790. zabilježio je ukupno 8.124 stanovnika, a broj stanovnika opadao je tokom 19. i početkom 20. stoljeća, sve do 921 stanovnika 1948.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cruikshank|first=E.A.|date=1934|title=The Population Decline of the Dutch Leeward Islands|journal=Caribbean Historical Studies|volume=2|pages=67–72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Central Bureau of Statistics|title=Historical Censuses of the Netherlands Antilles 1900–1950|date=1956|publisher=Government Printer|pages=44}}&lt;/ref&gt;

=== Jevrejska zajednica i protjerivanje 1781. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius_synagogue_-_Honen_Dalim.jpg|desno|mini|200x200piksel|Sačuvani zidovi sinagoge Honen Dalim]]
Jevrejski trgovci dokumentovani su na Sint Eustatiusu od 1660; bavili su se trgovinom, brodovlasništvom i upravljanjem plantažama.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot;&gt;Miller, Derek Robert (2013). &quot;A Medley of Contradictions: The Jewish Diaspora in St. Eustatius and Barbados&quot;. ''Dissertations, Theses, and Masters Projects''. College of William &amp; Mary. doi:10.21220/s2-c1t3-w516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Emmanuel|first=Isaac S.|title=History of the Jews of the Netherlands Antilles|last2=Emmanuel|first2=Suzanne A.|date=1970|publisher=American Jewish Archives|volume=1|pages=513–522}}&lt;/ref&gt; Do 1750. jevrejski stanovnici činili su značajan dio slobodnog stanovništva ostrva, s više od 450 ljudi od približno 800 slobodnih građana.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/la-nacion|title=La Nacion: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean|website=Jewish Virtual Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=August|first=Anna|date=1936|title=The Sephardic Enclave on Saint Eustatius|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=34|pages=119–125}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je obuhvatalo i sefardske i aškenaske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean: The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|date=2002|publisher=Gefen Publishing House|isbn=978-965-229-244-5|pages=245–249}}&lt;/ref&gt; Popis iz 1781. zabilježio je da su jevrejski stanovnici posjedovali 86 porobljenih ljudi, što je činilo približno 6,4% ukupnog broja porobljenog stanovništva ostrva.&lt;ref name=&quot;JPost2026&quot;&gt;{{Cite news|last=Tadmor|first=Dan|date=24. 4. 2026|title=Sint Eustatius island played pivotal role in American revolution|work=The Jerusalem Post|url=https://www.jpost.com/diaspora/article-894083|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon britanskog zauzimanja ostrva 3. februara 1781, admiral Rodney usmjerio je mjere odmazde protiv jevrejske zajednice, navodeći u naredbama general-majoru Sir Johnu Vaughanu njihovu trgovačku podršku američkim i francuskim snagama.&lt;ref name=&quot;Rodney1781&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rodney|first=George Brydges|title=The Letters and Papers of Vice-Admiral Lord Rodney|date=1932|publisher=Naval History Society|volume=1|pages=412–417}}&lt;/ref&gt; Dana 13. februara 1781. Rodney je naredio punoljetnim muškarcima jevrejske zajednice da se okupe, nakon čega su britanske snage protjerale 31 glavu jevrejskih porodica na susjedni St. Kitts.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot;&gt;Abbattista, Guido (2008). &quot;Edmund Burke, the Atlantic American War and the 'Poor Jews at St. Eustatius': Empire and the Law of Nations&quot;. ''Cromohs''. 13: 1–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hart|first=Arthur D.|title=The Jew in Canada|date=1926|publisher=Jewish Publications|pages=18}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 71 muškarac zadržan je tri dana u skladištu za vaganje u Donjem gradu.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ezratty|first=Harry A.|date=1974|title=The Expulsion of the Jews from St. Eustatius|journal=American Jewish Historical Quarterly|volume=63|issue=4|pages=377–383}}&lt;/ref&gt;

Naredna protjerivanja pogodila su američke trgovce 23. februara, amsterdamske trgovce 24. februara, a druge holandske i francuske građane 5. marta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jameson|first=J. Franklin|title=The Fourth Anglo-Dutch War and the West Indies|date=1904|publisher=Macmillan|pages=44–49}}&lt;/ref&gt; Posade zarobljenih holandskih brodova zatvorene su na St. Kittsu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Southey|first=Thomas|title=Chronological History of the West Indies|date=1827|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown, and Green|volume=2|pages=482–486}}&lt;/ref&gt; Mnogi protjerani jevrejski stanovnici vratili su se na Sint Eustatius nakon nekoliko sedmica i zatekli svoju imovinu zaplijenjenu i prodatu na aukciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kohler|first=Max J.|date=1902|title=Jewish Activity in American Colonial Commerce|journal=Publications of the American Jewish Historical Society|volume=10|pages=61–64}}&lt;/ref&gt; Jedan član otočnog vijeća, Pieter Runnels, umro je nakon zatočenja na Rodneyjevom admiralskom brodu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hannay|first=David|title=Life of Rodney|date=1891|publisher=Macmillan and Co.|pages=162}}&lt;/ref&gt; Britanske snage su također pretresale imovinu, praznile skladišta i oštetile lokalno jevrejsko groblje.&lt;ref name=&quot;Norton2006&quot;&gt;Norton, Louis Arthur (October 2006). &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;. ''Jewish Magazine''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klinger|first=Jerry|title=The Jews of Statia and the American Revolution|date=2018|publisher=Jewish American Society for Historic Preservation|pages=35–42}}&lt;/ref&gt;

Mjere provedene protiv jevrejske zajednice postale su predmet političke rasprave u Velikoj Britaniji. U februaru 1782. [[Edmund Burke]] osudio je Rodneyjeve postupke tokom parlamentarne rasprave:&lt;blockquote&gt;Progon je započeo protiv ljudi koje bi, više nego bilo koga drugog, ljudski narodi trebali željeti i nastojati zaštititi, Jevreja... Zajedno s ostalim stanovnicima pretrpjeli su gubitak svoje robe, mjenica, kuća i zaliha; nakon toga naređeno im je da napuste ostrvo, a dat im je samo jedan dan za pripremu; molili su i ukazivali na nepravdu tako stroge odluke, ali uzalud; odluka je bila neopoziva.&lt;ref name=&quot;Abbattista2008&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

==== Sinagoga i groblje ====
Lokalnu sinagogu ''Honen Dalim'' osnovala je zajednica 1737.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt; Zvanično odobrenje za izgradnju zgrade WIC je dao 1739, a gradnja je djelimično finansirana donacijama jevrejske zajednice na [[Curaçao|Curaça]]u. Dozvola je izdata pod uslovom da se bogomolja nalazi na mjestu gdje neće ometati kršćanske vjerske službe.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Merrill|first=Gordon|date=1958|title=The Historical Geography of St. Kitts and Nevis, the West Indies|journal=Instituto Panamericano de Geografía e Historia|volume=2|pages=112}}&lt;/ref&gt; Zgrada je podignuta uz malu uličicu pod nazivom Synagogue Path, odvojenu od glavnih saobraćajnica.&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Postal|first=Bernard|title=The Landmarks of a People: A Guide to Jewish Sites in Europe and the Americas|last2=Abramson|first2=Samuel H.|date=1962|publisher=Hill and Wang|pages=288}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada trgovine na ostrvu i iseljavanja trgovaca, sinagoga je nakon 1815. prestala biti u upotrebi.&lt;ref name=&quot;JVL&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Breakstone|first=David|date=2003|title=Fading Shadows: The Ruined Synagogues of the Caribbean|journal=Heritage Studies|volume=12|issue=1|pages=34–39}}&lt;/ref&gt; Godine 2001. kameni obodni zidovi ''Honen Dalim'' stabilizovani su u okviru Projekta obnove historijske jezgre ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Annual Report of the Sint Eustatius Historical Foundation|date=2001|publisher=SEHF Publications|pages=14–16}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja kompleksa otkrila su ostatke ritualne kupke ([[mikveh]]) i peći povezane s pripremom za [[Pasha|Pesah]].&lt;ref name=&quot;Miller2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barker|first=R.|date=2005|title=Excavations at Synagogue Path, Oranjestad|journal=Caribbean Archaeological Review|volume=4|pages=78–83}}&lt;/ref&gt; Historijsko jevrejsko groblje nalazi se uz Staro crkveno groblje u Oranjestadu.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oliver|first=Vere Langford|title=Caribbeana: Being Miscellaneous Papers Relating to the History, Genealogy, Topography, and Antiquities of the British West Indies|date=1914|publisher=Mitchell, Hughes and Clarke|volume=3|pages=165}}&lt;/ref&gt;

=== Pobuna porobljenih ljudi 1848. ===
[[Datoteka:Saint_Eustatius-_Jewish_Cemetery.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Historijsko jevrejsko groblje na Sint Eustatiusu]]
Ukidanje ropstva u obližnjim francuskim i britanskim kolonijama dovelo je do radničkih nemira u danskim i nizozemskim karipskim posjedima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|date=1995|title=The Economics of Slave Emancipation in the Dutch Caribbean|journal=Essays on Caribbean History|pages=114–119}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašenja slobode porobljenih ljudi na francuskom Sint Maartenu u junu 1848, slični zahtjevi razvili su se i na Sint Eustatiusu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Drescher|first=Seymour|date=1994|title=The Long Goodbye: Dutch Capitalism and Antislavery in Comparative Perspective|journal=The American Historical Review|volume=99|issue=1|pages=44–69|doi=10.2307/2166164}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna 1848. grupa slobodnih i porobljenih Afrikanaca okupila se ispred rezidencije viceguvernera Johannesa de Veera kako bi zahtijevala emancipaciju, povećane količine hrane i određeno slobodno vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|work=The Daily Herald|date=13. 6. 2023|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Kada se okupljeni nisu razišli, Kolonijalno vijeće mobilizovalo je lokalnu miliciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Paula|first=A.F.|date=1993|title=Vrije slaven: een sociaal-historische studie over de dualistische slavenmaatschappij op Sint Eustatius|journal=Centraal Historisch Archief van de Nederlandse Antillen|pages=143–148}}&lt;/ref&gt; Oružane snage otvorile su vatru na demonstrante i potisnule ih iz centra grada na obližnje brdo. Odred od 35 pripadnika milicije potom je krenuo na brdo, što je rezultovalo s dvije pogibije među demonstrantima i nekoliko povrijeđenih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Johansen|first=Bernard|date=1954|title=The Leeward Slaves Outbreak of 1848|journal=West Indian Historical Bulletin|volume=5|pages=92–98}}&lt;/ref&gt; Šest vođa pokreta, među njima slobodni Afrikanac [[Thomas Dupersoy]], prognano je na Curaçao.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/st-eustatius-remembers-slave-revolt-of-june-1848|title=St. Eustatius remembers slave revolt of June 1848|last=Department|first=Graphics|date=13. 6. 2023|website=The Daily Herald|language=en-gb|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon događaja, nekoliko vlasnika plantaža na Sint Eustatiusu uvelo je politiku najamnog rada prije zvanične emancipacije.&lt;ref&gt;Hartog, Johannes (1969). ''De Bovenwindse eilanden: Sint Maarten, Saba, Sint Eustatius''. Aruba: De Wit N.V. pp. 296–297.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fatah-Black|first=Karwan|date=2016|title=Land of hope and dreams: slavery and abolition in the Dutch Leeward islands, 1825–1865|journal=Slavery and Abolition|volume=37|issue=3|pages=581–599|doi=10.1080/0144039X.2016.1140457}}&lt;/ref&gt;

=== Od ukidanja ropstva do danas ===
Holandija je 1863. službeno ukinula ropstvo u svojim kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oostindie|first=Gert|title=Fifty Years Later: Antislavery, Capitalism and Modernity in the Dutch Orbit|date=1996|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-5614-3|pages=22–29}}&lt;/ref&gt; Nakon emancipacije, mnogi ranije porobljeni radnici preselili su se u Oranjestad.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Green|first=Edward C.|title=The Social Organization of a Caribbean Island: Sint Eustatius|date=1974|publisher=North-Holland Publishing Company|pages=62–67}}&lt;/ref&gt; Bez prvobitne plantažne radne snage i velike pomorske trgovine, otočna privreda ušla je u recesiju, na koju su dodatno uticali uragani u septembru 1928. i maju 1929.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hartog|first=Johannes|title=History of the Netherlands Antilles: Vol 4|date=1968|publisher=De Wit|pages=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Rapport van de Rijkscommissie voor de Noodlijdende Eilanden der Bovenwinden|date=1931|publisher=Algemeene Landsdrukkerij|pages=102–105}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius postao je administrativni dio [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] nakon njihovog osnivanja 1954.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kasteel|first=Annemarie|title=De staatkundige ontwikkeling der Nederlandse Antillen|date=1956|publisher=Van Loghum Slaterus|pages=219–224}}&lt;/ref&gt; Tokom statusnog referenduma 8. aprila 2005, 77% birača na Sint Eustatiusu izjasnilo se za zadržavanje strukture Nizozemskih Antila, dok je 21% glasao za bliže odnose s Nizozemskom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Referendum BES-eilanden 2005|date=2005|publisher=Directie SFE|pages=12}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su druga ostrva članice glasala za raspuštanje političke unije, lokalno otočno vijeće odlučilo je da postane posebna općina (''openbaar lichaam'') Holandije, zajedno sa Sabom i Bonaireom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Veenendaal|first=Wouter|date=2013|title=The Dutch Caribbean Municipalities in Comparative Perspective|journal=Island Studies Journal|volume=8|issue=2|pages=221–226}}&lt;/ref&gt; Ova administrativna tranzicija završena je 10. oktobra 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Oostindie|first=Gert|last2=Klinkers|first2=Inge|date=2012|title=Decolonising the Caribbean: Dutch Policies in a Comparative Perspective|journal=Amsterdam University Press|pages=189–194}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je 2011. zamijenilo nizozemskoantilski gulden [[Američki dolar|američkim dolarom]] kao službenom valutom.&lt;ref&gt;{{Cite report|title=Invoering van de dollar als officieel betaalmiddel op de BES-eilanden|date=2010|publisher=Ministerie van Financiën|pages=6–9}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Sint_Eustatius_from_ISS.jpg|lijevo|mini|Sint Eustatius snimljen s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]]]]
[[Datoteka:Quill_dormant_vulcano.jpg|mini|Pogled prema jugoistoku duž atlantske obale: u srednjoj udaljenosti nalazi se aerodromska pista, iza nje plaža Lynch, zatim [[The Quill (volcano)|Quill]], uspavani vulkan Sint Eustatiusa, a u daljini, preko vode, sjeverni kraj ostrva St. Kitts]]
Sint Eustatius dug je 10&amp;nbsp;km i širok do 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Topografski, ostrvo je sedlastog oblika, s uspavanim vulkanom [[The Quill (volcano)|Quill]] (Mount Mazinga), visokim 602 metra, na jugoistoku, i manjim vrhovima Signal Hill/Little Mountain (ili ''Bergje'') i Boven Mountain na sjeverozapadu. Naziv Quill potječe od nizozemske riječi ''kuil'', koja znači &quot;jama&quot; i izvorno se odnosila na krater. Krater Quilla popularna je turistička atrakcija na ostrvu. Većina stanovništva živi na ravnom [[Col|sedlu]] između dva uzvišena područja, koje čini središte ostrva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;&lt;!--Contemporary eyewitness Cornelius de Jong mentions some ruined warehouses as a result of the [[Great Hurricane of 1780]] but does not speak of anything like &quot;cataclysmic damage&quot; or the loss of over 4,000 lives on St. Eustatius.--&gt;

=== Klima ===
Sint Eustatius ima [[Monsunska klima|tropsku monsunsku klimu]]. Tropske oluje i uragani su česti. Sezona atlantskih uragana traje od 1. juna do 30. novembra, a vrhunac dostiže od kraja augusta do septembra.

=== Priroda ===
[[Datoteka:Statia_Zeelandia_Beach_2012.jpg|mini|Plaža Zeelandia]]
Budući da je Sint Eustatius vulkansko i veoma malo ostrvo, sve plaže na ostrvu sastavljene su od crnog vulkanskog pijeska. Ovaj vulkanski pijesak, naročito na jednoj od popularnijih plaža za gniježđenje, Zeelandiji, veoma je važan za gniježđenje nekoliko ugroženih vrsta morskih kornjača, među kojima su [[Zelena morska kornjača|zelena kornjača]], [[Kožasta kornjača|kožasta kornjača]], [[Glavata želva|glavata želva]] i [[Kareta|kareta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius/attractions/zeelandia-bay/a/poi-sig/1396449/358147|title=Zeelandia Bay|website=Lonely Planet|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Sint Eustatius je stanište jedne od posljednjih preostalih populacija [[kritično ugrožene vrste|kritično ugroženog]] [[Mali antilski iguan|malog antilskog iguana]] (''Iguana delicatissima'').&lt;ref name=&quot;van den BurgMeirmansvan Wagensveld2018&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P|last2=Meirmans|first2=Patrick G|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P|last4=Kluskens|first4=Bart|last5=Madden|first5=Hannah|last6=Welch|first6=Mark E|last7=Breeuwer|first7=Johannes A J|date=19. 2. 2018|title=The Lesser Antillean Iguana (Iguana delicatissima) on St. Eustatius: Genetically Depauperate and Threatened by Ongoing Hybridization|url=https://www.researchgate.net/publication/323366938_The_Lesser_Antillean_Iguana_Iguana_delicatissima_on_St_Eustatius_Genetically_Depauperate_and_Threatened_by_Ongoing_Hybridization|journal=Journal of Heredity|volume=109|issue=4|pages=426–437|doi=10.1093/jhered/esy008|issn=0022-1503|pmid=29471487|eissn=1465-7333|doi-access=free|access-date=1. 9. 2026}}&lt;/ref&gt; Populacija je teško pogođena tokom 2017, godine s veoma intenzivnim uraganima, posebno tokom [[Uragan Maria|uragana Maria]], kada se smanjila za 25%.&lt;ref name=&quot;van den BurgMaddenvan Wagensveld2022&quot;&gt;{{cite journal|last1=van den Burg|first1=Matthijs P.|last2=Madden|first2=Hannah|last3=van Wagensveld|first3=Timothy P.|last4=Boman|first4=Erik|date=21. 3. 2022|title=Hurricane-associated population decrease in a critically endangered long-lived reptile|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/53/381553.pdf|journal=Biotropica|volume=54|issue=3|pages=708–720|bibcode=2022Biotr..54..708V|doi=10.1111/btp.13087|issn=0006-3606|pmid=|eissn=1744-7429|s2cid=}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
Sint Eustatius ima tri parka prirode – na kopnu i moru: Nacionalni morski park Sint Eustatius, [[Quill/Boven National Park|Nacionalni park Quill/Boven]] i Botanički vrt Miriam Schmidt. Dva od njih imaju status nacionalnog parka. Ova područja proglašena su važnim područjima za ptice. Parkovima prirode upravlja [[STENAPA|Fondacija nacionalnih parkova Sint Eustatius]] (STENAPA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiapark.org/about-us/|title=About Us|website=St. Eustatius National Parks|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija ==
Zbog svoje burne historije, Sint Eustatius je bogat arheološkim nalazištima. Dokumentovano je gotovo 300 lokaliteta.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Eastman|first=John|title=An Archaeological Assessment of St Eustatius, Netherlands Antilles|date=1996|degree=MA|publisher=College of William and Mary|url=https://scholarworks.wm.edu/etd/1539626031|doi=10.21220/s2-aq12-3j05|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Navodi se da ostrvo ima najveću koncentraciju arheoloških nalazišta među područjima slične veličine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|title=Underwater Archaeology on St. Eustatius – The Caribbean's Historic Gem|website=The Shipwreck Survey|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409180321/https://theshipwrecksurvey.com/underwater-archaeology-st-eustatius/|archive-date=9. 4. 2022|url-status=dead|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom 1920-ih, [[J. P. B. de Josselin de Jong]] provodio je arheološka istraživanja [[Saladoid|saladoidnih]] lokaliteta na ostrvu, a tokom 1980-ih arheolog Aad Versteeg sa [[Leiden University|Univerziteta u Leidenu]] proveo je opsežna istraživanja na lokalitetu [[Golden Rock (archaeological site)|Golden Rock]]. Oko 1981, pod vodstvom arheologa Normana F. Barke, [[College of William &amp; Mary]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu u Virginiji]] također je započeo arheološka istraživanja na Sint Eustatiusu. Dokumentovana arheološka nalazišta uključuju prahistorijske lokalitete, plantaže, vojne lokalitete, trgovačka mjesta (uključujući brodolome) i urbana nalazišta (crkve, državne zgrade, groblja i stambene objekte). Center za arheološka istraživanja St. Eustatius (SECAR) provodi arheološka istraživanja na ostrvu od 2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secar.org/organisation/|title=About Us|website=St. Eustatius Center for Archaeological Research|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Istraživanja uključuju iskopavanja na [[Godet African Burial Ground|afričkom groblju Godet]] i [[Golden Rock African Burial Ground|afričkom groblju Golden Rock]].

