Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.18 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Los Angeles 0 4510 3924215 3903426 2026-09-06T13:18:04Z ~2026-47645-83 185467 Los Angeles Metro System Map.png 3924215 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u SAD-u | ime = Los Angeles | drugo_ime = | vrsta = Grad | službeni_naziv = City of Los Angeles<br />({{bs|Grad Los Angeles}}) | slogan = | nadimak = "L.A.", "City of Angels",<ref name=VOAnick/> "Angeltown",<ref>{{cite news|title=A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick|last=Smith|first=Jack|newspaper=Los Angeles Times|date=12. 10. 1989|page=1|url=http://articles.latimes.com/1989-10-12/news/vw-168_1_los-angeles|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "The Big Orange"<ref name=VOAnick>{{cite news|url=http://learningenglish.voanews.com/content/nicknames-for-los-angeles/1644584.html|title=Nicknames for Los Angeles|work=Voice of America|first1=Shelley|last1=Gollust|date=18. 4. 2013|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "La-la-land", "Tinseltown"<ref name=VOAnick/> "City of Flowers and Sunshine"<ref name=VOAnick/> | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 290 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/2 | caption_align = center | image1 = Los Angeles with Mount Baldy.jpg | image2 = Hollywood Sign (Zuschnitt).jpg | image3 = Echo Park Lake.jpg | image4 = Olvera st los angeles (cropped2).jpg | image5 = Los Angeles City Hall 2013 (cropped).jpg | image6 = Griffith observatory 2006.jpg | image7 = Venice Beach, Los Angeles, CA 01 (cropped2).jpg }} | opis_slike = | zastava = Flag of Los Angeles, California.svg | grb = Seal of Los Angeles, California.svg | savezna_država = [[Kalifornija]] | okrug = Los Angeles | nadmorska_visina = 93 | širina_stepeni = 34| širina_minuta = 03| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 118| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = | dužina_IZ = W | površina_zemlje = 1214 | površina_vode = 88 km<sup>2</sup> | površina_grada = 1302 | površina_urban = | površina_metro = | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_grada = 3884307 | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = 12150996 | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13131431 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = 18351929 | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = 3198 | vrsta_vlade = Gradonačelnik-vijeće-komisija | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = [[Gradsko vijeće Los Angelesa]] | gradonačelnik = [[Karen Bass]] | gradonačelnik_partija = | vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]]) | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609 | pozivni broj = 213, 310/424, 323, 661, 747/818 | FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0644000 06-44000] | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države | web_stranica = [http://www.lacity.org/ www.lacity.org] | bilješka = <ref name="CaliforniaCounty1899">{{cite book|last=Barrows|first=H.D.|title=Historical Society of Southern California Quarterly|url=http://books.google.com/books?id=JMg1AAAAIAAJ&pg=PA151|access-date=15. 5. 2015|year=1899|page=151ff|chapter=Felepe de Neve|volume=4}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| title = California Cities by Incorporation Date| publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions| access-date = 15. 5. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20141103002921/http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| archive-date=3. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |title=About the City Government |publisher=City of Los Angeles |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208103544/http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |archive-date=8. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name=dir>{{cite web| url = http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| title = City Directory| access-date = 25. 5. 2015| publisher = City of Los Angeles| archive-url = https://web.archive.org/web/20141113102218/http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| archive-date=13. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref name=gazetteer>[http://www2.census.gov/geo/docs/maps-data/data/gazetteer/2010_place_list_06.txt "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".]</ref><ref>{{Cite web |url=http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |title="Los Angeles City Hall". GNIS. |access-date=15. 5. 2015 |archive-date=3. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803121241/https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |url-status=dead }}</ref><ref name=elvadist>{{cite web|url=http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|title=Elevations and Distances|publisher=US Geological Survey|date=29. 4. 2005|access-date=15. 5. 2015|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109183109/http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Census Bureau">{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Urban Areas|url=http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516110036/http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|archive-date=16. 5. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|website=Census Bureau|publisher=Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref> }} '''Los Angeles''', službeno "Grad Los Angeles", poznat po inicijalima '''L. A''', veliki je grad u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Udaljen je 551&nbsp;km od [[San Francisco|San Franciska]] i drugi je grad po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u nakon [[New York]]a s brojem stanovnika od 3.792.621,<ref>{{cite web | url = http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | title = U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results | date = 24. 3. 2010 | publisher = United States Census Bureau | access-date = 6. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111016002430/http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | archive-date=16. 10. 2011 | url-status = dead }}</ref> što ga čini najnaseljenijim gradom u Kaliforniji. Poznat je po svojoj [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu, te filmskoj i televizijskoj industriji. Nalazi se u velikom obalnom slivu okruženom planinama s tri strane koje dostižu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] preko 3.000 [[Metar|m]]. Iako je historijski bio dom raznim plemenima poput [[Chumasha]] i [[Tongva]], Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio [[Španija|Španiji]] 1542. kao i ostatak područja koji se danas naziva [[Alta Kalifornija]]. Grad je službeno osnovao španski guverner [[Felipe de Neve]] 4. septembra 1781. Postao je dio [[Prvo špansko carstvo|Prvog španskog carstva]] (današnjeg [[Meksiko|Meksika]]) 1821. nakon [[Meksički rat za nezavisnost|Meksičkog rata za nezavisnost]]. Nakon završetka [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] 1848, Los Angeles i ostatak Kalifornije kupljeni su prema dogovoru Guadalupe Hidalgo kojim su kupljena mjesta postala dio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Grad je postao općina 4. aprila 1850 – pet mjeseci prije nego što je [[Kalifornija]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Centar je mnogo većeg [[metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskog područja Los Angelesa]] (13 miliona ljudi)<ref>{{cite web|url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|title = Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas|date = 1. 7. 2012|access-date = 6. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau|archive-url = https://web.archive.org/web/20130401093220/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|archive-date=1. 4. 2013|url-status = dead}}</ref> i područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]] (18 miliona ljudi). Ovo ga čini jednim od najvećih [[Metropolitansko područje|metropolitanskih područja]] na svijetu, te drugim po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Grad je središte [[Okrug Los Angelesa|istoimenog]], najnaseljenijeg okruga u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos". Globalni je grad s jakim biznisima, međunarodnom [[Trgovina|trgovinom]], [[Zabava|zabavom]], kulturom, [[mediji]]ma, [[Moda|modom]], [[Nauka|naukom]], [[sport]]ovima, [[Tehnologija|tehnologijom]], [[obrazovanje]]m, [[Medicina|medicinom]] i istraživanjem. Još je poznat kao "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Dom je renomiranim institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Prema podacima iz 2008, [[kombinirano statističko područje Los Angelesa]] (ili skraćeno CSA) ima bruto metropolitanski proizvod (BMP ili GMP) od 831 milijarde [[Američki dolar|dolara]]. Ova statistika ga čini trećim po bruto proizvodu nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i [[Njujorško metropolitansko područje|Njujorškog metropolitanskog područja]]. Pošto je [[Hollywood]] dio Los Angelesa, ova četvrt ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, [[film]]ova, [[Videoigra|videoigara]] i [[Muzika|muzike]]. Grad je također bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. ==Historija== {{Quote box |width=18.5em |align=left |bgcolor=#E5ECF4 |title=Hronološka pripadnost |fontsize=90% |quote={{plainlist| * {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko Carstvo]] (1781–1821) * {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo Meksičko Carstvo]] (1821–1823) * {{ZD|Meksiko}} [[Meksiko]] (1823–1848) * {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska Republika]] (1846) * {{ZD|SAD|1848}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1848–) }} }} ===Period prije kolonizacije=== [[Datoteka:Rafael, a Chumash who shared cultural knowledge with Anthropologists.jpg|lijevo|mini|200x200px|Plemena [[Chumash]] su živjela u Los Angelesu prije dolaska [[Evropa|evropskih]] doseljenika.]] Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena [[Tonga]] (još poznati pod nazivom ''Gabrieleños'') i [[Chumash]] prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" ([[Španija|španci]] su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog [[hrast]]a".<ref name="google86">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=CET4QodMZysC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=yang-na+and+poison+oak&source=bl&ots=Njvw9GpJT2&sig=cDlnR5Of9NuUxxaOD5O942HpIhk&hl=en&sa=X&ei=F0RsUdGKBaKdiAK_m4DgAg&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=yang-na%20and%20poison%20oak&f=false|title=Fifteen Hundred California Place Names|author=William Bright|isbn=9780520212718|lccn=97043147|year=1998|page=86|publisher=University of California Press|quote=Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.'}}</ref><ref name="sfgate2002">{{cite news|title=Roots of native names|author=Sullivan|date=7. 12. 2002|url=http://www.sfgate.com/homeandgarden/thedirt/article/Roots-of-native-names-2712675.php|quote=Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.'|first = Ron|newspaper = San Francisco Chronicle|access-date = 6. 5. 2015}}</ref> [[Portugal]]ski istraživač (u službi [[Španija|Španije]]) [[Juan Rodríguez Cabrillo]] je prisvojio područje [[Južna Kalifornija|južne Kalifornije]] [[Špansko carstvo|Španskom carstvu]] 1542.<ref>{{cite book|last=Willard|first=Charles Dwight|url=http://books.google.com/books?id=o0cOAAAAIAAJ&pg=PA21 |title=The Herald's History of Los Angeles|location=Los Angeles|publisher=Kingsley-Barnes & Neuner|year=1901|pages=21–24|access-date=6. 5. 2015}}</ref> [[Gaspar de Portolà]] i franjevac [[Juan Crespí]] su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta 1769.<ref>{{cite web|url = http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|title = Portola Expedition 1769 Diaries|access-date = 6. 5. 2015|publisher = Pacifica Historical Society|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113232240/http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|url-status = dead}}</ref> ===Španski period=== Franjački kaluđer [[Junípero Serra]] je 1771. predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "[[Misa San Gabriela Arcángela]]".<ref name="LeffingwellWorden2005">{{cite book|last1=Leffingwell|first1=Randy|last2=Worden|first2=Alastair|title=California missions and presidios|url=http://books.google.com/books?id=zFn57UJ1mJIC&pg=PA43|access-date=6. 5. 2015|date=4. 11. 2005|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-89658-492-1|pages=43–44}}</ref> Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra 1781. osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na [[Bosanski jezik|bosanskom]] bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] u [[Katoličanstvo|rimokatoličkoj]] [[Religija|religiji]].<ref name="Sullivan2009">{{cite book|last=Sullivan|first=Noelle|title=It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History|url=http://books.google.com/books?id=bwRrshiH0oUC&pg=PA7|access-date=7. 5. 2015|edition=2nd|date=8. 12. 2009|publisher=Globe Pequot|isbn=978-0-7627-5423-6|pages=7–9}}</ref> Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom [[Afrika|afričkog]], [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkog]] i [[Evropljani|evropskog]] porijekla.<ref>{{cite book|last1=Mulroy|first1=Kevin|last2=Taylor|first2=Quintard|author3=Autry Museum of Western Heritage|title=Seeking El Dorado: African Americans in California|url=http://books.google.com/?id=2eH35EuLuUsC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=University of Washington Press|isbn=978-0-295-98082-9|page=79|chapter=The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)}}</ref> Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stanovništvo je 1820. poraslo na 650 osoba.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=63}}</ref> Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu [[Los Angeles Pueblo Plaza]] i [[Olvera Street|ulici Olvera]], koji je najstariji dio Los Angelesa.<ref name="Estrada2006">{{cite book|last=Estrada|first=William D.|title=Los Angeles's Olvera Street|url=http://books.google.com/books?id=NzlO8C5-Q88C|access-date=7. 5. 2015|year = 2006|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-3105-2}}</ref> ===Meksički period=== [[Nova Španija]] se uspjela odvojiti od [[Špansko Carstvo|Španskog Carstva]] 1821. nakon čega je naselje nastavilo biti dio [[Meksiko|Meksika]]. Guverner [[Pío Pico]] je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja [[Alta Kalifornija|Alta Kalifornije]]. ===Američki period=== [[Datoteka:LosAngeles-Plaza-1869.jpg|mini|Naselje ''Pueblo de Los Ángeles Plaza'' 1869.]] Meksička vladavina se završila tokom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]]: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara 1847.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|access-date=7. 5. 2015|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=50}}</ref> Nakon završetka [[Južno-pacifična željeznica|Južno-pacifične željezničke linije]] 1876, [[Željeznica|željeznice]] su se počele koristiti u Los Angelesu.<ref name="Mulholland2002">{{cite book|last=Mulholland|first=Catherine|title=William Mulholland and the Rise of Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=iP575do7D48C|access-date=7. 5. 2015|year=2002|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23466-6|page=15}}</ref> [[Nafta]] je otkrivena u gradu i okružnim područjima 1923. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.<ref name="Kipen2011">{{cite book|last=Kipen|first=David|title=Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels|url=http://books.google.com/books?id=aezmS52IavcC&pg=PA45|access-date=7. 5. 2015|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26883-8|pages=45–46}}</ref> Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do 1900,<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab13.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1900|date = 15. 6. 1998|access-date = 8. 1. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> što je otežalo snabdijevanje vodom.<ref>{{cite web|url = http://www1.american.edu/ted/mono.htm|title = The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)|access-date = 7. 5. 2015|publisher = American University|archive-url = https://web.archive.org/web/20150109051618/http://www1.american.edu/ted/mono.htm|archive-date=9. 1. 2015|url-status = dead}}</ref> Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje [[Akvadukt Los Angelesa|akvadukta Los Angelesa]] 1913. pod vodstvom [[William Mulholland|Williama Mulhollanda]].<ref name="Reisner1993">{{cite book|last=Reisner|first=Marc|title=Cadillac desert: the American West and its disappearing water|url=http://books.google.com/books?id=Akn6rUgR_eEC|access-date=7. 5. 2015|year=1993|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017824-1|page=86}}</ref> [[Datoteka:House in Cheviot Hills, Los Angeles.JPG|mini|lijevo|Mansion iz 20. stoljeća u bogatom susjedstvu Los Angelesa – [[Cheviot Hills (Los Angeles)|Cheviot Hills]].]] [[Hollywood]] se 1910. spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od 1921. nalazilo u Los Angelesu.<ref name="Buntin2010">{{cite book|last=Buntin|first=John|title=L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City|url=http://books.google.com/books?id=y6ZlIkYXjiMC&pg=PA18|access-date=7. 5. 2015|date=6. 4. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-35208-8|page=18}}</ref> Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="YoungYoung2007">{{cite book|last1=Young|first1=William H.|last2=Young|first2=Nancy K.|title=The Great Depression in America: a cultural encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=QYYMqXUyjnUC&pg=PA21|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33521-1|page=21}}</ref> Broj stanovnika je prevazišao milion do 1930.<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab16.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1930|date = 15. 6. 1998|access-date = 7. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> Grad je bio domaćin [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]]. Los Angeles je bio važan centar proizvodnje [[avion]]a i [[brod]]ova tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kompanija [[California Shipbuilding Corporation|Calship]] je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]]. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: [[Douglas Aircraft Company]], [[Hughes Aircraft Company|Hughes Aircraft]], [[Lockheed Corporation|Lockheed]], [[North American Aviation]], [[Northrop Corporation]] i [[Vultee Aircraft|Vultee]]. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion 1903. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio [[William S. Knudsen]] iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."<ref>Parker, Dana T. ''Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II,'' pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. {{ISBN|978-0-9897906-0-4}}.</ref> [[Datoteka:GebhardRichfieldBuilding.jpg|mini|Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je 1969.]] Los Angeles je nastavio sa rastom u [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Bruegmann2006">{{cite book|last=Bruegmann|first=Robert|title=Sprawl: A Compact History|url=http://books.google.com/books?id=HFjLm2BauZ8C|access-date=7. 5. 2015|date=1. 11. 2006|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-07691-1|page=133}}</ref> Proširivanje sistema autoputeva tokom 1950-ih i 1960-ih je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi. Odnos rasa je prekapio čašu 1960-ih [[Watts pobune|Wattsovim pobunama]] 1965, u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. Los Angeles je 1969. postao jedan od mjesta rođenja [[internet]]a nakon što je prvo [[ARPANET]] prenos izvršen iz [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] (odnosno UCLA) do SRI-ja u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]], [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="HafnerLyon1999">{{cite book|last1=Hafner|first1=Katie|last2=Lyon|first2=Matthew|title=Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet|url=http://books.google.com/books?id=RLKxSvCBQZcC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 8. 1999|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-684-87216-2|page=153}}</ref> Grad je [[Olimpijske igre 1984.|1984.]] po drugi put bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Uprkos bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih<ref>{{cite news | url = http://articles.latimes.com/2004/jun/30/local/me-rood30 | title = Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail | author = Woo | date = 30. 6. 2004 | access-date =7. 5. 2015|first = Elaine|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]], koje su također održane u Los Angelesu.<ref name=Zarnowski>{{cite journal | last = Zarnowski | first = C. Frank | date = 1. 8. 1992 | title = A Look at Olympic Costs | journal = Citius, Altius, Fortius | volume = 1 | issue = 1 | pages = 16–32 | url = http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | access-date = 7. 5. 2015 | archive-date = 28. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080528012143/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | url-status = dead }}</ref> Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila 1992. zbog oslobađajuće presude porote [[Dolina Simi (Kalifornija)|doline Simi]], koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku [[Rodney King|Rodneyja Kinga]] na video snimku.<ref name="RuckerUpton2007">{{cite book|last1=Rucker|first1=Walter C.|last2=Upton|first2=James N.|last3=Hughey|first3=Matthew W.|title=Encyclopedia of American race riots|url=http://books.google.com/books?id=mQcrpqn0124C&pg=PA376|access-date=7. 5. 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33301-9|pages=376–85|chapter=Los Angeles (California) Riots of 1992}}</ref> Ovo je bila najveća pobuna u historiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a sa procjenom štete od otprilike 1,3 milijarde [[Američki dolar|dolara]] i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.<ref>{{cite web|url = http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|title = The 10 Biggest Ever American Riots|date = 24. 2. 2014|access-date = 7. 5. 2015|website = |publisher = TheRichest|last = |first = |archive-date = 1. 5. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150501000704/http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|url = http://www.cnn.com/2012/04/25/us/california-post-riot/|title = Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles|last = Wilson|first = Stan|date = 25. 4. 2012|work = [[CNN]]|access-date = 7. 5. 2015}}</ref> [[Zemljotres Northridge]] je 1994. prouzrokovao štetu od 12,5 milijardi dolara i 72 smrtna slučaja.<ref>{{cite news|last=Reich|first=Kenneth|title=Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72|date=20. 12. 1995|page=B1|url=http://articles.latimes.com/1995-12-20/news/mn-16032_1_quake-death-toll|access-date=7. 5. 2015|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.<ref>{{Cite news|url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/lapd/scandal/cron.html|title = Rampart Scandal Timeline|access-date = 7. 5. 2015|publisher = PBS Frontline}}</ref> Glasači su 2002. odbili pokušaj otcijepljenja [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]] i [[Hollywood]]a od grada.<ref>{{cite news | url=http://www.dailynews.com/20121104/secession-drive-changed-san-fernando-valley-los-angeles | title=Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles | newspaper=Los Angeles Daily News | date=3. 11. 2012 | access-date=7. 5. 2015 | author=Orlov, Rick}}</ref> ==Geografija== ===Gradski pejzaž=== {{Široka slika|Los angeles mountains to ocean pano.jpg|1900px|align-cap=center|Panorama Los Angelsa. Pogled sa [[Mulholland Drive|Muholland Drivea]]. Sa lijeva ka desno: [[Planine Santa Ane]], [[Centar Los Angelesa|centar]], Hollywood (prvi plan), [[Wilshire Boulevard|bulvear Wilshirea]], [[Luka Los Angelesa]], [[Poluostrvo Palos Verdes]], [[Ostrvo Santa Catalina (Kalifornija)|ostrvo Santa Catalina]] i [[Međunarodni aerodrom Los Angelesa]]}} [[Datoteka:Hollywood boulevard from kodak theatre.jpg|mini|300px|Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom [[West Hollywood]].]] Grad je podijeljen u preko 80 distrikta i susjedstava<ref>{{cite news | url = http://www.latimes.com/news/local/la-me-map19-2009feb19,0,5915275.story | title = L.A. neighborhoods, you're on the map |newspaper=Los Angeles Times | date = 19. 2. 2009 | access-date =7. 5. 2015 | first=Bob | last=Pool}}</ref> od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.<ref name="Abu-Lughod1999">{{cite book|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|title=New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities|url=http://books.google.com/books?id=rrLlt1k59voC&pg=PA66|access-date=7. 5. 2015|year=1999|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3336-4|page=66}}</ref> Općenito gledajući, grad je podijeljen na sljedeća područja: [[Centar Los Angelesa]], [[Istočni Los Angeles (region)|Istočni Los Angeles]] i [[Sjeveroistočni Los Angeles]], [[Južni Los Angeles]] i [[Harbor region Los Angelesa]], [[Širi Hollywood]], [[Wilshire(Los Angeles)|Wilshire]], [[Westside (okrug Los Angelesa)|Westside]] i doline San Fernanda i Crescenta. ====Znamenitosti==== Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: [[Walt Disney]] koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, [[Angels Flight]], pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, [[Graumanovo kinesko pozorište]], znak [[Hollywood]]a, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće [[Capital Records]], gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, [[Stadion "Dodger"|Dodger stadion]] i ulicu Olvera. <gallery> Datoteka:Staples Center LA Live.jpg|[[L.A. Live]] Datoteka:Grauman's Chinese Theatre, by Carol Highsmith fixed & straightened.jpg|Kinesko pozorište TCL Datoteka:Griffith Observatory, Los Angeles, California.jpg|Griffith obzervatorijum Datoteka:Capitol Records Building LA.jpg|Zgrada diskografske kuće Capital Records Datoteka:Angels Flight East.jpg|[[Angels Flight]] Datoteka:Los Angeles California photo Don Ramey Logan.jpg|Zračna fotografija centra grada pri zalasku sunca Datoteka:USS_Iowa_(BB-61)_superstructure.jpg|Ratni brod Iowa </gallery> ===Topografija=== [[Datoteka:Los Angeles Basin JPLLandsat.jpg|lijevo|mini|240px|Sliv Los Angelesa]] Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302&nbsp;km<sup>2</sup>, od čega je 1.214&nbsp;km<sup>2</sup> kopno, a 88&nbsp;km<sup>2</sup> voda.<ref name=gazetteer /> Perimetar grada iznosi 550&nbsp;km. Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj [[nadmorska visina]] iznosi 1.547 m.<ref>{{cite web | url=http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | title=Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census) | publisher=United States Geological Survey | access-date=9. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111015012701/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | archive-date=15. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | title=Mount Lukens Guide | publisher=Sierra Club Angeles Chapter | access-date=9. 5. 2015 | archive-date=24. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111124012746/http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | url-status=dead }}</ref> Istočni kraj [[Planine Santa Monica|planina Santa Monica]] se proteže od centra grada pa sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]] te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su [[Washington (planina, Los Angeles)|planina Washington]] u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput [[Boyle Heights]]a, okruga Crenshaw oko [[Baldwin Hills (Los Angeles|brda Baldwin]] i okruga [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]]. Grad okružuju mnogo više [[planine]]. Odmah ka sjeveru se nalaze [[planine San Gabriel]], koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je [[Mount San Antonio|planina San Antonio]] koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je [[planina San Gorgonio]] sa nadmorskom visinom od 3.506 m. Glavni odvodni kanal je [[Los Angeles (rijeka)|rijeka Los Angeles]]. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82&nbsp;km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.<ref name="Gumprecht2001">{{cite book|last=Gumprecht|first=Blake|title=The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth|url=http://books.google.com/books?id=2ftBJpp7aIoC|access-date=9. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-6642-5|page=173}}</ref> Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u [[Tihi okean]] u pristaništu [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]]. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u [[Zaliv Santa Monica|zaliv Santa Monice]] u [[Playa del Rey (Los Angeles)|susjedstvu Playa del Rey]]. ===Flora i fauna=== Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput [[plaža]] i [[planina]]. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,<ref name="Miller2008">{{cite book|last=Miller|first=George Oxford|title=Landscaping with Native Plants of Southern California|url=http://books.google.com/books?id=RjbPQ6ZOgzMC&pg=PA15|access-date=10. 5. 2015|date=15. 1. 2008|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-7603-2967-2|page=15}}</ref> koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: ''[[Eschscholzia californica]]'', ''[[Romneya]]'', ''[[Heteromeles arbutifolia]]'', ''[[Quercus agrifolia]]'' i ''[[Leymus condensatus]]''. Mnoge autothne vrste poput [[Helianthus nuttallii|suncokreta Los Angelesa]] su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (''[[Erythrina caffra]]'')<ref name="Innovation1979">{{cite book|author=National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation|title=Tropical legumes: resources for the future: report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council|url=http://books.google.com/books?id=MkArAAAAYAAJ&pg=PA258|access-date=10. 5. 2015 |year= 1979 |publisher= National Academies|page=258|id=NAP:14318}}</ref> te je službeni cvijet Los Angelesa ''[[Strelitzia reginae]]''.<ref name= "Communications2003">{{cite book|title=Los Angeles Magazine|url=http://books.google.com/books?id=-10EAAAAMBAJ&pg=PA62|access-date=10. 5. 2015 |date= 1. 4. 2003|publisher=Emmis Communications|page=62|chapter=Flower|issn=15229149}}</ref> ''[[Washingtonia robusta]]'', [[kanarska datulja]], ''[[Syagrus romanzoffiana]]'', [[hurma]] i ''[[Washingtonia filifera]]'' također su česti u području Los Angelesa iako je jedino posljednja vrsta autohtona u Los Angelesu. ===Geologija=== Los Angeles je pod čestim utjecajem [[zemljotres]]a zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja [[rasjed]]a koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.<ref name="quakes">{{cite web | url=http://earthquake.usgs.gov/learn/facts.php | title=Earthquake Facts | publisher=United States Geological Survey | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Jedan od većih je [[rasjed San Andreasa]]. Smješten je na granici između [[Tihookeanska ploča|Tihookeanske]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke]] ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".<ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news70114196.html |title=San Andreas Fault Set for the Big One |publisher=Physorg.com |date=21. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2015}}</ref> Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: [[Northridge zemljores 1994.]], [[Whitter Narrows zemljotres 1987.]], [[zemljotres San Fernanda 1971.]] blizu naselja [[Sylmar (Los Angeles)|Sylmar]] i [[Zemljotres u Long Beachu 1933.|zemljotres Long Beacha 1933]]. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi [[Rasjed Newport-Ingelwood|rasjeda Newport-Inglewooda]] 3. maja 2015. i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.<ref name=quakes /><ref>{{Cite web |url=http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506000933/http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |archive-date=6. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.<ref>{{cite journal | url = https://www.sciencemag.org/content/283/5407/1516.abstract?ck=nck | journal = Science | title = An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles | date = 5. 3. 1999 | volume = 283 | pages = 1516–1518 | last1 = Shaw | first1 = John H. | last2 = Shearer | first2 = Peter M. | access-date =10. 5. 2015 | issue = 5407 | doi = 10.1126/science.283.5407.1516 | pmid = 10066170}}</ref> Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati [[cunami]]ji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia 1960.<ref>{{cite web | url=http://geology.com/records/largest-earthquake/ | title=World's Largest Recorded Earthquake | publisher=Geology.com | access-date=12. 1. 2015}}</ref> ===Klima=== [[Datoteka:Macarthur Park.jpg|lijevo|mini|230px|[[Park "MacArthur"]]]] Klima Los Angelesa je mješavina [[Suptropi|suptropske]] i [[Mediteranska klima|mediteranske klime]], te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju [[Stepa|stepske klime]]. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.<ref name="weatherbase">{{cite web | url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | title=Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America | publisher=Weatherbase.com | access-date=10. 5. 2011 | archive-date=11. 1. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111084326/http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | url-status=dead }}</ref> Temperature obalnog sliva prekoračuju 32[[°C]] nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.<ref name=weatherbase/> Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16&nbsp;°C između najniže i najviše prosječne temperature.<ref name="NCDC-CANOGA">{{cite web | url=http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | title=Climatography of the United States No. 20 (1971–2000) | publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=10. 5. 2015 | year=2004 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20130902181245/http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | archive-date=2. 9. 2013 | url-status=dead }}</ref> Godišnja prosječna temperatura mora je 17&nbsp;°C, dok je 14&nbsp;°C u januaru a 20&nbsp;°C u augustu.<ref>{{cite web | url=http://www.beachcalifornia.com/beach/california-ocean-temperature.html | title=Pacific Ocean Temperatures on California Coast | publisher=beachcalifornia.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.<ref>{{cite web | url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/united-states/california/los-angeles-ca.php | title=Los Angeles Climate Guide | publisher=weather2travel.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> U području Los Angelesa se također javljaju [[mikroklime]], za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monice]] je 24&nbsp;°C dok je u parku Canoga 35&nbsp;°C.<ref name="climateofCA">{{cite web | url=http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | title=Climate of California | publisher=Western Regional Climate Center | access-date=10. 5. 2015 | archive-date=21. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090721042030/http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | url-status=dead }}</ref> Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.<ref name="Poole2010">{{cite book|last=Poole|first=Matthew R.|title=Frommer's Los Angeles 2011|url=http://books.google.com/books?id=HAPWv2OkeXUC&pg=PA22|access-date=10. 5. 2015|date=22. 9. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-62619-1|page=22}}</ref> Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6&nbsp;°C u junu pa sve do 16,2&nbsp;°C u augustu.<ref name=NOAA/> Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 [[mm]] te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Uprkos ovome, [[dolina San Fernanda]] može dobiti od 406&nbsp;mm pa do 508&nbsp;mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. i iznosila je svega 5&nbsp;cm.<ref name="BurtStroud2007">{{cite book|last1=Burt|first1=Christopher C.|last2=Stroud|first2=Mark|title=Extreme weather: a guide & record book|url=http://books.google.com/books?id=SV229set7RIC&pg=PA100|access-date=10. 5. 2015|date=26. 6. 2007|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-33015-1|page=100}}</ref> Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra 2010. te je iznosila 45&nbsp;°C.<ref name="RecordHighTemp113">{{cite news | url=http://articles.latimes.com/2010/sep/27/local/la-me-hottest-ever-20100928 | title=L.A.'s hottest day ever | newspaper=Los Angeles Times | date=27. 9. 2010 | access-date=10. 5. 2015 | first1=Bob | last1=Pool | last2=Lin II | first2=Rong-Gong}}</ref> Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. i iznosila je −4&nbsp;°C. {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Univerzitet Južne Kalifornije|USC]], [[Centar grada Los Angelesa|centar grada]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 14,4 | pt_feb = 14,9 | pt_mar = 15,9 | pt_apr = 17,3 | pt_maj = 18,8 | pt_jun = 20,7 | pt_jul = 22,9 | pt_aug = 23,5 | pt_sep = 22,8 | pt_okt = 20,3 | pt_nov = 16,9 | pt_dec = 14,2 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 20,1 | vt_feb = 20,3 | vt_mar = 21,2 | vt_apr = 22,6 | vt_maj = 23,6 | vt_jun = 25,6 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 29,1 | vt_sep = 28,4 | vt_okt = 25,8 | vt_nov = 22,7 | vt_dec = 19,8 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 8,8 | nt_feb = 9,6 | nt_mar = 10,6 | nt_apr = 11,9 | nt_maj = 13,9 | nt_jun = 15,7 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,8 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 14,8 | nt_nov = 11,1 | nt_dec = 8,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 79,2 | p_feb = 96,5 | p_mar = 61,7 | p_apr = 23,1 | p_maj = 6,6 | p_jun = 2,3 | p_jul = 0,3 | p_aug = 1 | p_sep = 6,1 | p_okt = 16,8 | p_nov = 26,4 | p_dec = 59,2 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,1 | kd_feb = 6,4 | kd_mar = 5,5 | kd_apr = 3,2 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,3 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,5 | kd_nov = 3,3 | kd_dec = 5,2 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1977)<ref name= NOAA>{{cite web |url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=lox |title = NowData – NOAA Online Weather Data |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 7. 7. 2013}}</ref><ref name="NOAA txt USC">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051536/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt }}</ref><ref name= sun>{{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00045115.TXT |title = LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 10. 5. 2015}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 13,7 | pt_feb = 13,9 | pt_mar = 14,4 | pt_apr = 15,6 | pt_maj = 17,1 | pt_jun = 18,6 | pt_jul = 20,4 | pt_aug = 20,9 | pt_sep = 20,5 | pt_okt = 18,8 | pt_nov = 16,2 | pt_dec = 13,7 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 18,1 | vt_feb = 17,9 | vt_mar = 18 | vt_apr = 19,1 | vt_maj = 20,1 | vt_jun = 21,4 | vt_jul = 23,2 | vt_aug = 23,8 | vt_sep = 23,7 | vt_okt = 22,5 | vt_nov = 20,5 | vt_dec = 18,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 9,3 | nt_feb = 10,0 | nt_mar = 10,9 | nt_apr = 12,1 | nt_maj = 14,1 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,9 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 15,2 | nt_nov = 11,8 | nt_dec = 9,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68,6 | p_feb = 82,6 | p_mar = 47,0 | p_apr = 17,8 | p_maj = 5,6 | p_jun = 2,0 | p_jul = 0,8 | p_aug = 1,3 | p_sep = 5,3 | p_okt = 14,2 | p_nov = 28,2 | p_dec = 52,1 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,0 | kd_feb = 6,6 | kd_mar = 5,8 | kd_apr = 2,8 | kd_maj = 1,2 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,5 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,3 | kd_nov = 3,4 | kd_dec = 5,2 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 63,4 | vz_feb = 67,9 | vz_mar = 70,5 | vz_apr = 71,0 | vz_maj = 74,0 | vz_jun = 75,9 | vz_jul = 76,6 | vz_aug = 76,6 | vz_sep = 74,2 | vz_okt = 70,5 | vz_nov = 65,5 | vz_dec = 62,9 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1990)<ref name= NOAA/><ref name="NOAA txt LAX">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051540/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt }}</ref><ref name= RH >{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72295.TXT | title = WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990 | access-date = 10. 5. 2015 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Park "Canoga"]], u području [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 12,1 | pt_feb = 13,0 | pt_mar = 14,0 | pt_apr = 16,3 | pt_maj = 18,4 | pt_jun = 21,7 | pt_jul = 24,4 | pt_aug = 24,9 | pt_sep = 23,1 | pt_okt = 19,3 | pt_nov = 14,6 | pt_dec = 12,0 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 19,9 | vt_feb = 21,1 | vt_mar = 22,2 | vt_apr = 25,4 | vt_maj = 27,4 | vt_jun = 31,6 | vt_jul = 35 | vt_aug = 35,6 | vt_sep = 33,2 | vt_okt = 29,1 | vt_nov = 23,7 | vt_dec = 20,4 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 4,2 | nt_feb = 4,9 | nt_mar = 5,7 | nt_apr = 7,1 | nt_maj = 9,5 | nt_jun = 11,8 | nt_jul = 13,8 | nt_aug = 14,2 | nt_sep = 12,9 | nt_okt = 9,6 | nt_nov = 5,4 | nt_dec = 3,5 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 97,3 | p_feb = 111,8 | p_mar = 91,4 | p_apr = 22,4 | p_maj = 8,1 | p_jun = 1,8 | p_jul = 0,3 | p_aug = 3,8 | p_sep = 6,1 | p_okt = 15,7 | p_nov = 32,8 | p_dec = 60,5 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,2 | kd_feb = 5,9 | kd_mar = 6,1 | kd_apr = 3,0 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,4 | kd_jul = 0,1 | kd_aug = 0,7 | kd_sep = 1,3 | kd_okt = 2,0 | kd_nov = 3,2 | kd_dec = 4,4 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA<ref name="NCDC-CANOGA"/> }} === Problemi okoliša === [[Datoteka:Los Angeles Pollution.jpg|mini|desno|500px|Pogled na Los Angeles pokriven smogom]] Postojalo je naselje pod imenom ''iyáangẚ'' (odnosno ''Yang-na'' na [[Španski jezik|španskom]]), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".<ref name="google86"/><ref name="sfgate2002"/> ''Yang-na'' je također bio poznat pod imenom "dolina dima".<ref>{{cite news | url=http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | title=Smoke is Normal&nbsp;– for 1800 | newspaper=The Sacramento Bee | date=8. 7. 2008 | access-date=13. 5. 2015 | last=Bowman | first=Chris | archive-url=https://web.archive.org/web/20080709015204/http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | archive-date=9. 7. 2008 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://webarchive.iiasa.ac.at/Admin/PUB/Documents/IR-98-077.pdf|title=Environment: Evolution of a Concept|author=Gordon J. MacDonald|page=2|quote=The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke."}}</ref> Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]] za prekomjerno zagađenje zraka u vidu [[smog]]a. [[Sliv Los Angelesa]] i [[dolina San Fernanda]] su podložni [[Atmosferska inverzija|atmosferskoj inverziji]] koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.<ref>{{cite book|last=Stimson|first=Thomas E.|title=What can we do about smog?|url=http://books.google.com/books?id=xdwDAAAAMBAJ&pg=PA65|access-date=13. 5. 2015|date=1. 7. 1955|publisher=Popular Mechanics|page=65|issn=00324558}}</ref> Sezona smoga traje od maja do oktobra.<ref name="Information1983">{{cite book|title=Smog Hangs Over Olympic Athletes|url=http://books.google.com/books?id=CJNJjq8h2zwC&pg=PA393|access-date=13. 5. 2015|date=11. 8. 1983|publisher=New Scientist|page=393|issn=02624079}}{{Mrtav link}}</ref> Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380&nbsp;mm kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak ([[Engleski jezik|eng]]. ''Clean Air Act''). [[Kalifornija|Savezna država Kalifornija]] u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera. Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom 1970-ih do skoro 0 u novom milenijumu.<ref>{{cite web|last1=Marziali|first1=Carl|title=L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids|url=https://news.usc.edu/76761/las-environmental-success-story-cleaner-air-healthier-kids/|website=USC News|access-date=13. 5. 2015|date=4. 3. 2015}}</ref> Uprkos napredovanju, godišnji izvješaji ''American Lung Association''-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.<ref name="shortTermPollutedCities">{{cite web | url=http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | title=Most Polluted Cities | publisher=American Lung Association | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=7. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150107185644/http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | url-status=dead }}</ref> Grad je bio na drugom mjestu 2008. po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.<ref>{{cite web | url=http://www.citymayors.com/environment/polluted_uscities.html | title=Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities | publisher=citymayors.com | date=4. 5. 2008 | access-date=7. 10. 2011 | archive-date=12. 9. 2008}}</ref> Grad je 2010. dostigao cilj o pružanju 20% [[Električna energija|električne energije]] grada putem obnovljivih izvora.<ref name="Renewable Energy">{{cite news | url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | title=Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal | work=Bloomberg News | date=14. 1. 2011 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110201090303/http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | archive-date=1. 2. 2011 | url-status=live }}</ref> ''American Lung Association'' je, 2013, rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.<ref>{{cite web | url=http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | title=John Buccigross | publisher=ESPN | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=24. 3. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150324034721/http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | url-status=dead }}</ref> [[Klimatske promjene]] su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od 1878. Proučavanje [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.<ref name=":0">{{Cite news|url = http://www.businessinsider.com/climate-change-affect-on-los-angeles-2014-6|title = Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles|last = Baehr|first = Leslie|date = 17. 6. 2014|work = Business Insider|access-date = 13. 5. 2015}}</ref> Sezona požara 2014. se nije završila u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.<ref name=":0" /> Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60&nbsp;cm od 2000. do 2050, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.<ref name=":0" /> == Demografija == [[Datoteka:Los Angeles County Mexican 2000.png|mini|desno|300px|Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.]] {{USCensusPop|align=right |1850= 1610 |1860= 4385 |1870= 5728 |1880= 11183 |1890= 50395 |1900= 102479 |1910= 319198 |1920= 576673 |1930= 1238048 |1940= 1504277 |1950= 1970358 |1960= 2479015 |1970= 2816061 |1980= 2966850 |1990= 3485398 |2000= 3694820 |2010= 3792621 |estimate= 3884307 |estyear= 2013 |footnote=Izvor:<ref name="Census Bureau"/> |}} Popis stanovništva iz 2010.<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles|publisher=United States Census Bureau|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160130154808/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|archive-date=30. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.<ref name="Census 2010, LA city">{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |title=Los Angeles (city), California |publisher=United States Census Bureau |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6A73lV8Wv?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |archive-date=22. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km<sup>2</sup>. 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.<ref name="Census 2010, LA city" /> Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.<ref name="Census 2010, LA city" /> Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom 2005. pa sve do 2009.<ref name="Census 2010, LA city" /> Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km<sup>2</sup>. Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.<ref name="Census 2010, LA city" /> Po podacima iz popisa stanovništva 2010, prosječni prihodi domaćinstava su iznosili 49.745 $, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.<ref name="Census 2010, LA city" /> === Rase i etnicitet === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |- ! Rasa !! 2010<ref name="Census 2010, LA city"/> !! 1990<ref name="Census"/> !! 1970<ref name="Census"/> !! 1940<ref name="Census"/> |- | [[Evropeidna rasa|Bijelci]] || 49,8% || 52,8% || 77,2% || 93,5% |- |&nbsp;–&nbsp;Nešpanski bijelci || 28,7% || 37,3% || 61,1%<ref name="fifteen">Uzeto iz uzora od 15%</ref> || 86,3% |- | [[Afroamerikanci]] || 9,6% || 14,0% || 17,9% || 4,2% |- | [[Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) || 48,5% || 39,9% || 17,1%<ref name="fifteen"/> || 7,1%<ref>Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.</ref> |- | [[Azijati]] || 11,3% || 9,8% || 3,6% || 2,2% |} Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.<ref>{{cite web | url=http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | title=City Basics | publisher=City of Los Angeles | date=12. 4. 2005 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101127033250/http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | archive-date=27. 11. 2010 | url-status=dead }}</ref> Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput [[Kineska četvrt (Los Angeles)|Kineske četvrti]], historijske Filipinske četvrti, [[Korejska četvrt (Los Angeles)|Korejske četvrti]], [[Mala Armenija (Los Angeles)|Male Armenije]], [[Mala Etiopija (Los Angeles)|Male Etiopije]], [[Mali Bangladeš (Los Angeles)|Malog Bangladeša]] i [[Tajlandska četvrt (Los Angeles)|Tajlandske četvrti]]. Po podacima iz popisa stanovništva 2010, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (49,8%), 365.118 [[Afroamerikanci|afroamerikanca]] (9,6%), 28.215 [[Domorodački narodi Amerike|domorodaca]] (0,7%), 426.959 [[Azijati|azijata]] (11,3%), 5.577 [[Pacifički otočani|pacifičkih otočana]] (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.<ref name="Census 2010, LA city"/> [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%). Bijelci su, 2010, sačinjavali 28,7% stanovništva,<ref name="Census 2010, LA city"/> dok je ova cifra 1940. iznosila 86,3%.<ref name="Census">{{cite web|title=Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=United States Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> [[Meksiko|Meksikanci]] sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su [[El Salvador|Salvadorci]] (6,0%) i [[Gvatemala|Gvatemalci]] (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]], te je najgušće naseljen dio područje [[Istočni Los Angeles|Istočnog Los Angelesa]] koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca. Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju [[Filipini]] (3,2%) i [[Korejci]] (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u [[Kineska četvrt Los Angelesa|Kineskoj četvrti Los Angelesa]]. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju [[Tajlanđani|Tajlanđane]] i [[Kambodžani|Kambodžane]] koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. [[Japanci]] čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u [[Zapadni Los Angeles|Zapadnom Los Angelesu]]. [[Vijetnamci]] čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%. Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Armeni|Armene]] i [[Iranci|Irance]], koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Armenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi [[Teheran|Tehran]] i Los Angeles). [[Afroamerikanci]] su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.<ref name=MaryEllen>{{cite book | url=http://www.amazon.com/city-Watts-California-1907-1926/dp/091704701X | title=The City of Watts, California: 1907 to 1926 | author=Ray, MaryEllen Bell | year=1985 | isbn=091704701X}}</ref> Popis stanovništva iz 1970. je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.<ref name="Census"/> Počevši od 1980-ih godina, javlja se hrpa imigranata iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u [[Južni Los Angeles|Južnom Los Angelesu]]. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.<ref>{{cite web |url=http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |title=History of the City |publisher=City of Compton |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=10. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710154944/http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |url-status=dead }}</ref> Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] i [[Carson (Kalifornija)|Carson]]. Oba naselja su dom hiljadama [[samoa]]nskih amerikanaca.<ref name='latimes91'>{{cite news | first = Michelle | last = Fuestch | title = Samoans Protest Killing of 2 Brothers | date = 13. 3. 1991 | url = http://articles.latimes.com/1991-03-13/local/me-94_1_compton-police | newspaper = Los Angeles Times | access-date = 14. 5. 2015}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Lacathedral.jpg|mini|[[Katedrala naše dame anđela]] je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.]] [[Datoteka:Los Angeles Temple 1.jpg|mini|[[Hram "Los Angeles California"]] je najveći hram [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] na svijetu, te je sagrađen 1956.]] [[Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa]] upravlja najvećom [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u državi.<ref>{{cite news|last=Pomfret|first=John|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/01/AR2006040101206.html|title= Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights|work=[[The Washington Post]]|date=2. 4. 2006|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Kardinal [[Roger Mahony]] je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. u centru grada.<ref>{{cite news| newspaper = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/2002/sep/04/local/me-cathedral4 | title = Pomp Past, Masses Flock to Cathedral | date = 4. 9. 2002 | access-date = 14. 5. 2015 | last1 = Stammer | first1 = Larry B. | last2=Becerra | first2=Hector}}</ref> Izgradnja je označila sazrijevanje [[Katoličanstvo|katoličke]] zajednice grada, koju su većinom činili Latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa. Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation ([[Bosanski jezik|bos]]. Fondacija kraljice anđela) 2011. uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.<ref>{{cite news | url=http://www.thequeenofangels.com/wp-content/media/tidings-online20110906.pdf | title=2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion | work=The Tidings Online | date=6. 9. 2011 | access-date= 14. 5. 2015 | author=Dellinger, Robert}}</ref> Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada 1782, te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek. Grad je drugi po naseljenju [[Jevreji|Jevreja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u sa 621.000 jevreja unutar [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] i 490.000 unutar granica grada.<ref name=Jews>{{cite web|url=http://www.simpletoremember.com/vitals/world-jewish-population.htm |title=World Jewish Population |publisher=SimpleToRemember.com |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Područje [[Boyle Heights (Los Angeles)|Boyle Heightsa]] i [[Sjeverozapadni Los Angeles|Sjeverozapadnog Los Angelesa]] je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u [[Westside (Los Angeles)|Westsideu]] i [[Dolina San Fernanda|dolini San Fernanda]]. Postoji nekoliko varijancija [[Judaizam|judaizma]] u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u [[Istočni Los Angeles|Istočnom Los Angelesu]]. Izgrađena je 1923, te je bila najveća [[sinagoga]] zapadno od [[Chicago|Chicaga]] u svojim ranijim godinama.<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|title=Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues|work=Jewish Heritage Report|number=1|date=1. 3. 1997|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105250/http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|title=Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians|work=Jewish Heritage Report|volume=II|number=1–2|date=1. 4. 1998|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105245/http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.<ref>{{cite news | url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | work = Time Magazine | title = Madonna Finds A Cause | date = 6. 8. 2006 | last = Luscombe | first = Belinda | access-date = 14. 5. 2015 | archive-date = 23. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130823131348/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | url-status = dead }}</ref> [[Aimee Semple McPherson]] je 1927. osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u [[Hram Angelus (Los Angeles)|hramu Angelus]] koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.ldschurchtemples.com/losangeles/ |title=LDS Los Angeles California Temple |publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] te se nalazi na bulevaru Santa Monica u [[Westwood (Los Angeles)|okrugu Westwood]] Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje. [[Hollywood]] područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar [[Scijentologija|scijentologije]]. Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[zoroastrizam]], [[sikizam]], [[baha'i]], razne religije vezane za [[Pravoslavna crkva|istočnu pravoslavnu crkvu]], [[Tesavuf|sufizam]] i druge. Na primjer, imigranti iz [[Azija|Azije]] su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. [[Ateizam]] i druga [[Sekularizam|sekularna]] vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a iz "[[Bezcrkveni pojas|Bezcrkvenog pojasa]]". == Ekonomija == [[Datoteka:LA Skyline.jpg|mini|lijevo|Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: [[US Bancorp]], [[Ernst & Young]], [[Aon Corporation|Aon]], [[Manulife Financial]], [[City National Bank (Kalifornija)|City National Bank]], [[Wells Fargo]], [[Bank of America]], [[Deloitte]], [[KPMG]] i [[Union Bank of California]].]] {|class="toc" style="float:right; font-size:90%; text-align:center; margin:1em;" | colspan="6" style="background:tan;"|'''Najveće kompanije koje javno trguju<br> u Los Angelesu za 2014. godinu'''<br> (raspoređeni po prihodima)<br />''sa oznakama za rang u gradu i SAD-u'' |-style="background:#ccc;" || '''LA'''|||| style="background:#ccc;"|'''Kompanija'''|||| style="background:#ccc;"|'''SAD''' |- | 1||||[[Occidental Petroleum Corporation]]||||116 |- | 2||||[[Health Net, Inc.]]|||||254 |- | 3||||[[Reliance Steel & Aluminum Co.]]||||299 |- | 4||||[[AECOM Technology Corporation]]||||332 |- | 5||||[[Oaktree Capital Group, LLC]]||||354 |- | 6||||[[CBRE Group, Inc.]]||||363 |- |colspan="5"|'''Izvor:''' ''Bogatih'' 500<ref name="fortune500">{{cite web|title=Fortune 500|url=http://fortune.com/fortune500/|website=Fortune|publisher=Time Inc.|access-date=14. 5. 2015}}</ref> |} Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput [[film]]ova, televizijskih serija, [[Muzika|muzike]] i [[Videoigra|videoigara]]), zračno-kosmički prostor, tehnologija, [[nafta]], moda, odjeća i obuća kao i [[turizam]]. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name="citydata">{{cite web | url=http://www.city-data.com/us-cities/The-West/Los-Angeles-Economy.html | title=Los Angeles: Economy | publisher=City-Data | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]].<ref name='citydata' /> Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz. Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: [[Paramount Pictures]], [[20th Century Fox]] i [[Universal Pictures]], dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna [[luka Los Angelesa]], proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i [[medicina]]. [[Metropolitansko statističko područje]] Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima [[Bruto domaći proizvod|BDP]] od 735,5 milijardi dolara, prema podacima iz 2010.<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.<ref name="citymayors.com">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html |publisher=citymayors.com|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005|date= 11. 3. 2007|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.<ref>{{cite web | url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html | title=CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate) | publisher=[[Central Intelligence Agency]] | date=1. 11. 2008 | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081004071135/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//fields/2195.html | archive-date=4. 10. 2008 | url-status=live }}</ref> Proučavanje univerziteta Loughborough u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je 2012. označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".<ref>{{cite web | url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | title=The World According to GaWC 2012 | publisher=Loughborough University | work=Globalization and World Cities Research Network | access-date=14. 5. 2015 | archive-date=20. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140320212149/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | url-status=dead }}</ref> Los Angeles udomljava 6 od [[Bogatih 500]].<ref name="fortune500"/> Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: [[American Apparel]], [[Far East National Bank]], [[Farmers Insurance Group]], [[Herbalife]], [[Mercury Insurance Group]], [[Sunkist]] i druge. [[Univerzitet Južne Kalifornije]] (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje 4 milijarde dolara gradskoj ekonomiji.<ref>{{cite news | url=http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | title=Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County | newspaper=Los Angeles Downtown News | date=11. 12. 2006 | last=George | first=Evan | archive-url=https://web.archive.org/web/20090430211002/http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | archive-date=30. 4. 2009 | access-date=14. 5. 2015 | url-status=live }}</ref> Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja 2010, sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu 2009. (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, [[okrug Los Angeles]]a, [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)]], [[Univerzitet Južne Kalifornije]], medicinski centar Cedars-Sinai, [[Kaiser Permanente]], [[Fox Entertainment Group]], [[Farmers Insurance Group]], [[TeamOne]], i [[Northrop Grumman]].<ref>{{cite web | url=http://ens.lacity.org/ctr/financial/ctrfinancial18265184_02262010.pdf | title=City of Los Angeles CAFR | publisher=City of Los Angeles | access-date=14. 5. 2015 | format=PDF | page=332 (367)}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Oscar1 (2).jpg|mini|goredesno|[[Pozorište "Dolby"]]; služi kao mjesto održavanja [[Oscar]]a.]] [[Datoteka:Walt Disney Concert Hall, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|lijevo|[[Koncertna dvorana "Walt Disney"]].]] Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji<ref>{{cite web |url=http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |title=Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes |publisher=SmartPlanet |date=19. 11. 2009 |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409103827/http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |url-status=dead }}</ref> te je više [[muzičar]]a, spisatelja, [[glumac]]a, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.<ref name="Only In LA">{{cite web | url=http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | title=Only In LA: Tapping L.A. Innovation | publisher=Univerzitet Južne Kalifornije (USC) | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111002195549/http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | archive-date=2. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref> === Filmovi i izvođačka umjetnost === Los Angeles u sebi sadrži [[Hollywood]] koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin [[Oscar]]a, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži [[USC School of Cinematic Arts]] koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.<ref>{{cite news|first=Sharon|last=Waxman|url=http://www.nytimes.com/2006/01/31/movies/31film.html|title= At U.S.C, a Practical Emphasis in Film | newspaper = [[The New York Times]]|date= 31. 1. 2006 | access-date =14. 5. 2015}}</ref> Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."<ref name="Only In LA"/> [[Muzički centar Los Angelesa]] je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.<ref>{{cite web |url=http://www.musiccenter.org/visit/index.html |title=Explore the Center |date=14. 5. 2005 |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224204136/http://www.musiccenter.org//visit/index.html |archive-date=24. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> [[Koncertna dvorana "Walt Disney"]] je središte muzičkog centra. Udomljava [[Filharmonija Los Angelesa|filharmoniju Los Angelesa]]. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: [[Center Theatre Group]], the [[Los Angeles Master Chorale]] i the [[Los Angeles Opera]]. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music (Škola muzike "Thornton"). === Muzeji i galerije === U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.<ref name="lmu">{{cite web | url=http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | title=The Los Angeles Region | publisher=Loyola Marymount University | date=5. 5. 2008 | access-date=20. 11. 2011 | archive-date=18. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111018115613/http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | url-status=dead }}</ref> Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.<ref name=lmu /> Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a,<ref>{{cite web | url=http://www.lacma.org/overview | title=Overview | publisher=Los Angeles County Museum of Art | access-date=14. 5. 2015}}</ref>) centar "Getty" ([[Engleski jezik|eng]]. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|date = 16. 3. 2009|last=Boehm|first=Mike|title=Getty slashes operating budget after severe investment losses|url=http://articles.latimes.com/2009/mar/16/entertainment/et-getty16|access-date=15. 4. 2015}}</ref> Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti ([[Engleski jezik|eng]]. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu [[Gallery Row (Los Angeles)|Gallery Row]], te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/local/la-me-0805-art-walk-20110805|date=5. 8. 2011|first=Kate|last=Mather|title=Downtown L.A. Art Walk safety changes planned|access-date=14. 5. 2015}}</ref> [[Datoteka:Foxyplaza.jpg|mini|[[Fox Plaza (Los Angeles)|Fox Plaza]] u okrugu [[Century City (Los Angeles)|Century City]]. Sjedište je kompanijer [[20th Century Fox]].]] === Kultovi === Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih [[kult]]ova i vođa kultova.<ref>{{cite news|url=http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|title=An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults|work=Curbed LA|date=20. 11. 2014|access-date=14. 5. 2015|archive-date=12. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150412155724/http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|url-status=dead}}</ref> Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica [[Brit Marling]] je, u junu 2014, izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."<ref>{{cite news | url=http://www.vulture.com/2014/07/brit-marling-on-i-origins.html?mid=facebook_nymag | title=Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling | work=New York Magazine | date=12. 7. 2014 | access-date=14. 5. 2015 | author=Meltzer, Marissa}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Dodger Stadium.jpg|mini|[[Stadion "Dodger"]] je domaći teren tima [[Los Angeles Dodgers]].]] Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su [[Los Angeles Dodgers]], koji igraju u [[Major League Baseball]] rangu profesionalnog [[bejzbol]]a, [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] koji igraju za [[National Basketball Association]] (odnosno NBA) i tim [[Los Angeles Kings]] koji igra u ligi [[National Hockey League]] kori igraju [[National Football League]] i [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]]. U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U [[Carson (Kalifornija)|Carsonu]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] se nalazi tim [[Los Angeles Galaxy]] koji igra u [[nogomet]]noj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheimu]] se nalaze timovi [[Los Angeles Angels of Anaheim]] (koji igraju za [[bejzbol]]sku ligu [[Major League Baseball]]) i Anaheim Ducks (koji igraju u [[hokej]]škoj ligi [[National Hockey League]]). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961, te su se 1966. premjestili u Anaheim.<ref name=iron>{{Cite book | last =Leonard Pitt, Dale Pitt | title =Los Angeles A to Z | url =https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt | publisher=University of California Press | year =1997 | pages =[https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt/page/560 560]–561 | isbn =0-520-20530-8}}</ref> Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom [[Disney]]ja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006, što je godinu dana nakon što je [[Disney]] prodao franšizu.<ref>{{cite web | url=http://ducks.nhl.com/club/page.htm?id=44140 | title=Ducks History: The Ducks Look | publisher=[[National Hockey League]] | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Drugi timovi grada su [[Los Angeles Sparks]] koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi [[Women's National Basketball Association]] i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12". Los Angeles je drugi po veličini grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a a sve do 1995. nije imao [[NFL]] tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad 1995, te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u [[Oakland]]. Rams su, prije 1995, nazivali svoj stadion domaćim terenom (1946–1979), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od 1982. do 1994. [[Datoteka:Staples Center, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|[[Centar "Staples"]] je sportska area i domaći teren timova [[Los Angeles Lakers]], [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Kings]].]] Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim [[Seattle Seahawks]] su se planirali premjestiti u LA nakon 1995. sezone [[NFL]]-a pod novim imenom i sa novim logom za 1996. sezonu. Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] podnijela je tužbu kako bi spriječila premještanje.<ref>{{cite news | url=http://www.seattlepi.com/sports/football/article/Dark-days-10-years-ago-the-Seahawks-nearly-1194634.php | title=Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California |newspaper= Seattle Post-Intelligencer | date=1. 2. 2006 | access-date=14. 5. 2015|last=Farnsworth|first=Clare}}</ref> Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za [[NFL]] tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.<ref>{{cite news | url= http://espn.go.com/los-angeles/nfl/story/_/id/9500649/arash-markazi-no-team-arrives-years-nfl-not-return-los-angeles-long | title=Might be soon or never for NFL in L.A. | publisher=ESPN | date=23. 7. 2013 | access-date=14. 5. 2015 | author=Markazi, Arash}}</ref> Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta 2011. odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom [[NFL]] timu u budućnosti.<ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2011/08/nfl-stadium-los-angeles.html | title=L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote&nbsp;– latimes.com | newspaper=Los Angeles Times | date=9. 8. 2011 | access-date=14. 5. 2015 | author=Zahniser, David}}</ref> Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] – [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. Oba puta korišten je stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932, prijašnja "10. ulica" preimenovana je u "Olympic Blv" ([[Bosanski jezik|bos]]. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prventstva u nogometu]] u Rose Bowlu 1994, uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara 2015.<ref>{{cite web | url=http://www.specialolympics.org/RegionsPages/content.aspx?id=17736&LangType=1033 | title=Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games | publisher=Special Olympics | date=14. 9. 2011 | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu [[Pasadena|Pasadene]]. Centar "Staples" je domaći teren timovima [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] iz [[NBA]]-ja, [[Los Angeles Sparks]] iz [[WNBA]]-ja i [[Los Angeles Kings]] iz [[NHL]]-a. Također je bio domaći stadion timu [[Los Angeles Avengers]], koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige. == Vlada == Los Angeles funkcionira na sistemu [[Povelja|povelje]], za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna 1999, te je na nju dodan veliki broj amandmana.<ref>{{cite web|url=http://www.lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|title=Los Angeles, California Code Resources|publisher=American Legal Publishing|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123035002/http://lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|archive-date=23. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća. Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: [[Policija|policijski odjel]] Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL). Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili 1999, stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća. Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore. === Zastupljenost grada === Los Angeles je podijeljen na 14 okruga u skupštini [[Kalifornija|savezne države Kalifornije]].<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054757/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U senatu savezne države, Los Angeles je podijeljen na 8 okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054153/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U [[predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država|predstavničkom domu Sjedinjenih Država]], Los Angeles je podijeljen u 10 kongresnih okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130930184128/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | archive-date=30. 9. 2013 | url-status = dead }}</ref> === Kriminal === [[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|mini|Policijski odjel Los Angelesa ([[LAPD]]) 2006. ispred novog sjedišta Caltrans District 7.]] Poput većine američkih gradova, stopa [[kriminal]]a u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine 1990-ih. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta 2006. sa 314 ubistava.<ref>{{cite news | url=http://abclocal.go.com/story?section=news/local/los_angeles&id=7204706 | title=Los Angeles crime rates hit 50-year lows | date=6. 1. 2010 | access-date=15. 5. 2015 | author=Powell, Amy | publisher=KABC-TV | archive-url=https://web.archive.org/web/20150721210109/http://abclocal.go.com/story?section=news%2Flocal%2Flos_angeles&id=7204706 | archive-date=21. 7. 2015 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | title=LAPD year-end crime statistics | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaOQtEgk?url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | url-status=dead }}</ref> Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope 1993. koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/assets/pdf/cityprof.pdf | title=LAPD Online Crime Rates | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva [[SWAT]] službenika [[Randal Simmons|Randala Simmonsa]], što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.<ref name="swat_killed">{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | title=Simmons, Randal | work=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=15. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100615144654/http://lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | url-status=dead }}</ref> Los Angeles je 2013. imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na [[internet]]u.<ref>{{cite web | url=http://losangeles.cbslocal.com/2014/01/06/lapd-city-murder-rate-drops-16-percent-in-2013/ | title=LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent | publisher=KCBS-TV | date=6. 1. 2014 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Tokom [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država]], javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.<ref name="mafiaLA"/> Dostigli su svoj vrh tokom 1940-ih i 1950-ih godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.<ref name="mafiaLA">{{cite book | url=http://books.google.ca/books?id=vyIXw1oq56YC&pg=PA153&dq=joe+ardizzone#v=onepage&q=&f=false | title=The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra | publisher=Tate Publishing | access-date=15. 5. 2015 | last=DeVico | first=Peter | year=2007 | page=154 | isbn=1-60247-254-8}}</ref> Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | title=Gangs | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaORUqDn?url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | url-status=dead }}</ref> Među njima su afroameričke bande [[Banda Crips|Crips]] i [[Banda Bloods|Bloods]] koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke [[Sureños]] i salvadorske [[Mara Salvatrucha]], obe potječu iz područja grada Los Angelesa. [[Banda 18th Street]] ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | title=Police target 11 worst Los Angeles street gangs | work=[[Reuters]] | date=8. 2. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | author=Serjeant, Jill | archive-date=23. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150123224131/http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == === Fakulteti i univerziteti === [[Datoteka:UCLA-old-statenormal-campus.jpg|mini|lijevo|Druga grana [[Kalifornijske normalne škole|Kalifornijskih normalnih škola]] u centru grada je svoja vrata otvorila [[1882]].]] Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: [[Kalifornijski državni univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), [[Kalifornijski državni univerzitet (Northridge)|Kalifornijski državni univerzitet, Northridge]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA). Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: [[AFI Conservatory]], [[Međunarodni univerzitet "Alliant"]], [[Univerzitet "Syracuse"]] (kampus u Los Angelesu), [[Američka akademija dramskih umjetnosti]] (kampus u Los Angelesu), [[Američki jevrejski univerzitet]], [[Američka muzička i dramska akademija]] (kampus u Los Angelesu), [[Univerzitet "Antioch"]] (kampus u Los Angelesu), [[Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke]], [[Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine]], [[Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe]] (kampus u Los Angelesu), [[Filmska škola Los Angelesa]], Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet [[Pravna škola "Loyola"|Pravne škole "Loyola"]] koja se nalazi u Los Angelesu), [[Fakultet "Marymount"]], [[Univerzitet "Mount St. Mary's"]], [[Nacionalni univerzitet Kalifornije]], [[Fakultet "Occidental"]] ("Oxy), [[Otis fakultet umjetnosti i dizajna]] (Otis), [[Institut arhitekture južne Kalifornije]] (SCI-Arc), [[Jugozapadna pravna škola]] i [[Univerzitet južne Kalifornije]] (USC). Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: [[Istočni fakultet Los Angelesa]] (ELAC), [[Fakultet grada Los Angelesa]] (LACC), [[Lučni fakultet Los Angelesa]], [[Misijski fakultet Los Angelesa]], [["Pierce" fakultet Los Angelesa]], [[Fakultet doline Los Angelesa]] (LAVC), [[Jugozapadni fakultet Los Angelesa]], [[Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa]] i [[Zapadni fakultet Los Angelesa]]. Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56&nbsp;km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u [[Sjedinjene Američke Države|državi]]. === Škole i biblioteke === [[Datoteka:Los-angeles-central-library.jpg|mini|[[Javna biblioteka Los Angelesa|Središnja javna biblioteka Los Angelesa]] se nalazi u centru grada.]] [[Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa]] služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.<ref>{{cite web | url=http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | title=US Census, District information | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071101225512/http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | archive-date=1. 11. 2007 | url-status=dead }}</ref> Nakon usvojenja "Prijedloga 13" 1978, urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u [[Ujedinjeni školski okrug Las Virgenesa|Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa]]. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja [[Visoka škola umjetnosti Los Angelesa|Visokom školom umjetnosti Los Angelesa]]. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.<ref>{{cite web | url=http://www.lapl.org/branches/ | title=Los Angeles Public Library Branches | publisher=Los Angeles Public Library | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika. == Mediji == Najveće i najpoznatije novine napisane [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] su ''[[Los Angeles Times]]''. ''[[La Opinión]]'' su gradske [[Španski jezik|španske]] novine, dok su [[The Korea Times (Los Angeles)|''The Korea Times'']] gradske [[Korejski jezik|korejske]] novine. ''[[The World Journal]]'' su najuspješnije i najpoznatije gradske [[Kineski jezik|kineske]] novine te su ''[[Los Angeles Sentinel]]'' najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Sa sjedištem u [[Playa Del Rey (Los Angeles)|Playa Del Reyu]], ''[[Investor's Business Daily]]'' se distribuiraju širom Los Angelesa. [[Datoteka:Latimeshq.JPG|mini|desno|Sjedište novina [[Los Angeles Times]].]] U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: ''[[Los Angeles Register]]'', ''[[Daily News]]'' (koji se fokusirana na [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]]), ''[[LA Weekly]]'', ''[[L.A. Record]]'' (koji se fokusira na muzičku scenu područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]), ''[[Los Angeles magazine]]'', ''[[Los Angeles Business Journal]]'', ''[[Los Angeles Daily Journal]]'' (pravne industrijske novine), ''[[The Hollywood Reporter and Variety]]'' (novine zabavne industrije) i ''[[Los Angeles Downtown News]]''. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući armenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa ''[[The Daily Breeze]]'' (koji se izdaje u South Bayu) i ''[[The Long Beach Press-Telegram]]''. Los Angeles i [[New York]] su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.<ref>{{cite web | url=http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | title=Allocation | publisher=Museum of Broadcast Communications | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=29. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130829172310/http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | url-status=dead }}</ref> Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne [[PBS]] stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na [[Španski jezik|španskom]]. Sa sjedištem u [[Santa Ana (Los Angeles)|Santa Ani]], [[KTBN]] 40 je predstavljajuća stanica [[Religija|religijske]] TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa. == Saobraćaj == === Autoputevi === [[Datoteka:Los Angeles - Echangeur autoroute 110 105.JPG|mini|desno|Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.]] Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u [[Metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskom području Los Angelesa]]. [[Teksaški institut za prijevoz]] objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je 2005. rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate.html | title=Best And Worst Cities For Commuters | work=Forbes | date=25. 4. 2008 | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa slijede [[San Francisco]], [[Oakland]], [[Washington, D.C.]] i [[Atlanta]] (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate3_slide_3.html?thisSpeed=undefined | title=In Depth: 10 Worst Cities For Commuters | work=Forbes | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Uprkos zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su [[New York]], [[Philadelphia]] i [[Chicago]]. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. iznosilo 29,2 minuta, što je slično [[San Francisco|San Francisku]] i [[Washington, D.C.|D.C-ju]].<ref name="ACS2006">{{cite web | url=http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | title=American Community Survey 2006, Table S0802 | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=16. 9. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080916055045/http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | url-status=dead }}</ref> Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa s ostatkom savezne države može se navesti I-5, koji ide južno kroz [[San Diego]], pa do [[Tijuana|Tijuane]] u [[Meksiko|Meksiku]], te sjeverno kroz [[Sacramento]], [[Portland]], [[Seattle]], pa sve do [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice]] s [[Kanada|Kanadom]]; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno s obale na obalu od svih autoputeva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, [[San Francisco|San Franciska]], [[Redwood Empire]]a i obala [[Oregon]]a i Washingtona. === Tranzitni sistemi === [[Datoteka:Los Angeles Metro System Map.png|mini|Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji (2026).]] Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra 2010. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,<ref name="metro">{{cite web | url=http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | title=Ridership Statistics | publisher=Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=1. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111101115617/http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | url-status=dead }}</ref> koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.<ref name=metro /> 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz 2006.<ref>{{cite news | url=http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title=New Yorkers are Top Transit Users | publisher=[[CNN]] | date=29. 6. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | last=Christie | first=Les | archive-date=16. 5. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080516222801/http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | url-status=dead }}</ref> Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.<ref name="APTA">{{cite web | url=http://www.apta.com/resources/statistics/Documents/Ridership/2011_q1_ridership_APTA.pdf | title=Public Transit Ridership Report | publisher=American Public Transportation Association | access-date=15. 5. 2015 | year=2011}}</ref> Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima. Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i [[Amtrak]] vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u [[Union Station (Kalifornija)|Union Stationu]], što je sjeverno od centra grada. === Aerodromi === [[Datoteka:LAX LA.jpg|mini|Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.]] Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno [[međunarodni aerodrom Los Angelesa]] ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je 2013. imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta. Drugi obližni komercijalni aerodromi su: * (IATA: '''ONT''', ICAO: '''KONT''') LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge [[Inland Empire]]u. * (IATA: '''BUR''', ICAO: '''KBUR''') Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom ''Burbank Airport''; pruža usluge [[San Fernando|San Fernandu]] i [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] * (IATA: '''LGB''', ICAO: '''KLGB''') Long Beach Airport, pruža usluge području [[Long Beach]]a i Harbora * (IATA: '''SNA''', ICAO: '''KSNA''') John Wayne Airport, pruža usluge [[Okrugu Orange (Kalifornija)|okrugu Orange]] Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je [[aerodrom "Van Nuys"]] (ATA: '''VNY''', ICAO: '''KVNY''').<ref>{{cite web | url=http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | title=Van Nuys Airport General Description | publisher=Los Angeles World Airports | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=5. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111005140814/http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | url-status=dead }}</ref> === Morske luke === [[Datoteka:Los Angeles Bridge.jpg|mini|[[Most "Vincent Thomas"]] se nalazi na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]].]] [[Luka Los Angelesa]] se nalazi u [[zalivu San Pedra]] u [[San Pedro (Los Angeles)|istoimenom susjedstvu]], te je udaljena 32&nbsp;km južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30&nbsp;km<sup>2</sup> te pokriva 69&nbsp;km<sup>2</sup> rive. Graniči [[Luka Long Beacha|luku Long Beacha]]. Morske [[Luka Los Angelesa|luke Los Angelesa]] i [[Luka Long Beacha|Long Beacha]] zajedno prave luku ''Los Angeles/Long Beach''.<ref>{{cite web |url=http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee |format=PDF |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061008141319/http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |archive-date=8. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.harboremployers.com/web/ |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association |publisher=Harboremployers.com |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Po podacima iz 2008, zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona [[Jedinica ekvivalentne dvadesete stope|jedinice ekvivalentne dvadesete stope]] (odnosno TEU).<ref>{{cite web|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |title=AAPA World Port Rankings 2008 |format=PDF |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je 2014. imao 590.000 putnika.<ref>{{cite web | url=http://www.portoflosangeles.org/facilities/passenger.asp | title=Cruise Passenger and Ferry Terminals | publisher=Port of Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi [[Most "Vincent Thomas"|Vincent Thomas]], [[Most "Henry Ford"|Henry Ford]], [[Most "Gerald Desmond"|Gerald Desmond]] i most [[Most "Commodore Schuyler F. Heim"|Commodore Schuyler F. Heim]]. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do [[Avalon (Kalifornija)|Avalona]] na [[Ostrvo Santa Cataline|ostrvu Santa Cataline]]. == Gradska partnerstva == [[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|upright|Znak pored [[Gradske vijećnica Los Angelesa|gradske vijećnice Los Angelesa]] prikazuje gradska partnerstva.]] Los Angeles ima 25 bratska grada,<ref name="Sistercities">{{cite web | url=http://sistercities.lacity.org/ | title=Sister Cities of Los Angeles | publisher=Sister Cities Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> te su ovdje poredani hronološki: {{div col||20em}} * [[Eilat]], [[Izrael]] (1959) * [[Nagoya]], [[Japan]] (1959) * [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]] (1962) * [[Bordeaux]], [[Francuska]] (1964)<ref name="Bordeaux twinnings">{{cite web | url=http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | title=Bordeaux– Rayonnement européen et mondial | work=Mairie de Bordeaux | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207154903/http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref><ref name="Bordeaux twinnings 2">{{cite web | url=http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | title=Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures | work=Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères) | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207152951/http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Berlin]], [[Njemačka]] (1967)<ref name="Berlin twinnings">{{cite web | url=http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | title=Berlin City Partnerships | work=Der Regierende Bürgermeister Berlin | access-date=17. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130521054019/http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | archive-date=21. 5. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Lusaka]], [[Zambija]] (1968) * [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] (1969) * [[Auckland]], [[Novi Zeland]] (1971) * [[Busan]], [[Južna Koreja]] (1971) * [[Mumbai]], [[Indija]] (1972) * [[Teheran]], [[Iran]] (1972) * [[Taipei]], [[Tajvan]] (1979) * [[Guangzhou]], [[Kina]] (1981)<ref name="Guangzhou twinnings">{{cite web | url=http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | title=Guangzhou Sister Cities | publisher=Guangzhou Foreign Affairs Office | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121024091437/http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | archive-date=24. 10. 2012 | url-status=dead }}</ref> * [[Atina]], [[Grčka]] (1984) * [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (1984) * [[Vancouver]], [[Kanada]] (1986)<ref name="Vancouver">{{cite web | url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf | title=Vancouver Twinning Relationships | publisher=City of Vancouver | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> * [[Giza]], [[Egipat]] (1989) * [[Jakarta]], [[Indonezija]] (1990) * [[Kaunas]], [[Litvanija]] (1991) * [[Makati]], [[Filipini]] (1992) * [[Split]], [[Hrvatska]] (1993)<ref name="Split twinnings">{{cite web | url=http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | title=Gradovi prijatelji Splita | trans-title=Split Twin Towns | work=Grad Split [Split Official City Website] | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035937/http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | archive-date=24. 3. 2012 | url-status=live }}</ref> * [[San Salvador]], [[El Salvador]] (2005) * [[Bejrut]], [[Liban]] (2006) * [[Ischia]], [[Italija]] (2006) * [[Erevan]], [[Armenija]] (2007)<ref name="Yerevan twinnings 2">{{cite web | url=http://www.yerevan.am/en/partner/sister-cities/ | title=Yerevan Twin Towns & Sister Cities | work=Yerevan Municipality Official Website | access-date=15. 5. 2015}}</ref> {{div col end}} Los Angeles također ima sljedeće prijateljske gradove:<ref name="Manchester">{{cite web | url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/greater-manchester-news/twinning-link-with-la-925445 | title=Twinning link with LA | newspaper=Manchester Evening News | date=27. 7. 2009 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> * [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * [[Łódź]], [[Poljska]] * [[Manchester]], Engleska, UK * [[Tel Aviv]], Izrael<ref>{{cite web | url=http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | title=Tel Aviv/Los Angeles Partnership | publisher=The Jewish Federation of Greater Los Angeles | access-date=7. 8. 2008 | year=2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080623075353/http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | archive-date=23. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == {{div col||30em}} * [[Pobune u Los Angelesu 1992.]] * [[Spisak gradova Kalifornije]] * [[Spisak gradova južne Kalifornije]] * [[Spisak najvećih gradova u Kaliforniji po broju stanovnika]] * [[Spisak muzeja Los Angelesa]] * [[Spisak muzičkih mjesta Los Angelesa]] * [[Spisak najviših zgrada Los Angelesa]] * [[Fondacija kraljice anđela]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Literatura == {{div col|small=yes}} ;Općenito * {{cite book | author = Carey McWilliams | publisher = Peregrine Smith | title = Southern California: An Island on the Land | edition = 9 | year = 2009 | isbn = 978-0-87905-007-8 | url = https://archive.org/details/southerncaliforn00mcwi }} * {{cite book | author=Richard White | title = It's Your Misfortune and None of My Own: A New History of the American West | url=https://archive.org/details/itsyourmisfortun0000whit_n9j5 | publisher=University of Oklahoma Press | year = 1991 | isbn = 978-0-8061-2567-1}} * {{cite book | author =David Rieff | title = Los Angeles: Capital of the Third World | url =https://archive.org/details/losangelescapita0000rief | publisher = Touchstone | year = 1992 | isbn = 978-0-671-79210-7}} * {{cite book | author=Peter Theroux | title=Translating LA: A Tour of the Rainbow City | publisher=Norton | year=1994 | isbn=978-0-393-31394-9 | url=https://archive.org/details/translatingla00pete }} * {{cite book | author=Paul Glover | title = Los Angeles: A History of the Future | publisher=Greenplanners | year = 1995 | isbn = 978-0-9622911-0-4}} * {{cite book | author=Leonard Pitt i Dale Pitt | title = Los Angeles A to Z: An Encyclopedia of the City and County | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2000 | isbn = 978-0-520-20530-7}} * {{cite book | author = Kevin Starr i David Ulin | editor = Jim Heimann | title = Los Angeles: Portrait of a City | publisher = Taschen America | year = 2009 | isbn = 978-3-8365-0291-7}} ;Arhitektura i teorija urbanizacije * {{cite book | author=Reyner Banham | title = Los Angeles: The Architecture of Four Ecologies | url=https://archive.org/details/losangelesarchit0000banh | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2009 | edition = 2nd | isbn = 978-0-520-26015-3}} * {{cite book | author=Mike Davis | title = City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles | url=https://archive.org/details/cityofquartzexca0000davi | publisher=Verso | year = 2006 | isbn = 978-1-84467-568-5}} * {{cite book | author=Robert M. Fogelson | title = The Fragmented Metropolis: Los Angeles 1850–1930 | url=https://archive.org/details/fragmentedmetrop0000foge_l1o1 | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 1993 | isbn = 978-0-520-08230-4}} * {{cite book | author=Norman M. Klein | title = The History of Forgetting: Los Angeles and the Erasure of Memory | url=https://archive.org/details/historyofforgett0000klei | publisher=Verso | year = 1997 | isbn = 978-1-84467-242-4}} * {{cite book | author = Sam Hall Kaplan | title = L.A. Lost & Found: An Architectural History of Los Angeles | publisher = Hennessey and Ingalls | year = 2000 | isbn = 978-0-940512-23-8}} * {{cite book | author = Wim de Wit i Christopher James Alexander | title = Overdrive: L.A. Constructs the Future, 1940–1990 | url = https://archive.org/details/overdrivelaconst0000unse | publisher = Getty Publications | year = 2013 | isbn = 978-1-60606-128-2}} ;Odnos rasa * {{cite book|author=Rodolfo Acuña|title=Anything but Mexican: Chicanos in contemporary Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=0lQXqQPNOUcC|access-date=31. 12. 2015|year=1996|publisher=Verso|isbn=978-1-85984-031-3}} * {{cite book | author=Lynell George | title = No Crystal Stair: African Americans in the City of Angels | url=https://archive.org/details/nocrystalstairaf0000geor | publisher=Verso | year = 1992 | isbn = 978-0-86091-389-4}} * {{cite book | title = L.A. City Limits: African American Los Angeles from the Great Depression to the Present | author = Josh Sides | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2006 | isbn = 978-0-520-24830-4}} * {{cite book | title = Murder at the Sleepy Lagoon: Zoot Suits, Race, and Riot in Wartime L.A. | url = https://archive.org/details/murderatsleepyla0000paga | author = Eduardo Obregón Pagán | publisher = The University of North Carolina Press | year = 2006 | isbn = 978-0-8078-5494-5}} * {{cite book | title = The Great Black Way: L.A. in the 1940s and the Last African American Renaissance | url = https://archive.org/details/greatblackwayla00smit | author = R. J. Smith | year = 2007 | publisher = PublicAffairs | isbn = 978-1-58648-521-4}} ;LGBT * {{cite book | title = Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians | author = Lillian Faderman i Stuart Timmons | year = 2006 | publisher = Basic Books | isbn = 0-465-02288-X | url = https://archive.org/details/gaylahistoryofse00lill }} * {{cite book | title = Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics | url = https://archive.org/details/bohemianlosangel0000hure | author = Daniel Hurewitz | publisher = University of California Press | place = Berkeley | year = 2007 | isbn = 0-520-24925-9}} ;Okoliš * {{cite book | author=Marc Reisner | title=Cadillac Desert: The American West and its Disappearing Water | publisher=Penguin Books | year=1986 | isbn=978-0-14-017824-1 | url=https://archive.org/details/cadillacdesertam00reis }} * {{cite book | title = Smogtown: The Lung-Burning History of Pollution in Los Angeles | author = Chip Jacobs i William Kelly | publisher = Outlook Hardcover | year = 2008 | isbn = 1-58567-860-0 | url = https://archive.org/details/smogtownlungburn00jaco }} ;Umjetnost i književnost * {{cite book | editor = David L. Ulin | title = Writing Los Angeles: A Literary Anthology | publisher = Library of America | year = 2002 | isbn = 978-1-931082-27-3 | url = https://archive.org/details/writinglosangele0000unse }} * {{cite book | title = Pop L.A.: Art and the City in the 1960s | author = Cécile Whiting | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2008 | isbn = 978-0-520-25634-7}} {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Los Angeles}} * {{en simbol}} [http://www.lacity.org/ Službeni veb-sajt grada Los Angelesa] * {{en simbol}} [http://life.time.com/?attachment_id=4004 "Los Angeles Then and Now"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709164512/http://life.time.com/?attachment_id=4004 |date=9. 7. 2014 }} – slikovna prezentacija časopisa ''Life'' * {{de simbol}} [https://www.faz.net/aktuell/reise/michael-lange-fotografiert-in-den-industrievierteln-von-los-angeles-15991837.html?GEPC=s9 Svjetlosnim farom preko grada] – monografija iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'' {{Divlji zapad}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Los Angeles|*]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Los Angeles]] [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] rxjhr4q2uw8b7bj91lqksqrl8x7zam1 1854. 0 7850 3924251 3654346 2026-09-06T16:19:26Z Palapa 383 3924251 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}1854. (MDCCCLIV) bila je redovna godina<ref>{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1854|title=What Happened in 1854|date=1854|website=On This Day|language=en|access-date=2026-09-06}}</ref> koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1854. godina oznake Naše ere (CE) i Anno Domini (AD), 854. godina drugog milenija, 54. godina 19. vijeka i 5. godina decenije 1850-ih. Početkom 1854. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[8. decembar]] - [[Papa]] [[Papa Pio IX|Pio IX]] proglasio je [[dogma|dogmu]] o bezgrešnom začeću Bogorodice. == 1854. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[6. juni]] - [[Ante Kovačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] romanopisac; * [[9. oktobar]] - [[Mihajlo Pupin]], američko-srbijanski naučnik; * [[16. oktobar]] - [[Oscar Wilde]], irski pisac; * [[20. oktobar]] - [[Arthur Rimbaud]], francuski književnik; * [[26. oktobar]] - [[Ksaver Šandor Gjalski]], hrvatski književnik; * [[5. novembar]] - [[Paul Sabatier]], francuski hemičar; == Umrli == * [[31. maj]] - [[Vatroslav Lisinski]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]] iz vremena [[Romantizam|romantizma]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1854|1854.}} rqg9kb6ys0v4tybp2j9jayijwuvwz76 960. 0 9298 3924302 3923989 2026-09-07T07:47:15Z AdnanSa 226 3924302 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''960.''' ('''[[rimski brojevi|CMLX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 960. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko Carstvo i Arapsko carstvo === * Ljeto – Opsada Handaksa: Bizantijska flota s ekspedicionim snagama (koje su brojale oko 50.000 ljudi) pod komandom Nikifora Foke iskrcava se na Kritu. Nikifor pobjeđuje muslimanski otpor i započinje opsadu glavnog grada Handaksa. Odlučuje blokirati grad tokom zime, dok njegovi inženjeri počinju graditi opsadne sprave.<ref>Romane, Julian (2015). Byzantium Triumphant. Barnsley: Pen and Sword Books. p. 5. ISBN 978-1473845701.</ref> Emir Abdulaziz ibn Šu'ajb šalje zahtjev za pomoć Fatimidima u Ifrikiju i [[Kordopski Emirat]] (moderna Španija). * 8. novembar – Bitka kod Andrasa: Bizantinci pod komandom Lea Foke Mlađeg pobjeđuju Hamdanidsku vojsku (30.000 ljudi) u zasjedi u prolazima Kilikijskih planina, u južnoj Maloj Aziji (moderna Turska). Emir Sajf al-Davla jedva uspijeva pobjeći i vraća se u [[Halep]] sa samo 300 konjanika. Hamdanidi više ne mogu poduzimati upade u Anadoliju, što predstavlja prekretnicu u [[Arapsko-bizantijski ratovi|arapsko-bizantijskim ratovima]] na Istoku. === Evropa === * [[Mješko I, knez Poljske|Mješko I]], vojvoda iz dinastije Pjast, postaje princ (de facto vladar) Poljske nakon smrti svog oca Siemomysla. Mješko nastavlja podvrgavati susjedna plemena pod svoju kontrolu. Dvije prepreke ovom planu su [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] plemenska grupa, [[Veleti]] (poznati i kao Wilzi ili "Vučji narod") koji pljačkaju Mješkove zemlje; i saksonske pogranične vojvode, koji se probijaju prema istoku u potrazi za novim zemljama za osvajanje.<ref>Richard Brzezinski (1998). History of Poland: Old Poland, King Mieszko I, p. 14. ISBN 83-7212-019-6.</ref> * [[Harald I, kralj Danske|Harald Modrozubi]], kralj Danske, učvršćuje svoju vlast nad Jutlandom i Zelandom. Prihvata kršćanstvo, podižući isklesani kamen u Jellingu u čast svojih roditelja. Na njemu se nalazi runski natpis (najpoznatiji u Danskoj) i slika Krista okružena isprepletenim vezom. Ostala skandinavska kraljevstva polako prelaze na kršćanstvo (približan datum). * Juni/juli – Adalbert II, suvladar i sin kralja Berengara II, uz podršku vojvode Huga od Toskane, napada Papinsku državu pod papom Ivanom XII. Dok se lombardijske snage približavaju Rimu, papinska delegacija se šalje kralju Otonu I (Velikom) da zatraži pomoć. * Jesen – Oberto I, markgrof porodice Obertenghi, sklonio se u Njemačku. Putovao je s utjecajnim italijanskim vođama na saksonski dvor [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]] kako bi intervenirao u Italiji i zaštitio ga od Berengara II. * Richard I (Neustrašivi), vojvoda od Normandije, oženio se Emmom od Pariza. Ona je kćerka [[Hugo Veliki|Huga Velikog]], bivšeg vojvode od Franaka. Savez mu daje stalni status u Kući Kapeta. === Engleska === * Dunstan prima palij kao nadbiskup Canterburyja od pape Ivana XII. Reformira manastire i provodi pravilo [[Benediktinci|Svetog Benedikta]]: siromaštvo, čednost i poslušnost za monahe. === Afrika === * Kraljevstvo Aksum (današnja Eritreja) uništeno je od strane osvajača Beta Izraela ([[Etiopijski Jevreji|Etiopijskih Jevreja]]), pod vođstvom kraljice Gudit (približan datum). === Azija === * 4. februar – Dinastiju Song u Kaifengu osnovao je 33-godišnji vojskovođa Zhao Kuangyin. Počinje ujedinjavati carstvo osvajanjem drugih zemalja i postaje prvi car, nazvan Taizu od Songa. Dinastija Song vladat će sjevernom Kinom više od 300 godina (do 1279. godine). == 960. u temama == === Religija === * Dunstan osniva Crkvu sv. Dunstana u Istočnom Sussexu. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Ebu Nasr Mansur, perzijski matematičar (približan datum) * Aimoin, francuski monah i hroničar (približan datum) * Arnulf II (Mlađi), franački plemić (ili 961) * Bagrat III, kralj Abhazije (Gruzija) (umro 1014) * Bernward, biskup Hildesheima (približan datum) * [[Konstantin VIII]], bizantijski car (umro 1028) * Eckard I, njemački plemić (približan datum) * Fan Kuan, kineski pejzažni slikar (približan datum) * Gersom ben Judah, njemački rabin (približan datum) * Gormflaith ingen Murchada, irska kraljica (umrla 1030) * Gotthard, biskup Hildesheima (umro 1038) * Hugo III, francuski plemić (približan datum) * Indra Pala, kralj Kamarupe (Indija) (umro 990) * Li, carica supruga dinastije Song (umro 1004) * Mazu, kćerka kineskog ribara poštovana kao taoistička boginja (približan datum) * Šaraf Al-Davla, bujidski emir Kermana i [[Fars (provincija)|Farsa]] (približan datum) * Sigurd Stout, vikinški plemić (grof) (približan datum) * [[Sven I, kralj Danske|Sven Rašljobradi]], kralj Danske i Engleske (umro 1014) * Xu Jou, službenik i dvorski ministar Južnog Tanga == [[Smrt|Umrli]] == * 31. maj – Fudživara no Morosuke, japanski državnik (r. 909.) * 15. juni – Eadburh od Winchestera, engleska princeza i svetica * 23. juni – Feng Jandži, kancelar Južnog Tanga (r. 903.) * 12. august – Li Gu, kancelar Kasnog Zhoua (r. 903.) * Ælfric, biskup Hereforda (približan datum) * Adele od Vermandoisa, franačka plemkinja * Arnold I od Astarca, franački plemić * Bernard Danac, vikinški plemić (približan datum) * Časlav, knez Srbije (približan datum) * Emanuel I, patrijarh [[Asirska Crkva istoka|Asirske Crkve istoka]] * Fulk II (Dobri), franački plemić * Gao Baorong, kralj Nanpinga (Deset kraljevstava) (r. 920.) * George II, kralj Abhazije (Gruzija) * Gopala II, vladar Pala Carstva (Indija) * Guan Tong, kineski pejzažni slikar * Justan I ibn Marzuban, vladar Salarida * Lhačen Dpalgjimgon, kralj Mauyul (Tibet) * Murchadh mac Aodha, kralj Uí Mainea (Irska) * Ratna Pala, kralj Kamarupe (Indija) (r. 920.) * Siemomysł, vojvoda iz dinastije Piast (Poljska) * William Garés, franački plemić * Jelu Lihu, princ Kitanskog carstva (r. 911.) {{Commonscat|960|960.}} egnlqruz4mldk61d1pz5laejrtf7pdn 3924303 3924302 2026-09-07T08:06:09Z AdnanSa 226 3924303 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''960.''' ('''[[rimski brojevi|CMLX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 960. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko Carstvo i Arapsko carstvo === * 22. april: Bazilije II (Bazil II ili Vasilije II), bizantijski car, stupa na prijestolje u dobi od tri godine<ref>Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p</ref> nakon svog oca, Romana II. * Kraj juna: Bizantska flota, predvođena Nikeforom Fokom, isplovljava iz Konstantinopola; vojska i flota okupljaju se u Figelu, južno od Efesa, odakle je pokrenuta ekspedicija protiv Krita. * Ljeto – Opsada Handaksa: Bizantijska flota s ekspedicionim snagama (koje su brojale oko 50.000 ljudi) pod komandom Nikifora Foke iskrcava se na Kritu. Nikifor pobjeđuje muslimanski otpor i započinje opsadu glavnog grada Handaksa. Odlučuje blokirati grad tokom zime, dok njegovi inženjeri počinju graditi opsadne sprave.<ref>Romane, Julian (2015). Byzantium Triumphant. Barnsley: Pen and Sword Books. p. 5. ISBN 978-1473845701.</ref> Emir Abdulaziz ibn Šu'ajb šalje zahtjev za pomoć Fatimidima u Ifrikiju i [[Kordopski Emirat]] (moderna Španija). * 8. novembar – Bitka kod Andrasa: Bizantinci pod komandom Lea Foke Mlađeg pobjeđuju Hamdanidsku vojsku (30.000 ljudi) u zasjedi u prolazima Kilikijskih planina, u južnoj Maloj Aziji (moderna Turska). Emir Sajf al-Davla jedva uspijeva pobjeći i vraća se u [[Halep]] sa samo 300 konjanika. Hamdanidi više ne mogu poduzimati upade u Anadoliju, što predstavlja prekretnicu u [[Arapsko-bizantijski ratovi|arapsko-bizantijskim ratovima]] na Istoku. * Bulukin ibn Ziri je osnovao [[Alžir (grad)|grad Alžir]] (El Džazair Beni Mezghenna) na mjestu drevnog Ikozija.<ref>Robert Fossier, Stuart Airlie, Robyn Marsack The Cambridge illustrated history of the Middle Ages. Cambridge University Press, 1997 (ISBN 978-0-521-26645-1)</ref> === Evropa === * 11. novembar: Geoffrey Grisegonelle postaje grof Anžuvinski (vladavina završava 987. godine).<ref>René Merlet La Chronique de Nantes (570 Environ-1049). BiblioBazaar, LLC, 2008 (ISBN 978-0-559-23356-2)</ref> * [[Mješko I, knez Poljske|Mješko I]], vojvoda iz dinastije Pjast, postaje princ (de facto vladar) Poljske nakon smrti svog oca Siemomysla. Mješko nastavlja podvrgavati susjedna plemena pod svoju kontrolu. Dvije prepreke ovom planu su [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] plemenska grupa, [[Veleti]] (poznati i kao Wilzi ili "Vučji narod") koji pljačkaju Mješkove zemlje; i saksonske pogranične vojvode, koji se probijaju prema istoku u potrazi za novim zemljama za osvajanje.<ref>Richard Brzezinski (1998). History of Poland: Old Poland, King Mieszko I, p. 14. ISBN 83-7212-019-6.</ref> * [[Harald I, kralj Danske|Harald Modrozubi]], kralj Danske, učvršćuje svoju vlast nad Jutlandom i Zelandom. Prihvata kršćanstvo, podižući isklesani kamen u Jellingu u čast svojih roditelja. Na njemu se nalazi runski natpis (najpoznatiji u Danskoj) i slika Krista okružena isprepletenim vezom. Ostala skandinavska kraljevstva polako prelaze na kršćanstvo (približan datum). * Juni/juli – Adalbert II, suvladar i sin kralja Berengara II, uz podršku vojvode Huga od Toskane, napada Papinsku državu pod papom Ivanom XII. Dok se lombardijske snage približavaju Rimu, papinska delegacija se šalje kralju Otonu I (Velikom) da zatraži pomoć. * Jesen – Oberto I, markgrof porodice Obertenghi, sklonio se u Njemačku. Putovao je s utjecajnim italijanskim vođama na saksonski dvor [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]] kako bi intervenirao u Italiji i zaštitio ga od Berengara II. * Ričard I (Neustrašivi), vojvoda od Normandije, oženio se Emmom od Pariza. Ona je kćerka [[Hugo Veliki|Huga Velikog]], bivšeg vojvode od Franaka. Savez mu daje stalni status u Kući Kapeta. * Kralj Sančo I "Debeli" od Leona ponovo je zauzeo svoju prijestolnicu Leon uz pomoć Kordopskog halife.<ref>Reinhart Pieter Anne Dozy Histoire des Musulmans d'Espagne. E. J. Brill, 1861</ref> Grof Fernán González od Kastilje je poražen i zarobljen, zajedno sa svojim sinovima, od strane Garcíe II od Navare kod Cirueñe (La Rioja).<ref>Juan de Ferreras Histoire generale d'Espagne. Traduit par Vaquette d'Hermilly Chez Gissey, 1751</ref> Ubrzo je pušten, a kralj Leóna je priznao nezavisnost Kastilje od Asturije, s Burgosom kao njenim glavnim gradom. * [[Hugo, kralj Francuske|Hugo Kapet]] i njegov brat Oton "Burgundski" odali su počast kralju Lotaru u prisustvu svog ujaka Bruna. Hugo je postao vojvoda od Franaka, a Oton je postao vojvoda od Burgundije. Hugo Kapet, nazvan tako zbog brojnih laičkih opatskih plašteva koje je nosio, bio je vojvoda od Franaka i, teoretski, vojvoda od Burgundije i vojvoda od Akvitanije. Moćniji je od [[Lotar, kralj Zapadne Franačke|kralja Lotara]], koji je sveden na posjede Attignyja, Compiègnea i Laona. === Engleska === * Dunstan prima palij kao nadbiskup Canterburyja od pape Ivana XII. Reformira manastire i provodi pravilo [[Benediktinci|Svetog Benedikta]]: siromaštvo, čednost i poslušnost za monahe. === Afrika === * Kraljevstvo Aksum (današnja Eritreja) uništeno je od strane osvajača Beta Izraela ([[Etiopijski Jevreji|Etiopijskih Jevreja]]), pod vođstvom kraljice Gudit (približan datum). === Azija === * 3-4. februar – Dinastiju Song u Kaifengu osnovao je 33-godišnji vojskovođa Zhao Kuangyin (proglašen je carem sjeverne Kine od strane svojih trupa). Sljedećih petnaest godina provodi u vojnim kampanjama i uspijeva ponovo ujediniti zemlju, s izuzetkom kraljevstva Sjeverni Han (koje postoji do 976.). Nazvan Taizu od Songa, on obnavlja civilni režim<ref>René Grousset (1885-1952), « Histoire de la Chine, Club des Libraires de France, première édition : 1942</ref>. Oslanja se na konfučijansku klasu učenjaka (jou), iz koje regrutuje svoje administrativno osoblje. Dinastija Song vladat će sjevernom Kinom više od 300 godina (do 1279. godine). == 960. u temama == === Religija === * 19. juni: Završava se Leonska Biblija, poznata i kao Biblija iz 960. godine, koja se sada čuva u crkvi San Isidoro de León.<ref>Gonzalo Martínez Díez, El condado de Castilla, 711-1038 - la historia frente a la la leyenda, vol. 2, Marcial Pons Historia, 2005 (ISBN 9788495379948,</ref> * Dunstan osniva Crkvu sv. Dunstana u Istočnom Sussexu. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Ebu Nasr Mansur, perzijski matematičar (približan datum) * Aimoin, francuski monah i hroničar (približan datum) * Arnulf II (Mlađi), franački plemić (ili 961) * Bagrat III, kralj Abhazije (Gruzija) (umro 1014) * Bernward, biskup Hildesheima (približan datum) * [[Konstantin VIII]], bizantijski car (umro 1028) * Eckard I, njemački plemić (približan datum) * Fan Kuan, kineski pejzažni slikar (približan datum) * Gersom ben Judah, njemački rabin (približan datum) * Gormflaith ingen Murchada, irska kraljica (umrla 1030) * Gotthard, biskup Hildesheima (umro 1038) * Hugo III, francuski plemić (približan datum) * Indra Pala, kralj Kamarupe (Indija) (umro 990) * Li, carica supruga dinastije Song (umro 1004) * Mazu, kćerka kineskog ribara poštovana kao taoistička boginja (približan datum) * Šaraf Al-Davla, bujidski emir Kermana i [[Fars (provincija)|Farsa]] (približan datum) * Sigurd Stout, vikinški plemić (grof) (približan datum) * [[Sven I, kralj Danske|Sven Rašljobradi]], kralj Danske i Engleske (umro 1014) * Xu Jou, službenik i dvorski ministar Južnog Tanga == [[Smrt|Umrli]] == * 31. maj – Fudživara no Morosuke, japanski državnik (r. 909.) * 15. juni – Eadburh od Winchestera, engleska princeza i svetica * 23. juni – Feng Jandži, kancelar Južnog Tanga (r. 903.) * 12. august – Li Gu, kancelar Kasnog Zhoua (r. 903.) * Ælfric, biskup Hereforda (približan datum) * Adele od Vermandoisa, franačka plemkinja * Arnold I od Astarca, franački plemić * Bernard Danac, vikinški plemić (približan datum) * Časlav, knez Srbije (približan datum) * Emanuel I, patrijarh [[Asirska Crkva istoka|Asirske Crkve istoka]] * Fulk II (Dobri), franački plemić * Gao Baorong, kralj Nanpinga (Deset kraljevstava) (r. 920.) * George II, kralj Abhazije (Gruzija) * Gopala II, vladar Pala Carstva (Indija) * Guan Tong, kineski pejzažni slikar * Justan I ibn Marzuban, vladar Salarida * Lhačen Dpalgjimgon, kralj Mauyul (Tibet) * Murchadh mac Aodha, kralj Uí Mainea (Irska) * Ratna Pala, kralj Kamarupe (Indija) (r. 920.) * Siemomysł, vojvoda iz dinastije Piast (Poljska) * William Garés, franački plemić * Jelu Lihu, princ Kitanskog carstva (r. 911.) {{Commonscat|960|960.}} 55ij4ebvbuxmj33cjf3mpjtyysp78nj Singapur 0 10999 3924263 3924169 2026-09-06T19:47:10Z GoodBosnian 170315 članak konačno dobija i reference 3924263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Singapur | izvorno_ime = {{lang|ms|Republik Singapura}}<br />{{lang|zh|新加坡共和国}}<br />{{lang|ta|சிங்கப்பூர் குடியரசு}} | ime_genitiv = Singapura | zastava = Flag of Singapore.svg | zastava_širina = | grb = Coat of arms of Singapore.svg | grb_širina = | vrsta_simbola = | uzrečica = {{lang|ms|Majulah Singapura}}<br />"Naprijed, Singapur" | himna = {{lang|ms|[[Majulah Singapura]]}}<br />"Naprijed, Singapur" | karta = Location Singapore ASEAN.svg | opis_karte = Singapur u jugoistočnoj Aziji | širina_karte = 250px | glavni_grad = Singapur | glavni_grad_koordinate = {{Coord|1|17|N|103|50|E|type:city(5,700,000)_region:SG|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Tampines]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|engleski]], [[malajski jezik|malajski]], [[singapurski mandarinski|mandarinski]] i [[tamilski jezik|tamilski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = 74,3% [[Kinezi u Singapuru|Kinezi]]<br />13,5% [[Malajci u Singapuru|Malajci]]<br />9,0% [[Indijci u Singapuru|Indijci]]<br />3,2% ostali | religija = 30,9% [[Budizam u Singapuru|budizam]]<br />23,9% [[Nereligioznost u Singapuru|bez religije]]<br />17,1% [[Kršćanstvo u Singapuru|kršćanstvo]]<br />15,0% [[Islam u Singapuru|islam]]<br />7,3% [[Taoizam u Singapuru|taoizam]]<br />5,4% [[Hinduizam u Singapuru|hinduizam]]<br />0,4% ostalo | demonim = Singapurac / Singapurka | državno_uređenje = Unitarna parlamentarna republika | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Tharman Shanmugaratnam]] | vrsta_druge_vlasti = Premijer | vladar_druga_vlast = [[Lawrence Wong]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = [[Parlament Singapura]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = Nezavisnost | nota_suvereniteta = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Malezija|Malezije]] | nastanak = Samouprava | događaj1 = [[Samouprava Singapura|Samouprava]] | događaj_datum1 = 3. juni 1959. | događaj2 = [[Sporazum o Maleziji]] | događaj_datum2 = 16. septembar 1963. | događaj3 = [[Proglas Singapura]] | događaj_datum3 = 9. august 1965. | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = | nezavisnost = 9. august 1965. | nezavisnost_priznato = | površina = 744,3 | po_površini_na_svijetu = 176. | procenat_vode = 1,43% | stanovnika = 6.110.200 | stanovnika_godina = 2025. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 111. | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 8.290 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 3. | bdp_ukupno = 1,063 biliona USD | bdp_godina = 2026. | po_broju_bdp_na_svijetu = 34. | bdp_per_capita = 173.708 USD | bdp_per_capita_na_svijetu = 1. | bdp_nominalni_ukupno = 659,572 milijarde USD | bdp_nominalni_godina = 2026. | bdp_nominalni_na_svijetu = 27. | bdp_nominalni_per_capita = 107.758 USD | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 4. | hdi = 0,946 | hdi_godina = 2023. | hdi_nivo = vrlo visok | po_broju_hdi_na_svijetu = 13. | gini = 43,3 | gini_godina = 2023. | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Singapurski dolar]] (S$) | vremenska_zona = [[Singapursko standardno vrijeme|SGT]] (UTC+8) | ljetno_računanje_vremena = ne | format_datuma = dd-mm-yyyy | najviša_tačka_ime = [[Bukit Timah]] | najviša_tačka_metara = 164 m | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Singapurska rijeka]] | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = 9. august | vozacka_strana = lijeva | pozivni_broj = +65 | iso_kod = SG | internetski_nastavak = .sg, .新加坡, .