U junu 2021. SECAR se uključio u proteste protiv iskopavanja na groblju Golden Rock iz 18. vijeka ([[Golden Rock Burial Ground|Golden Rock Burial Ground]]). [[Ubuntu Connected Front]] i drugi zabrinuti građani Sint Eustatiusa osudili su neuključivanje zajednice u proces iskopavanja putem peticije i pisama vladi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=&quot;Let Our Enslaved Ancestors Rest&quot; – Says UCF Caribbean Chair|date=17. 6. 2021|publisher=Ubuntu Connected Front|url=https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|last1=Ubuntu Connected Front|access-date=1. 9. 2026|archive-date=19. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230119102456/https://ubuntuconnectedfront.com/wp-content/uploads/2021/07/PRESS-RELEASE-UCF_Stop_Excavations_African_Burial_Ground_St_Eustatius_2021_July12.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/07/14/statia-suspends-archeological-dig-at-the-airport|title=Statia Suspends Archaeological Dig at the Airport|date=14. 7. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Meijer|first=J. H. T.|title=[Letter from J.H.T. (Jan) Meijer]|date=9. 10. 2021|url=https://werkgroepcaraibischeletteren.nl/wordpresssite/wp-content/uploads/2021/10/2021.10.09_Sint-Eustatius_EN-Jan-Meijer.pdf|mode=|via=Caraïbisch Uitzicht}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva Sint Eustatiusa afričkog je porijekla. Uključivanje zajednice u kulturnu baštinu, odnosno uključivanje zajednice čiji se preci iskopavaju, smatra se dobrom praksom u savremenoj arheologiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.cultureelerfgoed.nl/topics/faro---participation-in-cultural-heritage|title=Faro – Participation in Cultural Heritage –|date=3. 7. 2019|website=Cultural Heritage Agency|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Arheološka iskopavanja na Sint Eustatiusu očigledno potpadaju pod stari Zakon o spomenicima za BES ostrva&lt;ref&gt;{{Citation|title=Monumentenwet BES|url=https://wetten.overheid.nl/BWBR0028429/2010-10-10|language=nl|via=Overheid.nl|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;, koji je vrlo kratak u pogledu ovih pitanja. Nizozemski Zakon o baštini iz 2016.&lt;ref&gt;Heritage Act https://english.inspectie-oe.nl/publications/publication/2016/9/14/{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; pruža veću zaštitu kulturnoj baštini. Odbor za odnose unutar Kraljevine postavio je [[List of ministers of the interior of the Netherlands|državnom sekretaru]] [[Raymond Knops|Raymondu Knopsu]] pitanja o ovom pitanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tweedekamer.nl/kamerstukken/brieven_regering/detail/2021Z17561/2021D37657|title=Reactie op verzoek commissie over de stand van zaken voortgang opgravingen vliegveld Sint Eustatius|website=Tweede Kamer der Staten-Generaal|language=nl|access-date=4. 4. 2022}}{{Dead link|date=April 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Komisija za baštinu i istraživanje Statije (SHRC), koju je osnovala vlada Sint Eustatiusa, istražila je navode protestnih grupa i objavila izvještaj u januaru 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/news-and-tenders/news/2021/09/22/statia-heritage-research-commission-officially-installed|title=Statia Heritage Research Commission Officially Installed|date=22. 9. 2021|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/documents/media-articles/2022/01/28/report-of-the-statia-heritage-research-commission-shrc-for-the-government-of-st.-eustatius-netherlands-caribbean|title=Report of the Statia Heritage Research Commission (SHRC) for the Government of St. Eustatius, Netherlands Caribbean|date=28. 1. 2022|website=St. Eustatius Government|access-date=29. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

=== Stanovništvo ===
U januaru 2025. broj stanovnika iznosio je 3.270,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2025/21/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-nearly-1-6-thousand-in-2024#|title=Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024|last=Netherlands|first=Statistics|date=19. 5. 2025|website=Statistics Netherlands|language=en-GB|access-date=21. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; s gustinom naseljenosti od 154 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Većina stanovništva Sint Eustatiusa je [[Afro-Karibi|afričkog]] porijekla, dok su prisutne i manjine [[Etničke grupe u Evropi|evropskog]] i [[Azijati|azijskog]] porijekla. Na ostrvu živi i oko 20 nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|language=en-US|access-date=9. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AgeSexPyramid_2023_Sint_Eustatius.svg|mini|Dobno-spolna piramida]]

=== Jezik ===
{{Bar box|title=Prvi jezici stanovnika Sint Eustatiusa (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbs.nl/en-gb/background/2025/47/population-of-the-dutch-caribbean-has-grown-over-fifteen-years|title=Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years|publisher=[[Statistics Netherlands]]|date=18. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|81.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|12.8}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|3.6}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|1.1}}
{{bar percent|Ostali|Green|1.2}}}}{{clear}}{{Bar box|title=Jezici koji se govore na Sint Eustatiusu (2021)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/1377799/caribbean-netherlands-spoken-languages-2021/|title=Spoken languages of Bonaire, Sint-Eustatius and Saba in 2021|publisher=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt;|titlebar=#ddd|left1=Jezici|right1=Postotak|float=left|bars={{bar percent|[[Caribbean English|Engleski]]|Blue|93.6}}
{{bar percent|[[Dutch language|Nizozemski]]|Orange|38.2}}
{{bar percent|[[Caribbean Spanish|Španski]]|Red|31.5}}
{{bar percent|[[Papiamentu]]|Yellow|18.5}}
{{bar percent|Ostali|Green|3.4}}}}{{clear}}Službeni jezik je holandski, ali engleski je &quot;jezik svakodnevnog života&quot; na ostrvu, a obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|title=English to Be Sole Language of Instruction in St Eustatian Schools|date=19. 6. 2014|website=Government of the Netherlands|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224093715/http://www.government.nl/news/2014/06/19/english-to-be-sole-language-of-instruction-in-st-eustatian-schools.html|archive-date=24. 2. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Lokalni [[kreolski jezik]] zasnovan na engleskom također se neformalno govori. Više od 52% stanovništva govori više od jednog jezika. Najrašireniji jezici su engleski (92,7%), nizozemski (36%), španski (33,8%) i [[Papiamento]] (20,8%).

=== Religija ===
Stanovništvo Sint Eustatiusa pretežno je [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Glavne denominacije su [[Methodist|metodizam]] (28,6%), [[Roman Catholic|rimokatolicizam]] (23,7%), [[Seventh-Day Adventist|adventizam sedmog dana]] (17,8%), [[Pentecostal|pentekostalizam]] (7,2%) i [[Anglican|anglikanizam]] (2,6%).&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{Citation|last=Statistics Netherlands|title=Trends in the Caribbean Netherlands 2018|date=2018|url=https://www.cbs.nl/-/media/_pdf/2018/50/trends%20in%20the%20caribbean%20netherlands%202018_web.pdf|page=80|place=The Hague|publisher=Statistics Netherlands|isbn=978-90-357-2238-5|mode=cs1}}&lt;/ref&gt;{{Pie chart|thumb=right|caption=Religija na Sint Eustatiusu (2018):&lt;ref name=&quot;religion&quot; /&gt;|label1=[[Protestant]]|value1=56.2|color1=DarkBlue|label2=[[Roman Catholic]]|value2=23.7|color2=Purple|label3=Druga [[Christian denomination|kršćanska denominacija]] ili religija|value3=5.2|color3=DodgerBlue|label4=Bez denominacije|value4=14.9|color4=lightgrey}}
[[Datoteka:Collectie_Nationaal_Museum_van_Wereldculturen_TM-20030082_Monument_ter_ere_en_herinnering_aan_het_50-jarige_(1898-1948)_regeringsjubileum_van_Koningin_Wilhelmina_Sint_Eustatius_Boy_Lawson.jpg|mini|Katolička crkva na Sint Eustatiusu]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Lower_Town_Sint_Eustatius.jpg|mini|Ruševine brojnih skladišta u zaljevu Oranje]]
U 18. vijeku Statia je bila najvažnije holandsko ostrvo na Karibima i centar velikog bogatstva stečenog trgovinom. U to vrijeme bila je poznata kao &quot;Zlatna stijena&quot; zbog svog ogromnog bogatstva. Veliki broj skladišta nizao je cestu koja prolazi uz zaljev Oranje; većina, ali ne sva, ta skladišta danas su u ruševinama, a neke ruševine djelimično su pod vodom.

Francuska okupacija 1795. označila je početak kraja velikog prosperiteta Sint Eustatiusa.

Vlada je najveći poslodavac na ostrvu, a naftni terminal u vlasništvu kompanije [[GTI Statia]] najveći je privatni poslodavac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|title=St. Eustatius|website=Rijksdienst Caribisch Nederland|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006081926/https://www.rijksdienstcn.com/sint-eustatius?waxtrapp=hoykhtBsHbGLZFsBtB&amp;1curvers=engels&amp;0Lang=E|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Energija i voda ===
[[Datoteka:Aerial_view_on_the_solar_park_on_Sint_Eustatius.jpg|mini|Solarni park na Sint Eustatiusu 2016.]]
Kompanija Statia Utility Company N.V. snabdijeva ostrvo [[Električna energija|električnom energijom]], kao i pitkom vodom putem cisterni, a na dijelu ostrva i vodovodnom mrežom. Proizvodnja električne energije brzo prelazi na obnovljive izvore. Do 2016. sva električna energija proizvodila se dizelskim generatorima. U martu 2016. prva faza solarnog parka kapaciteta 1,89 [[MWp]] puštena je u rad, pokrivajući 23% ukupne potražnje za električnom energijom. U novembru 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Bouma|first=Joop|date=3. 11. 2017|title=Sint-Eustatius haalt nu al de helft van de stroombehoefte uit zon|language=nl|work=Trouw|url=https://www.trouw.nl/gs-b440121e|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; dodato je još 2,15 MWp, čime je ukupno instalirano 14.345 solarnih panela, kapaciteta 4,1 MW i godišnje proizvodnje 6,4 [[Gigawatt-hour|GWh]]. Solarni park uključuje litij-ionske baterije kapaciteta 5,9 MWh. One osiguravaju stabilnost mreže i omogućavaju vremensko pomjeranje potrošnje energije. Za sunčanog dana dizelski generatori se isključuju od 9 sati ujutro do 20 sati. To omogućavaju [[Inverter-based resource|mrežno-formirajući invertori]] koje proizvodi [[SMA Solar Technology|SMA]]. Ovo je jedan od prvih takvih solarnih parkova u svijetu i osigurava 40–50% električne energije na ostrvu.{{citation needed|date=November 2024}}

== Saobraćaj ==
[[Aerodrom F. D. Roosevelt]] (IATA: EUX) nudi letove prema [[Međunarodni aerodrom Princess Juliana|Sint Maartenu]] i [[Međunarodni aerodrom Clayton J. Lloyd|Angvili]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/how-to-get-here/|title=How to get here|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Od marta 2025. [[Makana Ferry Service|Makana]] je održavao trajektne linije šest dana sedmično prema i iz [[Philipsburg, Sint Maarten|Philipsburga]] na nizozemskom dijelu [[Sint Maarten]]a, s nastavkom linije prema nizozemskom ostrvu [[Saba (island)|Saba]], kao i direktnu trajektnu vezu prema i iz [[St. Kitts]]a (Port Zante u [[Basseterre]]u).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/#schedules|title=Schedules|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://makanaferryservice.com/about-us/|title=About Us|website=Makana Ferry Services|language=en|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na Statiji nema redovno organiziranog javnog prijevoza, poput javnih autobusa ili minibuseva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://statia-tourism.com/plan-your-trip/practical/|title=Practical Information|website=Statia Tourism|access-date=24. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Politika nizozemske vlade prema Sint Eustatiusu i drugim SSS ostrvima promovisala je obrazovanje na engleskom jeziku. Sint Eustatius je imao dvojezično obrazovanje na engleskom i nizozemskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Sociolinguisticsp2108&quot;&gt;Dijkhoff, Marta, Silvia Kowenberg, and Paul Tjon Sie Fat. Chapter 215 &quot;The Dutch-speaking Caribbean Die niederländischsprachige Karibik.&quot; In: ''Sociolinguistics / Soziolinguistik''. [[Walter de Gruyter]], 1. 1. 2006. {{ISBN|3110199874}}, 9783110199871. Start: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2105 2105]. CITED: p. [https://books.google.com/books?id=MGl35Q3W5twC&amp;pg=PA2108 2108].&lt;/ref&gt; Međutim, od 2014. obrazovanje se odvija isključivo na engleskom jeziku.

[[Gwendoline van Putten School]] (GVP) je srednja škola na ostrvu.

Ostale škole uključuju: Golden Rock School, Gov. de Graaff School, Methodist School i SDA School.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statiagovernment.com/key-topics/education|title=Education|date=16. 6. 2020|website=St. Eustatius|access-date=4. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Najpopularniji sportovi na Sint Eustatiusu su [[Association football|fudbal]],&lt;ref name=&quot;statia history&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tabless/statiachamp.html|title=Sint Eustatius – Football History|last=Stokkermans|first=Karel|date=29. 6. 2012|website=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|publisher=[[RSSSF]]|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; [[futsal]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|title=Cruyff Courts Sint Maarten / Sint Eustatius / Saba|website=Windward Roads|access-date=4. 4. 2022|archive-date=22. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522012035/https://windwardroads.com/cruyff-courts-sint-maarten-sint-eustatius-saba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesc/cruijff-youth07.html|title=1st Cruyff Court Dutch Caribbean Futsal Championship 2007 (Aruba)|date=6. 2. 2008|website=RSSSF|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[softball]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pearlfmradio.sx/2011/06/27/saba-and-st-eustatius-compete-in-softball/|title=Saba and St. Eustatius Compete in Softball|date=27. 6. 2011|website=Pearl FM Radio – Pearl of the Caribbean|access-date=5. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; [[basketball]], [[Swimming (sport)|plivanje]] i [[odbojka]]. Zbog malog broja stanovnika postoji malo sportskih udruženja. Jedno od njih, [[Sint Eustatius Volleyball Association]], član je [[ECVA]] i [[NORCECA]]. Sint Eustatius trenutno nije aktivni član karipske zone lige [[PONY Baseball and Softball|Pony Baseball and Softball]].

== Značajni stanovnici ==
* [[Mariana Franko]] (1718–1779), borkinja za slobodu
* [[Antony Beaujon]] ({{circa}} 1763–1805), kolonijalni guverner
* [[Edward Wilmot Blyden]] (1832–1912), pedagog i diplomata; rođen na [[Saint Thomas, U.S. Virgin Islands|Svetom Tomi]] od roditelja sa Statije
* [[Gerald Berkel]] (r. 1969), političar
* [[Black Harry (Sint Eustatius)|Black Harry]] (18. stoljeće), metodistički propovjednik
* [[Kizzy (entertainer)|Kizzy]] (r. 1979), umjetnica
* [[Lolita Euson]] (1914–1994), spisateljica i pjesnikinja
* [[Ziggi Recado]] (r. 1981), umjetnik
* [[Shirma Rouse]] (r. 1980), pjevačica

== Reference ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Arbell|first=Mordechai|title=The Jewish Nation of the Caribbean, The Spanish-Portuguese Jewish Settlements in the Caribbean and the Guianas|publisher=Geffen Press|year=2002|isbn=978-9652292797|place=Jerusalem}}
* {{cite book|last=Attema|first=Y|title=A Short History of St. Eustatius and its Monuments|publisher=Walburg Pers|year=1976|isbn=978-9060111536|place=Zutphen}}
* {{cite book|title=The Jews and the Expansion of Europe to the West, 1450–1800|publisher=Berghahn Books|year=2001|isbn=978-1571811530|editor1-last=Bernardini|editor1-first=P|place=New York|editor2-last=Fierling|editor2-first=N}}
* {{cite book|last=Ezratty|first=Harry|title=500 Years in the Jewish Caribbean – The Spanish and Portuguese Jews in the West Indies|publisher=Omni Arts|year=2002|isbn=978-0942929188|place=Baltimore, MD|orig-date=1997}}
* {{cite book|last=Hartog|first=J|title=History of St. Eustatius|publisher=Central USA Bicentennial Committee of the Netherlands Antilles|year=1976}}
* {{cite book|last=Hearst|first=Ronald|title=The Golden Rock|publisher=Naval Institute Press|year=1996|isbn=|place=Annapolis, MD}}
* Jameson, J. Franklin. &quot;St. Eustatius in the American Revolution&quot;. ''[[American Historical Review]]'' 8 (1903):683-708. https://www.jstor.org/stable/1834346
* {{cite book|last=Morse|first=Jedidiah|title=The American Gazetteer|publisher=At the presses of S. Hall, and Thomas &amp; Andrews|year=1797|place=Boston, MA|chapter=St. Eustatius|ol=23272543M|author-link=Jedidiah Morse|chapter-url=https://archive.org/stream/americangazettee00mors#page/n175/mode/2up}}
* {{cite book|last=Spinney|first=David|title=Rodney|publisher=Allen &amp; Unwin|year=1969|isbn=978-0049200227|place=London}}
* {{cite book|last=O'Shaughessy|first=Andrew Jackson|title=The men who lost America: British Command during the Revolutionary War and the Preservation of the Empire|publisher=Yale University Press|year=2013|isbn=978-1-78074-246-5|place=New Haven, CT}}
* Schulte Nordholt, Jan Willem. ''The Dutch Republic and American Independence'', trans. Herbert H. Rowen. Chapel Hill: University of North Carolina Press 1982 {{ISBN|0807815306}}
* {{cite book|last=Tuchman|first=Babara W|title=The First Salute|publisher=Alfred A. Knopf|year=1988|isbn=978-0394553337|place=Westminster, MD}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category}}{{Wikivoyage}}
* [http://www.statiagovernment.com/ Vlada Sint Eustatiusa]
* [http://www.statiatourism.com Početna stranica Turističkog ureda Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/|date=7. 2. 2011.}}
* [http://www.statiapark.org Web stranica STENAPA-e, Nacionalnih parkova Sint Eustatiusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802013807/http://www.statiapark.org/ |date=2. 8. 2008 }}
* [http://www.lonelyplanet.com/sint-eustatius Informacije o Sint Eustatiusu na stranici Lonely Planet]
* [http://www.secar.org St. Eustatius Center for Archaeological Research]
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Invazija Sabe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308223707/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-nov22.pdf|date=8. 3. 2016.}}
* [http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf Šarolike priče iz burne historije Sint Eustatiusa. Veza s Bermudama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005048/http://www.top10worldmedia.com/statia/o-jan10.pdf|date=5. 3. 2016.}}
* [http://www.jewishmag.com/107mag/jewsofeustatius/jewsofeustatius.htm &quot;Retribution: Admiral Rodney and the Jews of St. Eustatius&quot;], Louis Arthur Norton
[[Kategorija:Sveti Eustahije (ostrvo)]]
[[Kategorija:Karipska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva Holandije]]
[[Kategorija:Karipska Holandije]]
[[Kategorija:Ostra Malih Antila]]
[[Kategorija:Ostrva Karipskog mora]]
[[Kategorija:Posebne općine Nizozemske]]
[[Kategorija:SSS ostrva]]</text>
      <sha1>lla76hyh64mkq1h3ejeh6vys13lx9ju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sveti Eustahije (ostrvo)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536819</id>
    <revision>
      <id>3924155</id>
      <parentid>3923406</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:George Tupou I</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536821</id>
    <revision>
      <id>3924156</id>
      <parentid>3923552</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Forro kreolski jezik</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536832</id>
    <revision>
      <id>3924157</id>
      <parentid>3923640</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Chrisje Comvalius</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536839</id>
    <revision>
      <id>3924158</id>
      <parentid>3923756</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:23:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nizozemski Antili</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536840</id>
    <revision>
      <id>3924159</id>
      <parentid>3924037</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="281" sha1="42hdn2ua0g91x43rvabdf40zx8y5xne" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}

== Molba za pregled ==

Drage kolege,

Može li neko od administratora napraviti pregled stranice? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:29, 4 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>42hdn2ua0g91x43rvabdf40zx8y5xne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Acquaviva</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536847</id>
    <revision>
      <id>3924160</id>
      <parentid>3923908</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:24:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bonaire</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536854</id>
    <revision>
      <id>3924161</id>
      <parentid>3923991</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T20:24:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3924161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4" xml:space="preserve">{{Mjesec malih država i teritorija - članak|2026}}</text>
      <sha1>9b1hptylj38rz3ors880rf4usnz9eg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suđenje Ratku Mladiću</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536864</id>
    <revision>
      <id>3924090</id>
      <parentid>3924081</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T13:40:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12540" sha1="6fnci1w6nyv6a057g4zelt6krij8hsu" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite press release |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite press release |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>6fnci1w6nyv6a057g4zelt6krij8hsu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924121</id>
      <parentid>3924090</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T19:33:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16262" sha1="iainmbgbnmf59s93vo8z92zq25r7wxl" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Zahtjev i optužnica dodijeljeni su sudiji [[Alphons Orie|Alphonsu Orieju]] radi razmatranja i potvrđivanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. i smanjen ukupan broj optužbi, pri čemu su, prema navodima Tužilaštva, zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađenije s tadašnjom praksom podizanja optužnica Tužilaštva i da odražavaju razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić je za ta djela teretio na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda. [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev i naložio Tužilaštvu da podnese izmijenjenu optužnicu, uz isključenje navoda o zločinu u [[Bišina|Bišini]], za koji nije utvrđeno da ispunjava ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu. Nakon Mladićevog hapšenja, Tužilaštvo je dodatno nastojalo ograničiti obim predmeta radi efikasnijeg suđenja. Dana 16. decembra 2011. podnijelo je četvrtu izmijenjenu optužnicu, kojom je zadržano svih 11 tačaka prethodne optužnice, ali je smanjen broj pojedinačnih incidenata na koje su se optužbe odnosile.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>iainmbgbnmf59s93vo8z92zq25r7wxl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924172</id>
      <parentid>3924121</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T22:23:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22590" sha1="9fw83m8huc9ei2protkgeyt8az2q9tx" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Zahtjev i optužnica dodijeljeni su sudiji [[Alphons Orie|Alphonsu Orieju]] radi razmatranja i potvrđivanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. i smanjen ukupan broj optužbi, pri čemu su, prema navodima Tužilaštva, zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađenije s tadašnjom praksom podizanja optužnica Tužilaštva i da odražavaju razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić je za ta djela teretio na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda. [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev i naložio Tužilaštvu da podnese izmijenjenu optužnicu, uz isključenje navoda o zločinu u [[Bišina|Bišini]], za koji nije utvrđeno da ispunjava ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu. Nakon Mladićevog hapšenja, Tužilaštvo je dodatno nastojalo ograničiti obim predmeta radi efikasnijeg suđenja. Dana 16. decembra 2011. podnijelo je četvrtu izmijenjenu optužnicu, kojom je zadržano svih 11 tačaka prethodne optužnice, ali je smanjen broj pojedinačnih incidenata na koje su se optužbe odnosile.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>9fw83m8huc9ei2protkgeyt8az2q9tx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924173</id>
      <parentid>3924172</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T23:02:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25493" sha1="eatxj52rf0twst145hjhk049umc7un6" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. godine, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. godine radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecution Submission of the Fourth Amended Indictment and Schedules of Incidents |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>eatxj52rf0twst145hjhk049umc7un6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924179</id>
      <parentid>3924173</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T00:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33203" sha1="nq4ifczhc6neoupxr4oqkms1mck3ckp" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. godine, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. godine radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>nq4ifczhc6neoupxr4oqkms1mck3ckp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924182</id>
      <parentid>3924179</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T01:05:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50367" sha1="r7p0qrbzytugmyhpaw63ov1o7nc8z2m" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. godine, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. godine radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Haag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2011. potraga za Mladićem nastavljena je kao posljednja velika operacija lociranja preostalih bjegunaca MKSJ-a. Tribunal je u tom periodu i dalje zahtijevao od Srbije da izvrši međunarodni nalog za njegovo hapšenje i transfer. Mladić je uhapšen 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], čime je okončan gotovo šesnaestogodišnji period njegove nedostupnosti MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud pozdravlja hapšenje Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-pozdravlja-hap%C5%A1enje-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>r7p0qrbzytugmyhpaw63ov1o7nc8z2m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924202</id>
      <parentid>3924182</parentid>
      <timestamp>2026-09-06T08:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58184" sha1="81p0v97lvl7547x70929yyamxp1szzs" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. godine, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. godine radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje ==

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Haag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_SC10101_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_Feb2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.&lt;ref name=&quot;ICTY_CompletionStrategy_May2011&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje u Srbiji ===

Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_96_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Rule_of_Law&quot;&gt;{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Extradition_Met&quot;&gt;{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot;&gt;{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Haag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.&lt;ref name=&quot;ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>81p0v97lvl7547x70929yyamxp1szzs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Daorson/Haris Tucaković</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536865</id>
    <revision>
      <id>3924096</id>
      <timestamp>2026-09-05T15:31:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Daorson</username>
        <id>185446</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi nacrt biografije Harisa Tucakovića</comment>
      <origin>3924096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5806" sha1="bf0jnzcr26nrbyiqq5dq3pqgbkmlwag" xml:space="preserve">'''Haris Tucaković''' (Mostar, 18. decembra 1957.) švedsko-bosanskohercegovački izdavač,
prevodilac, publicista, grafički urednik i web-dizajner, po obrazovanju
inženjer aerokosmotehnike. Od kraja 1990-ih djeluje u području štampanog i
digitalnog izdavaštva te kulturne saradnje između Bosne i Hercegovine i
nordijskih zemalja.

Rođen je u Mostaru, a od 1959. do
1969. živio je u Livnu, nakon čega se s porodicom vratio u Mostar. Prve dvije
godine fakultetskog obrazovanja završio je u Mostaru, a potom je studij
nastavio na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je 1981.
diplomirao na odsjeku aerokosmotehnike. Od 1981. do 1992. radio je u
Vazduhoplovnoj industriji Soko u Mostaru.

Rat u Bosni i Hercegovini
prekinuo je njegov dotadašnji profesionalni put. Kao prognanik nastanio se u Švedskoj. U Skövdeu se dodatno
obrazovao u području informacijskih tehnologija, nakon čega se počeo
intenzivnije baviti računarstvom, web-dizajnom i digitalnim izdavaštvom.

Od 1998. radio je na internetskom
izdanju mostarskog časopisa za obrazovanje, nauku i kulturu ''Most''. Pored
web-dizajna, u ''Mostu'' je objavljivao prijevode i priloge o nordijskoj
književnosti.

Dugogodišnji grafički i izdavački
rad povezan mu je i s BH Savezom žena u Švedskoj i časopisom ''Žena–Kvinna''.
U časopisu je djelovao kao grafički urednik, prevodilac i autor priloga, a povremeno
glavni i odgovorni urednik. Njegov organizacijski angažman nastavio se i u radu
BH Saveza žena u Švedskoj.

Paralelno s grafičkim i
digitalnim izdavaštvom bavi se književnim prevođenjem i predstavljanjem
nordijske književnosti bosanskohercegovačkim čitaocima. Godine 2004. odabrao je
i preveo dio putopisa švedskog liječnika i putopisca Johana Lorenza Hafströma o
Mostaru iz 1902. godine, objavljen pod naslovom ''Veličanstveni hotel Neretva''.
U ''Mostu'' je potom objavljivao prijevode i priloge o švedskoj i finskoj
književnosti, među kojima su tekstovi i prijevodi povezani s Edith Södergran,
Karin Boye, Eevom Kilpi i Ericom Ericsonom.

Književne prijevode objavljivao
je i u časopisu ''Žena–Kvinna'', a dva njegova prijevoda objavljena su u
sarajevskom književnom časopisu ''Život''. Među autorima koje je prevodio
nalazi se i švedski pjesnik i filmski režiser Lukas Moodysson. Prevodio je i s
norveškog jezika.

Posebno mjesto u njegovu
prevodilačkom radu zauzima August Strindberg. Preveo je ''Novu državu'' (''Det
nya riket'') i ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för
underklassen'').

Godine 2015. u Skövdeu je osnovan
Daorson, neprofitno kulturno udruženje i izdavač čiji je Tucaković predsjednik.
Daorson je objavio više od pedeset naslova. Na 34. Internacionalnom sarajevskom
sajmu knjiga i učila 2023. dobio je nagradu za cjelokupnu izdavačku djelatnost
u dijaspori.

Tucaković se u okviru Daorsona,
pored izdavačkog rada, bavi grafičkim oblikovanjem knjiga i drugih publikacija.
Grafički je oblikovao dvojezično izdanje pjesničke zbirke Milene Rudež ''Jesenji
dani / Efterårsdage''. Na Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila
2025. knjiga je nagrađena u kategoriji objavljenog književnog djela u
dijaspori, a u službenom popisu dobitnika Tucaković je naveden kao dizajner
izdanja.

Od prvog Sajma
bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj 2018. učestvuje u njegovim
organizacijskim, izdavačkim i programskim aktivnostima.

Godine 2026. jedan je od
pokretača novog izdanja nordijsko-bosanskohercegovačkog književnog časopisa ''Poet''
i njegov odgovorni urednik. Ideja o pokretanju časopisa nastala je u razgovoru
s Milenom Rudež, oslanjajući se na ideju dansko-bosanskog književnog časopisa ''Poet'',
koji je izlazio u Kopenhagenu od 2000. do 2002. Novi ''Poet'' razvija tu
ideju u nordijsko-bosanskohercegovačkom i višejezičnom kontekstu, s naglaskom
na književno prevođenje i kulturnu razmjenu između Bosne i Hercegovine i
nordijskih zemalja.

U tekstu povodom 30. skupštine BH
Saveza žena u Švedskoj ''Oslobođenje'' ga je, opisujući širinu njegova
angažmana, predstavilo kao sekretara, fotografa i „katicu za sve“ – izraz koji
slikovito opisuje raznovrsnost njegova rada, od grafičkog oblikovanja i
fotografije do izdavaštva, prevođenja i organiziranja kulturnih programa.

== Izbor prijevoda ==

* Johan Lorentz Hafström: ''Veličanstveni hotel Neretva'', izbor i prijevod sa švedskog, 2004.
* Edith Södergran: izbor poezije, prijevod sa švedskog, 2006.
* Karin Boye: izbor poezije, uključujući ''Naravno da boli'' (''Ja visst gör det ont''), 2006.
* Lukas Moodysson: poezija, prijevod sa švedskog; objavljeno u časopisu ''Život''.
* August Strindberg: ''Nova država'' (''Det nya riket''), Daorson, 2021, ISBN ISBN 978-91-986312-4-1
* August Strindberg: ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen''), Daorson, 2026, ISBN 978-91-991451-3-6.

== Izvori ==

# ''Most'', arhiva časopisa – web-dizajn, prijevodi i prilozi Harisa Tucakovića.
# ''Žena–Kvinna'', arhivirani brojevi – grafičko uredništvo, Izdavački savjet, fotografije, tekstovi i prijevodi.
# BH Savez žena u Švedskoj – arhiva ''Žene–Kvinne''.
# ''Oslobođenje'', izvještaj s 30. jubilarne skupštine BH Saveza žena u Švedskoj, 2025.
# Daorson – podaci o udruženju i izdavačkoj djelatnosti.
# Göteborgs Litteraturhus – dokumentacija o članstvu Daorsona i Sajmu bosanskohercegovačke knjige.
# Internacionalni sarajevski sajam knjiga i učila – dobitnici sajamskih nagrada 2025.
# Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj – programi Sajma bosanskohercegovačke knjige.
# ''Dnevni'', „Poet kao poveznica između BiH i Skandinavije“, 2026.
# Infobiro/Mediacentar Sarajevo – arhiv časopisa ''Život''.</text>
      <sha1>bf0jnzcr26nrbyiqq5dq3pqgbkmlwag</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924097</id>
      <parentid>3924096</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T15:45:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Daorson</username>
        <id>185446</id>
      </contributor>
      <comment>Dodane reference i izvori</comment>
      <origin>3924097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7950" sha1="9og820vw3z5lwavbtuyhmazid3sepbl" xml:space="preserve">'''Haris Tucaković''' (Mostar, 18. decembra 1957.) švedsko-bosanskohercegovački izdavač, prevodilac, publicista, grafički urednik i web-dizajner, po obrazovanju inženjer aerokosmotehnike. Od kraja 1990-ih djeluje u području štampanog i digitalnog izdavaštva te kulturne saradnje između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja.

Rođen je u Mostaru, a od 1959. do 1969. živio je u Livnu, nakon čega se s porodicom vratio u Mostar. Prve dvije godine fakultetskog obrazovanja završio je u Mostaru, a potom je studij nastavio na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je 1981. diplomirao na odsjeku aerokosmotehnike. Od 1981. do 1992. radio je u Vazduhoplovnoj industriji Soko u Mostaru.

Rat u Bosni i Hercegovini prekinuo je njegov dotadašnji profesionalni put. Kao prognanik nastanio se u Švedskoj. U Skövdeu se dodatno obrazovao u području informacijskih tehnologija, nakon čega se počeo intenzivnije baviti računarstvom, web-dizajnom i digitalnim izdavaštvom.

Od 1998. radio je na internetskom izdanju mostarskog časopisa za obrazovanje, nauku i kulturu ''Most''. Pored web-dizajna, u ''Mostu'' je objavljivao prijevode i priloge o nordijskoj književnosti.&lt;ref name=&quot;MostBoye&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/109/000.aspx |title=Most 198 (109) – Sadržaj |website=Most |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Dugogodišnji grafički i izdavački rad povezan mu je i s BH Savezom žena u Švedskoj i časopisom ''Žena–Kvinna''. U časopisu je djelovao kao grafički urednik, prevodilac i autor priloga, a povremeno glavni i odgovorni urednik. Njegov organizacijski angažman nastavio se i u radu BH Saveza žena u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;ZenaMost&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/109/090.aspx |title=30 brojeva lista „Žena – Kvinna“ |website=Most |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zene&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.bihsavezzena.com/zena/zena-kvinna_40-41.pdf |title=Žena–Kvinna 40–41 |website=BH Savez žena u Švedskoj |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Paralelno s grafičkim i digitalnim izdavaštvom bavi se književnim prevođenjem i predstavljanjem nordijske književnosti bosanskohercegovačkim čitaocima. Godine 2004. odabrao je i preveo dio putopisa švedskog liječnika i putopisca Johana Lorenza Hafströma o Mostaru iz 1902. godine, objavljen pod naslovom ''Veličanstveni hotel Neretva''.&lt;ref name=&quot;Hafstrom&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/091/060.aspx |title=Veličanstveni hotel „Neretva“ |author=Haris Tucaković |website=Most |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt; U ''Mostu'' je potom objavljivao prijevode i priloge o švedskoj i finskoj književnosti, među kojima su tekstovi i prijevodi povezani s Edith Södergran, Karin Boye, Eevom Kilpi i Ericom Ericsonom.&lt;ref name=&quot;Sodergran&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/105/022.aspx |title=Švedska moderna književnost – Edith Södergran |author=Haris Tucaković |website=Most |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kilpi&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/120/028.aspx |title=Savremena finska književnost – Eeva Kilpi |author=Haris Tucaković |website=Most |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ericson&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/117/024.aspx |title=Liskaluci Erica Ericsona |author=Haris Tucaković |website=Most |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Književne prijevode objavljivao je i u časopisu ''Žena–Kvinna'', a dva njegova prijevoda objavljena su u sarajevskom književnom časopisu ''Život''. Među autorima koje je prevodio nalazi se i švedski pjesnik i filmski režiser Lukas Moodysson. Prevodio je i s norveškog jezika.

Posebno mjesto u njegovu prevodilačkom radu zauzima August Strindberg. Preveo je ''Novu državu'' (''Det nya riket'') i ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen'').&lt;ref name=&quot;StrindbergNova&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.daorson.se/sv/produkt-tagg/2/page/4/?layout=list |title=Nova država – Det nya riket |website=Daorson |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katekizam&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.daorson.se/bs/proizvod/mali-katekizam-za-nizu-klasu-e-book/ |title=Mali katekizam za nižu klasu |website=Daorson |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015. u Skövdeu je osnovan Daorson, neprofitno kulturno udruženje i izdavač čiji je Tucaković predsjednik. Daorson je objavio više od pedeset naslova. Na 34. Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2023. dobio je nagradu za cjelokupnu izdavačku djelatnost u dijaspori.

Tucaković se u okviru Daorsona, pored izdavačkog rada, bavi grafičkim oblikovanjem knjiga i drugih publikacija. Grafički je oblikovao dvojezično izdanje pjesničke zbirke Milene Rudež ''Jesenji dani / Efterårsdage''. Na Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2025. knjiga je nagrađena u kategoriji objavljenog književnog djela u dijaspori, a u službenom popisu dobitnika Tucaković je naveden kao dizajner izdanja.&lt;ref name=&quot;Sarajevo2025&quot;&gt;{{Cite web |url=https://skenderija.ba/dokumenti/sajam/DobitniciSajamskihNagrada.pdf |title=Dobitnici sajamskih nagrada 2025 |publisher=KJP Centar Skenderija – Internacionalni sarajevski sajam knjiga |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Od prvog Sajma bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj 2018. učestvuje u njegovim organizacijskim, izdavačkim i programskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Sajam2018&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.bhkrf.se/bs/2018/02/08/1-sajam-bosanskohercegovacke-knjige-u-svedskoj/ |title=1. Sajam bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj |website=Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj |date=8. februar 2018 |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2026. jedan je od pokretača novog izdanja nordijsko-bosanskohercegovačkog književnog časopisa ''Poet'' i njegov odgovorni urednik. Ideja o pokretanju časopisa nastala je u razgovoru s Milenom Rudež, oslanjajući se na ideju dansko-bosanskog književnog časopisa ''Poet'', koji je izlazio u Kopenhagenu od 2000. do 2002. Novi ''Poet'' razvija tu ideju u nordijsko-bosanskohercegovačkom i višejezičnom kontekstu, s naglaskom na književno prevođenje i kulturnu razmjenu između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja.&lt;ref name=&quot;DnevniPoet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://dnevni.ba/clanak/novost-u-europskom-kulturnom-prostoru-poet-kao-poveznica-izmedu-bih-i-skandinavije |title=Novost u europskom kulturnom prostoru: Poet kao poveznica između BiH i Skandinavije |website=Dnevni.ba |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

U tekstu povodom 30. skupštine BH Saveza žena u Švedskoj ''Oslobođenje'' ga je, opisujući širinu njegova angažmana, predstavilo kao sekretara, fotografa i „katicu za sve“ – izraz koji slikovito opisuje raznovrsnost njegova rada, od grafičkog oblikovanja i fotografije do izdavaštva, prevođenja i organiziranja kulturnih programa.&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/dijaspora/bh-savez-zena-u-svedskoj-trideseta-jubilarna-skupstina-uz-tri-decenije-rada-1044671/ |title=BH Savez žena u Švedskoj: Trideseta jubilarna skupština uz tri decenije rada |author=Fikret Tufek |website=Oslobođenje |date=16. maj 2025 |access-date=5. septembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Izbor prijevoda ==

* Johan Lorentz Hafström: ''Veličanstveni hotel Neretva'', izbor i prijevod sa švedskog, 2004.&lt;ref name=&quot;Hafstrom&quot; /&gt;
* Edith Södergran: izbor poezije, prijevod sa švedskog, 2006.&lt;ref name=&quot;Sodergran&quot; /&gt;
* Karin Boye: izbor poezije, uključujući ''Naravno da boli'' (''Ja visst gör det ont''), 2006.&lt;ref name=&quot;MostBoye&quot; /&gt;
* Lukas Moodysson: poezija, prijevod sa švedskog; objavljeno u časopisu ''Život''.
* August Strindberg: ''Nova država'' (''Det nya riket''), Daorson, 2021, ISBN 978-91-986312-4-1.&lt;ref name=&quot;StrindbergNova&quot; /&gt;
* August Strindberg: ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen''), Daorson, 2026, ISBN 978-91-991451-3-6.&lt;ref name=&quot;Katekizam&quot; /&gt;

== Izvori ==

&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>9og820vw3z5lwavbtuyhmazid3sepbl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poplave u Nepalu i Tibetu 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536866</id>
    <revision>
      <id>3924098</id>
      <timestamp>2026-09-05T16:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Tren|datum=septembar 2026}} {{Infokutija događaj | naziv = Poplave u Nepalu i Tibetu 2026. | slika = Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png | opis_slike = Poplavni val pogađa granični prijelaz Gyirong Port sedam minuta nakon potresa jačine 5,2 stepena | datum = 26. august 2026 – u toku | mjesto = [[Rasuwa (distrikt)|Distrikt Rasuwa]] i [[Nuwakot (distrikt)|Nuwakot]], [[Provincija Bagmati]] ([[Nepal]])&lt;br /&gt;[[Okrug Gyirong]], [[Tibetanski autonomni region]] (Kin...</comment>
      <origin>3924098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19975" sha1="6v5cqt8unmmllmnz0vdfnx5d2pz3jt2" xml:space="preserve">{{Tren|datum=septembar 2026}}
{{Infokutija događaj
| naziv = Poplave u Nepalu i Tibetu 2026.
| slika = Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png
| opis_slike = Poplavni val pogađa granični prijelaz Gyirong Port sedam minuta nakon potresa jačine 5,2 stepena
| datum = 26. august 2026 – u toku
| mjesto = [[Rasuwa (distrikt)|Distrikt Rasuwa]] i [[Nuwakot (distrikt)|Nuwakot]], [[Provincija Bagmati]] ([[Nepal]])&lt;br /&gt;[[Okrug Gyirong]], [[Tibetanski autonomni region]] ([[Kina]])
| koordinate = {{coord|28.3|N|85.5|E|display=inline,title}}&lt;ref name=&quot;gfz1&quot;&gt;{{cite web |title=Nepal-China Border Region (Landslide) |url=https://geofon.gfz.de/eqinfo/event.php?id=gfz2026qrfy |publisher=GFZ Helmholtz Centre for Geosciences |access-date=2026-08-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;USGS_est&quot;&gt;{{cite web |title=M 5.2 Landslide - 55 km NW of Kodāri̇̄, Nepal |publisher=United States Geological Survey |url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us7000tbwb/executive |access-date=2026-08-26}}&lt;/ref&gt;
| vrsta = Ledena lavina / urušavanje ledenjaka
| broj_mrtvih = Preko 1.373&lt;ref name=&quot;kpost1342&quot;&gt;{{cite web |date=2026-09-05 |title=Nepal flood death toll reaches 1,342 |access-date=2026-09-05 |website=The Kathmandu Post |url=https://kathmandupost.com/national/2026/09/05/nepal-flood-death-toll-reaches-1-342}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc10&quot;&gt;{{cite web |date=2026-09-04 |title=Nepal rescuers try to reach dozens trapped in tunnel after two pulled out alive |url=https://www.bbc.com/news/articles/c7903j1vpe5o |access-date=2026-09-05 |website=BBC}}&lt;/ref&gt; (1.342 u [[Nepal]]u, 31 u [[Kina|Kini]])
| broj_povrijeđenih = Preko 5.300&lt;ref name=&quot;kpost1287&quot;&gt;{{cite news |title=Nepal flood death toll reaches 1,287 |url=https://kathmandupost.com/national/2026/09/04/nepal-flood-death-toll-reaches-1-287 |work=The Kathmandu Post |date=2026-09-04 |access-date=2026-09-04}}&lt;/ref&gt;
| broj_nestalih = Preko 5.417 (4.886 u Nepalu,&lt;ref name=&quot;kpost1342&quot; /&gt; 531 u Kini&lt;ref name=&quot;bbc10&quot; /&gt;)
| materijalna_šteta = Nepal: preko 387,54 milijarde [[Nepalska rupija|nepalskih rupija]] (oko 2,57 milijardi dolara)&lt;ref name=&quot;RepublicaLosses&quot; /&gt;&lt;br /&gt;Kina: još se procjenjuje
}}

Ujutro 26. augusta 2026. serija iznenadnih bujičnih [[poplava]] i blatnih tokova uništila je granični prijelaz [[Gyirong Port]] na granici [[Kina|Kine]] i [[Nepal]]a te pogodila desetine naselja duž oko 72 km toka rijeke [[Trishuli]] u Nepalu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/interactive/2026/08/26/world/asia/nepal-china-flash-flood.html |title=Maps and Images Show the Devastation in Nepal's Flooding |work=[[The New York Times]] |date=2026-08-27 |access-date=2026-08-27}}&lt;/ref&gt;

U Nepalu je potvrđena pogibija najmanje 1.342 osobe i nestanak njih 4.886,&lt;ref name=&quot;kpost1342&quot; /&gt; dok je u [[Tibetanski autonomni region|Tibetanskom autonomnom regionu]] Kine zabilježena smrt 31 osobe i nestanak njih 531.&lt;ref name=&quot;CNNlive&quot;&gt;{{cite web |date=2026-09-01 |title=Nepal-China floods latest: Mass burial in Nepal for unidentified flood victims as death toll rises |url=https://edition.cnn.com/2026/08/31/world/live-news/nepal-china-flood |access-date=2026-09-01 |website=[[CNN]]}}&lt;/ref&gt; Vodena bujica odnijela je tijela pojedinih žrtava i preko 240 km nizvodno, sve do susjedne [[Indija|Indije]].

Vlasti su izdale upozorenja za stanovništvo duž riječnih tokova u nepalskim distriktima [[Rasuwa (distrikt)|Rasuwa]], [[Nuwakot (distrikt)|Nuwakot]], [[Dhading (distrikt)|Dhading]], [[Gorkha (distrikt)|Gorkha]] i [[Chitwan (distrikt)|Chitwan]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://msf.org.uk/article/nepal-floods-what-msf-doing-and-how-can-i-help |title=Nepal floods: What is MSF doing and how can I help? |access-date=2026-08-27 |website=[[Liječnici bez granica]]}}&lt;/ref&gt;

Pretpostavlja se da je uzrok katastrofe urušavanje [[ledenjak]]a na planini [[Langtang Lirung]] u [[Himalaji|Himalajima]], koje je izazvalo lančanu reakciju čije su potrese zabilježili [[seizmometar|seizmometri]] širom svijeta, s magnitudom do 5,2 stepena po površinskom valu.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-08-27 |title=Extreme flooding in China and Nepal |url=https://www.gfz.de/en/press/news/details/extreme-sturzflut-in-china-und-nepal |access-date=2026-08-29 |website=GFZ}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
=== Geografija i historija ===
Rijeku Trishuli, u gornjem toku poznatu i kao Bhotekoshi, u blizini ušća prima rijeka Lhende Khola, koja izvire u okrugu Gyirong u [[Tibet]]u prije nego što uđe na teritoriju Nepala.&lt;ref&gt;{{cite news |date=2026-08-26 |title=रसुवामा भीषण बाढी, मुग्लिङसम्म सतर्कता |url=https://www.bbc.com/nepali/articles/c3wjp107jy9o |publisher=BBC |access-date=2026-08-26}}&lt;/ref&gt; Granični prijelaz Gyirong Port predstavljao je strateški koridor za trgovinu i [[turizam]], uključujući hodočašća na [[Kailaš (planina)|planinu Kailaš]], sveto mjesto u [[Bön|bönu]], [[budizam|budizmu]], [[hinduizam|hinduizmu]] i [[džainizam|džainizmu]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://apnews.com/article/mount-kailash-sacred-pilgrims-nepal-tibet-floods-259253eafa9dd331ec71033296da7c36 |title=What to know about the Mount Kailash pilgrimage site after floods in Nepal and Tibet |access-date=2026-08-27 |last=Hernández |first=María Teresa |date=2026-08-28 |work=[[Associated Press]]}}&lt;/ref&gt; Prije katastrofe, preko ovog prijelaza odvijalo se približno 30% ukupne robne razmjene između Nepala i Kine.