சிங்கப்பூர் | komentar = }} [[File:1 singapore f1 night race 2012 city skyline.jpg|thumb|Singapur]] '''Singapur''', zvanično '''Republika Singapur''', jeste [[Ostrvska država|ostrvska država]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Njena teritorija obuhvata [[Singapur (ostrvo)|glavno ostrvo]], [[Spisak ostrva u Singapuru|preko 60 satelitskih ostrva i otočića]] i [[Pedra Branca (Singapur)|jedno udaljeno ostrvce]]. Nalazi se oko jednog [[Stepen geografske širine|stepena geografske širine]] (137 km) sjeverno od [[Ekvator|ekvatora]], pored južnog vrha [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]], graničeći se sa [[Malajski prolaz|Malajskim prolazom]] na zapadu, [[Singapurski prolaz|Singapurskim prolazom]] na jugu zajedno s [[Ostrva Riau|ostrvima Riau]] u [[Indonezija|Indoneziji]], [[Južnokinesko more|Južnokineskim morem]] na istoku i [[Johorski prolaz|Johorskim prolazom]] zajedno s [[Johor|državom Johor]] u [[Malezija|Maleziji]] na sjeveru. U [[Rana historija Singapura|svojoj ranoj historiji]], Singapur je bio pomorski [[Emporijum (antika)|emporijum]] poznat kao ''[[Temasek]]''; nakon toga, bio je glavni konstitutivni dio nekoliko uzastopnih [[Talasokratija|talasokratskih]] carstava. Njegova savremena era započela je 1819. kada je [[Stamford Raffles]] uspostavio Singapur kao [[Entrepôt|trgovačku ispostavu (entrepôt)]] [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]]. Singapur je 1867. došao pod direktnu britansku kontrolu kao dio [[Naselja moreuza|Naselja moreuza]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Singapur je 1942. bio [[Japanska okupacija Singapura|okupiran od strane Japana]], a vraćen je Britaniji kao [[Krunska kolonija Singapur|krunska kolonija]] nakon [[Kapitulacija Japana|kapitulacije Japana]] 1945. Singapur je stekao [[Samouprava Singapura|samoupravu]] 1959, a [[Malezijski sporazum|1963.]] postao je dio nove federacije [[Malezija|Malezije]], zajedno s [[Malajska Federacija|Malajom]], [[Krunska kolonija Sjeverni Borneo|Sjevernim Borneom]] i [[Krunska kolonija Saravak|Saravakom]]. [[Država Singapur (Malezija)|Ideološke razlike]] dovele su do isključenja Singapura iz federacije dvije godine kasnije; postao je nezavisna [[Suverena država|suverena država]] 1965. Nakon ranih godina [[Historija Republike Singapur#1965. do kasnih 1970-ih|previranja]] i uprkos nedostatku prirodnih resursa i [[Zaleđe|zaleđa]], nacija se brzo razvijala i postala jedan od [[Četiri azijska tigra|Četiri azijska tigra]]. Kao visoko [[Razvijena zemlja|razvijena zemlja]], Singapur ima [[Spisak država po BDP-u (PPP) po glavi stanovnika|najviši BDP po glavi stanovnika prilagođen PPP-u]] na svijetu i jedina je zemlja u Aziji sa AAA [[Suvereni kreditni rejting|suverenim kreditnim rejtingom]] od [[Velika trojka (kreditne agencije)|svih glavnih rejting agencija]]. Identifikovan kao [[Porezni raj|porezni raj]], on je veliko [[Avijacijsko čvorište|avijacijsko]], [[Finansijski centar|finansijsko]] i [[Luka|pomorsko]] čvorište i dosljedno se svrstava među [[Spisak najskupljih gradova za strane radnike|najskuplje gradove]] za [[Ekspatrijat|ekspatrijate]] i [[Strani radnici|strane radnike]]. Singapur zauzima visoko mjesto u ključnim društvenim indikatorima: [[Obrazovanje u Singapuru|obrazovanju]], [[Zdravstvo u Singapuru|zdravstvenoj zaštiti]], [[Državno stanovanje u Singapuru|stambenom zbrinjavanju]], [[Globalni indeks mira|miru]], [[Henley Passport Index|jačini pasoša]], [[Kriminal u Singapuru|ličnoj sigurnosti]] i [[Infrastruktura|infrastrukturi]], s visokom [[Spisak država po stopi vlasništva nad nekretninama|stopom vlasništva nad nekretninama]]. [[Singapurci]] uživaju u jednom od [[Spisak država po očekivanom životnom vijeku|najdužih životnih vijekova]], [[Spisak država po brzini internet veze|najbržim brzinama internet veze]], [[Spisak država po stopi smrtnosti novorođenčadi|najnižim stopama smrtnosti novorođenčadi]] i [[Indeks percepcije korupcije|najnižim nivoima korupcije]] na svijetu. Singapur je [[Administrativna podjela Singapura|organizovan]] u pet [[Regije Singapura|regija]], 55 [[Planska područja Singapura|planskih područja]] i stotine [[Podzone Singapura|podzona]]. Ima [[Spisak država i zavisnih teritorija po gustini naseljenosti|drugu najveću gustinu naseljenosti od bilo koje zemlje]], iako postoje brojni zeleni i rekreativni prostori kao rezultat [[Urbano planiranje|urbanog planiranja]]. S multikulturalnim stanovništvom i u znak priznanja kulturnih identiteta glavnih etničkih grupa u zemlji, Singapur ima četiri [[Jezici Singapura|službena jezika]]: [[Singapurski engleski|engleski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[Singapurski mandarinski|mandarinski]] i [[Tamilski jezik|tamilski]]. Engleski je [[Lingua franca|zajednički jezik]], s ekskluzivnom upotrebom u brojnim [[Javne službe|javnim službama]]. [[Multikulturalizam|Multirasnost]] je ugrađena u ustav i nastavlja oblikovati [[Rasa u Singapuru|nacionalne politike]]. Singapur je [[Parlamentarna republika|parlamentarna republika]] i njegov pravni sistem je zasnovan na [[Opće pravo|općem pravu]]. Iako je [[Ustav Singapura|ustavno]] riječ o [[Spisak političkih partija u Singapuru|višestranačkoj demokratiji]] u kojoj se redovno održavaju [[Izbori u Singapuru|slobodni izbori]], on funkcioniše kao ''[[de facto]]'' [[Sistem dominantne stranke|jednopartijska država]], pri čemu [[Partija narodne akcije]] (PAP) održava kontinuiranu političku dominaciju od [[Opći izbori u Singapuru 1959.|1959]]. Dugogodišnja kontrola PAP-a rezultirala je ograničenim [[Politički pluralizam|političkim pluralizmom]] i visoko centralizovanom strukturom upravljanja nad nacionalnim institucijama. Kao jedan od pet osnivača [[ASEAN|ASEAN-a]], Singapur je također sjedište Sekretarijata [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje]], Sekretarijata [[Vijeće za pacifičku ekonomsku saradnju|Vijeća za pacifičku ekonomsku saradnju]] i grad domaćin mnogih [[MICE turizam|međunarodnih konferencija i događaja]]. Singapur je također član [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Istočnoazijski samit|Istočnoazijskog samita]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] i [[Zajednica nacija|Zajednice nacija (Commonwealth)]]. == Etimologija == Naziv "Singapur" je savremeni oblik izvornog malajskog imena {{lang|ms|Singapura}} ({{IPA|ms|siŋapura}}), koje je izvedeno iz sanskritske riječi za "grad lavova".<ref>{{cite web |title=Singapore |url=http://bartleby.com |url-status=dead |archive-url=https://archive.org |archive-date=11. 4. 2001 |access-date=13. 5. 2020 |publisher=Bartleby}}</ref> Jedno od najranijih imena ostrva bilo je ''Pulau Ujong'', što odgovara kineskim zapisima iz [[3. vijek]]a koji spominju mjesto ''Pú Luó Zhōng'' ({{jez-zh|蒲羅中}}), što je transkripcija malajskog naziva za "ostrvo na kraju poluostrva".<ref name="utexas">{{cite web |title=Singapore: History, Singapore 1994 |url=http://utexas.edu |url-status=dead |archive-url=https://archive.org |archive-date=23. 3. 2007 |access-date=13. 5. 2020 |publisher=Asian Studies @ University of Texas at Austin}}</ref> Rani spomeni imena ''Temasek'' (ili ''Tumasik'') nalaze se u javanskom hvalospjevu ''Nagarakretagama'' iz 1365. godine, kao i u vijetnamskim izvorima iz tog perioda. Ime vjerovatno znači "morski grad", a potiče od malajske riječi {{lang|ms|tasek}} koja označava more ili jezero.<ref name="toponym">{{cite book |author1=Victor R Savage |url=https://google.com |title=Singapore Street Names: A Study of Toponymics |author2=Brenda Yeoh |date=15. 6. 2013 |publisher=Marshall Cavendish |isbn=9789814484749 |page=381 |access-date=28. 7. 2017 |archive-url=https://archive.org |archive-date=12. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> Kineski putnik [[Wang Dayuan]] posjetio je oko 1330. godine mjesto pod nazivom ''Danmaxi'' ({{jez-zh|淡馬錫}}) ili ''Tam ma siak'', što može biti transkripcija imena Temasek ili kombinacija malajske riječi {{lang|ms|Tanah}} (zemlja) i kineske riječi {{lang|zh|xi}} koja označava kositar (kalaj) kojim se trgovalo na ostrvu.<ref>{{cite book |author=John N. Miksic |url=https://google.com |title=Singapore and the Silk Road of the Sea, 1300–1800 |date=15. 11. 2013 |publisher=NUS Press |isbn=978-9971695743 |pages=171–182 |access-date=19. 6. 2020 |archive-url=https://archive.org |archive-date=5. 3. 2024 |url-status=live}}</ref><ref name="toponym" /> Varijacije imena {{lang|sa-Latn|Siṃhapura}} koristile su se za nekoliko gradova u regiji prije uspostavljanja Kraljevine Singapura. U hinduističko-budističkoj kulturi lavovi su simbolizovali moć i zaštitu.<ref>{{cite news |author=Joshua Lee |date=6. 12. 2016 |title=5 other places in Asia which are also called Singapura |url=https://mothership.sg |url-status=live |archive-url=https://archive.org |archive-date=6. 4. 2023 |access-date=13. 5. 2020 |work=Mothership}}</ref> Ime ''Singapura'' zamijenilo je ''Temasek'' prije 15. vijeka, nakon što je odbjegli sumatranski princ (''Raja'') iz Palembaunga uspostavio kraljevstvo na ostrvu. Poluhistorijski ''Malajski anali'' navode da je sumatranski princ [[Sang Nila Utama]] preimenovao Temasek u ''Singapura'' u 13. vijeku, nakon što je na ostrvu ugledao čudnu zvijer za koju je mislio da je lav. Smatrajući to dobrim znakom, osnovao je grad na tom mjestu.<ref>{{cite book |title=Sejarah Melayu The Malay Annals MS RAFFLES No. 18 Edisi Rumi Baru/New Romanised Edition |date=1998 |publisher=Academic Art & Printing Services Sdn. Bhd. |isbn=967-9948-13-7 |editor-last1=Kheng |editor-first1=Cheah Boon |editor-last2=Ismail |editor-first2=Abdul Rahman Haji}}</ref><ref>{{cite journal |last=Brown |first=C.C. |date=9. 1952 |title=The Malay Annals translated from Raffles MS 18 |journal=Journal of the Malayan Branch of the Royal Asiatic Society |volume=25 |issue=2&3 |pages=1–276}}</ref> Druga hipoteza, izvedena iz portugalskih izvora, pretpostavlja da je ova mitska priča zasnovana na stvarnom princu [[Parameswara (kralj)|Parameswari]] iz Palembaunga, koji je preuzeo kontrolu nad Temasekom i preimenovao ga u Singapura u znak sjećanja na lavlje prijestolje s kojeg su ga protjerali Javanci.<ref name="turnbull">{{cite book |last=Turnbull |first=C.M. |url=https://google.com |title=A History of Modern Singapore, 1819–2005 |publisher=NUS Press |year=2009 |isbn=978-9971-69-430-2 |pages=21–22 |access-date=13. 1. 2017 |archive-url=https://archive.org |archive-date=5. 3. 2024 |url-status=live}}</ref> Tokom japanske okupacije, Singapur je bio preimenovan u ''Syonan-to'' ({{lang|ja|昭南島}}), što znači "svjetlo juga".<ref>{{cite book |last=Abshire |first=Jean |url=https://google.com |title=The History of Singapore |publisher=ABC-CLIO |year=2011 |isbn=978-0-313-37743-3 |page=104 |access-date=21. 11. 2020 |archive-url=https://archive.org |archive-date=11. 2. 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite book |last1=Blackburn |first1=Kevin |url=https://google.com |title=Did Singapore Have to Fall?: Churchill and the Impregnable Fortress |last2=Hack |first2=Karl |publisher=Routledge |year=2004 |isbn=978-0-203-40440-9 |page=132 |access-date=21. 11. 2020 |archive-url=https://archive.org |archive-date=11. 2. 2024 |url-status=live}}</ref> Singapur se danas često naziva i pod nadimkom "Grad vrt" zbog svojih brojnih parkova i drvoreda.<ref>{{cite encyclopedia |title=Singapore |encyclopedia=The New Encyclopædia Britannica |location=Chicago |date=1991 |edition=15th |page=832 |isbn=978-0-85229-529-8}}</ref> == Historija == Ostrvo Singapur je pripadao indonežansko-malajskoj državi Shrividjaja. Grad je osnovan [[1160]] godine. i postao važan trgovački centar jugoistočne Azije, ali ga je godine [[1377]]. razrušila vojska javanske države Madjapahit. Nakon toga je služio isključivo kao utočište [[pirat]]ima. Godine [[1819]]. ga je zaposjela ''Britanska Istočnoindijska kompanija'', pa se s vremenom razvio u jedno od najvažnijih uporišta i trgovačkih centara Britanske Imperije. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u februaru [[1942]]. godine, su se na ostrvo iskrcali [[Japanci]], te porazili i zarobili veliku britansku vojsku, što je predstavljalo jedan od najvećih savezničkih poraza u ratu i simbolički početak kraja Britanske Imperije. Nakon rata su ga ponovno zaposjeli Britanci, a godine [[1961]]. je postao dijelom Malezijske Federacije. Godine [[1965]]. je vlada na čelu s [[Lee Kuan Yew]]om proglasila nezavisnost. == Geografija == Nalazi se u jugoistočnom dijelu [[Azija|Azije]], u blizini [[ekvator]]a na jugu Malajskog arhipelaga. Površina 616&nbsp;km<sup>2</sup> oko 4 miliona stanovnika. Reljef nije visoke nadmorske visine najviša oko 175 m, povećavaju veličinu tako što zaustavljaju prodor mora. [[Klima]] je ekvatorijalna. Singapur se sastoji od 63 ostrva, uključujući glavno ostrvo Pulau Ujong.<ref>Savage, Victor R.; Yeoh, Brenda S.A. (2004). ''Toponymics: A Study of Singapore's Street Names''. Singapore: Eastern Universities Press. ISBN <bdi>978-981-210-364-2</bdi>.</ref> Postoje dvije umjetne veze sa [[Johor]]om u [[Malezija|Maleziji]]: Johor-Singapur Causeway na sjeveru i Tuas Second Link na zapadu. Ostrva [[Jurong]], [[Pulau Tekong]], [[Pulau Ubin]] i [[Sentosa]] najveća su manja ostrva u Singapuru. Najviša prirodna tačka je brdo [[Bukit Timah]] na 163,63 m.<ref>"[https://web.archive.org/web/20150409193851/http://www.nhb.gov.sg/NHBPortal/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page856.jspx?detContId=NHBSVRAPP61620001517 Bukit Timah Hill]". National Heritage Board. Arhivirano s [http://www.nhb.gov.sg/NHBPortal/faces/oracle/webcenter/portalapp/pagehierarchy/Page856.jspx?detContId=NHBSVRAPP61620001517 orginala] 9. 4. 2015. Pristupljeno 11. 1. 2015.</ref> Pod britanskom vlašću, Božićno ostrvo i Kokosova ostrva bili su dio Singapura, a oba su prebačena [[Australija|Australiji]] 1957. godine.<ref>Commonwealth and Colonial Law by Kenneth Roberts-Wray, London, Stevens, 1966. str. 133–134</ref><ref>Department of External Affairs in Australia. (16. 5. 1957): Report from the Australian High Commission in Singapore to the Department of External Affairs in Australia. Singapore: National Archives of Singapore. (Microfilm: NAB 447)</ref><ref>"[http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19580516.2.20.2.aspx All set for transfer]". ''The Straits Times''. Singapore. 16. 5. 1958. str. 2.</ref> [[Pedra Branca]] je najistočnija tačka nacije.<ref>"[https://www.mfa.gov.sg/SINGAPORES-FOREIGN-POLICY/Key-Issues/Pedra-Branca Pedra Branca]". Ministry of Foreign Affairs. Pristupljeno 4. 2. 2020</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Singapore}} {{wikiatlas|Singapore|Singapur}} * [http://www.sgdi.gov.sg/ Singapore Government Directory Interactive] * [http://www.gov.sg/ Singapore Government Online Portal] * [https://web.archive.org/web/20180916083012/https://www.ecitizen.gov.sg/ Gateway To All Government Services] * [http://www.ns.sg/nsPortal/index.jsp Singapore National Service Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031004919/http://www.ns.sg/nsPortal/index.jsp |date=31. 10. 2010 }} * [http://www.acra.gov.sg/ Singapore Accounting and Corporate Regulatory Authority] * [https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html Singapore Department of Statistics Annual Data] * [http://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-s/singapore.html Chief of State and Cabinet Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130917172650/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-s/singapore.html |date=17. 9. 2013 }} * [http://www.sedb.com/ Singapore Economic Development Board] {{Commonwealth}} {{Države Azije}} {{Jugoistočna Azija}} {{Glavni gradovi azijskih država}} {{ASEAN}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Singapur|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]] [[Kategorija:Države ASEAN-a]] [[Kategorija:Ostrvske države]] ismnv3vy4uwhaf3vl0waeq5lohkuqi5 Sistemski softver 0 11621 3924319 3465286 2026-09-07T08:52:01Z Palapa 383 3924319 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Sistemski softver''' je opći naziv za svaki [[računarski program]] kojem je namjena da omogući [[računar]]u samo pokretanje i izvršavanje osnovnih funkcija. Sistemski softver je zadužan za upravljanje pojedinačnim [[hardver|hardverskim dijelovima]]. Sistemski softver izvršava zadatke kao što je prijenos podataka sa memorije na disk, ispisivanja teksta na ekranu i tako dalje. To su [[operativni sistem]]i, [[drajver]]i, [[programski alati]], [[kompajler]]i, [[asembler]]i i ostali slični alati. Sistemski softver se može i smjestiti u čip, obično se koristi termin [[firmware]]. {{Commonscat|System software}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Softver]] 37dc1clgp2h73pw77ajqby9a437pw1w Mustafa Kemal Atatürk 0 11631 3924298 3921208 2026-09-07T07:00:34Z Aybeg 84715 Informacije su dodane. 3924298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Mustafa Kemal Atatürk | slika = Ataturk1930s.jpg | redoslijed = 1. [[predsjednik Turske]] | vrijeme_na_vlasti = 29. oktobar 1923 – 10. novembar 1938. | prethodnik = | nasljednik = [[İsmet İnönü]] | datum_rođenja = circa 1881. | mjesto_rođenja = [[Solun]], [[Osmanlijsko Carstvo]] (danas [[Grčka]]) | datum_smrti = 10. novembar 1938. (57 god.) | mjesto_smrti = [[Istanbul]], Turska | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = [[Turci|Turčin]] | politička_stranka = [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] <small>(od 1923. do smrti)</small> | supruga = [[Latife Uşaklıgil]] (1923–25) | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | vjera = | potpis = Signature of Mustafa Kemal Atatürk.svg | web_stranica = }} '''Mustafa Kemal Atatürk''' (do 1934: '''Mustafa Kemal-paša'''{{Napomena|[[Osmanlijski turski jezik|Osmanlijski turski]]: مصطفى كمال پاشا.}}; poslije [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] iz 1934: '''Kemal Atatürk'''; 1881{{Napomena|Tačan datum rođenja je nepoznat. 19. maj, dan kada se 1919. iskrcao u Samsunu, smatra se njegovim simboličnim rođendanom. Postojale su i tvrdnje da je rođen 1880.}} – 10. novembar 1938) bio je [[Turska|turski]] maršal, [[Turski nacionalni pokret|revolucionarni]] državnik, te [[Otac nacije|osnivač]] i prvi [[Predsjednik Turske|predsjednik Republike Turske]] od 1923. do svoje smrti 1938. Pod njegovom vlašću preduzete su sveobuhvatne [[Atatürkove reforme|reforme]] kojima je Turska modernizirana u [[Sekularizam|sekularnu]], industrijsku naciju.{{sfn|Armstrong|1972|p=225}} Njegove politike i teorije, sekularnog i [[Turski nacionalizam|nacionalističkog]] usmjerenja, nazivaju se [[Kemalizam|kemalizmom]]. Zbog svojih vojnih i političkih dostignuća, Atatürk se smatra jednim od najznačajnijih vođa [[20. vijek]]a.<ref>{{cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |title=EINSTEIN AND ATATURK (Part 1) |publisher=National Geographic |date=16. 5. 2012 |access-date=28. 5. 2020 |archive-date=22. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210522162629/https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |url-status=dead }}</ref> Atatürk je do izražaja došao zbog uloge koju je odigrao u [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskoj]] pobjedi u [[Bitka kod Galipolja|Galipoljskoj bici]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].{{sfn|Zürcher|2004|p=142}} Nakon [[Raspad Osmanlijskog Carstva|raspada]] Osmanlijskog Carstva, predvodio je Turski nacionalni pokret koji se opirao podjeli teritorija današnje Turske među pobjedničkim [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|savezničkim silama]]. U [[Ankara|Ankari]] je uspostavio [[Vlada Velike narodne skupštine|privremenu vladu]] na čijem je čelu izašao kao pobjednik iz [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. Potom je ukinuo oslabljeno Osmanlijsko Carstvo, umjesto koga je osnovana savremena Republika Turska. Kao predsjednik novoformirane Republike, Atatürk je inicirao rigorozan program političkih, ekonomskih i kulturnih reformi s konačnim ciljem stvaranja savremene, napredne i sekularne [[Nacionalna država|nacionalne države]]. Osnovno obrazovanje učinio je slobodnim i obaveznim, otvarajući hiljade škola širom države. Staro osmanlijsko pismo zamijenjeno je [[Latinica|latinicom]]. Žene su dobile jednaka građanska i politička prava. U pokušaju stvaranja homogene i ujedinjene nacije, njegova vlada sprovodila je politiku [[Turkizacija|turkizacije]].<ref name=Sofos>Sofos, Umut Özkırımlı; Spyros, A. (2008). ''Tormented by history: nationalism in Greece and Turkey''. New York: Columbia University Press, str. 167.</ref><ref>Jongerden, Joost; Verheij, Jelle (2012). ''Social relations in Ottoman Diyarbekir, 1870–1915''. Leiden: Brill, str. 300.</ref> Na manjine je vršen pritisak da [[Građanine, pričaj turski!|pričaju turskim]] u javnosti,<ref>Kieser, Hans-Lukas (2006). ''Turkey beyond nationalism: towards post-nationalist identities''. London: Tauris, str. 45.</ref> a neturski [[Toponomastika|toponimi]] i prezimena mijenjani su u turske oblike.<ref>Öktem, Kerem (2008). [https://journals.openedition.org/ejts/2243 "The Nation’s Imprint: Demographic Engineering and the Change of Toponymes in Republican Turkey"]. ''European Journal of Turkish Studies'' (7).</ref><ref>Aslan, Senem (2009). [https://journals.openedition.org/ejts/4142 "Incoherent State: The Controversy over Kurdish Naming in Turkey"]. ''European Journal of Turkish Studies'' (10).</ref> [[Velika narodna skupština Turske|Velika narodna skupština]] dodijelila mu je 1934. prezime Atatürk, koje je izvedeno iz [[Turkijski jezici|turkijske]] titule ''Atabeg'',<ref name="atabey">[http://acikerisim.istanbul.edu.tr/bitstream/handle/123456789/764/42384.pdf?sequence=1&isAllowed=y Evren Aldemir, Kültür (Milli Eğitim) Bakanlarından Saffet Arıkan’ın Çalışmaları, ''İstanbul Üniversitesi, Atatürk İlkeleri ve İnkılap Tarihi Enstitüsü, Yüksek Lisans Tezi, İstanbul 2007''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190218202245/http://acikerisim.istanbul.edu.tr/bitstream/handle/123456789/764/42384.pdf?sequence=1&isAllowed=y |date=18 February 2019 }}.</ref> u znak priznanja za ulogu koju je odigrao u izgradnji Turske Republike. [[Smrt i državna sahrana Mustafe Kemala Atatürka|Umro]] je 10. novembra 1938. u 57. godini u [[istanbul]]skoj palači [[Palača Dolmabahçe|Dolmabahçe]].<ref>{{cite web |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-commemorates-ataturk-on-78th-anniversary-of-his-passing-105951 |title=Turkey commemorates Atatürk on 78th anniversary of his passing |publisher=Hürriyet Daily News |date=9. 11. 2016}}</ref> Priređena mu je [[državna sahrana]]. Na mjestu predsjednika zamijenio ga je [[İsmet İnönü]], njegov dugogodišnji prijatelj. Atatürkov [[Anıtkabir|mauzolej]] u Ankari, sagrađen i otvoren 1953, okružen je Parkom mira u čast njegove poznate izreke "[[mir kod kuće, mir u svijetu]]". U znak sjećanja na Atatürka, širom Turske, ali i u drugim državama, izgrađeni su brojni spomenici. [[Elefterios Venizelos]], bivši [[Grčka|grčki]] premijer, predložio je 1934. Atatürka za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. ==Djetinstvo== {{Također pogledajte|Privatni život Mustafe Kemala Atatürka}} [[Datoteka:Ataturk-1905-Zubeyde-Makbule.jpg|mini|lijevo|Mustafa Kemal s majkom (sredina) i sestrom (lijevo).]] Mustafa Kemal Atatürk rođen je u ranim mjesecima 1881. u [[Solun]]u ([[Turski jezik|turski]]: ''Selanik'') pod imenom Ali Rıza oğlu Mustafa. Atatürkova rodna kuća u četvrti Kodža Kasim-paša, u današnjoj Ulici apostola Pavla, očuvana je kao muzej, mada je moguće da je Atatürk zapravo rođen u četvrti Ahmet Subaši.<ref>Anastassiadou-Dumont, Méropi (1997). ''Salonique, 1830–1912: une ville ottomane à l'âge des Réformes''. Brill, str. 71.</ref> Otac [[Ali Riza-efendija]] bio je oficir, carinski službenik i trgovac drva. Majka mu se zvala [[Zübeyde Hanım|Zübeyde]]. Od braće i sestara, jedino je [[Makbule Atadan|Makbule]] preživjela djetinstvo; umrla je 1956. Prema [[Andrew Mango|Andrewu Mangu]], Atatürkova muslimanska porodica govorila je turskim jezikom i pripadala je srednjoj klasi.{{sfn|Mango|2002|p=27–28}} Pojedini su autori Aliju Rizi pripisivali [[Albanci|albansko]] porijeklo;{{sfn|Mango|2002|p=27}}<ref name=Jackh>Jackh, Ernest (2007). ''The Rising Crescent''. Goemaere Press, str. 31.</ref><ref name=Marcosson>Marcosson, Isaac Frederick (1969). ''Turbulent Years''. Ayer Publishing, str. 144.</ref> međutim, prema [[Falih Rıfkı Atay|Falihu Rıfkıju Atayu]], [[Vamık Volkan|Vamıku Volkanu]], [[Norman Itzkowitz|Normanu Itzkowitzu]], [[Müjgân Cunbur|Müjgânu Cunburu]] i [[Numan Kartal|Numanu Kartalu]], Ali Rizini preci bili su Turci, daljim porijeklom iz [[Söke]]a u [[Anadolija|anadolskoj]] pokrajini [[Aydın (pokrajina)|Aydın]].<ref>Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 17.</ref><ref>Volkan, Vamık; Itzkowitz, Norman (1998). ''Ölümsüz Atatürk''. Bağlam Yayınları, str. 37.</ref><ref>Cunbur, Müjgân (2004). ''Türk dünyası edebiyatçıları ansiklopedisi, 2. cilt''. Atatürk Kültür Merkezi Başkanlığı.</ref><ref>Kartal, Numan (2002). ''Atatürk ve Kocacık Türkleri''. T.C. Kültür Bakanlığı.</ref> Za majku Zübeyde se također smatra da je bila Turkinja;<ref name=Jackh/><ref name=Marcosson/> [[Şevket Süreyya Aydemir]] navodi da je bila [[Juruci|juručkog]] porijekla. Drugi izvori tvrde da je Atatürk bio [[Makedonci|makedonskog]] muslimana ([[torbeši]]) ili [[Bugari|bugarskog]] muslimanskog ([[pomaci]]) porijekla.<ref>Zadrożna, Anna (2017). [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/reconstructing-the-past-in-a-postottoman-village-turkishness-in-a-transnational-context/6F5D196A7FEAADA3EB67F32550AFEF46 "Reconstructing the past in a post-Ottoman village: Turkishness in a transnational context"]. ''Nationalities Papers'' (45).</ref> Zbog velike židovske zajednice koja je postojala u Solunu u osmanlijsko doba, mnogi [[Islamizam|islamistički]] protivnici [[Atatürkove reforme|Atatürkovih reformi]] tvrdili su da je on porijeklom od [[Denme|denmi]], odnosno Židova koji su prihvatili [[islam]]. Ime Kemal dao mu je Üsküplü Mustafa-efendija, učitelj matematike, ili "zbog divljenja njegovoj sposobnosti i zrelosti" (kako tvrdi [[Afet İnan]]),<ref>İnan, Afet (1959). ''Atatürk hakkında hâtıralar ve belgeler''. Türk Tarih Kurumu Basımevi, str. 8.</ref> ili da bi ga razlikovao od samog sebe (kako tvrdi [[Ali Fuat Cebesoy]]).<ref>Cebesoy, Ali Fuat (1967). ''Sınıf arkadaşım Atatürk: okul ve genç subaylık hâtıraları''. İnkılâp ve Aka Kitabevleri, str. 6.</ref> Mango smatra i da je moguće da je Atatürk sam sebi dao ime Kemal po nacionalističkom pjesniku [[Namık Kemal|Namıku Kemalu]].{{sfn|Mango|2002|p=37}} U ranom djetinstvu majka ga je ohrabrivala da pohađa vjersku školu, što je on i činio nevoljno i kratkotrajno. Kasnije je pod uputama oca pohađao Šemsi-efendijinu školu (privatnu školu sa sekularnijim nastavnim planom). Želja roditelja bila je da Kemal postane trgovac, ali je on bez njihovog znanja 1893. uradio prijemni ispit za Solunsku vojnu školu (turski: ''Selanik Askeri Rüştiyesi''). U [[Vojna srednja škola u Monastiru|Vojnu srednju školu]] (turski: ''Manastır Askerî İdadisi'') u [[Bitolj|Manastiru]] (današnji Bitolj u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]) upisao se 1896. Tri godine kasnije upisao se na [[Turska vojna akademija|Vojnu akademiju]] (turski: ''Mekteb-i Harbiye-i Şahane'') u [[Istanbul]]u.<ref>Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 29.</ref> Akademiju je završio 1902, a [[Osmanlijski vojni fakultet|Vojni fakultet]] (turski: ''Mekteb-i Erkân-ı Harbiyye-i Şâhâne'') u Istanbulu 11. januara 1905. ==Vojna karijera== {{Glavni|Vojna karijera Mustafe Kemala Atatürka}} ===Rane godine=== {{Također pogledajte|Domovina i sloboda|Komitet jedinstva i napretka|Mladoturska revolucija}} [[Datoteka:Turkishcon Salonika.jpg|mini|lijevo|Atatürkova navodna rodna kuća u Solunu, danas očuvana kao muzej.]] [[Datoteka:Ali Riza Efendi memorial house in Kodzadzik, Macedonia.JPG|mini|desno|Rekonstruisana kuća Ali Rizinih roditelja u [[Kodžadžik]]u (današnja Sjeverna Makedonija).]] Ubrzo poslije završetka Vojnog fakulteta, Atatürk je uhapšen zbog antimonarhističkih aktivnosti. Nakon nekoliko mjeseci zatvora pušten je zahvaljujući Riza-paši, njegovom bivšem školskom direktoru. Po izlasku iz zatvora dodijeljen je [[Peta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Petoj armiji]], sa sjedištem u [[Damask]]u, u funkciji štabnog [[kapetan]]a. Tu se, zajedno s Alijem Fuatom Cebesoyem i [[Lütfi Müfit Özdeş|Lütfijem Müfitom]],{{sfn|Mango|2002|p=37}} pridružio malom i tajnom revolucionarnom društvu reformističkih oficira. Ime društva bilo je [[Domovina i sloboda]] (turski: ''Vatan ve Hürriyet''), a vođa je bio trgovac [[Mustafa Cantekin|Mustafa Elvan]]. Čin [[nadkapetan]]a dobio je 20. juna 1907, a 13. oktobra 1907. premješten je u Štab [[Treća armija (Osmanlijsko Carstvo)|Treće armije]] u Manastiru. Pridruživši se [[Komitet jedinstva i napretka|Komitetu jedinstva i napretka]] (turski: ''İttihad ve Terakki Cemiyeti'') dobio je članski broj 322. U kasnijim godinama postao je poznat po protivljenju i čestom kritiziranju politika koje je sprovodilo vodstvo İTC-a. 22. juna 1908. zaposlen je kao inspektor u željeznicama [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]]. Učestvovao je u [[Mladoturska revolucija|Mladoturskoj revoluciji]] u julu 1908. kojom je svrgnut sultan [[Abdul Hamid II]] i obnovljena [[Druga ustavna era|ustavna monarhija]]. [[Datoteka:Les Manoeuvres de Picardie.jpg|mini|lijevo|Atatürk (četvrti s desne strane) na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], septembar 1910.]] Atatürk je propagirao depolitizaciju vojske, što nije odgovaralo vođama İTC-a. Zbog toga je krajem 1908. poslat u [[Osmanlijska Tripolitanija|Tripolitanski vilajet]] (u današnjoj [[Libija|Libiji]]) pod izgovorom gušenja plemenske pobune. Ipak, prema [[Dagobert von Mikusch|von Mikuschu]], Atatürk se dobrovoljno javio za ovu misiju.<ref>von Mikusch, Dagobert (1981). ''Zwichen Europe und Asien''. İkarus Yayınları, str. 67.</ref> Nakon gušenja ustanka, u januaru 1909. vratio se u Istanbul. U Istanbulu je u aprilu 1909. grupa vojnika pokušala izvršiti [[Incident 31. marta|kontrarevoluciju]]. Atatürk je odigrao ključnu ulogu u slamanju pobune.<ref>Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 68.</ref> Atatürk je 1910. poslat u [[Osmanlijska Albanija|albanske krajeve]]. U to je doba [[Isa Boljetinac]] predvodio albanski ustanak na [[Kosovo|Kosovu]], a došlo je do [[Albanski ustanak 1910.|ustanka]] i u [[Albanija|Albaniji]]. Tom se prilikom susreo s [[Eqrem Vlora|Eqremom Vlorom]], političarem i piscem. Tokom jeseni 1910. bio je među osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], a 1911. kratkotrajno je služio u Ratnom ministarstvu (turski: ''Harbiye Nezareti''). ===Tursko-italijanski rat (1911–12)=== {{Glavni|Tursko-italijanski rat}} {{Također pogledajte|Bitka za Tobruk (1911)}} [[Datoteka:Ataturk5.JPG|mini|lijevo|Atatürk (lijevo) s osmanlijskim oficirom i beduinskim snagama u Derni 1912.]] [[Datoteka:Mustafa Kemal, Picardie Manevraları’nda, Fransa, 28 Eylül 1910.png|mini|desno|Atatürk (prednji red, drugi s lijeve strane) s osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u Pikardiji 28. septembra 1910.]] Atatürk se 1911. kao dobrovoljac javio za službu u [[Tursko-italijanski rat|Tursko-italijanskom ratu]]. Uglavnom je služio u područjima oko [[Derna|Derne]] i [[Tobruk]]a.{{sfn|Landau|1984|p=17}} Napadačka italijanska vojska imala je jačinu od 150.000 vojnika;<ref>Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 96.</ref> naspram Italijana bilo je svega 20.000 [[Beduini|beduina]] i 8.000 Turaka.<ref>Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 14.</ref> Neposredno prije nego što je Italija objavila rat, veći dio osmanlijskih trupa poslat je iz Libije u [[Jemenski vilajet]] da uguši tamošnju pobunu, te se iz tog razloga Osmanlije nisu mogle adekvatno braniti u Libiji. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]], koja je kontrolirala [[Egipatski hedivat|Egipat i Sudan]], nije dozvolila osmanlijskim pojačanjima da kroz Egipat stignu do Libije. Osmanlijski vojnici u Libiju su dolazili ili obučeni u [[Arapi|arapsku]] nošnju (rizikujući zarobljavanje u Egiptu), ili na par preostalih trajekata (Italijani su imali superiorniju mornaricu i kontrolirali su morske rute ka [[Tripoli]]ju). Ipak, i pored svih teškoća, Atatürkove snage u Libiji odbile su više italijanskih napada, poput [[Bitka za Tobruk (1911)|bitke za Tobruk]] 22. decembra 1911. Tokom borbi kod Derne, 16. i 17. januara 1911, pri Atatürkovom napadu na tvrđavu Kasr-ı Harun, dva italijanska aviona bombardirala su osmanlijske snage; parče krečnjaka od ruševina uništene zgrade pogodilo je Atatürkovo lijevo oko, te je izazvalo trajno oštećenje tkiva, ali ne i gubitak vida. Zbog toga je Atatürk mjesec dana bio na liječenju; pokušao je napustiti objekat [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]] nakon svega dvije sedmice, ali se morao vratiti kada se stanje oka pogoršalo. 6. marta 1912. postavljen je za komandanta osmanlijskih snaga u Derni. Uspio je odbraniti i zadržati grad i okolicu sve do kraja rata 18. oktobra 1912. Osmanlijski komandanti Libiju su napustili 8. oktobra, po izbijanju [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Izgubivši rat u Libiji, Osmanlije su Lozanskim mirom predali [[Tripolitanija|Tripolitaniju]], [[Fezan|Fizan]] i [[Kirenaika|Kirenaiku]] italijanskoj upravi.<ref>Goldstein, Erik (2005). ''Wars and Peace Treaties: 1816 to 1991''. Routledge, str. 37.</ref> ===Balkanski ratovi (1912–13)=== {{Glavni|Balkanski ratovi}} {{Također pogledajte|Prvi balkanski rat|Drugi balkanski rat}} Dana 1. decembra 1912, Atatürk je stigao na [[Galipolje (poluostrvo)|Galipolje]]. Tokom Prvog balkanskog rata, uzeo je učešća u pomorskom desantu kod [[Bolayır]]a na [[Trakija (regija)|tračkoj]] obali kojim je komandovao bimbaša [[Fethi Okyar|Fethi-beg]]. Ovaj napad u [[Bitka kod Bolayıra|bici kod Bolayıra]] odbila je [[bugarska]] 7. rilska pješadijska divizija [[Georgi Todorov|Georgija Todorova]]<ref>Hall, Richard C. (2002). ''The Balkan Wars 1912–1913: Prelude to the First World War''. Routledge, str. 81</ref> iz sastava [[Stilijan Kovačev|Kovačeve]] [[Četvrta armija (Bugarska)|Četvrte armije]].<ref>Erickson, Edward J. (2003). ''Defeat in Detail: The Ottoman Army in the Balkans, 1912–1913''. Praeger, str. 255.</ref> U junu 1913, tokom Drugog balkanskog rata, bio je dio osmanlijskih snaga koje su, pod komandom kajmekama [[Enver-paša|Enver-bega]], od Bugara oslobodile [[Didimotika|Didimotiku]] i [[Edirne]], nekadašnju osmanlijsku prijestolnicu, kao i veći dio [[Istočna Trakija|Istočne Trakije]].<ref>{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Kemal-Ataturk |title=Kemal Atatürk |publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> Godine 1913. postavljen je za osmanlijskog vojnog atašea svim balkanskim zemljama, s kancelarijom u [[Sofija|Sofiji]]. U čin kajmekama promovisan je 1. marta 1914. U Bugarskoj je na novogodišnjem balu upoznao Dimitrinu Kovačevu, kćerku generala Kovačeva protiv kojeg se borio u Balkanskim ratovima. U narednim danima, njih dvoje su tajno stupili u vezu. Atatürk je dva puta od njenih roditelja tražio dozvolu da je oženi (drugi put 1915, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), ali je oba puta odbijen zbog čega je tugovao cijeli život.<ref>{{cite web |url=https://www.hurriyet.com.tr/gundem/ataturkun-bulgar-aski-belgesel-oldu-4272436 |title=Atatürk'ün Bulgar aşkı belgesel oldu |publisher=Hürriyet |date=18. 4. 2006}}</ref> ===Prvi svjetski rat (1914–18)=== {{Glavni|Prvi svjetski rat}} {{Također pogledajte|Bitka kod Galipolja|Bliskoistočni teatar Prvog svjetskog rata}} [[Datoteka:Ataturk13.JPG|mini|Atatürk s osmanlijskim oficirima tokom Galipoljske bitke, 1915.]] Po početku Prvog svjetskog rata, Atatürk je dobio zadatak da komanduje [[19. pješadijska divizija (Osmanlijsko Carstvo)|19. divizijom]] iz sastava Pete armije tokom [[Bitka kod Galipolja|Galipoljske bitke]]. Nakon što je tačno predvidio gdje će Saveznici napasti, s linije fronta komandovao je svojom divizijom i primorao je neprijatelja na povlačenje. Poslije Galipolja, služio je u Edirneu do 14. januara 1916. Tada je postavljen za komandanta [[16. korpus (Osmanlijsko Carstvo)|16. korpusa]] iz sastava [[Druga armija (Osmanlijsko Carstvo)|Druge armije]]. 16. korpus potom je poslat na istok države gdje su se [[Rusko Carstvo|Rusi]] približili ključnim anadolskim gradovima. Atatürk je 7. augusta prešao u kontranapad;{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} dvije njegove divizije oslobodile su [[Bitlis]] i [[Muş]].{{sfn|Kinross|2003|p=100}} [[Datoteka:Mustafa Kemal during the Gallipoli Campaign.jpg|mini|lijevo|Atatürk u galipoljskim rovovima sa svojim vojnicima, 1915.]] Poslije ove pobjede, İTC-ova vlada htjela je u [[Hidžaz]]u formirati još jednu armiju i postaviti Atatürka za njenog komandanta. Ipak, Atatürk je to odbio, te ta armija nije nikad ni formirana. Umjesto toga, 7. marta 1917. data mu je komanda nad cijelom Drugom armijom. Ubrzo se, po izbijanju [[Ruska revolucija|revolucije]], [[Kavkaska armija (Rusko Carstvo)|ruska armija]] povukla sa [[Kavkaska kampanja|kavkaskog fronta]].{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} U julu 1917. postao je komandant [[Sedma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Sedme armije]] iz sastava [[Udarna armijska grupa|Udarne armijske grupe]] pod komandom [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] generala [[Erich von Falkenhayn|Ericha von Falkenhayna]] (nakon što su Britanci u decembru 1917. zauzeli [[Jerusalem]], von Falkenhayna je početkom 1918. zamijenio [[Otto Liman von Sanders]]). Atatürk se nije slagao s von Falkenhaynom, te je s [[İsmet İnönü|Ismet-begom]] napisao pismo [[Mehmed Talat-paša|Mehmedu Talat-paši]] povodom teške situacije i manjka adekvatnih resursa na Palestinskom frontu. Međutim, Talat-paša je ignorirao njihova zapažanja i odbio je prijedlog da se stvori jača odbrambena linija na sjeveru (u dijelovima [[Bejrutski vilajet|Bejrutskog]], [[Sirijski vilajet|Damaščanskog]] i [[Halepski vilajet|Halepskog vilajeta]]) pod komandom turskih umjesto njemačkih oficira. Nakon što je prijedlog odbijen, Atatürk je napustio Sedmu armiju i vratio se u Istanbul. Tu je dobio zadatak da bude u pratnji prestolonasljednika [[Mehmed VI|Mehmeda]] na putovanju u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i Njemačku. Atatürk je tom prilikom posjetio i njemačke linije na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]], ispravno zaključivši da će [[Centralne sile]] uskoro izgubiti rat. To je mišljenje otvoreno iznosio pred njemačkim generalima, kao i pred carem [[Vilim II, car Njemačke|Vilimom II]]. Na povratku je, radi liječenja, kratko odsjeo u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] i [[Beč]]u. [[Datoteka:Kemal Pacha (Mustafa Kemal Atatürk) - btv1b530466803.jpg|mini|Atatürk 1918.]] Mehmed VI, novi sultan od jula 1918, u augustu je postavio Atatürka za komandanta Sedme armije u Palestini. Atatürk je u [[Halep]] stigao 26. augusta 1918, a potom je nastavio ka Štabu armije u [[Nablus]]u. Atatürkova armija držala je srednji sektor na Palestinskom frontu. 19. septembra, na početku [[Bitka kod Megida (1918)|bitke kod Megida]], razbijena je [[Osma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Osma armija]] koja je držala obalski sektor, pa je von Sanders naredio Sedmoj armiji povlačenje ka sjeveru. Britanski vazdušni napadi razorili su 21. septembra i Sedmu armiju na njenom povlačenju iz Nablusa ka rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. I pored toga, Atatürk je uspio formirati rezervnu liniju odbrane sjeverno od Halepa. Prvi svjetski rat završio se za Osmanlijsko Carstvo potpisivanjem [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] 30. oktobra 1918, kojim je dato dovoljno vremena austro-ugarskim i njemačkim trupama da se povuku iz carstva. Dan kasnije, Atatürk je postavljen za komandanta Udarne armijske grupe. Na toj poziciji je organizirao podjelu oružja civilima [[Gaziantep|Antepa]] u slučaju odbrambenog rata protiv savezničke invazije. Atatürkova posljednja aktivnost u službi osmanlijske vojske bila je organiziranje povratka trupa koje su ostale južno od linija odbrane. Udarna armijska grupa službeno je rasformirana početkom novembra 1918. Atatürk se 13. novembra vratio u [[Okupacija Istanbula|okupirani Istanbul]]. Kratko vrijeme je radio u Ratnom ministarstvu i nastavio je svoje aktivnosti u gradu do 16. maja 1919. Po [[Podjela Osmanlijskog Carstva|ranijem dogovoru]], savezničke (britanske, francuske, grčke i italijanske) snage okupirale su Anadoliju. Okupacija Istanbula, a potom i [[okupacija Izmira]] (dva najveća osmanlijska grada), podstakla je nastanak [[Turski nacionalni pokret|Turskog nacionalnog pokreta]] i početak [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. ===Turski rat za nezavisnost (1919–1923)=== {{Glavni|Turski rat za nezavisnost}} [[Datoteka:İsmet Paşa Mustafa Kemal Paşa ile konuşurken (1920).jpg|mini|desno|Atatürk (desno) s Ismet-pašom u Ankari.]] Dana 30. aprila 1919, Atatürk je, kao počasni ađutant sultana s činom [[Mirliva|mirlive]], dodijeljen [[Deveta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Inspektoratu Devete armije]] da reorganizira ostatke osmanlijske vojske i poboljša unutrašnju sigurnost.{{sfn|Mango|2002|p=214}} Dana 19. maja, iskrcao se u [[Samsun]]u. Njegov prvi cilj bio je organiziranje nacionalnog pokreta protiv okupatorskih snaga. U junu 1919. izdao je [[Amasjanski letak]] (turski: ''Amasya Genelgesi''), kojim je proglasio da je nezavisnost države u opasnosti. Osmanlijsku vojsku napustio je 8. jula, zbog čega je osmanlijska vlada izdala nalog za njegovo hapšenje. Kasnije je osuđen na smrt. U [[Sivas]]u je 4. septembra 1919. održao [[Sivaski kongres|kongres]] na kojem su delegati iz raznih pokrajina Turske izdali proglas pod imenom [[Nacionalni pakt (Turska)|Nacionalni pakt]] (turski: ''Mîsâk-ı Millî''). Atatürk je izabran za vođu Izvršnog komiteta Kongresa. To mu je dalo legitimitet koji mu je trebao za sprovođenje svojih politika.<ref>Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 293.</ref> [[Datoteka:Bekir Sami Mustafa Kemal.jpg|mini|lijevo|Istaknuti nacionalisti na Sivaskom kongresu. ''S lijeva na desno'': [[Muzaffer Kılıç]], Rauf Orbay, [[Bekir Sami Kunduh]], Atatürk, [[Ruşen Eşref Ünaydın]], [[Cemil Cahit Toydemir]] i [[Cevat Abbas Gürer]].]] [[Opći izbori u Osmanlijskom Carstvu 1919.|Posljednji izbori]] za [[Generalna skupština Osmanlijskog Carstva|osmanlijski parlament]] održani su u decembru 1919. Veliku pobjedu na izborima ostvario je [[Savez za odbranu anadolskih i rumelijskih nacionalnih prava]] (turski: ''Anadolu ve Rumeli Müdâfaa-i Hukuk Cemiyeti''), predvođen Atatürkom koji je ostao u [[Ankara|Ankari]]. Parlament su 18. marta 1920. raspustili Britanci, nedugo nakon što je usvojen Nacionalni pakt. Atatürk je zbog toga pozvao na nove izbore da se uspostavi [[Velika narodna skupština Turske|novi turski parlament]] u Ankari.{{sfn|Ahmad|1993|p=50}} Velika narodna skupština (turski: ''Türkiye Büyük Millet Meclisi'') formirana je 23. aprila 1920.<ref>Heper, Metin; Sayari, Sabri (2013). ''The Routledge Handbook of Modern Turkey''. Routledge, str. 41.</ref> Dana 10. augusta 1920, [[Vezir|veliki vezir]] [[Damat Ferid-paša]] potpisao je [[Sevrski sporazum]], finalizirajući pri tome planove o podjeli Osmanlijskog Carstva. Atatürk je insistirao na potpunoj nezavisnosti i zaštiti interesa turske većine na "turskom tlu", te je uspio pridobiti Skupštinu za stvaranje vojske. Atatürkova vojska suočila se sa više neprijatelja: [[Armija hilafeta|Armiju hilafeta]] stvorili su Saveznici, na [[Tursko-armenski rat|Istočnom frontu]] prijetili su [[Prva armenska republika|Armeni]], dok su na [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Zapadnom frontu]], iz pravca Izmira, napredovale [[Helenska armija|grčke snage]]. U januaru i februaru 1920, Atatürk je vodio turske snage u pobjedi nad Francuzima (uključujući [[Francuska armenska legija|Francusku armensku legiju]]) u [[Bitka za Maraš|bici za Maraš]] (današnji [[Kahramanmaraş]]). Nakon bitke došlo je do masakra između 5.000 i 12.000 [[Armeni|Armena]], čime je armensko stanovništvo potpuno istrijebljeno u tom regionu.<ref>Kinross, Patrick (1992). ''Atatürk: a biography of Mustafa Kemal, father of modern Turkey''. New York: Quill/Morrow, str. 235.</ref><ref>Alayarian, Aida (2008). ''Consequences of Denial: The Armenian Genocide''. Karnac Books, str. 18.</ref> [[Datoteka:Kocatepe1922.jpg|mini|desno|Atatürk na brdu Kocatepe tokom [[Bitka kod Dumlupınara|bitke kod Dumlupınara]], koja je trajala od 26. do 30. augusta 1922.]] Turski vojni uspjesi protiv Armena u jesen 1920, a kasnije i protiv Grka, omogućeni su snabdijevanjem zlata i oružja od strane [[Boljševici|boljševika]] od jeseni 1920. pa nadalje. Nakon niza bitaka, grčka vojska stigla je na rijeku [[Sakarya|Sakaryu]], svega 80&nbsp;km zapadno od Ankare. Atatürk je 5. augusta 1921. proglašen vrhovnim komandantom turskih snaga. Grčko napredovanje zaustavljeno je u [[Bitka na Sakaryi|bici na Sakaryi]], koja se zbila od 23. augusta do 13. septembra 1921. Nakon ove pobjede, Velika narodna skupština dala je Atatürku čin maršala i titulu [[Gazija (titula)|gazije]]. Saveznici su, ignorirajući razmjere Atatürkovih uspjeha, pokušali Turcima nametnuti izmijenjenu verziju Sevrskog sporazuma, ali je prijedlog odbijen. U augustu 1922, turske snage pokrenule su [[Bitka kod Dumlupınara|žestok napad]] na grčke linije kod [[Afyonkarahisar]]a. Dana 9. septembra 1922. oslobođen je Izmir, čime su Grci istjerani iz Anadolije. ==Uspostavljanje Republike Turske== {{Također pogledajte|Lozanski sporazum}} [[Datoteka:SevresOttoman1927.JPG|mini|desno|Granice Osmanlijskog Carstva prema Sevrskom sporazumu, koji je kasnije poništen i zamijenjen Lozanskim sporazumom.]] [[Lozanska konferencija (1922–23)|Lozanska konferencija]] počela je 21. novembra 1922. Turski predstavnik İsmet İnönü odbijao je sve prijedloge koji su kompromitovali suverenitet države,{{sfn|Shaw|1976|p=365}} poput kontrole nad finansijama, [[Kapitulacije Osmanlijskog Carstva|kapitulacija]], [[Turski moreuzi|Turskih moreuza]] i slično. Iako je konferencija obustavljena 4. februara, nastavila se poslije 23. aprila s fokusom na ekonomska pitanja.{{sfn|Kinross|2003|p=100}} Dana 24. jula 1923. potpisan je Lozanski sporazum, kojim je Velika narodna skupština priznata kao vlada Turske. Republika Turska proglašena je 29. oktobra 1923.<ref>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Turkey/Declaration-of-the-Turkish-republic |title=Declaration of the Turkish republic |publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> Od tada se taj [[Dan Republike (Turska)|dan]] u Turskoj proslavlja kao državni praznik.<ref>{{cite web |url=https://www.timeanddate.com/holidays/turkey/republic-day |title=Republic Day in Turkey |publisher=timeanddate.com}}</ref> ==Predsjedništvo== S nastankom Republike počeli su napori za modernizaciju zemlje. Nova vlast analizirala je institucije i ustave država poput Francuske, [[Švedska|Švedske]], Italije i [[Švicarska|Švicarske]], te ih je prilagođavala potrebama turskog naroda. Glavni Atatürkovi saradnici iz ovog perioda bili su İsmet İnönü, [[Kâzım Özalp]] i [[Mustafa Fevzi Çakmak|Fevzi Çakmak]]. Iskoristivši svoj ugled, Atatürk je sve do svoje smrti sprovodio političke, ekonomske i društvene reforme, koje su Tursku pretvorile u savremenu, demokratsku i sekularnu nacionalnu državu. ===Unutrašnja politika=== [[Datoteka:Mustafa Kemal Pasha Time magazine Vol. I No. 4 Mar. 24, 1923.jpg|mini|lijevo|Atatürk na naslovnici izdanja časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' od 24. marta 1923.]] Atatürkovo osnovno načelo bilo je potpuna nezavisnost države:{{sfn|Mango|2002|p=367}}<ref>Nonneman, Gerd (2005). ''Analyzing Middle East foreign policies and the relationship with Europe''. Routledge, str. 204.</ref> {{citat|...pod potpunom nezavisnošću, mislimo naravno na potpunu ekonomsku, finansijsku, sudsku, vojnu, kulturnu nezavisnost i slobodu u svim pitanjima. Biti lišen nezavisnosti u bilo kojem od ovih pitanja jednako je tome da su narod i država lišeni sve svoje nezavisnosti.}} [[Datoteka:Atatürk Samsun-Çarşamba demiryolu temel atma töreni konuşması.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora na ceremoniji početka radova na izgradnji pruge Samsun - [[Çarşamba]] 1924. Jedna od njegovih politika bila je i izgradnja saobraćajne mreže širom države.]] Atatürk je svojim reformama stvorio okosnicu izvršnim, sudskim i ekonomskim strukturama novoformirane Republike. Mnoge od njegovih ideja bile su rasprostranjene među osmanlijskim intelektualnim krugovima već krajem 20. vijeka, a otvorenije su isticane nakon Mladoturske revolucije.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=55}} [[Kemalizam]], osnivačka ideologija države, baziran je na Atatürkovoj koncepciji [[Politički realizam|realizma]] i [[Pragmatizam|pragmatizma]].{{sfn|Webster|1973|p=245}} Među osnove kemalizma spadaju nacionalizam, populizam i etatizam. Ove osnove nisu bile nove u svjetskoj politici, pa čak ni među turskom elitom, ali ih je jedinstvenim učinilo to što su izričito formulisane za potrebe Turske i turskog naroda (npr. Atatürkova se Turska u primjeni sekularizma znatno razlikuje od [[Kršćanstvo|kršćanskih]] država [[Zapadni svijet|Zapada]]). ====Nastanak Republike (1923–1924)==== U stvaranju nove države, turski revolucionari okrenuli su leđa percipiranoj korupciji, dekadenciji i osmanlijskom naslijeđu Istanbula.{{sfn|Mango|2002|p=391–392}} Nekada provincijski grad u srcu Anadolije, Ankara je postala centar Atatürkovog pokreta i glavni grad Republike. Atatürk je želio "direktnu vlast Skupštine", bazirane na [[Predstavnička demokratija|predstavničkoj demokratiji]] i [[Parlamentarni suverenitet|parlamentarnom suverenitetu]].{{sfn|Mango|2002|p=362}} [[Datoteka:Mustafa Kemal and Mevlevi Order March 1923.png|mini|lijevo|Atatürk s dervišima [[Mevlevije|mevlevijama]] 1923, prije zabrane derviških redova i zatvaranja [[tekija]]. Mevlevijski red uspio se transformisati u nepolitičku organizaciju koja postoji i danas.]] U sljedećim godinama, Atatürk je donekle promijenio svoj stav; "direktna vlast Skupštine" nije mogla zaživjeti u prvim godinama Republike. Revolucionari su se suočili s izazovom sljedbenika starog osmanlijskog režima, kao i novijih ideologija poput [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]]. Atatürk je u 1920-im i 1930-im, vidjevši posljedice komunističkih i fašističkih doktrina, odbacio ove ideologije.{{sfn|Landau|1984|p=252}} Spriječio je pad Turske u [[totalitarizam]], koji je u to doba vladao u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Njemačkoj i Italiji.{{sfn|Mango|2002|p=501}} Neki su u njegovom protivljenju i prigušivanju fašizma i komunizma vidjeli eliminaciju političkih protivnika, dok su drugi smatrali da je to neophodno kako bi se zaštitila mlada turska država. Godine 1927, započeta je široka kampanja hapšenja članova [[Komunistička partija Turske (1920–1988)|Komunističke partije Turske]]. Na zatvorske kazne osuđene su političke ličnosti poput [[Hikmet Kıvılcımlı|Hikmeta Kıvılcımlıja]], [[Nâzım Hikmet|Nâzıma Hikmeta]] i [[Şefik Hüsnü|Şefika Hüsnüja]]. Godine 1937, komisija predvođena Atatürkom okarakterizirala je Kıvılcımlıjeva djela štetnim, te ih je cenzurisala.<ref>Demirci, Fatih (2006). ''Kadro Hareketi ve Kadrocular''. Dumlupınar Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi, str. 15.</ref> [[Datoteka:Atatürk 1924'te Bursa halkına hitap ediyor.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora u [[Bursa|Bursi]] 1924.]] Kičmu nove Republike predstavljala je Velika narodna skupština. Izbori su bili slobodni i koristili su egalitarni izborni sistem. Skupština je imala pravo biranja i kontrole i vlade i premijera. Na početku je služila i kao zakonodavni organ, kontrolišući izvršnu vlast i, ukoliko bi bilo potrebno, služeći kao nadzorni organ prema ovlastima iz [[Ustav iz 1921. (Turska)|Ustava]]. [[Ustav iz 1924. (Turska)|Ustav iz 1924.]] postavio je labavu podjelu vlasti između zakonodavnih i izvršnih organa, osim u sudskom sistemu gdje je podjela bila striktna. Atatürk je, s funkcije predsjednika, imao vodeću ulogu u ovom političkom sistemu.<ref>Koçak, Cemil (2005). [https://journals.openedition.org/ejts/497 "Parliament Membership during the Single-Party System in Turkey (1925-1945)"]. ''European Journal of Turkish Studies'' (3).</ref> Jednopartijski režim uspostavljen je 1925, po usvajanju Ustava iz 1924. Jedina stranka bila je [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Narodna stranka]], osnovana 9. septembra 1923. Dana 10. novembra 1924, preimenovana je u Republikansku narodnu stranku (turski: ''Cumhuriyet Halk Fırkası''; od 1935. ''Cumhuriyet Halk Partisi''). ====Republika i hilafet (1924–1925)==== [[Datoteka:Reisicumhur Mustafa Kemal Cumhuriyet Bayramı kutlamalarında, Ankara, 29 Ekim 1925.png|mini|desno|Atatürk na proslavi Dana Republike 1925.]] Ukidanje hilafeta bilo je bitan aspekat Atatürkovog pokušaja reforme političkog sistema i uspostavljanja nacionalnog suvereniteta. Halifa je, od ukidanja sultanata u novembru 1922, bio [[Abdulmedžid II]], za koga je Atatürk smatrao da slijedi stope svojih prethodnika u vođenju unutrašnje i spoljašnje politike primajući strane i oficirske delegacije, učestvujući u službenim ceremonijama i proslavama i slično.{{sfn|Mango|2002|p=401}} Dana 1. januara 1924, İnönü, Çakmak i Özalp dali su saglasnost ukidanju hilafeta. Halifa je izdao saopćenje u kojem je naglasio da se neće miješati u politička pitanja. Dana 3. marta 1924, hilafet je službeno ukinut, a njegove ovlasti prebačene na Skupštinu. [[Šerijat]]ski sudovi ukinuti su 8. aprila.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=158}} Druge muslimanske države raspravljale su o valjanosti jednostranog ukidanja hilafeta, te o tome da li se treba prihvatiti turska odluka ili izabrati novi halifa. U [[Kairo|Kairu]] je u maju 1926. održana Hilafetska konferencija, na kojoj je donesena rezolucija prema kojoj je hilafet "nužnost u islamu", ali ova odluka nije implementirana.<ref name=Khad>Khadduri, Majid (2006). ''War and peace in the law of Islam''. The Lawbook Exchange, str. 290–291.</ref> Održane su još dvije islamske konferencije, u [[Mekka|Meki]] 1926. i u Jerusalemu 1931, ali na njima nije postignut konsenzus. Turska nije prihvatala obnovu hilafeta vidjevši u tome opasnost za svoje postojanje.<ref name=Khad/> [[Datoteka:Müşir Mustafa Kemal, Ankara, 1925.png|mini|lijevo|Atatürk u vojnoj odori.]] Ukidanje hilafeta propraćeno je širokim pokušajem uspostavljanja podjele između političkih i vjerskih pitanja. Reforma obrazovanja bila je ključna u toj kampanji. Godine 1923, u Turskoj su postojala tri tipa obrazovnih ustanova. Najčešće su bile [[Medresa|medrese]], bazirane na učenju [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Kur'an]]a i pamćenju. Drugi tip ustanova bile su idadije i sultanije, reformističke škole iz perioda [[Tanzimat]]a. Zadnju grupu predstavljali su fakulteti i škole na stranim jezicima koje su u obrazovanju koristile najnovije metode. Atatürk je reformu obrazovanja povezao s oslobađanjem nacije od [[Dogma|dogme]], što je on smatrao bitnijim od Rata za nezavisnost. U ljeto 1924, Atatürk je pozvao [[John Dewey|Johna Deweya]], [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] reformatora obrazovanja, u Ankaru. Atatürkove reforme državnih škola imale su za cilj da pripreme građane za ulogu u javnom životu kroz povećanje pismenosti. Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je i za dječake i za djevojčice. Zajednički nastavni plan uveden je za sve državne škole Zakonom o ujedinjenju obrazovanja od 3. marta 1924. Ovim zakonom obrazovanje je postalo uključivo i organizirano po modelu građanske zajednice. Po ovom sistemu, sve škole slale su svoj nastavni plan na odobrenje [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Turska)|Ministarstvu obrazovanja]] (turski: ''Milli Eğitim Bakanlığı''). Istovremeno, [[ulema]] je podređena [[Uprava za vjerska pitanja|Upravi za vjerska pitanja]] (turski: ''Diyanet İşleri Başkanlığı''). Atatürkovo ujedinjenje nastavnog plana nije značilo i kraj postojanja vjerskih škola; one su pomjerene na više obrazovanje, a kasnije vlade su im vratile položaj srednjoškolskih ustanova. [[Datoteka:Ataturk-hatreform.jpg|mini|desno|Atatürk sa svojim panamskim šeširom u Kastamonuu 1925.]] Od jeseni 1925, Atatürk je ohrabrivao Turke da nose modernu [[Evropa|evropsku]] odjeću. Bio je odlučan u namjeri da dovrši reforme na ovom planu koje su počele još u doba sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]]. [[Fes]], kojeg je uveo Mahmud II 1826, zamijenjen je šeširom 1925. Šešir je najprije proglašen obaveznim za državne službenike. Godine 1925, Atatürk je nosio [[panamski šešir]] pri posjeti [[Kastamonu]]u, jednom od najkonzervativnijih gradova u Anadoliji. Iako se Atatürk lično zalagao za moderni način odijevanja i za žene, zakon o tom pitanju nikada nije donesen jer je on vjerovao da će žene slobodnom voljom prihvatiti nove običaje. [[Latife Uşaklıgil]], Atatürkova supruga od 1923. do 1925, prekrivala je glavu u skladu s islamskom tradicijom. Prema Atatürku: "Vjersko pokrivanje žena neće uzrokovati teškoće. Ovaj jednostavni način nije u sukobu s moralima i manirima našeg društva". Dana 30. augusta 1925, Atatürk je u Kastamonuu izjavio da "Republika Turska ne može biti država šejhova, derviša i murida", da je "red civilizacije najbolji i najistinitiji red", te da će "vođe derviških redova sami prepoznati istinu u njegovim riječima i zatvoriti tekije". Zatvaranje svih derviških redova i tekija obznanjeno je uredbom tri dana kasnije. Tekije su pretvorene u muzeje. Institucionalni izraz sufizma zabranjen je; dozvoljeno je postojanje politički neutralne forme sufizma u obliku društvenih udruženja.<ref>{{cite web |url=http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |title=Mevlevi Alayı ile Atatürk'e destek oldular |publisher=Sabah |date=28. 10. 2005 |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=21. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191221090908/http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |url-status=dead }}</ref> Ukidanje hilafeta i druge kulturne reforme naišle su na žestok otpor konzervativnih krugova.<ref name=Khad/> ====Opozicija (1924–1927)==== [[Datoteka:Mustafa Kemal 15. Tümen ile, Samsun.jpg|mini|desno|Atatürk s oficirima 15. divizije u Samsunu 24. septembra 1924.]] Godine 1924, na istoku Turske došlo je do [[Pobuna šejha Saida|pobune]] pod vodstvom [[Šejh Said|šejha Saida]]. Šejh Said bio je bogati [[Kurdi|kurdski]] plemenski vođa lokalnog [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda. Said se protivio ne samo ukidanju hilafeta, nego i usvajanju zapadnjačkih građanskih propisa, zatvaranju tarikata, zabrani [[Poligamija|višeženstva]] i obaveznom građanskom braku. Politike vlasti smatrao je antiislamskim. Saidove snage kretale su se kroz seoske krajeve i zauzimale ustanove vlasti, te su napredovale ka [[Elazığ]]u i [[Diyarbakır]]u.{{sfn|Kinross|2003|p=397}} Mnogi u vlasti su u Saidovoj pobuni vidjeli pokušaj kontrarevolucije, te su tražili vojnu akciju kako bi se spriječilo širenje. Zakon o održavanju javnog reda donesen je 4. marta 1925. Ovaj zakon dao je vlastima velike ovlasti i autoritet da unište subverzivne grupe; opozvan je 4. marta 1929. Mnogi od zastupnika nisu bili sretni s ovim promjenama. Na privatnom sastanku CHP-a, toliko je članova stranke proglašeno simpatizerima opozicije da je Atatürk izrazio strah da je u manjini u sopstvenoj stranci. Na kraju je odlučio protiv čistke. Opozicionu grupu uspostavili su 17. oktobra 1924. [[Kâzım Karabekir]] i saradnici. Dana 8. novembra, prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Atatürku oboren je u CHP-u (18 za, 148 protiv, 41 odsutan), kome su u to vrijeme pripadali svi osim jednog zastupnika u Skupštini. U vezi toga, Atatürk je izjavio da je "turska nacija čvrsto odlučna da nastavi neustrašivo na putu republike, civilizacije i napretka".{{sfn|Mango|2002|p=418}} [[Datoteka:Gazi Mustafa Kemal Büyükada'da (14 Temmuz 1927).png|mini|desno|14. juli 1927: Atatürk s marincima u [[Büyükada|Büyükadi]], Istanbul.]] Dana 17. novembra 1924, opoziciona grupa, u kojoj je bilo i 29 zastupnika, formirala je [[Napredna republikanska stranka (Turska)|Naprednu republikansku stranku]] (turski: ''Terakkiperver Cumhuriyet Fırkası''). Među članovima nove stranke bili su i neki od Atatürkovih najbližih saradnika iz prvih dana Rata za nezavisnost, poput Alija Fuat-paše, Rauf-bega i [[Refet Bele|Refet-paše]]. Ekonomski program TCF-a bio je liberalan, nasuprot CHP-ovom [[Državni socijalizam|državnom socijalizmu]], a društveni konzervativan, nasuprot CHP-ovom [[Modernizam|modernizmu]]. Vođe TCF-a u principu su strogo podržavali kemalističku revoluciju, ali su imali drugačija mišljenja u vezi kulturne revolucije i načela sekularizma. Program TCF-a podržavao je uspostavu sekularizma i građanskog prava, kao i jedinstveni nastavni plan.{{sfn|Mango|2002|p=419}} Ipak, kao jedina legalna opozicija, stranka je postala utočište za razna politička gledišta. Tokom 1926, u Izmiru je otkrivena zavjera o atentatu na Atatürka, koja je poticala od bivšeg zastupnika koji se protivio ukidanju hilafeta. Istraga je iskorištena za obračun s protivnicima kulturne revolucije. Pred sud su izašli brojni politički aktivisti, uključujući Karabekira. Krivim su proglašeni i obješeni mnogi bivši lideri İTC-a, uključujući [[Mehmet Džavid-beg|Mehmeta Cavita]], [[Ahmet Şükrü Bayındır|Ahmeta Şükrüja Bayındıra]] i [[İsmail Canbulat|İsmaila Canbulata]].