Slična bujična poplava dogodila se u julu 2025, kada je izlijevanje ledničkog jezera odnijelo most na istom graničnom prijelazu.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Sharma |first=Gopal |date=2025-07-10 |title=Tibetan glacial lake drainage triggered deadly flood in Nepal, climate body says |url=https://www.reuters.com/sustainability/climate-energy/tibetan-glacial-lake-drainage-triggered-deadly-flood-nepal-climate-body-says-2025-07-10/ |access-date=2026-08-29 |work=[[Reuters]]}}&lt;/ref&gt; Analiza satelitskih snimaka pokazala je da se ledenjak sjeverno od Langtang Lirunga kretao brzinom od oko 10 milimetara mjesečno u periodu od januara do augusta 2026, uz naglo ubrzanje neposredno prije urušavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Basu |first=Mohana |date=2026-09-02 |title=Satellite images before Nepal disaster showed warning signs |url=https://www.nature.com/articles/d41586-026-02746-4 |journal=[[Nature (časopis)|Nature]] |doi=10.1038/d41586-026-02746-4}}&lt;/ref&gt;

=== Klimatske promjene ===
Naučnici pojavu povezuju s [[klimatske promjene|klimatskim promjenama]], koje pospješuju topljenje [[permafrost]]a, čime se direktno povećava rizik od urušavanja ledenjaka.&lt;ref name=&quot;Joselow-2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Joselow |first1=Maxine |last2=Sands |first2=Leo |date=2026-08-27 |title=Climate Change Raises Risk of Disasters Like Nepal Floods |url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/climate/nepal-flooding-climate-change.html |access-date=2026-08-27 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Ministar vanjskih poslova Nepala [[Shisir Khanal]] uputio je apel za snažniji globalni odgovor na klimatske promjene, ističući da Nepal podnosi nesrazmjerno težak teret njihovih posljedica.&lt;ref name=&quot;apmilko&quot;&gt;{{cite web |last1=Milko |first1=Victoria |last2=Shrestha |first2=Niranjan |date=2026-08-30 |title=Nepal warns of possible fresh flooding as communities grapple with devastation |url=https://apnews.com/article/nepal-china-flood-galchhi-warning-afec20e612514ca3598c65b29f485303 |access-date=2026-08-30 |website=AP News}}&lt;/ref&gt;

== Uzrok ==
[[Datoteka:2026 Nepal floods map.svg|thumb|Karta područja urušavanja ledenjaka i kretanja bujičnih nanosa niz rijeku Trishuli]]
Seizmički događaj magnitude 5,2 zabilježen je u 08:37 po nepalskom vremenu, s epicentrom neposredno sjeverno od planine Langtang Lirung.&lt;ref name=&quot;USGS_est&quot; /&gt; Analiza [[Američki geološki zavod|Američkog geološkog zavoda]] (USGS) utvrdila je da seizmički signal nije prethodio urušavanju, već je nastao kao posljedica samog udara mase o tlo, što isključuje tektonski [[zemljotres]] kao primarni uzrok.&lt;ref name=&quot;ap168&quot;&gt;{{cite news |date=2026-08-26 |title=Catastrophic floods kill over 360 in Nepal and Tibet, with more than 1,400 missing |url=https://apnews.com/article/climate-change-nepal-tibet-glacier-collapse-floods-61b592d428e4631add31ce052d0daf1f |access-date=2026-08-26 |work=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Njemački istraživački centar GFZ u [[Potsdam]]u zabilježio je istovremeni događaj magnitude 5,7 po momentnoj skali, koji odgovara masivnom odronu stijena i leda.&lt;ref name=&quot;gfz1&quot; /&gt;

Prema procjenama [[geolog]]a, dio ledenjaka i stijena zapremine između 100 i 200 miliona kubnih metara odvojio se na nadmorskoj visini od oko 5.200 metara te pao gotovo 1.200 metara u dolinu. Uslijed siline udara i trenja led se velikim dijelom rastopio, potisnuvši stvorenu vodenu masu i kamene naplavine velikom brzinom niz riječnu dolinu.&lt;ref name=&quot;bbc15km&quot;&gt;{{cite web |title=What we know about deadly Nepal-Tibet floods |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd948kn02e5o |date=2026-08-28 |access-date=2026-08-31 |website=[[BBC]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Sands |first=Leo |date=2026-08-26 |title=Deadly Nepal Flood May Have Been Caused by Ice Snapping Off Glacier, Scientists Say |url=https://www.nytimes.com/2026/08/26/world/asia/nepal-flood-glacier-ice-avalanche.html |access-date=2026-08-29 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

=== Rizik od sekundarnih poplava ===
Nakon urušavanja ledene mase nastala su dva jezera iza prirodnih brana od naplavina.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nepal monitoring two lakes, flood risk to remain until they're fully drained, official says |url=https://www.straitstimes.com/asia/nepal-monitoring-two-lakes-flood-risk-to-remain-until-theyre-fully-drained-official-says |access-date=2026-08-30 |agency=Reuters |publisher=The Straits Times |date=2026-08-28}}&lt;/ref&gt; Kineske vlasti upozorile su 27. augusta na visok rizik od proboja jedne od brana, zbog čega su spasilačke akcije privremeno obustavljene.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Muzaffar |first=Maroosha |date=2026-08-28 |title=China warns that barrier lake bursting its banks could cause second flash flood |url=https://www.the-independent.com/asia/china/china-nepal-tibet-barrier-lake-flash-floods-death-toll-b3040756.html |access-date=2026-08-30 |website=The Independent}}&lt;/ref&gt; Voda iz jezera se postepeno i kontrolirano povukla do 30. augusta.&lt;ref name=&quot;apmilko&quot; /&gt;

== Žrtve ==
Prema zvaničnim podacima od 5. septembra 2026, u Nepalu je život izgubilo najmanje 1.342 ljudi, povrijeđeno je više od 5.300, dok se 4.886 osoba vodi kao nestalo, među kojima su i 583 strana [[državljanstvo|državljanina]] iz 39 država.&lt;ref name=&quot;kpost1342&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;kpost1287&quot; /&gt; Do 1. septembra identificirano je svega 4% od oko 900 pronađenih posmrtnih ostataka.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Lapham |first1=Jake |last2=Ng |first2=Kelly |date=2026-09-01 |title=Nepal death toll crosses 1,000 as rescuers race to find workers trapped in mud-filled tunnels |url=https://www.bbc.com/news/articles/c5ylvgq9q71o |access-date=2026-09-01 |website=BBC}}&lt;/ref&gt; Nepalska Uprava za smanjenje rizika od katastrofa saopćila je da je poplavama direktno pogođeno oko 1,6 miliona stanovnika.&lt;ref name=&quot;kpost16m&quot;&gt;{{cite news |title=1.6 million affected by Bhotekoshi floods, says government report |url=https://kathmandupost.com/national/2026/09/01/1-6-million-affected-by-bhotekoshi-floods-says-government-report |work=The Kathmandu Post |date=2026-09-02 |access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt;

Na području Tibeta zabilježena je smrt 31 osobe, a 531 se vodi kao nestala, uključujući 261 stranog državljanina iz 23 zemlje, među kojima su 104 državljanina Nepala.&lt;ref name=&quot;bbc10&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-08-31 |title=104 Nepalis among 261 foreign nationals missing in Tibet |url=https://kathmandupost.com/national/2026/08/30/104-nepalis-among-261-foreign-nationals-missing-in-tibet |access-date=2026-08-31 |website=Kathmandu Post}}&lt;/ref&gt;

Među nestalima se nalazi i više od 900 radnika zaposlenih na gradilištima [[hidroelektrana|hidroelektrana]], pri čemu se strahuje da je oko 500 njih ostalo zarobljeno u podzemnim tunelima.&lt;ref name=&quot;ap8&quot;&gt;{{cite web |last1=Kafle |first1=Shristi |last2=Saaliq |first2=Sheikh |date=2026-09-01 |title=Mass burials in Nepal as death toll from flash floods exceeds 1,000 |url=https://apnews.com/article/nepal-flash-floods-death-toll-tibet-china-835459b2978adcd2b3bcf6e0595aee6c |access-date=2026-09-02 |website=AP News}}&lt;/ref&gt; Samo u okviru hidroenergetskog projekta Upper Trishuli 1 prijavljen je nestanak najmanje 576 radnika, od kojih je oko 300 zatrpano u glavnom dovodnom tunelu.&lt;ref name=&quot;ap0&quot;&gt;{{cite web |last1=Kafle |first1=Shristi |last2=Wu |first2=Huizhong |date=2026-08-31 |title=Hundreds feared stuck in hydropower tunnels as flood deaths surpass 950 in Nepal and Tibet |url=https://apnews.com/article/nepal-tibet-china-flash-floods-744fe6e15ae7751e15efcd6dff70170c |access-date=2026-09-01 |website=AP News}}&lt;/ref&gt;

== Materijalna šteta ==
[[Datoteka:Nepal flood 2026 before after.gif|thumb|Satelitski snimci područja prije i poslije poplava, koji prikazuju razmjere uništenja i promjenu toka rijeke Trishuli]]
=== Nepal ===
Bujični val nanio je teška oštećenja stambenim naseljima i saobraćajnoj infrastrukturi.&lt;ref name=&quot;RU26a&quot;&gt;{{cite web |last=Sharma |first=Gopal |date=2026-08-26 |title=Nepal flash flood kills eight; damages roads, power projects |url=https://www.reuters.com/business/environment/nepal-flash-flood-washes-away-villages-project-sites-near-tibet-border-2026-08-26/ |website=Reuters |access-date=2026-08-26}}&lt;/ref&gt; Potpuno je srušeno oko 8.317 kuća, 48 objekata javnih institucija i sedam zdravstvenih ustanova.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-09-03 |title=Nepal weighing options to relocate Bhotekoshi flood survivors |url=https://kathmandupost.com/national/2026/09/03/nepal-weighing-options-to-relocate-bhotekoshi-flood-survivors |website=The Kathmandu Post |access-date=2026-09-03}}&lt;/ref&gt; Preliminarna procjena Vlade Nepala navodi štetu od približno 387,54 milijarde nepalskih rupija.&lt;ref name=&quot;RepublicaLosses&quot;&gt;{{cite web |date=2026-09-04 |title=NDRRMA estimates loss of approximately Rs 400 billion in Bhotekoshi floods |url=https://myrepublica.nagariknetwork.com/news/ndrrma-estimates-loss-of-approximately-rs-400-billion-in-bhotekoshi-floods-67-74.html |access-date=2026-09-05 |website=Republica}}&lt;/ref&gt; Uništeno je ili oštećeno 68 [[viseći most|visećih mostova]], 33 mosta za motorni saobraćaj i 55 km puteva, pri čemu su 33 viseća mosta procijenjena kao potpuno nepopravljiva.&lt;ref name=&quot;kpost1287&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-09-04 |title=53 suspension bridges damaged from Timure to Muglin, repairs underway on 20 |url=https://myrepublica.nagariknetwork.com/news/53-suspension-bridges-damaged-from-timure-to-muglin-repairs-underway-on-20-32-78.html |access-date=2026-09-05 |website=Republica}}&lt;/ref&gt;

Oštećeno je ukupno 13 hidroelektrana i distributivnih postrojenja (među kojima su Rasuwagadhi, Chilime, Trishuli 3A i Devighat), čime je s elektroenergetske mreže ispao kapacitet od oko 431 [[megavat|megavata]].&lt;ref name=&quot;DevBhattarai&quot;&gt;{{cite web |last=Dev Bhattarai |first=Kamal |date=2026-08-27 |title=The aftermath of Nepal's deadly flash flood |url=https://annapurna-express.prixa.net/story/66702/ |access-date=2026-08-27 |website=The Annapurna Express}}&lt;/ref&gt;

=== Kina ===
Na kineskoj strani granice prekinute su putne komunikacije, telekomunikacijske veze i napajanje električnom energijom u zoni graničnog prijelaza Gyirong Port.&lt;ref name=&quot;Xinhua1&quot;&gt;{{cite news |date=2026-08-26 |title=西藏多方力量赶赴吉隆口岸救援 |url=https://www.xinhuanet.com/20260826/9b9c3faea12240b288dca79dcacf09c8/c.html |access-date=2026-08-26 |agency=[[Xinhua]]}}&lt;/ref&gt; U potpunosti je uništeno 27 objekata,&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-09-02 |title=China Focus: Ice-rock avalanche in Nepal triggers deadly mudslide in China's Xizang |url=https://english.news.cn/20260830/186c6555488841f6b0b16d46c2611ca8/c.html |website=Xinhua |access-date=2026-09-02}}&lt;/ref&gt; dok je oko 80 teretnih vozila i 170 kontejnera ostalo blokirano u gradu Gyirong zbog prekida saobraćajnice prema graničnoj liniji.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-08-28 |title=Eighty container drivers stranded in Kerung plead for repatriation |url=https://kathmandupost.com/national/2026/08/28/eighty-container-drivers-stranded-in-kerung-plead-for-repatriation |website=The Kathmandu Post |access-date=2026-08-28}}&lt;/ref&gt;

== Reakcije i sanacija ==
=== Nepal ===
[[Vlada Nepala]] angažirala je [[Nepalska armija|Nepalsku armiju]], Oružanu policijsku silu i policijske snage, uz podršku zrakoplovstva i sanitetskih timova u operacijama traganja, spašavanja i zbrinjavanja stanovništva.&lt;ref name=&quot;Onlinekhabar&quot;&gt;{{cite web |date=2026-08-26 |title=Flood leaves parts of Rasuwa and Nuwakot cut off |url=https://english.onlinekhabar.com/flood-rasuwa-and-nuwakot.html |access-date=2026-08-26 |website=OnlineKhabar}}&lt;/ref&gt; Na terenu je raspoređeno više od 21.000 pripadnika snaga sigurnosti.&lt;ref name=&quot;kpost1287&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;kpost16m&quot; /&gt; [[Vlada Nepala|Vijeće ministara]] proglasilo je pogođene distrikte zonom elementarne nepogode na period od tri mjeseca.&lt;ref name=&quot;HimalayanZones&quot;&gt;{{cite web |date=2026-08-26 |title=Cabinet declares flood-hit areas disaster zones for three months |url=https://thehimalayantimes.com/kathmandu/cabinet-declares-flood-hit-areas-disaster-zones-for-three-months |access-date=2026-08-27 |website=The Himalayan Times}}&lt;/ref&gt; Premijer [[Balen Shah]] posjetio je krizna područja 27. augusta,&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-08-27 |title=Balendra Shah heads to flood-hit Nuwakot to assess damage |url=https://kathmandupost.com/national/2026/08/27/balendra-shah-heads-to-flood-hit-nuwakot-for-on-site-assessment |access-date=2026-08-27 |website=The Kathmandu Post}}&lt;/ref&gt; a putem namjenskog kriznog fonda do 3. septembra prikupljeno je više od 7,77 milijardi rupija pomoći.&lt;ref&gt;{{cite news |title=School students cut snack money to help Bhotekoshi flood victims |url=https://kathmandupost.com/national/2026/09/03/school-students-cut-snack-money-to-help-bhotekoshi-flood-victims |work=The Kathmandu Post |date=2026-09-03 |access-date=2026-09-03}}&lt;/ref&gt;

Do 4. septembra evakuirano je i spašeno više od 13.000 osoba.&lt;ref name=&quot;kpost1287&quot; /&gt; Zbog nedostatka rashladnih kapaciteta za čuvanje tijela u lokalnim bolnicama, vlasti su organizirale privremeni ukop neidentificiranih žrtava uz uzimanje uzoraka za kasniju [[DNK]] analizu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Chaulagain |first=Pusparaj |date=2026-08-29 |title=Why is the govt temporarily burying unidentified bodies recovered from Rasuwa floods? |url=https://english.onlinekhabar.com/govt-temporary-burying-bodies.html |access-date=2026-08-29 |website=OnlineKhabar}}&lt;/ref&gt;

=== Kina ===
Kineske spasilačke službe sanirale su posljedice razaranja u zoni prijelaza Gyirong Port.&lt;ref&gt;{{cite news |agency=Reuters |date=2026-08-29 |title=Chinese rescuers find 'nothing but ruins' at border crossing as Nepal seeks help to ID and store the dead |url=https://www.theguardian.com/world/2026/aug/29/nepal-tibet-chinese-rescue-team-finds-nothing-but-ruins-after-reaching-border-crossing-hit-by-deadly-flood |access-date=2026-08-29 |work=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; Zbog opasnosti od novih odrona, vlasti su 31. augusta privremeno zatvorile i granični prijelaz Tatopani, čime je planinski prijelaz Korala u distriktu [[Mustang (distrikt)|Mustang]] ostao jedini operativni kopneni pravac na [[Granica Kine i Nepala|granici Nepala i Kine]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2026-08-31 |title=China closes Tatopani border point citing landslides risk |url=https://kathmandupost.com/national/2026/08/31/china-closes-tatopani-border-point-citing-landslides-risk |website=The Kathmandu Post |access-date=2026-08-31}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2026 Nepal and Tibet floods}}

[[Kategorija:2026.]]
[[Kategorija:Poplave]]
[[Kategorija:Prirodne katastrofe u Nepalu]]
[[Kategorija:Prirodne katastrofe u Kini]]</text>
      <sha1>6v5cqt8unmmllmnz0vdfnx5d2pz3jt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Palapa/Socijalizam</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536867</id>
    <revision>
      <id>3924109</id>
      <timestamp>2026-09-05T18:38:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1372783421|Socialism]]&quot;</comment>
      <origin>3924109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24193" sha1="jxd7vkmmvnvvm9d3ikzt4jzdx2x4vw5" xml:space="preserve">
'''Socijalizam''' je ekonomska ideologija i [[politička filozofija]] koja obuhvata različite ekonomske i društvene sisteme &lt;ref&gt;{{Harvp|Busky|2000}}: &quot;Socialism may be defined as movements for social ownership and control of the economy. It is this idea that is the common element found in the many forms of socialism.&quot;&lt;/ref&gt; koje karakteriše društveno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju,&lt;ref&gt;{{Harvp|Busky|2000}}: &quot;Socialism may be defined as movements for social ownership and control of the economy. It is this idea that is the common element found in the many forms of socialism.&quot;&lt;/ref&gt; za razliku od [[Privatno vlasništvo|privatnog vlasništva]].{{Sfnp|Horvat|2000}}{{Sfnp|Arnold|1994}}&lt;ref name=&quot;oxfordcomp&quot;&gt;{{Cite book|last=Hastings|first=Adrian|url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00hast/page/677|title=The Oxford Companion to Christian Thought|last2=Mason|first2=Alistair|last3=Pyper|first3=Hugh|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2000|isbn=978-0198600244|page=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont00hast/page/677 677]|quote=Socialists have always recognized that there are many possible forms of social ownership of which co-operative ownership is one ... Nevertheless, socialism has throughout its history been inseparable from some form of common ownership. By its very nature it involves the abolition of private ownership of capital; bringing the means of production, distribution, and exchange into public ownership and control is central to its philosophy. It is difficult to see how it can survive, in theory or practice, without this central idea.}}&lt;/ref&gt; Opisuje ekonomske, [[Politička filozofija|političke]] i društvene teorije i pokrete povezane s implementacijom takvih sistema.&lt;ref name=&quot;Socialism at The Free dictionary&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/socialism|title=Socialism|website=The Free Dictionary|access-date=27 January 2020|quote=2. (Government, Politics &amp; Diplomacy) any of various social or political theories or movements in which the common welfare is to be achieved through the establishment of a socialist economic system.}}&lt;/ref&gt; Društveno vlasništvo može imati različite oblike, uključujući javno, zajedničko, kolektivno, zadružno&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sherman|first=Howard J.|url=https://archive.org/details/comparingeconomi0000zimb_q8i6/page/7|title=Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach|last2=Zimbalist|first2=Andrew|publisher=Harcourt College Pub|year=1988|isbn=978-0155124035|page=[https://archive.org/details/comparingeconomi0000zimb_q8i6/page/7 7]|quote=Pure socialism is defined as a system wherein all of the means of production are owned and run by the government and/or cooperative, nonprofit groups.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rosser|first=Mariana V.|url=https://archive.org/details/comparativeecono00jrjb|title=Comparative Economics in a Transforming World Economy|last2=Rosser|first2=J. Barkley|date=2003|publisher=[[MIT Press]]|isbn=978-0262182348|page=[https://archive.org/details/comparativeecono00jrjb/page/n64 53]|quote=Socialism is an economic system characterised by state or collective ownership of the means of production, land, and capital.|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvp|Badie|Berg-Schlosser|Morlino|2011}}: &quot;Socialist systems are those regimes based on the economic and political theory of socialism, which advocates public ownership and cooperative management of the means of production and allocation of resources.&quot;&lt;/ref&gt; ili vlasništvo zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Horvat 2000&quot;&gt;{{Harvp|Horvat|2000}}: &quot;Just as private ownership defines capitalism, social ownership defines socialism. The essential characteristic of socialism in theory is that it destroys social hierarchies, and therefore leads to a politically and economically egalitarian society. Two closely related consequences follow. First, every individual is entitled to an equal ownership share that earns an aliquot part of the total social dividend ... Second, in order to eliminate social hierarchy in the workplace, enterprises are run by those employed, and not by the representatives of private or state capital. Thus, the well-known historical tendency of the divorce between ownership and management is brought to an end. The society — i.e. every individual equally — owns capital and those who work are entitled to manage their own economic affairs.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=O'Hara|first=Phillip|title=Encyclopedia of Political Economy|date=2003|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0415241878|volume=2|page=71|quote=In order of increasing decentralisation (at least) three forms of socialised ownership can be distinguished: state-owned firms, employee-owned (or socially) owned firms, and citizen ownership of equity.}}&lt;/ref&gt; Kao jedna od glavnih ideologija na političkom spektru, socijalizam je standardna ljevičarska ideologija u većini zemalja.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|date=2009|title=Left|url=https://www.britannica.com/topic/left|access-date=22 May 2022|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|quote=Socialism is the standard leftist ideology in most countries of the world; ... .}}&lt;/ref&gt; Vrste socijalizma variraju na osnovu uloge tržišta i planiranja u raspodjeli resursa, te strukture upravljanja u organizacijama.&lt;ref name=&quot;Nove&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_S000173|title=Socialism|last=Nove|first=Alec|authorlink=Alec Nove|date=2008|website=New Palgrave Dictionary of Economics|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|quote=A society may be defined as socialist if the major part of the means of production of goods and services is in some sense socially owned and operated, by state, socialised or cooperative enterprises. The practical issues of socialism comprise the relationships between management and workforce within the enterprise, the interrelationships between production units (plan versus markets), and, if the state owns and operates any part of the economy, who controls it and how.|edition=Second}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Historical Dictionary of Socialism|date=2006|publisher=[[Scarecrow Press]]|isbn=978-0810855601|editor-last=Docherty|editor-first=James C.|edition=2nd|series=Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements|volume=73|location=Lanham, Maryland|pages=1–3|editor-last2=Lamb|editor-first2=Peter}}&lt;/ref&gt;