<ref>Atabaki, Touraj; Zürcher, Erik Jan (2004). ''Men of Order: authoritarian modernization under Atatürk and Reza Shah''. I. B. Tauris, str. 207.</ref> Istragom je pronađena veza između Saidove pobune i članova TCF-a, zbog čega je ta stranka ugašena 5. juna 1925. Ove akcije predstavljaju jedinu širu čistku izvršenu tokom Atatürkove vladavine. ====Modernizacija (1926–1930)==== [[Datoteka:Ataturk opens Ankara Museum of Fine Arts and Sculpture.png|mini|desno|Atatürk na otvaranju Državnog muzeja umjetnosti i kiparstva 1927.]] [[Datoteka:Ataturk at Cankaya Library 16 July 1929.jpg|mini|lijevo|Atatürk u biblioteci [[Čankajski dvorac|Čankajskog dvorca]] u Ankari 16. jula 1929.]] U godinama poslije 1926, Atatürk se drastično udaljio od reformi iz osmanlijskog doba. Po prvi put u turskoj historiji, islamski zakon odvojen je od svjetovnog i ograničen je na vjerska pitanja.<ref>Dwyer, Daisy Hilse (1990). ''Law and Islam in the Middle East''. Greenwood Publishing Group, str. 77.</ref> Dana 1. marta 1926, usvojeno je tursko [[krivično pravo]], uređeno po uzoru na italijansko krivično pravo. Uspostavljanju građanskog prava trebalo je vremena, pa je Atatürk odložio uključenje sekularizma u ustav sve do 5. februara 1937. U skladu s islamskim običajem spolne segregacije, osmanlijsko društvo obeshrabrivalo je društvenu interakciju između muškaraca i žena. Atatürk je veoma rano počeo razvijati društvene reforme kako bi riješio ovaj problem. Za proširenje ženskih prava, Atatürku je trebao novi građanski zakonik. [[Turski građanski zakonik iz 1926.|Novi Zakonik]] usvojen je 4. oktobra 1926, a uređen je po [[Švicarski građanski zakonik|švicarskom]] primjeru. Po novom Zakoniku, muškarci i žene jednako su tretirani u pitanjima poput razvoda i nasljedstva. [[Datoteka:Ataturk-September 20, 1928.jpg|mini|lijevo|Atatürk na predstavljanju novog pisma u [[Kayseri]]ju 20. septembra 1928.]] Godine 1927, otvoren je [[Državni muzej umjetnosti i kiparstva]] (turski: ''Resim ve Heykel Müzesi''). Do tada je kiparstvo rijetko prakticirano u Turskoj zbog islamske tradicije izbjegavanja idolatrije. Atatürk je vjerovao da je "kultura temelj Republike Turske".{{sfn|Atillasoy|2002|p=15}} Predislamska kultura Turaka postala je tema obimnih istraživanja. Također je podsticano izučavanje [[Historija Anadolije|anadolskih civilizacija]] ([[Frigijci|Frigijaca]], [[Lidijci|Lidijaca]], [[Sumer]]aca i [[Hetiti|Hetita]]). Kako bi privukao pažnju javnosti, Atatürk je lično dao imena dvjema bankama po Sumercima ([[Sümerbank]]) i Hetitima ([[Etibank]]). Narodna umjetnost ruralnih područja smatrana je izvorom turske kreativnosti. U ranom periodu Atatürkove vladavine, u Turskoj se koristio [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski jezik]] pisan [[Arapsko pismo|arapskim pismom]] i sa velikim brojem riječi [[Arapski jezik|arapskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Svega oko 10% stanovništva bilo je pismeno. Osim toga, prema Deweyju, otprilike tri godine su bile potrebne da se turski jezik nauči pisati i čitati na arapskom pismu. U proljeće 1928, Atatürk se u Ankari susreo s nekoliko lingvista i profesora kako bi obznanio svoj plan da se izradi novo tursko pismo bazirano na [[Latinica|latinici]]. S obzirom da se novo pismo moglo naučiti za svega nekoliko mjeseci, smatrano je i rješenjem za nepismenost.<ref>{{cite web |url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |title=Mustafa Kemal Atatürk |publisher=Columbia University in the City of New York |access-date=10. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109083247/http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |url-status=dead }}</ref> Eksperti su smatrali da će za implementaciju novog pisma trebati između tri i pet godina. [[Datoteka:Ataturk Amanulla.jpg|mini|desno|Atatürk s [[Kraljevina Afganistan|afganskim]] kraljem [[Emanullah-han]]om u [[Afganistan]]u maja 1928.]] Stvaranje novog pisma, na Atatürkovu inicijativu, povjereno je Jezičkoj komisiji (turski: ''Dil Encümeni''). Dana 1. novembra 1928, službeno je usvojeno novo, a ukinuto arapsko pismo. Atatürk je lično obilazio seoska područja kako bi narod podučio novom pismu. Nakon energetične kampanje, pismenost se povećala sa 10,6% 1927. na 22,4% 1940.{{sfn|Landau|1984|p=190}} Uz promjenu pisma, organiziran je i niz kongresa o naučnim, obrazovnim, historijskim, ekonomskim, umjetničkim i jezičkim pitanjima.<ref>Kayadibi, Fahri (2006). "Atatürk Döneminde Eğitim ve Bilim Alanında Gelişmeler". ''İstanbul Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi'' (13).</ref> Biblioteke su otvarane sistematično. Za udaljena područja formirane su mobilne biblioteke. Reforma je podržana jačanjem privatnog izdavaštva donošenjem novog zakona o autorskim pravima. [[Datoteka:Atatürk TBMM'den çıkarken.jpg|mini|lijevo|Atatürk na izlasku iz zgrade Skupštine 1930.]] U osnovne škole uvedene su savremene metode učenja, prije svega zahvaljujući Johnu Deweyju. Osim osnovnog, Dewey je bio zainteresiran i za obrazovanje odraslih. Žene su, osim kućnih, učene i poslovima potrebnim za uključenje u ekonomiju. Objedinjeni nastavni plan nadgledala je država, a cilj programa bio je stvaranje kvalificiranih radnika za društveni i ekonomski napredak zemlje. Poseban naglasak stavljen je na obrazovanje djevojčica. Spolno mješovito obrazovanje uspostavljeno je na fakultetskom nivou 1923, a do 1927. već je predstavljalo normu širom obrazovnog sistema.{{sfn|Landau|1984|p=191}} Atatürkove reforme obrazovanja učinile su ga mnogo pristupačnijim: između 1923. i 1938, broj učenika u osnovnim školama povećao se za 224% (sa 342.000 na 765.000), broj učenika u srednjim školama 12,5 puta (sa oko 6.000 na 74.000), a broj učenika u višim školama skoro 17 puta (sa 1.200 na 21.000).<ref>Kapluhan, Erol (2011). ''Türkiye Cumhuriyeti'nde Atatürk Dönemi Eğitim Politikaları (1923–1938) ve Coğrafya Eğitimi''. Marmara Üniversitesi, str. 203–205.</ref> Kako bi pospješio razvoj savremenog obrazovanja, Atatürk je organizirao službene sastanke na kojima se raspravljalo o kvalitetu obrazovanja. Lično je bio umiješan u izradi dvaju udžbenika (''Vatandaş İçin Medeni Bilgiler'' iz 1930. i ''Geometri'' za srednje škole iz 1937).<ref>Gürses, Fatma (2010). [https://dergipark.org.tr/tr/pub/gav/issue/6524/86511 "Kemalizm’in Model Ders Kitabı: Vatandaş İçin Medeni Bilgiler"]. ''Gazi Akademik Bakış'' (7).</ref>{{sfn|Landau|1984|p=204–205}} ====Opozicija (1930–1931)==== [[Datoteka:Ataturk and Fethi Okyar.jpg|mini|desno|Atatürk s Okyarom i njegovom kćerkom u [[Yalova|Yalovi]] 13. augusta 1930.]] Dana 11. augusta 1930, Atatürk je zatražio od [[Fethi Okyar|Alija Fethija Okyara]] da formira novu stranku. Novouspostavljena [[Liberalna republikanska stranka (Turska)|Liberalna republikanska stranka]] (turski: ''Serbest Cumhuriyet Fırkası'') u principu je podržavala sekularne reforme. Međutim, stranka je postala uporište opozicije, posebno po pitanju uloge islama u javnom životu. Dana 23. decembra 1930, u gradiću [[Menemen]]u u [[Egejska regija|Egejskoj regiji]] došlo je do [[Menemenski incident|incidenta]] u kojem je rulja, predvođena lokalnim dervišem, ubila tri vojnika. U novembru 1930, Okyar je raspustio SCF čime je u Turskoj ponovo nastupio jednopartijski period koji će trajati do 1945. Glavni razlog zašto pluralizam nije uspio u Atatürkovo doba je to što sukobljene strane nisu uspjele postići minimalni konsenzus o zajedničkim vrijednostima, posebno o sekularizmu. Iako njegove akcije nisu uvijek bile demokratske prirode, Atatürk je podržavao ideju izgradnje građanskog društva. ====Modernizacija (1931–1938)==== [[Datoteka:Mustafa Kemal and establishment of Turkish History Institution.png|mini|desno|Atatürk na ceremoniji osnivanja Turskog historijskog društva 1931.]] Dana 1. januara 1928, Atatürk je uspostavio [[Tursko društvo za obrazovanje]] (turski: ''Türk Eğitim Derneği''), koje je podržavalo inteligentnu i vrijednu djecu iz siromašnih porodica, kao i materijalne i naučne doprinose obrazovanju. Godine 1931, osnovano je [[Tursko historijsko društvo]] (turski: ''Türk Tarih Kurumu''), a godinu dana kasnije [[Tursko društvo za jezik]] (turski: ''Türk Dil Kurumu''). Cilj ovih društava je vršenje istraživanja o turskoj historiji, odnosno turskom jeziku. Godine 1933, Atatürk je naredio reorganizaciju Univerziteta u Istanbulu u modernu ustanovu i otvaranje [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]].{{sfn|Saikal i Schnabel|2003|p=95}} [[Datoteka:Ataturk visits a school.jpg|mini|lijevo|Atatürk je 1. februara 1931. posjetio srednju školu za djevojke Izmir.]] Atatürk se bavio i prijevodom naučne terminologije na turski jezik.<ref name=Geof>Lewis, Geoffrey L. (1999). ''The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success''. Oxford University Press, str. 66.</ref> Želio je da reforma jezika bude metodološki zasnovana. Lično je nadgledao razvoj [[Teorija jezika sunca|Teorije jezika sunca]] (turski: ''Güneş Dil Teorisi''), koja je zastupala tezu da su svi ljudski jezici potekli od prvobitnog [[Srednja Azija|srednjoazijskog]] jezika. Korijeni ove teorije poticali su iz rada ''L'Origine des Langues, des Religions et des Peuples'' francuskog lingviste [[Hilaire de Barenton|Hilairea de Barentona]], koji je tvrdio sa su svi jezici potekli od sumerskih [[Hijeroglifi|hijeroglifa]] i [[Klinasto pismo|klinastog pisma]], i studije "La psychologie de quelques elements des langues Turques" ("Psihologija nekih elemenata [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]") [[Austrija|austrijskog]] lingviste [[Hermann Feodor Kvrgić|Hermanna Feodora Kvrgića]]. Atatürk je Teoriju jezika sunca 1935. predstavio turskim političkim i obrazovnim krugovima, mada je kasnije korigovao neka ekstremnija učenja.<ref name=Geof/> Prezime Atatürk prvi je upotrijebio [[Saffet Arıkan]], političar koji je bio na čelu Društva za jezik, pri držanju govora 26. septembra 1934. Kasnije je prezime "Atatürk" (koje je izvedeno iz titule Atabeg u [[Turkijski narodi|turskoj]] historiji,<ref name="atabey"/> međutim, obično se prevodi kao 'otac Turaka' ili 'Turčin poput svojih predaka') prihvaćeno kao prezime Mustafe Kemala nakon usvajanja Zakona o prezimenu 1934. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20120320030651/http://www.haberturk.com/yasam/haber/592222-gazi-onerilen-14-soyadini-kabul-etmis "Gazi, önerilen 14. soyadını kabul etmiş!"]. ''Habertürk''. Preuzeto 10. aprila 2026.</ref><ref>{{Cite web |title=Mustafa Kemal Atatürk'ün Nüfus Hüviyet Cüzdanı. (24.11.1934) |url=https://isteataturk.com/Kronolojik/Tarih/1934/11/24/Mustafa-Kemal-Ataturkun-Nufus-Huviyet-Cuzdani-24111934/1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231005174851/https://isteataturk.com/Kronolojik/Tarih/1934/11/24/Mustafa-Kemal-Ataturkun-Nufus-Huviyet-Cuzdani-24111934/1 |archive-date=5. 10. 2023 |website=İşte Atatürk {{!}} Atatürk Hakkında Bilmek İstediğiniz Herşey |publisher=www.isteataturk.com}}</ref> Počevši od 1932, više stotina [[Narodna kuća|narodnih kuća]] i [[Narodna soba|narodnih soba]] uspostavljeno je širom države kako bi se proširio pristup umjetničkim, sportskim i drugim kulturnim dešavanjima. Atatürk je podržavao i ohrabrivao razvoj [[Plastična umjetnost|plastične]] i vizualne umjetnosti, koje su u osmanlijsko doba zabranjivane. Otvoreni su brojni muzeji, arhitektura je počela pratiti savremene trendove, a zemljom su se raširili i [[Klasicizam (muzika)|klasična muzika]], opera, balet i pozorište. Povećalo se i izdavanje knjiga i časopisa, a počela je rasti i filmska industrija. ==Napomene== {{Napomene}} ==Literatura== *Ahmad, Feroz (1993). ''The Making of Modern Turkey''. London i New York: Routledge. *Armstrong, Harold Courtenay (1972). ''Grey Wolf, Mustafa Kemal: An Intimate Study of a Dictator''. Freeport: Books for Libraries Press. *Atillasoy, Yüksel (2002). ''Atatürk: First President and Founder of the Turkish Republic''. Woodside: Woodside House. *Bacqué-Grammont, Jean-Louis; Roux, Jean-Paul (1983). ''Mustafa Kemal et la Turquie nouvelle''. Pariz: Maisonneuve et Larose. *Barber, Noel (1988). ''Lords of the Golden Horn''. London: Arrow. *Barlas, Dilek (1998). ''Statism and Diplomacy in Turkey: Economic and Foreign Policy Strategies in an Uncertain World, 1929–1939''. New York: Brill Academic Publishers. *Cleveland, William L (2004). ''A History of the Modern Middle East''. Boulder: Westview Press. *Hanioğlu, M. Şükrü (2011). ''Atatürk: An Intellectual Biography''. New Jersey i Woodstock: Princeton University Press. *Huntington, Samuel P. (2006). ''Political Order in Changing Societies''. New Haven i London: Yale University Press. *İnan, Ayşe Afet (2007). ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler''. Istanbul: Türkiye İş Bankası Kültür Yayınları. *İnan, Ayşe Afet; Sevim, Ali; Süslü, Azmi; Tural, M. Akif (1998). ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el Yazıları''. Ankara: AKDTYK Atatürk Araştırma Merkezi. *Kinross, Patrick (2003). ''Atatürk: The Rebirth of a Nation''. London: Phoenix Press. *Kinross, Patrick (1979). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire''. New York: Morrow. *Landau, Jacob M. (1984). ''Atatürk and the Modernization of Turkey''. Boulder: Westview Press. *Lengyel, Emil (1962). ''They Called Him Atatürk''. New York: The John Day Co. *Mango, Andrew (2002). ''Atatürk: The Biography of the Founder of Modern Turkey''. Woodstock: Overlook Press. *Mango, Andrew (2004). ''Atatürk''. London: John Murray. *Saikal, Amin; Schnabel, Albrecht (2003). ''Democratization in the Middle East: Experiences, Struggles, Challenges''. Tokio: United Nations University Press. *Shaw, Stanford Jay (1976). ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey''. Cambridge i New York: Cambridge University Press. *Spangnolo, John (1992). ''The Modern Middle East in Historical Perspective: Essays in Honour of Albert Hourani''. Oxford: Middle East Centre, St. Antony's College. *Tunçay, Mete (1972). ''Mesaî: Halk Şûrâlar Fırkası Programı, 1920''. Ankara: Ankara Üniversitesi Siyasal Bilgiler Fakültesi. *Tüfekçi, Gürbüz D. (1981). ''Universality of Atatürk's Philosophy''. Ankara: Pan Matbaacılık. *Yapp, Malcolm (1987). ''The Making of the Modern Near East, 1792–1923''. London i New York: Longman. *Webster, Donald Everett (1973). ''The Turkey of Atatürk: Social Process in the Turkish Reformation''. New York: AMS Press. *Zürcher, Erik Jan (2004). ''Turkey: A Modern History''. London i New York: I. B. Tauris. ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mustafa Kemal Atatürk}} {{Turska po temama}} {{Predsjednici Turske}} {{Premijeri Turske}} {{DEFAULTSORT:Atatürk, Mustafa Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1881.]] [[Kategorija:Umrli 1938.]] [[Kategorija:Biografije, Solun]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski premijeri]] [[Kategorija:Turski predsjednici]] [[Kategorija:Paše]] s1drsj6r789fli2ij87ft8ptrm7mokc Çanakkale 0 12349 3924308 3396768 2026-09-07T08:28:03Z Palapa 383 3924308 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Havadan cnk.jpg|mini|Çanakkale]] '''Çanakkale'''<ref>{{Cite web|url=https://www.e-icisleri.gov.tr/Anasayfa/MulkiIdariBolumleri.aspx|title=Untitled Page|website=www.e-icisleri.gov.tr|access-date=2026-09-07}}</ref> (fonetski, '''Čanakkale''', također ponekad zvan skraćeno kao '''Çanak''', '''Čanak''') grad je i luka u [[Turska|Turskoj]], na južnoj [[Azija|azijskoj]] strani [[Dardaneli|Dardanela]]. Poput [[provincija|Provincije]] [[Istanbul]], Provincija Çanakkale također leži na dva kontinenta, [[Evropa]] i Azija. Čanakkale je najbliži veći urbani centar drevnom gradu [[Troja|Troji]], koji se (zajedno sa drevnom regijom [[Troad|Troade]]) također nalazi unutar [[Çanakkale (pokrajina)|provincije Čanakkale]]. Drveni konj iz filma ''[[Troja (film)|Troja]]'' iz 2004. godine izložen je na obali Čanakkalea. Danas je Çanakkale glavna baza za posjete ruševinama Troje i grobljima iz Prvog svjetskog rata na [[Bitka kod Galipolja|Galipolju]]. Posebno oko 18. marta i 25. aprila ([[Dan Anzac-a|Dan Anzaca]]), kada se održavaju velike proslave ratnih događaja, grad je veoma posjećen. [[Datoteka:Çanakkale,_Turkey_-_Trojan_Horse,_March_2022.jpg|mini|243x243piksel|[[Trojanski konj (mitologija)|Trojanski konj]] koji se pojavio u [[Troja (film)|filmu ''Troja'' iz 2004. godine]] sada stoji na obali Čanakkalea.]] == Također pogledajte == * [[Bitka kod Galipolja]] == Vanjski linkovi == * http://www.canakkale.gov.tr/ * http://www.canakkale.bel.tr/ {{Commonscat}} {{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] ny82exdm0hvlmvn01y517etox3z5h2c 3924309 3924308 2026-09-07T08:29:27Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3924309 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Havadan cnk.jpg|mini|Çanakkale]] '''Çanakkale'''<ref>{{Cite web|url=https://www.e-icisleri.gov.tr/Anasayfa/MulkiIdariBolumleri.aspx|title=Untitled Page|website=www.e-icisleri.gov.tr|access-date=2026-09-07}}</ref> (fonetski, '''Čanakkale''', također ponekad zvan skraćeno kao '''Çanak''', '''Čanak''') grad je i luka u [[Turska|Turskoj]], na južnoj [[Azija|azijskoj]] strani [[Dardaneli|Dardanela]]. Poput [[provincija|Provincije]] [[Istanbul]], Provincija Çanakkale također leži na dva kontinenta, [[Evropa]] i Azija. Čanakkale je najbliži veći urbani centar drevnom gradu [[Troja|Troji]], koji se (zajedno sa drevnom regijom [[Troad|Troade]]) također nalazi unutar [[Çanakkale (pokrajina)|provincije Čanakkale]]. Drveni konj iz filma ''[[Troja (film)|Troja]]'' iz 2004. godine izložen je na obali Čanakkalea. Danas je Çanakkale glavna baza za posjete ruševinama Troje i grobljima iz Prvog svjetskog rata na [[Bitka kod Galipolja|Galipolju]]. Posebno oko 18. marta i 25. aprila ([[Dan Anzac-a|Dan Anzaca]]), kada se održavaju velike proslave ratnih događaja, grad je veoma posjećen. [[Datoteka:Çanakkale,_Turkey_-_Trojan_Horse,_March_2022.jpg|mini|243x243piksel|[[Trojanski konj (mitologija)|Trojanski konj]] koji se pojavio u [[Troja (film)|filmu ''Troja'' iz 2004. godine]] sada stoji na obali Čanakkalea.]] == Također pogledajte == * [[Bitka kod Galipolja]] == Vanjski linkovi == * http://www.canakkale.gov.tr/ * http://www.canakkale.bel.tr/ * [https://www.havaguncel.com/il/17-canakkale/ Vrijeme u Çanakkale (na turskom)] * [https://www.canakkaleicinde.com/ Çanakkale (na turskom)] * [http://canakkale.com/ Çanakkale Haberleri (na turskom)] * [https://www.pbase.com/dosseman/canakkale_turkey Slike grada i podgalerije glavnih znamenitosti] * [https://web.archive.org/web/20100212041729/http://www.gallipoli.com.tr/battlefields_gallipoli_campaign.htm Pregled spomenika, groblja i relikvija iz Galipoljske kampanje, na turskom poznate kao Ratovi u Çanakkaleu. {{Commonscat}} {{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] eoio9gbrzmidrtaydx3skpoj9g9pv3z Infekcija 0 26731 3924329 3923276 2026-09-07T11:50:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Infekcijska bolest | sinonimi = <!-- ili |sinonim= --> | slika = Malaria.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = [[Plazmodij]] [[malarija|malarije]] | izgovor = | specijalnost = <!-- sa Wikipodataka ili vrijednost unesena u šablon --> | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = <!-- ili |uzrok= --> | rizici = <!-- ili |rizik= --> | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = <!-- ili |tretman= --> | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Infekcija ''' je invazija organizma domaćina stranim organizmom koji uzrokuje bolest [[tkivo (biologija)|tkiva]] domaćina, njegovo umnožavanje te reakciju domaćina na tkiva tih organizama i na [[otrov]]e koje oni proizvode.<ref>http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/infection Definicija "zaraze" iz nekoliko medicinskih rječnika</ref> [[Infektivne bolesti]] su poznate i kao prenosive bolesti ili zarazne bolesti, tj. [[bolest]]i koje nastaju putem infekcija.<ref>Kayser F. H, Bienz K. A., Eckert J., Zinkernagel R. M. (2005): Medical microbiology. Georg Thieme Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-13-131991-7}}.</ref> Prema tome, pojam infekcija (zaraza) podrazumijeva štetan prodor i multiplikaciju nekog biološkog agensa ([[mikroorganizam|mikroorganizma]]) u tijelu domaćina. Makroorganizmi su višećelijske biljke, životinje i ljudi. Porijeklo riječi je od [[latinski jezik|lat.]] ''infiere'' - umrljati, pokvariti i još od antičkih vremena je korištena pri opisivanju bolesti. Pojam je u upotrebi otprilike od 14. stoljeća, epidemija kuge i primjene [[karantena|karantene]]. ==Uzroci== Infekcije su uzrokovane [[infektivni agens|infektivnim agensima]], uključujući [[virus]]e, [[viroid]]e, [[prion]]e, [[bakterija|patogene bakterije]], [[protozoa|protozoe]], [[nematoda|nematode]], kao što su [[parazit]]ske [[oble gliste]] i [[trihina]], [[insekt]]i, kao što su [[zglavkar]]i, [[grinja|grinje]], [[buha|buhe]] i [[uš]]i, [[gljiva|gljivice]], [[lišaj]]i i drugi [[makroparazit]]i, kao što su [[pljosnati crv]]i i drugi [[helmint]]i. Domaćini se bore s infekcijama koristeći svoj [[imuni sistem]]. [[Sisar]]ski domaćini reagiraju na infekcije [[urođeni imuni sistem|urođenim]] odgovorima, koji često uključuju [[upala|upale]], a zatim je [[adaptivni imunitet|adaptivni]] odgovor.<ref>Signore A. (2013): About inflammation and infection. EJNMMI Research, 8 (3): http://www.ejnmmires.com/content/pdf/2191-219X-3-8.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150718024416/http://www.ejnmmires.com/content/pdf/2191-219X-3-8.pdf |date=18. 7. 2015 }}.</ref> [[Datoteka:Cholera bacteria SEM.jpg|mini|desno|Bakterije kolere]] Kada inficira organizam domaćina, uzročnik infekcije se njime koristi kako bi se mogao razvijati i razmnožavati, obično na štetu domaćina. Uzročnici infekcije ili [[patogen]]i ometaju normalno funkcioniranje organizma domaćina što može imati negativne posljedice poput hroničnih rana koje ne zarastaju, [[gangrena|gangrene]], gubitka ekstremiteta i čak smrti. Upala je jedna od reakcija na infekciju. Patogenima se obično smatraju mikroskopski organizmi i, pored gore navedenih, tu su i razne vrste parazita i gljivica. [[Medicina]] infektivnih bolesti se bavi izučavanjem patogena i infekcija. Dakle, infekcije su uzrok zaraznih bolesti ali svaka infekcija neće uvijek izazvati bolest. Više je faktora koji imaju utjecaj na to: Karakteristike samog mikroorganizma - patogena: * zaraznost, * prodornost, * upornost, * vitalnost, * virulentnost, * patogenost. Dakle, bitni su faktori poput načina ulaska mikroorganizma u tijelo domaćina, početni broj mikroorganizama i njihova moć. Npr. stafilokoke su obično bezazalene kada se nalaze na koži, ali ako dopru u sterilna područja unutar organizma kao što su zglobovi ili trbušna maramica tada uzrokuju velike probleme domaćinu. Karakteristike makroorganizma - domaćina i njegovog imunog sistema: * ''snaga'' imuniteta uopće, * trenutna snaga imuniteta, * karakteristike okoline Ovdje možemo ubrojati [[klima]]tske uslove ali i socio-ekonomske uslove u kojima živi napadnuti organizam (i patogen). [[Datoteka:Herpes simplex virions, TEM.jpg|mini|desno|Herpes simplex]] Podjela infekcija prema [[simptom]]ima: * infekcije kod kojih se ne javljaju vidljivi simptomi bolesti, * infekcije sa slabo izraženim simptomima, * infekcije sa vidljivo izraženim kliničkim simptomima. Samo ovaj posljednji tip se računa kao zarazna bolest. ==Infekcije prema uzroku== I bakterijske i virusne infekcije mogu uzrokovati slične simptome u koje se mogu ubrojati osjećaj slabosti, povišena tjelesna temperatura i drhtanje. Ponekad je i medicinskom osoblju teško utvrditi šta je uzrok određene infekcije. Veoma je važno uočiti razliku između infekcija prema njihovom uzroku kako bi se odredio adekvatan tretman i [[terapija]]. Virusne infekcije se ne mogu izliječiti primjenom [[antibiotik]]a. {|class="wikitable" |+Poređenje virusnih i bakterijskih infekcija |- ! Karakteristike ! Virus ! Bakterija |- || Tipski simptomi | Virusne infekcije obično pogađaju cijeli sistem, odnosno više organa istovremeno: curenje nosa, začepljenje sinusa, kašalj, bolovi u tijelu itd. Ponekad pogađaju samo jedan dio tijela kao kod [[konjuktivitis]]a i herpesa. Nema mnogo virusnih infekcija koje su bolne, a herpes je jedna od njih. Bol se može opisati kao svrab ili pečenje. | Klasični simptomi bakterijske infekcije se manifestuju lokalno: crvenilo, toplota, otok i bol. Bol je upravo značajan simptom koji se javlja samo u pogođenom dijelu tijela. Npr. ako se posječemo i rana se zarazi bakterijama, tu ćemo i osjećati bol. Bol u grlu izazvan bakterijskom infekcijom često je više izražen na jednoj strani grla. Isto je i kod ušiju, ako je u pitanju samo jedno onda je uzrok zaraze vjerovatno bakterijski. Gnojne infekcije nisu uvijek bakterijske. |- | Uzrok || Patogeni virusi || Patogene bakterije |} ==Kolonizacija== Pod kolonizacijom ovdje podrazumijevamo naseljavanje i opstanak mikroorganizama u tijelu domaćina. Svi makroorganizmi ili višećelijski organizmi su u određenoj mjeri kolonizirani od strane vanjskih organizama i u većini slučajeva njihovo prisustvo nije štetno ili je čak i korisno za domaćina. Ovdje se mogu spomenuti anaerobne (nije im potreban [[kisik]] za [[život]]) bakterije koje koloniziraju crijeva sisara i stafilokoke koje žive na koži. Nijedan od ovih primjera ne predstavlja infekciju. Ali, razlika između kolonizacije i infekcije je samo stvar okolnosti. Nepatogeni organizmi u određenim uslovima mogu postati patogeni. S druge strane, čak i najzarazniji patogeni ne mogu izazavati infekciju ako nisu ispunjeni potrebni uslovi. Neki od primjera su i bakterije ''[[Corynebacteria]]'' i ''[[viridans streptococci]]'' koje spriječavaju prodor i kolonizaciju patogenih bakterija i tako ostvaruju [[simbioza|simbiotički]] odnos sa domaćinom, sprječavajući infekcije i pospješujući zarastanje rana. ==Reakcija imunog sistema na infekciju== [[Datoteka:Acral gangrene due to plague.jpg|mini|desno|Gangrena prstiju uzrokovana kugom]] Reakcije mogu biti različite i u mnogome zavise od toga da li je organizam inficiran datim mikroorganizmom: * po prvi put - primarna infekcija, ili * je infekcija ponovljena. Obično se nakon primarne infekcije razvije imunitet na dati patogen. Kada taj isti patogen ponovo (u određenom vremenskom okviru) dospije u imunizirani organizam, neće doći do pojave bolesti. ===Primarna infekcija=== Kada dati mikroorganizam po prvi put napadne makroorganizam, imuni sistem se suočava sa problemom sa kojim se nikada ranije nije ''sreo''. Tada se pokreću: * neodređene mjere hitne odbrane; * a zatim se poduzimaju prefinjeni sistemi odbrane kojim se prvo identifikuje vrsta mirkoorganizma-napadača a onda ga se označava antitijelima. Na kraju, specijalizirane ćelije u makroorganizmu neutralizuju i razgrađuju uljeza. Ovaj proces traje prilično dugo; od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Ako je napadač veoma zarazan i štetan, žrtva može izgubiti život prije nego što razvije adekvatnu odbranu. Ako ipak preživi do formiranja potrebnih antitijela imuni sistem će ga izliječiti. Dakle, primarne infekcije mogu biti kritične. ===Ponovljene infekcije=== Infekcija mikroorganizmom od koga se makroorganizam već jednom odbranio biće tek malo ili nimalo primijećena. Antitijela koja još patroliraju naokolo (odnosno uskladištena u limfnim čvorovima) već za par sati identificiraju uljeza te ga specijalizirane ćelije uništavaju i razgrađuju prije nego uspiju nanijeti štetu. Ovako se u stvari stiče imunitet. ==Prevencija i liječenje infekcija== [[Datoteka:Influenza Vaccination 1976.jpg|mini|desno|Vakcinacija protiv gripe]] [[Datoteka:EM of influenza virus.jpg|mini|desno|Virus gripe]] [[Datoteka:Somali boy receives a polio vaccination.jpg|mini|desno|Vakcinacija protiv poliomijelitisa]] Prevencija i liječenje infekcija je hiljadama godina bilo neriješeno pitanje za ljudski rod pa i za savremenu medicinu. Tek nekoliko generacija unazad počinje stvarno razumijevanje mehanizama nastanka, djelovanja i širenja infekcija i tek od skora imamo na raspolaganju metode i lijekove protiv mnogih bolesti koje su u prošlosti mučile čovjeka (kuga, boginje, tetanus, malarija, itd.). I ovdje je bitno naglasiti važnost higijene, kako lične tako i higijene stanovanja, življenja i okoline. Nažalost, u zaostalim dijelovima svijeta blagodati medicine nisu svima dostupne. Jedno zdravo životno okruženje podrazumijevalo bi sljedeće: * Kontrola i održavanje izvora i sistema za prijenos i distribuciju vode za piće. * Izgradnja i održavanje sistema za odvođenje, filtriranje i tretiranje otpadnih voda. * Sistem prikupljanja, odvoženja, odlaganja i uništavanja (ili recikliranja) čvrstog otpada. * Adekvatan pravni okvir kojim se regulira proizvodnja i kvalitet hrane, njen transport i relevantne kontrole i inspekcije. * Educiranje stanovništva o značaju održavanja higijene. * Prevencija i kontrola od mogućih opasnosti kod uzgoja životinja za prehranu (prenošenja [[zoonoza]] putem parazita i sl.). Moderna medicina na raspolaganju ima brojna sredstva i metode sprečavanja odnosno liječenja infekcija: * Vakcinacije * Antibiotici *Hemioterapeutici * Fungicidi, antiprotozioci, virostatici (Još nemamo efikasne lijekove protiv infekcija kao što su hepatitis ili malarija. Ono čime raspolažemo ima tek vrlo ograničenu primjenu i efekat.) * Stimulatori imuniteta ([[Interferon]]). ===Aktivna vakcinacija=== Kod aktivne vakcinacije makroorganizam se izlaže određenom mikroorganizmu kome je ljudskom intervencijom oduzeta sposobnost izazivanja bolesti. Naravno, imuni sistem to "ne zna" te pokreće sve mjere radi identifikovanja, označavanja i neutralisanja ovog ''jalovog'' uljeza. Moguće je da pacijent osjeti manje simptome imunološke reakcije (glavobolja, povišena temperatura, nelagoda) ali pošto se klica neće razmnožavati, neće biti ni drugih simptoma. Ukratko, aktivna vakcinacija je simulacija infekcije i ima ulogu prevencije. ===Pasivna vakcinacija=== Kod ove vrste vakcinacije određena antitijela se unose u organizam u terapeutske svrhe (ne preventivne kao kod aktivne vakcinacije). Ova antitijela će označiti ciljanog uljeza i tako omogućiti njegovu neutralizaciju. Protiv nekih mikroorganizama može se istovremeno primijeniti aktivna vakcinacija (prevencija) i pasivna vakcinacija ako se sumnja da je infekcija nastupila (npr. [[tetanus]]). Majčino mlijeko sadrži antitijela stvorena u tijelu majke prirodnim, imunim putem i putem vakcinacije. Dojenje predstavlja odličnu zaštitu od mnogih infekcija. Majčino mlijeko, dakle, sadrži širok spektar pasivnih "vakcina". Međutim, pasivne vakcinacije antitijelima garantiraju imunitet tek tokom nekoliko sedmica. Pošto se ne formiraju ćelije sa ''sjećanjem'' imunitet nestaje sa razgradnjom antitijela. ==Epidemiologija== [[Datoteka:Infectious and parasitic diseases world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|upright=1.1|Korigirana starost pri invalidnosti na 100.000 stanovnika u [[2004]].<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls |title=Age standardized DALYs per 100,000 by cause, and Member State, 2004 |author=World Health Organization |date=1. 2. 2009}} </ref>{{refbegin|2}} {{legend|#b3b3b3|Nema podataka}} {{legend|#ffff65|≤250}} {{legend|#fff200|250-500}} {{legend|#ffdc00|500-1000}} {{legend|#ffc600|1000-2000}} {{legend|#ffb000|2000-3000}} {{legend|#ff9a00|3000-4000}} {{legend|#ff8400|4000-5000}} {{legend|#ff6e00|5000-6250}} {{legend|#ff5800|6250-12500}} {{legend|#ff4200|12500-25000}} {{legend|#ff2c00|25000-50000}} {{legend|#cb0000|≥50000}} {{refend}}]] U [[2010]], oko 10 miliona ljudi je umrlo od infekcijskih bolesti.<ref>[http://www.cbc.ca/news/1.2802071 Could Ebola rank among the deadliest communicable diseases?] CBC News.</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prikuplja podatke o globalnoj smrtnosti po kodiranim kategorijama [[ICD|Međunarodnoj klasifikacije bolesti]] (MKB, eng. ICD). Sljedeća tabela donosi vrh top-liste smrtnosti od infekcijskih bolestiu [[2002]], upoređenu sa podacima iz [[1993]]. godine. {| class="wikitable" style="font-size:100%; " |+ '''Mortalitet u svijetu uzrokovan infekcijskim bolestima'''<ref>{{cite web | title=The World Health Report (Annex Table 2) | url=http://www.who.int/whr/2004/annex/topic/en/annex_2_en.pdf |format=PDF | year=2004}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.who.int/whr/1995/en/whr95_ch1_en.pdf | year=1995 | title=Table 5 |format=PDF}}</ref><br> <br> ! Rang|| Uzrok smrti || Smrtnost u [[2002]].<br /> (u milionima) || Postotak<br /> svih smrti|| Smrtnost u [[1993]].<br /> (u milionima)|| Rang [[1993]]. |- style="background:#ffdead;" ||N/A|| style="background:#ffdead;"| Sve infekcijske bolesti || style="background:#ffdead;"|14.7 || style="background:#ffdead; text-align:center;"|25.9% || style="background:#ffdead;"| 16.4 || style="background:#ffdead; text-align:center;"|32.2% |- | 1 ||[[Infekcija donjih disajnih puteva|Infekcije donjih disajnih puteva]], [[upala pluča|upalu pluća]], [[gripa|gripe]] i [[bronhitis|akutni bronhitis]]. ||3.9 || style="text-align:center;"|6.9%||4.1||1 |- | 2 |||[[HIV]]/[[AIDS]] ||2.8 || style="text-align:center;"|4,9% || 0,7||7 |- | 3 ||[[Gastroenteritinalne bolesti]]: [[Diareja]], [[kolera]], [[botulizam]] i ''[[Escherichia coli|E. coli]]''<br> (da navedemo samo neke). [[Crijevne infekcijske bolesti]] ||1.8 || style="text-align:center;"|3,2% ||3,0||2 |- | 4 ||[[Tuberkuloza]] (TB)|| 1,6 || style="text-align:center;"|2,7% ||2,7 ||3 |- | 5 ||[[Malarija]] ||1,3 || style="text-align:center;"|2,2% ||2,0 ||4 |- | 6 || [[Boginje]] ||0,6 || style="text-align:center;"|1,1% ||1,1 ||5 |- | 7 ||[[Veliki kašalj]] ||0,29|| style="text-align:center;"|0,5% ||0,36 ||7 |- | 8 ||[[Tetanus]] ||0,21 || style="text-align:center;"|0,4% ||0,15 ||12 |- | 9 ||[[Meningitis]]||0,17 || style="text-align:center;"|0,3% ||0,25 ||8 |- | 10 ||[[Sifilis]]||0,16 || style="text-align:center;"|0,3% ||0,19 || 11 |- | 11 ||[[Hepatitis B]] ||0,10 || style="text-align:center;"|0,2% ||0,93 || 6 |- | 12-17 ||[[Tropska bolest|Tropske bolesti]] (6), uključujući [[bolest čago]], [[denga groznica|denga groznicu]], [[filarijaza|limfnu filarijazu]], [[lajšmanijaza|lajšmanijazu]], [[onkocerkijaza|onkocerkijazu]], [[šistosomijaza|šistosomijaze]] i [[tripanozomijaza|tripanozomijazu]] ||0,13 || style="text-align:center;"|0,2% ||0,53 ||9, 10, 16-18 |- | style="text-align:left;" colspan=6| {{small|''Napomena: Ostali uzroci smrti uključuju majčinske i perinatalnr poremećaje (5,2%), nedostatak hrane, odnosno gladovanje (0,9%),<br/> nezarazne bolesti (58,8%) i ranjavanja (9,1%).''}} |} Prva tri pojedinačna agensa (bolesti ubica), su [[HIV]]/[[AIDS]], [[tuberkuloza]] i [[malarija]]. Dok se broj smrtnih slučajeva zbog skoro svake bolest smanjuje, smrtnost zbog HIV-a/AIDS-a se povećala četiri puta. Dječje bolesti uključuju [[pertusis]], [[poliomijelitis]], [[difterija|difteriju]], [[boginje]] i [[tetanus]]. Kod djeca također veliki postotak smrtnosti je zbog bolesti donjih respiratornih putva i dijareje. U [[2012]]. godini, oko 3,1 miliona ljudi je umrlo zbog infekcija donjih disajnih puteva, što ih čini četvrtim vodećim uzrokom smrti u svijetu.<ref>[http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs310/en/ The top 10 causes of death], The top 10 causes of death, maj 2014.</ref> ==Također pogledajte== *[[Bolest]] *[[Parazit]] *[[Virus]]i *[[Bakterija]] *[[Zoonoza]] *[[Protozoa]] *[[Insekt]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Infectious diseases and disorders}} * [http://ecdc.europa.eu/ Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131031091012/http://ecdc.europa.eu/ |date=31. 10. 2013 }} * [http://www.cdc.gov/ Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti] * [http://www.idsociety.org/ Društvo za infektivne bolesti Amerike] (IDSA) * [http://www.msdsonline.com/resources/msds-resources/free-safety-data-sheet-index/ Indeks infektivnih bolesti] Agencije za javno zdravstvo Kanade (PHAC) * [https://web.archive.org/web/20070817112159/http://www.vrc.nih.gov/ Centar za istraživanje vakcina]. * [https://web.archive.org/web/20180830220529/http://www.infectionwatch.info/ Infekcije] - izvori informacija * [http://www.journals.elsevier.com/microbes-and-infection/ Mikrobi i infekcije] (žurnal) * [http://www.woundsite.info/ Knowledge source for Health Care Professionals involved in Wound management]{{Mrtav link}} www.woundsite.info * [http://www.cbc.ca/news/1.2802071 Table: Global deaths from communicable diseases, 2010] - Canadian Broadcasting Corp. {{Medicinski izvori | DiseasesDB =28832 | ICD10 = {{ICD10|A|00||a|00}}-{{ICD10|B|99||b|99}} | ICD9 = {{ICD9|001-139}} | ICDO = | OMIM = | OMIM_mult = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | eMedicine_mult = | MeshID = D003141 }} {{DEFAULTSORT:Infection}} [[Kategorija:Zarazne bolesti]] [[Kategorija:Epidemiologija]] [[Kategorija:Medicina]] sdd9l6lgd9v9qj6urps2yu9g376abll Gabriel Daniel Fahrenheit 0 28166 3924292 3923873 2026-09-07T03:43:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Gabriel Daniel Fahrenheit | slika = | veličina_slike = | opis = njemački fizičar | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1668|5|24}} | mjesto_rođenja = Gdańsk, Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1736|9|16|1668|5|24}} | mjesto_smrti = Den Haag, Holandija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} [[Datoteka:Fahrenheit small.jpg|mini|Fahrenheit]] '''Daniel Gabriel Fahrenheit''' bio je [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Daniel-Gabriel-Fahrenheit|title=Daniel Gabriel Fahrenheit {{!}} Biography, Thermometer, & Facts {{!}} Britannica|date=20. 5. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=30. 6. 2025}}</ref> [[Članstvo u Kraljevskom društvu|FRS]] (24. maj 1686. – 16. septembar 1736.) <ref>{{Cite EB1911}}</ref> bio je [[fizičar]], [[Inventor|izumitelj]] i proizvođač [[Naučni instrument|naučnih instrumenata]], rođen u [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljskoj]] u porodici [[Nijemci|njemačkog]] porijekla. Fahrenheit je izumio termometre koji su bili dovoljno tačni i konzistentni da omoguće poređenje mjerenja [[Temperatura|temperature]] između različitih posmatrača koji koriste različite instrumente.<ref>{{Cite journal|last=Dorsey|first=N. Ernest|date=15. 11. 1946|title=Title of the Article|journal=Journal of the Washington Academy of Sciences|volume=36|issue=[issue number]|page=363}}</ref> Fahrenheitu se također pripisuje izum [[Živin termometar|termometara sa živom u staklu,]] preciznijih i superiornijih u odnosu na [[Alkoholni termometar|termometre punjene alkoholom]] u to vrijeme. Popularnost njegovih termometara dovela je do širokog prihvatanja njegove [[Fahrenheit|Fahrenheitove skale]] pričvršćene na njegove instrumente.<ref name="Grigull, Ulrich 1966 pp. 9">Grigull, Ulrich (1966). ''Fahrenheit, a Pioneer of Exact Thermometry''. (The Proceedings of the 8th International Heat Transfer Conference, San Francisco, 1966, Vol. 1, pp. 9–18.)</ref> Godine 1714. usavršio je [[termometar]] napunivši ga [[živa|živom]] umjesto [[alkohol]]om. [[Fahrenheitova termometarska skala]] ima 180 stepeni, dok je po [[Anders Celzius|Celzijusu]] podijeljena na 100 stepeni. Ta se skala općenito upotrebljava u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Engleska|Engleskoj]]. {{Commonscat|Daniel Gabriel Fahrenheit}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/solutions/faq/zero-fahrenheit.shtml|title=Why isn't 0°F the lowest possible temperature for a salt/ice/water mixture?|year=2005|author=Senese, Fred|access-date=3. 9. 2026|archive-date=27. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927152340/http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/solutions/faq/zero-fahrenheit.shtml|url-status=dead}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fahrenheit, Gabriel Daniel}} [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Njemački izumitelji]] [[Kategorija:Biografije, Gdańsk]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Rođeni 1668.]] [[Kategorija:Umrli 1736.]] 6mdvgwfrixuczj1vj3wg5l5qody0fiv Teorija 0 36926 3924321 3811585 2026-09-07T08:56:22Z Palapa 383 3924321 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Teorija''', u [[filozofija|filozofiji]], predstavlja apstraktno, uopšteno znanje o nekom [[problem]]u koje je rezultat traganja za istinom. U empirijskim [[nauka]]ma, [[sistem]] međusobno povezanih i uskladištenih tvrdnji koji nastaje sažimanjem i regeneracijom izvora parcijalnih empirijskih nalaza, kao i smisaonom interakcijom većeg broja provedenih činjenica, hipoteza i [[zakon]]a koji se odnose na jednu oblast stvarnosti. == Također pogledajte == * [[Formalni jezik]] * [[Hipoteza]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{stub-filoz}} {{Commonscat|Theories}} [[Kategorija:Teorije]] [[Kategorija:Ontologija]] nbsq2g55uwv7g23j8vp53qu3a6g9q7a 97. p. n. e. 0 39733 3924316 3924106 2026-09-07T08:48:53Z Palapa 383 3924316 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|97}}Godina '''97. p.''' '''n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Lentula i Krasa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 657. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''') i '''Četvrta godina Tianhana'''. Oznaka 97. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * [[Car Sujin|Sujin]] postaje carem [[Japan]]a (približan datum) == 97. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * Glumica [[Galerija Kopiola]], koje je živjela preko 100 godina == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|97 BC}} sdzhx62ecpq5u2fvwcnrx1kjusfr07y Galija (brod) 0 51616 3924310 2751045 2026-09-07T08:30:33Z Palapa 383 3924310 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Galija''' je zajednički naziv za svaki veći [[brod]] kojem su glavni pogon [[veslo|vesla]]. Galije su se najčešće koristile kao [[ratni brod]]ovi. Ta njihova primjena prestala s izumom [[vaterno oružje|vatrenog oružja]], odnosno [[brodska artiljerija|brodske artiljerije]]. [[Bitka kod Lepanta]] [[1571]]. se smatra posljednjom velikom pomorskom bitkom u kojoj su korištene galije. Veslači na galijama su se zvali [[galiot]]i. == Također pogledajte == * [[pentakontera]] * [[birema]] * [[trirema]] * [[kvinkerema]] * [[polirema]] * [[liburna]] * [[dromon]] * [[galijaca]] {{Commonscat|La Galera}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Drevni brodovi]] oxj2pnk4g1typbr424a3dgt3vc62p7o 3924322 3924310 2026-09-07T09:02:15Z Palapa 383 3924322 wikitext text/x-wiki '''Galija''' je zajednički naziv za svaki veći [[brod]] kojem su glavni pogon [[veslo|vesla]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/technology/galley-ship|title=Galley {{!}} Ship, History, Features & Uses {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2026-09-07}}</ref><ref>{{Cite journal|title=galley|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803095841299|journal=Oxford Reference|language=en-US|doi=10.1093/oi/authority.20110803095841299}}</ref> Galije su se najčešće koristile kao [[ratni brod]]ovi. Ta njihova primjena prestala s izumom [[vaterno oružje|vatrenog oružja]], odnosno [[brodska artiljerija|brodske artiljerije]]. [[Bitka kod Lepanta]] [[1571]]. se smatra posljednjom velikom pomorskom bitkom u kojoj su korištene galije. Veslači na galijama su se zvali [[galiot]]i. Galije su bile glavni ratni brodovi koje su koristile drevne mediteranske pomorske sile, uključujući [[Fenikija|Feničane]], [[Antička Grčka|Grke]] i [[Antički Rim|Rimljane]]. Galija je ostala dominantna vrsta plovila korištenog za ratovanje i gusarenje u Sredozemnom moru sve do početka [[Rani moderni period|ranog modernog perioda]]. Konačni oživljaj ratovanja galijama dogodio se tokom 18. vijeka na [[Baltičko more|Baltičkom moru,]] tokom ratova između [[Ruska Imperija|Rusije]], [[Age of Liberty|Švedske]] i [[Danska-Norveška|Danske]]. U Mediteranu su ostali u upotrebi do samog kraja 18. stoljeća, a dijelom su opstali zbog svog prestiža i povezanosti s [[Chivalry|viteštvom]] i kopnenim ratovanjem. U ratu su galije korištene u desantnim napadima, za transport trupa i bile su vrlo efikasne u [[Amfibijsko ratovanje|amfibijskom ratovanju]]. Iako su obično služile u ratovima ili za odbranu od piratstva, galije su također služile kao trgovački brodovi za visokoprioritetnu ili skupu robu sve do kraja [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Njegova vesla su garantovala da može napredovati tamo gdje bi jedrenjak bio [[wiktionary:becalmed#English|zatišan]], a njegova velika posada mogla ga je braniti od napada pirata i pljačkaša. Zbog toga je bio i jedan od najsigurnijih i najpouzdanijih oblika [[Transport|prijevoza putnika]], posebno za [[Kršćanski hodočasnici|kršćanske hodočasnike]] tokom [[High Middle Ages|visokog]] i [[Late Middle Ages|kasnog srednjeg vijeka]]. [[Datoteka:Sbonski_de_Passabon-Galere_a_la_voille.jpeg|alt=A two-masted ship with several sails set|mini|Kolorizirana gravura francuske galije (27 pari vesala) izgrađene prema dizajnu koji je bio standardan na Mediteranu s početka 17. stoljeća; [[Henri Sbonski de Passebon]], 1690.]] == Također pogledajte == * [[pentakontera]] * [[birema]] * [[trirema]] * [[kvinkerema]] * [[polirema]] * [[liburna]] * [[dromon]] * [[galijaca]] {{Commonscat|La Galera}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Drevni brodovi]] hasvnwbrummxvvp2r9j4s9kbvbc43nh Zakon o ujedinjenju iz 1707. 0 54673 3924320 2750584 2026-09-07T08:52:42Z Palapa 383 3924320 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Zakon o ujedinjenju iz 1707''' (''Act of Union 1707'') stvorio je zakonsku osnovu za ujedinjenje Kraljevine [[Engleska|Engleske]] i Kraljevine [[Škotska|Škotske]]. Zakon su ratificirali [[Engleski parlament|Engleski]] i [[Škotski parlament]] i stupio je na snagu [[1. maj]]a [[1707.]] Ovim zakonom realiziran je "Ugovor o ujedinjenju" (''Treaty od Union''), koji je predviđao osnivanje [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Kraljevine Velike Britanije]] i zamjenu Engleskog i Škotskog parlamenta zajedničkim [[Britanski parlament|Britanskim parlamentom]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Škotska po temama}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Engleska]] [[Kategorija:Škotska]] [[Kategorija:Historija Ujedinjenog Kraljevstva]] 22rtzrlhxb188mto34o3g3i5cv5h8wn Sjeverna Marijanska ostrva 0 59751 3924294 3923993 2026-09-07T06:19:46Z Panasko 146730 3924294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Sjeverna Marijanska ostrva | izvorno_ime = Commonwealth of the Northern Mariana Islands<br/>Sankattan Siha Na Islas Mariånas | ime_genitiv = Sjevernih Marijanskih ostrva | zastava = Flag of the Northern Mariana Islands.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Seal of the Northern Mariana Islands.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = | himna = | karta = Northern Mariana Islands_in_United States.svg | opis_karte = Lokacija Sjevernih Marijanskih Ostrva (zaokruženo crvenom bojom) | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[Saipan]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|15.19|145.74|region:MP_type:isle_scale:250000}} | najveći_grad = [[Saipan]] | službeni_jezik = [[engleski]], [[čamoro jezik|čamoro]] i [[karolinski jezik|karolinski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = {{Plainlist| * 35.3% [[Filipinci]] * 23.9% [[Čamoroi]] * 6.8% [[Kinezi]] * 4.6% [[Karolinci]] * 4.2% [[Korejci]] * 6.4% [[Stanovnik pacifičkih ostrva|drugi stanovnici pacifičkih ostrva]] * 3.78% [[Azijati|drugi Azijati]] * 15.1% ostali}} | religija = {{Plainlist| * 81.3% [[Kršćanstvo]] * 10.6% [[budizam]] * 5.3% [[Narodna religija]] * 1.0% [[Ireligija]] * 0.7% [[Islam]] * 1.1% [[ostale]] }} | demonim = | državno_uređenje = [[Devolucija (država)|Decentralizovana]] predsjednička [[Zavisna teritorija|ustavna zavisnost]] | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Donald Trump]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak guvernera Sjevernih Marijanskih ostrva|Guverner]] | vladar_druga_vlast = [[David M. Apatang]] | vrsta_treće_vlasti = [[Spisak zamjenika guvernera Sjevernih Marijanskih ostrva|Zamjenik guvernera]] | vladar_treća_vlast = [[Dennis C. Mendiola]] | zakonodavstvo = [[Skupština Commonwealtha Sjevernih Marijanskih otoka|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Senat Sjevernih Marijanskih ostrva|Senat]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Predstavnički dom Sjevernih Marijanskih ostrva|Predstavnički dom]] | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = Američka ostrvska teritorija | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 464<ref name="CIA Factbook">{{cite web |title=Australia-Oceania :: Northern Mariana Islands (Territory of the US) |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260119001315/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/ |url-status=dead |archive-date=January 19, 2026 |website=The World Factbook |date=September 25, 2023 |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=October 8, 2023}}</ref><ref name="CIA Factbook-b">{{citation |title=Area:total: 464 sq km land: 464 sq km water: 0 sq km note: consists of 14 islands including Saipan, Rota, and Tinian}}</ref><ref>{{cite web|url=https://sablan.house.gov/our-district|archive-url=https://web.archive.org/web/20201105081552/https://sablan.house.gov/our-district|archive-date=November 5, 2020|url-status=live|title=Our District|website=Congressman Gregorio Kilili Camacho Sablan Representing the Northern Mariana Islands|quote=The U.S. Census Bureau reports the total land area of all islands as 179 square miles.}}</ref> | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 47.329<ref name=census2020>[https://www2.census.gov/programs-surveys/decennial/2020/data/island-areas/commonwealth-of-the-northern-mariana-islands/population-and-housing-unit-counts/commonwealth-northern-mariana-islands-phc-table02.pdf 2020 Census Population of the Commonwealth of the Northern Mariana Islands: Municipality and Village], U.S. Census Bureau.</ref> | stanovnika_godina = 2020 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = 46.078<ref>{{cite web |title=Northern Mariana Islands |url=https://data.worldbank.org/country/northern-mariana-islands |access-date=May 30, 2026 |website=World Bank}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 113 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 97 | bdp_ukupno = $1,24 milijarda<ref name="CIA Factbook" /> | bdp_godina = 2016 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = $1,096 milijarda<ref>{{cite web |title=Gross Domestic Product for the Commonwealth of the Northern Mariana Islands, 2021 & 2022 |url=https://www.bea.gov/sites/default/files/2024-11/cngdp1124.pdf |access-date=May 29, 2026 |website=U.S. Bureau of Economic Analysis}}</ref> | bdp_nominalni_godina = 2022 | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = $25.516<ref name="CIA Factbook"/> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = 0,875 | hdi_godina = 2017 | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Američki dolar|USD]] | vremenska_zona = [[UTC+10:00]] | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +1 670 | iso_kod = | internetski_nastavak = | komentar = }} '''Sjeverna Marijanska ostrva''' (puno ime: the Commonwealth of the Northern Mariana Islands){{efn|Definicija [[Commonwealth]]a prema politici američkog [[State Department|State Departmenta]] (kako je kodificirana u Priručniku za vanjske poslove tog odjela) glasi: "Termin 'Commonwealth' ne opisuje niti predviđa bilo kakav specifičan politički status ili odnos."<ref>{{cite web | url = https://fam.state.gov/FAM/07FAM/07FAM1120.html#M1121_2_1 | title = 7 fam 1120 acquisition of u.s. nationality in u.s. territories and possessions | access-date = December 13, 2015 | date = January 3, 2013 | work = U.S. Department of State Foreign Affairs Manual Volume 7- Consular Affairs | publisher = U.S. Department of State | format = PDF | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222081013/https://fam.state.gov/FAM/07FAM/07FAM1120.html#M1121_2_1 | archive-date = December 22, 2015 }}</ref>}} neinkorporirana teritorija i [[Komonvelt (ostrvske teritorije SAD)|commonwealth]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se sastoji od 14 sjevernih ostrva [[Marijanski arhipelag|Marijanskog arhipelaga]] u sjeverozapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]].<ref name="Lin">Lin, Tom C.W., [https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3454210 Americans, Almost and Forgotten], 107 California Law Review (2019)</ref> Dio su grupe [[Marijanska ostrva|Marijanskih ostrva]] i [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|američkih ostrvskih područja]] u Tihom okeanu,<ref>{{Cite web|url=https://www.doi.gov/oia/islands/cnmi|title=Commonwealth of the Northern Mariana Islands {{!}} U.S. Department of the Interior|date=5. 12. 2024|website=www.doi.gov|language=en|access-date=11. 2. 2025}}</ref> južno od [[Japan]]a i sjeverno od [[Guam]]a. Do početka [[20. vijek]]a bili su poznati pod nadimkom ''Ladrone Islands'', od španskog ''<nowiki/>'Islas de los Ladrones - što znači "Lupeška ostrva".'' Najjužnije ostrvo, [[Guam]], je zasebna teritorija SAD-a. Sjevernomarijanska ostrva su [[Ujedinjene nacije]] navele kao nesamoupravnu teritoriju do 1990.<ref>{{cite web |url=https://www.un.org/dppa/decolonization/en/history/former-trust-and-nsgts |title=List of former Trust and Non-Self-Governing Territories |publisher=United Nations |date=April 11, 2023 |access-date=April 11, 2023}}</ref> Tokom kolonijalnog perioda, Sjeverna Marijanska ostrva su bila pod različitom kontrolom [[Špansko Carstvo|Španskog]], [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]] i [[Japansko Carstvo|Japanskog]] [[Japansko Carstvo|Carstva]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ostrva su bila dio povjereničkih teritorija Ujedinjenih nacija pod američkom upravom prije nego što su se formalno pridružila Sjedinjenim Američkim Državama kao teritorija 1986, a njihovo stanovništvo je dobilo državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država. Njihova površina je 475,26&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref name=doi>{{Cite web|url=http://www.doi.gov/oia/islands/cnmi.cfm|archive-url=https://web.archive.org/web/20110926172413/http://www.doi.gov/oia/islands/cnmi.cfm|website=US Department of the Interior|title=Commonwealth of the Northern Mariana Islands|archive-date=September 26, 2011}}</ref> U 2020, 47.329 ljudi je živjelo na Sjevernim Marijanskim ostrvima.<ref name=census2020/> Velika većina stanovništva živi na [[Saipan|Saipanu]], [[Tinian|Tinianu]] i [[Rota|Roti]]. Ostala ostrva su rijetko naseljena; najznačajniji među njima je [[Pagan]], koji je uglavnom nenaseljen od vulkanske erupcije 1981.<ref name="usgs.gov">{{cite web|url=https://www.usgs.gov/volcanoes/pagan |title=Pagan |access-date=October 8, 2023}}</ref> Administrativni centar je Capital Hill, selo na sjeverozapadu Saipana. Trenutni guverner je D[[avid M. Apatang]], koji je 23. jula 2025. imenovan za zamjenika guvernera, nakon smrti [[Arnold Palacios|Arnolda Palaciosa]], koji je bio guverner od januara 2023.<ref>{{Cite news |last=Erediano |first=Emmanuel T. |date=July 24, 2025 |title=Gov. Palacios passes away; Apatang assumes office |url=https://www.mvariety.com/news/local/gov-palacios-passes-away-apatang-assumes-office/article_3e1186ac-f4fb-41f3-95e5-8983ac5b06ba.html |access-date=July 23, 2025 |work=Marianas Variety |language=en}}</ref> Zakonodavna vlast ima Senat od devet članova i Predstavnički dom od 20 članova. == Historija == [[Ferdinand Magellan]] 1521. otkriva grupu ostrva kao prvi Evropljanin i naziva je ''Islas de Ladrones'' ("Ostrva lopova"), jer su tadašnji stanovnici, prema njegovom mišljenju, ukrali stvari s njegovih brodova. [[Španija]] je 1667. anektirala ostrva i nazvala ih po svojoj kraljici [[Marija Ana od Austrije|Mariji Ani Austrijskoj]]. Austronežani su naselili Sjeverna Marijanska ostrva oko 1500. p. n. e. Ti ljudi postali su autohtoni narod [[Chamorro]] i bili su pod utjecajem kasnijih migracija, uključujući [[Mikronezija|Mikronežane]] u prvom vijeku naše ere i ostrvske [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] oko 900. godine. Brutalna španska represija nad narodom Chamorro, zajedno s novim bolestima i povremenim ratovima, smanjila je autohtono stanovništvo za oko 90% u 1700-ima.<ref>{{Citation|title=Northern Mariana Islands|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/|publisher=Central Intelligence Agency|date=5. 2. 2025|access-date=11. 2. 2025|language=en|archive-date=6. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006065620/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/|url-status=dead}}</ref> Nakon [[Špansko-američki rat|Špansko-američkog rata]], [[Španija]] daje južni dio [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i prodaje 1899. sjeverni dio [[Njemačka|Njemačkoj]]. Od 1975. Sjeverna Marijanska ostrva'' zavisna je prekomorska teritorija Sjedinjenih Država. == Stanovništvo == 86% stanovništva uglavnom govori neslužbeni jezik, kao, npr., mikronezijski ili polinezijski. == Geografija == [[Datoteka:Casta_Marianas.jpg|mini|260px|desno]] Područje se sastoji od 16 ostrva, koja se prostiru na više od 500&nbsp;km, a najveća su [[Saipan]], [[Tinian]] i [[Rota]] najveći. == Ekonomija == Turizam je primarni izvor prihoda. == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * ''[[The World Factbook]]'', 2000. * Land areas and population data from [[United States Census Bureau]]. * [https://www.census.gov Northern Mariana Islands and constituent municipalities, United States Census Bureau] {{Commonscat|Northern Mariana Islands}} {{Države Okeanije}} {{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američka ostrva]] [[Kategorija:Ostrvske teritorije SAD-a]] [[Kategorija:Sjeverna Marijanska ostrva|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1898.]] [[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]] ro068348x0ad3by77l7y90swktlgsv1 Finnair 0 63383 3924317 3654628 2026-09-07T08:50:55Z Palapa 383 3924317 wikitext text/x-wiki '''Finnair''' je nacionalna i ujedno i najveća [[avio-kompanija]] u [[Finska|Finskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.finnair.com/|title=Flight bookings {{!}} select country and language|website=Finnair|language=en|access-date=2026-09-07}}</ref> Djelomićno je u državnom vlastništvu. Sjedište joj je u gradu [[Vantaa]]. Zajedno sa svojim [[podružnica]]ma dominiraju domaćim i inostranim [[avio saobraćaj]]em u [[Finska|Finskoj]]. Posebno jaku ekspanziju vrše prema [[Daleki istok|Dalekom istoku]]. Član je [[Oneworld]] alijanse. Nisu imali teških nesreća još od [[1963]]. godine što ih svrstava na drugo mjesto po sigurnosti na svijetu iza [[Australija|australijskog]] [[Qantas]]a. {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=http://www.flightaware.com/live/fleet/FIN|title=Live Finnair Flight Status|website=FlightAware|language=en|access-date=2026-09-07}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Avionske kompanije]] [[Kategorija:Kompanije u Finskoj]] 82icrss4it7fyd0kec99zvii2wnv631 Nut 0 76685 3924305 3898400 2026-09-07T08:19:25Z Palapa 383 3924305 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nut at Dendera.JPG|mini|160 px|Nut, hram u Denderi u kojem se poštovala Hathor]] '''Nut'''<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/naucnici-tvrde-bozica-neba-iz-drevnog-egipta-zapravo-je-bila-cijela-galaksija|title=Naučnici tvrde: Božica neba iz drevnog Egipta zapravo je bila cijela galaksija?|website=Raport.ba|language=bs-BA|access-date=2026-09-07}}</ref> ili '''Nuit''' je egipatska božica neba i zvijezda. Ona je majka zvijezda i [[bog]]ova. Nutin je muž stasiti [[Geb]], a djeca su im [[Oziris]], [[Izida]], [[Set]] i [[Neftis]]. Majka Geba i Nut je [[Tefnut]], a otac im je [[Šu]]. Šu pridržava svoju kćer kako bi živa bića mogla postojati na površini. Svake noći, Nut guta [[Sunce]] ([[Ra]]), pa ga ujutro ponovno rađa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Egipatska mitologija}} {{Commonscat|Nuts|Nut}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Egipatske boginje]] hwnrzzwmngw33guzs0vgrxtz800tqrl 3924306 3924305 2026-09-07T08:22:04Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3924306 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nut at Dendera.JPG|mini|160 px|Nut, hram u Denderi u kojem se poštovala Hathor]] '''Nut'''<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/naucnici-tvrde-bozica-neba-iz-drevnog-egipta-zapravo-je-bila-cijela-galaksija|title=Naučnici tvrde: Božica neba iz drevnog Egipta zapravo je bila cijela galaksija?|website=Raport.ba|language=bs-BA|access-date=2026-09-07}}</ref> ili '''Nuit''' je egipatska božica neba i zvijezda. Ona je majka zvijezda i [[bog]]ova. Nutin je muž stasiti [[Geb]], a djeca su im [[Oziris]], [[Izida]], [[Set]] i [[Neftis]]. Majka Geba i Nut je [[Tefnut]], a otac im je [[Šu]]. Šu pridržava svoju kćer kako bi živa bića mogla postojati na površini. Svake noći, Nut guta [[Sunce]] ([[Ra]]), pa ga ujutro ponovno rađa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://isiopolis.com/2024/02/11/nuet-the-secret-one-2/|title=Nuet, the Secret One|date=2024-02-11|website=Isiopolis|language=en|access-date=2026-09-07}} {{Egipatska mitologija}} {{Commonscat|Nuts|Nut}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Egipatske boginje]] lcsw07fqgi3xsfpw28ufzzi1mkg03ry Čorba 0 87066 3924250 3821775 2026-09-06T16:04:50Z Palapa 383 /* Također pogledajte */ 3924250 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jagnjeca corba.jpg|mini|250px|Janjeća čorba]] '''Čorba'''<ref>{{Cite news|title=Supe i čorbe – tradicionalni domaći recepti - Bosanski kuhar|url=https://bosanskikuhar.ba/recept/supe-i-corbe-tradicionalni-domaci-recepti/|newspaper=Bosanski kuhar|date=2025-11-12|access-date=2026-09-06|language=bs-BA|first=Bosanski|last=kuhar}}</ref> ({{tr|çorba}}) je vrsta guste [[supa|supe]] koja se tradicionalno priprema u [[Evroazija|evroazijskim]] kuhinjama. Čorbe se prave od raznih vrsta [[povrće|povrća]] i [[meso|mesa]]. Prisutna je u jelovnicima više evroazijskih naroda, pod raznim nazivima, kao što su: rumunski: ciorba, ruski: шурпа, kazaški: сорпа, kirgiški: шорпо. U turskoj kuhinji çorba je supa ili gulaš. Varijante turske supe ili gulaša su ušle u jelovnike raznih naroda koji su bili pod Osmanlijskom vlašću, zajedno sa riječju çorba. Riječ je u konačnici složenica od شور šōr što znači 'slano' i با bā što znači 'gulaš, kaša, meso za kašiku'.<ref>{{Cite web|url=https://dsal.uchicago.edu/cgi-bin/app/steingass_query.py?qs=%D8%A8%D8%A7&searchhws=yes&matchtype=exact|title=A Comprehensive Persian-English Dictionary|last=Library|first=Digital South Asia|date=1892|website=dsal.uchicago.edu|publisher=London, Routledge & K. Paul|access-date=2026-09-06}}</ref> Prva je iz partskog 𐫢𐫇𐫡 šōr što znači 'slano', a druga iz srednjoperzijskog *-bāg što znači 'kaša, meso za kašiku'. == Također pogledajte == * [[Begova čorba]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{stub-hrana}} [[Kategorija:Bosanska kuhinja]] [[Kategorija:Supe]] [[Kategorija:Azerbejdžanska kuhinja]] 0qtpnfya4e1z6pw6w97nw7e7yuiuvgd Razgovor:Sjeverna Marijanska ostrva 1 106505 3924295 3782398 2026-09-07T06:20:24Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 3924295 wikitext text/x-wiki {{Male države i teritorije - članak|2026}} {{Stranica_za_razgovor}} == Naziv == Ostrva velikim ili malim slovom? S obzirom da je službeni naziv, premjestio sam na veliko "Ostrva" jer je isto urađeno za [[Cookova Ostrva]], [[Maršalska Ostrva]], [[Solomonska Ostrva]] i sl. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:35, 15 novembar 2025 (CET) :Malo. Isto kao za Kokosova, Djevičanska, Farska i tome slično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:59, 15 novembar 2025 (CET) r2i1musal075mk3otgi3w13d462r9rb Nogometna reprezentacija Švedske 0 139822 3924257 3782914 2026-09-06T17:16:28Z Kevinpetersson 148593 /* */ 3924257 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Švedske | Logo = Logo nogometnog saveza Švedske.png | Nadimak = "''Blågult''" (plavo-žuti) | Federacija = ''[[Nogometni savez Švedske|Svenska Fotbollförbundet (SvFF)]]'' | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Graham Potter]] | Najviše nastupa = [[Anders Svensson]] (148) | Najbolji strijelac = [[Zlatan Ibrahimović]] (62) | Trenutni kapiten = [[Andreas Granqvist]] | FIFA trigram = SWE | FIFA rang = {{FIFA ljestvica nacionalnih reprezentacija|18.|nema promjena| |datum=18. januar 2018.}}<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |title=FIFA ljestvica |language=engleski |work=FIFA.com |access-date=25. 1. 2018 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najveći FIFA rang = 2. (novembar 1994)<ref name="FIFA rang lista za Švedsku">{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=swe/ranking/gender=m/index.html |title=Fifa rang lista za Švedsku |work=FIFA.com |access-date=25. 1. 2018 |archive-date=30. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330222032/http://www.fifa.com/associations/association=SWE/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 45. (mart 2015, oktobar-novembar 2015, mart 2017)<ref name="FIFA rang lista za Švedsku" /> | uzorak_lr1 = _swe1719h | uzorak_t1 = _zwed18h | uzorak_dr1 = _swe1719h | uzorak_š1 = _zwed18h | uzorak_č1 = _zwed18h | lijeva ruka1 = FFDD33 | tijelo1 = FFDD33 | desna ruka1 = FFDD33 | šorc1 = 0000DD | čarape1 = FCEF03 | uzorak_lr2 = _zwed18a | uzorak_t2 = _swe18a | uzorak_dr2 = _zwed18a | uzorak_š2 = _zwed18a | uzorak_č2 = _zwed18a | lijeva ruka2 = 000060 | tijelo2 = 000060 | desna ruka2 = 000060 | šorc2 = 000060 | čarape2 = 032392 | Prva utakmica = {{NOG|ŠVE}} 11–3 {{NOG-D|NOR}}<br>([[Göteborg]]; 12. juli 1908) | Najveća pobjeda = {{NOG|ŠVE}} 12–0 {{NOG-D|LAT}}<br>([[Stockholm]]; 29. maj 1927)<br>{{NOG|ŠVE}} 12–0 {{NOG-D|JKO}}<br>([[London]]; 5. august 1948) | Najveći poraz = {{NOG|GBR}} 12–1 {{NOG-D|ŠVE}}<br>([[London]]; 20. oktobar 1908) | Broj učestvovanja na SP = 12 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]]. | Najbolji rezultat na SP = Finale:<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]]. | Broj učestvovanja na EP = 6 | Prvo učestvovanje na EP = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]]. | Najbolji rezultat na EP = Polufinale:<br>[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]]. }} '''Nogometna reprezentacija Švedske''' ([[švedski]]: ''Sveriges herrlandslag i fotboll'') predstavlja [[Švedska|Švedsku]] u nogometu i kontrolira je [[Nogometni savez Švedske|nogometnog saveza Švedske]]. Švedski domaći teren je Råsunda stadion a selektor reprezentacije je Erik Hamrén. Švedska je ostvarila svoj prvi nastup na Svjetskom prvenstvu [[1934]]. Od tada, Švedska je ostvarila jedanaest nastupa na Svjetskom prvenstvu i četiri nastupa na evropskim prvenstvima. Zauzeli su drugo mjesto na SP [[1958]]., a treće na SP [[1950]]. i [[1994]]. Švedska postignuća uključuju zlatnu medalju na Olimpijskim igrama [[1948]]., i bronzane medalje [[1924]]. i [[1952]]. Stigli su do polufinala EP-a [[1992]]. Tradicionalno, Šveđani su rivali s Danskom i Norveškom, iako imaju i druga rivalstva, razvijena kroz godine. Švedska se nije uspjela plasirati na Svjetsko prvenstvo [[2010]]. u grupnoj fazi kvalifikacija, nakon što je eliminisana od strane Portugala. Kao rezultat toga, [[Lars Lagerbäck]] odstupa i [[Erik Hamrén]] imenovan je novim selektorom. Trenutni kapiten Švedske je [[Andreas Granqvist]]. == Historija == Velike uspjehe reprezentacija Švedske postigla je u pedesetim godinama 20. stoljeća. Bili su drugi na Svjetskom prvenstvu 1958. godine, a treći na SP-u 1950. Prvi švedski nastup na europskim prvenstvima dogodio se tek [[1992]]. Tada su napravili i najbolji rezultat svoje evropske historije - plasman u polufinale. Pomoglo je i to što se nisu morali kvalificirati jer su dobili organizaciju kontinentalne nogometne smotre. Jednako kao i 1958., kada su bili organizatori Mundiala. U finalu su tada bili poraženi od Brazila sa 5:2. Na EP 1992. su bili prvi u grupi u konkurenciji Francuske, Engleske i Danske, koja je kasnije postala prvak. U borbi za ulazak u finale Švedsku je zaustavila Njemačka trijumfom od 3:2. Zvijezda te Švedske bio je [[Thomas Brolin]], zajedno sa Dahlinom, K. Anderssonom, Ravellijem i Limparom. Kvaliteta i kvantiteta koja je do izražaja još više došla dvije godine kasnije na SAD-Mundialu dodatno ojačana H. Larssonom i Blomqvistom. U SAD-u su završili treći, pobijedivši u borbi za treće mjesto Bugarsku 4:0. Propustili su SP '98. u Francuskoj. Na EURO 2000 su se kvalifikovali impresivno, bez poraza u grupi sa samo jednim remijem i to protiv Estonije, bez golova. Međutim, na EP su doživeli krah, jer su izgubili od Belgije i Italije, odigrali neriješeno sa Turskom te vratili se kući završivši kao posljednji u grupi s jednim osvojenim bodom. Na SP 2002. došli su do osmine finala. Na Euro 2004 u [[Portugal]] nisu otišli sa velikim očekivanjima, ali su im apetiti ubrzo porasli poslije 5:0 protiv Bugara. Predvođeni Albakom, Ibrahimovićem, Larsonom i Fredijem Ljungbergom, odigrali su 1:1 sa Italijanima, a u posljednjem meču protiv Danske bilo je potrebno da bude 2:2 kako bi i jedni i drugi otišli dalje, a "Azuri" kući. To se i dogodilo i malobrojni su oni koji kažu da taj rezultat nije bio dogovoren. U četvrtfinalu su naletjeli na Holandiju koja je bila bolja poslije izvođenja penala. Do četvrtine finala su također došli i na SP 2006. godine, gdje ih je izbacila Njemačka. Do završnog turnira [[2008]]. u Austriji i Švicarskoj došli su na nesvakidašnji način. Kako su Španci bili bolji od njih u grupi, morali su u baraž, gdje su se sastali sa Danskom, čiji su navijači učinili ogromnu uslugu ljutom rivalu. Naime, tokom meča u Kopenhagenu navijači Danske prekinuli su meč ulaskom u teren kada je sudija Herbert Fandel dosudio penal za Šveđane u 89. minutu i isključio Kristijana Poulsena zbog namjernog udaranja Rozenberga. [[UEFA]] je utakmicu registrovala u korist Švedske i tako ih poslala na EP. Iako su startovali pobjedom nad Grčkom 2:0, iz kolosjeka ih je izbacio poraz od Španije u posljednjem minutu, pa su im skalp uzeli i Rusi i poslali ih kući. Reprezentacija se počela dizati otkako ju je [[2009]]. preuzeo stručnjak Erik Hamren. Plasirali su se na Euro 2012 pobijedivši Holandiju, te završili kao najbolja drugoplasirana momčad. Nakon toga, još su u prijateljskim utakmicama pobijedili Hrvatsku i Škotsku, te remizirali s Nijemcima. Igrali su napadački, bez imperativa, puni samopouzdanja, a Zlatan Ibrahimović je imao potpunu slobodu u igri. U prvoj utakmici izgubili su od domaćina Ukrajine sa 2:1, nakon što su vodili 1:0 pogotkom kapitena Ibrahimovića, dok je u drugoj bilo 3:2 za Englesku. Pobjeda od 2:0 nad Francuskom nije bila dovoljna za prolaz grupe, te se Švedska oprostila od takmičenja. == Utakmice == {{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Švedske}} === Kvalifikacije za EP 2016. === {{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa G}} {{Kvalifikacije za EP u nogometu 2016 - grupa G | prošireno = da | rezultati = da | tiebreakers = da }} === Kvalifikacije za SP 2018. === {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa A}} {{Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa A | prošireno = da | rezultati = da | tiebreakers = da }} === [[UEFA Liga nacija]] === {{Glavni|UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B}} {{UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B – grupa 2}} === [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] === {{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa F}} {{Kvalifikacije za EP u nogometu 2020 - grupa F}} == Uspjesi == [[Datoteka:Zlatan Ibrahimović Real Madrid-Milan.jpg|desno|mini|200px|Zlatan Ibrahimović]] === Nastupi na Svjetskim prvenstvima === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak. !Pobj. !Nerj.* !Poraz !DG !PG |- |{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|1930]].||''Nije ulazila''||–||–||–||–||–||–||– |- |[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20p|Italija]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1934.|1934]].||Četvrtfinale||8||2||1||0||1||4||4 |- |-bgcolor=LemonChiffon |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1938.|1938]].||'''Četvrto mjesto'''||4||3||1||0||2||11||9 |- |- bgcolor="#cc9966" |{{ZD|Brazil}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 1950.|1950]].||'''Treće mjesto'''||3||5||2||1||2||11||15 |- |{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švicarska 1954.|1954]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |- bgcolor=silver |style="border: 3px solid red"|{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|1958]].||'''Drugo mjesto'''||2||6||4||1||1||12||7 |- |{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Čile 1962.|1962]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Engleska 1966.|1966]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1970.|1970]].||1. krug||9||3||1||1||1||2||2 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - SR Njemačka 1974.|1974]].||2. krug||5||6||2||2||2||7||6 |- |{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978]].||1. krug||13||3||0||1||2||1||3 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Španija 1982.|1982]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1986.|1986]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1990.|1990]].||1. krug||21||3||0||0||3||3||6 |- |- bgcolor="#cc9966" |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - SAD 1994.|1994]].||'''Treće mjesto'''||3||7||3||3||1||15||8 |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|1998]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |{{ZD|JKO}}{{ZD|Japan}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.|2002]].||Osmina finala||13||4||1||2||1||5||5 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|2006]].||Osmina finala||14||4||1||2||1||3||4 |- |{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|2010]].||''Nije se plasirala''||–||–||–||–||–||–||– |- |'''Sveukupno'''||11/20||||46||16||13||17||74||69 |} === Nastupi na Evropskim prvenstvima === {{Rezultati nogometne reprezentacije Švedske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} == Trenutni sastav == Selektor: [[Janne Andersson]] {{ Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#d81e05|Color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=GK|ime=[[Karl-Johan Johnsson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1990|1|28}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[En Avant de Guingamp|Guingamp]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=GK|ime=[[Andreas Linde]]|dob={{Datum rođenja i godine|1993|7|24}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Molde FK|Molde]]|klubnac=NOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=GK|ime=[[Kristoffer Nordfeldt]]|dob={{Datum rođenja i godine|1989|6|23}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Swansea City AFC|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=DF|ime=[[Niklas Hult]]|dob={{Datum rođenja i godine|1990|2|13}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]|klubnac=GRČ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=DF|ime=[[Victor Lindelöf]]|dob={{Datum rođenja i godine|1994|7|17}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=DF|ime=[[Martin Olsson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1988|5|17}}|nastupi=40|golovi=5|klub=[[Swansea City AFC|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=FW|ime=[[Ludwig Augustinsson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1994|4|21}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[FC Kopenhagen|Kopenhagen]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=DF|ime=[[Filip Helander]]|dob={{Datum rođenja i godine|1993|4|22}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=DF|ime=[[Emil Krafth]] |dob={{Datum rođenja i godine|1994|8|2}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=DF|ime=[[Pontus Jansson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1991|2|13}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Leeds United FC|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=MF|ime=[[Marcus Rohdén]]|dob={{Datum rođenja i godine|1991|5|11}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[FC Crotone|Crotone]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=MF|ime=[[Sebastian Larsson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1985|6|6}}|nastupi=90|golovi=6|klub=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=MF|ime=[[Albin Ekdal]] |dob={{Datum rođenja i godine|1989|7|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|Hamburger]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=MF|ime=[[Emil Forsberg]]|dob={{Datum rođenja i godine|1991|10|23}}|nastupi=27|golovi=5|klub=[[RB Leipzig|Leipzig]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=MF|ime=[[Jakob Johansson (nogometaš)|Jakob Johansson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1990|6|21}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[AEK Athens FC|AEK Athens]]|klubnac=GRČ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=MF|ime=[[Oscar Hiljemark]]|dob={{Datum rođenja i godine|1992|6|28}}|nastupi=18|golovi=2|klub=[[Genoa CFC|Genoa]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=MF|ime=[[Viktor Claesson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1992|1|2}}|nastupi=13|golovi=3|klub=[[FC Krasnodar|Krasnodar]]|klubnac=RUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=MF|ime=[[Sam Larsson]]|dob={{Datum rođenja i godine|1993|4|10}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[SC Heerenveen|Heerenveen]]|klubnac=HOL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=MF|ime=[[Jimmy Durmaz]]|dob={{Datum rođenja i godine|1989|3|22}}|nastupi=41|golovi=3|klub=[[Toulouse FC|Toulouse]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=FW|ime=[[Samuel Armenteros]]|dob={{Datum rođenja i godine|1990|5|27}}|nastupi=1|golovi=1|klub=[[Heracles Almelo]]|klubnac=HOL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=FW|ime=[[John Guidetti]]|dob={{Datum rođenja i godine|1992|4|15}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=FW|ime=[[Ola Toivonen]] |dob={{Datum rođenja i godine|1986|7|3}}|nastupi=50|golovi=11|klub=[[Toulouse FC|Toulouse]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=FW|ime=[[Christoffer Nyman]]|dob={{Datum rođenja i godine|1992|10|5}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Eintracht Braunschweig]]|klubnac=NJE}} {{ Nogometna reprezentacija kraj |background=#d81e05}} == Najviše nastupa == ''Stanje: 15. juli 2016.'' {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !# !Ime !Razdoblje !Nastupa !Golova |- |1 |align="left"|[[Anders Svensson (footballer)|Anders Svensson]] |1999.–2013. |148 |21 |- |2 |align="left"|[[Thomas Ravelli]] |1981.–1997. |143 |0 |- |3 | align="left" |[[Andreas Isaksson]] |2002.–2016. |133 |0 |- |4 | align="left" |[[Kim Källström]] |2001.–2016. |131 |16 |- |5 | align="left" |[[Olof Mellberg]] |2000.–2012. |117 |9 |- |6 | align="left" |[[Zlatan Ibrahimović]] |2001.–2016. |116 |62 |- |7 | align="left" |[[Roland Nilsson]] |1986.–2000. |116 |2 |- |8 | align="left" |[[Björn Nordqvist]] |1963.–1978. |115 |0 |- |9 | align="left" |[[Niclas Alexandersson]] |1993.–2008. |109 |7 |- |10 | align="left" |[[Henrik Larsson]] |1993.–2009. |106 |37 |} == Najbolji strijelci == {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !# !Ime !Period !Golova !Nastupa |- |1 | align="left" |[[Zlatan Ibrahimović]] |2001.–2016. |62 |116 |- |2 | align="left" |[[Sven Rydell]] |1921.–1932. |49 |43 |- |3 |align="left"|[[Gunnar Nordahl]] |1942.–1948. |43 |33 |- |4 |align="left"|[[Henrik Larsson]] |1993.–2009. |37 |106 |- |5 |align="left"|[[Gunnar Gren]] |1939.–1958. |32 |57 |- |6 |align="left"|[[Kennet Andersson]] |1990.–2000. |31 |83 |- |7 |align="left"|[[Marcus Allbäck]] |1999.–2008. |30 |74 |- |8 |align="left"|[[Martin Dahlin]] |1991.–1997. |29 |60 |- |rowspan="2"|9 |align="left"|[[Tomas Brolin]] |1990.–1995. |27 |47 |- |align="left"|[[Agne Simonsson]] |1956.–1961. |27 |51 |- |} == Selektori == {{col-begin}} {{col-3}} * 1908. {{ZD|ŠVE}} Ludvig Kornerup * 1909.–1911. {{ZD|ŠVE}} Wilhelm Friberg * 1912. {{ZD|ŠVE}} John Ohlson * 1912.–1913. {{ZD|ŠVE}} Ruben 'Massa' Gelbord * 1914.–1915. {{ZD|ŠVE}} Hugo Levin * 1916. {{ZD|ŠVE}} Frey Svenson * 1917.–1920. {{ZD|ŠVE}} Anton Johanson * 1921.–1936. {{ZD|ŠVE}} John 'Bill' Pettersson (ne OI 1924., SP 1934.) * 1924.–1927. {{ZD|MAĐ}} József Nagy * 1934. {{ZD|MAĐ}} József Nagy {{col-3}} * 1937. {{ZD|ŠVE}} Carl 'Ceve' Linde * 1938.–1942. {{ZD|ŠVE}} Gustaf 'Gurra' Carlson (ne SP 1938.) * 1938. {{ZD|MAĐ}} József Nagy * 1942. Odbor * 1943.–1956. {{ZD|ŠVE}} Rudolf 'Putte' Kock (ne OI 1948., SP 1950.) * 1946.–1954. {{ZD|ENG}} George Raynor * 1956.–1958. {{ZD|ENG}} George Raynor * 1957.–1961. {{ZD|ŠVE}} Eric Person (ne SP 1958.) * 1961. {{ZD|ENG}} George Raynor (samo prijateljske utakmice) * 1962.–1965. {{ZD|ŠVE}} Lennart Nyman {{col-3}} * 1966.–1970. {{ZD|ŠVE}} Orvar Bergmark * 1971.–1979. {{ZD|ŠVE}} Georg 'Åby' Ericson * 1980.–1985. {{ZD|ŠVE}} Lars 'Laban' Arnesson * 1986.–1990. {{ZD|ŠVE}} Olle Nordin * 1990. {{ZD|ŠVE}} Nils Andersson * 1991.–1997. {{ZD|ŠVE}} Tommy Svensson * 1998.–1999. {{ZD|ŠVE}} Tommy Söderberg * 2000.–2004. {{ZD|ŠVE}} Tommy Söderberg & {{ZD|ŠVE}} Lars Lagerbäck * 2004.–2009. {{ZD|ŠVE}} Lars Lagerbäck * 2009.– {{ZD|ŠVE}} Erik Hamrén {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Nogometne utakmice Švedska – Bosna i Hercegovina|Utakmice Švedska – Bosna i Hercegovina]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sweden men's national association football team}} * [http://svenskfotboll.se/ Zvanična stranica nogometnog saveza Švedske] * [http://www.fifa.com/associations/association=swe/index.html Švedska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180925230247/http://www.fifa.com/associations/association=swe/index.html |date=25. 9. 2018 }} na zvaničnoj stranici FIFA-e * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=127/profile/index.html Švedska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150517043358/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=127/profile/index.html |date=17. 5. 2015 }} na zvaničnoj stranici UEFA-e * [http://www.rsssf.com/tablesz/zwed-intres.html Rezultati Švedske] na rsssf.com * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/zwed-recintlp.html Igrači sa najviše nastupa i najbolji strijelci Švedske] na rsssf.com * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/zwed-coach-triv.html Spisak selektora Švedske] na rsssf.com * [http://www.planetworldcup.com/NATIONS/swe.html Švedska] na planetworldcup.com {{Olimpijski pobjednici u nogometu}} {{Organizatori evropskog prvenstva u nogometu}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Švedske na turnirima}} {{Nogomet u Švedskoj}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Švedske|*]] [[Kategorija:Sportske reprezentacije Švedske]] 9fhccpcnufsieaqndvve8u28mnia42c ERSTE fondacija 0 168820 3924284 3887113 2026-09-06T23:09:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = ERSTE fondacija | vrsta = [[Privatna fondacija#Austrija|Austrijska privatna fondacija]] | slika = | datum_osnivanja = 2003. | lokacija = [[Beč]], [[Austrija]] | prethodnik = pravni nasljednik Erste oesterreichische Spar-Casse (Prva austrijska štedionica) | lider_vrsta1 = | lider_ime1 = | područje_utjecaja = [[Srednja Evropa|Srenja]], [[Istočna Evropa|istočna]] i [[jugoistočna Evropa]] | cilj = Socijalni razvoj, kultura, evropske integracije | broj_zaposlenih = preko 30 | web_stranica = {{URL|http://www.erstestiftung.org/}} }} '''ERSTE fondacija''' ({{jez-de|DIE ERSTE österreichische Spar-Casse Privatstiftung}}, ili ''ERSTE Stiftung'') je fondacija najveće [[Austrija|austrijske]] štedionice. Nastala je [[2003]]. godine, na temeljima "Prve austrijske štedionice" ({{jez-de|Erste Oesterreichische Spar-Casse}}), koja je osnovana [[1819.]] godine. Kao fondacija privatne austrijske štedionice, posvećena je [[Opća dobrobit društva|općoj dobrobiti društva]]. Pored toga, ima i posebnu ulogu kao najveći pojedinačni dioničar [[Erste Grupa|Erste Grupe]]. ERSTE Fondacija koristi profit od svojih [[dionica]] kako bi podržala razvoj društva u [[Centralna Evropa|centralnoj]] i [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. === Projekti (primjeri) === * Akademija centralnoevropskih škola (ACES) – prekogranična školska mreža u 15 zemalja centralne i jugoistočne Evrope, stvorena radi boljeg razumijevanja evropskih vrijednosti i smanjenja predrasuda među mladima. * Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost - stipendije za novinare iz devet [[balkan]]skih zemalja, u saradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) i Fondacijom [[Robert Bosch Stiftung|Robert Bosch]], dodjeljuju se u cilju jačanja [[Demokratija|demokratije]] i [[Sloboda govora|slobode govora]] kroz kvalitetno novinarstvo u [[mediji]]ma. * Stipendije ERSTE Fondacije za društveno istraživanje - deset istočnoevropskih naučnika svake godine dobija stipendiju za detaljnija istraživanja [[Sociologija|socioloških]], [[Demografija|demografskih]] ili društveno-političkih tema u okviru evropskog konteksta. * Provjera spola. Ženstvenost i mišićavost u umjetnosti istočne Evrope - prva izložba posvećena temi [[Rodne uloge|rodnih uloga]], ponudivši pregled umjetnosti istočne Evrope od [[1960te|1960-ih]]. Dvadeset i pet kustosa iz 24 zemlje je sarađivalo na pripremi izložbe u [[Muzej moderne umjetnosti u Beču|Muzeju moderne umjetnosti u Beču]], na kojoj je prikazano preko 400 djela više od 200 umjetnika. Izložba je prikazana i u [[Nacionalna galerija Zaketa|Nacionalnoj galeriji Zaketa]] u [[Varšava|Varšavi]]. * KomenskýFond - nazvan po češkom [[Renesansa|renesansnom]] [[Pedagogija|pedagogu]] [[Comenius|Janu Comeniusu]], fond je nastao u saradnji [[Caritas Austrija]] i ERSTE Fondacije, osnovan u devet zemalja, u cilju podrške smanjenju [[Siromaštvo|siromaštva]] kroz [[obrazovanje]], posebno za djecu u [[Romi|romskim]] zajednicama. * PATERNS Lectures – serija predavanja kojima se podržava razvoj novih univerzitetskih kurseva u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, iz oblasti [[Umjetnost|historije umjetnosti]], [[Kultura|teorije kulture]] i [[Kulturne studije|kulturnih studija]]. Podržavaju se međunarodne studijske posjete predavača i međunarodna akademska razmjena kroz mogućnost organiziranja gostujućih predavanja. * tranzit.org – nezavisna tranzitna mreža koja djeluje u [[Austrija|Austriji]], [[Češka|Češkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. Svaka lokalna jedinica Tranzita ima svoj autonomni način rada, sarađivajući na nekoliko umjetničkih projekata i organizirajući predavanja, predstave, diskusije, publikacije, izložbe i istraživanja. Tokom 2010. godine, tim Tranzita je bio jedan od tri tima kustosa za bijenale evropske umjetnosti Manifesta 8, koji je održan u španskom gradu [[Mursija|Mursiji]]. === Etičko bankarstvo i finansijsko obuhvatanje === Budući da predstavlja fondaciju štedionice, ERSTE Fondacija je posvećena ideji društvene štedionice iz [[19. vijek]]a. Stoga, etičko bankarstvo ili banke za siromašne i finansijsko obuhvatanje predstavljaju ključne teme u okviru programa pod nazivom "Društveni razvoj". Najpoznatiji projekti iz ove oblasti su: * '''Die Zweite Sparkasse''' (Druga štedionica) - banka za ljude koji ne mogu da otvore račun ni u jednoj drugoj banci * '''good.bee''' - organizacija Erste Grupe i ERSTE Fondacije za [[Mikrokreditna organizacija|mikrokreditiranje]] i [[društveno poduzetništvo]] * '''Turneja društvenog preduzetništva 2010''' - turneja i radionice održane po evropskim gradovima, u cilju promoviranja društvenog poduzetništva u istočnoj Evropi, čiji je pokretač [[Mohammad Yunus]]. === Nagrade === ==== Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju ==== Počevši od [[2007]]. godine, svake druge godine, dodjeljuje se nagrada [[ERSTE]] Fondacije za društvenu integraciju za projekte koji uspješno potiču društvenu integraciju ljudi u lokalnim zajednicama. Tokom [[Javni konkurs|javnog konkursa]] bira se 30 pobjednika među približno 1000 prijavljenih projekata iz 12 zemalja (konkurs iz [[2011]]. godine) koji dobijaju novčane nagrade u ukupnom iznosu od 610.000 [[Euro|eura]]. Nevladinim organizacijama koje dobiju javno priznanje pruža se besplatna podrška za rad na projektima, kao i pristup međunarodnoj mreži [[Nevladina organizacija|NVO]]. Ceremonije dodjele nagrade su do sada održane u [[Ljubljana|Ljubljani]] (2007), [[Bukurešt]]u (2009) i [[Prag]]u (2011). ==== Nagrada za kulturu i teoriju "Igor Zabel" ==== ERSTE Fondacija je 2008. godine ustanovila Nagradu za kulturu i teoriju "Igor Zabel". Na ovaj način se podržava djelovanje [[historičar]]a [[umjetnost]]i i [[Teoreija|teoretičara]] u regiji centralne i istočne Evrope i predstavljaju se saznanja o umjetnosti i kulturi kroz potjecanje sakupljanja i razmjene znanja iz oblasti kulture između ‘istoka’ i ‘zapada’. Nagrada je nazvana po [[Slovenija|slovenskom]] autoru, umjetničkom kritičaru i [[kustos]]u, [[Igor Zabel|Igoru Zabelu]] (1958–2005), višem kustosu Moderne galerije iz Ljubljane, koji je bio zaslužan za uspostavljanje kulturnih veza između istočne i zapadne Evrope. === Saradnja sa drugim fondacijama na međunarodnim projektima === * Arkis mreža za jugoistočnu Evropu - [[Archis SEE Network]] * Evropski fond za Balkan - [[European Fund for the Balkans]] (EFB) * Forum za obuhvatanje [[Romi|Roma]] - [[Forum for Roma Inclusion]] * [[Grant Makers East Forum]] * Fond za obrazovanje Roma - [[Roma Education Fund]] (REF) * Umrežavanje obrazovanja za evropske zemlje - [[Networking European Citizenship Education]] (NECE) == Historija == Korijeni Fondacije sežu do [[19. vijek]]a. Prva austrijska štedionica "Erste österreichische Spar-Casse osnovana je [[1819]]. godine.<ref>{C. Rapp, N. Rapp-Wimberger: Arbeite, Sammle, Vermehre. Von der ersten Oesterreichischen Spar-Casse zur Erste Bank. Christian Brandstätter Verlag, Vienna 2005, str. 7.}</ref> Kao rezultat amandmana na austrijski Zakon o štedionicama, "Erste österreichische Spar-Casse" je [[1993]]. godine podijeljena na operativnu [[Banka|banku]] (Erste Bank AG) i [[Kompanija|holding kompaniju]] (''Die ERSTE österreichische Spar-Casse Anteilsverwaltungssparkasse'', skraćeno: AVS). Erste Banka, koja je spojena sa ''GiroCredit Bank AG der Sparkassen'', je [[Berza|izašla na berzu]] 1997. godine i na taj način je AVS postala najveći dioničar kompanije koja je od tada izlistana na Bečkoj berzi. AVS je [[2003]]. godine formalno transformirana u ''Die ERSTE österreichische Spar-Casse Privatstiftung'', skraćeno: ''ERSTE Stiftung'' (ERSTE Fondacija), koja je nakon dvije godine započela sa radom. Prvi veliki projekt je bio sa ''Zweite Wiener Vereins-Sparcasse'', odnosno ''Zweite Sparkasse'' štedionicom, koja je osnovana [[2006]]. godine i mrežom Akademije centralnoevropskih škola (ACES), koja je osnovana iste godine. U [[2007]]. godini je održana prva dodjela Nagrade ERSTE Fondacije za društvenu integraciju u [[Ljubljana|Ljubljani]] i otvaranje prvog konkursa za Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost. Nagrada za kulturu i teoriju "Igor Zabel" i osnivanje organizacije ''good.bee'' su uslijedili [[2008]]. godine. U [[2009]]. godini televizijske stanice [[ORF]] i [[3sat]] su prve emitirale dokumentarnu TV seriju "Balkan Ekspres (Povratak u Evropu)", a Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju je dodijeljena drugi put, na ceremoniji održanoj u [[Bukurešt]]u. Najznačajniji projekt iz oblasti kulture predstavljala je izložba (Gender Check), otvorena u bečkom [[Muzej savremene umjetnosti (Beč)|Muzeju savremene umjetnosti]] (MUMOK), 2010. godine. Iste godine, u okviru društvenog poduzetništva organizirana je turneja sa Mohammadom Yunusom, pri čemu je posjećeno šest istočnoevropskih zemalja. Predstavljen je koncept društvenog poduzetništva kao oblik održive privredne aktivnosti, u [[Beč]]u, [[Bratislava|Bratislavi]], [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Prag]]u, Bukureštu i [[Beograd]]u. Iste godine, Nagrada za kulturu i teoriju "Igor Zabel" je dodijeljena [[Poljska|poljskom]] historičaru kulture, [[Pjotr Pjotrovski|Pjotru Pjotrovskom]], u [[Barcelona|Barceloni]]. U 2011. godini, Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju, u svom trećem ciklusu, bila je dodijeljena u Pragu za 34 projekta iz 12 zemalja. == Pravni status == ERSTE Fondacija je fondacija privatne štedionice, kao što je definirano austrijskim Zakonom o štedionicama. === Odbori === Organe Fondacije čine upravni odbor, nadzorni odbor i asocijacija. Asocijacija privatnih štedionica, osnovana 1819. godine, koja ima više od 100 članova, bira članove nadzornog odbora i imenuje predsjednika odbora. Nadzorni odbor imenuje članove upravnog odbora i kontrolira rad uprave Fondacije. Upravni odbor rukovodi radom Fondacije i odlučuje o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata, uz pomoć savjetodavnog odbora koji je sastavljen od međunarodnih eksperata. === Zaposleni, budžet i projekti === ERSTE Fondacija u [[2012]]. godini ima približno 35 zaposlenih, a za finansiranje projekata odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 40 miliona eura, u periodu od njenog osnivanja [[2003]]. godine do kraja [[2010]]. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.erstestiftung.org/inside-the-foundation/facts-figures/ |title="Annual reports and fact sheet on the homepage" |access-date=9. 7. 2012 |archive-date=8. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708235827/http://www.erstestiftung.org/inside-the-foundation/facts-figures/ |url-status=dead }}</ref> Ukupan broj projekata koji je ERSTE Fondacija sprovela i/ili podržala je 548, a od toga je 110 bilo prijavljeno na konkursima. Približno 80 % godišnjeg budžeta ERSTE Fondacije se ulaže u projekte koji su započeti u okviru tri programa: Društveni razvoj, Kultura i Evropa. Preostalih 20 % sredstava čine grantovi odobreni neprofitnim organizacijama, za finansiranje njihovih projekata.<ref>{{Cite web |url=http://www.erstestiftung.org/publication-topic/annual-reports/ |title="Annual reports of the Foundation" |access-date=9. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130106074848/http://www.erstestiftung.org/publication-topic/annual-reports/ |archive-date=6. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> === Članstvo u krovnim organizacijama === * [https://philea.eu/ Philanthropy Europe Association (Philea)] * Mreža evropskih fondacija<ref>{{Cite web |url=http://www.nef-europe.org/content/11/our-core |title="Network of European Fondations" |access-date=9. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120927234839/http://www.nef-europe.org/content/11/our-core |archive-date=27. 9. 2012 |url-status=dead }}</ref> * Udruženje austrijskih privatnih fondacija (Verband österreichischer Privatstiftungen - VÖP) == Biblioteka ERSTE Fondacije == Osnovana 2007. godine, Biblioteka ERSTE Fondacije sakuplja literaturu izdanu mahom na [[Engleski jezik|engleskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Sadrži približno 5000 naslova i 35 periodičnih časopisa (2012) iz oblasti: [[umjetnost]]i, teorije medija i [[Historija|historij]]e, manjina i rodne ravnopravnosti, teorije kulture i kulturne politike, ekonomskog i političkog razvoja, društvenog poduzetništva i bankarstva, inovacija u fondacijama, [[Filantropija|filantropije]], [[Demografija|demografije]], migracija, obrazovanja i sjećanja. Geografski, zbirka je usredsređena na region centralne i jugoistočne Evrope. Biblioteka je otvorena za javnost, a zbirka se može pogledati u prostorijama Fondacije, u zakazanom terminu. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.erstestiftung.org Web stranice ERSTE Fondacije] * [http://alephino.smxs.net/alipac/ Biblioteka ERSTE foundacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227222037/http://alephino.smxs.net/alipac |date=27. 2. 2014 }} [[Kategorija:Fondacije]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Balkan]] [[Kategorija:Austrija]] m4ujgj3sdh2lwvsz03v3ty3ie44jqji Curaçao 0 178418 3924252 3916795 2026-09-06T16:22:00Z Bosancica by MK 173186 Dodan jedan vanjski link 3924252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Curaçao | izgovor izvornog imena države = Curaçao<br/>Kòrsou | mapa = Curacao in its region.svg | ime genitiv = Curaçaa | zastava = Flag of Curaçao.svg | grb = Coat of arms of Curaçao.svg | himna = [[Himno di Kòrsou]] | moto = | službeni_jezik = [[Nizozemski jezik|nizozemski]], [[papijamento]] | glavni_grad = [[Willemstad]] | državno_uređenje = Ustavna monarhija | vrsta_prve_vlasti = Monarh | vrsta_druge_vlasti = Guverner | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_prva_vlast = [[Willem-Alexander, kralj Nizozemske|Willem-Alexander]] | vladar_druga_vlast = [[Lucille George-Wout]] | vladar_treća_vlast = [[Gilmar Pisas]] | po_površini_na_svijetu = | površina = 444 | vode = | stanovništvo poredak = 190. | stanovnika = 155.000 | stanovika_godina = 2021 | gustoća = 349 | nezavisnost = | valuta = [[Nizozemskoantilski gulden]] | stoti deo valute = | vremenska_zona = -04 | domen = [[.aw]] | pozivni_broj = +5999 | komentar = }} '''Curaçao''' (na [[papijamento|papijamentu]] ''Kòrsou'') [[ostrvo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Curacao|title=Curacao {{!}} History & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 4. 2023}}</ref> je u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], blizu obale [[Venecuela|Venecuele]]. Jedna je od samoupravnih teritorija [[Nizozemska#Političke podjele|Kraljevine Nizozemske]], uz [[Aruba|Arubu]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]. [[Glavni grad]] je [[Willemstad]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Willemstad|title=Willemstad {{!}} Curaçao {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 4. 2023}}</ref> [[Datoteka:CuracaoCIAmap.png|mini|200px|Mapa Curaçaa]] Površina je 444&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema procjeni iz 2021, na ostrvu živi 155.000 stanovnika, što daje [[Gustina naseljenosti|gustinu naseljenosti]] 349 st/km<sup>2</sup>. Curaçao je izvan pojasa [[uragan]]a, koji ga, ipak, ponekad pogode. == Historija == [[Datoteka:Willemstad harbor.jpg|mini|lijevo|Nizozemska kolonijalna arhitektura u vilemstadskoj luci]] Prvi stanovnici Curaçaoa bili su [[Aravak]] [[Indijanci]]. Prvi [[Evropljani]] stigli su do ostrva u [[Španija|španskoj]] ekspediciji [[Alfonso de Ojeda|Alfonsa de Ojede]] 1499. Bolesti koje su Španci donijeli uništile su lokalno stanovništvo. Ostrvo su zauzeli [[Nizozemci]] 1634. [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] osnovala je naselje Willemstad, koje je postalo trgovačka luka. Grad je bio centar za trgovinu [[robovlasništvo|robovima]]. Bogatstvo stečeno tom trgovinom obogatilo je stanovnike ostrva i doprinijelo izgradnji impresivnih [[Kolonijalna arhitektura|arhitektonskih]] ostvarenja. Početkom 19. stoljeća ostrvo je mijenjalo gospodare ([[Velika Britanija]], [[Francuska]], Nizozemska) da bi se od 1815. vratilo pod nizozemsku vlast. Trgovina robljem ukinuta je 1863. Njen kraj stvorio je ekonomske probleme ostrvljanima i utjecao na odljev stanovništva. Otkriće izvora nafte 1914. dramatično je izmijenilo ekonomske prilike. Na ostrvu je izgrađena rafinerija nafte, koja je postala veliki poslodavac. Vijeće ostrva Curaçao 1984. promovisalo je [[Zastava Curaçaa|nacionalnu zastavu]] i himnu ostrva. Krajem 2010. Curaçao je postao autonomni konstitutivni član Kraljevine Nizozemske, u skladu s rezultatima referenduma iz 2005. === Porijeklo imena === Porijeklo imena ostrva još nije sasvim jasno. Jedno objašnjenje jest da potječe od portugalske riječi za "srce" (''coração''), što bi se odnosilo na trgovačku važnost Curaçaa. Drugo je objašnjenje da su prvobitni stanovnici sebe nazivali ovim imenom. == Geografija == Klima je polupustinjska (klima [[savana|savane]]). Biljni svijet uglavnom se sastoji od [[kaktus]]a, bodljikavog žbunja i [[četinar]]a. Najviša tačka je na 375&nbsp;m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Na Curaçau postoje slane močvare gdje se odmaraju i hrane jata [[flamingo]]sa. Jugoistočno od Curaçaa smješteno je malo nenaseljeno ostrvo Mali Curaçao.<ref>{{Cite news|title=Curaçao - World Facts and Statistics|url=https://geofactbook.com/countries/curaao|newspaper=Geo Factbook|access-date=5. 7. 2026|language=en|first=Geo|last=Factbook|archive-date=8. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608084320/https://geofactbook.com/countries/curaao|url-status=dead}}</ref> Ostrvo je okruženo [[Koralni sprud|koralnim sprudovima]] i poznato je kao odlično mjesto za ronjenje. == Stanovništvo == Narod na ostrvu mješavina je [[Afrikanci|afričkog]] (većina), nizozemskog, [[Istočna Azija|istočnoazijskog]] i [[Portugalci|portugalskog]] stanovništva. U novije vrijeme doseljavaju se imigranti iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]], [[Haiti]]ja, s [[Karibi|Kariba]] i iz [[Kolumbija|Kolumbije]]. Glavni jezici su [[papijamento]] i [[Engleski jezik|engleski]], dok se koriste i [[nizozemski jezik|nizozemski]] i [[Španski jezik|španski]]. Neki stanovnici govore sva četiri jezika. == Privreda == Privreda se zasniva na rafinisanju nafte, turizmu i finansijskim uslugama. Zvanična valuta je nizozemskoantilski gulden. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Curaçao}} * [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/curacao/ Curaçao] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504114256/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/curacao/ |date=4. 5. 2023 }}, ''[[The World Factbook]]'', [[CIA]] * [http://www.gobiernu.cw/nl/ Vlada Curaçaa] {{nl simbol}} * [http://www.curacao.com/ Zvanična prezentacija ostrva] * [http://www.chata.org/ Turističko udruženje] * [http://www.rinkes.com/curacao/ Arhitektura na Curaçau] * [http://www.caribbean-on-line.com/islands/cr/crmap.shtml Mapa ostrva] * [https://canoncuracao.cw/ Kanon van Curaçao – Historijski pregled u izdanju Nacionalnog arhiva Curaçaoa] {{nl simbol}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060629081525/http://www.caribbean-on-line.com/islands/cr/crmap.shtml |date=29. 6. 2006 }} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Curaçao| ]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2010.]] lcbka6jtvrqeepabhygq8yuir1kwo1b Ksaver Šandor Gjalski 0 179644 3924254 3854213 2026-09-06T16:42:03Z Silverije 11028 3924254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ksaver Šandor Gjalski | slika = Ksaver_Sandor_Gjalski.jpeg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1854|10|26}} | mjesto_rođenja = Zabok, Austro-Ugarska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1935|2|9|1854|10|26}} | mjesto_smrti = Zabok, Kraljevina Jugoslavija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = književnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ksaver Šandor Gjalski''', (''Đalski'') pravim imenom ''Ljubomir Tito Babić''<ref name="moljac" /> ([[Gredice (Klanjec)|Gredice]], [[Klanjec]], [[26. oktobar]] [[1854]]. - Gredice, Klanjec, [[9. februar]] [[1935]].), je bio hrvatski književnik. Pisao je [[roman]]e, [[pripovjetka|pripovjetke]], [[hronika|hronike]], književne članke, [[filologija|filološke]] oglede te političke i historijske rasprave. Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika [[19. vijek|druge polovine 19.]] i [[20. vijek|početka 20. stoljeća]]. Rođen je u [[plemić]]koj porodici Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. U svojim [[pripovjetka|pripovijetkama]] ''Pod starim krovovima'', ''Za materinsku riječ'' i ''Na rođenoj grudi'', on je ne samo [[hronika|hroničar]], već i osjetljivi lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju. == Biografija == Hrvatski književnik i [[politika|političar]] Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomir Tito Babić 26. oktobra [[1854]]. godine u Gredicama kod [[Zabok]]a. Kasnije će u svom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: {{Citat|...U petak sam se rodio (26. listopada 1854) nešto prije ponoći. Moj prvi glas novorođenčeta bio je popraćen udaranjem stare dvjestagodišnje ure, kojim je najavljivala dvanaest sati, ili, kako je u ono još romantično u nas doba primalja, valjda također romantična, inače supruga felčera iz obližnjeg trgovišta, uskliknula: "Die Geisterstunde!" I tako, rođenu u petak, u takvu uru, budu mi od prvoga časa u životu pratilicama starodavne predsude i bojazni; a malo zatim zahvati me bolest tako jako da su i prizvani [[liječnik]], i felčer, i žena mu primalja odsudili te mi je živjeti samo još nekoliko sati, pak - žene oko zipke nisu više dvoumile da tako mora biti kad sam se u petak rodio...}} U roditeljskom domu odgajan je u izrazito [[ilirski preporod|ilirskom]] duhu, o čemu će u djelu ''Za moj životopis'' zapisati: {{Citat|...Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav...}} Pored domoljublja Gjalski je u ranom djetinjstvu otkrio veliku ljubav prema knjizi, posebno prema latinskim klasicima i poeziji. Ljubav prema književnosti vjerovatno je naslijedio od majke koja je rado čitala djela francuskih, engleskih i njemačkih književnika. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u [[Varaždin]]u, a nakon završetka gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravoslovnom fakultetu.<ref name="moljac">{{Cite web |url=http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm%20 |title=Članak o Ksaveru Šandoru Đalskom na moljac.hr |access-date=28. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130417074633/http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm |archive-date=17. 4. 2013 |url-status=dead }}</ref> Studij prava završiti će [[1874]]. godine, ali ne u [[Zagreb]]u već u [[Beč]]u. U vrijeme školovanja susreće se s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]] i s oduševljenjem prihvaća njegove političke stavove i zamisli.<ref name="moljac"/> No, kasnije će njegove političke stavove odbaciti i zastupatiti ideje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Četiri godine kasnije (1878.) u [[Beč]]u će položiti državni ispit i zaposliti se u [[Koprivnica|Koprivnici]] kao državni činovnik. Kasnije će često mijenjati mjesto boravka ([[Virovitica]], [[Osijek]], [[Sisak]], [[Pakrac]], [[Šušak]], [[Zagreb]]...). Pri Kraljevskoj zemaljskoj vladi zaposliti će se 1891. godine, ali već sedam godina kasnije (1898.) biti će umirovljen zbog neslaganja s politikom bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]]. === Književno stvaralaštvo === [[Datoteka:Sandor Gjalski Echo 1890.jpg|mini]] U hrvatskoj književnosti javlja se prvi puta u listu ''[[Vienac]]'' [[1884]]. godine pripovjetkom ''Illustrissimus Battorych'' uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinom ocu. Jedno će vrijeme, zajedno s [[Milivoj Dežman|Milivojem Dežmanom]], biti urednik lista [[Vienac]]. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starim krovovima]]'' ([[1886]]). No, značajni su svakako i njegovi romani ''U novom dvoru'' te ''Na rođenoj grudi''. Pored njih piše i politički roman ''U noći'' te tri historijska romana: ''Osvit'', ''Za materinsku riječ'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomenuti i djela: ''Iz varmeđinskih dana, Diljem doma, Tri pripovijesti bez naslova, Janko Borislavić, Bijedne priče, Đurđica Agićeva, Male pripovijesti, Radmilović, Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovijetke, Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića''. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i historijske rasprave. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903]]. godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]]. U politički život uključuje se [[1906]]. godine kada biva izabran za zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]. U vremenu od [[1929]]. do [[1920]]. godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Preminuo je [[9. februar]]a [[1935]]. godine u rodnim Gredicama. === Dani Ksavera Šandora Gjalskog === Njemu u čast, od 1979. godine povodom obilježavanja 125-godišnjice rođenja u [[Zabok]]u održava se manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].<ref name="KSG">{{Cite web |url=http://danigjalskog.com/dani-ksavera-sandora-gjalskog/ |title=Dani Ksavera Šandora Gjalskog |access-date=29. 3. 2013 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826061228/http://danigjalskog.com/dani-ksavera-sandora-gjalskog/ |url-status=dead }}</ref> Od početne zamisli da se Nagrada K. Š. Gjalski, kao poticaj neafirmiranim autorima za pisanje književne proze, dodjeljuje svake druge godine za rukopis neobjavljenog djela, Nagrada je 1985. godine postala godišnja književna nagrada, ugledno i prestižno priznanje piscu najboljeg objavljenog proznog književnog djela u Hrvatskoj.<ref name="KSG" /> Kulturna manifestacija održava se svake godine krajem oktobra, u sedmici kada je rođen Gjalski. U okviru manifestacije organiziraju se mnogobrojni kulturni programi — izložbe, koncerti, kazališne predstave, promocije knjiga i, kao najznačajniji program, svečanost dodjele Nagrade.<ref name="KSG" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog] {{Hrvatska književnost}} {{DEFAULTSORT:Gjalski, Ksaver Šandor}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Biografije, Zabok]] [[Kategorija:Biografije, Klanjec]] [[Kategorija:Rođeni 1854.]] [[Kategorija:Umrli 1935.]] h1q0reyst12fpt0jdr4b4hrusuyod6d Kategorija:Biografije, Sinj 14 263238 3924253 3923807 2026-09-06T16:39:44Z Silverije 11028 3924253 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sinj]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Sinj]] g2a5o4vuk28ilh2os54532vj8407bh0 Fethullah Gülen 0 364387 3924290 3900288 2026-09-07T03:27:04Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Fethullah_Gülen.webp|Fethullah_Gülen.webp]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 30 August 2026. 3924290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Fethullah Gülen | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|04|27}}<ref>Robert A. Hunt, Yuksel A. Aslandogan, Muslim Citizens of the Globalized World: Contributions of the Gulen Movement, p 85. {{ISBN|1597840734}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Pasinler]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|10|20|1941|04|27}} | mjesto_smrti = [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = turska | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = Gülen pokret | značajna_djela = }} '''Muhammed Fethullah Gülen''' bio je turski propovjednik,<ref name=fguleninshort /> bivši imam,<ref name=fguleninshort>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Fethullah Gülen in Short |publisher=En.fgulen.com |date=30. 9. 2009 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915020020/http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |archive-date=15. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26">Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 26. {{ISBN|1402098944}}</ref> i [[pisac]].<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/gulens-works |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Gülen's Works |publisher=En.fgulen.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works |archive-date=11. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> Osnivač je Gülen pokreta (ponekad poznatog i kao ''Hizmet''). Živio je u dobrovoljnom egzilu u [[Saylorsburg]]u u Pennsylvaniji, Sjedinjene Države.<ref>{{Cite web|url=http://canadafreepress.com/index.php/article/35130|title=A visit to the Pennsylvania fortress of “The World’s most Dangerous Islamist”|website=www.canadafreepress.com|language=en|access-date=2026-06-24}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=2. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131002195218/http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140816225631/http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |url-status=dead }}</ref> Gülen uči anadolijsku (hanefijsku) verziju [[islam]]a, koja proizilazi iz učenja sunitskog muslimanskog učenjaka Saida Nursîja. izjavio je da vjeruje u [[nauka|nauku]], međuvjerski dijalog među ''Ljudima Knjige'' i višepartijsku [[demokratija|demokratiju]].<ref name=economist10808408>{{cite news| title=How far they have travelled|url=http://www.economist.com/node/10808408?story_id=10808408|work=[[The Economist]]|access-date=2. 5. 2012|date=6. 3. 2008}}</ref> Započeo je sličan dijalog s Vatikanom<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38">Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 38. {{ISBN|1402098944}}</ref> i nekim jevrejskim organizacijama.<ref name="Toward a Global Civilization">{{cite web|author=Fethullah Gulen (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/1932099689 |title=Toward a Global Civilization of Love and Tolerance |publisher=Amazon.com |date=16. 3. 2010 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Aktivno je bio uključen u socijalne debate koje se tiču budućnosti države [[Turska|Turske]] i islama u modernom svijetu. U medijima na engleskom jeziku je opisan kao "jedna od najvažnijih muslimanskih ličnosti".<ref name=economist10808408/> Njegov Gülen pokret je opisan kao da "ima karakteristike [[kult]]a" a njegova tajnovitost i utjecaj u Turskoj politici se uspoređuje sa "islamskim ''Opus Dei''-om".<ref>{{cite news|title=Turkey: up from the depths|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/dec/27/turkey-murky-depths|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2013|access-date=31. 12. 2013}}</ref> U turskom kontekstu, Gülen se čini religijski [[konzervativizam|konzervativnim]]. == Biografija == Rođen je u selu Korucuk, u blizini [[Erzurum]]a.<ref>M. Hakan Yavuz, John L. Esposito, ''Turkish Islam and the Secular State: The Gülen Movement'', p. 20</ref> Njegov otac, Ramiz Gülen, je bio imam.<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26"/> Njegova majka je učila [[Kur'an]] u svom selu, unatoč zabrani vjeronauke od strane ''kemalističke'' vlade.<ref>Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p. 24. {{ISBN|1402098944}}</ref> Gülen je započeo osnovno [[obrazovanje]] u svom rodnom selu, ali ga nije i nastavio nakon što se njegova porodica preselila. Sudjelovao je u islamskom obrazovanju u istoj [[džamija|džamiji]] u Erzurumu u kojoj je i otac radikalnog islamiste Metina Kaplana učio.<ref>{{Cite news|title=Islam: Das Treiben des türkischen Predigers Fethullah Gülen|url=https://www.spiegel.de/spiegel/islam-das-treiben-des-tuerkischen-predigers-fethullah-guelen-a-850649.html|newspaper=Der Spiegel|date=2012-08-06|access-date=2026-06-24|issn=2195-1349|language=de|first=Maximilian|last=Popp}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016222551/http://zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |archive-date=16. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> On je svoju prvu propovijed dao kada je imao 14 godina.<ref>[http://tr.fgulen.com/a.page/hayati/hayat.kronolojisi/a4443.html]{{dead link|date=august 2014}}</ref> Gülen je bio pod utjecajem ideja Saida Nursîja i Maulana Jalaluddeena Rumija (Dželaludin Rumi).<ref>{{cite web |url=http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |title=The Gulen Movement: Communicating Modernization, Tolerance, and Dialogue in the Islamic World. |work=The International Journal of the Humanities |volume=6, Issue 12 |page=67–78 |publisher=Ijh.cgpublisher.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107045937/http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |archive-date=7. 11. 2016 |url-status=dead }}</ref> Kako bi usporedio Gülena sa liderima u pokretu Nur, Hakan Yavuz je kazao: "Gülen je više turski nacionalist u svome razmišljanju. Također, on je nešto više orijentiran ka državi, te mu je više stalo do tržišne ekonomije i neoliberalne ekonomske politike."<ref>{{cite web|author=Religioscope - JFM Recherches et Analyses |url=http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml |title=Religioscope: The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam - Interview with Hakan Yavuz |publisher=Religion.info |date= |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Njegov profesionalni stav doveo je neke [[autsajderi|autsajdere]] da nazovu njegovu [[teologija|teologiju]] islamskom verzijom kalvinizma.<ref>{{cite web |url=http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |title=&#124; Qantara.de - Dialogue with the Islamic World |publisher=En.qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |archive-date=17. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> ''Oxford Analytica'' kaže: <blockquote>"Gülen je primijenio Nursîjeve [[ideja|ideje]] u praksi, kada je prebačen u džamiju u [[İzmir|Izmiru]] 1966. g. Izmir je grad u kojem se politički islam nikada nije ukorijenio. Međutim, poslovna i profesionalna srednja klasa je počela izvikivati ograničenja državne birokratije pod čijim krilima je i narasla, a podržavati prijateljsku tržišnu [[politika|politiku]], uz očuvanje barem nekih elemenata konzervativnog načina života. Takvi biznismeni su uglavnom pro-zapadnjački, jer je to i bio ustvari zapadnjački utjecaj (prvenstveno utjecaj [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]), koji je uvjerio vladu da omogući slobodne izbore (elekciju) prvi put u 1950. i američku pomoć, što je postalo pokretač bujajućeg ekonomskog rasta."<ref>{{cite news|url=http://www.forbes.com/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html|work=Forbes|title=Gulen Inspires Muslims Worldwide|date=21. 1. 2008}}</ref></blockquote> Gülen se povukao iz formalnih dužnosti propovijedanja 1981. Od 1988. do 1991. je držao niz propovijedi u poznatim džamijama u većim gradovima. U 1994, je sudjelovao u osnivanju "Fondacije novinara i pisaca"<ref>{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2&page2go=http%3A%2F%2Fwww.gyv.org.tr%2F |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012742/http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> te je dobio [[titula|titulu]] "Počasni Predsjednik" od strane fondacije.<ref>{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&cid=226 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012706/http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&cid=226 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> On nije iznio bilo kakav komentar u vezi sa zatvaranjem Socijalističke stranke 1998. g.<ref name="biu.ac.il">{{Cite web |url=http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010127024500/http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |archive-date=27. 1. 2001 |url-status=dead }}</ref> ili Virtuelne partije 2001. g.<ref name="eupjournals.com">{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, The politics of Islamic Finance, Edinburgh University Press (2004), p 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}</ref> Upoznao je neke [[političar]]e poput Tansua Çillera i Bülenta Ecevita, ali izbjegava susrete s čelnicima islamskih političkih partija.<ref name="eupjournals.com"/> Godine 1999, Gülen je [[emigracija|emigrirao]] u SAD, tvrdeći da je to putovanje zbog liječenja,<ref name="60min2012"/> iako je vjerovatno da je očekivao da bude veoma zapažen (nakon emigracije u SAD) što se činilo favoriziranjem islamske države.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/374649.stm|work=BBC News|title=Turkish investigation into Islamic sect expanded|date=21. 6. 1999|access-date=2. 5. 2010}}</ref> U junu 1999. nakon što je Gülen napustio Tursku, nekim turskim televizijskim stanicama su poslane video-snimke Gülena gdje govori: <blockquote>"Postojeći sistem je još uvijek moćan. Naši prijatelji koji imaju pozicije u zakonodavnim i upravnim tijelima trebaju naučiti njihove detalje i biti na oprezu cijelo vrijeme, tako da ih mogu transformirati i učiniti više plodonosnim u korist islama, u cilju provođenja restauracija širom zemlje. Međutim, oni bi trebali pričekati dok uslovi ne postanu povoljniji. Drugim riječima, oni ne bi trebali izaći na svjetlo prerano."<ref>{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, '&#39;The Politics of Islamic Finance'&#39;, (Edinburgh University Press 2004), p. 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}</ref></blockquote> Gülen se žalio da su primjedbe istrgnute iz konteksta,<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |title=Gülen's answers to claims made based on the video tapes taken from some of his recorded speeches |publisher=En.fgulen.com |date=24. 9. 2001 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203042218/http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |archive-date=3. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> a oni koji ga podržavaju su podigli pitanja o autentičnosti snimke,<ref>Dogan Koc, ''Strategic Defamation of Fethullah Gülen: English Vs. Turkish'', p. 24. {{ISBN|0761859306}}</ref> za koju on [Gülen] kaže da je "izmanipulirna". Suđeno mu je ''u odsutnosti'' u 2000. a oslobođen je 2008. pod novom vladom Stranke pravde i razvitka (AKP), premijera Recepa Tayyipa Erdoğana.<ref name="60min2012"/><ref name="autogenerated1">{{Cite web |url=http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015213002/http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |archive-date=15. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Gülen je dobio [[Zelena karta|Zelenu kartu]] 2001.<ref name="WSJ" /> == Teologija == Gülen ne zagovara novu teologiju nego se vodi klasičnim autoritetima vlasti teologije, uzimajući njihovu liniju argumenata.<ref>Erol Nazim Gulay, ''The Theological thought of Fethullah Gulen: Reconciling Science and Islam'' (St. Antony's College Oxford University May 2007). p. 1</ref> Njegovo razumijevanje islama teži konzervatizmu i konvencionalizmu.<ref>{{Cite web |url=http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100206155723/http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |archive-date=6. 2. 2010 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-216/i.html |title=Portrait of Fethullah Gülen, A Modern Turkish-Islamic Reformist |publisher=Qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225231100/https://en.qantara.de/ |url-status=dead }}</ref> Iako nikada nije bio član sufijskog ''tarekata'' i nije vidio članstvo u ''tarekatu'' kao nužno za muslimane, on uči da "sufizam predstavlja unutarnju dimenziju islama" i da "unutarnje i vanjske dimenzije nikada ne smiju biti razdvojene".