Socijalistički sistemi su podijeljeni na netržišne i [[Tržište|tržišne]] oblike.&lt;ref name=&quot;Kolb&quot;&gt;{{Cite book|last=Kolb|first=Robert|title=Encyclopedia of Business Ethics and Society|date=2007|publisher=[[Sage Publications]], Inc|isbn=978-1412916523|edition=1st|page=1345|quote=There are many forms of socialism, all of which eliminate private ownership of capital and replace it with collective ownership. These many forms, all focused on advancing distributive justice for long-term social welfare, can be divided into two broad types of socialism: nonmarket and market.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvp|Bockman|2011}}: &quot;socialism would function without capitalist economic categories—such as money, prices, interest, profits and rent—and thus would function according to laws other than those described by current economic science. While some socialists recognised the need for money and prices at least during the transition from capitalism to socialism, socialists more commonly believed that the socialist economy would soon administratively mobilise the economy in physical units without the use of prices or money.&quot;; {{Harvp|Steele|1999}}: &quot;Especially before the 1930s, many socialists and anti-socialists implicitly accepted some form of the following for the incompatibility of state-owned industry and factor markets. A market transaction is an exchange of property titles between two independent transactors. Thus internal market exchanges cease when all of industry is brought into the ownership of a single entity, whether the state or some other organization, ... the discussion applies equally to any form of social or community ownership, where the owning entity is conceived as a single organization or administration.&quot;; {{Harvp|Arneson|1992}}: &quot;Marxian socialism is often identified with the call to organize economic activity on a nonmarket basis.&quot;; {{Harvp|Schweickart|Lawler|Ticktin|Ollman|1998}}: &quot;More fundamentally, a socialist society must be one in which the economy is run on the principle of the direct satisfaction of human needs. ... Exchange-value, prices and so money are goals in themselves in a capitalist society or in any market. There is no necessary connection between the accumulation of capital or sums of money and human welfare. Under conditions of backwardness, the spur of money and the accumulation of wealth has led to a massive growth in industry and technology. ... It seems an odd argument to say that a capitalist will only be efficient in producing use-value of a good quality when trying to make more money than the next capitalist. It would seem easier to rely on the planning of use-values in a rational way, which because there is no duplication, would be produced more cheaply and be of a higher quality.&quot;&lt;/ref&gt; Netržišni socijalistički sistem nastoji eliminirati uočene neefikasnosti, iracionalnosti, nepredvidljivost i krize koje socijalisti tradicionalno povezuju s akumulacijom kapitala i [[Profit|profitnim]] sistemom. &lt;ref&gt;{{Harvp|Nove|1991}}: &quot;Under socialism, by definition, it (private property and factor markets) would be eliminated. There would then be something like 'scientific management', 'the science of socially organized production', but it would not be economics.&quot;; {{Harvp|Kotz|2006}}: &quot;This understanding of socialism was held not just by revolutionary Marxist socialists but also by evolutionary socialists, Christian socialists, and even anarchists. At that time, there was also wide agreement about the basic institutions of the future socialist system: public ownership instead of private ownership of the means of production, economic planning instead of market forces, production for use instead of for profit.&quot;; {{Harvp|Weisskopf|1992}}: &quot;Socialism has historically been committed to the improvement of people's material standards of living. Indeed, in earlier days many socialists saw the promotion of improving material living standards as the primary basis for socialism's claim to superiority over capitalism, for socialism was to overcome the irrationality and inefficiency seen as endemic to a capitalist system of economic organization.&quot;; {{Harvp|Prychitko|2002}}: &quot;Socialism is a system based upon de facto public or social ownership of the means of production, the abolition of a hierarchical division of labor in the enterprise, a consciously organized social division of labor. Under socialism, money, competitive pricing, and profit-loss accounting would be destroyed.&quot;&lt;/ref&gt; Tržišni socijalizam zadržava upotrebu monetarnih cijena, faktorskih tržišta, a ponekad i profitni motiv.&lt;ref name=&quot;Social Dividend versus Basic Income Guarantee in Market Socialism, 2004&quot;&gt;{{Cite journal|last=Marangos|first=John|date=2004|title=Social Dividend versus Basic Income Guarantee in Market Socialism|journal=[[International Journal of Political Economy]]|publisher=[[Taylor &amp; Francis]]|volume=34|issue=3|pages=20–40|doi=10.1080/08911916.2004.11042930|issn=0891-1916|jstor=40470892}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=O'Hara|first=Phillip|title=Encyclopedia of Political Economy|date=2000|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0415241878|volume=2|page=71|quote=Market socialism is the general designation for a number of models of economic systems. On the one hand, the market mechanism is utilized to distribute economic output, to organize production and to allocate factor inputs. On the other hand, the economic surplus accrues to society at large rather than to a class of private (capitalist) owners, through some form of collective, public or social ownership of capital.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pierson|first=Christopher|title=Socialism After Communism: The New Market Socialism|publisher=[[Pennsylvania State University Press]]|year=1995|isbn=978-0271014784|page=96|quote=At the heart of the market socialist model is the abolition of the large-scale private ownership of capital and its replacement by some form of 'social ownership'. Even the most conservative accounts of market socialism insist that this abolition of large-scale holdings of private capital is essential. This requirement is fully consistent with the market socialists' general claim that the vices of market capitalism lie not with the institutions of the market but with (the consequences of) the private ownership of capital ... .}}&lt;/ref&gt; Kao politička snaga, socijalističke stranke i ideje imaju različite stepene moći i uticaja, predvodeći nacionalne vlade u nekoliko zemalja. Socijalistička politika je bila internacionalistička i nacionalistička; organizirana kroz političke stranke i suprotstavljena stranačkoj politici; ponekad se preklapala sa [[Sindikat|sindikatima]], a ponekad nezavisna i kritična prema njima, te prisutna u industrijaliziranim i zemljama u razvoju.&lt;ref&gt;{{Harvp|Newman|2005}}: &quot;In fact, socialism has been both centralist and local; organized from above and built from below; visionary and pragmatic; revolutionary and reformist; anti-state and statist; internationalist and nationalist; harnessed to political parties and shunning them; an outgrowth of trade unionism and independent of it; a feature of rich industrialized countries and poor peasant-based communities.&quot;&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratija]] je nastala unutar socijalističkog pokreta,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ely|first=Richard T.|title=French and German Socialism in Modern Times|publisher=Harper and Brothers|year=1883|location=New York|pages=204–205|quote=Social democrats forms the extreme wing of the socialists ... inclined to lay so much stress on equality of enjoyment, regardless of the value of one's labor, that they might, perhaps, more properly be called communists. ... They have two distinguishing characteristics. The vast majority of them are laborers, and, as a rule, they expect the violent overthrow of existing institutions by revolution to precede the introduction of the socialistic state. I would not, by any means, say that they are all revolutionists, but the most of them undoubtedly are. ... The most general demands of the social democrats are the following: The state should exist exclusively for the laborers; land and capital must become collective property, and production be carried on unitedly. Private competition, in the ordinary sense of the term, is to cease.|author-link=Richard T. Ely}}&lt;/ref&gt; podržavajući [[Intervencionizam|ekonomske]] i socijalne intervencije radi promocije socijalne pravde.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Merkel|first=Wolfgang|title=Social Democracy in Power: The Capacity to Reform|last2=Petring|first2=Alexander|last3=Henkes|first3=Christian|last4=Egle|first4=Christoph|date=2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0415438209|series=Routledge Research in Comparative Politics|location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Heywood|first=Andrew|title=Political Ideologies: An Introduction|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2012|isbn=978-0230367258|edition=5th|location=Basingstoke, England|page=128|quote=Social democracy is an ideological stance that supports a broad balance between market capitalism, on the one hand, and state intervention, on the other hand. Being based on a compromise between the market and the state, social democracy lacks a systematic underlying theory and is, arguably, inherently vague. It is nevertheless associated with the following views: (1) capitalism is the only reliable means of generating wealth, but it is a morally defective means of distributing wealth because of its tendency towards poverty and inequality; (2) the defects of the capitalist system can be rectified through economic and social intervention, the state being the custodian of the public interest ... .}}&lt;/ref&gt; Iako je zadržala socijalizam kao dugoročni cilj,&lt;ref&gt;{{Harvp|Roemer|1994}}: &quot;The long term and the short term.&quot;; {{Harvp|Berman|1998}}: &quot;Over the long term, however, democratizing Sweden's political system was seen to be important not merely as a means but also as an end in itself. Achieving democracy was crucial not only because it would increase the power of the SAP in the Swedish political system but also because it was the form socialism would take once it arrived. Political, economic, and social equality went hand in hand, according to the SAP, and were all equally important characteristics of the future socialist society.&quot;; {{Harvp|Busky|2000}}; {{Harvp|Bailey|2009}}: &quot;... Giorgio Napolitano launched a medium-term programme, 'which tended to justify the governmental deflationary policies, and asked for the understanding of the workers, since any economic recovery would be linked with the ''long-term'' goal of an advance towards democratic socialism'&quot;; {{Harvp|Lamb|2015}}&lt;/ref&gt; u poslijeratnom periodu socijaldemokratija je prihvatila [[Mješovita ekonomija|mješovitu ekonomiju]] zasnovanu na kejnzijanizmu unutar pretežno razvijene kapitalističke tržišne ekonomije i liberalno-demokratskog uređenja koje proširuje državnu intervenciju kako bi uključilo preraspodjelu dohotka, regulaciju i državu blagostanja.&lt;ref&gt;{{Harvp|Badie|Berg-Schlosser|Morlino|2011}}: &quot;Social democracy refers to a political tendency resting on three fundamental features: (1) democracy (e.g., equal rights to vote and form parties), (2) an economy partly regulated by the state (e.g., through Keynesianism), and (3) a welfare state offering social support to those in need (e.g., equal rights to education, health service, employment and pensions).&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=J. W.|title=Economic Democracy: The Political Struggle for the 21st century|date=2005|publisher=[[Institute for Economic Democracy Press]]|isbn=1933567015|location=Radford}}&lt;/ref&gt;

Socijalistički politički pokret uključuje političke filozofije koje su nastale u revolucionarnim pokretima od sredine do kraja 18. stoljeća, a nastale su iz zabrinutosti za društvene probleme koje su socijalisti povezivali s kapitalizmom.{{Sfnp|Lamb|Docherty|2006}} Do kraja 19. stoljeća, nakon rada [[Karl Marx|Karla Marxa]] i njegovog saradnika [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]], socijalizam je počeo označavati antikapitalizam i zagovaranje postkapitalističkog sistema zasnovanog na nekom obliku društvenog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gasper|first=Phillip|title=The Communist Manifesto: A Road Map to History's Most Important Political Document|publisher=[[Haymarket Books]]|year=2005|isbn=978-1931859257|page=24|quote=As the nineteenth century progressed, 'socialist' came to signify not only concern with the social question, but opposition to capitalism and support for some form of social ownership.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anthony Giddens 1994, p. 71&quot;&gt;{{Cite book|last=Giddens|first=Anthony|title=Beyond Left and Right: The Future of Radical Politics|publisher=[[Polity Press]]|year=1998|edition=1998|location=Cambridge, England, UK|pages=71|author-link=Anthony Giddens}}&lt;/ref&gt; Do početka 1920-ih, [[komunizam]] i socijaldemokratija postale su dvije dominantne političke tendencije unutar međunarodnog socijalističkog pokreta,&lt;ref&gt;{{Harvp|Newman|2005}}: &quot;Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism.&quot;&lt;/ref&gt; pri čemu je sam socijalizam postao najutjecajniji sekularni pokret 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Encyclopedia of Political Science|date=2011|publisher=[[CQ Press]]|editor-last=Kurian|editor-first=George Thomas|location=Washington, D.C.|pages=1554}}&lt;/ref&gt; Mnogi socijalisti su također usvojili uzroke drugih društvenih pokreta, kao što su feminizam, [[Ekosocijalizam|environmentalizam]] i progresivizam.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sheldon|first=Garrett Ward|title=Encyclopedia of Political Thought|date=2001|publisher=[[Infobase Publishing|Facts on File. Inc.]]|pages=280}}&lt;/ref&gt;

Iako je pojava [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao prve nominalno socijalističke države na svijetu dovela do široko rasprostranjenog povezivanja socijalizma sa sovjetskim ekonomskim modelom, taj termin se od tada promijenio i sada se povezuje s [[Demokratski socijalizam|demokratskim socijalizmom]]. Akademici su ponekad prepoznavali mješovite ekonomije nekoliko zapadnoevropskih i nordijskih zemalja kao &quot;demokratsko-socijalističke&quot;,&lt;ref&gt;{{Harvp|Barrett|1978}}: &quot;If we were to extend the definition of socialism to include [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Labor]] Britain or socialist Sweden, there would be no difficulty in refuting the connection between capitalism and democracy.&quot;; {{Harvp|Heilbroner|1991}}; {{Harvp|Kendall|2011}}: &quot;Sweden, Great Britain, and France have mixed economies, sometimes referred to as democratic socialism — an economic and political system that combines private ownership of some of the means of production, governmental distribution of some essential goods and services, and free elections. For example, government ownership in Sweden is limited primarily to railroads, mineral resources, a public bank, and liquor and tobacco operations.&quot;; {{Harvp|Li|2015}}: &quot;The scholars in camp of democratic socialism believe that China should draw on the Sweden experience, which is suitable not only for the West but also for China. In the post-Mao China, the Chinese intellectuals are confronted with a variety of models. The liberals favor the American model and share the view that the Soviet model has become archaic and should be totally abandoned. Meanwhile, democratic socialism in Sweden provided an alternative model. Its sustained economic development and extensive welfare programs fascinated many. Numerous scholars within the democratic socialist camp argue that China should model itself politically and economically on Sweden, which is viewed as more genuinely socialist than China. There is a growing consensus among them that in the Nordic countries the welfare state has been extraordinarily successful in eliminating poverty.&quot;&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Harvp|Sanandaji|2021}}: &quot;Nordic nations—and especially Sweden—did embrace socialism between around 1970 and 1990. During the past 30 years, however, both conservative and social democratic-led governments have moved toward the center.&quot;&lt;/ref&gt; iako se sistem ovih zemalja, sa samo ograničenim društvenim vlasništvom (uglavnom u obliku državnog vlasništva), češće opisuje kao [[socijaldemokratija]] . Nakon [[Revolucije 1989.|revolucija 1989. godine]], mnoge od ovih zemalja su se udaljile od socijalizma, jer je neoliberalni konsenzus zamijenio socijaldemokratski konsenzus u razvijenom kapitalističkom svijetu.&lt;ref&gt;{{Harvp|Sanandaji|2021}}; {{Harvp|Caulcutt|2022}}; {{Harvp|Krause-Jackson|2019}}; {{Harvp|Best|Kahn|Nocella II|McLaren|2011}}&lt;/ref&gt; Paralelno s tim, mnogi bivši socijalistički političari i političke stranke prihvatili su politiku &quot;[[Treći put|Trećeg puta]]&quot;, ostajući posvećeni jednakosti i blagostanju, a istovremeno napuštajući javno vlasništvo i politiku zasnovanu na klasama. &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/551569/socialism|title=socialism|date=2023|website=[[Encyclopedia Britannica]]}}&lt;/ref&gt; Socijalizam je doživio ponovni porast popularnosti 2010-ih zbog [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|globalne finansijske krize 2008. godine]].&lt;ref name=&quot;Cassidy&quot;&gt;{{Cite magazine|last=Cassidy|first=John|date=18 June 2019|title=Why Socialism Is Back|language=en-US|magazine=[[The New Yorker]]|url=https://www.newyorker.com/news/our-columnists/why-socialism-is-back|access-date=26 June 2023|issn=0028-792X}}&lt;/ref&gt;
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Politički pokreti]]
[[Kategorija:Ekonomski sistemi]]
[[Kategorija:Ekonomske ideologije]]
[[Kategorija:Antiimperijalizam]]
[[Kategorija:Antifašizam]]
[[Kategorija:Socijalizam]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>jxd7vkmmvnvvm9d3ikzt4jzdx2x4vw5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924110</id>
      <parentid>3924109</parentid>
      <timestamp>2026-09-05T18:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1372783421|Socialism]]&quot;</comment>
      <origin>3924110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24186" sha1="d5b2ehbtvvwhs3iflgmg1zb4vqoh4ik" xml:space="preserve">
'''Socijalizam''' je ekonomska ideologija i [[politička filozofija]] koja obuhvata različite ekonomske i društvene sisteme&lt;ref&gt;{{Harvp|Busky|2000}}: &quot;Socijalizam se može definirati kao pokret za društveno vlasništvo i kontrolu nad ekonomijom. Upravo je ta ideja zajednički element mnogih oblika socijalizma.&quot;&lt;/ref&gt; koje karakteriše društveno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju,&lt;ref&gt;{{Harvp|Busky|2000}}: &quot;Socialism may be defined as movements for social ownership and control of the economy. It is this idea that is the common element found in the many forms of socialism.&quot;&lt;/ref&gt; za razliku od [[Privatno vlasništvo|privatnog vlasništva]].{{Sfnp|Horvat|2000}}{{Sfnp|Arnold|1994}}&lt;ref name=&quot;oxfordcomp&quot;&gt;{{Cite book|last=Hastings|first=Adrian|url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00hast/page/677|title=The Oxford Companion to Christian Thought|last2=Mason|first2=Alistair|last3=Pyper|first3=Hugh|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2000|isbn=978-0198600244|page=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont00hast/page/677 677]|quote=Socialists have always recognized that there are many possible forms of social ownership of which co-operative ownership is one ... Nevertheless, socialism has throughout its history been inseparable from some form of common ownership. By its very nature it involves the abolition of private ownership of capital; bringing the means of production, distribution, and exchange into public ownership and control is central to its philosophy. It is difficult to see how it can survive, in theory or practice, without this central idea.}}&lt;/ref&gt; Opisuje ekonomske, [[Politička filozofija|političke]] i društvene teorije i pokrete povezane s implementacijom takvih sistema.&lt;ref name=&quot;Socialism at The Free dictionary&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/socialism|title=Socialism|website=The Free Dictionary|access-date=27 January 2020|quote=2. (Government, Politics &amp; Diplomacy) any of various social or political theories or movements in which the common welfare is to be achieved through the establishment of a socialist economic system.}}&lt;/ref&gt; Društveno vlasništvo može imati različite oblike, uključujući javno, zajedničko, kolektivno, zadružno&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sherman|first=Howard J.|url=https://archive.org/details/comparingeconomi0000zimb_q8i6/page/7|title=Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach|last2=Zimbalist|first2=Andrew|publisher=Harcourt College Pub|year=1988|isbn=978-0155124035|page=[https://archive.org/details/comparingeconomi0000zimb_q8i6/page/7 7]|quote=Pure socialism is defined as a system wherein all of the means of production are owned and run by the government and/or cooperative, nonprofit groups.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rosser|first=Mariana V.|url=https://archive.org/details/comparativeecono00jrjb|title=Comparative Economics in a Transforming World Economy|last2=Rosser|first2=J. Barkley|date=2003|publisher=[[MIT Press]]|isbn=978-0262182348|page=[https://archive.org/details/comparativeecono00jrjb/page/n64 53]|quote=Socialism is an economic system characterised by state or collective ownership of the means of production, land, and capital.|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvp|Badie|Berg-Schlosser|Morlino|2011}}: &quot;Socialist systems are those regimes based on the economic and political theory of socialism, which advocates public ownership and cooperative management of the means of production and allocation of resources.&quot;&lt;/ref&gt; ili vlasništvo zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Horvat 2000&quot;&gt;{{Harvp|Horvat|2000}}: &quot;Just as private ownership defines capitalism, social ownership defines socialism. The essential characteristic of socialism in theory is that it destroys social hierarchies, and therefore leads to a politically and economically egalitarian society. Two closely related consequences follow. First, every individual is entitled to an equal ownership share that earns an aliquot part of the total social dividend ... Second, in order to eliminate social hierarchy in the workplace, enterprises are run by those employed, and not by the representatives of private or state capital. Thus, the well-known historical tendency of the divorce between ownership and management is brought to an end. The society — i.e. every individual equally — owns capital and those who work are entitled to manage their own economic affairs.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=O'Hara|first=Phillip|title=Encyclopedia of Political Economy|date=2003|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0415241878|volume=2|page=71|quote=In order of increasing decentralisation (at least) three forms of socialised ownership can be distinguished: state-owned firms, employee-owned (or socially) owned firms, and citizen ownership of equity.}}&lt;/ref&gt; Kao jedna od glavnih ideologija na političkom spektru, socijalizam je standardna ljevičarska ideologija u većini zemalja.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|date=2009|title=Left|url=https://www.britannica.com/topic/left|access-date=22 May 2022|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|quote=Socialism is the standard leftist ideology in most countries of the world; ... .}}&lt;/ref&gt; Vrste socijalizma variraju na osnovu uloge tržišta i planiranja u raspodjeli resursa, te strukture upravljanja u organizacijama.&lt;ref name=&quot;Nove&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_S000173|title=Socialism|last=Nove|first=Alec|authorlink=Alec Nove|date=2008|website=New Palgrave Dictionary of Economics|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|quote=A society may be defined as socialist if the major part of the means of production of goods and services is in some sense socially owned and operated, by state, socialised or cooperative enterprises. The practical issues of socialism comprise the relationships between management and workforce within the enterprise, the interrelationships between production units (plan versus markets), and, if the state owns and operates any part of the economy, who controls it and how.|edition=Second}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Historical Dictionary of Socialism|date=2006|publisher=[[Scarecrow Press]]|isbn=978-0810855601|editor-last=Docherty|editor-first=James C.|edition=2nd|series=Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements|volume=73|location=Lanham, Maryland|pages=1–3|editor-last2=Lamb|editor-first2=Peter}}&lt;/ref&gt;

Socijalistički sistemi su podijeljeni na netržišne i [[Tržište|tržišne]] oblike.&lt;ref name=&quot;Kolb&quot;&gt;{{Cite book|last=Kolb|first=Robert|title=Encyclopedia of Business Ethics and Society|date=2007|publisher=[[Sage Publications]], Inc|isbn=978-1412916523|edition=1st|page=1345|quote=There are many forms of socialism, all of which eliminate private ownership of capital and replace it with collective ownership. These many forms, all focused on advancing distributive justice for long-term social welfare, can be divided into two broad types of socialism: nonmarket and market.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvp|Bockman|2011}}: &quot;socialism would function without capitalist economic categories—such as money, prices, interest, profits and rent—and thus would function according to laws other than those described by current economic science. While some socialists recognised the need for money and prices at least during the transition from capitalism to socialism, socialists more commonly believed that the socialist economy would soon administratively mobilise the economy in physical units without the use of prices or money.&quot;; {{Harvp|Steele|1999}}: &quot;Especially before the 1930s, many socialists and anti-socialists implicitly accepted some form of the following for the incompatibility of state-owned industry and factor markets. A market transaction is an exchange of property titles between two independent transactors. Thus internal market exchanges cease when all of industry is brought into the ownership of a single entity, whether the state or some other organization, ... the discussion applies equally to any form of social or community ownership, where the owning entity is conceived as a single organization or administration.&quot;; {{Harvp|Arneson|1992}}: &quot;Marxian socialism is often identified with the call to organize economic activity on a nonmarket basis.&quot;; {{Harvp|Schweickart|Lawler|Ticktin|Ollman|1998}}: &quot;More fundamentally, a socialist society must be one in which the economy is run on the principle of the direct satisfaction of human needs. ... Exchange-value, prices and so money are goals in themselves in a capitalist society or in any market. There is no necessary connection between the accumulation of capital or sums of money and human welfare. Under conditions of backwardness, the spur of money and the accumulation of wealth has led to a massive growth in industry and technology. ... It seems an odd argument to say that a capitalist will only be efficient in producing use-value of a good quality when trying to make more money than the next capitalist. It would seem easier to rely on the planning of use-values in a rational way, which because there is no duplication, would be produced more cheaply and be of a higher quality.&quot;&lt;/ref&gt; Netržišni socijalistički sistem nastoji eliminirati uočene neefikasnosti, iracionalnosti, nepredvidljivost i krize koje socijalisti tradicionalno povezuju s akumulacijom kapitala i [[Profit|profitnim]] sistemom. &lt;ref&gt;{{Harvp|Nove|1991}}: &quot;Under socialism, by definition, it (private property and factor markets) would be eliminated. There would then be something like 'scientific management', 'the science of socially organized production', but it would not be economics.&quot;; {{Harvp|Kotz|2006}}: &quot;This understanding of socialism was held not just by revolutionary Marxist socialists but also by evolutionary socialists, Christian socialists, and even anarchists. At that time, there was also wide agreement about the basic institutions of the future socialist system: public ownership instead of private ownership of the means of production, economic planning instead of market forces, production for use instead of for profit.&quot;; {{Harvp|Weisskopf|1992}}: &quot;Socialism has historically been committed to the improvement of people's material standards of living. Indeed, in earlier days many socialists saw the promotion of improving material living standards as the primary basis for socialism's claim to superiority over capitalism, for socialism was to overcome the irrationality and inefficiency seen as endemic to a capitalist system of economic organization.&quot;; {{Harvp|Prychitko|2002}}: &quot;Socialism is a system based upon de facto public or social ownership of the means of production, the abolition of a hierarchical division of labor in the enterprise, a consciously organized social division of labor. Under socialism, money, competitive pricing, and profit-loss accounting would be destroyed.&quot;&lt;/ref&gt; Tržišni socijalizam zadržava upotrebu monetarnih cijena, faktorskih tržišta, a ponekad i profitni motiv.&lt;ref name=&quot;Social Dividend versus Basic Income Guarantee in Market Socialism, 2004&quot;&gt;{{Cite journal|last=Marangos|first=John|date=2004|title=Social Dividend versus Basic Income Guarantee in Market Socialism|journal=[[International Journal of Political Economy]]|publisher=[[Taylor &amp; Francis]]|volume=34|issue=3|pages=20–40|doi=10.1080/08911916.2004.11042930|issn=0891-1916|jstor=40470892}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=O'Hara|first=Phillip|title=Encyclopedia of Political Economy|date=2000|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0415241878|volume=2|page=71|quote=Market socialism is the general designation for a number of models of economic systems. On the one hand, the market mechanism is utilized to distribute economic output, to organize production and to allocate factor inputs. On the other hand, the economic surplus accrues to society at large rather than to a class of private (capitalist) owners, through some form of collective, public or social ownership of capital.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pierson|first=Christopher|title=Socialism After Communism: The New Market Socialism|publisher=[[Pennsylvania State University Press]]|year=1995|isbn=978-0271014784|page=96|quote=At the heart of the market socialist model is the abolition of the large-scale private ownership of capital and its replacement by some form of 'social ownership'. Even the most conservative accounts of market socialism insist that this abolition of large-scale holdings of private capital is essential. This requirement is fully consistent with the market socialists' general claim that the vices of market capitalism lie not with the institutions of the market but with (the consequences of) the private ownership of capital ... .}}&lt;/ref&gt; Kao politička snaga, socijalističke stranke i ideje imaju različite stepene moći i uticaja, predvodeći nacionalne vlade u nekoliko zemalja. Socijalistička politika je bila internacionalistička i nacionalistička; organizirana kroz političke stranke i suprotstavljena stranačkoj politici; ponekad se preklapala sa [[Sindikat|sindikatima]], a ponekad nezavisna i kritična prema njima, te prisutna u industrijaliziranim i zemljama u razvoju.&lt;ref&gt;{{Harvp|Newman|2005}}: &quot;In fact, socialism has been both centralist and local; organized from above and built from below; visionary and pragmatic; revolutionary and reformist; anti-state and statist; internationalist and nationalist; harnessed to political parties and shunning them; an outgrowth of trade unionism and independent of it; a feature of rich industrialized countries and poor peasant-based communities.&quot;&lt;/ref&gt; [[Socijaldemokratija]] je nastala unutar socijalističkog pokreta,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ely|first=Richard T.|title=French and German Socialism in Modern Times|publisher=Harper and Brothers|year=1883|location=New York|pages=204–205|quote=Social democrats forms the extreme wing of the socialists ... inclined to lay so much stress on equality of enjoyment, regardless of the value of one's labor, that they might, perhaps, more properly be called communists. ... They have two distinguishing characteristics. The vast majority of them are laborers, and, as a rule, they expect the violent overthrow of existing institutions by revolution to precede the introduction of the socialistic state. I would not, by any means, say that they are all revolutionists, but the most of them undoubtedly are. ... The most general demands of the social democrats are the following: The state should exist exclusively for the laborers; land and capital must become collective property, and production be carried on unitedly. Private competition, in the ordinary sense of the term, is to cease.|author-link=Richard T. Ely}}&lt;/ref&gt; podržavajući [[Intervencionizam|ekonomske]] i socijalne intervencije radi promocije socijalne pravde.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Merkel|first=Wolfgang|title=Social Democracy in Power: The Capacity to Reform|last2=Petring|first2=Alexander|last3=Henkes|first3=Christian|last4=Egle|first4=Christoph|date=2008|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0415438209|series=Routledge Research in Comparative Politics|location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Heywood|first=Andrew|title=Political Ideologies: An Introduction|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2012|isbn=978-0230367258|edition=5th|location=Basingstoke, England|page=128|quote=Social democracy is an ideological stance that supports a broad balance between market capitalism, on the one hand, and state intervention, on the other hand. Being based on a compromise between the market and the state, social democracy lacks a systematic underlying theory and is, arguably, inherently vague. It is nevertheless associated with the following views: (1) capitalism is the only reliable means of generating wealth, but it is a morally defective means of distributing wealth because of its tendency towards poverty and inequality; (2) the defects of the capitalist system can be rectified through economic and social intervention, the state being the custodian of the public interest ... .}}&lt;/ref&gt; Iako je zadržala socijalizam kao dugoročni cilj,&lt;ref&gt;{{Harvp|Roemer|1994}}: &quot;The long term and the short term.&quot;; {{Harvp|Berman|1998}}: &quot;Over the long term, however, democratizing Sweden's political system was seen to be important not merely as a means but also as an end in itself. Achieving democracy was crucial not only because it would increase the power of the SAP in the Swedish political system but also because it was the form socialism would take once it arrived. Political, economic, and social equality went hand in hand, according to the SAP, and were all equally important characteristics of the future socialist society.&quot;; {{Harvp|Busky|2000}}; {{Harvp|Bailey|2009}}: &quot;... Giorgio Napolitano launched a medium-term programme, 'which tended to justify the governmental deflationary policies, and asked for the understanding of the workers, since any economic recovery would be linked with the ''long-term'' goal of an advance towards democratic socialism'&quot;; {{Harvp|Lamb|2015}}&lt;/ref&gt; u poslijeratnom periodu socijaldemokratija je prihvatila [[Mješovita ekonomija|mješovitu ekonomiju]] zasnovanu na kejnzijanizmu unutar pretežno razvijene kapitalističke tržišne ekonomije i liberalno-demokratskog uređenja koje proširuje državnu intervenciju kako bi uključilo preraspodjelu dohotka, regulaciju i državu blagostanja.&lt;ref&gt;{{Harvp|Badie|Berg-Schlosser|Morlino|2011}}: &quot;Social democracy refers to a political tendency resting on three fundamental features: (1) democracy (e.g., equal rights to vote and form parties), (2) an economy partly regulated by the state (e.g., through Keynesianism), and (3) a welfare state offering social support to those in need (e.g., equal rights to education, health service, employment and pensions).&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=J. W.|title=Economic Democracy: The Political Struggle for the 21st century|date=2005|publisher=[[Institute for Economic Democracy Press]]|isbn=1933567015|location=Radford}}&lt;/ref&gt;

Socijalistički politički pokret uključuje političke filozofije koje su nastale u revolucionarnim pokretima od sredine do kraja 18. stoljeća, a nastale su iz zabrinutosti za društvene probleme koje su socijalisti povezivali s kapitalizmom.{{Sfnp|Lamb|Docherty|2006}} Do kraja 19. stoljeća, nakon rada [[Karl Marx|Karla Marxa]] i njegovog saradnika [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]], socijalizam je počeo označavati antikapitalizam i zagovaranje postkapitalističkog sistema zasnovanog na nekom obliku društvenog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gasper|first=Phillip|title=The Communist Manifesto: A Road Map to History's Most Important Political Document|publisher=[[Haymarket Books]]|year=2005|isbn=978-1931859257|page=24|quote=As the nineteenth century progressed, 'socialist' came to signify not only concern with the social question, but opposition to capitalism and support for some form of social ownership.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anthony Giddens 1994, p. 71&quot;&gt;{{Cite book|last=Giddens|first=Anthony|title=Beyond Left and Right: The Future of Radical Politics|publisher=[[Polity Press]]|year=1998|edition=1998|location=Cambridge, England, UK|pages=71|author-link=Anthony Giddens}}&lt;/ref&gt; Do početka 1920-ih, [[komunizam]] i socijaldemokratija postale su dvije dominantne političke tendencije unutar međunarodnog socijalističkog pokreta,&lt;ref&gt;{{Harvp|Newman|2005}}: &quot;Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism.&quot;&lt;/ref&gt; pri čemu je sam socijalizam postao najutjecajniji sekularni pokret 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Encyclopedia of Political Science|date=2011|publisher=[[CQ Press]]|editor-last=Kurian|editor-first=George Thomas|location=Washington, D.C.|pages=1554}}&lt;/ref&gt; Mnogi socijalisti su također usvojili uzroke drugih društvenih pokreta, kao što su feminizam, [[Ekosocijalizam|environmentalizam]] i progresivizam.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sheldon|first=Garrett Ward|title=Encyclopedia of Political Thought|date=2001|publisher=[[Infobase Publishing|Facts on File. Inc.]]|pages=280}}&lt;/ref&gt;

Iako je pojava [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao prve nominalno socijalističke države na svijetu dovela do široko rasprostranjenog povezivanja socijalizma sa sovjetskim ekonomskim modelom, taj termin se od tada promijenio i sada se povezuje s [[Demokratski socijalizam|demokratskim socijalizmom]]. Akademici su ponekad prepoznavali mješovite ekonomije nekoliko zapadnoevropskih i nordijskih zemalja kao &quot;demokratsko-socijalističke&quot;,&lt;ref&gt;{{Harvp|Barrett|1978}}: &quot;If we were to extend the definition of socialism to include [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Labor]] Britain or socialist Sweden, there would be no difficulty in refuting the connection between capitalism and democracy.&quot;; {{Harvp|Heilbroner|1991}}; {{Harvp|Kendall|2011}}: &quot;Sweden, Great Britain, and France have mixed economies, sometimes referred to as democratic socialism — an economic and political system that combines private ownership of some of the means of production, governmental distribution of some essential goods and services, and free elections. For example, government ownership in Sweden is limited primarily to railroads, mineral resources, a public bank, and liquor and tobacco operations.&quot;; {{Harvp|Li|2015}}: &quot;The scholars in camp of democratic socialism believe that China should draw on the Sweden experience, which is suitable not only for the West but also for China. In the post-Mao China, the Chinese intellectuals are confronted with a variety of models. The liberals favor the American model and share the view that the Soviet model has become archaic and should be totally abandoned. Meanwhile, democratic socialism in Sweden provided an alternative model. Its sustained economic development and extensive welfare programs fascinated many. Numerous scholars within the democratic socialist camp argue that China should model itself politically and economically on Sweden, which is viewed as more genuinely socialist than China. There is a growing consensus among them that in the Nordic countries the welfare state has been extraordinarily successful in eliminating poverty.&quot;&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Harvp|Sanandaji|2021}}: &quot;Nordic nations—and especially Sweden—did embrace socialism between around 1970 and 1990. During the past 30 years, however, both conservative and social democratic-led governments have moved toward the center.&quot;&lt;/ref&gt; iako se sistem ovih zemalja, sa samo ograničenim društvenim vlasništvom (uglavnom u obliku državnog vlasništva), češće opisuje kao [[socijaldemokratija]] . Nakon [[Revolucije 1989.|revolucija 1989. godine]], mnoge od ovih zemalja su se udaljile od socijalizma, jer je neoliberalni konsenzus zamijenio socijaldemokratski konsenzus u razvijenom kapitalističkom svijetu.&lt;ref&gt;{{Harvp|Sanandaji|2021}}; {{Harvp|Caulcutt|2022}}; {{Harvp|Krause-Jackson|2019}}; {{Harvp|Best|Kahn|Nocella II|McLaren|2011}}&lt;/ref&gt; Paralelno s tim, mnogi bivši socijalistički političari i političke stranke prihvatili su politiku &quot;[[Treći put|Trećeg puta]]&quot;, ostajući posvećeni jednakosti i blagostanju, a istovremeno napuštajući javno vlasništvo i politiku zasnovanu na klasama. &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/551569/socialism|title=socialism|date=2023|website=[[Encyclopedia Britannica]]}}&lt;/ref&gt; Socijalizam je doživio ponovni porast popularnosti 2010-ih zbog [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|globalne finansijske krize 2008. godine]].&lt;ref name=&quot;Cassidy&quot;&gt;{{Cite magazine|last=Cassidy|first=John|date=18 June 2019|title=Why Socialism Is Back|language=en-US|magazine=[[The New Yorker]]|url=https://www.newyorker.com/news/our-columnists/why-socialism-is-back|access-date=26 June 2023|issn=0028-792X}}&lt;/ref&gt;
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Politički pokreti]]
[[Kategorija:Ekonomski sistemi]]
[[Kategorija:Ekonomske ideologije]]
[[Kategorija:Antiimperijalizam]]
[[Kategorija:Antifašizam]]
[[Kategorija:Socijalizam]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>d5b2ehbtvvwhs3iflgmg1zb4vqoh4ik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536868</id>
    <redirect title="Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924114</id>
      <timestamp>2026-09-05T19:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine]] na [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3924114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="prka246aumsgspf183xu4ppu32huqey" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>prka246aumsgspf183xu4ppu32huqey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536869</id>
    <redirect title="Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)" />
    <revision>
      <id>3924117</id>
      <timestamp>2026-09-05T19:21:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine]] na [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3924117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)]]</text>
      <sha1>faznm10ivwm1w13yhqwer8fxn2kog3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Soprano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536870</id>
    <revision>
      <id>3924180</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:00:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljena stranica za Soprano</comment>
      <origin>3924180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2167" sha1="ghe15imuyn7ir55nflhovlez22l1kui" xml:space="preserve">'''Soprano''' je najviši uobičajeni tip [[Pjevački glas|pjevačkog glasa]] u klasičnoj muzici. Najčešće se povezuje sa ženskim glasovima, iako sopranski registar mogu imati i dječaci te, u rijetkim slučajevima, odrasli muškarci.

Tipični raspon sopranskog glasa proteže se približno od srednjeg C-a (C4) do visokog C-a (C6), iako stvarni raspon zavisi od pojedinačnog pjevača i vrste repertoara. U horskoj muzici sopranska dionica obično predstavlja najviši glas i često nosi glavnu melodijsku liniju.

U operi i klasičnom pjevanju soprani se dodatno razvrstavaju prema boji glasa, snazi, pokretljivosti i tessituri. Među najčešćim kategorijama su [[koloraturni soprano]], lirski soprano, spinto soprano i dramski soprano.

== Etimologija ==
Naziv ''soprano'' potječe iz italijanskog jezika, od riječi ''sopra'', koja znači „iznad“ ili „gore“, što se odnosi na položaj sopranskog glasa kao najvišeg među tradicionalnim glasovnim kategorijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Richard|first=Miller,|date=2000-08-10|title=Training Soprano Voices|url=https://academic.oup.com/book/49749|journal=OUP Academic|language=en|doi=10.1093/o}}&lt;/ref&gt;

== Glasovni raspon ==
Sopranski glas u klasičnoj muzici najčešće obuhvata područje približno od C4 do C6. Granice nisu strogo određene, a pojedini soprani, naročito koloraturni, mogu pjevati i tonove znatno iznad visokog C-a.

Pri određivanju vrste glasa ne uzima se u obzir samo ukupni raspon, već i [[tesitura]], odnosno područje u kojem pjevač može najprirodnije i najudobnije pjevati.

== Vrste soprana ==
U opernoj i vokalnoj tradiciji razlikuje se više vrsta soprana, među kojima su:

* koloraturni soprano
* subreta
* lirski soprano
* spinto soprano
* dramski soprano

Razlike među ovim kategorijama odnose se na boju i snagu glasa, tessituru, sposobnost izvođenja brzih pasaža i vrstu repertoara kojem je glas najviše prilagođen.