<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Thomas Michel S.J, '&#39;Sufism and Modernity in the Thought of Fethullah Gülen'&#39;, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 345-5 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Njegova se učenja razlikuju u naglasku od onih drugih glavnih islamskih učenjaka u dva aspekta, oba na temelju njegovih tumačenja određenih stihova iz Kur'ana. On uči da muslimanska zajednica ima dužnost servisa.<ref>{{cite web|url=http://books.google.com/books?id=r04OPJArUPQC&pg=PP1&dq=A+Civilian+Response+to+Ethno-Religious+Conflict#v=onepage&q=&f=false |title=Mehmet Kalyoncu, A Civilian Response to Ethno-Religious Conflict: The Gülen Movement in Southeast Turkey (Tughra Books, 2008), pp. 19–40 |publisher=Books.google.com |date= |access-date=24. 8. 2014}}</ref> za "opće dobro", zajednice i nacije,<ref>{{cite web |author=Berna Turam |url=http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |title=Berna Turam, Between Islam and the State: The Politics of Engagement (Stanford University Press 2006) p. 61 |publisher=Sup.org |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611191850/http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> kao i muslimana i nemuslimana širom svijeta;<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, p.337-8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> i da je muslimanska zajednica dužna provesti međuvjerski dijalog sa ''[[Narodi knjige|Sljedbenicima Knjige]]'' ([[Jevreji]] i [[kršćani]]), iako se to ne odnosi na druge [[religija|religije]] kao što je [[ateizam]].<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 337–8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen se čini netolerantnim prema ateizmu, komentirajući 2004. da je "[[terorizam]] preziran kao i ateizam".<ref>{{Cite web |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=7337 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512081703/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=7337 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> U ''follow-up'' intervjuu, on je tvrdio da ne namjerava izjednačiti ateiste i ubice; umjesto toga, on je htio istaknuti činjenicu da je, prema islamu, obojima suđeno da pate vječnu kaznu.<ref>{{cite web |url=http://arama.hurriyet.com.tr/arsivnews.aspx?id=219352 |title=Hürriyet Arama Mobil |publisher=Arama.hurriyet.com.tr |date=21. 4. 2004 |access-date=24. 8. 2014 }}{{Mrtav link}}</ref> == Aktivnosti == [[Gülen pokret]] je transnacionalni građanski [[društvo|društveni]] islamski pokret inspiriran Gülenovim učenjima. Njegova učenja o ''hizmetu'' (nesebično služenje za "opće dobro") privukla su veliki broj pristaša u Turskoj, [[Srednja Azija|Centralnoj Aziji]], a sve više i u drugim dijelovima svijeta.<ref>In Lester Kurtz's (of University of Texas, Austin) words, "One of the most striking operationalizations of Gulen's fusion of commitment and tolerance is the nature of the Gulen movement, as it is often called, which has established hundreds of schools in many countries as a consequence of his belief in the importance of knowledge, and example in the building of a better world. The schools are a form of service to humanity designed to promote learning in a broader sense and to avoid explicit Islamic propaganda." Kurtz also cites in the same work the comments of Thomas Michel, General Secretary of the Vatican Secretariat for Inter-religious Dialogue, after a visit to a school in Mindanao, [[Philippines]], where the local people suffered from a civil war, as follows: "In a region where kidnapping is a frequent occurrence, along with guerrilla warfare, summary raids, arrests, disappearances and killings by military and para-military forces, the school is offering Muslim and Christian Filipino children, along with an educational standard of high quality, a more positive way of living and relating to each other." Kurtz adds: "The purpose of the schools movement, therefore, is to lay the foundations for a more humane, tolerant citizenry of the world where people are expected to cultivate their own faith perspectives and also promote the well being of others... It is significant to note that the movement has been so successful in offering high quality education in its schools, which recruit the children of elites and government officials, that it is beginning to lay the groundwork for high-level allies, especially in Central Asia, where they have focused much of their effort." See, Lester R. Kurtz, "Gulen's Paradox: Combining Commitment and Tolerance," ''Muslim World'', Vol. 95, July 2005; 379–381.</ref> === Edukacija === U svojim propovijedima, je navodno izjavio: "Studiranje [[fizika|fizike]], [[matematika|matematike]] i [[hemija|hemije]] je bogosluženje/obožavanje [[Allah]]a."<ref name="60min2012"/> Gülenovi sljedbenici su izgradili više od 1000 škola širom svijeta.<ref>Helen Rose Fuchs Ebaugh, ''The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam'', p 4. {{ISBN|1402098944}}</ref> U Turskoj, se njegove škole smatraju da su među najboljima: skupi moderni objekti i učenje engleskog jezika od prvog razreda.<ref name="60min2012"/> Međutim, bivši učitelji koji su izvan Gülenove zajednice, doveli su u pitanje postupanje prema ženama i djevojčicama u Gülenovim školama, navodeći da su ženski učitelji isključeni iz [[administracija|administrativnih]] odgovornosti, dopuštena im je mala autonomija, i – zajedno s djevojkama šestih razreda i naviše – oni su odvojeni od muških kolega i učenika tokom pauza i odmora za ručak.<ref name=Spiegelman>{{cite web|last=Spiegelman|first=Margaret|title=What Scares Turkey's Women?|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2012/03/21/what-scares-turkey-s-women.html|work=The Daily Beast|access-date=28. 11. 2012}}</ref> === Međureligijski i međukulturalni dijalog === [[Datoteka:Fethullah Gülen visiting Ioannes Paulus II.jpg|thumb|240px|Gülen sa [[papa Ivan Pavao II|papom Ivanom Pavlom II 1998.]]]] Sudionici Gülen pokreta su osnovali veliki broj institucija širom svijeta za koje se tvrdi da promoviraju aktivnosti međuvjerskog i međukulturalnog dijaloga. Njegova su ranija djela (prema riječima Bekima Agaia) "puna anti-misionarskih i anti-zapadnjačkih odlomaka",<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Discursive and Organizational Strategies of the Gülen Movement |publisher=En.fgulen.com |date=12. 11. 2005 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204627/http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> i "žestokih" kleveta protiv Židova, kršćana i ostalih.<ref>{{cite web|author=Pınar Doğan; [[Dani Rodrik]]|date=5. 12. 2012|title=Fethullah Gülen, the Jews, and hypocrisy|url=http://balyozdavasivegercekler.com/2012/11/05/fethullah-gulen-the-jews-and-hypocrisy/|publisher=balyozdavasivegercekler.com|access-date=22. 12. 2013 }}</ref> Tokom 1990-ih, on je počeo zagovarati međureligijsku toleranciju i dijalog.<ref name="Toward a Global Civilization"/> Lično se susretao s čelnicima drugih religija, uključujući i [[papa Ivan Pavao II|papu Ivana Pavla II]],<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38"/> grčkog pravoslavnog patrijarha Bartolomeja, te izraelskog sefardskog glavnog rabina Eliyahua Bakshi-Dorona.<ref>{{cite web|author=Ali Unal (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/0970437013 |title=Advocate of Dialogue: Fethullah Gülen |publisher=Amazon.com |date=1. 10. 2000 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen je rekao da favorizira kooperaciju između sljedbenika različitih religija, kao i vjerskih i sekularnih (svjetovnih) elemenata u društvu. == Pogledi na suvremene probleme == === Sekularizam === Kritizirao je sekularizam u Turskoj kao "redukcionističi materijalizam". Međutim, on je u prošlosti rekao da sekularni pristup koji "nije anti-religiozni" i "dopušta slobodu vjere i uvjerenja, je kompatibilan s islamom".<ref name="European Muslims">{{cite web |author=skyron.co.uk |url=http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&SearchType=Basic |title=European Muslims, Civility and Public Life Perspectives On and From the Gülen Movement |publisher=Continuumbooks.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=17. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017084853/http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&SearchType=Basic |url-status=dead }}</ref> Prema jednom Gülenovom saopćenju, u demokratski-sekularnim državama, 95% od islamskih principa su dopušteni i praktički izvedivi, i nema problema s njima. Za preostalih 5% se "ne vrijedi boriti".<ref>{{cite web |url=http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |title=Fethullah Gülen{{DEFAULTSORT:}} Web Sitesi - Devlet ve Şeriat |publisher=Tr.fgulen.com |date=31. 10. 2006 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813013701/http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |archive-date=13. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> === Pripajanje Turske EU === Podupire kandidaturu Turske za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], te je rekao da se ni Turska ni EU nemaju čega bojati, a imaju mnogo za dobiti, iz budućnosti punog članstva Turske u EU.<ref name="European Muslims"/> === Uloge žene === Prema Arasu i Cahai, Gülenovi pogledi na žene su "progresivni" ali "moderne profesionalne žene u Turskoj još uvijek smatraju njegove ideje daleko od toga da su prihvatljive".<ref name="biu.ac.il"/> Gülen kaže da je dolazak islama spasio ženu, koja "apsolutno nije bila zatvorena u svom domu i ... nikada potlačivana" u ranim godinama religije. On smatra da je [[feminizam]] zapadnjačkog stila, međutim, "osuđen na neravnoteže poput svih drugih reakcionarskih pokreta" i na kraju da je "pun mržnje prema ljudima".<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Women Confined and Mistreated |publisher=En.fgulen.com |date=8. 5. 2008 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204907/http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> Njegovi pogledi su osjetljivi na optužbe za [[Mizogonija|mizoginiju]]. Kao što je navedeno od strane Berne Turam, Gülen je tvrdio: "Čovjek se koristi za zahtjevnije poslove ... a žena mora biti isključena tokom određenih dana u mjesecu. Nakon poroda, ona ponekad ne može biti aktivna i dva mjeseca. Ona ne može sudjelovati u različitim segmentima društva cijelo vrijeme. Ona ne može putovati bez svoga muža, oca, ili brata."<ref>Berna Turam, ''Between Islam and the State: The Politics of Engagement'' (Stanford, CA: Stanford University Press, 2007), 125.</ref> === Terorizam === Gülen osuđuje terorizam.<ref name="Gulen peace and humanity">{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |title=Fethullah Gülen: A life dedicated to peace and humanity- True Muslims Cannot Be Terrorists |publisher=En.fgulen.com |date=4. 2. 2002 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917203545/http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> On upozorava na pojavu proizvoljnog (arbitrarnog) fenomena nasilja i [[agresija|agresije]] protiv civilnog stanovništva i rekao je da "tome nema mjesta u islamu". Napisao je članak osude u [[Washington Post]]u 12. septembra 2001, dan nakon ''Napada 11. septembra'', te je naveo da "musliman ne može biti terorist, niti može biti terorist pravi musliman".<ref>{{cite web |url=http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |title=Importance of Gulen Movement in the Post 9/11 Era: Co-existenceFethullah Gulen |publisher=Fethullah Gulen |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141022095416/http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |archive-date=22. 10. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Muslims Cannot Be Terrorists">{{Cite web |url=http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150916082636/http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |archive-date=16. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> Gülen je oplakivao "iskorištavanje (''otmicu'') islama" od strane terorista.<ref name="Toward a Global Civilization"/> === Flota Gaze === Kritizirao flotu Gaze dovedenu od strane Turske za pokušavanje dostavljanja pomoći bez pristanka [[Izrael]]a. On je govorio o gledanju naslovnica vijesti o smrtonosnom sukobu između izraelskih komandosa i multinacionalnih članova grupe potpore, te kako se njihova flota približava izraelskoj pomorskoj blokadi Gaze. On je rekao: "Ono što sam ja vidio nije bilo lijepo, bilo je veoma ružno." U međuvremenu je nastavio svoje kritike, rekavši kasnije da je propust organizatora da traže sporazum s Izraelom prije pokušaja da se dostavi pomoć bio "znak protivljenja autoritetu, te neće dovesti do plodnih stvari".<ref>{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704025304575284721280274694.html |publisher=Wall Street Journal|first=Joe |last=Lauria |title=Reclusive Turkish Imam Criticizes Gaza Flotilla |access-date= 4. 6. 2010}}</ref> === Građanski rat u Siriji === Gülen je snažno protiv turskog uplitanja u Građanski rat u Siriji.<ref>{{cite web|url=http://www.economist.com/news/europe/21578046-turkish-government-under-attack-home-its-assertive-policy-towards-syria-explosive |title=Turkey and Syria: An explosive border |publisher=Economist.com |date=18. 5. 2013 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> == Utjecaj na tursko društvo i politiku == Gülen pokret ima milione sljedbenika u Turskoj, kao i njih mnogo više u inostranstvu. Osim škola utvrđenih od strane Gülenovih sljedbenika, vjeruje se da mnogi ''gülenicisti'' drže pozicije [[moć]]i u snagama turske policije i pravosuđa.<ref name="BBC">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-13503361|title=Profile: Fethullah Gulen's Hizmet movement|publisher=BBC News|access-date=22. 12. 2013}}</ref><ref name="NYtimes2-27-2014-envelope" /> Turski i strani analitičari vjeruju da Gülen ima simpatizere i u turskom [[parlament]]u, također, i da njegov pokret kontrolira naširoko čitani islamski konzervativni časopis ''Zaman'' privatnu [[banka|banku]] ''Asya bank'', ''Samanyolu TV'' televizijsku stanicu, te mnoge druge [[mediji|medije]] i poslovne organizacije, uključujući i ''Tursku konfederaciju poduzetnika i industrijalaca'' (''TUSKON'').<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/04/25/world/middleeast/turkey-feels-sway-of-fethullah-gulen-a-reclusive-cleric.html|title=Turkey Feels Sway of Reclusive Cleric in the U.S.|authors=Dan Bilefsky and Sebnem Arsu|date=24. 4. 2012|work=New York Times|access-date=22. 12. 2013}}</ref> U martu 2011. turska vlada je uhapsila istraživačkog novinara Ahmeta Şıka i zaplijenila i zabranila mu knjigu ''Imamova vojska'', vrhunac Şıkove istrage Gülena i pokreta Gülen.<ref>[[Hurriyet Daily News]], 16 November 2011, [http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nID=6901&NewsCatID=341 Banned book goes on sale in Istanbul book fair]</ref> 2005. muškarac povezan s pokretom Gülen je prišao tadašnjem [[ambasador]]u SAD-a u Turskoj Ericu S. Edelmanu tokom zabave u Istanbulu i predao mu omotnicu koja sadrži dokument navodno detaljnih planova za predstojeći udar protiv vlade od strane turske vojske. Međutim, dokumenti su se ubrzo pokazali [[krivotvoritelji|krivotvorinama]].<ref name="NYtimes2-27-2014-envelope">{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = In 2005, years before the trials, a man affiliated with the Gulen movement approached Eric S. Edelman, then the American ambassador, at a party in Istanbul and handed him an envelope containing a handwritten document that supposedly laid out a plan for an imminent coup. But as Mr. Edelman recounted, he gave the documents to his colleagues and they were determined to be forgeries. }}</ref> Gülenove podružnice tvrde da je pokret "građanski" u prirodi i da nema političke aspiracije.<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu" /> === Podijeljenost s Erdoğanom === Unatoč tvrdnjama Gülena i njegovih sljedbenika da je organizacija nepolitičke prirode, analitičari vjeruju da broj hapšenja vezanih za [[korupcija|korupciju]], izvršen protiv saveznika turskog premijera Recepa Tayyipa Erdoğana, odražava rastuću političku borbu za prevlast između Gülena i premijera.<ref name="BBC" /><ref name="NYtimes2-27-2014-influence">{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = Bilo da su korupcijske optužbe opravdane ili ne – postojalo je mnogo dokaza koji su procurili, naročito prisluškivanih konverzacija, koje su se pokazale inkriminirajućim – korupcijska kazna će razotkriti utjecaj Gülenovih kretanja unutar države Turske, koja su u velikoj mjeri sumnjičava, ali teško dokaziva.}}</ref> Ova su hapšenja dovela do ''Korupcijskog skandala u Turskoj 2013. godine'', za koji su oni koji podržavaju vladajuću Stranku pravde i razvitka (AKP) (zajedno sa samim Erdoğanom) i opozicione slične stranke, naglasili da je u performiran od strane Gülena, nakon odluke Erdoğanove vlade, rano u decembru 2013. da zatvori mnoge privatne islamske škole u Turskoj koje je vodio pokret.<ref name="BBC-27Jan">{{cite news | url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25909139 | title = Turkey's Fethullah Gulen denies corruption probe links | date = 27. 1. 2014 | access-date = 4. 2. 2014 | publisher = BBC News }}</ref> Erdoğanova vlada je rekla da su korupcijska istraga i komentari od strane Gülena dugoročni politički program pokreta Gülen da infiltrira sigurnosne, obavještajne i pravosudne institucije države Turske; optužba je gotovo identična optužbi protiv Gülena od strane glavnog tužitelja Republike Turske u njegovom suđenju 2000. prije nego što je Erdoğanova stranka došla na vlast.<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu" /> Gülenu se i ranije sudilo ''u odsutnosti'' 2000. a od ovih optužbi oslobođen je 2008. g. i to ''pod'' Erdoğanovom AKP vladom.<ref name="60min2012"/><ref name="autogenerated1"/> U e-mail komentarima poslanim [[Wall Street Journal]]u u januaru 2014. Gülen je rekao da je "turski narod ... uzrujan i da je u posljednje dvije godine demokratski napredak sada promijenio smijer", ali je demantirao da je dio zavjere da se zbaci vlada.<ref name="WSJ">{{cite news|url=http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304027204579332670740491570|title=From His Refuge in the Poconos, Reclusive Imam Fethullah Gulen Roils Turkey|authors=Joe Parkinson and Ayla Albayrak|date=20. 1. 2014|work=[[The Wall Street Journal]]|access-date=22. 1. 2014}}</ref> Kasnije, u januaru 2014. u intervjuu za ''BBC World'', Gülen je rekao: "Da želim reći nešto narodu, to bi bilo da bi ljudi trebali glasati za one koji poštuju demokratiju, vladavinu zakona, tj. one koji se dobro slažu s ljudima. Pričanje ili potjecanje ljudi da glasaju za stranku bila bi uvreda intelekta naroda. Svi veoma jasno vide šta se događa."<ref name="BBCIntGulen">{{cite web | url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25885817 | title=Fethullah Gulen: Powerful but reclusive Turkish cleric | publisher=BBC | date=27. 1. 2014 | access-date=5. 2. 2014 | author=Tim Franks}}</ref> == Publikacije == Gülenova oficijelna [[Veb-sajt|veb stranica]]<ref>[http://tr.fgulen.com/content/section/30/3/ Gulen's publications (Turkish)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311183400/http://tr.fgulen.com/content/section/30/3 |date=11. 3. 2014 }}, last visisted 2nd March 2014</ref> broji 43 njegove publikacije; one su, međutim, više srodne [[esej]]u i zbirkama propovijedi nego knjigama o određenim temama sa specifičnim tezama. Za njega se također kaže da je autor mnogih članaka na razne teme: društvene, političke i vjerske probleme, [[umjetnost]], [[nauka|nauku]] i [[sport]]; te snimljenih hiljada audio i video kaseta. On pridonosi nizu časopisa i magazina u vlasništvu njegovih sljedbenika. On piše glavni članak za ''Fountain'', ''Yeni Ümit'', ''Sızıntı'' i ''Yağmur'' islamske [[filozofija|filozofske]] časopise. Nekoliko njegovih knjiga su prevedene na engleski jezik.<ref name="GulEng">{{cite web | url=http://en.fgulen.com/gulens-works | title=Gulen books in English | publisher=en.fgulen.com | access-date=29. 1. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works | archive-date=11. 9. 2014 | url-status=dead }}</ref> == Odziv == Fethullah Gülen se pojavio u ''Top 100 Public Intellectuals Poll''-u 2008. g. i na kraju izašao kao najutjecajniji mislilac.<ref>[http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/"2008 top 100 public intellectual poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090930143349/http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/ |date=30. 9. 2009 }}"</ref> Fethullah Gülen je prozvan jednim od ''100 svjetskih najutjecajnijih ljudi u 2013. g.'' od strane magazina ''TIME''.<ref>{{Cite web |url=http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |title=100 Most Influential People for 2013 |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=19. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419231450/http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |url-status=dead }}</ref> Na listi je ''500 najutjecajnijih muslimana'' od strane ''Royal Islamic Strategic Studies Centre''-a u [[Amman]]u, [[Jordan]].<ref>[http://themuslim500.com/profile/hodjaefendi-fethullah-gulen/"The 500 Most Influential Muslims]</ref> == Također pogledajte == *[[Gülen pokret]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="60min2012">{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|title=U.S. charter schools tied to powerful Turkish imam|date=13. 5. 2012|publisher=[[CBS News]]|work=[[60 Minutes]]|access-date=14. 5. 2012|archive-date=14. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120514024402/http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|url-status=dead}}</ref> }} == Dodatna literatura == {{refbegin}} *{{Cite web |url=http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |title=FORBES - Gulen Inspires Muslims Worldwide |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=23. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080123015034/http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |url-status=bot: unknown }} *[http://interfaithradio.org/node/491 Interfaith Radio - Turkey's Champion of Interfaith Dialogue] *[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808408 The Economist - Global Muslim networks- How far they have travelled] *[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808433 The Economist- Fethullah Gulen- A farm boy on the world stage] *[http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 Reuters - Turkish Islamic preacher - threat or benefactor?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090103131348/http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 |date=3. 1. 2009 }} *[http://www.nytimes.com/2008/05/04/world/asia/04islam.html?ei=5124&en=625b88103a702f94&ex=1367640000&partner=permalink&exprod=permalink&pagewanted=all The New York Times - Turkish Schools Offer Pakistan a Gentler Vision of Islam] *[http://www.nytimes.com/2008/01/18/world/europe/18iht-19oxan-Turkishpreacherprofile.9324128.html The New York Times: Fethullah Gulen profile] *[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 Foreign Policy - Fethullah Gulen as a Top Public Intellectual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113023209/http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 |date=13. 11. 2009 }} *[http://www.pbs.org/wnet/religionandethics/episodes/january-21-2011/gulen-movement/7949/ Profile on PBS show: Religion and Ethics January 21, 2011] *[http://www.tnr.com/article/world/magazine/79062/global-turkey-imam-fethullah-gulen The New Republic Magazine: The Global Imam] *[https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html Qantara.de: The Fethullah Gülen Movement: Pillar of Society or Threat to Democracy?] *[https://web.archive.org/web/20110919100055/http://meria.idc.ac.il/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html MERIA: Fethullah Gülen and his Liberal "Turkish Islam" movement] *[https://web.archive.org/web/20051028004718/http://www.meforum.org/article/404 ME Forum: Turkish Islam's Moderate Face] *[http://www.meforum.org/2045/fethullah-gulens-grand-ambition ME Forum: Fethullah Gülen's Grand Ambition: Turkey's Islamist Danger] *[http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam] *[https://web.archive.org/web/20150213015820/http://www.amerasianworld.com/islam_in_kazakhstan.php The Nurcu Movement in Kazakhstan and Kyrgyzstan] {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat}} * [http://fgulen.com/en Zvanična web stranica] * [https://web.archive.org/web/20190208204254/http://gulenmovement.ca/ Gulen Movement Canada] * [https://web.archive.org/web/20170920202439/http://gulen-movement.net/ Gulen Movement News] * [https://web.archive.org/web/20140718062520/http://www.hizmet-movement.net/ Fethullah Gulen] {{Authority control |VIAF=84312808 |LCCN=nr/96/36931 |GND=122500148 }} {{DEFAULTSORT:Gulen, Fethullah}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Islamski teolozi]] [[Kategorija:Biografije, Erzurum]] odrthx3taqsbhx7i0x8pwju4c1we52d Genetika čovjeka 0 369901 3924293 3833777 2026-09-07T04:06:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924293 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Genética Humana - py5aal.jpg|thumb|right|Mala sekvenca ljudske [[DNK]]]] '''Genetika čovjeka''' (''humana genetika'', ''ljudska genetika'', ''antropogenetika'', ''genetička antropologija'') je [[nauka]] o pojavama i procesima [[biologija|biološkog]] nasljeđivanja recentnog čovjeka i njegovih neposrednih predaka, od [[molekula|molekulske]] i [[ćelije (biologija)|ćelijske]] do [[populacija|populacijske]] i [[evolucija|evolucijske]] razine. <ref>Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.</ref><ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN|0-582-22708-9}}</ref> Genetika čovjeka buhvata razna preklapajuća područja sa drugim naukama, kao što su: „[[klasična genetika]]“, [[citogenetika]], [[molekulska genetika]], [[biohemijska genetika]], [[genomika]], [[populacija|populacijska genetika]]<ref name="Cavali-Sforza L. L. 1999">Cavali-Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The genetics of human populations. Dover PublicTIONS, Inc., Mineola, New York, {{ISBN|0-486-40693-8}}.</ref>, [[razvojna genetika]], [[klinička genetika]], [[genetička konsultacija]] i druge srodne interaktivne naučne oblasti. Pripadajuća istraživanja u humanoj genetici mogu biti korisna jer mogu odgovoriti na pitanja o ljudskoj prirodi, „normalnim“ stanjima zdravlja i razumijevanju bolesti i razvoju djelotvornih tretmana bolesti, tj. o najopćijim i najdetaljnijim biološkim aspektima [[čovjek|ljudskog]] [[život]]a. Ovaj članak opisuje samo početne sadržaje genetike čovjeka, a za ostala njena područja upućuje na linkove pripadajućih [[nauka]] i pojmova. == Terminologija == '''Antropogenetika''' (grč. ἄνϑρωπος - ''ánthrōpos'' = čovjek + γενετικός - ''genetikós'' = izvor, izvorno, porijeklo) je gotovo napušteni sinonim za [[genetika|genetiku]] [[čovjek]]a (''humana genetika'', ''ljudska genetika''). Antropogenetika se izvorno i poimala kao dio [[biologija|biologije]] koji proučava procese i pojave biološkog nasljeđivanja i promenljivosti [[čovjek]]a. Ovaj termin se pojavio u ranim fazama razvoja [[genetika|genetike]], kada se odnosio na [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomska]] [[osobina|svojstva]], u proučavanjima [[čovjek|ljudskih]] [[jedinka|jedinki]], rodoslova ili [[populacija]]. Kasnije se značajnije održao u [[populacija|populacijsko-genetičnim]] istraživanjima tzv. ''[[antropologija|"antropoloških]]'' ''[[osobina|karaktera"]]'' kao ondašnjih [[genetički arkeri|genetičkih markera]] genetičke strukture populacije.<ref>Boyd W. F. (1950): Genetics and the races of man - An introduction to modern physical anthropology. Little, Brown and Company, Boston.</ref><ref>Hadžiselimović R., Berberović Lj. (1978): Secular changes in relative frequency of two alleles in human populations. XIV. Int. Congr. Genet. (Moscow), Contr. Pap. Sess./Section Anthropogenetics, Abstracts, 2: 396.</ref> U najvećem dijelu [[nauka|naučne]] zajednice, pojam antropogenetika (en. ''anthropogenetics'') se pretežno odnosi na [[evolucija|evoluciju]] [[čovjek]]a ([[antropogeneza|antropogenezu]]), pri čemu se ne razdvajaju pojmovi koji definiraju određene '''procese''' i '''[[nauka|nauke]]''' koje ih proučavaju. Posebnu zbrku u toj ublasti je unijelo novo shvatanje (starog) termina [[filogenetika]]. Izvorne definicije antropogenetike se još uvijek održavaju u [[biologija|biologiji]], [[medicina|medicini]]. Isti smisao ovaj trermin ima i u [[Njemačka|njemačkom]] i [[Francuska|francuskom]] jeziku<ref>https://tel.archives-ouvertes.fr/tel-00011766</ref><ref>http://toubkal.imist.ma/handle/123456789/6088</ref><ref>https://database.riken.jp/sw/en/Acta_anthropogenetica/cria43u1ria43u1439i/{{Mrtav link}}</ref><ref>http://www.worldcat.org/title/acta-anthropogenetica/oclc/564825274?referer=di&ht=edition</ref>, kao i u sadržajima [[baza podataka]], [[knjiga]] i [[časopis]]a iz pripadajuće oblasti (''Acta anthropogenetica''<ref>http://pubget.com/journal/0258-0357/acta-anthropogenetica</ref>, naprimjer). == Pojmovnik osnovnih obilježja genoma == *'''[[Alel]]i''' (alelni geni, alelogeni, alelomorfi) su mutantne varijante jednog [[gen]]a koje redovno zauzimaju istu poziciju (lokus) na pripadajućem [[hromosom]]u i uvijek se tiču genetičke determinacije istog [[fenotip]]skog svojstva (ili više – uvijek istih – [[osobina|svojstava]]). Općenita je pojava da aleli nastaju [[mutacija|mutacijom]] izvjesnog ishodišnog gena (“divljeg tipa”), odnosno sekundarnim, tercijarnim (itd) izmjenama [[genetički kod|genetičkog koda]] tako nastalih mutanata. *'''[[Centromera]] ili kinetohor''' (primarna konstrikcija) je suženi region [[hromosom]]a u kojem je i mjesto njegovog prikopčavanja za poluniti diobenog vretena tokom [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]]. Ima stalnu lokaciju u [[hromosom]]u, određujući omjer dužine hromosomskih krakova (koji je osnovni kriterij u njihovoj klasifikaciji; vidi: [[Hromosom]]). *'''[[Citogenetika|Citogenetička]]''' ([[hromosom]]ska) mapa pokazuje raspored [[gen]]skih lokusa na hromosomu. *'''Delecija''' (deficija) je strukturna [[hromosom]]ska [[mutacija]] koja se ispoljava u nedostatku jednog dijela određenog hromosoma. *'''Duplikacija''' je strukturna [[hromosom]]ska [[mutacija]] u kojoj se određeni segment nekog hromosoma javlja u dvostrukoj količini. *'''[[Fenotip]]''' je skup ostvarenih pojedinačnih, kombiniranih ili sveukupnih individualnih [[osobina|svojstava]], na [[molekula|molekulsko]]–[[biologija|biološkoj]], [[biohemija|biohemijsko]]–[[fiziologija|fiziološkoj]], razvojnoj, [[morfologija|morfološko]]–[[anatomija|anatomskoj]], [[etologija|etološkoj]] (itd) razini. Ovaj pojam se odnosi i na skupinu [[organizam]]a sa izvjesnim zajedničkim [[osobina|svojstvom]] ili svojstvima, koja su određena istim [[genotip]]om, odnosno genotipovima. U najopćijem smislu, to je sveukupnost onoga što se može uočiti ili zaključiti o nekoj [[jedinka|individui]] – izuzimajući njenu [[DNK|genetičku supstancu]]. *'''[[Gen]]''', u klasičnom smislu, je osnovna organizaciona i funkcionalna jedinica [[DNK|genetičkog materijala]], koja zauzima specifičnu, obligatno – fiksnu, poziciju (lokus) u [[genom]]u ili određenom [[hromosom]]u. To je hereditarna jedinica koja: – ima jedan ili više specifičnih fenotipskih efekata,<br> – može mutirati u različite alelne forme,<br> – rekombinira sa drugim istovjetno definiranim organizaciono–funkcionalnim cjelinama genetičkog materijala.<br> Prepoznatljive su tri glavne klase gena: * ''strukturni geni koji se transkribuju u iRNK'' i (preko nje) zatim translatiraju u polipeptidni lanac, * ''strukturni geni koji se transkribuju u molekule r[[RNK]] ili tRNK'', a koje su direktno funkcionalno upotrebljive, i * ''regulatorni geni koji se ne transkribuju, ali služe kao sajtovi prepoznavanja za enzima'' ili duge proteine koji su uključeni u [[DNK]] replikaciju i transkripciju. Iako nijedna od uobičajenih definicija gena ne iscrpljuje punu prirodu njegove strukture i funkcije, u terminima operacionalizacije pojma, najčešće su njegove slijedeće odrednice.<br> – ''Cistron'' je ona količina genetičkog materijala koja kodira jednu kompletnu “zrelu” tRNK, rRNK ili polipeptidni lanac. Ako je prisutan, cistron uključuje dijelove prethodnog i slijedećeg kodirajućeg regiona (“lider” i “tejler”), kao i interkonektirajuće sekvence (introne) između kodirajućih (egzona).<br> – ''Muton'' je najmanja količina genetičke informacije koja, nakon izmjene (alteracije), mijenja genetički kod (korespondirajući sa jednim [[nukleotid]]om).<br> – ''Rekon'' je najmanja jedinica [[genetika|genetičkog]] materijala koja može ući u rekombinaciju, korespondirajući sa susjednim parom [[nukleotid]]a – u cis (ovostranoj, tj. istostranoj) poziciji. *'''Genetička – [[genska mapa]]''' je grafički prikaz linerarnog rasporeda (relativnih pozicija) mutabilnih mjesta na hromosomu, zasnovan na eksperimentalnim rezultatima genetičke rekombinacije. Preciznije uzevši, to je mapa realtivnih pozicija gena na DNK molekulama ([[hromosom]]a ili plazmida) i njihove međusobne udaljenosti, mjerene relativnom frekvencijom rekombinativne vezanosti ili fizičkim jedinicama. *'''[[Genetički kod]]''' (genetička šifra) je parcijalno ili sveukupno uputstvo za neposrednu realizaciju genetičke informacije – biosintezu strukturnih i (ili) regulatornih ([[enzim]]skih) proteina. Sadržano je u redoslijedu azotnih baza nukleinskih kiselina ([[DNK]] i [[RNK]]) i predstavlja specifično kodirano uputstvo za kompoziciju redoslijeda aminokiselina, od čije vrste, broja i rasporeda ovisi strukturna i funkcionalna osobenost njihovih polimera – [[bjelančevina]]. Prema tome, redoslijedom azotnih baza u [[DNK]] (ili [[RNK]]) šifriran je monomerni ([[aminokiselina|aminokiselinski]]) sastav odgovarajuće bjelančevine. Jedno “slovo” genetičkog koda je jedna heterociklična (azotna) baza, triplet ([[kodon]]) je “riječ”, a sintetizirani [[protein]] je “rečenica” i smisao genetičke poruke, koji se ostvaruje u procesu njene transkripcije i translacije. *'''[[Genom]]''' je kompleks nasljednog materijala sadržan u haploidnoj hromosomskoj garnituri i reproducibilnim organelama, odnosno skup nasljednih informacija koje nosi jedan [[gamet]]. Genom predstavlja cjelovit osnovni genski sastav datog živog sistema, gdje su pojedinačno zastupljeni svi [[gen]]i. *'''[[Genotip]]''' je (alelo)genski sastav nasljednog materijala određenog [[život|živog]] sistema (ćelije, [[jedinka|individue]]). Pojam se istovremeno odnosi i na sveukupnost prisutnih genetičkih faktora i na genetičke determinatore pojedinih fenotipskih svojstava i njihovih mogućih kombinacija. *'''Genski lokus''' je specifično – stalno – mjesto na hromosomu, tj. u lancu [[DNK]] [[molekula]], na kojem je pozicioniran određeni [[gen]], odnosno jedna od njegovih alternativnih varijanti (alelogena). *'''[[Heterohromatin]]''' je termin koji opisuje permanentno visoko kondenziran [[genom]]ski region – bez genetičke ekspresije. Može biti konstitutivni ili fakultativni. *'''Hromatide''' su autoreplicirajuće kopije [[hromosom]]a (hromonêmê). Termin se obično upotrebljava u njihovom opisu prije separacije u subsekventnim ćelijskim diobama. *'''Hromomera''' je intenzivnije obojena granula u hromatidi, osobito uočljiva tokom ćelijskih dioba (zbog permanentno intenzivnije spiralizacoije hromoneme). *'''Hromonema''' je hromosomski konac, tj. kompleksna tvorevina [[DNK]] i [[protein]]ske komponente hromosoma, koja čini hromatidê i hromonêmê). *'''[[Hromosom]]''' je diskretna jedinica [[genom]]a, koja nosi (najčešće) mnoštvo [[gen]]a. Svaki [[hromosom]] sadrži veoma dugu molekulu [[DNK]]–dupleksa i aproksimativno jednaku masu proteina. Vidljiv je kao morfološki entitet samo tokom ćelijske diobe. Svaki hromosom ima stalnu relativnu dužinu u genomu, (eventualno prisutne) heterohromatične segmente, oblik i (alelo)genski sastav. *'''[[Hromosomska garnitura]]''' je karakteristični skup [[hromosom]]a neke ćelije, organizma ili pripadajuće vrste. Odlikuje se stalnim brojem, veličinom, oblikom i specifičnim sastavom individualnih hromosoma. Organizam (vrstu) karakteriziraju dva osnovna tipa hromosomske garniture: diploidna (=2''n''; u somatskim ćelijama) i haploidna (= ''n''; u [[gamet]]ima). *'''Idiogram''' je idealizirana dijagramska reprezentacija nekog [[hromosom]]a ili haploidne hromosomske garniture određene organske vrste ili infraspecijske biosistematske kategorije. Njegova konstrukcija se bazira na mjerenju svakog hromosoma u nekoliko ili mnogo metafaznih mitotičkih figura. Tom prilikom se određuje totalna dužina hromosoma i relativna dužina njihovih krakova, pozicija centromere, sekundarnih konstrikcija i heteropiknotičnih segmenata itd. *'''Inverzija''' je strukturna hromosomska [[mutacija]] koja nastaje usljed obrtanja pojedinih segmenata unutar [[hromosom]]a (za 180°), što rezultira obrnutim rasporedom lokusa na mutiranoj sekvenci. *'''Kariogram''' je grafički prikaz [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]], u kojem su [[hromosom]]i svrstani u homologne parove i (obično) poredani po njihovoj dužini. *'''[[Kariotip]]''' je cjeloviti [[ćelije (biologija)|ćelijski]], [[jedinka|individualni]] ili [[vrsta|specijski]] [[hromosom]]ski komplement (vizueliziran u toku mitoze). Isti pojam, uključujući i termin “kariotipizacija”, se (nerijetko ali nekorektno) upotrebljava i za opis fotomikrografije hromosoma individue raspoređenih u standardnom formatu pokazujući broj, veličinu i oblik svakog hromosoma. Kariotip je, dakle postojeće stvarno stanje hromosomskog seta, a konvencionalno sistematizirani grafički (fotografski) prikaz, odnosno opis njegove strukture označava se kao kariogram. *'''Monosomija''' je jedna od numeričkih [[hromosom]]skih [[mutacija]], a ispoljava se kao nedostatak jednog od homolognih [[hromosom]]a iz očekivane (normalne) disomije. *'''Nulosomija''' je numerička [[hromosom]]ska [[mutacija]] ispoljena kao nedostatak oba homologa u očekivanom (normalno disomičnom) paru [[hromosom]]a. *'''Polisomija''' obuhvata relativno široku skupinu numeričkih [[hromosom]]skih [[mutacija]], koja uključuje teorijski moguće stupnjeve (trisomija, kvadrisomija itd) *'''Sajt''' (engl. ''site'' – mjesto, lokacija) je pozicija koju zauzima (tačkasta ili sekvencijska) [[mutacija]] unutar nekog cistrona. *'''Satelit''' (trabant) je kratki distalni (subterminalni) [[hromosom]]ski segment koji je je od glavnine hromosoma (ostatka “some”) pripadajućeg hromosoma odvojen tankim hromosomskim filamentom – sekundarnom konstrikcijom (drškom satelita). [[Satelit]]na [[DNK]] sadrži mnoge (identične ili srodne) tandemske ponavljajuće sekvence kratkih baznih repetitivnih jedinica. *'''Sekundarna konstrikcija''' – sekundarno suženje je tanki [[hromosom]]ski filament (od minimalno spiralizirane hromoneme) posmatranog hromosoma koji povezuje odvojene hromosomske segmente (uključujući i satelit) sa ostatkom hromosoma. Za razliku od primarne konstrikcije (centromere), nema aktivnu ulogu u kinetici hromosoma tokom ćelijskih dioba. Budući da hromonema sekundarnog suženja učestvuje u formiranju jedarceta označava se i kao nukleolarni organizator (organizator nukleolusa). *'''Telomera''' je prirodni terminalni dio [[hromosom]]skih završetaka. Njene [[DNK]] sekvence sadrže jednostruko ponavljajuće jedinice sa isturenim jednolančanim krajem koji može formirati petlju. *'''Translokacija''' je relativno česta strukturna [[hromosom]]ska [[mutacija]] – pojava nenormalnog razmještaja pojedinih di¬jelova unutar hromosoma (transpozicija) ili njihovog premještanja na neki drugi hromosom). *'''Trisomija''' je numerička [[hromosom]]ska [[mutacija]] koju karakterizira pojava viška jednog homologa u očekivanoj normalnoj poziciji (disomičnog) hromosomskog para. == Genetička varijacija i metodi istraživanja == Nasljeđivanje većine [[osobina|svojstava]] kod [[čovjek|ljudi]] se zasnivaj na mendelovskom ([[Gregor Mendel]]) modelu nasljeđivanja. Mendel je eksperimentalno dokazao da nasljeđivanje ovisi o diskretnim jedinice nasljeđivanja, pod nazivom ''faktori'', koje se od prve decenije XX stoljeća definiraju kao geni.<ref>Nussbaum R. L. et al.(2007): Genetics in Medicine. Saunders, Philadelphia</ref><ref name="MacLeod A. 1984">MacLeod A., Sikora K. (1984): Molecular biology and human diseases. Blackwell Scientific Publications, Oxford, {{ISBN|0-632-01167-X}}.</ref> Postignute rezultate genetika čovjeka je ostvarila primjenom specifičnih metoda na četiri osnovne razine: *analiza rodoslova (''genealoški metod'') *međusobna komparacija blizanaca (''blizanački'' ili ''gemelološki metod'') *[[citogenetika|citogenetička]] analiza, i *[[molekula|molekulsko]]-[[genetika|genetička]] analiza. === Analiza rodoslova === '''Analiza rodoslova''' (''genealogija'') je klasični metod [[genetika|genetičke]] analize, koji je svoju vjerodostojnost sačuvao i do modernih genetičkis istraživanja. Pojedine kombinacije u distribuciji [[fenotip]]ova i [[genotip]]ova u nekoliko sukcesivnih generacija, u humanoj genetici nadomještava hendikep eksperimentalnog ukrštanja kod drugih [[vrsta]] [[organizam]]a. *Prvi korak u proučavanju mehanizma nasljeđivanja određene osobine posmatrane osobe označene kao ''proband'' (''index case'': ispitanik = ''propositus''; ispitanica = ''proposita'') je analiza distribucije te odlike u porodici (''family''), koja obuhvata par roditelja i njihovo potomstvo (porod, ''sibship''). Porod (potencijalno) čine braća i sestre (''siblings'', ''sibs''), a pojam rođaci (''kindred'') opisuje srodničke odnose među istogeneracijskim i sukcesivnogeneracijskim pripadnicima (istih ili srodnih) porodica. Rodoslov (pedigre,''heredogram'') je grafički prikaz srodničkih veza među rođacima, odnosno među porodicama proučavanog genealoškog stabla. *Prikaz rodoslova (''rodoslovlje'', ''rodoslovna karta'', ''heredogram'') je dijagram koji pokazuje predačko-potomačke odnose u distribuciji [[genetika|genetički]] kontroliranih [[osobina]] u kraćem ili dužem nizu generacija posmatrane porodice. Kvadratićima se označavaju muškarci, a kružićima - žene. Osoba od koje počinje proučavanje rodoslova označava se (strelicom →‎). Generacije odgovarajućeg reda se označavaju (lijevo) rimskim brojevima, a pripadajuće osobe arapskim (u pripadajućem – generacijsom redu prikaza). Ako uključene osobe nemaju proučavano [[osobina|svojstvo]], unutrašnjost (muških) kvadratića i (ženskih) kružića ostaje prazna, a posjedovanje tog svojstva se označava bojenjem tih standardiziranih oznaka. Nosioci gena neispoljene [[osobina|osobine]] se označavaju polovičnim bojenjem svoga znaka (vidi priloženi heredogram). [[Datoteka:Autosomal Recessive Pedigree Chart.svg|thumb|right|Primjer porodice sa autosomno recesivnom osobinom]] Ovi grafički prikazi rodoslova se koriste u otkrivanju mnogih genetičkih kontroliranih [[bolest]]i. A pedigre se također može koristiti kako bi utvrdili šanse roditelja da imaju potomstvo sa specifičnim [[osobina]]ma.<ref name="Cavali-Sforza L. L. 1999"/> Četiri različita modela nasljeđivanja osobina se mogu prepoznati analizom rodoslovnog grafikona: *autosomno dominantno, * autosomno recesivno, *X-vezano, i *Y-vezano. Na ovaj način se može prikazati i djelimična penetrantnost nekog gena. Ona se procjenjuje procenatom fenotipskog ispoljavanja datog genotipa u bar nekom stepenu pune funkcije gena koji kontrolira promatranu osobinu. [[Inbriding]] ili parenje između usko srodnim [[organizam|organizmim]], također se može predstaviti (dvostrukom poveznom linijom među supružnicima). Pedigre-karte [[kralj]]evskih i carskih [[porodica]] često imaju visok stepen inbrdinga, jer je za plemstvo bilo uobičajeno i poželjno da sklapaju [[brak]] sa pripadbnikom kraljevske loze. Genetički savjetnici obično koriste ovaj [[metod]] da pomogne zaineresiranom paru u procjeni rizika od [[bolest]]i i poremećaja u njihovom budućem potomstvu. === Blizanački metod === [[Gemelološki metod]] je i u savremenim humano–genetičkim istraživanjima osnovni, najznačajniji i najšire primjenjivani način procjene [[heritabilnost]]i [[fenotip]]skih [[osobina|svojstava]]. Međutim, i na nekim drugim nivoima [[genetička analiza|genetičke analize]] mogu se dobiti značajni podaci o relativnom učešću nasljednih faktora u determinaciji [[jedinka|individualne]] varijacije. Teorijski gledano, čak ni jednojani blizanci, već neposredno nakon diobe [[zigot]]a (a naročito u kasnijim stadijima [[ontogeneza|ontogneze]]), fenotipski nisu apsolutno identični. Komparativna analiza serije parova jednojajnih i dvojajnih blizanaca ima široku primjenu u humanoj genetici, posebno kada je riječ o procjeni stupnja [[heritabilnost]]i pojedinih [[osobina|odlika]] [[jedinka|individualnog]] [[fenotip]]a. *Jednojajni (''monozigotni'', ''identični'') blizanci, kao što je poznato, nastaju "spontano", diobom normalnog zigota (jedna [[jajna ćelija]] oplođena jednim [[spermatozoid]]om) tokom prvih brazdanja zigotne [[ćelije (biologija)|ćelije]], što rezultira dvojnim ili multiplim porodom. Pošto su, u suštini, članovi istog [[klon]]a, ovakvi blizanci (po pravilu) imaju identičan [[genotip]] (pa, prema tome, i isti [[spol]]). *Dvojajni (''dizigotni'', ''neidentični'', ''fraternalni'') blizanci su rezultat razvića dva ili više istovremeno (ili gotovo istovremeno) nastala normalna [[zigot]]a (svaka od [[jaje|jajnih ćelija]] je oplođena posebnim [[spermatozoid]]om). Vjerovatnoća [[genetika|genetičke]] sličnosti ovakvih blizanaca (teorijski) je ravna vjerovatnoći genotipske sličnosti braće i sestara koji nisu blizanci. Ddrugim riječima, dvojajni blizanci su (gotovo) istovremeno rođeni "obični" potomci istih roditelja. U determinaciji [[zigot]]nosti (isto[[spol]]nih) blizanaca primjenjuje se nekoliko distinktivnih kriterija. Osnovna diferencijalna odlika [[embriogeneza|embriogeneze]] jedno– i dvojajnih blizanaca je njihovo razviće u jednoj, odnosno dvije [[plod]]ne ovojnice (sa odgovarajućim brojem [[posteljica]]); treba konstatovati, međutim, da su, u tom pogledu, registrovani i izuzeci. Svi jednojajni blizanci su monohorionični, a dizigotni mogu biti monohorionični i višehorionični. Svi monohorionični blizanci su jednojajni, a među bihorioničnim odnos dizigotni – monozigotni iznosi približno 3:1. U [[embrion|postembrionskom]] razvoju [[zigot]]nost blizanaca istog spola se određuje proučavanjem sličnosti i razlika, s obzirom na niz kvalitativnih, nedvojbeno genetički određenih, osobina. Heritabilnost tih odlika je također određena gemelološkim metodom. Prema tome, ovaj metod je istovremeno (osnovni) put procjene [[heritabilnost]]i posmatranih komponenti [[jedinka|individualnog]] [[fenotip]]a i (na bazi vlastitih dostignuća) jedan od elementarnih načina determinacije zigotnosti blizanaca.<ref name="Cavali-Sforza L. L. 1999"/> Inače, u široj svjetskoj populaciji, blizanci se rađaju jednom u oko 90 poroda, a među živorođenim blizancima je registriran omjer od oko 70% dvojajnih i 30% jednojajnih. Respektirajući tu polaznu činjenicu, a prema tzv. ''Hellinovom zakonu'', očekivana relativna frekvencija multiplih poroda među novorođenčadima iznosi: <br>trojki: 1/902 (=1 na 8.100),<br> četvorki: 1/903 (=1 na729.000),<br> a petorki: 1/904 (=1 na 65,610.000). ==== Procjena heritabilnosti ==== Individualna [[Biološka raznolikost|bioraznolikost]] je jedna od najuočljivijih odlika svekolikog čovječanstva. Tu činjenicu dovoljno jasno ilustruje pominjani podatak da u cjelokupnoj ljudskoj populaciji (preko sedam milijardi [[čovjek|ljudi]]) nije moguće naći dvije apsolutno identične osobe. Traganje za izvorima individualne varijacije i objašnjenje njenih fenomena spadaju u esencijalne probleme humanogenetičkih istraživanja. Poznato je da ukupnu [[fenotip]]sku raznolikost [[jedinka|individua]] (V<sub>f</sub>) u nekoj posmatranoj grupi (potencijalno) određuju dvije kompleksne sfere činilaca: [[genetika|genetički]] (V<sub>g</sub> – nasljedni) i negenetički (tj. faktori unutrašnje sredine i spoljne okoline: V<sub>e</sub>), te efekti njihove interakcije (V<sub>ge</sub>). Pojednostavljeno, ta pojava se može opisati izrazom: ''V<sub>f</sub>'' = ''V<sub>g</sub>'' + ''V<sub>e</sub> + ''V<sub>ge</sub>. U analizi svake [[populacija|unutargrupne]], odnosno [[jedinka|individualne]] varijacije, kao nezaobilazno pitanje se postavlja problem odnosa genetičkih i negenetičkih faktora u njenoj determinaciji. Relativni udio nasljednih činilaca u determinaciji individualnih razlika po jednoj ili više fenotipskih osobina obuhvata pojam – '''[[heritabilnost]]'''. Kvantitativni pokazatelj (procenat, proporcija, koeficijent) heritabilnosti izvjesne [[osobina|osobine]], pritom, nije mjera nasljednosti tog svojstva na nivou individua, nego je relativna procjena [[genetika|genetički]] kontrolisanog dijela ukupnih [[fenotip]]skih razlika među [[jedinka]]ma u posmatranoj [[populacija|grupi]]. ===== Heritabilnost kvalitativnih svojstava ===== Relativni udio [[genetika|genetičkih faktora]] u determinaciji [[Osobina|kvalitativne varijacije]] procjenjuje se uporednom analizom konkordantnosti i diskordantnosti u parovima serija jednojajnih i dvojajnih blizanaca. Konkordantni su oni blizanci koji posjeduju istu fenotipsku varijantu određene osobine (''A–A'', ''a–a''), dok se diskordantni, u tom pogledu, međusobno razlikuju (''A''–''a'', ''a''–A''). Relativno raznorodne varijante iskazivanja stupnja heritabilnosti kvalitativnih fenotipskih svojstava, a na osnovu rezultata gemelološke analize, obuhvataju tri osnovna oblika. Pokazatelj stupnja genetičke determiniranosti kvalitativnih osobina može biti: *(1) proporcija, *(2) procenat i *(3) koeficijent odnosa nasljednih i nenasljednih činilaca u kontroli fenotipskog ispoljavanja takvih [[osobina|oznaka]]. Slijede primjeri standardnih obrazaca za izračunavanje pomenutih parametara. Simboli su peuzeti iz izvornih formula. <br>'''1'''.'''1''': <br>''H'' = (''q<sub>m</sub>'' – ''q<sub>d</sub>'')/(1 – ''q<sub>d</sub>''); <br>''H'' – heritabilnost <br>''q<sub>m</sub>'' – proporcija konkordantnih monozigotnih blizanaca <br>''q<sub>d</sub>'' – proporcija konkordantnih dizigotnih blizanaca (Holzinger 1929); <br>'''1'''.'''2''': <br>''h'' = (% ''konk MZ'' – % ''konk DZ'')/(100 – % ''konk DZ''); <br>''h'' – heritabilnost <br>% ''konk MZ'' – procenat konkordantnih monozigotnih blizanaca <br>% ''konk DZ'' – procenat konkordantnih dizigotnih blizanaca (Osborn, 1959); '''1'''.'''3''': <br>''G/E'' = (''% disk DZ'' – ''% disk MZ'')/''% disk MZ''; <br>''G/E'' – relativni odnos nasljednih i nenasljednih činilaca u determinaciji posmatranog svojstva <br>''%disk MZ'' – procenat diskordantnih monozigotnih blizanaca <br>''%disk DZ'' – procenat diskordantnih dizigotnih blizanaca (Stern 1960). ===== Heritabilnost kvantitativnih svojstava ===== Zbog kompleksnije (genetičke i sredinske) kontrole fenotipskog ispoljavanja kvantitativnih [[osobina]], procjena njihove heritabilnosti nailazi na mnoge objektivne poteškoće. Međutim, u humanoj genetici je razrađen čitav niz specijalnih varijanti komparativno–analitičkog posmatranja kontinuirane varijacije u serijama jedno– i dvojajnih blizanaca. Procjena heritabilnosti kvantitativnih fenotipskih svojstava temelji se na posmatranju: *('''1''') apsolutnih intraparskih razlika, *('''2''') intraparske varijacije, *('''3''') koeficijenta intraparske korelacije. Ovdje će biti saopćeno nekoliko općeprihvaćenih obrazaca za procjenu heritabilnosti kvantitativnih osobina po pomenutim analitičkim varijantama (simboli su po izvornim formulama). *'''Apsolutne intraparske razlike''' su najmanje pouzdano polazište za procjenu heritabilnosti, a mogu se aplicirati po jednoj od slijedećih formula: '''1'''.'''1''': <br>''H<sub>t</sub> = (M<sub>1</sub><sup>2</sup> – M<sub>2</sub><sup>2</sup>)/M<sub>1</sub><sup>2</sup>''; <br>''H<sub>t</sub>'' – indeks genetičke determiniranosti metričkih karaktera <br>''M<sub>1</sub>'' – srednja apsolutna intraparska razlika u seriji monozigotnih blizanaca <br>''M<sub>2</sub>'' – srednja apsolutna intraparska razlika u seriji dizigotnih blizanaca (Cavalli – Sforza, Bodmer 1999)<ref name="Cavali-Sforza L. L. 1999"/>; <br>'''1'''.'''2''': <br>''T = (f – i)/i''; <br>''T'' – odnos efekata nasljeđa i sredine u determinaciji posmatranog svojstva <br>''f'' – srednja apsolutna intraparska razlika u seriji jednojajnih blizanaca <br>''i'' – srednja apsolutna intraparska razlika u seriji dvojajnih blizanaca (Holzinger 1929, Stern 1960). *'''Analiza intraparske varijacije''' predstavlja znatno pouzdaniji metod procjene relativnog učešća genetičkih faktora u determinaciji unutargrupne promjenljivosti kvantitativnih fenotipskih svojstava; ovim putem, pokazatelji heritabilnosti nekog ovakvog karaktera mogu se naći primjenom dva osnovna obrasca: '''2'''.'''1''': <br>''H'' = (''V<sub>dz</sub> – V<sub>mz</sub>)/V<sub>dz</sub>''; <br>''V = Σx<sup>2</sup>/2n''; <br>''H'' – procjena stepena genetičke određenosti posmatrane varijacije <br>''V<sub>dz</sub>'' – varijansa intraparskih razlika u seriji dizigotnih blizanaca <br>''V<sub>mz</sub>'' – varijansa intraparskih razlika u seriji monozigotnih blizanaca <br>''x'' – apsolutna intraparska razlika <br>''n'' – broj parova blizanaca (Cavalli – Sforza, Bodmer 1971, Harrison et al. 1964); <br>'''2'''.'''2''': <br>''1 – h = (V<sup>A</sup> – V<sup>T</sup>)/V<sup>A</sup>''; <br>''h'' – heritabilnst <br>''V<sup>A</sup>'' – varijansa intraparskih razlika u seriji monozigotnih blizanaca koji su rasli odvojeno <br>''V<sup>T</sup>'' – varijansa intraparskih razlika u seriji monozigotnih blizanaca koji su rasli zajedno (Harrison et al. 1964). *'''Koeficijent unutarparske korelacije''' nekog kvantitativnog svojstva jedan je od najpouzdanijih pokazatelja stupnja njegove heritabilnosti; dva odabrana izraza predstavljaju primjere mogućeg pristupa pomenutoj analizi: '''3'''.'''1''': <br>''t<sup>2</sup>'' = ''a<sub>i</sub><sup>r</sup>/(1 – a<sub>i</sub><sup>r</sup>''); <br>''t'' – odnos efekata genetičkih i sredinskih faktora u determinaciji posmatrane varijacije ''<br>a<sub>i</sub><sup>r</sup>'' – koeficijent intraparske korelacije u seriji monozigotnih blizanaca koji su rasli odraslih odvojeno (Muller 1925); ''<br>'''3'''.'''2''': ''<br>t<sup>2</sup>'' = (r<sub>i</sub> – r<sub>f</sub>)/(1 – r<sub>i</sub>); ''<br>t'' – odnos efekata genetičkih i negenetičkih faktora u determinaciji posmatrane varijacije <br>''r<sub>i</sub>'' – koeficijent intraparske korelacije u seriji monozigotnih blizanaca <br>''r<sub>f</sub>'' – koeficijent intraparske korelacije u seriji dizigotnih blizanaca (Harrison 1929). Procjene heritabilnosti odabranih svojstava (na bazi prethodnih obrazaca) prikazane su u narednim tabelama. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" |'''[[Heritabilnost (h) odabranih svojstava i sklonosti]]''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[[Svojstvo]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''[[h]]''''' |- |[[Boja očiju]] |0,99 |- |[[Alkoholizam]] |0,99 |- |[[Boja kose]] |0,96 |- |[[Maloumnost]] |0,89 |- |[[Palac|Otisak palca]] |0,87 |- |[[Rahitis]] |0.85 |- |[[Inteligencija|Koeficijent inteligencije]] |0,80 |- |[[Shizofrenija]] |0,77 |- |[[Dijabetes]] |0,75 |- |[[Duhan|Tabakizam]] |0,74 |- |[[Kafa|Kofeinizam]] |0,71 |- |[[Epilepsija|Padavica]] |0,67 |- |[[Tuberkuloza]] |0,64 |- |Kriminogenost |0,56 |- |[[Krvni pritisak]] |0,54 |- |[[Pravopis]] |0,53 |- |[[Književnost]] |0,45 |- |Početak hodanja |0,42 |- |[[Prirodne nauke]] |0,34 |- |Puls |0,33 |- |Ravni tabani |0,33 |- |Početak sjedenja |0,25 |- |[[Alergije]] |0,22 |- |[[Infarkt srca]] |0,15 |- |[[Aritmetika]] |0,12 |- |[[Ruka|Ljevorukost]] |0,07 |- |} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" |'''[[Heritabilnost (h) odabranih mjera (antropometrijskih tjelesnih svojstava)]]''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[[Svojstvo]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''[[h♂]]''''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''[[h♀]]''''' |- |Ukupna visina |0,79 |0.92 |- |Sjedeća visina |0.85 |0.85 |- |Dužina nogu |0.77 |0.92 |- |Dužina bedara |0.65 |0.68 |- |Dužina stopala |0.84 |0.82 |- |Dužina ruku |0.80 |0.87 |- |Dužina glave |0.00 |0.53 |- |Širina glave |0.95 |0.76 |- |[[Kefalni indeks]] (širina/dužina) |0.90 |0.70 |- |Širina usta |0.46 |0.64 |- |Širina grudnog koša |0.45 |0.17 |- |Obim glave |0.63 |0.70 |- |Obim grudi |0.54 |0.55 |- |Obim struka |0.79 |0.63 |- |[[Masa]] |0.05 |0.42 |- |[[Tjelesna konstitucija|Tip konstitucije]] |0.36 |0.61 |- |} == Modeli nasljeđivanja kvalitativnih svojstava == ===Autosomno dominantno nasljeđivanje === [[Datoteka:Autosomal dominant - en.svg|thumb|right|Autosomno dominantno nasljeđivanje]] Autosomne [[monogensko nasljeđivanje|monogenske]] dominantne osobine su pod kontrolom alela jednog [[gen]]a, tj. genskog lokusa, izuzimajući one sa [[spol]]nih [[hromosom]]a na autosome. Nazivaju se dominantnim, jer je samo jedna nihova kopija (alel), od bilo roditelja, dovoljna za ispoljavanje u potomstvu. To znači da jedan od roditelja također mora imati istu osobinu, ukoliko nije došlo do nove [[mutacija|mutacije]]. Primjeri autosomno dominantnih osobina i poremećaja su [[Huntingtonova bolest]] i [[Ahondroplazija]] i druga svojstva iz narednih priloga. ===Autosomno recesivno nasljeđivanje === [[Datoteka:Autorecessive.svg|thumb|right|Autosomno recesivno nasljeđivanje]] [[Autosom]]no recesivne osobine su primjer nasljeđivanja za „normalna“ svojstva, [[bolest]]i ili poremećaje koji se prenose familijarnim putem. Za ispoljavanje takvih obilježja ili bolest koja u [[genotip]] u su neophodne dvije kopije odgovarajućih alela (po jedan od svakog roditelja). Njihovi [[gen]]i su locirani na ne-[[spol]]nim [[hromosom]]ima. Zato što su potrebno dva alela za ispoljavanje ovih osobina, mnogi ljudi ne znajući mogu biti nosioci bolesti. Iz perspektive evolucije, a recesivna bolest ili osobina može ostati skrivena tokom nekoliko generacija prije [[fenotip]]ske ekspresije. Primjeri autosomno recesivnih [[osobina|svojstava]] i poremećaja su [[albinizam]], [[cistična fibroza]] i [[Tay-Sachsova bolest]]. == [[Spolno vezano nasljeđivanje]] == X-vezani geni se nalaze na dijelu X [[hromosom]]a, koji nema rekombinacijski segment sa [[Y hromosom]]om. X-vezane gene, baš kao autosomni, imaju i dominantne i recesivne osobine. Kompletno Y-vezani geni su oni koji se nalaze na nerekombinirajućem dijelu Y-na. === X-vezano nasljeđivanje=== Recesivna poremećaji X-vezani recesivni poremećaji se rijetko pojavljuju kod [[žena]], a obično samo kod [[muškarac]]a. To je zato što muškarci svoje X hromosome i sve pripadajuće [[gen]]e nasljeđuju od majčinske strane. Očevi svojim sinovima proslijeđuju samo samo Y, tako da se X-vezane osobine ne mogu prenositi sa oca na sina. Muškarci ne mogu biti nosioci gena za recesivne X-vezane osobine, jer oni imaju samo jedan X hromosom, tako da će se kod njih pojsviti bilo koja X-vezana osobina majke.<ref name="King R. C. 1998">King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.</ref><ref name="Alberts B. 1983">Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.</ref><ref name="Lincoln R. J. 1990">Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 30551-9}}.</ref> Žene ispoljavaju X-vezana [[osobina|svojstva]] samo kada su homozigotne, a postaju nosioci kada su heterozigoti. X-vezano dominantno nasljeđivanja će pokazati isti fenotip i kao heterozigot i kao homozigoti. Baš kao i X-vezano nasljeđivanja nema proslijeđivanja sa oca na sina, što ga razlikuje od [[autosom]]nog nasljeđivanja. Jedan od primjera jX-vezanih osobina je [[Coffin-Lowry sindromom]], koji je uzrokovan [[mutacija|mutacijom]] u [[gen]]u [[ribosom]]nog [[protein]]a. Ova mutacija izaziva skeletne i kraniofacijalne abnormalnosti, mentalnu retardaciju i nizak rast. X [[hromosom]]i [[žena]] prolaze kroz proces poznat kao X inaktivacija. X inaktivacije nastaje kada je jedan od dva X hromosoma kod žena gotovo u potpunosti inaktiviran. Važno je da se ovaj proces dogodi, jer bi suprotnom slučaju žena proizvodila dva puta veću količinu X-[[protein]]a od normalne. Mehanizam za X inaktivaciju se javlja tokom embrionalne faze razvoja. Za osobe s poremećajima poput [[trisomija X|trisomije X]], u kojoj genotip ima tri X hromosoma, inaktiviraju se svi ostali X hromosomi, sve dok je aktivan samo jedan X hromosom. Muškarci sa [[Klinefelterov sindrom|Klinefelterovim sindromom]], koji imaju dodatni X hromosom, također prolaze kroz X inaktivaciju, tako da u potpunosti imaju aktivan samo jedan X hromosom.<ref name="MacLeod A. 1984"/> === Y-vezano nasljeđivanje=== Y-vezano nasljeđivanje se javlja kada je odgovarajući [[gen]] lociran na tom [[hromosom]]u preko čijih gene se takva svojstva prenose na potomstvo. Kompletno Y-vezano nasljeđivanje imaju one osobine čiji se genski lokusi ne nalaze na segmentu Y-hromosoma koji ima homologni segment na X. Takvi geni i osobine se označavaju i kao ''holandrični''. Budući da se Y hromosom može pojaviti samo u muškaraca, Y-vezane osobine su prelaze samo sa oca na sina. Testis-određujući faktor (''TDF''), koji se nalazi na Y hromosomu, određuje muškost pojedinaca. Pored gena za nasljeđivanje muškosti, u Y-hromosom nema drugihili je nekoliko upitnih Y-vezanih [[osobina|karakteristika]]. == Citogenetički metodi == === Kariotip i kariogram === Već je ustaljena praksa u kojoj se za svakodnevnu upotrebu, veoma često i isto tako pogrešno brkaju neki osnvni pojmovi [[citogenetika|citogenetike]].<ref name="King R. C. 1998"/><ref name="Alberts B. 1983"/><ref name="Lincoln R. J. 1990"/> [[Datoteka:Human male karyotype.gif|thumb|300px|right|Kariogram muškarca (sa 46 [[hromosom]]a, uključujući 44 [[autosom]]a i spolne: X i Y heterosome)]] ====Kariotip==== Kariotip je skup svih hromosoma u jednoj [[hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]], [[ćelije (biologija)|ćeliji]] i [[organizam|organizmu]]. Istim pojmom je obuhvaćen i karakteristični [[genom]] određene [[vrsta|vrste]] [[život|živih]] bića. U praksi je (pogrešno) izveden termin '''kariotipizacija''', koja podrazumijeva prepariranje hromosoma i izradu '''kariograma'''.<ref name="Ibrulj S. 2008">Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref> ====Kariogram==== '''Kariogram''' je slika svih hromosoma u [[metafaza|metafazi]] [[mitoza|mitoze]]. Kariogram je, dakle, grafička ili foto prezentacija „totalne sume svih hromosoma [[ćelija (biologija)|ćelije]] opisanih u terminima njihove morfologije“ (Chiarugi, 1933). Savremeni kariogrami se formiraju na osnovu fotografija snimljenih pod [[optika|optičkim]] [[mikroskop]]om, a parovi homolognih [[hromosom]]a se sortiraju po padajućem nizu njihove dužine i položaju [[centromera|centromere]]. Analiza kariotipa i kariograma također može biti od koristi u kliničkoj genetici, zbog mogućnosti dijagnosticiranja strukturnih i numeričkih hromosomskih poremećaja ====Idiogram==== [[Datoteka:Idiogram.jpg|mini|desno|300p|Idiogram hromosomske garniture čovjeka]] '''Idiogram''' je idealizirani grafički ili foto prikaz haploidne [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]]. „Idealizacija“ se postiže na osnovu mnogostrukih mjerenja i brojanja hromosoma u različitim [[jedro|jedrima]] i [[organizam|organizmima]], a prema standardiziranim kriterijima. U idiogramu su [[hromosom]]i poredani na osnovu ukupne dužine i položaja [[centromera|centromere]].<ref name="Ibrulj S. 2008"/> *[[Citogenetika|Citogenetička]] analiza je značajno usavršena diferencijalnim bojenjem pojedinih hromosomskih segmenata. Giemsa (''G'') trake (''bandovi''), na primjer, se koriste za otkrivanje [[delecija]], [[insercija]], [[duplikacija]], [[inverzija (genetika)|inverzija]], te [[translokacija]]. ''G-banding''-om se dobija slika hromosoma sa svjetlim i tamnim trakama – jedinstvenim za svaki hromosom. ''FISH'' ([[fluorescentna '' in situ'' hibridizacija]]), može se koristiti za posmatraju delecija, insercija i translokacija. ''FISH'' koristi fluorescentne sonde da se vežu za specifične sekvence hromosoma koji će emitirati jedinstvenu fluorescenciju njihove boje. == Molekulska genetika == === Genomika === {{Glavni|Genomika}} [[Genom]]ika se odnosi na područje [[genetika|genetike]] koje se bavi strukturnim i funkcionalnim istraživanjem genoma. Proučava sve [[DNK]] [[molekula|mlekule]] sadržane u [[organizam|organizmu]] ili [[ćelije (biologija)|ćeliji]], uključujući i nuklearnu i [[mitohondrija|mitohondrijsku]] [[DNK]]. U ljudskom genomu je ukupna količina gena u [[hromosom]]ima obuhvata preko tri milijarde nukleotida<ref>{{cite web | title=Glossary | work=Genetics Home Reference | date=14. 3. 2008 | publisher=U.S. National Library of Medicine <http://ghr.nlm.nih.gov/>}}</ref> Aprila [[2003]]., Projekat humanog genoma (''Human Genome Project'') je uspio sekvencirati svu ljudsku DNK, otkrivši da je humani genom sastavljen od oko 20.000 [[protein]]-kodirajućih [[gen]]a. ==Populacijska genetika== [[Populacija|Populacijska]] [[genetika]] je grana evolucijske biologije koja istražuje prostornu i vremensku promjenljivost [[Genetička struktura populacije|genetičke strukture populacije]], odnosno procese koji uzrokuju promjene u frekvenciji alela i genotipova u populaciji, na osnovu modela mendelovskog ([[Gregor Mendel]]) nasljeđivanja.<ref>Freeman S., Jon C. H. (2007): Evolutionary Analysis, 4th Edition.: Pearson:Prentice Hall, Upper Saddle River.</ref> Četiri su različite snage koje mogu uticati na promjene frekvencije gena u populaciji: * prirodna [[selekcija]], *[[mutacija|mutacije]], *[[izolacija]] ([[tok gena]], [[migracija|migracije]]) i * [[genetički drift]].<ref name="Cavali-Sforza L. L. 1999"/> Populacija se može definirati kao prostorno i vremenski određen skup istovrsnij organizama. U procjeni različitih pokazatelja genetičke strukture populacije općeprihvaćen je model [[genetička ravnoteža|genetičke ravnotrže]] u populaciji. Temeljne postulate tog obrasca postavili su Hardy i Weinberg (1908), koji se naširoko koriste u procjeni očekivane frekvencije gena i genotipova u proučavanoj populaciji. === Hardy-Weinbergov princip === [[Datoteka:Hardy-Weinberg.svg|defaultpx|thumbnail|280px|right|Hardy–Weinbergov princip]] Hardy-Weinbergovo načelo glasi da populacija ne [[evolucija|evoluira]] ako se frekvencije gena i genotipova ne mijenjaju u nizu sukcesivnih generacija. Definiralo je uvjete pod kojim se održava [[genetička ravnoteža]] u populaciji: • Svaka [[jedinka]] u populaciji ima podjednaku šansu da se pari s bilo kojom jedinkom (suprotnog [[spol]]a) u pripadajućoj populaciji; • Prilikom tog parenja svaki [[gamet]] jedne jedinke ima podjednaku šansu da se spoji s bilo kojim gametom jedinke suprotnog spola; • Iz dva prethodna uvjeta, proističe da svaki [[gamet]] u populaciji ima podjednaku šansu da se spoji s bilo kojim gametom u istoj populaciji. *Pored toga, za održavanje genetičke ravnoteže (ekvilibrijuma) u populaciji neophodno je odsustvo [[evolucija|evolucijskih]] faktora koji je remete ([[selekcija]], [[mutacija|mutacije]], [[izolacija]] i [[genetički drift]]). == Mitohondrijska DNK == Osim [[jedro|jedarne]] [[DNK]], ljudi (kao i skoro svi [[eukarioti]]) imaju i [[mitohondrija|mitohondrijsku DNK]]. Mitochondrije, tzv. "moćne kuće" [[ćelije (biologija)|ćelije]] imaju svoju DNK. Mitohondrije se naslijeđuju od majke pa se njena [[DNK]] često koristi za praćenje majčinske linije porijekla (vidi: [[mitohondrijska Eva]]/Hava). Mitohondrijska DNK je duga samo 16KB i kodira funkciju 62 [[gen]]a. [[Datoteka:A region in the pseudoautosomal region of the short arms of the X- and Y-chromosome.jpg|thumb|800px|right|X i Y hromosom]] === Geni i spol === ===X-vezana svojstva=== ---- Spolna povezanost fenotipske ekspresije nekog alela odnosi se na [[hromosom]]sku konstituciju osobe. Ovaj način nasleđivanja se bitno razlikuje od nasljeđivanja [[autosom]]nih osobina, gdje oba spola imaju istu vjerojatnost nasljeđivanja promatranog svojstva. Budući da ljudi imaju mnogo više gena na X nego na Y hromosomu, postoji mnogo više X-vezanih osobina nego holandričnih (Y-vezanih). Međutim, žene nose dva ili više kopija X hromosoma, što dovodi do porasta potencijalno štetnih doza X-vezana gena.<ref name="nature.com">{{cite journal | url=http://www.nature.com/scitable/topicpage/x-chromosome-x-inactivation-323 | title=X Chromosome Inactivation | last=Ahn | first=J. | last2=Lee | first2=J. | work=SciTable | publisher=Nature Education | year=2008 }}</ref> Za korekciju ove neravnoteže, sisara ženke [[sisari|sisara]] su razvile jedinstven mehanizam „kompenzacijske doze“. Konkretno, putem procesa zvanog „X-hromosom inaktivacija“ (XCI), kod ženki sisara jedan od njihova dva X-a djeluju na složen i vrlo koordiniran način. ==Modeli nasljeđivanja odabranih svojstava== ===X-vezana svojstva=== {| border=1 |- ! Dominantno ! Recesivno ! Reference |- |[[Alport sindrom]] |Odsustvo [[krv]]i u [[urin]]u |<ref name="Dobzhansky T. 1962">Dobzhansky T. (1962): Mankind Evolving – The Evolution of the Human Species. Yale University Press, New Haven and London.</ref> |- |[[Coffin-Lowry sindrom]] |Bez kranijalnih malformacija | |- |Normalno viđenje boja |[[Sljepilo za boje]] |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005">Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref name="Mader S. S. 2000">Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}</ref> |- |Normalan faktor zgrušavanja |[[Hemophilija]] A i B |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Normalna mišićna snaga |Duchenne [[mišićna distrofija]] |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Fragilni X sindrom]] |Normalan X hromosom |<ref name="Ibrulj S. 2008"/><ref name="Mader S. S. 2000"/> |- |[[Aicardi sindrom]] |Odsustvo defekta |<ref name="Ibrulj S. 2008"/> |- |Odsustvo [[autoimunost]]i |[[IPEX sindrom]] | |- |Xg antigen |Odsustvo [[antigen]]a |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref name="Mader S. S. 2000"/> |- |Produkcija glycozaminoglicana (GAGs) |[[Hunter sindrom]] |<ref name="ReferenceA">Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}.</ref> |- |Normalna snaga mišića |Beckerova [[mišićna distrofija]] |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Neaficirano tijelo |[[Fabryjeva bolest]] | |- |Bez progresivne sljepoće |[[Horoideremija]] | |- |Neoštećeni [[bubreg|bubrezi]] |[[Dentova bolest]] | |- |[[Rett sindrom]] |Bez mikrocefalije | |- |Produkcija hipoksantin-guanin fosforibosiltransferaze (HGPRT) |[[Lesch–Nyhan sindrom]] | |- |Visok nivo [[bakar|bakra]] |[[Menkes bolest]] | |- |Normalan nivo imunosti |[[Wiskott–Aldrich sindrom]] | |- |[[Fokalna kožna hipoplazija]] |Normalno [[pigment]]irana [[koža]] | |- |Normalan očni [[pigment]] |[[Oko|Očni]] [[albinizam]] | |- |[[Vitamin D]] rezistentni [[rahitis]] |[[Apsorpcija]] [[vitamin]]a D |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Sinestezija]] |Totalno odsustvo viđenja boja | |} ===Autosomna svojstva sa jednostavnijim nasljeđivanjem=== (Vidi: [[Oligogensko nasljeđivanje]]) {| border=1 | '''Svojstvo''' ! Dominantno ! Recessivno ! Reference |- |Oblik [[eritrocit]]a |Diskoidan (normalan) |Elipsoidan |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Sekrecija AB(O)H antigena]] |Sekretor |Nesekretor |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Osjetljivost na okus PTC]] (feniltiokarbamid, feniltiourea) |Sposobnost osjećanja gorkog okusa |Neosjetljivost |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="ReferenceA"/><ref>{{cite web | url=http://www.medicalnewstoday.com/articles/10009.php | title=Natural selection at work in genetic variation to taste | first=Stephen | last=Wooding | work=Medial News Today | publisher= | date=28. 6. 2004 |url-status=live | archive-date=13. 12. 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071213232429/http://www.medicalnewstoday.com/articles/10009.php. | access-date=11. 11. 2014 | url-status=live }}</ref> |- |Osjetljivost na miris KCN |Osjetljivost |Neosjetljivost |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Dioptrija]] |Normalna |Kratkovidost |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Boja očiju]] |Tamne |Plave |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Boja kose]] |Tamna |Plava |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Tjelesna [[pigment]]acija |Pigmentirano |[[Albinizam]] |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref name="ReferenceA"/> |- |Tjelesna dlakavost |Maljavost |Odsustvo malja |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Dlakavost srednje digitalne falange]] |Dlakava |Bez dlaka |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Forma dlake u vlasištu |Kudrava |Ravna (prava) |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Dužina trepavica |Duge |Kratke |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |[[Ušna resica|Oblik ušne resice]] |Slobodna |Prirasla |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref name="ReferenceA"/> |- |Oblik [[nos]]a |Prominentan most |Ravan [[most]] |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Širina nozdrva |Široke |Uske |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Punoća usana |Pune (debele) |Tanke |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Forma gornje usne |"Zečija" |Normalna |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Puls |[[Sinus]]na [[bradikardija]] (usporen [[puls]]) |[[Sinus]]na tahikardija (ubrzan [[puls]]) |<ref>://cardiology.jwatch.org/cgi/content/full/2006/309/4</ref> |- |Čeona linija vlasišta |[[Udovicin špic]] |Ravna linija kose |<ref name="Campbell N. 2005">Campbell N., Reece J. (2005): Biology. Pearson Education|Benjamin Camings, San Francisco, {{ISBN|0-07-366175-9}}.</ref><ref>http://omim.org/entry/194000, Widow's Peak, McKusick V. A.: Mendelian Inheritance in ManJohns Hopkins University, San Francisco.</ref> |- |Očni nabori |[[Oko|Očni]] [[hipertelorizam]] |[[Hipotelorizam]] |<ref name="Campbell N. 2005"/><ref>http://omim.org/entry/194000, Widow's Peak, McKusick V. A.: Mendelian Inheritance in Man. Johns Hopkins University, San Francisco.</ref> |- |Funkcija digestijskog mišića |Normalan mišić |[[Mitohondrija|Mitochondrijski]] neurogastrointestinalni encefalopatijski sindrome ([[POLIP sindrom]]) |<ref>Online Mendelian Inheritance in Man (OMIM) 603041</ref> <ref>Taanman J. W. Et al. (2009): Characterization of a novel TYMP splice site mutation associated with mitochondrial neurogastrointestinal encephalomyopathy (MNGIE)".Neuromuscular Disorders 19 (2): 151–154. doi:10.1016/j.nmd.2008.11.002. PMID 19056268.</ref> |- |Forma obraza |[[Rupice na licu]] |Bez facijalnih rupica |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="ScienceNet">{{cite web | url=http://www.science.edu.sg/ssc/detailed.jsp?artid=4862&type=6&root=4&parent=4&cat=40 | publisher=Singapore Science Centre | work=ScienceNet - Life Science | title=Genetics/Reproduction | date= | archive-date=25. 9. 2003 | archive-url=https://web.archive.org/web/20030925150701/http://www.science.edu.sg/ssc/detailed.jsp?artid=4862&type=6&root=4&parent=4&cat=40 | access-date=11. 11. 2014 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://omim.org/entry/126100 | title=Dimples, Facial, McKusick V. A.: Mendelian Inheritance in Man, Johns Hopkins University, San Francisco.}}</ref> |- |Forma ušnog lobusa |Slobodan ušni lobus |Prirastao ušni lobus |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref name="ReferenceA"/> <ref name="ScienceNet" /><ref name="cruz-gonzalez">{{cite journal | last=Cruz-Gonzalez | first=L. | last2=Lisker | first2=R. | title=Inheritance of ear wax types, ear lobe attachment and tongue rolling ability | journal=Acta Anthropogenet. | year=1982 | volume=6 | issue=4 | pages=247–54 | pmid=7187238 }}</ref><ref>{{cite web | url=http://omim.org/entry/128900 | title=Earlobe Attachment, Attached vs. Unattached | work=Online Mendelian Inheritance in Man | id=128900 | first=Victor A. | last=McKusick | first2=A | last2=Lopez | publisher=Johns Hopkins University.}}</ref> |- |Smjer zvrka u kosi |Zvrk u smjeru kretanja kazaljki na satu (s lijeva na desno) |Suprotno usmjeren zvrk u (s desna na lijevo) |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref>{{cite web | url=http://udel.edu/~mcdonald/mythhairwhorl.html | work=Myths of Human Genetics | title=Hair Whorl | last=McDonald | first=John H. | publisher=University of Delaware.}}</ref> |- |[[Forma brade]] |Cjelovita [[brada]] |Necjelovita brada |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> <ref>{{cite web | url=http://omim.org/entry/119000 | title=Cleft Chin | work=Online Mendelian Inheritance in Man | id=119000 | first=Victor A. | last=McKusick | publisher=Johns Hopkins University.}}</ref> |- |Funkcionalnost nerava |Nema progresivnog oštećenja nerava |Friedreichova ataksija |<ref>Friedreich N. (1876): Ueber Ataxie mit besonderer Berücksichtigung der hereditären Formen" (PDF). Arch Pathol Anat Phys Klin Med 68 (2): 145–245. doi:10.1007/BF01879049.</ref><ref>Marmolino D. (2011): Friedreich's ataxia: Past, present and future. Brain Research Reviews 67 (1–2): 311–330.doi:10.1016/j.brainresrev.2011.04.001. PMID 21550666.</ref> |- |Savitljivost jezika |Sposobnost savijanja lateralnih rubova jezika u žlijeb (savijač u U oblik žlijeba) |Nesavijač |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Brojnost prstiju |[[Polidaktilija]] (dodatni prst/i) |Normalnih pet prstiju |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="ReferenceA"/> |- |Distalna savitljivost palca |Ravan palac |[[Autostoperski palac]] |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Ten lica |[[Pjegavost]] |Bez pjega |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> <ref name="ReferenceA"/><ref name="ScienceNet" /><ref>{{cite journal | author1=Xue-Jun Zhang | author2=et al. | title=A Gene for Freckles Maps to Chromosome 4q32–q34 | journal=Journal of Investigative Dermatology | year=2004 | volume=122 | pages=286–290 | url=http://www.nature.com/jid/journal/v122/n2/full/5602169a.html | doi=10.1046/j.0022-202x.2004.22244.x}}</ref><ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}</ref> |- |Konzistencija ušnog voska |"Mokri" ušni vosak ([[cerumen]]) |"Suhi" ušni vosak |<ref name="cruz-gonzalez" /><ref>{{cite web | url=http://omim.org/entry/117800 | title=Apocrine Gland Secretion, Variation in | work=Online Mendelian Inheritance in Man | id=117800 | first=Victor A. | last=McKusick | first2=Marla J. F. | last2=O'Neill | publisher=Johns Hopkins University.}}</ref> |- |Forma dlanova |Normalno ravan dlan |[[Cenani Lenz sindaktilizam]] |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/> |- |Dužina prstiju |Kratki [[prst]]i ([[Brahidaktilija]]) |Normalna dužina prstiju |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Forma nokata |Dugi |Kratki |<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Brojnost prstiju |Polidaktilija |normalan broj (5) |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref name="ReferenceA"/> |- |Sloboda prstiju |[[Sindaktilija]] (srasli [[prst]]i) |Normalno odvojeni prsti |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/> |- |Oblik nosa |Prominentan |Ravan |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref name="Hadžiselimović R. 2005"/> |- |Oblik nosa |[[Rimski nos]] (prominentni most) |Nos bez prominentnog mosta |<ref name="education.sdsc.edu">{{cite web | url=http://education.sdsc.edu/download/enrich/mendelian_traits.pdf | format=PDF | title=Mendelian Traits in Humans | last= | first= | work=Human Genetics | publisher=San Diego Supercomputer Center (SDSC).}}</ref> |- |Tjelesne proporcije |[[Marfan sindrom]] |Normalne tjelesne proporcije |<ref>{{cite web | url=http://emedicine.medscape.com/article/946315-overview | work=Medscape | title=Genetics of Marfan Syndrome | first=Harold | last=Chen | editor-first=Bruce | editor-last=Buehler | publisher=WebMD LLC.}}</ref> |- |Funkcionalnost nerava |[[Huntingtonova bolest]] |Bez nervnih oštećenja |<ref>{{cite web | url=http://library.thinkquest.org/17109/diseases.htm | title=Mutations and Genetic Disease | first=Kate | last=Stafford | first2=Michael | last2=Mannor | work=Genetic Diseases | publisher=ThinkQuest | date= | archive-date=3. 1. 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070103234613/http://library.thinkquest.org/17109/diseases.htm. | access-date=11. 11. 2014 | url-status=dead }}</ref> |- |Konzistentnost sluznih obloga |Normalne sluzne obloge |[[Cistična fibroza]] |<ref>{{cite web | url=http://www.chp.edu/CHP/P02142 | title=Autosomal Recessive: Cystic Fibrosis, Sickle Cell Anemia, Tay Sachs Disease | work=Medical Genetics | publisher=Children's Hospital of Pittsburgh | date=3. 2. 2008 |url-status=live | archive-date=24. 8. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090824211049/http://www.chp.edu/CHP/P02142. | access-date=11. 11. 2014 | url-status=dead }}</ref> |- |Osjetljivost na svjetlo |Refleks „fotičkog“ kihanja |Bez ACHOO refleksa |<ref>{{cite web | url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=looking-at-the-sun-can-trigger-a-sneeze | title=Looking at the Sun Can Trigger a Sneeze | work=Scientific American | first=Karen | last=Schrock | date=10. 1. 2008 |url-status=live | archive-date=19. 3. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110319072706/https://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=looking-at-the-sun-can-trigger-a-sneeze. | access-date=11. 11. 2014 | url-status=live }}</ref> |- |Isturenost brade |“Čelična“ brada |Povučena brada |<ref name="education.sdsc.edu" /> |- |Urođeni čuperak u kosi |Bijeli čuperak |Tamni čuperak |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/><ref>{{cite web | url=http://www.edquest.ca/component/content/article/25/ | title=Inherited Human Traits | work= | publisher=EdQuest | date= | url-status=dead | archive-date=1. 2. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120201141515/http://www.edquest.ca/component/content/article/25/. | access-date=11. 11. 2014 }}</ref> |- |Tonus ligamenata |Ligamentna zategnutost |[[Ligamentna opuštenost]] |<ref>{{cite pmid|5173168.}}</ref> |- |Digestija šećera |Normalna |[[Galaktozemija]] |<ref>{{cite web | url=http://biology.clc.uc.edu/fankhauser/Labs/BioLab_112/Human_Genetics.html | title=Human Heritable Traits | last=Fankhauser | first=D. B. | work= | publisher=University of Cincinnati Clermont College. | access-date=11. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120223222416/http://biology.clc.uc.edu/fankhauser/labs/BioLab_112/Human_Genetics.html | archive-date=23. 2. 2012 | url-status=dead }}</ref> |- |Boja nokata |[[Leukonihija]] (totalna leukonihija, žuti nokti) i Bartov sindrom |Parcijalna leukonihija |<ref>{{cite web | url=http://www.jtad.org/2009/1/jtad93101r.pdf | format=PDF | title=Leukonychia | first=Özge | last=Karaku | journal=Journal of the Turkish Academy of Dermatology, JTAD. | access-date=11. 11. 2014 | archive-date=15. 12. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171215082045/http://www.jtad.org/2009/1/jtad93101r.pdf | url-status=dead }}</ref> |- |Miris kože |Odsustvo tjelesnog vonja na ribu |[[Trimetilaminurija]] |<ref>{{cite web | url=http://www.genome.gov/11508983 | title=Learning About Trimethylaminuria | work=genome.gov | publisher=National Human Genome Research Institute.}}</ref> |- |Znojenje dlanova |[[Primarna Hiperhidroza]] |Slabo znojenje dlanova |<ref>{{cite web | url=http://www.sweathelp.org/pdf/Kaufmann%20study%20%E2%80%A6perhidrosis.pdf | format=PDF | title=Primary hyperhidrosis - Evidence for autosomal dominant inheritance | first=Horacio | last=Kaufmann | first2=Daniela | last2=Saadia | first3=Charlene | last3=Polin | first4=Stephen | last4=Hague | first5=Amanda | last5=Singleton | first6=Andrew | last6=Singleton | display-authors=1 | publisher= | date=10. 1. 2003 | journal=Clin Auton Res | issue=13 | pages=96–98 | doi=10.1007/s1028U-OO .}}</ref> |- |Tolerancija laktoze |Laktozna podnošljivost |[[Laktozna netolerancija]] |<ref>{{cite web | url=http://www.vivo.colostate.edu/hbooks/pathphys/digestion/smallgut/lactose_intol.html | title=Lactose Intolerance (Lactase Non-Persistence) | first=R. | last=Bowen | work= | publisher=Colorado State University. | access-date=11. 11. 2014 | archive-date=23. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100623213029/http://www.vivo.colostate.edu/hbooks/pathphys/digestion/smallgut/lactose_intol.html | url-status=dead }}</ref> |- |Forma brade |Prominetna brada (V-oblikovana) |Odsustvo prominentnosti (U-oblik) |<ref name="fofweb.com">{{cite web | url=http://www.fofweb.com/onfiles/seof/science_experiments/4-11.pdf | format=PDF | title=Variations on a Human Face | first=Donna Mae | last=Jablecki | work=Science Experiments on File, Facts on File.}}</ref> |- |Ten obraza |Sklonost aknama |Čiste kompleksije (lica) |<ref>{{cite web | url=http://www.zerozits.com/Articles/acne4ltr.htm | title=Acne is a Four Letter Word | first=Barbara | last=Strickland | work=Sage Advice | publisher=Barbara Strickland | date= | archive-date=7. 2. 2006 | archive-url=https://web.archive.org/web/20060207134517/http://www.zerozits.com/Articles/acne4ltr.htm. | access-date=11. 11. 2014 | url-status=dead }}</ref> |- |Tjelesna visina |Normalna visina |Hrskavična hipoplazija (patuljavost) |<ref name="Dobzhansky T. 1962"/> |} ===Hendikepirajuće promjene=== {| border=1 ! Efekat ! Uzrok ! Reference |- |[[Down Syndrome]] |Dodatni [[hromosom 21 (čovjek)]] |<ref>Down Syndrome, http://www.credoreference.com/entry/ehsmosbymed/down_syndrome{{Mrtav link}}, Mosby's Dictionary of Medicine, Nursing & Health Professions. Elsevier Health Sciences.</ref> |- |[[Cri Du Chat sindrom]] (sindrom „mačijeg plača“) |Parcijalna delecija [[hromosom]]a B grupe |<ref>{{cite web | title=Cri Du Chat Syndrome (Cat Cry Syndrome) | url=http://www.credoreference.com/entry/wileyse/cri_du_chat_syndrome_cat_cry_syndrome, Encyclopedia of Special Education, Wiley. }}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Klinefelter sindrom]] |Višak jedan ili više [[spol]]nih hromosoma |<ref>{{cite web | title=Klinefelter Syndrome | url=http://www.credoreference.com/entry/wileyse/klinefelter_syndrome | work=Encyclopedia of Special Education | publisher=Wiley. }}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Turner sndrom]] |Rearanžman jednog ili oba X hromosoma| Delecija dijela drugog X-a, prisustvo dijela drugog X-a, prisustvo dijela Y hromosoma||<ref>{{cite book | author-link=Helen Tager-Flusberg | last=Tager-Flusberg | first=Helen | title=Neurodevelopmental Disorders | url=https://archive.org/details/neurodevelopment0000unse_c6n3 | year=1999 | publisher=Massachusetts Institute of Technology | location=Massachusetts | isbn=0-262-20116-X | page=[https://archive.org/details/neurodevelopment0000unse_c6n3/page/226 227]}}</ref> | |- |} <ref>cite web | title=Etiology | url=http://www.credoreference.com/entry/wileyse/etiology{{Mrtav link}} | work=Encyclopedia of Special Education | publisher=Wiley | isbn= |</ref><ref>Plomin R., DeFries J. C., Knopik V. S., Neiderhiser J. M. (2013): Behavioral Genetics. Worth Publishers {{ISBN|978-1-4292-4215-8}}</ref><ref>Flint J., Greenspan R. J., Kendler K. S. (2010): How Genes Influence Behavior. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|978-0-19-955990-9}}</ref><ref>Gluckman P, Beedle A., Hanson M. (2009): Principles of Evolutionary Medicine. Oxford University Press, Oxford, ISBN=978-0-19-923639-8.</ref><ref>Hamilton M. B. (2009): Population Genetics. Wiley-Blackwell, {{ISBN|978-1-4051-3277-0}}.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405132779.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141022081202/http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405132779.html |url-status=dead }}</ref><ref>Moore D. S. (2003): The Dependent Gene: The Fallacy of "Nature vs. Nurture". Macmillan, New York, {{ISBN|978-0-8050-7280-8}}.</ref><ref>Cummings M. (2013): Human Heredity: Principles and Issues, 10th Edition. Cengage Learning, New York, {{ISBN|978-113310687-6}}.</ref> ==Reference== {{refspisak|2}} ==Također pogledajte== *[[Genetika]] *[[Mendelovska genetika egzofenotipa čovjeka]] *[[Interakcija gena]] *[[Hromosomska garnitura]] *[[Hromosom]] *[[Autosomno nasljeđivanje]] *[[Spolno vezano nasljeđivanje]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080315062131/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/home.shtml Human Genome Project] * [http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/faq/genenumber.shtml How many Genes do humans have?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080223064508/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/faq/genenumber.shtml |date=23. 2. 2008 }} * [https://web.archive.org/web/20130225051343/http://labaction.com/ Human Genetics Video] ([http://www.genengnews.com/bestofweb/list.aspx?iid=93 website critique]) * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/omim OMIM Online Mendelian Inheritance in Man] {{Genetika}} [[Kategorija:Genetika čovjeka]] [[Kategorija:Čovjek]] [[Kategorija:Bioantropologija]] 9rcwo2ioxuq27xnwebve9nkfyeia0xb Estradiol 0 404991 3924286 3808961 2026-09-07T00:18:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula =[[Datoteka:Estradiol.svg|200px]]<br>[[Datoteka:Oestradiol-3D-balls.png|200px]] |Boja=Lightblue | image2 = | Hemijski spoj=Estradiol | Druga imena =(17β)-Estra-1,3,5(10)-trien-3,17-diol | Sumarna formula = C=18 H=24 O=2<br>C<sub>18</sub>H<sub>24</sub>O<sub>2</sub> | CAS registarski broj = 50-28-2 | SMILES =C[C@]12CC[C@@H]3c4ccc<br>(cc4CC[C@H]3[C@@H]1CC[C@@H]2O)O | InChI =1/C18H24O2/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(19)<br>10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)20/h3,<br>5,10,14-17,19-20H,2,4,6-9H2,<br>1H3/t14-,15-,16+,17+,18+/m1/s1 | Kratki opis = | Molarna masa = 272.38 g/mol | Agregatno stanje = | Gustoća = | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = | Viscosity = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}} }} '''Estradiol''' ([[grčki jezik|grč.]] οἶστρος – ''oistros'' = spolna inspiracija, nadahnuće).<ref>http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph l = oistros La,Greek.</ref> + ''–diol'' = hemijski naziv i sufiks koji ukazuje da je ovaj oblik steroida i hormona vrsta [[alkohol]]a sa dvije [[hidroksil]]ne [[funkcijska grupa|grupe]].<ref>Idler D. R., Ed. (1972): Steroids in nonmammalian vertebrates. Elsevier Science, Oxford. {{ISBN|032314098X}}: https://books.google.com/books?id=Ei46GE-lj2wC&lpg=PA393&ots=MwcpUDbbx3&dq=estradiol%20vertebrates&pg=PA393#v=onepage&q=estradiol%20vertebrates&f=false.</ref> ili preciznije, '''17β-estradiol''', je [[steroid]]ni [[estrogen]]i [[spolni hormon]], prvenstveno ženski. Imenovan je po značaju za regulaciju [[astrusni ciklus|estrusnog]] i [[menstruacijski ciklus|menstruacijskog]] ženskog reprodukcijskog ciklusa. Estradiol je bitan je za razvoj i održavanje ženskih spolnih tkiva,<ref name="pmid7083198">{{cite journal | author = Ryan K. J. | title = Biochemistry of aromatase: significance to female reproductive physiology | journal = Cancer Res. | volume = 42 | issue = 8 Suppl | pages = 3342s–3344s | date = august 1982 | pmid = 7083198 | url = }}</ref> a također ima značajan uticaj na mnoga ostala tkiva, uključujući i [[kost|koštano]]. Iako su razine estrogena kod muškaraca niže nego kod žena, oni ustvari kod njih imaju osnovnu funkciju. Estradiol se nalazi u većini kičmenjaka, kao i mnogih rakova, [[insekt|insekata]], [[riba]] i drugih [[životinja]]. Estradiol se proizvodi posebno u [[jajnik|folikulima]] [[jajnik]]a, ali i u drugim [[endokrina žlijezda|endokrinim]] (koje proizvode hormone) i neendokrinim tkivima (npr. uključujući i [[masno tkivo]], [[jetra|jetru]], [[nadbubrežne žlijezde]], [[dojka|dojke]] i [[neuron]]ska tkiva). Estradiol se[[biosinteza|biosintetizira]] od [[progesteron]]a (u dva koraka od [[steroidogeneza|holesterola]]), preko međuproizvoda [[pregnenolon]]a). Jedan principski put onda pretvara progesteron u njegov 17-hidroksi derivat, [[17-hidroksprogesteron]], a zatim u Δ<sup>4</sup>-[[androstenedion]], preko sekvencnih [[citohrom P450|citohroma P450]]-kataliziranih [[oksidacija]]. Akcija enzima [[aromataza]] na Δ<sup>4</sup>-androstenedion stvara [[estron]], a ona je [[dehidrogenaza|dehidrogenazna]], što daje naziv spoja: 17β-estradiol. Alternativno, Δ<sup>4</sup>-androstenedion se može pretvoriti u [[androgen]]: [[testosteron]], što se može pretvoriti direktno u 17β-estradiol. ==Biosinteza i lokalizacija == [[Datoteka:Steroidogenesis.svg|mini|500px|[[Stereoidogeneza]]]] [[Datoteka:Reaction-Testosterone-Estradiol.png|right|thumb|450 px|Pretvaranje testosterona u estradiol]] Estradiol, kao i drugi [[steroid]]i, potiče od [[holesterola]]. Nakon što se [[bočni lanac]] otcijepi pomoću Δ<sup>5</sup> ili Δ<sup>4</sup>-ubacivanja, Δ <sup>4</sup>-androstenedion je ključni posrednik. Jedan dio Δ<sup>4</sup>-androstenediona se pretvara u testosteron, koji zatim prelazi u estradiol, pomoću enzima aromataze. U alternativnom putu, Δ<sup>4</sup>-androstenedion se [[aroma]]tizira u [[estron]], koji se opet naknadno pretvara u estradiol. Tokom reprodukcijskih godina, kod većine žena, estradiol proizvode zrnaste (granulaste) ćelije jajnika do aromatizacije Δ<sup>4</sup>-androstenediona (proizvedeni u teka follikulnim ćelijama) u estron. Ovaj se zatim se pretvara iz estrona u estradiol pomoću enzima [[17β-hidroksisteroid dehidrogenaza]]. Manje količine estradiola također proizvodi [[nadbubrežni korteks]], i, kod muškaraca, [[testis]]i. Estradiol se ne proizvodi samo u [[gonada]]ma, nego i drugdje, posebno u [[masno tkivo|masnim ćelijama]]. Proizvodi se aktivni prekursor za estradiol, a to se nastavljaju i nakon menopauze. Estradiol se također proizvodi i u [[mozak|mozgu]] i[[arterija|arterijskim zidovima]], iako se ne može lahko prenijeti iz [[krvotok]]a u [[mozak]]. Međutim, kao jedan od dva glavna [[metabolit|aktivni metabolita]], testosteron se može proizvesti i u mozgu (iz ovog hormona). Drugi je [[dihidrotestosteron]] (DHT), koji je, u muškaraca, jači androgen od testosterona. Kao što je gore pomenuto, [[biosinteza]] estradiola je uočena u mnogim drugim vrstama [[životinja]], ali i takvim [[biljka]]ma kao što je ''[[Phaseolus vulgaris]]'' ([[grah]]) ==Mehanizam djelovanja== Estradiol djeluje prvenstveno kao [[agonist]] [[receptor estrogena|estrogenih receptora]] (ER), koji je jedarni receptor [[steroidni hormon|stereoidnih hormona]]. Postoje dva podtipa ER: *[[estrogenski receptor alfa]] (Erα) i *[[estrogenski receptora beta]] (Erβ), a estradiol se potentno veže i aktivira na oba. Rezultat aktivacije ER je modulacija [[gen]]a i [[ekspresija gena|njegova ekspresija]] u ER-ekspresijskim [[ćelije (biologija)|ćelijama]], što je dominantni mehanizam kojim estradiol ostvaruje svoje biološke efekte u tijelu. Estradiol također djeluje kao agonist [[membranski receptor estrogena|mmembranskih receptora estrogena]], kao što su [[GPER]], a nedavno je otkriven i [[jedro|jedarni]] receptor za estradiol, preko kojeg se mogu ostvariti razni brzi, ne[[genom]]ski efekti. Za razliku od ER, čini se da je GPER [[obavezujuća selektivnost|selektivan]] za estradiol, a pokazuje vrlo nizak[[afinitet (farmakologija)|afinitet]] za druge unutrašnje estrogene, kao što su [[estron]] i [[estriol]]. U standardnom putu E2, estradiol ulazi u [[citoplazma|citoplazmu]], gdje izaziva odvajanje od [[protein toplinskog šoka|proteina toplinskog šoka]] (HSP). Estradiol se onda veže za HSP pa mogu [[homodimer]]izirati (oblik strukture se dva HSP i dvije estradiolske molekule), a zatim se vežu za specifične domene na jezgru ([[estrogenski odgovorni elemen]], ERE), omogućavajući [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] [[gen]]a koja se zatim može odvijati satima i danima. ==Metabolizam== U plazmi, estradiol je u velikoj mjeri vezan za SHBG, a također za [[albumin]]. Samo mali dio, od oko 2,21% (± 0,04%) je slobodan i biološki aktivan, a preostali je konstantan u cijelom [[menstruacijski ciklus|menstruacijskom ciklusu]]. Isključivanje podrazumijeva konverziju u manje aktivne estrogene, kao što su estron i estriol. Estriol je glavni mokraćni [[metabolit]]. Estradiol je [[konjugat (biohemija)|konjugiran]] u jetri: kao [[sulfat]] i [[glukoronid]] i, kao takav, izlučuje se putem [[bubreg]]a. Neki od konjugata koji su topivi u vodi, izlučuju se putem [[žuč|žučnih kanala]], a dijelom i reapsorbiraju (nakon [[hidroliza|hidrolize]]) iz [[probava|gastrointestinalnog trakta]]. Ova [[jetra|unutarjetrena cirkulacija]] doprinosi održavanju razine estradiola. U jetri, estradiol se nespecifično metabolizira pomoću enzima [[CYP1A2]], [[CYP3A4]] i [[CYP2C9]], putem 2-hidroksilacije u [[2-hidroksiestradiol]], a prema [[CYP2C9]], [[CYP2C19]] i [[CYP2C8]], 17β-hidroksi dehidratacijom u [[estron]]. == Razine i mogućnosti estrogena == Kao što samo ime govori, estradiol, ponekad skraćeno E2, u molekulskoj strukturi ima dvije [[hidroksil]] ne grupe; njegovi srodnici estron (E1) i estriol (E3) imaju jedan, odnosno tri, a [[esterol]] (E4) ima četiri. Na osnovu jedinstvene hemijske strukture, estradiol je (po estrogenom učinku) oko 10 puta moćniji nego estron i oko 80 puta moćaniji od estriola. U reprodukcijskim godinama žena, njegova razina u serumu je nešto veći od estrona , osim u ranoj fazi folikulske faze [[menstruacijski ciklus|menstruacijskog ciklusa]]. Prema tome, estradiol se može smatrati dominantnim estrogenom tokom reproduktivnog razdoblja žene, u smislu apsolutne razine u serumu i estrogene aktivnosti. U trudnoći, estriol postaje dominantan cirkulacijski estrogen, a to je jedino vrijeme u kojem se estetrol javlja u tijelu, dok za vrijeme [[menopauza|menopauze]] dominira estron (oba na osnovu razine u serumu). Estradiol u produkciji muškaraca, nastaje od [[testosteron]]a, koji je prisutan u serumskim razinama koje se otprilike mogu porediti sa onima u [[postmenopauza|postmenopauzi]] žena (14-55 naspram <35 pg/mL, respektivno). ===Estradiol hemihidrat=== Estradiol hemihidrat ([[Međunarodno nevlasničko ime|INN]]) (brend nazivi: ''Climara'', ''Estraderm'', ''Estralis'', ''Estrasorb'', ''Estreva'', ''Estring'', ''Estrofem'', ''Estrogel'', ''Vagifem'' i mnogi drugi) ili oestradiol hemihidrat je [[hemihidrat]]ni oblik estradiola. U smislu [[biološka aktivnost|biološke aktivnosti]] i [[bioekvivalencija|bioekvivalencije]], estradiol i njegovi hemihidrati su identični, a jedina razlika (približno 1%) je u [[potencija (farmakologija)|potenciji]] po težini (zbog prisustva molekule [[voda|vode]] (u obliku hemihidratne supstance) i sporiji su od administracije lijeka sa određenim [[farmaceutska formulacija|formulacijom]] od hemihrdrata.<ref>https://books.google.com/books?id=aGDU5xibtNgC&pg=PA384, Svjetska zdravstvena organizacija, {{ISBN|978-92-832-1291-1}}.</ref> To je zato što je estradiol hemihidrat više hidriran od bezvodnog estradiola, pa je zato vrlo je [[voda|nerastvorljiv]] u vodi, što rezultira u sporijom stopom [[apsorpcija (hemija)|apsorpcije]], sa specifičnim formulacijama, kao što su ''Vagifem'', tablete za vaginu. Pokazalo se također da estradiol hemihidrat može dovesti do manje [[bioraspoloživost]]i u obliku tableta za [[vagina|vaginu]], u odnosu na druge aktuelne estradiolske formulacije kao što su vaginalne kreme. ==Mjerenje== Kod žena, serumski estradiol se mjeri u [[klinika|kliničkim laboratorijama]], a prije svega, zavisi od aktivnosti [[jajnik]]a. Kao takav, koristi se u otkrivanju osnovne estrogene aktivnosti kod žena sa [[amenoreja|amenorejom]] ili [[menstruacija|menstruacijskim poremećajima]], te u stanjima hipoestrogenosti i menopauze. Osim toga, praćenjem estrogena tokom terapije (ne)plodnosti, procjenjuje se rast folikula i koristi u praćenju djelotvornosti liječenja. [[Tumor]]i koje proizvode estrogeni će uporno pokazivati visoku razinu estradiola i drugih estrogena. U [[pubertet|prijevremenom pubertetu]], razine estradiola su neprimjereno povećane. === Rasponi=== Individualne laboratorijske rezultate treba uvijek tumačiti pomoću opsega iskustava laboratorije koje je izvršila test. Profil raaspona koji označava '''biološku fazu''' može se koristiti u pažljivo praćenom menstrualnom ciklusu u odnosu na druge markere svoje biološke progresije, s vremenskom skalom kojom se sabija ili rasteže na brže ili sporije raspone, kako ciklus napreduje u odnosu na prosječnu vrijednost tokom ciklusa. Profil raspona koji označava '''međuciklusnu varijabilnost''' više odgovara za korištenje u nekontroliranom ciklusu sa poznatim terminom samo početka menstruacije, ali kada je žena tačno zna svoju prosječnju dužinu ciklusa i vrijeme ovulacije, i to onu prosječnu redovnu, a sa vremenskom skalom koja se sabija ili rasteže na ono kolika je prosječna dužina ženskog ciklusa kraća ili duža, od prosjeka populacije. Profil raspona koji označava '''varijabilnost među ženama''' više odgovara za korištenje kada su nepoznati prosječna dužina ciklusa i vrijeme ovulacije, ali je poznat samo početak menstruacije. {| class="wikitable" align="left" !colspan=4| [[KRV|Referentni rasponi za testove krvi]]: Estradiol |- |'''Tip pacijenta'''||'''Donja granica'''||'''Gornja granica'''||'''Jedinica''' |- | rowspan=2| Odrasli muškarac || 50|| pmol/L |- | 14 || 55 || pg/mL |- | rowspan=4| Odrasla žena <br>([[Folikulska faza]] – 5 dana) || 70<br><span style="font-size:87%;" >95% [[Predviđeni interval|Predviđenog intervala]] (PI) – standard || 500<span style="font-size:87%;" (>95% PI) ||rowspan=2| pmol/L |- | 110 |- | 19 <span style="font-size:87%;" >(95% PI) || 140 <span style="font-size:87%;">(95% PI) ||rowspan=2| pg/mL |- | 30 <span style="font-size:87%;" >(90% PI) || 60 <span style="font-size:87%;" >(90% PI) |- | rowspan=2| Odrasla žena <br>([[Preovulacija]] – Vrh) || 400 || 1500 | pmol/L |- | 110 || 410 || pg/mL |- | rowspan=2| Odrasla žena<br>([[Luteusna faza]]) || 70 || 600 || pmol/L |- | 19 || 160 || pg/mL |- | rowspan=2| Odrasla žena - slobodni [[estrogen]]i<br>(Bez [[protein]]ske veze) || 0,5 (Ukupni iznos se množi sa 0,022 suglasno to 2,2%) || 9|| pg/mL |- | 1.7 || 33 || pmol/L |- | rowspan=2| Žena u postmenopauzi || N/A|| < 130 || pmol/L |- | N/A || < 35 || pg/mL |- |} {{clear}} U normalnom [[menstruacijski ciklus|menstruacijskom ciklusu]], razine estradiola treba mjeriti tipski <50&nbsp;pg/ml tokom menstruacije, a raste sa razvojem folikula (vrhunac: 200 pg / ml), pada kratko na ovulaciji, a ponovo raste toom luteusne faze za drugi vrhunac. Na kraju luteusne faze, razine estradiola opadaju na menstruacijsku razinu, ukoliko nema trudnoće. Za vrijeme trudnoće, nivo [[estrogen]]a, uključujući i estradiol, raste postojano prema terminu porođaja. Izvor ovih estrogena je [[posteljica]], koja aromatazira [[prohormon]] proizveden u [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnoj žlijezdi]] [[fetus]]a. ==Djelovanje== ===Ženska reprodukcija === Kod žena, estradiol djeluje kao hormon rasta tkiva reproduktivnih organa, podržavajući sluznice [[vagina|vagine]], vratne žlijezde u [[endometrij]]u, i sluznice [[jajovod]]a. Poboljšava rast [[maternica|zida maternice]]. Izgleda da je estradiol potreban i za održavanje [[oocit]]a u [[jajnik]]u. Tokom [[menstruacijski ciklus|menstruacijskog ciklusa]], razina estradiola raste u produkciji folikulskog okidača, preko pozitivne povratne sprege, [[hipotalamus]]a, što dovodi do skokovitog porasta [[luteinizirajući hormon|lutwinizirajućeg hormona]] i izazivanja [[ovulacija|ovulacije]]. U luteusnoj fazi, estradiol, zajedno sa [[progesteron]]om, priprema [[endometrij]] za [[implantacija (embrion)|implantaciju]]. Tokom [[trudnoća|trudnoće]], količina estradiola se povećava zbog [[placenta|posteljične]] proizvodnje. U [[babun]]a, blokiranje proizvodnje estrogena dovodi do gubitka trudnoće, što ukazuje da estradiol ima ulogu u njenom održavanju. Istražuje se uloga estrogena u procesu pokretanja [[porođaj]]a. Akcije estradiola su potrebne prije ekspresije progesterona u luteusnoj fazi. ===Razvoj spola=== Razvoj [[ekundarna spolna oznaka|sekundarnih spolnih oznaka]] kod žena je pod kontrolom estrogena, preciznije, estradiola. Ove promjene se pokreću u vrijeme [[pubertet]]a, a većina se poboljšava tokom reprodukcijskih godina; postaju manje izražene sa smanjivanjem podrške estradiola nakon [[menopauza|menopauze]]. Prema tome, estradiol utiče [[dojka|razvoj dojke]], a odgovoran je i za promjene u [[tjelesna konstitucija|ubliku tijela]], utičući na [[kost]]i, [[zglob]]ove i [[taloženje masti]]. Estradiol modificira strukturu masti i sastav kože. === Muška reprodukcija === Efekat estradiola (i estrogena općenito) na mušku reprodukciju je složen. Estradiol se proizvedi djelovanjem [[aromataza]], uglavnom u [[Leydigove ćelije|Leydigovim ćelijama]] [[testis]]a kod [[sisar]]a, ali i u nekim [[spol|spolnim ćelijama]] i u [[Sertolijeva ćelija|Sertolijevim ćelijama]] nezrelih sisara. Dok su neki studije početkom 1990-tih tvrdile da postoji veza između globalnog opadanja [[sperma|broja spermatozoida]] i estrogena u okruženju, kasnije nisu našle takve veze, niti dokaz općeg pada broja spermatozoida.<ref>http://pac.iupac.org/publications/pac/pdf/2003/pdf/7511x2181.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304102628/http://pac.iupac.org/publications/pac/pdf/2003/pdf/7511x2181.pdf |date=4. 3. 2016 }}.</ref> Suzbijanje proizvodnje estradiola u podgrupama neplodnih muškarca mogu poboljšati nalaze analize [[sjeme]]na. Muškarci s određenim [[hromosom|spolnim hromosomima]], kao što je [[Klinefelterov sindrom]], će imati višu razinu estradiola.<ref>http://www.ojrd.com/content/1/1/42 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118125438/http://www.ojrd.com/content/1/1/42 |date=18. 1. 2016 }}.</ref> === Kosti=== Estradiol ima veliki utjecaj na kosti. Osobe bez njega (ili drugih estrogena) će postati visoki i [[evnuh]]oidni, jer se [[epifiza|epifize]] zatvaraju kasnije ili se ne mogu održati. Struktura kostiju je također pogođena, što rezultira početkom [[osteopenija|osteopenije]] i [[osteoporoza|osteoporoze]]. Žene poslije [[menopauza|menopauze]] također imaju ubrzan gubitak koštane mase, uzrokovan nedostatkom estrogena.<ref>Albright F., Smith P. H., Richardson A. M. (1941): Postmenopausal osteoporosis: Its clinical features. JAMA, 116 (22): 2465-2474.: http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=249029.</ref> ===Jetra=== Estradiol ima kompleksne efekte na jetru. To može dovesti i do [[holesteraza|holestaze]]. Utiče na proizvodnju više [[protein]]a, uključujući i [[lipoprotein]]e, vezujuće proteine, proteine odgovorne za [[koagulacija|zgrušavanje krvi]]. ===Mozak=== Estrogeni se mogu proizvesti i u mozgu od steroidnih prekursora. Kako su [[antioksidans]]i, nađeno je da imaju neurozaštitne funkcije. Pozitivna i negativna [[povratna sprega]] [[menstruacija|menstruacijskog ciklusa]] uključuju jajnički estradiol kao link na [[hipotalamus]]ni sistem za reguliranje [[gonadotropin]]a. Smatra se da estrogen ima značajnu ulogu u mentalnom zdravlju žena, kako je predloženo, sa linkovima između nivoa hormona, raspoloženja i blagostanja. Iznenadna kap ili fluktuacije u, ili dugim periodima menstruacije, koji uzrokuju nisku razinu estrogena mogu biti u korelaciji sa značajnim padom raspoloženja. Pokazalo se da je klinički oporavak od depresije nakon poroda, perimenopauze, a i u postmenopauzi, osnažen nakon povećanja razine estrogena: stabiliziran i/ili obnovljen.<ref>Douma S. L., Husband C., O'Donnell M. E., Barwin B. N., Woodend A.K. (2005): Estrogen-related mood disorders: reproductive life cycle factors. ANS Adv. Nurs. Sci., 28 )4): 364–375.</ref> Nedavnim proučavanjem obima [[seksualni dimorfizam|seksualnog dimorfizma]] moždane strukture u [[transžena]], nakon jednomjesečnog tretmana estradiolom nisu pronađene promijene tipske strukture ženskog mozga,<ref>http://www.eje-online.org/cgi/content/abstract/155/suppl_1/S107 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110411003628/http://www.eje-online.org/cgi/content/abstract/155/suppl_1/S107 |date=11. 4. 2011 }}, European Journal of Endocrinology, 155: 107–114.</ref> sugerirajući da estradiol ima značajan udio u spolnoj diferencijaciji mozga, prije rođenja i tokom života.<ref>http://www.annalsnyas.org/content/vol1016/issue1/index.dtl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927225947/http://www.annalsnyas.org/content/vol1016/issue1/index.dtl |date=27. 9. 2007 }}, The New York Academy of Sciences.</ref> Još nije poznato koliko ovaj proces ima značajnu ulogu u spolnom ponašanju čovjeka, ali posmatranja kod životinja pokazuju takve veze.<ref>http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/neuroscience/BehavioralNeuroscience/Simerley-EFR-1-4.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001223447/http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/neuroscience/BehavioralNeuroscience/Simerley-EFR-1-4.pdf |date=1. 10. 2008 }}.</ref> === Krvni sudovi === Estrogen utiče na određene [[krvni sud|krvne sudove]]. Poboljšanje u arterijskom protoku krvi je pokazao u [[srce|srčanim arterijama]]. === Onkogeni=== Estrogen je osumnjičen za aktiviranje određenih [[onkogen]]a, jer podržava određene oblike [[kancer|raka]], posebno [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak endometrija|raka endometrija]]. Osim toga, nekoliko dobroćudnih [[ginekologija|ginekoloških]] uvjeta ovise o estrogenima, kao što su [[endometrioza]], [[leiomiom]] TA maternice i [[krvarenje maternice]] ===Trudnoća === Učinci estradiola, skjupa sa [[estron]]om i [[estriol]]om, u [[trudnoća|trudnoći]] su manje jasni. Mogu izazvati odliv [[krv]]i, miometrijski rast, stimulirati rast [[dojka|dojki]], mekšanje grlića maternice, promovirati ispoljavanje miometrijskih [[oksitocin]]skih receptora. ==Medicinska upotreba == [[Datoteka:Nolvadex.jpg|thumb|Nolvadex ([[tamoxifen]]) 20 mg]] [[Datoteka:Arimidex.jpg|thumb|Arimidex ([[anastrozol]]) 1 mg]] ===Hormonska kontracepcija=== Moćniji hemijske derivat estradiola, [[etinil estradiol]] je glavna komponenta [[hormonska kontracepcija|hormonske kontracepcije]]. [[Kombinirana oralna kontracepcijka pilula|Kombinirani oblici hormonske kontracepcije]] sadrže etinil estradiol i [[progestin]], a oba doprinose inhibicije [[gonadotropin]] oslobađajućeg hormona (GnRH), [[luteinizirajući hormon|luteinizirajućeg hormona]] (LH), i [[hormon za stimulaciju folikula|hormona za stimulaciju folikula]] (FSH), što ih čini primjenljivim u [[kontrola rađanja|kontroli rađanja]], sprečavanju [[ovulacija|ovulacije]] i na taj način i [[trudnoća|trudnoće]]. Druge vrste hormonske kontrole rađanja sadrže samo [[progestin]], a ne etinil estradiol.<ref>Glasier A. (2010): Contraception, in: Jameso J. L., De Groot J. L., Ed.: Endocrinology, 6th Ed. Saunders Elsevier, Philadelphia, {{ISBN|978-1-4160-5583-9}}.</ref> ===Zamjenska hormonska terapija === ====Menopauzna==== Ako je razina estradiola u krvi niska, žene doživljavaju teške nuspojave (obično početkom [[menopauza|menopauze]] ili nakon [[ooforektomija|ooforektomije]]), kada se može propisati [[zamjenska hormonska terapija]] (HRT). Takva terapija je obično u kombinaciji sa progestinom, kako bi se smanjio rizik od raka [[endometrij]]a.<ref>Mutschler E., Schäfer-Korting M. (2001):Arzneimittelwirkungen, 8. Ed. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart, {{ISBN|3-8047-1763-2}}.</ref> ====Transsekksuslne žene==== {{Glavni|Zamjenska hormonska terapija}} Estrogenska terapija se također primjenjuje kao dio [[zamjenska hormonska terapija|zamjenske hormonske terapije]] za transspolne žene. Daje se (preko kože) estradiol viših koncentracija, tokom početnog i prelaznog tretmana; upotreba estradiola se nastavlja u nižim dozama za održavanje ženske razine hormona, prema oznakama odabranog spola.<ref>{{Cite web |url=http://www.wpath.org/publications_standards.cfm |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130830102705/http://www.wpath.org/publications_standards.cfm |archive-date=30. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> ===Ostale upotrebe=== Estrogenske terapije se mogu koristiti i u liječenju [[neplodnost]]i kod žena kada postoji potreba da se razvije prihvatljivost za spermu u [[maternica|sluzi grlića maternice]] ili pripremanje [[maternica|maternice]]. Ovo se često propisuje u kombinaciji sa [[klomifen]]om. Hormonsko liječenje je upotrebljivo i u tretiranju uznapredovalog [[rak prostate|raka prostate]], kao i pojave simptoma [[rak dojke|raka dojke]].<ref>http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/00005392-200508000-00036.</ref><ref>http://cancerres.aacrjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8118804 .</ref> Estradiol se također upotrebljava za stimuliranje ženskog [[pubertet]]a, kao i u tretmanu [[odloženi pubertet|odloženog puberteta]] uzrokovanog [[hipogonadizam|hipogonadizmom]] ili [[Turnerov sindrom|Turnerovim sindromom]]. === Otklanjanje estrogena=== Stanje koje izaziva [[hipoestrogenizam]] može biti od koristi u određenim situacijama, u kojima estrogen doprinosi neželjenim efekatima, npr., pojedinih oblika [[rak dojke|raka dojke]], [[ginekomastija|ginekomastije]], [[epifiza|preranog zatvaranja epifize]] i inhibirane feminizacije u [[hormonska terapija|hormonskoj terapiji]] za [[transmuškarac|transmuškarce]]. Razine estrogena se mogu smanjiti tako što se inhibira proizvodnja pomoću [[GnRH analog]]a ili blokade [[enzim]]a [[aromataza]] pomoću [[inhibitor aromataze|inhibitora aromataze]], kao što su [[anastrozol]] ili [[estrogen receptor]] i [[antagonist]]i, npr. [[tamoksifen]] ili [[fulvestrant]]. === Poređenje puteva administracije === Različiti putevi administracije estradiola daju različite efekte u tijelu, zbog razlika u količini estradiola kojem je izložena [[jetra]]. Kada se uzima oralno, većina estradiola se u jetri pretvara u estron, već tokom prvog prolaza [[metabolizam|metabolizma]].<ref>Wang-Cheng R., Neuner J. M., Barnabei V. M. (2007): Menopause: http://books.google.com/books?id=mPs5Ly71OCQC&pg=PA91, ACP Press, {{ISBN|978-1-930513-83-9}}.</ref> Transkožni estradiol, u obliku flastera ili gela zaobilazi uticaj na jetru i metabolizam i stoga teče na sličan, ali još potpuniji način u odnosu na podjezičnu upotrebu. Za estradiolske flastere (obloge), uočeno je da se ne povećava rizik od krvnih ugrušaka. Estradiol, u prolijeku u obliku [[ester]]a, kao što su estradiol kipionat ili estradiol valerat, mogu se davati putem [[injekcija|depo injekcija]]. [[Injekcija|Potkožne i intramišićne injekcije]] estradiol kipionata imaju potenciju i sličnu [[farmakokinetika|farmakokinetiku]] (tj. trajanje). ====Doziranje i razine==== Oralni mikronizirani estradiol, u dnevnoj dozi od 1&nbsp;mg, a u koncentracije estradiola i estrona 30-50 pg / mL i 150-300 pg / mL, dok dnevna doza od 2&nbsp;mg u serumu proizvodi od 50 -180 pg / mL i 300-850 pg / mL estradiola i estrona. Vaginski mikronizirani estradiol postiže daleko veći omjer prelaza estradiola u estron, uz dnevnu dozu od 0,5&nbsp;mg, što rezultira razinom estradiola i estrona od 250 pg/mL i 130 pg/mL. Za ostale estrogene koji nisu uzeti na usta, odnos estradiola u estrona je slično poboljšan. Uz transkožni unos, estradiolski flasteri pružaju dnevnu dozu od 0,05&nbsp;mg (50 mikrograma), postižući razinu estradiola i estrona od 30-65 pg/mL i 40-45 pg/ mL, dok 0,1&nbsp;mg (100 g) postiže odgovarajuće razine od 50- 90 pg/mL i 30-65 pg/mL estradiola i estrona. Još jedna transkožna formulacija, estradiolni gel, uz dnevnu dozu od 1,5&nbsp;mg, proizvodi nivo estradiola od 40-100 pg/mL i razinu estrona od 90 pg/mL, dok 3&nbsp;mg/dnevno rezultatira u odgovarajućim estradiolskim i estronskim razinama od 60-140 pg/mL i 45-155 pg/mL. Oralna primjena estradiola u plazmi proizvodi omjer prijelaza estradiola u estron od oko 1:5 do 1:7.<ref name="Lobo2007">{{cite book|author=Rogerio A. Lobo|title=Treatment of the Postmenopausal Woman: Basic and Clinical Aspects|url=http://books.google.com/books?id=HB2XO5MhKakC&pg=PA771|date=5. 6. 2007|publisher=Academic Press|isbn=978-0-08-055309-2|pages=771–}}</ref><ref name="Hogervorst2009">{{cite book|author=Eef Hogervorst|title=Hormones, Cognition and Dementia: State of the Art and Emergent Therapeutic Strategies|url=http://books.google.com/books?id=D0yheOO_z5kC&pg=PA82|date=24. 9. 2009|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-89937-6|pages=82–}}</ref> while transdermal administration of estradiol via patch or gel results in a ratio of about 1:1.<ref name="OettelSchillinger2012">{{cite book|author1=Michael Oettel|author2=Ekkehard Schillinger|title=Estrogens and Antiestrogens II: Pharmacology and Clinical Application of Estrogens and Antiestrogen|url=http://books.google.com/books?id=wBvyCAAAQBAJ&pg=PA271|date=6. 12. 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-642-60107-1|pages=271–}}</ref> Jedna 4&nbsp;mg-ska doza unutarmišićnom (im) injekcijom [[estradiol kipionat]]a ili [[estradiol valerat]]a rezultira u maksimalnom iznosu plazmatskog estradiola od oko 250 pg/mL i 390 pg/m, sa razinama pada na 100 pg/mL (što je osnova za estradiol kipionat) od 12-14 dana.<ref>Notelovitz M., Van Keep P.A. (2012): The climacteric in perspective: Proceedings of the Fourth International Congress on the Menopause, Lake Buena Vista, Florida: http://books.google.com/books?id=VM0hBQAAQBAJ&pg=PA399, Springer Science & Business Media, {{ISBN|978-94-009-4145-8}}.</ref><ref>Nagrath A., Malhotra N., Seth S. (2012): Progress in Obstetrics and Gynecology 3: http://books.google.com/books?id=AS3UBAAAQBAJ&pg=PA416, Jaypee Brothers Medical Publishers Pvt. Ltd., {{ISBN|978-93-5090-575-3}}.</ref> Jednostruka 2.5&nbsp;mg unutarmišična injekcija [[estradiol benzoat]]a u osoba tretiranih [[GnRH analog]]om (koje imaju minimalnu baznu razinu estrogena) rezultiralo je razinom estradiola u serumu od >400 pg/mL u 24 sata post-administracije. Razlike u serumskoj razini estradiola postignute ovim različitim estradiolnim estrima mogu se objasniti njihovim različitim stopama apsorpcije, kao i njihovom trajanju i postignućem da bude obrnuto srazmjerni. Na primjer, estradiol benzoat, koji ima najkraće trajanje (4-5 dana sa jednom dozom od 5&nbsp;mg), proizvodi najvišu razinu estradiola, dok estradiol kipionat, koji ima najduže trajanje (~ 11 dana sa jednom dozom od 5&nbsp;mg), proizvodi najnižu razinu estradiola) Istraživanja u kombinaciji visoke doze i.m. estradiol valerata i [[hidroksiprogesterok kaproata kod žena (opisano kao režim "lažne trudnoće"), sa specifičnim dozama od 40&nbsp;mg i 250&nbsp;mg sedmično, utvrđeno je da dovede do razine estradiola u serumu od 3028-3226 pg / mL nakon tri mjeseca i 2491-2552 pg / mL nakon šest mjeseci liječenja u odnosu na početne od 27,8-34,8 pg / mL. U odnosu na gore opisane, normalne menstruacijske razine u ciklusu serumskog estradiola žena u postmenopauzi su 40 pg / mL u ranoj folikulskoj fazi do 250 pg/mL , na sredini ciklusa i 100 pg / mL tokom sredine luteusne faza serumske razine estrona u toku menstruacijskog ciklusa, u rasponu od 40-170 pg / mL, koji je paralelan sa serumskim estradiolom. Kod žena u postmenopauzi, razina serumskog estradiola je ispod 15 pg / ml, a prosječne razine estrona su oko 30 pg / ml; odnos estradiol-estron je obrnut na manje od 1:1. ===Kanceri=== Estradiol je povezan sa razvojem i napredovanjem raka, kao što su [[rak dojke]], [[rak jajnika]] i [[rak endometrija]]. Ciljna tkiva efekata estradiola su uglavnom u interakciji sa dva [[jedarni receptor|jedarna receptora]] pod nazivom [[α receptor estrogena]] (ERα) i [[β receptor estrogena]] (ERβ). Jedna od funkcija tih receptora estrogena je modulacija [[ekspresija gena|ekspresije gena]]. Kada se estradiol vezuje za ERS komplekse receptora, veže se za specifične sekvence [[DNK]], što može da izazove oštećenja, ubrza podjelu ćelija i [[replikacija DNK|replikaciju DNK]]. [[Eukarioti|Eukariotske ćelije]], na oštećenje DNK, će odgovoriti stimulacijom ili ugrožavanjem G1, S, ili G2 faze [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] za pokretanje popravke DNK. Kao rezultat toga, javlja se ćelijska transformacija i napredovanje proliferacije raka. ===Interakcije=== [[Fenobarbital]] iz [[kantarion]]a (''[[Hypericum perforatum]]'' ), [[karbamazepin]] i [[rifampicin]] smanjiuju razine estrogena, kao što je estradiol, ubrzavanjem njihovog metabolizma, dok [[eritromicin]], [[klaritromicin]] , [[ketokonazol]], [[itrakonazol]], [[ritonavir]] i [[grejpfrut|sok od grejpfruta]] mogu usporiti [[metabolizam]], što dovodi do povećane razine estradiola u krvnoj plazmi. ===Kontraindikacije=== Estradiol treba izbjegavati kada se dijagnosticira abnormalno genitalno krvarenje, te u slučaju da je poznato prisustvo, sumnjivo ili postoji u [[rodoslov]]u [[rak dojke]], pri tretmanu za metastatske bolesti, ako se zna ili sumnja na estrogen-ovisnu [[neoplazija|neoplaziju]], te bolesti kao [[duboka venska tromboza]] , [[plućna embolija]] ili postoji historija ovih uvjeta, aktivne ili nedavne arterijske [[tromboembolija|tromboembolije]], kao što su [[moždani udar]], [[infarkt miokarda]], [[disfunkcija jetre]] ili [[bolesti jetre|bolest]]. Estradiol ne treba da uzimaju osobe ljudi s [[preosjetljivost]]i / [[alergijea]]ma ili one koje su trudne ili se sumnja da su trudne. ===Spisak formulacija=== * Gel: Estrogel, Estrasorb, Estraderm * Oralne verzije: estradiol (Estrace), estradiol hemihidrat (Estrofem), [[estradiol acetat]] (Femtrace), [[estradiol valerat]] (Estrofem, Progynova) * Kožni flasteri: Alora, Climara, Minivelle, Vivelle-Dot, Menostar, Estraderm * Vrhunski sprejevi: EvaMist * Mehlemi: Divigel, Estrasorb Topical, Elestrin * Injekcije: [[Estradiol benzoate]], [[Estradiol cypionate]], Estradiol valerate * Vaginalni mehlemi: Ulazna vaginalna krema * [[Vaginalni prsten]]: Estprsten (estradiol), Damski prsten (estradiol acetat) * Vaginalna tableta: Vagifem (estradiol hemihidrat) * Estradiol kombiniran sa progestinom: CombiPatch (transkožni), [[Activella]] (oralno), AngeliQ (oralno) == Neželjeni efekti == '''Negativni uticaji''', koji se mogu javiti kao rezultat upotrebe estradiola, a povezani su sa estrogenom i/ili [[progestin]]skom terapijom, uključuju promjenekao što su [[vag|inavaginskoo krvarenje]], [[dismenoreja]], povećanje u veličini [[maternični leiomiomat|materičnog leiomata]], [[vaginitis]] uključujući [[kandidijaza|vaginalnu kandidijazu]], promjene u sekreciji grlića maternice i [[cervikalni ektropion]], [[rak jajnika]], [[hiperplazija endometrija]], [[rak endometrija]], [[iscjedak iz bradavice]], [[galaktoreja]], [[miom dojke|fibrocistne promjene dojke]] i [[rak dojke]]. '''Kardiovaskularni efekti''' su [[bol u grudima]], duboka i površna [[venska tromboza]], [[plućna embolija]], [[tromboflebitis]], [[infarkt miokarda]], [[moždani udar]], povećan [[krvni pritisak]], [[probava|gastrointestinalni efekt]]: ([[mučnina]] i [[povraćanje]], [[abdominalni grč]]evi, [[nadutost]], [[dijareja]], [[dispepsija]], [[dizurija] ], [[gastritis]], [[žutica|olestatska žutica]], povećana učestalost [[žuč|bolesti žučne kese]], [[pankreatitis]] ili proširenje [[jetra|jetre]] ([[hemangiom]]). '''Kožni štetni efekti''' uključuju [[hloazam]] ili [[melazam]], koji se može nastaviti bez obzira na prekid uzimanja lijeka. Ostali efekti na koži uključuju [[eritem multiforme]], [[eritem nodosum]], [[otitis media]], [[hemoragija]] i njena erupcija, [[alopecija|gubitak vlasišta kose]], [[svrab]] ili [[osip]]. '''Negativni efekti za oči''' uključuju [[retinitis]] i pojave kao što su [[vaskularna tromboza]], strmiju krivinu [[rožnjača|rožnjače]] ili intoleranciju na [[kontaktne leće]]. '''Nepovoljni efekti u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]]''' mogu uključivati tegobe kao [[glavobolja]], [[migrena]], [[vrtoglavica]], [[horea]], nervoza / [[anksioznost]], [[poremećaj raspoloženja]] , [[razdražljivost]], i pogoršanje [[epilepsija|epilepsije]]. '''Ostali štetni efekti''' mogu uključivati promjene u težini, smanjenje tolerancije [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], pogoršanje [[porfirikja|porfirije]], te pojavu promjena kao što su: [[edem]], [[artralgija]], [[bronhitis]], [[grčevi u nogama]], [[hemoroidi]], promjene u [[libido|libidu]], [[urtikarija]], [[angioedem]], [[anafilaktičke reakcije]], [[sinkopa (medicina)|sinkopa]], [[zubobolja]], [[poremećaj zuba]], [[urinarna inkontinencija]], [[hipokalcemija]], pogoršanje [[astma|astme]], povećani [[trigliceridi]].