== Reference ==
https://academic.oup.com/book/49749

== Literatura ==

* Miller, Richard. ''Training Soprano Voices''. Oxford University Press, 2000.
* Stark, James. ''Bel Canto: A History of Vocal Pedagogy''. University of Toronto Press.</text>
      <sha1>ghe15imuyn7ir55nflhovlez22l1kui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna pjesma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536871</id>
    <revision>
      <id>3924181</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljena je stranica za Narodnu Pjesmu, dodan je sadrzaj i reference</comment>
      <origin>3924181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7176" sha1="mmn11krwece3adf6hq7hlpqjfdoaj02" xml:space="preserve">'''Narodna pjesma''' je pjesma nastala i očuvana u okviru [[Usmena tradicija|usmene tradicije]] određene zajednice. Prenosi se prvenstveno usmenim putem i izvođenjem s generacije na generaciju, zbog čega ista pjesma često postoji u više tekstualnih ili melodijskih varijanti.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Narodne pjesme dio su [[Folklor|folklora]] i [[Usmena književnost|usmene književnosti]], ali istovremeno mogu biti i dio muzičke tradicije neke zajednice. Njihovo izvođenje može biti povezano s običajima, obredima, radom, svečanostima, zabavom i drugim društvenim prilikama. UNESCO usmene pjesme i pjevanu poeziju ubraja među oblike nematerijalne kulturne baštine kojima se prenose znanje, društvene i kulturne vrijednosti i kolektivno pamćenje zajednice.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Osobine ==
Jedna od osnovnih osobina narodne pjesme jeste njeno prenošenje putem usmene tradicije. Tokom tog procesa izvođači ne moraju pjesmu prenositi u potpuno nepromijenjenom obliku. Tekst, melodija, pojedini stihovi ili način izvođenja mogu se mijenjati, pa se kroz vrijeme razvijaju različite varijante iste pjesme. UNESCO usmenu tradiciju opisuje kao spoj ponavljanja, improvizacije i stvaranja, koji se razlikuje od izvođača do izvođača i od jednog konteksta do drugog.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Zbog takvog načina prenošenja autor mnogih tradicionalnih narodnih pjesama nije poznat, a pjesma se tokom vremena oblikuje kroz niz izvođenja i prenošenja unutar zajednice. Narodna pjesma zbog toga se tradicionalno posmatra kao oblik neindividualnog pjesničkog stvaralaštva.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
Narodne pjesme mogu imati [[Lirika|lirska]], [[Epika|epska]] ili mješovita obilježja. Tradicionalna poetika pjesme razlikuje prvenstveno prema načinu na koji se njen predmet izlaže, pa se razlikuju lirske i epske pjesme, uz postojanje različitih prijelaznih i mješovitih oblika.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/pjesma „Pjesma“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Teme i funkcije narodnih pjesama veoma su raznolike. One mogu govoriti o ljubavi, porodici, historijskim događajima i junacima, ali mogu biti povezane i sa svadbama, obredima, radom, žalovanjem ili drugim događajima iz života zajednice. Narodna muzika pojavljuje se u različitim društvenim okolnostima, od obreda i svečanosti do rada i zabave.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/performing-arts-00054 „Performing arts (such as traditional music, dance and theatre)“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Historija pojma ==
Interes za narodnu pjesmu kao posebnu vrstu književnog i kulturnog stvaralaštva naročito se razvija u Evropi tokom 18. i 19. stoljeća. Moderno poimanje pojma u velikoj mjeri povezano je s njemačkim filozofom i književnikom [[Johann Gottfried Herder|Johannom Gottfriedom Herderom]], koji je koristio izraze za narodno pjesništvo i narodnu pjesmu te je 1778. objavio zbirku ''Volkslieder''.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Interes za prikupljanje i proučavanje usmenih pjesama dodatno se povećao tokom [[Romantizam|romantizma]], kada su narodne pjesme počele biti posmatrane i kao važan dio kulturnog i jezičkog naslijeđa pojedinih zajednica.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Južnoslavenska tradicija ==
Južnoslavenska usmena pjesnička tradicija bila je predmet značajnih folklorističkih i književnih istraživanja. Američki klasični filolog [[Milman Parry]] tokom 1930-ih godina snimao je i zapisivao živu tradiciju usmenog pjesništva na prostoru tadašnje Jugoslavije. Njegova zbirka, koja se danas čuva na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], obuhvata epske i lirske pjesme, balade i druge oblike usmene književnosti te predstavlja najveću pojedinačnu zbirku južnoslavenskih junačkih pjesama na svijetu.&lt;ref&gt;[https://mpc.chs.harvard.edu/intro/ „An Introduction to the Collection“], Milman Parry Collection of Oral Literature, Harvard University, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Parryjeva istraživanja bila su posebno značajna za proučavanje načina na koji usmeni pjevači stvaraju i prenose duge epske pjesme. Zbirka sadrži hiljade snimljenih i zapisanih tekstova nastalih tokom njegovih istraživanja 1933–1935. godine.&lt;ref&gt;[https://library.harvard.edu/collections/milman-parry-collection-oral-literature „Milman Parry Collection of Oral Literature“], Harvard Library, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] razvijen je veliki broj oblika usmenog pjesništva. Jedan od poznatih primjera tradicionalne gradske narodne pjesme jeste [[sevdalinka]], koju je UNESCO 2024. godine uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872 „Sevdalinka, traditional urban folk song“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Značaj ==
Narodne pjesme mogu imati važnu ulogu u očuvanju jezika, lokalnih govora, običaja, historijskog pamćenja i kulturnog identiteta zajednice. Usmene tradicije, prema UNESCO-u, prenose kulturne i društvene vrijednosti i kolektivno pamćenje, dok njihovo postojanje zavisi od kontinuiranog prenošenja između generacija.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Usmena književnost]]
* [[Narodna muzika]]
* [[Folklor]]
* [[Epska pjesma]]
* [[Lirska pjesma]]
* [[Balada]]
* [[Sevdalinka]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>mmn11krwece3adf6hq7hlpqjfdoaj02</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536872</id>
    <revision>
      <id>3924184</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je stranica o UNESCO, odnosno dio koji objasnjava gdje je konkretno sevdalinka uvrstena &gt; ispravka iz clanka o sevdalinki</comment>
      <origin>3924184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6320" sha1="2c3osi6264mfqkcb3hjqoezhk79i54c" xml:space="preserve">'''Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva''' jest jedna od lista [[UNESCO]]-ve Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine. Listu uspostavlja i održava Međuvladin komitet za zaštitu nematerijalne kulturne baštine s ciljem povećanja vidljivosti nematerijalne kulturne baštine, podizanja svijesti o njenom značaju i podsticanja dijaloga koji poštuje kulturnu raznolikost.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/convention „Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, član 16, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Na listu se upisuju prakse, znanja, vještine, izrazi i drugi oblici nematerijalne kulturne baštine koje države potpisnice Konvencije kandidiraju UNESCO-u. Prema UNESCO-u, elementi na Reprezentativnoj listi trebaju doprinositi predstavljanju raznolikosti nematerijalne kulturne baštine i podizanju svijesti o njenom značaju.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/purpose-of-the-lists-00807 „Purpose of the Lists of Intangible Cultural Heritage and of the Register of Good Safeguarding Practices“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== UNESCO-ove liste nematerijalne kulturne baštine ==
Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine predviđa nekoliko međunarodnih mehanizama za evidentiranje i zaštitu nematerijalne baštine. Najvažniji su:

* '''Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva''' – obuhvata elemente koji predstavljaju raznolikost nematerijalne kulturne baštine i doprinose podizanju svijesti o njenom značaju;
* '''Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita''' – obuhvata elemente čiji opstanak zahtijeva hitne mjere zaštite;
* '''Registar dobrih praksi zaštite''' – obuhvata programe, projekte i aktivnosti koji predstavljaju uspješne primjere zaštite nematerijalne kulturne baštine.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/purpose-of-the-lists-00807 „Purpose of the Lists of Intangible Cultural Heritage and of the Register of Good Safeguarding Practices“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[UNESCO-va svjetska baština|Liste svjetske baštine]], koja se odnosi prvenstveno na kulturna i prirodna dobra poput građevina, historijskih lokaliteta i prirodnih područja, nematerijalna kulturna baština obuhvata žive tradicije, običaje, izvođačke umjetnosti, usmene tradicije, znanja i vještine koje zajednice prenose između generacija.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/convention „Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Postupak upisa ==
Države potpisnice Konvencije mogu UNESCO-u podnijeti nominacije elemenata nematerijalne kulturne baštine. Nominacije razmatra Međuvladin komitet za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, koji se sastaje jednom godišnje i odlučuje o upisu na liste Konvencije.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/purpose-of-the-lists-00807 „Purpose of the Lists of Intangible Cultural Heritage and of the Register of Good Safeguarding Practices“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Pri nominaciji se, između ostalog, razmatra učešće zajednica koje određenu tradiciju prakticiraju, mjere predviđene za njeno očuvanje i činjenica da je element već evidentiran u odgovarajućem nacionalnom inventaru nematerijalne kulturne baštine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/convention?utm_source=chatgpt.com|title=Text of the Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage - UNESCO Intangible Cultural Heritage|website=ich.unesco.org|language=en|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Bosna i Hercegovina ==
[[Bosna i Hercegovina]] ratificirala je UNESCO-vu Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine 23. februara 2009. godine.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BA „Bosnia and Herzegovina“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

=== Sevdalinka ===
[[Sevdalinka]], tradicionalna gradska narodna pjesma Bosne i Hercegovine, upisana je 2024. godine na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Nominacija Bosne i Hercegovine nosila je broj '''01872'''.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872 „Sevdalinka, traditional urban folk song“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Odluka o upisu donesena je na 19. zasjedanju Međuvladinog komiteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, održanom u [[Asunción|Asunciónu]] u [[Paragvaj|Paragvaju]] u decembru 2024. godine. Odlukom '''19.COM 7.b.24''' Komitet je odlučio upisati „Sevdalinka, traditional urban folk song“ na Reprezentativnu listu.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/Decisions/19.COM/7.b.24 „Decision of the Intergovernmental Committee: 19.COM 7.b.24“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

UNESCO sevdalinku opisuje kao oblik tradicionalnog gradskog pjevanja koji se prakticira u Bosni i Hercegovini. U obrazloženju nominacije navodi se da se razvila kroz dugotrajan proces kulturnog prožimanja u kojem se usmena poezija južnoslavenskog stanovništva susretala s muzičkim utjecajima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/Decisions/19.COM/7.b.24 „Decision of the Intergovernmental Committee: 19.COM 7.b.24“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

U nominacijskom dosjeu navedene su i mjere za očuvanje sevdalinke, među kojima su prenošenje tradicije kroz festivale, koncerte i takmičenja, podrška zajednicama izvođača te obrazovanje, istraživanje i dokumentovanje ove muzičke tradicije.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/Decisions/19.COM/7.b.24 „Decision of the Intergovernmental Committee: 19.COM 7.b.24“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Nematerijalna kulturna baština]]
* [[UNESCO]]
* [[Svjetska baština]]
* [[Kulturna baština Bosne i Hercegovine]]
* [[Narodna muzika]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>2c3osi6264mfqkcb3hjqoezhk79i54c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Mujkanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536873</id>
    <revision>
      <id>3924187</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:13:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je stranica sa biografijom za izvodjaca sevdalinki Muhameda Mujkanovica uz prateci clanak kao referencu.</comment>
      <origin>3924187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4122" sha1="oqwhrnq674w280uw9y2gdimj9t16ujs" xml:space="preserve">'''Muhamed Mujkanović''' (Tuzla, 10. januar 1941 – Tuzla, 9. januar 2015) bio je bosanskohercegovački pjevač, interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]] i kompozitor narodne muzike. Tokom karijere duge više od pet decenija snimio je oko 300 arhivskih snimaka narodne muzike, više desetina gramofonskih i kasetnih izdanja te napisao približno 40 vlastitih kompozicija.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015 „Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle“], Klix.ba, 10. januar 2015, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Mujkanović je rođen 10. januara 1941. godine u [[Tuzla|Tuzli]]. Prve javne nastupe imao je još kao učenik, a početkom 1960-ih počeo se intenzivnije baviti muzikom. Na prvom takmičenju pjevača amatera Tuzle 1962. godine osvojio je drugu nagradu.&lt;ref&gt;[https://rtvtk.ba/muhamed-mujkanovic-deset-godina-od-odlaska-legendarnog-glasa-tuzle/ „Muhamed Mujkanović: Deset godina od odlaska legendarnog glasa Tuzle“], RTV Tuzlanskog kantona, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Istovremeno s muzičkom karijerom radio je kao hemijski tehničar u tuzlanskoj [[Solana Tuzla|Solani]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015|title=Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle|date=2015-01-10|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Tokom karijere Mujkanović se posebno istakao kao interpretator tradicionalne bosanskohercegovačke sevdalinke, ali je izvodio i komponovao novokomponovane narodne pjesme.

Nastupao je na brojnim festivalima narodne muzike, uključujući festival [[Ilidža (festival)|Ilidža]]. Njegova pjesma „Emina“ bila je pobjednička pjesma festivala Ilidža 1983. godine.&lt;ref&gt;[https://sevdah.tv/muhamed-mujkanovic-2/ „Muhamed Mujkanović – Prvi glas Bosne“], Sevdah TV, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim poznatijim festivalskim nastupima nalaze se „Proklet da je život cijeli“, „Reci zbogom“, „Hej, svirači“, „Emina“, „Moj sevdahu, jade pregolemi“, „Prelijepa Bosna“ i „Sarajevska Baščaršija“.

Prema podacima objavljenim nakon njegove smrti, Mujkanović je tokom karijere snimio oko 300 arhivskih snimaka narodne muzike, 30 singlica, 30 audio kaseta i 20 videokaseta, a autor je približno 40 vlastitih kompozicija.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015 „Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle“], Klix.ba, 10. januar 2015.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. koncertom u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli obilježio je 50 godina umjetničkog rada.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/imamovic-mujkanovic-je-bio-veliki-tuzlak-postovan-voljen-i-moralno-cist-kao-suza/150113078 „Imamović: Mujkanović je bio veliki Tuzlak, poštovan, voljen i moralno čist kao suza“], Klix.ba, 13. januar 2015.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Muhamed Mujkanović preminuo je 9. januara 2015. godine u [[Univerzitetski klinički centar Tuzla|Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla]], nakon moždanog udara, dan prije svog 74. rođendana.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015 „Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle“], Klix.ba, 10. januar 2015.&lt;/ref&gt;

Komemoracija je održana u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli, uz prisustvo porodice, kolega, prijatelja i predstavnika grada.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/imamovic-mujkanovic-je-bio-veliki-tuzlak-postovan-voljen-i-moralno-cist-kao-suza/150113078 „Imamović: Mujkanović je bio veliki Tuzlak, poštovan, voljen i moralno čist kao suza“], Klix.ba, 13. januar 2015.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Safet Isović]]
* [[Nedžad Salković]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>oqwhrnq674w280uw9y2gdimj9t16ujs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedeljko Bilkić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536874</id>
    <revision>
      <id>3924188</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:16:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je stranica za Nedeljka Bilkića | muzicara uz pratece reference</comment>
      <origin>3924188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6223" sha1="l8pw5vrt77xgfg87d7tusp9sjrl79h7" xml:space="preserve">'''Nedeljko Bilkić''' (Bugojno, 3. mart 1941) pjevač je i kompozitor narodne muzike, posebno poznat kao interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Karijeru je započeo početkom 1960-ih, a tokom više decenija djelovanja ostvario je veliki broj radijskih i diskografskih snimaka te nastupao na festivalima narodne muzike širom bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html „Dušica i Nedeljko Bilkić“], Radio Beograd 2, RTS, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Nedeljko Bilkić rođen je 3. marta 1941. godine u [[Bugojno|Bugojnu]]. Odrastao je uz narodnu muziku, a nakon završetka srednje tehničke škole u [[Kragujevac|Kragujevcu]] otišao je u [[Beograd]], gdje je studirao mašinstvo.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Po dolasku u Beograd položio je audiciju za [[Radio Beograd]] i počeo nastupati kao radijski pjevač. Tokom razvoja vokalne tehnike pohađao je časove pjevanja i solfeđa kod operne pjevačice Anite Mezetove.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

RTS navodi da su Nedeljko i njegova supruga, pjevačica Dušica Bilkić, prošli školu radijskog pjevanja i sarađivali s vodećim kompozitorima i orkestrima Radio Beograda. Nedeljko se tokom karijere posebno profilisao kao interpretator sevdalinke.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html „Dušica i Nedeljko Bilkić“], Radio Beograd 2, RTS, 20. august 2025.&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Jedan od važnijih trenutaka Bilkićeve karijere bio je nastup na Festivalu narodne muzike [[Ilidža (festival)|Ilidža]] 1965. godine, gdje je izveo pjesmu „Ne pitaj me stara majko“ i osvojio prvo mjesto.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Tokom narednih godina redovno je učestvovao na festivalima narodne muzike. Prema dostupnim biografskim podacima, ostvario je više pobjeda na Festivalu Ilidža i na Beogradskom saboru.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1968. dobio je „Zlatni mikrofon“ Radio Beograda.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Među pjesmama s kojima je ostao posebno prepoznatljiv nalaze se „Ne pitaj me stara majko“, „Tebi, majko, misli lete“, „Krčma u planini“, „Ilidžanko, Bosanko“, „Most do moga zavičaja“ i brojne tradicionalne sevdalinke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/?utm_source=chatgpt.com|title=Nedeljko Bilkić}}&lt;/ref&gt;

Pjesmu „Krčma u planini“ Bilkić je komponovao krajem 1960-ih, dok je tekst napisao operni pjevač Miroslav Čonkić, a aranžman Radojka Živković.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Tokom karijere sarađivao je s brojnim orkestrima i kompozitorima, a veliki broj njegovih interpretacija sačuvan je u arhivi Radio Beograda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html|title=Od zlata jabuka: Dušica i Nedeljko Bilkić|website=РТС|language=sr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
Bilkić je tokom karijere objavio veliki broj singlova, EP ploča i albuma za izdavačke kuće među kojima je bio [[PGP RTB]], odnosno kasnije [[PGP RTS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html|title=Od zlata jabuka: Dušica i Nedeljko Bilkić|website=РТС|language=sr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim izdanjima su:

* ''Tebi majko misli lete'' (1962)
* ''Ide Jovo potokom'' (1964)
* ''Ljiljana'' (1965)
* ''Pjesma Bugojnu'' (1965)
* ''Veseli se srce moje'' (1968)
* ''Ilidžanko, Bosanko'' (1969)
* ''Odmori se, majko'' (1978)
* ''Narodni melos Bosne i Hercegovine'' (1980)
* ''Most do moga zavičaja'' (1985)

Godine 2023. [[PGP RTS]] objavio je trostruku kompilaciju ''Zapisano u vremenu'', koja sadrži 60 Bilkićevih snimaka iz različitih perioda njegove karijere.&lt;ref&gt;[https://www.qobuz.com/gb-en/album/zapisano-u-vremenu-nedeljko-bilkic/vgeair42nc0yb „Zapisano u vremenu – Nedeljko Bilkić“], Qobuz / PGP RTS, 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Kasniji nastupi ==
Bilkić je nastavio povremeno nastupati i u poznim godinama. Radio-televizija Srbije emitovala je 2024. emisiju posvećenu njegovoj karijeri, a iste godine pojavio se kao gost emisije ''Veselo veče'', gdje je predstavljen kao jedno od poznatih imena narodne muzike.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/tv/rts-kolo/5428911/pesmom-da-ti-kazem-nedeljko-bilkic.html „Pesmom da ti kažem: Nedeljko Bilkić“], RTS, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://rts.rs/lat/tv/rts1/5356074/veselo-vece.html „Veselo veče“], RTS, 3. februar 2024.&lt;/ref&gt;

Godine 2025. nastupio je u revijalnoj večeri 61. Festivala narodne muzike Ilidža, zajedno s nizom poznatih izvođača narodne muzike.&lt;ref&gt;[https://www.bhrt.ba/najavljen-61-festival-narodne-muzike-ilid%C5%BEa-2025-bi%C4%87e-odr%C5%BEan-25-i-26-avgusta „Najavljen 61. Festival narodne muzike Ilidža 2025“], BHRT, 2025.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
U braku je s pjevačicom [[Dušica Bilkić|Dušicom Bilkić]], s kojom je povremeno nastupao i snimao kao duet. Njihovu prvu zajedničku ploču snimili su 1969. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html „Dušica i Nedeljko Bilkić“], Radio Beograd 2, RTS, 20. august 2025.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Safet Isović]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Nedžad Salković]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Festival narodne muzike Ilidža]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>l8pw5vrt77xgfg87d7tusp9sjrl79h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Safet Kafedžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536875</id>
    <revision>
      <id>3924189</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:18:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je stranica za Safeta Kafedžića | muzicara uz pratece reference</comment>
      <origin>3924189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6491" sha1="1z22cm5nqkulm2qc2ds2pp3948neodp" xml:space="preserve">'''Safet Kafedžić''' (Sarajevo, 15. mart 1910 – Sarajevo, 7. februar 1983) bio je bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, humorista i autor brojnih pjesama pisanih u duhu [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Njegove pjesme izvodili su neki od najpoznatijih interpretatora narodne muzike u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, među kojima su [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]], [[Nedžad Salković]], [[Nada Mamula]], [[Beba Selimović]], [[Hanka Paldum]] i [[Muhamed Mujkanović]].&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', Media centar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Safet Kafedžić rođen je 15. marta 1910. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Poeziju je počeo pisati u mladosti, a djelovao je kao pjesnik, dramski pisac, esejista i humorista. Bio je povezan s Muslimanskim kulturno-prosvjetnim društvom [[Gajret]], u okviru kojeg je razvijao dio svog književnog i dramskog rada.&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Od 1943. godine izvođena su njegova dramska djela. Među djelima koja se vezuju za njegov pozorišni rad nalaze se ''Džafer-begov jemin'', ''Čaršijska posla'' i monodrama ''Po suncu ti meni hodio''.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/autori/safet-kafedzic/ „Safet Kafedžić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Monodrama ''Po suncu ti meni hodio'' kasnije je izvođena u interpretaciji glumca [[Safet Pašalić|Safeta Pašalića]]. Predstava je zabilježena i u programu Susreta profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić“ održanih 1976. godine, gdje je Kafedžić naveden kao autor teksta.&lt;ref&gt;[https://teatroslov.mpus.org.rs/publikacije/133.pdf ''Susreti profesionalnih pozorišta SR Srbije Joakim Vujić''], Muzej pozorišne umetnosti Srbije, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Kafedžić je sarađivao i s [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevom]], za čiju je humorističku emisiju ''Veselo veče'' pisao priloge.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/autori/safet-kafedzic/ „Safet Kafedžić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Muzičko stvaralaštvo ==
Najveći dio Kafedžićeve kasnije popularnosti vezan je za tekstove pjesama nastalih po uzoru na tradicionalnu bosanskohercegovačku sevdalinku. Prema dostupnim izvorima, napisao je više od 300 takvih pjesama, od kojih su neke zbog dugogodišnje popularnosti i brojnih interpretacija počele biti poistovjećivane s tradicionalnim narodnim pjesmama.&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Njegove pjesme počele su se intenzivno izvoditi i snimati tokom 1960-ih. Na Festivalu narodne muzike [[Ilidža (festival)|Ilidža]] 1966. izvedeno je više pjesama na njegove tekstove. [[Zaim Imamović]] izveo je „Kraj pendžera Jusuf stari“, dok je [[Safet Isović]] izveo „Kono, Fato“.&lt;ref&gt;[https://www.telegraf.rs/jetset/muzicka-apoteka/3587047-muzicka-apoteka-safet-kafedzic „Ilidža 1966: Sećanje na Starog Jusufa“], Telegraf, 18. novembar 2022, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Tokom 1960-ih i 1970-ih njegove tekstove snimali su brojni poznati izvođači narodne muzike. Među njima su bili Zaim Imamović, Safet Isović, Nedžad Salković, Zekerijah Đezić, Nada Mamula, Beba Selimović, Zora Dubljević, Meho Puzić, Husein Kurtagić i Muhamed Mujkanović.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/autori/safet-kafedzic/ „Safet Kafedžić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Njegovo autorstvo dokumentirano je i u diskografskim katalozima. Bibliografski sistem [[COBISS]] evidentira Kafedžića kao tekstopisca pjesme „Došli dani tugom rasplakani“, objavljene 1974. godine za [[PGP RTB]] u izvođenju [[Vida Pavlović|Vide Pavlović]].&lt;ref&gt;[https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/en/data/cobib/30160900/cnbct?format=detail „Došli dani tugom, rasplakani“], COBISS Plus, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Poznatije pjesme ==
Među pjesmama čiji je autor ili tekstopisac Kafedžić navode se:

* „Kraj pendžera Jusuf stari“
* „Sinoć sam ti, Safo“
* „Oči moje, kletvom bih vas kleo“
* „Sjaj mjeseče žut“
* „Koliko je širom svijeta“
* „Mi smo momci Sarajlije“
* „Šta ćeš meni ti, šta ću tebi ja“
* „Na aleji staroj“
* „Ah, te žene“
* „Nemoj samo njoj“
* „Ja u klin, ti u ploču“
* „Došli dani tugom rasplakani“&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/safet-isovic-2/safet-isovic-sta-ces-meni-ti-sta-cu-tebi-ja/ „Safet Isović: Šta ćeš meni ti, šta ću tebi ja“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Pjesmu „Sjaj mjeseče žut“ snimio je Safet Isović 1970. godine, a na izdanju je Kafedžić naveden kao autor pjesme.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/safet-isovic-2/safet-isovic-sjaj-mjesece-zut/ „Safet Isović: Sjaj mjeseče žut“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Safet Kafedžić preminuo je 7. februara 1983. godine u Sarajevu, u 73. godini života.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/smrtovnice/sjecanje/2025/10/15/138756/ „Kafedžić – sjećanje“], ''Oslobođenje'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
Kafedžićevo stvaralaštvo zauzima značajno mjesto u razvoju autorske pjesme pisane u duhu sevdalinke tokom druge polovine 20. stoljeća. Federalna televizija i radio posvetili su mu dva dijela dokumentarno-radijskog serijala ''Velikani sevdaha'', u kojem je predstavljen kao jedan od značajnih autora i stvaralaca vezanih za tradiciju sevdalinke.&lt;ref&gt;[https://federalna.ba/safet-kafedzic-i-dio-pamfa „Safet Kafedžić – I dio“], Federalna, 15. august 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.federalna.ba/safet-kafedzic-ii-dio-pebjk „Safet Kafedžić – II dio“], Federalna, 15. august 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Safet Isović]]
* [[Jozo Penava]]
* [[Rade Jovanović]]
* [[Festival narodne muzike Ilidža]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>1z22cm5nqkulm2qc2ds2pp3948neodp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajro Redžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536876</id>
    <revision>
      <id>3924190</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je nova stranica za cazinskog izvodjaca sevdalinki i harmonikasa - Bajre Redzica</comment>
      <origin>3924190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5457" sha1="gps8a5tmexm3yxt9k833vrqz39brn07" xml:space="preserve">'''Bajro Redžić''' (Polje kod Cazina, 1944 – novembar 2004) bio je bosanskohercegovački pjevač, harmonikaš i interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Posebno je bio vezan za muzičku tradiciju [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], a tokom višedecenijskog djelovanja nastupao je na radiju, televiziji, koncertima i drugim kulturnim manifestacijama.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], tekst prethodno objavljen u časopisu ''Muzika'', 2008, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Bajro Redžić rođen je 1944. godine u naselju Polje kod [[Cazin|Cazina]]. Dio djetinjstva i mladosti proveo je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje se upoznao s lokalnom tradicijom narodnog pjevanja. Još kao dječak svirao je frulu, a kasnije je počeo svirati harmoniku.&lt;ref&gt;[https://www.cazin.net/vijesti/godisnjica-smrti-nezaboravnog-sevdalije-bajre-redzica-iz-cazina „Godišnjica smrti nezaboravnog sevdalije Bajre Redžića iz Cazina“], Cazin.NET, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Prema biografskim podacima, već sa četrnaest godina nastupio je kao mladi solista sevdaha u Sanskom Mostu. Nakon završetka škole intenzivnije je učio harmoniku i notno pismo.&lt;ref&gt;[https://www.cazin.net/vijesti/godisnjica-smrti-nezaboravnog-sevdalije-bajre-redzica-iz-cazina „Godišnjica smrti nezaboravnog sevdalije Bajre Redžića iz Cazina“], Cazin.NET, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Početkom 1970-ih Redžić je sarađivao s [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevom]], gdje je nastupao u emisiji ''Bazar''. U tom periodu dolazio je u kontakt i sarađivao s brojnim poznatim izvođačima narodne muzike i sevdalinke, među kojima su bili [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]], [[Zehra Deović]], [[Nedeljko Bilkić]] i drugi.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

Na Televiziji Sarajevo prvi put se pojavio krajem 1980-ih u emisiji ''Meraklije'', koju je uređivao [[Vehid Gunić]]. Nastupao je širom Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, kao i na koncertima u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

Redžić je bio poznat po tome što je istovremeno pjevao i sam sebe pratio na harmonici. Etnomuzikolog i autor Rašid Durić posebno je isticao njegovu sposobnost spajanja vokalne interpretacije sevdalinke s instrumentalnom pratnjom.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

Tokom dijela karijere radio je kao profesionalni muzičar u hotelu ''Sedra'' kod Cazina. Nakon rata ponovo je snimao sevdalinke za televizijske i arhivske projekte.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

== Sevdah majstori nekad i sad ==
Fondacija „Institut sevdaha“ [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] uključila je Redžića u dokumentarno-arhivski projekat ''Sevdah majstori nekad i sad'', u kojem su zabilježena svjedočanstva i izvođenja niza istaknutih i tradicionalnih izvođača sevdalinke.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UfilUhjFwfc „Sevdah majstori nekad i sad: Bajro Redžić“], arhiv Fondacije Institut sevdaha, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Snimci nastali u okviru tog projekta bili su namijenjeni arhivi Instituta sevdaha kao dokumentacija o izvođačima i muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/godisnjica-smrti-nezaboravnog-sevdalije-bajre-redzica-iz-cazina|title=Godišnjica smrti nezaboravnog sevdalije Bajre Redžića iz Cazina {{!}} Cazin.NET|last=Arif|date=2020-11-23|website=www.cazin.net|language=en|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
Nakon njegove smrti u rodnom Polju kod Cazina osnovano je Kulturno-umjetničko društvo „Bajro Redžić“, nazvano njemu u čast. Društvo je osnovano 2010. godine s ciljem očuvanja folklorne i muzičke tradicije kraja.&lt;ref&gt;[https://www.cazin.net/vijesti/u-susret-proslavi-petogodisnjice-osnivanja-kud-bajro-redzic-sevdah-uz-tihi-sapat-une „U susret proslavi petogodišnjice osnivanja KUD-a Bajro Redžić“], Cazin.NET, 2015, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Njegovo ime nosi i jedan put u mjesnoj zajednici Polje, što je evidentirano u službenim dokumentima Grada Cazina.&lt;ref&gt;[https://gradcazin.gov.ba/sites/default/files/dokumenti/2025-01/SL.NOVINE%201-25-Z.pdf ''Službene novine Grada Cazin'', br. 1/25], Grad Cazin.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. Fondacija SEVDAH objavila je arhivsko izdanje ''Sa starih traka: Bajro Redžić'', koje sadrži osam njegovih interpretacija tradicionalnih pjesama.&lt;ref&gt;[https://music.apple.com/us/album/sa-starih-traka-bajro-red%C5%BEi%C4%87/1684469876 ''Sa starih traka: Bajro Redžić''], Fondacija SEVDAH, 2023.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Omer Pobrić]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Safet Isović]]
* [[Nedžad Salković]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>gps8a5tmexm3yxt9k833vrqz39brn07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damir Mrkaljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536877</id>
    <revision>
      <id>3924191</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:25:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je stranica za Izvodjaca (muzickog producenta) sevdalinki Damira Mrkaljevica</comment>
      <origin>3924191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3923" sha1="jkpebilk13mmgauld4r1zbk7iq4rshh" xml:space="preserve">'''Damir Mrkaljević''' je autor, muzički producent i pokretač projekta '''STRIGOI''', posvećenog savremenim muzičkim obradama sevdalinki, narodnih pjesama i književnih tekstova s prostora Balkana.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/damir-sevdahom-ujedinio-balkan-muzikom-i-vestackom-inteligencijom-oziveo-santiceve-pesme-koje-su-trenutno-hit-na-drustvenim-mrezama-video/ „Damir sevdahom ujedinio Balkan“], ''Serbian Times'', 5. juli 2026, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Mrkaljević je rođen u [[Jagodina|Jagodini]]. Profesionalno radi kao projektni menadžer, dok se kroz muzički i istraživački rad bavi sevdahom, narodnim pjesmama i književnom baštinom.&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/damir-sevdahom-ujedinio-balkan-muzikom-i-vestackom-inteligencijom-oziveo-santiceve-pesme-koje-su-trenutno-hit-na-drustvenim-mrezama-video/ „Damir sevdahom ujedinio Balkan“], ''Serbian Times'', 5. juli 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. pokrenuo je muzički projekat [[STRIGOI]], čiji je koncept istraživanje starijih tekstova i pjesama te njihova adaptacija kroz savremenu muzičku produkciju.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026.&lt;/ref&gt;

== STRIGOI ==
U okviru projekta STRIGOI Mrkaljević obrađuje tradicionalne pjesme, sevdalinke i djela književnih autora, pri čemu se u radu koriste savremene produkcijske tehnologije. Projekt je posebno usmjeren na manje poznate ili ranije verzije tekstova te njihovo predstavljanje novoj publici.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026.&lt;/ref&gt;

Jedan od ranijih projekata bila je muzička obrada verzije pjesme „[[Emina (pjesma)|Emina]]“ [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]] objavljene 1902. godine u časopisu ''Kolo''. Obrada je koristila tekst ranog objavljivanja pjesme, prije kasnijih izmjena i adaptacija.&lt;ref&gt;[https://mostardanas.ba/nova-muzicka-obrada-emine-vraca-u-fokus-najstariju-verziju-pjesme-aleksa-santic/ „Nova muzička obrada 'Emine' vraća u fokus najstariju verziju pjesme Alekse Šantića“], ''Mostar Danas'', 19. mart 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://mostarski.ba/video-santiceva-emina-iz-1902-godine-u-obradi-damira-mrkaljevica/ „Šantićeva 'Emina' iz 1902. godine u obradi Damira Mrkaljevića“], ''Mostarski.ba'', 20. mart 2026.&lt;/ref&gt;

U julu 2026. ''Serbian Times'' objavio je profil Mrkaljevića nakon što je njegova muzička adaptacija Šantićeve pjesme „Jela“ privukla pažnju na društvenim mrežama. U tekstu je predstavljen kao osnivač STRIGOI-ja i autor muzičkih obrada starih pjesama i književnih tekstova.&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/damir-sevdahom-ujedinio-balkan-muzikom-i-vestackom-inteligencijom-oziveo-santiceve-pesme-koje-su-trenutno-hit-na-drustvenim-mrezama-video/ „Damir sevdahom ujedinio Balkan“], ''Serbian Times'', 5. juli 2026.&lt;/ref&gt;

== Pristup radu ==
Mrkaljević svoj proces rada zasniva na istraživanju ranijih tekstualnih verzija, zapisa i historijskog konteksta pjesama, nakon čega ih prilagođava savremenom muzičkom obliku. U intervjuu za ''Plural'' naveo je da nastoji zadržati osnovni tekst i značenje djela, uz prilagođavanje aranžmana, tempa i produkcije.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Aleksa Šantić]]
* [[Emina (pjesma)]]
* [[Narodna muzika]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>jkpebilk13mmgauld4r1zbk7iq4rshh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zekija Čuturić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536878</id>
    <revision>
      <id>3924192</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:27:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana stranica za izvodjaca sevdalinkiL Zekija cuturic sa referencama</comment>
      <origin>3924192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4851" sha1="nshzy4o5ish4e4w9kgy5lzt50bdbepy" xml:space="preserve">'''Zekija Čuturić''' (Bosanska Dubica, 1939 – Sarajevo, 26. juli 2023) bila je bosanskohercegovačka pjevačica i interpretatorica [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Pripadala je generaciji izvođača vezanih za [[Radio Sarajevo]], za čiji je muzički arhiv tokom višedecenijske karijere snimila desetine bosanskih i sandžačkih tradicionalnih pjesama.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke u Bosni i Hercegovini“, ''Radio Sarajevo'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Zekija Čuturić rođena je 1939. godine u [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]]. Nakon smrti oca preselila se s bratom i sestrom u [[Sarajevo]], gdje je počela pjevati sevdalinke i razvijati svoju muzičku karijeru.&lt;ref&gt;Indira Pindžo, „Zekija Čuturić: Druga godišnjica smrti jedne od najboljih interpretatorica sevdalinki“, ''Dnevni avaz'', 26. juli 2025.&lt;/ref&gt;

U Sarajevu je bila povezana s kulturno-umjetničkim društvom „Slobodan Princip Seljo“, a kasnije i s Radio Sarajevom. Radio Sarajevo ju je opisao kao „dijete Radija Sarajevo“, ističući da su posebno mjesto u njenom repertoaru zauzimale zahtjevne sevdalinke, uključujući pjesme iz [[Sandžak|Sandžaka]].&lt;ref&gt;„Sevdah Changes – Zekija Čuturić“, ''Radio Sarajevo'', 21. juli 2014.&lt;/ref&gt;

Pored muzičkog djelovanja, svoj radni vijek provela je u kolektivu Radio Sarajeva.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke u Bosni i Hercegovini“, ''Radio Sarajevo'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Čuturić je tokom karijere posebno njegovala tradicionalne bosanskohercegovačke i sandžačke sevdalinke. Za arhiv Radio Sarajeva, odnosno kasnije Radija Bosne i Hercegovine, snimila je desetine trajnih snimaka tradicionalnih pjesama.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke“, ''Oslobođenje'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

Među pjesmama koje je interpretirala nalaze se:

* „Djevojka je zelen bor sadila“
* „Majka Fatu rano budi“
* „Akšam mrače“
* „Ah, moj dilbere“
* „Po Taslidži pala magla“
* „Iz tiha me glava boli“
* „Umihana hadži Jusufova“
* „Šećer Mujo i besjede tvoje“
* „Da sam sjajna mjesečina“

Njena interpretacija pjesme „Djevojka je zelen bor sadila“ objavljena je 1974. godine za sarajevski [[Diskoton]], uz pratnju seksteta [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismeta Alajbegovića Šerbe]].&lt;ref&gt;„Zekija Čuturić: Djevojka je zelen bor sadila“, arhiv ''Sevdalinke'', podatak o izdanju Diskoton SN 0087, 1974.&lt;/ref&gt;

Iako je najveći dio repertoara zasnivala na tradicionalnoj pjesmi, snimala je i komponovane pjesme. Među njima je „Safikada“, pjesma zasnovana na banjalučkoj legendi o [[Safikada|Safikadi]], za koju je tekst napisao [[Vlado Dijak]], a muziku Vlatko Marković.&lt;ref&gt;„Pjesme za Safikadu“, ''Šeher'', magazin Saveza Banjalučana u Švedskoj.&lt;/ref&gt;

== Stil i repertoar ==
Čuturić je bila poznata po interpretaciji melodijski složenijih sevdalinki i izraženoj upotrebi melizama. Radio Sarajevo je njen način izvođenja upoređivao s interpretacijom [[Ksenija Cicvarić|Ksenije Cicvarić]], posebno zbog kontrole melizama i interesovanja za sandžačku pjesmu.&lt;ref&gt;„Sevdah Changes – Zekija Čuturić“, ''Radio Sarajevo'', 21. juli 2014.&lt;/ref&gt;

Posebnu pažnju posvećivala je manje poznatim tradicionalnim pjesmama, od kojih su neke njenim snimcima sačuvane u arhivi Radio Sarajeva i Radija Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/radio/emisije/sevdah-changes-zekija-cuturic/159372|title=Sevdah Changes - Zekija Čuturić|date=2014-07-21|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
Za višedecenijski umjetnički rad i doprinos očuvanju sevdalinke Čuturić je dobila više društvenih i strukovnih priznanja. U maju 2022. godine Fondacija SEVDAH dodijelila joj je '''Zlatnu povelju''' za višedecenijski rad na očuvanju sevdalinke.&lt;ref&gt;„Preminula jedna od najboljih interpretatorica sevdaha Zekija Čuturić“, ''Faktor'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

Bila je i članica umjetničkog savjeta Fondacije SEVDAH.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke“, ''Oslobođenje'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Zekija Čuturić preminula je u Sarajevu 26. jula 2023. godine, u 85. godini života.&lt;ref&gt;„Zekija (Smaila) Čuturić“, osmrtnica, ''Oslobođenje'', 28. juli 2023.&lt;/ref&gt;

Dženaza je obavljena 28. jula 2023. godine na Gradskom groblju Vlakovo u Sarajevu.&lt;ref&gt;„Zekija (Smaila) Čuturić“, osmrtnica, ''Oslobođenje'', 28. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Beba Selimović]]
* [[Zehra Deović]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Safet Isović]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Ismet Alajbegović Šerbo]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>nshzy4o5ish4e4w9kgy5lzt50bdbepy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vesna Hadžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536879</id>
    <revision>
      <id>3924193</id>
      <timestamp>2026-09-06T01:33:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dirkraw13</username>
        <id>185457</id>
      </contributor>
      <comment>Kreirana je stranica za ponzatu umjetnicu Vesnu Hadzic sa referencama</comment>
      <origin>3924193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6301" sha1="3euqyjre2z3y31u1ga8wdfv0ph30dus" xml:space="preserve">'''Vesna Hadžić''', poznata i kao '''Vesna Hadžić-Šeremet''', bosanskohercegovačka je pjevačica i interpretatorica [[Sevdalinka|sevdalinke]], rodom iz [[Brčko|Brčkog]]. Tokom višedecenijskog djelovanja snimala je sevdalinke i druge tradicionalne pjesme za arhiv Radio-televizije Sarajevo, odnosno kasnije Radio-televizije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Federalna2023&quot;&gt;[https://federalna.ba/zivot-i-rad-vesne-hadzic-xawih „Život i rad Vesne Hadžić“], ''Federalna'', Federalni radio, 3. juli 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AA2020&quot;&gt;Almir Terzić, [https://www.aa.com.tr/ba/balkan/vesna-had%C5%BEi%C4%87-pjesmom-smo-se-borili-i-u-ratu-nastavimo-tako-i-sada-da-se-borimo-/1799494 „Vesna Hadžić: Pjesmom smo se borili i u ratu, nastavimo tako i sada da se borimo“], ''Anadolu Agency'', 10. april 2020, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Federalno ministarstvo kulture i sporta Bosne i Hercegovine predstavilo ju je 2024. godine kao „doajena sevdaha iz Brčkog“.&lt;ref name=&quot;FMKS2024&quot;&gt;[https://fmks.gov.ba/wp-content/uploads/2025/02/Brosura-4-4.pdf ''Pregled aktivnosti Federalnog ministarstva kulture i sporta – oktobar–decembar 2024.''], Federalno ministarstvo kulture i sporta, str. 73, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Hadžić je sevdalinku počela njegovati još u mladosti. Tokom karijere prošla je kroz kulturno-umjetnička društva u kojima se izvodila tradicionalna muzika, a značajan dio njenog rada vezan je za snimanje pjesama za arhiv Radio-televizije Sarajevo i Radio-televizije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot;&gt;Almir Terzić, [https://bosnainfo.ba/kultura/bh-interpretatorka-sevdalinke-vesna-hadzic-za-bosnainfo-sevdalinka-je-pjesma-koja-se-nosi-u-srcu-a-izmami-i-suzu-u-oku/ „Bh. interpretatorka sevdalinke Vesna Hadžić za Bosnainfo: Sevdalinka je pjesma koja se nosi u srcu, a izmami i suzu u oku“], ''Bosnainfo'', 19. maj 2025, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

U radu Radio-televizije Sarajevo sarađivala je s nizom muzičara i interpretatora tradicionalne muzike. Među njima su bili [[Ismet Alajbegović Šerbo]] i [[Zaim Imamović]], za koje je Hadžić navela da su bili među umjetnicima od kojih je učila i s kojima je sarađivala.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

Federalni radio posebno je izdvojio njenu interpretaciju pjesme „Na teferič pošla nana“, čiji je autor [[Jozo Penava]], a koju je ranije snimila i [[Nada Mamula]]. Za svoju interpretaciju Hadžić je dobila pohvalu Ismeta Alajbegovića Šerbe.&lt;ref name=&quot;Federalna2023&quot; /&gt;

Hadžić je najveći dio repertoara posvetila tradicionalnoj pjesmi. Navela je da nije bila zainteresirana za snimanje novokomponovane narodne muzike, osim pjesama koje su napisane i komponovane u duhu sevdalinke.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

== Period rata u Bosni i Hercegovini ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Hadžić je ostala u Sarajevu i nastavila snimati pjesme za arhiv Radio-televizije Bosne i Hercegovine. Nastupala je na koncertima u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], ali i u drugim dijelovima zemlje.&lt;ref name=&quot;AA2020&quot; /&gt;

Tokom ratnih godina snimila je, između ostalih, pjesme „Nije samo Bosna od planina“ i „Majka i sin“.&lt;ref name=&quot;AA2020&quot; /&gt;

Na festivalu sevdaha održanom u [[Lukavac|Lukavcu]] tokom rata, Hadžić i pjevačica Zekija Suman dobile su prvu nagradu za interpretaciju.&lt;ref name=&quot;AA2020&quot; /&gt;

== Pedagoški rad i očuvanje sevdalinke ==
Pored izvođačkog rada, Hadžić se bavila prenošenjem umijeća interpretacije sevdalinke mlađim generacijama. Sarađivala je s Udruženjem sevdalija „Saray sevdah“ iz Sarajeva, gdje je zajedno s Refijom Muslić radila s mladim pjevačima na tehnici pjevanja i interpretaciji tradicionalnih pjesama.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

Radila je i sa ženskom pjevačkom grupom pri kulturno-umjetničkom društvu „Fra Karlo Kujundžić“ u Brestovskom kod [[Kiseljak|Kiseljaka]].&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

Federalno ministarstvo kulture i sporta predstavilo je Hadžić-Šeremet u julu 2024. kao dugogodišnju interpretatoricu sevdaha i predstavnicu Udruženja „Saray Sevdah“. Tom prilikom je u okviru programa „Sevdah na Šetnici kulture“ izvela pjesmu „Razbolje se šimšir list“.&lt;ref name=&quot;FMKSjul2024&quot;&gt;[https://fmks.gov.ba/en/23273-2/ „Days of European Heritage 2024: Sevdah on the Promenade of Culture by young sevdali from the 'Saray Sevdah' Association“], Federalno ministarstvo kulture i sporta, 2024, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Art Kuća sevdaha ==
U decembru 2024. godine u [[Art Kuća sevdaha|Art Kući sevdaha]] u Sarajevu otvorena je stalna postavka biografija četvero interpretatora sevdalinke: Vesne Hadžić, Hasibe Agić, Hamida Ragipovića-Beska i Kadire Čano.&lt;ref name=&quot;Avaz2024&quot;&gt;Mirsad Ovčina, [https://avaz.ba/vijesti/kultura/947706/otvorena-stalna-postavka-hasibe-agic-hamida-ragipovica-vesne-hadzic-i-kadire-cano „Otvorena stalna postavka Hasibe Agić, Hamida Ragipovića, Vesne Hadžić i Kadire Čano“], ''Dnevni avaz'', 28. decembar 2024, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Hadžić je otvaranje postavke povezala i s upisom sevdalinke na UNESCO-vu [[Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva|Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]], koji je izvršen iste godine.&lt;ref name=&quot;Avaz2024&quot; /&gt;

== Kasniji rad ==
Hadžić je nastavila koncertno djelovanje i u poznijem periodu karijere, nastupajući na programima posvećenim sevdalinci u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Tokom 2024. nastupala je, između ostalog, u Austriji, uključujući koncerte u [[Graz|Grazu]] i [[Beč|Beču]].&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

U decembru 2024. nastupila je na koncertu koji je Federalno ministarstvo kulture i sporta organiziralo povodom upisa sevdalinke na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Na koncertu su, uz Hadžić, nastupili Damir Galijašević, Alma Subašić, Zanin Berbić, Namir Mašić, Azra Pondro i Hamza Šantić.&lt;ref name=&quot;FMKS2024&quot; /&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Ismet Alajbegović Šerbo]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Nada Mamula]]
* [[Jozo Penava]]
* [[Zekija Čuturić]]
* [[Art Kuća sevdaha]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>3euqyjre2z3y31u1ga8wdfv0ph30dus</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>