<ref>http://www.wcrx.com/pdfs/pi/pi_estrace_wc_imprint.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524111949/http://www.wcrx.com/pdfs/pi/pi_estrace_wc_imprint.pdf |date=24. 5. 2012 }}.</ref><ref>http://media.pfizer.com/files/products/uspi_estring.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117194619/http://media.pfizer.com/files/products/uspi_estring.pdf |date=17. 1. 2010 }}.</ref> == Također pogledajte == *[[Hormon]] * [[Estrogen]] *[[Menstruacijski ciklus]] * [[Maternica]] * [[Jajnik]] * [[Nadbubrežna žlijezda]] *[[Trudnoća]] * [[Fetus]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Portal|Medicina}} * [http://gmd.mpimp-golm.mpg.de/Spectrums/e2448d0e-d8fe-4533-b2eb-15bcc4c52acd.aspx Estradiol MS Spectrum] * [http://labtestsonline.org/understanding/analytes/estrogen/tab/test Estrogens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728005938/https://labtestsonline.org/understanding/analytes/estrogen/tab/test |date=28. 7. 2017 }} - Lab Tests Online [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Životinjski reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Dioli]] [[Kategorija:Estrogeni]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Spolni hormoni]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Transseksualnost i medicina‏]] [[Kategorija:Antigonadotropini]] [[Kategorija:Sekundarni alkoholi]] [[Kategorija:Antioksidansi]] 759n58xkco5lk9660ju0q7zhvwk3pyc Digital Playground 0 417799 3924272 3510323 2026-09-06T21:07:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Digital Playground | slika = Logo Digital Playgrounda.png | veličina_slike = 220px | alt_slike = | tekst = | slika2 = Snimak ekrana Digital Playgrounda.png | veličina_slike2 = 250px | alt_slike2 = Izgled početne stranice Digital Playgrounda | tekst2 = | sklopivo = da | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Privatna podružnica [[MindGeek]]a | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = [[Pornografija]] | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 2003. | osnivač = [[Joone (režiser)|Joone]]<ref name="joshlipton">{{cite web|url=http://www.minyanville.com/businessmarkets/articles/pornography-industry-3D-movies-equipment-cost/1/28/2010/id/26572?page=full|title=Coming Soon: XXX In 3D|author=Josh Lipton|work=Minyanville|access-date=9. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160116130835/http://www.minyanville.com/businessmarkets/articles/pornography-industry-3D-movies-equipment-cost/1/28/2010/id/26572?page=full|archive-date=16. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> | sjedište = [[Burbank]], [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | broj_lokacija = | poslužuje = Cijeli svijet | ključne_osobe = | proizvodi = [[Pornografski film]]ovi | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = [[MindGeek]] | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|digitalplayground.com}} | dodatak = }} [[Datoteka:Digital Playground Girls 2012.jpg|mini|desno|250px|Djevojke Digital Playgrounda: [[Riley Steele]], [[Stoya]], [[Bibi Jones|BiBi Jones]], [[Kayden Kross]] i [[Jesse Jane]] na [[AVN Expo]]u u [[Las Vegas]]u ([[Nevada]]) 18. januara 2012.]] '''Digital Playground Inc.''' jest [[SAD|američki]] [[pornografija|pornografski studio]] sa sjedištem u [[Burbank]]u ([[Kalifornija]]). Naziva se jednim od 5 najvećih pornografskih studija i [[Reuters]] ga je 2006. opisao jednim od svega nekoliko studija koji dominiraju američkom pornografskom industrijom.<ref name=tvnz>{{cite web|url=http://tvnz.co.nz/view/page/411423/646884|title=Porn stars strut their stuff at awards|publisher=TVNZ|access-date=11. 3. 2009|archive-date=28. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090328140414/http://tvnz.co.nz/view/page/411423/646884|url-status=dead}}</ref> Studio je među prvim da u pornografiji koristi nove tehnologije čim se pojave na tržištu. == Historija == [[Režiser]] filmova za odrasle [[Joone (režiser)|Joone]] osnovao je kompaniju 1993.<ref name="joshlipton"/> Fokus kompanije bio je pravljenje računarskih igara za odrasle na [[CD-ROM]]-u.<ref name=Fantasy>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2003/08/17/movies/17KENN.html?ei=5007&en=42e4fb19dab28bd1&ex=1376452800&partner=USERLAND&pagewanted=print&position= |title=The Fantasy of Interactive Porn Becomes a Reality |access-date=11. 4. 2009 |author=Dana Kennedy |date=17. 8. 2003 |work= |publisher=New York Times}}</ref> Komentirajući prijelaz pornografske industrije s poprilično prikrivene na općeprihvaćenu industriju, Joone je izjavio: "Pornografsku industriju smatram kao što su ljudi smatrali [[Las Vegas]] i [[kockanje]] 1970-ih. Vegas je bio u vlasništvu mafije koja je radila na tom da ne bude u vlasništvu male grupe ljudi, već u korporativnom vlasništvu. Imam osjećaj da će se isto to desiti s pornografskom industrijom."<ref>{{cite book|title=The Industrial Vagina: The Political Economy of the Global Sex Trade|publisher=Taylor & Francis|author=Jeffreys, Sheila |year=2008|url=http://books.google.co.uk/books?id=-9U7Eqp8NigC|isbn=0-415-41233-1|pages=73}}</ref> Kompanija je postala inovator lakšeg pristupa pornografiji na [[Lični računar|ličnim računarima]].<ref name=Fox>{{cite web |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,182370,00.html |title=Porn Production Company Picks Blu-Ray |access-date=11. 4. 2009 |author= |date=20. 1. 2006 |work= |publisher=Fox News}}</ref> Godine 2003. Digital Playground počeo je sarađivati s kompanijom specijaliziranom za izradu [[hologram]]a kako bi "doveli glumicu u dnevni boravak svakog gledaoca".<ref name=Fantasy/> Godine 2005. DP je počeo snimati u [[video visoke rezolucije|visokoj rezoluciji]].<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2007/01/22/business/media/22porn.html?pagewanted=1&_r=4&ref=technology |title=In Raw World of Sex Movies, High Definition Could Be a View Too Real |access-date=11. 4. 2009 |author=Matt Richtel |date=22. 1. 2007 |work= |publisher=New York Times}}</ref> U januaru 2006. kompanija je odlučila usvojiti format [[Blu-ray]] umjesto [[HD DVD]]-a jer je Joone smatrao da su Blu-ray diskovi okrenuti budućnosti.<ref name=Fox/> DP je isprva imala poteškoća s pronalaženjem kompanije koja bi im izradila filmove u formatu Blu-ray prvenstveno zato što većina kompanija nije bila voljna sarađivati s pornografskom industrijom.<ref name=Fox/> Digital Playground nazvan je "pionirom" [[stereoskopija|trodimenzionalne]] i visoko rezolucijske tehnologije u porno industriji.<ref name="bbc">{{cite web|last1=Alex Riley i Adam Boome|title=Superbrands' success fuelled by sex, religion and gossip|url=http://www.bbc.com/news/business-13416598|website=bbc.com|publisher=BBC|access-date=28. 9. 2016|date=17. 5. 2011}}</ref> Digitalova bivša izvršna direktorica [[Samantha Lewis]], koja je režirala neke od DP-ovih filmova, izjavila je da "mnoge tehnološke marke [tj. brendovi] koriste [ili su koristili] industriju za odrasle [a pogotovo DP] za testiranje novih marketa" zbog "same rasprostranjenosti [porno] industrije".<ref name="bbc" /> U martu 2012. studio je kupila kompanija [[Manwin]].<ref name=manwin>{{cite news | last = Pardon | first = Rhett | title = Manwin Acquires Digital Playground - XBIZ Newswire | agency = XBIZ Newswire | access-date = 22. 4. 2012 | date = 17. 1. 2012 | url = http://newswire.xbiz.com/view.php?id=143303 | archive-date = 22. 4. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120422061515/http://newswire.xbiz.com/view.php?id=143303 | url-status = dead }}</ref> == Režiseri == Produkcijsku ekipu predvode režiser [[Robby D.]] i producent/režiser Joone. Joone je režirao serijal ''Virtual Sex''.<ref name=Fantasy/> == Filmografija == Najpoznatiji filmovi Digital Playgrounda su: * Serijal ''[[Jack's Playground]]'' (2003–2008) * ''[[Pirates (2005)|Pirates]]''<ref name="joshlipton"/> (2005) * ''[[Babysitters]]'' (2007) * ''[[Pirates II: Stagnetti's Revenge]]'' (2008) * ''[[Cheerleaders]]'' (2008) == Nagrade == === Studijske nagrade === * [[Nagrada "XBIZ"]] – Najbolji studio 2006.<ref name=xbizwinners /> * Nagrada "XBIZ" – Najbolji studio 2007.<ref name=xbizwinners /> * Nagrada "XBIZ" – Najbolji studio 2009.<ref name=xbizwinners /> * Nagrada "XBIZ" – Najbolji studio 2011.<ref name=xbizwinners>[http://www.xbizawards.com/winners.php XBIZ Award Winners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103173201/http://www.xbizawards.com/winners.php |date=3. 1. 2012 }}, ''XBIZ''. Pristupljeno u februaru 2011.</ref> * Nominacija za nagradu "XBIZ" – Najbolji studio 2013.<ref name=XbizNoms2013>[http://xbizawards.xbiz.com/nominees.php XBIZ Nominees 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130101002204/http://xbizawards.xbiz.com/nominees.php |date=1. 1. 2013 }}, ''XBIZ''. Pristupljeno u januaru 2013.</ref> === Pojedinačne nagrade i priznanja === * Nominacija za nagradu "XBIZ" (2013) – Robby D. za "režisera godine – opus", "režiser godine – dugometražni film" za ''Nurses 2'' i "režiser godine – kratkometražni film" za ''Bad Girls 7''.<ref name=XbizNoms2013 /> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.digitalplayground.com/ Službeni sajt] * [http://www.imdb.com/company/co0036370/ Digital Playground] na [[IMDb]]-u {{MindGeek}} [[Kategorija:Američki pornografski studiji]] [[Kategorija:Pornografija u Los Angelesu (Kalifornija)]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1993.]] [[Kategorija:Erotski i pornografski sajtovi]] 05gh3cx4zv4h4pm3jtskw51q5g5pqkz Korisnik:GerardM/Sultans of the Ottoman Empire 2 445425 3924291 3804765 2026-09-07T03:32:04Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Musfika_kadinefendi.jpg|Musfika_kadinefendi.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 30 August 2026. 3924291 wikitext text/x-wiki This list is not ready for use on Wikipedia because a Sultan of the Ottoman Empire who was Sultan of the Ottoman Empire twice does not show twice. {{Wikidata list |sparql=SELECT ?item WHERE { ?item wdt:P39 wd:Q15315411 } |section= |sort=P39/Q15315411/P580 |sort_order=desc |columns=label:Article,description,P27:Country,P39/Q15315411/P580:Start date,P39/Q15315411/P582:End date,P18:Image |thumb=128 |min_section=2 }} {| class='wikitable sortable' style='width:100%' !Article !description !Country !Start date !End date !Image |- | ''[[:d:Q20533474|Salim I Yovuz]]'' | | | | | [[Datoteka:I Selim.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q18210157|Şemsiruhsar Hatun]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | |- | ''[[:d:Q17479250|Mezide Mestan Kadınefendi]]'' | | [[Azerbejdžan]] | | | |- | ''[[:d:Q17479248|Kamures Kadınefendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:Kamures.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q17479244|Bedrifelek Kadınefendi]]'' | | [[Gruzija]] | | | [[Datoteka:Bedrifelek Kadınefendi.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q17309227|Dürr-i Aden Kadın Efendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | |- | ''[[:d:Q17004519|Şehsuvar Hanım]]'' | | | | | [[Datoteka:Şehsuvar, wife of Abdulmecid.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q17004508|Mehisti Kadın Efendi]]'' | | | | | [[Datoteka:Durrusehvar.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q16931521|Mihrengiz Kadın Efendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | |- | ''[[:d:Q16931227|Reftar-i Dil Hatgil]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]]<br/>[[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q16840525|Müveddet Kadınefendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]]<br/>[[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q16066430|Nazikedâ Kadın Efendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | |- | ''[[:d:Q16059449|Biydâr Kadın Efendi]]'' | | | | | [[Datoteka:Bidar II. Kadınefendi Hazretleri.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q15999639|Müşfika Kadın Efendi]]'' | | | | | |- | ''[[:d:Q15734060|Nazperver Kadınefendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:Nazperver.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q6355649|Hümaşah Sultan]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | |- | ''[[:d:Q6088718|Halime Sultan]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | |- | ''[[:d:Q6070994|Nevvare Kadın Efendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]]<br/>[[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q6067217|Hanzade Sultan]]'' | | | | | |- | ''[[:d:Q6066019|Nimet Nevzad Kadın Efendi]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]]<br/>[[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q6042899|Necla Osmanoğlu]]'' | | | | | [[Datoteka:Neilasultan.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4819583|Mehmed Ertuğrul Efendi]]'' | | | | | |- | ''[[:d:Q2667123|Osman Fuad]]'' | | [[Turska]] | | | [[Datoteka:Osman-Fuad-Efendi-Tripoli.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2666876|Ahmed Nihad]]'' | | [[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q1799152|Suleyman Shah]]'' | | | | | |- | [[Musa Čelebija|Musa]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:Musa Çelebi.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1085744|Isa]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:İsa Çelebi.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q922847|Mehmed Orhan]]'' | | [[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q814476|Behice Maan]]'' | | | | | [[Datoteka:S54353256.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q784583|Fatma Pesend Hanım]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:Fatma Pesend.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q545487|Peyveste Emukhvari]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:Peyveste I I . Hanımefendi Hazretleri.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q461500|Şehzade Korkut]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]]<br/>[[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q458610|Olivera Lazarević]]'' | | ''[[:d:Q2273304|Q2273304]]'' | | | [[Datoteka:Tsar Lazar and his family.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q441311|Sultan Cem]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:CemAusschnittWienerCodex8615Fol12r.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q311164|Ertuğrul Osman]]'' | | [[Sjedinjene Američke Države]]<br/>[[Turska]] | | | |- | ''[[:d:Q273398|Emine Nazikeda]]'' | | [[Turska]] | | | [[Datoteka:Emine Nazikeda.jpg|center|128px]] |- | [[Ertuğrul Gazi]] | | ''[[:d:Q975405|Q975405]]'' | | | [[Datoteka:TM-2001-500manat-Ärtogrul Gazy-b.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q80764|Mihrimah Sultan]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | | | [[Datoteka:Titian - Cameria, Daughter of Suleiman the Magnificent, as Saint Catherine.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2667099|Ali Vâsib]]'' | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1977-01-19 | 1983-12-09 | |- | ''[[:d:Q2561556|Mehmed Abdulaziz]]'' | | | 1973-05-19 | 1977-01-19 | |- | [[Abdulmedžid II|Abdul Medžid II]] | | [[Turska]]<br/>[[Osmanlijsko carstvo]] | 1922-11-19 | 1924-03-03 | [[Datoteka:AbdulmecidII.jpg|center|128px]] |- | [[Mehmed VI]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1918-07-03 | 1922-11-19 | [[Datoteka:Sultan Mehmed VI of the Ottoman Empire.jpg|center|128px]] |- | [[Mehmed V]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1909-04-27 | 1918-07-03 | [[Datoteka:Sultan Mehmed V of the Ottoman Empire.jpg|center|128px]] |- | [[Abdul Hamid II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1876-08-31 | 1909-04-27 | [[Datoteka:Ahamid.jpg|center|128px]] |- | [[Murat V]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1876-05-30 | 1876-08-31 | [[Datoteka:Portrait of Murad V.jpg|center|128px]] |- | [[Abdulaziz (sultan)|Abdul Aziz]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1861-06-25 | 1876-05-30 | [[Datoteka:Sultan Abdullaziz of the Ottoman Empire.jpg|center|128px]] |- | [[Abdulmedžid I|Abdul Medžid I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1839-07-02 | 1861-06-25 | [[Datoteka:Sultan Abdülmecid - Google Art Project.jpg|center|128px]] |- | [[Mahmud II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1808-11-15 | 1839-07-01 | [[Datoteka:MahmutII.jpg|center|128px]] |- | [[Mustafa IV]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1807-05-29 | 1808-11-15 | [[Datoteka:Mustafa IV.jpg|center|128px]] |- | [[Selim III]] | | [[Osmanlijsko carstvo]]<br/>[[Turska]] | 1789-04-07 | 1807-05-29 | [[Datoteka:III. Selim.jpg|center|128px]] |- | [[Abdul Hamid I]] | | [[Turska]]<br/>[[Osmanlijsko carstvo]] | 1774-01-21 | 1789-04-07 | [[Datoteka:Abdulhamid I.jpg|center|128px]] |- | [[Mustafa III]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1757-10-30 | 1774-01-21 | [[Datoteka:Mustafa3.jpg|center|128px]] |- | [[Osman III]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1754-12-13 | 1757-10-30 | [[Datoteka:Osman III.jpg|center|128px]] |- | [[Mahmud I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1730-09-20 | 1754-12-13 | [[Datoteka:Mahmud1.jpg|center|128px]] |- | [[Ahmed III]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1703-12-28 | 1730-09-20 | [[Datoteka:III. Ahmet.jpg|center|128px]] |- | [[Mustafa II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1695-02-06 | 1703-12-28 | [[Datoteka:II. Mustafa.jpg|center|128px]] |- | [[Ahmed II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1691-06-22 | 1695-02-06 | [[Datoteka:Ahmet II.jpg|center|128px]] |- | [[Sulejman II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1687-11-08 | 1691-06-22 | [[Datoteka:Süleyman II.jpg|center|128px]] |- | [[Mehmed IV]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1648-08-12 | 1687-11-08 | [[Datoteka:Sultan Mehmed IV (2).jpg|center|128px]] |- | [[Ibrahim I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1640-02-09 | 1648-08-12 | [[Datoteka:Ibrahim I.jpg|center|128px]] |- | [[Murat IV]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1623-09-10 | 1640-02-09 | [[Datoteka:Murad IV.jpg|center|128px]] |- | [[Osman II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1618 | 1622-03-20 | [[Datoteka:Osman 2.jpg|center|128px]] |- | [[Mustafa I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1617-11-22<br/>1622-05-20 | 1618-02-26<br/>1623-09-10 | [[Datoteka:I Mustafa.jpg|center|128px]] |- | [[Ahmed I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1603 | 1617 | [[Datoteka:Sultan I. Ahmet.jpg|center|128px]] |- | [[Mehmed III]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1595-01-15 | 1603-12-22 | [[Datoteka:III. Mehmet.jpg|center|128px]] |- | [[Murat III]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1574 | 1595 | [[Datoteka:Sultan Murad III.jpg|center|128px]] |- | [[Selim II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1566 | 1574 | [[Datoteka:II. Selim Han.jpg|center|128px]] |- | [[Sulejman I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1520-10-10 | 1566-09-17 | [[Datoteka:EmperorSuleiman.jpg|center|128px]] |- | [[Selim I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1512-05-05 | 1520-10-02 | [[Datoteka:Yavuz Sultan I. Selim Han.jpg|center|128px]] |- | [[Bajazid II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1481 | 1512 | [[Datoteka:Sultan II. Bayezit.JPG|center|128px]] |- | [[Mehmed II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1451-02-12<br/>1444 | 1481-05-12<br/>1446 | [[Datoteka:Bellini, Gentile - Sultan Mehmet II.jpg|center|128px]] |- | [[Murat II]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1421-06-04<br/>1446-09-01 | 1444-08-01<br/>1451-02-12 | [[Datoteka:Sultan Gazi Murad Han II - السلطان الغازي مراد خان الثاني.jpg|center|128px]] |- | [[Mehmed I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1413-07-05 | 1421-06-04 | [[Datoteka:Sultan Gazi Çelebi Mohammed Han - السلطان الغازي چلبي محمد خان.jpg|center|128px]] |- | [[Bajazid I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1389 | 1402 | [[Datoteka:Sultan Gazi Yıldırım Bayezid Han - السلطان الغازي يلدرم بايزيد خان.jpg|center|128px]] |- | [[Murat I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1362 | 1389 | [[Datoteka:Sultan Gazi Murad Han Hüdavendigâr -السُلطان الغازي مراد خان الخداوندگار.jpg|center|128px]] |- | [[Orhan]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1326 | 1362 | [[Datoteka:Sultan Gazi Orḫan Han - السُلطان الغازي أورخان خان.jpg|center|128px]] |- | [[Osman I]] | | [[Osmanlijsko carstvo]] | 1299 | 1324 | [[Datoteka:Sultan Gazi ʻUthmān Han I - السُلطان الغازي عُثمان خان الأوَّل.png|center|128px]] |} {{Wikidata list end}} 5tjjdcwebj6x7q94xo3zts3nwbqfk6g Rutuli 0 451071 3924304 3847503 2026-09-07T08:17:10Z Palapa 383 3924304 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" id="7" |- id="21" | colspan="2" id="22" class="infobox-image" |[[File:Flag_of_the_Rutul_People.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Flag_of_the_Rutul_People.svg|bez_okvira]]<div id="23" class="infobox-caption">Zastava Rutula<ref name="rutflag"><cite class="citation web cs1"><span class="cx-segment" data-segmentid="581">[https://ok.ru/group/52121202721012/album/52907125375220/518004442868 "Флаг Рутульского народа (Rutulian Flag)"]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="582">25 August 2013.</span></cite></ref></div> |} '''Rutuli''' su [[kavkaski narod]], koji pretežno živi u [[Azerbejdžan]]u i [[Dagestan]], u kojima čini 1% stanovništva, gdje predstavlja jedanaesti narod po brojnosti. Sami sebe nazivaju ''Myhabyr''. Rutuli su većinom [[islam]]ske vjeroispovjesti, a govore rutulskim jezikom, koji spada u dagestansku grupu sjeverokavkaske porodice jezika. Ukupno ih ima oko 50.000 (2002)<ref>{{cite web|title=Rutul|url=https://joshuaproject.net/people_groups/14603|publisher=joshuaproject.net}}</ref> '''Rutuli''',<ref>{{Cite book|title=Encyclopedia of World Cultures (Volume 6 Russia and Eurasia-China)|publisher=G.K. Hall & Company|location=New York|pages=318-321}}</ref><ref>{{Cite book|last=Yurkov|first=Y.A.|url=http://istmat.info/files/uploads/15864/naselenie_rossii_za_100_let_1897-1997.pdf|title=Population of Russia: 1897-1997. Statistical Abstract|last2=Sokolin|first2=V.L.|publisher=State Committee of the Russian Federation on Statistics (Goskomstat of Russia), 105679, Moscow, Izmailovskoye highway, 44; JSC "Moscow Publishing House"; PPO "Izvestiya" 103798, Moscow, Pushkinskaya Square, 5|year=1998|isbn=5-89476-014-3|page=213|access-date=2015-11-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20181024160444/http://istmat.info/files/uploads/15864/naselenie_rossii_za_100_let_1897-1997.pdf|archive-date=2018-10-24|url-status=dead}}</ref> također poznati kao '''Rutulski narod''' ili jednostavno '''Rutuli''', [[etnička grupa]] [[Northeast Caucasian languages|sa sjeveroistočnog Kavkaza]] porijeklom iz [[Dagestan|Dagestana]] i susjednih dijelova [[Azerbejdžan|Azerbejdžana]]. Prema [[Popis stanovništva u Rusiji 2021|ruskom popisu stanovništva iz 2021. godine]], u Rusiji je bilo 34.259 Rutula.<ref name="perepis2010"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source">[https://web.archive.org/web/20221230204643/https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab1_VPN-2020.xlsx "Национальный состав населения Российской Федерации согласно переписи населения 2021 года (Ethnic composition of the population of the Russian Federation according to the 2021 census)"] (in Russian). </cite></ref> [[Rutul language|Rutulski jezik]] pripada [[Jezička porodica sjeveroistočnog Kavkaza|jezičkoj porodici sjeveroistočnog Kavkaza]]; njegovi govornici često dobro vladaju [[Azerbejdžanski jezik|azerskim]] i [[Ruski jezik|ruskim jezikom]]. Rutulska kultura je bliska kulturi [[Cahuri|Cahura]] i drugih naroda koji naseljavaju [[sliv]] gornjeg toka [[Rijeka Samur|rijeke Samur]]. Većina Rutula bavi se [[Stočarstvo|stočarstvom]] (uglavnom [[Ovčarstvo|ovčarstvom]] ), [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[Gardening|vrtlarstvom]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Evropski muslimani}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Narodi]] [[Kategorija:Kavkaz]] [[Kategorija:Rusija]] [[Kategorija:Azerbejdžan]] gi2ohscxz9xz5xud83pesfa34nlxtv8 Blagoje Govedarica 0 461547 3924225 3923796 2026-09-06T14:39:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924225 wikitext text/x-wiki '''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]). == Biografija == Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.<ref>[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}</ref> == Istraživačka djelatnost == Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. * Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];<ref name="Glasinačka kultura">{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}</ref> * Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);<ref name="Glasinačka kult">{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 15. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |url-status= dead }}</ref> * Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);<ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}</ref> * Praistorijske grobne humke ([[tumuli]]) u Kupreškom polju; * Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska); * Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka); * Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka); *Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija); *Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina); * Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina). == Publikovani radovi == Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monografije, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja. *Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]</sup> *Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]</sup> *Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004. *Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. *Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41. *Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga, Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22. *Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73. *Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22. *The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kbknsx9mxrk13wj559l6d1fz8ejbow7 Fenomen 0 471310 3924288 3885193 2026-09-07T01:56:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924288 wikitext text/x-wiki [[File:Streichholz.jpg|thumb|Izgaranje šibice je uočljiva pojava ili događaj, a samim tim i fenomen.|329x329px]] '''Fenomen''' ([[grčki jezik|grč.]]φαινόμενον – fainómenon = vidljiva pojava)<ref name="Dictionary">{{Cite web|url=http://www.credoreference.com/entry/ashgtvd/phenomenon_phenomena|title=Phenomenon/Phenomena|year=2011|website=Dictionary of Visual Discourse: A Dialectical Lexicon of Terms}}{{Mrtav link}}</ref> je uočljiva činjenica ili događaj.<ref name="Columbia">{{cite encyclopedia |url=http://www.credoreference.com/entry/columency/phenomenon |title=Phenomenon |encyclopedia=The Columbia Encyclopedia |year=2008 }}{{Mrtav link}}</ref> Termin je ušao u modernu [[filozofija|filozofsku]] upotrebu preko [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], koji mu je suprotstavio [[noumenon]], koji „se ne može“ direktno posmatrati. U ovom dijelu njegove filozofije, na Kanta je snažno uticao [[Gottfried Wilhelm Leibniz]], po kojem fenomenon i noumenon služe kao međusobno povezani tehnički izrazi. Daleko prethodeći tome, [[starogrčka filozofija|starogrčki]] [[pironizam|pironski]] filozof [[Sextus Empiricus]] takođe je koristio ''fenomenon'' i '' noumenon '' kao međusobno povezane tehničke izraze. == Uobičajena upotreba == U popularnoj upotrebi, "fenomen" se često odnosi na izvanredan događaj. Izraz se najčešće koristi za događaje koji isprva opiru objašnjenju ili zbunjuju promatrača. Prema ''Rječniku vizuelnog diskursa (''Dictionary of Visual Discourse''):<ref name="Dictionary" /><blockquote>Uobičajenim jezikom "fenomeni/pojave" odnosi se na bilo koju pojavu vrijednu pažnje i istrage, obično neprijatan ili neobičan događaj, osobu ili činjenicu koja je od posebnog značaja ili je na drugi način zapažena.</blockquote> == Filozofija == {{glavni|Fenomenologija}} U modernoj filozofskoj upotreb,i pojam „fenomeni“ počeo je značiti „ono što se doživljava u osnovi [[stvarnost]]i“. U svojoj inauguralnoj disertaciji], naslovljenoj “O teoriji oblika i principima razumnog i razumljivog sveta” (''On the Theory of forms and Principles of the Sensible and Intelligible World''), [[Immanuel Kant]] (1770) teoretizira da je ljudski um ograničen logičkom svijetu i stoga mogu samo tumačiti i razumjeti pojave u skladu s njihovim fizičkim izgledima. Napisao je da su ljudi mogli zaključivati samo onoliko koliko su im čula dopuštala, ali ne i sami doživljavati stvarni objekt.<ref>[[Immanuel Kant|Kant, Immanuel]]. [1770] 2019. ''[[wikisource:Kant's Inaugural Dissertation of 1770|On the Form and Principles of the Sensible and Intelligible World]]'', translated by W. J. Eckoff (1894). – via Wikisource.</ref> Prema tome, pojam '' fenomen'' odnosi se na bilo koji incident koji zaslužuje istragu i posmatranje, posebno na događaje koji su posebno neobični ili od posebne važnosti.<ref name="Dictionary" /> ==Nauka== [[Slika:Space Fire.jpg|thumb|right| Poređenje plamena svijeće na Zemlji (lijevo) i u okruženju [[gravitacija|mikrogravitacije]], kakvo je pronađeno na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]] (desno). <br>Isti fenomen ''gorenja '' je [[posmatranje|uočen]], ali se također uočavaju različiti fenomeni "oblika" i "bojenja" plamena.]] [[Slika:Cloud chamber bionerd.jpg|thumb|Pojave [[komora u oblaku]]. Naučnici koriste pojave da bi pročistili neke [[hipoteza|hipoteze]], a ponekad i da bi opovrgli [[teorija|teoriju]]. [[Slika:Cloud chamber ani bionerd.gif|Animirana verzija]].]] Vidi također: [[Fenomenalizam]] U naučnoj upotrebi fenomen je svaki događaj koji je uočljiv, uključujući upotrebu instrumentacije za posmatranje, evidentiranje ili kompajliranje podataka. Naročito u [[fizika|fizici]], proučavanje fenomena može se opisati kao [[mjerenje]] u vezi sa [[materija|materijom]], [[energija|energijom]] ili [[vrijeme|vremenom]], kao što je [[Isaac Newton]] zapažanja [[Mjesečeva orbita|Mjesečeve orbite]] i [[univerzalna gravitacija|gravitacije]]; ili zapažanja [[Galileo Galilei|Galilea]] o kretanju [[klatno|klatna]].<ref name="Bernstein">{{cite book|last=Bernstein|first=Jeremy|title=A Theory for Everything|url=https://archive.org/details/theoryforeveryth00bern|publisher=Copernicus|year=1996|location=New York}}</ref> U [[Prirodne nauke|prirodnim naukama]], fenomen je uočljivi događaj ili prikaz. Često se ovaj termin koristi bez razmatranja uzroka određenog događaja. Primjer fizičkog fenomena je uočljivi fenomen mjesečeve orbite ili fenomen oscilacija klatna.<ref name = Bernstein/> Mehanički fenomen je fizički fenomen povezan sa [[dinamička ravnoteža|ravnotežom]] ili [[kretanje (fizika)|kretanjem]] predmeta.<ref>{{Cite web|url=http://www.audioenglish.net/dictionary/mechanical_phenomenon.htm|title=Mechanical Phenomenon|website=AudioEnglish.org|publisher=Tudorancea Media Network|access-date=23. 5. 2011}}</ref> Some examples are [[Newton's cradle]], [[engine]]s, and [[double pendulum]]s. == Sociologija == {{glavni|Fenomenologija (sociologija)}} Grupni fenomeni tiču se ponašanja određene grupe pojedinačnih entiteta, obično organizama, a posebno ljudi. Ponašanje pojedinaca često se mijenja u postavkama grupe na razne načine, a grupa može imati svoja ponašanja koja pojedincu nisu moguća zbog [[mentalitet stada|mentaliteta stada]]. [[Društveni fenomen]]i se posebno odnose na organizme i ljude u kojima su subjektivna stanja podrazumijevana u tom pojmu. Stavovi i događaji specifični za grupu mogu imati efekte izvan grupe, ili ih veće društvo može prilagoditi, ili ih shvatiti kao poremećene, biti kažnjeni ili izbjegavani. == Također pogledajte== * [[Stanje mogućnosti]] * [[Suština]] * [[Električni fenomeni]] * [[Lista geoloških pojava]] * [[Lista internetskih fenomena]] * [[Lista prirodnih fenomena]] * [[Opažanje]] * [[Optički fenomeni]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{commonscat|Phenomena}} {{Authority control}} [[Kategorija:Fenomeni| ]] [[Kategorija:Koncepti u metafizici]] [[Kategorija:Fenomenologija]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Opservacija]] dt6kzai3jltyvzvqoih6dpljhs61lwb Epiduralna primjena 0 472284 3924285 3916816 2026-09-06T23:58:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | Ime = Epiduralna primjena [[Slika:Epidural.JPG|thumb|250px|center|Svježe umetnuti [[slabinski pršljenovi|slabinski]] epiduralni [[kateter]]. Mjesto je pripremljeno [[tinktura joda|tinkturom joda]], a [[zavoj (medicina)|zavoj]] još nije primijenjen.<br> Oznake dubine mogu se vidjeti duž osovine katetera.]] | ICD10 = | ICD9 = ICD9proc<br>03.90 | ICD9_mult = | MeshID = D000767 | OPS301 = OPS301-8-910 | MedlinePlus = | OtherCodes = }} '''Epiduralna primjena''' ([[starogrčki]] ἐπί – ''epi'' =na, do + ''[[dura mater]]'')<ref name="OED">{{Cite OED|term=Epidural|access-date=1. 11. 2020}}</ref> je [[način primjene|način davanja lijekova]] u kojem se lijek ubrizgava u [[epiduralni prostor]] oko [[kičmena moždina|kičmene moždine]]. Epiduralni put koriste liječnici i [[medicinska sestra]] [[anesteziolog]] za davanje [[lokalni anestetik|lokalnih anestetičkih]] sredstava, [[analgetik]]a, [[dijagnostika]] lijekova kao što je [[radiokontrastni agens]]i i drugi lijekovi poput [[glukokortikoid]]a. Epiduralna primjena uključuje postavljanje [[kateter]]a u epiduralni prostor, koji može ostati na mjestu tokom trajanja tretmana. Tehniku namjernog epiduralnog davanja lijekova prvi je put opisao španski vojni hirurg Fidel Pagés 1921. U Sjedinjenim Državama preko 50% porođaja uključuje upotrebu epiduralne anestezije. Epiduralna anestezija uzrokuje gubitak [[somatosenzorni sistem|senzacija]], uključujući [[bol]], blokiranjem prijenosa signala kroz [[neerv|nervna vlakna]] u ili u blizini kičmene moždine. Zato, epidurali se obično koriste za kontrolu [[bol]]a tokom [[porođaj]]a i [[operacija]]. Tehnika se smatra sigurnom i efikasnom za ublažavanje bolova tokom porođaja i operacije, a smatra se učinkovitijom i sigurnijom od davanja lijekova protiv bolova na usta ili putem [[unutarvenska terapija|intravenske linije]]. Epiduralna injekcija takođe se može koristiti za davanje [[steroid]]a za liječenje [[upala|upalnih]] stanja kičmene moždine. Ne preporučuje se osobama s teškim poremećajima krvarenja, niskim [[trombociti]]ma ili [[infekcija]]ma u blizini predviđenog mjesta ubrizgavanja. Teške komplikacije epiduralne primjene su rijetke, ali mogu uključivati probleme koji proizlaze iz nepravilne primjene, kao i nuspojave primijenjenih lijekova. Najčešće komplikacije epiduralnih injekcija uključuju probleme s krvarenjem, [[glavobolja|glavobolju]] i neadekvatnu kontrolu bola. Epiduralna analgezija tokom porođaja također može uticati na sposobnost majke da se kreće tokom porođaja. Velike doze anestetika ili analgetika mogu rezultirati [[respiratorna depresija|respiratornom depresijom]]. Epiduralna injekcija može se primijeniti u bilo kojoj tački kičme, ali najčešće [[slabinski pršljenovi|slabinskom dijelu kičme]], ispod kraja kičmene moždine. Određeno mjesto davanja određuje se po specifičnim zahvaćenim [[nerv|živcima]], a time i područja tijela iz kojeg će bol biti blokiran. Umetanje epiduralnog katetera sastoji se od uvlačenja igle između kostiju i ligamenata kako bi se došlo do epiduralnog prostora, a da se ne ide toliko daleko da se probuši dura mater. Fiziološki rastvor ili zrak mogu se koristiti za potvrđivanje smještaja u epiduralni prostor. Alternativno, direktno slikanje područja ubrizgavanja može se izvršiti pomoću prenosnog aparata za [[ultrazvuk]] ili [[fluoroskopija|fluoroskopije]] da bi se potvrdilo pravilno postavljanje. Jednom postavljeni lijek može se davati u jednoj ili više pojedinačnih doza ili se može kontinuirano ubrizgavati tokom određenog vremenskog perioda. Ako se pravilno postavi, epiduralni kateter može ostati umetnut nekoliko dana, ali se obično uklanja kada je upotreba manje invazivnih metoda davanja (poput uzimanja lijekova na usta) održiva alternativa. == Upotreba == [[datoteka:EDK Pump 1.jpg |thumb|upright|280px| Pumpa za epiduralnu infuziju sa opioidima ([[sufentanil]]) i anestetikom ([[bupivakain]]) u zaključanoj kutiji]] === Ublažavanje bolova tokom porođaja === Epiduralne injekcije se obično koriste za ublažavanje bolova ([[analgezija]]) tokom porođaja.<ref>{{cite journal |last1=Schrock |first1=SD |last2=Harraway-Smith |first2=C|title=Labor analgesia |url=https://archive.org/details/sim_american-family-physician_2012-03-01_85_5/page/447 |journal=American Family Physician |date=1. 3. 2012 |volume=85 |issue=5 |pages=447–54 |pmid=22534222}}</ref> To obično uključuje epiduralnu injekciju lokalnog anestetika i [[opioid]]a, koji se obično nazivaju "epiduralni". Ovo je efikasnije od [[oralna primjena|oralnih]] ili [[unutarvenska terapija|IV opioida]] i drugih uobičajenih modaliteta analgezije pri porodu.<ref name="Anim-Somuah2018">{{cite journal | vauthors = Anim-Somuah M, Smyth RM, Cyna AM, Cuthbert A | title = Epidural versus non-epidural or no analgesia in labour | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 5 | pages = CD000331 | year = 2018 | pmid = 29781504 | pmc = 6494646 | doi = 10.1002/14651858.CD000331.pub4}}</ref> Nakon primjene epiduralne funkcije, žena možda neće osjećati bol, ali i dalje može osjećati pritisak. Epiduralna injekcija povećava sposobnost žene da gura plod svojim kontrakcijama.<ref>{{cite journal|last=Buckley|first=Sarah|title=Epidurals: risks and concerns for mother and baby|journal=Midwifery Today with International Midwife|url=http://sarahbuckley.com/epidurals-risks-and-concerns-for-mother-and-baby#ref|publisher=Mothering No.133|access-date=18. 4. 2014|date=24. 1. 2014|issue=81|pages=21–3, 63–6|pmid=17447690|archive-date=6. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206120647/https://sarahbuckley.com/epidurals-risks-and-concerns-for-mother-and-baby/#ref|url-status=dead}}</ref> Epiduralni [[klonidin]] se rijetko koristi, ali je opsežno proučavan za upravljanje analgezijom tokom [[porođaj]]a.<ref name=Patel1996>{{cite journal|vauthors=Patel SS, Dunn CJ, Bryson HM|title=Epidural clonidine: a review of its pharmacology and efficacy in the management of pain during labour and postoperative and intractable pain|journal=CNS Drugs|year=1996|volume=6|issue=6|pages=474–497|doi=10.2165/00023210-199606060-00007}}</ref> Epiduralna analgezija smatra se sigurnijom i efikasnijim metodom ublažavanja bolova u porođaju u odnosu na intravensku ili oralnu analgeziju. U 2018 izvedene su studija koje su upoređivale epiduralnu analgeziju sa [[oralna primjena|oralnom primjenom]] opijata, neke prednosti epiduralne analgezije uključuju bolju efikasnost, manje slučajeva upotrebe [[nalokson]]a kod novorođenčadi, i smanjen rizik od hiperventilacije majke.<ref name = "Anim-Somuah2018"/> Neki nedostaci epidurala uključuju povećanje broja [[carski rez|carskih rezova]] potrebnih zbog [[fetus]]ne tegobe, dužeg porođaja, povećane potrebe za [[oksitocin]]om za stimuliranje [[maternica|kontrakcija maternice]], povećanog rizika od niskog krvnog pritiska i slabosti mišića, kao i vrućice.<ref name = "Anim-Somuah2018"/> Međutim, pregled nije utvrdio razliku u ukupnoj stopi carskog reza i nema dokaza o negativnim efektima na bebu ubrzo nakon rođenja. Nadalje, pojava dugotrajnih bolova u leđima ostala je nepromijenjena i nakon epiduralne upotrebe.<ref name = "Anim-Somuah2018"/> Komplikacije epiduralne analgezije su rijetke, ali mogu uključivati glavobolje, vrtoglavicu, otežano disanje i napadaje majke. Dijete može osjetiti usporen rad srca, smanjenu sposobnost regulacije temperature i potencijalnu izloženost lijekovima koji se daju majci.<ref>{{cite web|title=Anesthesia|url=http://search.credoreference.com/content/entry/hupwh/anesthesia/0?searchId=9b195ee2-c732-11e3-b874-0aea1e3b2a47&result=1|publisher=Harvard University Press|access-date=18. 4. 2014}}{{Mrtav link}}</ref> Ne postoji ukupna razlika u ishodima na osnovu vremena kada se epiduralne inekcije daje majci,<ref name="Cochrane2014">{{cite journal |vauthors=Sng BL, Leong WL, Zeng Y, Siddiqui FJ, Assam PN, Lim Y, Chan ES, Sia AT | title = Early versus late initiation of epidural analgesia for labour. | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 10 | issue = 10 | pages = CD007238 | date = 9. 10. 2014 | pmid = 25300169 | doi=10.1002/14651858.CD007238.pub2}}</ref> konkretno bez promjene stope carskog reza, [[porođaj]] koji moraju biti podržani instrumentima i trajanje porođaja. Također nema promene u [[Apgar rezultat]]u novorođenčeta između rane i kasne epiduralne primjene.<ref name = "Cochrane2014"/> Epidurali koji nisu ambulantni sa niskim dozama također utiču na sposobnost majke da se kreće tokom rada. Pokreti poput hodanja ili promjene položaja mogu pomoći u poboljšanju udobnosti rada i smanjenju rizika od komplikacija.<ref name=Lothian2009>{{cite journal | vauthors = Lothian JA | title = Safe, healthy birth: what every pregnant woman needs to know | journal = J Perinat Educ | volume = 18 | issue = 3 | pages = 48–54 | year = 2009 | pmid = 19750214 | pmc = 2730905 | doi = 10.1624/105812409X461225 }}</ref> === Ublažavanje bola tokom drugih operacija === Pokazalo se da epiduralna analgezija ima nekoliko koristi nakon drugih operacija, uključujući smanjenje potrebe za upotrebom oralnih ili sistemskih opioida, <ref name=Block2003>{{cite journal |vauthors=Block BM, Liu SS, Rowlingson AJ, Cowan AR, Cowan JA, Wu CL | title = Efficacy of postoperative epidural analgesia: a meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_jama_2003-11-12_290_18/page/2454 | journal = JAMA | volume = 290 | issue = 18 | pages = 2455–63 | year = 2003 | pmid = 14612482 | doi = 10.1001/jama.290.18.2455 }}</ref> i smanjenje rizika od postoperativnih respiratornih problema, [[infekcija]] [[grudni koš|grudnog koša]]<ref name=Ballantyne1998>{{cite journal |vauthors=Ballantyne JC, Carr DB, deFerranti S, Suarez T, Lau J, Chalmers TC, Angelillo IF, Mosteller F | display-authors=6 | title = The comparative effects of postoperative analgesic therapies on pulmonary outcome: cumulative meta-analyses of randomized, controlled trials |url=https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_1998-03_86_3/page/598 | journal = Anesth Analg | volume = 86 | issue = 3 | pages = 598–612 | year = 1998 | pmid = 9495424 | doi = 10.1097/00000539-199803000-00032 }}</ref> zahtjeva [[transfuzija krvi]],<ref name =Allman1038/> i [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]].<ref name=Beattie2001>{{cite journal |vauthors=Beattie WS, Badner NH, Choi P | title = Epidural analgesia reduces postoperative myocardial infarction: a meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2001-10_93_4/page/853 | journal = Anesth Analg | volume = 93 | issue = 4 | pages = 853–8 | year = 2001 | pmid = 11574345 | doi = 10.1097/00000539-200110000-00010 }}</ref> Upotreba epiduralne analgezije nakon operacije umjesto sistemske analgezije rjeđe će smanjiti [[peristaltika|pokretljivost crijeva]], što bi se dogodilo sistemskom opioidnom terapijom blokadom [[SNS|simpatičkog živčanog sistema]].<ref name="Allman1038">{{cite book|title=Oxford handbook of anaesthesia|url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_e7p1|vauthors=Wilson IH, Allman KG|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-856609-0|location=Oxford|page=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_e7p1/page/1038 1038]}}</ref><ref name=Gendall>{{cite journal |vauthors=Gendall KA, Kennedy RR, Watson AJ, Frizelle FA | title = The effect of epidural analgesia on postoperative outcome after colorectal surgery | journal = Colorectal Dis | volume = 9 | issue = 7 | pages = 584–98; discussion 598–600 | year = 2007 | pmid = 17506795 | doi = 10.1111/j.1463-1318.2007.1274.x }}</ref> Neke operacije u kojima se može koristiti analgezija kičme uključuju operaciju donjeg dijela trbuha, operaciju donjih udova i perinealnu operaciju.<ref name="Allman1038" /> === Ostalo === {{glavni| Epiduralna injekcija steroida}} Injekcija steroida u epiduralni prostor ponekad se koristi za liječenje [[radikulopatija|boli u korijenima nerava]], [[radikulska bol|radikulske boli]] i [[upala]] uzrokovanih stanjima kao što su [[kila kičmenog diska]], [[degenerativna bolest diska]] i [[spinalna stenoza]].<ref name="episteroid">{{cite journal |last1=Schneider |first1=Byron |last2=Zheng |first2=Patricia |last3=Mattie |first3=Ryan |last4=Kennedy |first4=David J. |title=Safety of epidural steroid injections |journal=Expert Opinion on Drug Safety |date=2. 8. 2016 |volume=15 |issue=8 |pages=1031–1039 |doi=10.1080/14740338.2016.1184246|pmid=27148630}}</ref> Rizik od komplikacija zbog primjene steroida je nizak, a komplikacije su obično manje. Specifični lijek, doza i učestalost primjene utiču na rizik i ozbiljnost komplikacija. Komplikacije primjene epiduralnih steroida slične su neželjenim efektima steroida primijenjenih na druge načine i mogu uključivati veći nivo šećera od normalnog, posebno kod pacijenata sa [[šećerna bolest|dijabetesom tipa 2]].<ref name = "episteroid"/> [[Flaster epiduralne krvi]] sastoji se od male količine vlastite krvi koja se ubrizgava u epiduralni prostor. To se radi kao metod začepljivanja rupe ili curenja u epiduralni prostor. Ubrizgana krv se ugrušava na mjestu uboda i zatvara curenje.<ref>{{Citation|last1=Tubben|first1=Robert E.|last2=Murphy|first2=Patrick B. |title=Epidural Blood Patch |date=2018 |url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482336/ |work=StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29493961|access-date=31. 10. 2018 }}</ref> Ovo se može koristiti za liječenje [[glavobolja nakon duralne punkcije]] i curenje [[cerebrospinalna tečnost|cerebrospinalne tečnosti]] zbog duralne punkcije, koja se javlja u približno 1,5% postupaka epiduralne analgezije.<ref name=":0">{{cite journal|vauthors=Silva M, Halpern SH|date=2010|title=Epidural analgesia for labor: Current techniques|journal=Local and Regional Anesthesia|volume=3|pages=143–53|doi=10.2147/LRA.S10237|pmc=3417963|pmid=23144567}}</ref> Mala količina vlastite krvi ubrizgava se u epiduralni prostor koja se zgrušava i zatvara mjesto uboda.<ref>{{Citation|last1=Tubben|first1=Robert E.|last2=Murphy|first2=Patrick B.|title=Epidural Blood Patch |date=2018 |url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482336/ |work=StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29493961|access-date=31. 10. 2018 }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura == * Boqing Chen and Patrick M. Foye, UMDNJ: New Jersey Medical School, ''Epidural Steroid Injections: Non-surgical Treatment of Spine Pain'', eMedicine: Physical Medicine and Rehabilitation (PM&R), August 2005. Also [http://www.emedicine.com/pmr/topic223.htm available online]. * {{cite journal |vauthors=Leighton BL, Halpern SH | title = The effects of epidural analgesia on labor, maternal, and neonatal outcomes: a systematic review | journal = Am J Obstet Gynecol | volume = 186 | issue = 5 Suppl Nature | pages = S69–77 | year = 2002 | pmid = 12011873 | doi = 10.1067/mob.2002.121813 }} * {{cite journal |vauthors=Zhang J, Yancey MK, Klebanoff MA, Schwarz J, Schweitzer D | title = Does epidural analgesia prolong labor and increase risk of cesarean delivery? A natural experiment |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2001-07_185_1/page/128 | journal = Am J Obstet Gynecol | volume = 185 | issue = 1 | pages = 128–34 | year = 2001 | pmid = 11483916 | doi = 10.1067/mob.2001.113874 }} == Vanjski linkovi == {{commons category|Epidural anaesthesia}} * [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/patientinstructions/000484.htm MedlinePlus Encyclopedia] {{Anestezija}} {{Oblici doziranja|state=expanded}} {{Authority control}} [[Kategorija:Porođaj]] [[Kategorija:Regionalna anestezija]] [[Kategorija:Akušerske procedure]] [[Kategorija:Načini doziranja]] ng13oxw1qyitkgfs10lo57te0kt5i75 Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije 0 475162 3924315 3915290 2026-09-07T08:46:13Z Bakir123 110053 /* Članovi Predsjedništva */ 3924315 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] otkako je država proglasila [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnost]] 3. marta 1992, rangirana prema dužini zajedničkog mandata. Do danas, ukupno '''41''' pojedinac obnašao je dužnost člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], koje se od 1996. sastoji od tri člana (jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaka]], jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbina]] i jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvata]]). Od 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]], Predsjedništvo je imalo sedam članova (po dva za [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] i jedan član za [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostale"]]); pored toga što su zbog rata koji se odvijao od 1992. do 1995, a time i postojanja stanja neposredne opasnosti za naciju, u članstvo Predsjedništva bila su uključena još tri dodatna člana: predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]], premijer i Zapovjednik Generalštaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TORBiH; kasnije zapovjednik Štaba TORBiH), odnosno načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH; kasnije zapovjednik Štaba Vrhovne komande ARBiH).<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|date=22. 5. 2017|publisher=faktor.ba|access-date=22. 5. 2017}}</ref> Pet pojedinaca služilo je uzastopne mandate kao članovi Predsjedništva: [[Stjepan Kljuić]] (oba puta kao jedan od dva hrvatska člana), [[Momčilo Krajišnik]] (prvo kao dodatni član, predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]], a kasnije kao srpski član), [[Haris Silajdžić]] (prvo kao dodatni član, premijer, a kasnije kao bošnjački član), [[Dragan Čović]] (oba puta kao hrvatski član) i [[Željko Komšić]] (oba puta kao hrvatski član). == Članovi Predsjedništva == [[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|mini|150px|[[Željko Komšić]] je najdugovječniji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] sa stažom od preko 13 godina.]] [[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|mini|150px|[[Nenad Kecmanović]] je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa najkraćim stažom od samo 19 dana.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" !# !Portret !Ime i prezime !Stranka ! width="110" |Trajanje mandata !Period !Etnička grupa |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''1.<br>'''}} | rowspan="2" |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|85px]] | rowspan="2" |{{Sort|Komšić|[[Željko Komšić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} {{Small|(do 2012)}} | rowspan="2" |8 godina, 11 dana<br /><br /> + <br /><br />{{ayd|2018|11|20}} | rowspan="2" |2006–2014,<br /><br />2018– | rowspan="2" |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}" |{{color|white|'''<br>'''}} |{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} {{Small|(od 2013)}} |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''2.<br>'''}} |[[Datoteka:Izetbegovic.jpg|85px]] |{{Sort|Izetbegović|[[Alija Izetbegović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |8 godina, 227 dana |1992–2000. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" |{{color|white|'''3.<br>'''}} |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|85px]] |{{Sort|Radmanović|[[Nebojša Radmanović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |8 godina, 11 dana |2006–2014. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''4.<br>'''}} |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 2025.jpg|85px]] |{{Sort|Izetbegović|[[Bakir Izetbegović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |8 godina, 10 dana |2010–2018. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''5.<br>'''}} |[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|85px]] |{{Sort|Čović|[[Dragan Čović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |6 godina, 196 dana |2002–2005,<br /><br />2014–2018. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''6.<br>'''}} | rowspan="2" |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|85px]] | rowspan="2" |{{Sort|Silajdžić|[[Haris Silajdžić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} {{Small|(do 1996)}} | rowspan="2" |6 godina, 62 dana | rowspan="2" |1993–1995,<br /><br />2006–2010. | rowspan="2" |[[Predsjednik vlade|Premijer]] (dodatni član) [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''<br>'''}} |{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} {{Small|(od 1996)}} |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''7.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Ganić|[[Ejup Ganić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |4 godine, 218 dana |1992–1996. |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] (izabran kao [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostali"]]) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''8.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Pejanović|[[Mirko Pejanović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |4 godine, 110 dana |1992–1996. | rowspan="2" |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}" |{{color|white|'''9.<br>'''}} |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|85px]] |{{Sort|Radišić|[[Živko Radišić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SP|link|BS}} |4 godine, 15 dana |1998–2002. |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''10.<br>'''}} |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|85px]] |{{Sort|Tihić|[[Sulejman Tihić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |4 godine, 9 dana |2002–2006. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}" |{{color|white|'''11.<br>'''}} |[[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|85px]] |{{Sort|Ivanić|[[Mladen Ivanić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}} |4 godine, 3 dana |2014–2018. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''12.<br>'''}} |[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|85px]] |{{Sort|Džaferović|[[Šefik Džaferović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |3 godine, 361 dan |2018–2022. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" |{{color|white|'''13.<br>'''}} |[[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|85px]] |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |3 godine, 360 dana |2018–2022. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(14.)<br>'''}} |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Bećirović|[[Denis Bećirović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |{{ayd|2022|11|16}} |2022– |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(14.)<br>'''}} |[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |{{ayd|2022|11|16}} |2022– |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''15.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Ljujić-Mijatović|[[Tatjana Ljujić-Mijatović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |3 godine, 286 dana |1992–1996. |{{Izborni dijagram/Partija|RS|link|BS}} {{Small|(od 1994)}} |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''16.<br>'''}} | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |{{Sort|Kljuić|[[Stjepan Kljuić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} {{Small|(do 1994)}} | rowspan="2" |3 godine, 238 dana | rowspan="2" |1992,<br /><br />1993–1996. | rowspan="2" |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}" |{{color|white|'''<br>'''}} |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" |{{color|white|'''17.<br>'''}} |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|85px]] |{{Sort|Paravac|[[Borislav Paravac]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |3 godine, 210 dana |2003–2006. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''18.<br>'''}} |[[Datoteka:Miro Lazović.jpg|85px]] |{{Sort|Lazović|[[Miro Lazović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |2 godine, 362 dana |1992–1995. |Predsjedavajući [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(19.)<br>'''}} |[[Datoteka:Nijaz Duraković.jpg|85px]] |{{Sort|Duraković|[[Nijaz Duraković]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |2 godine, 351 dan |1993–1996. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(19.)<br>'''}} |[[Datoteka:Ivo Komsic Sarajevo 1353 (cropped).jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Komšić|[[Ivo Komšić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|link|BS}} |2 godine, 351 dan |1993–1996. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}" |{{color|black|'''20.<br>'''}} |[[Datoteka:Rasim delic.jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Delić|[[Rasim Delić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}} |2 godine, 197 dana |1993–1995. |Komandant Štaba Vrhovne komande [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" |{{color|white|'''21.<br>'''}} |[[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Krajišnik|[[Momčilo Krajišnik]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |2 godine, 167 dana |1992,<br /><br /> 1996–1998. |Predsjedavajući [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] (dodatni član) [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''22.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Jelavić|[[Ante Jelavić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |2 godine, 112 dana |1998–2001. | rowspan="3" |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''23.<br>'''}} |[[Datoteka:Krešimir Zubak - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Zubak|[[Krešimir Zubak]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |2 godine, 41 dana |1996–1998. |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''24.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Križanović|[[Jozo Križanović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |1 godina, 235 dana |2001–2002. |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(25.)<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Abdić|[[Fikret Abdić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |1 godina, 233 dana |1992–1993. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(25.)<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Boras|[[Franjo Boras]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |1 godina, 233 dana |1992–1993. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}" |{{color|black|'''26.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Belkić|[[Beriz Belkić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} |1 godina, 212 dana |2001–2002. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''27.<br>'''}} |[[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Jović|[[Ivo Miro Jović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |1 godina, 181 dan |2005–2006. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}" |{{color|black|'''28.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Halilović|[[Sefer Halilović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}} |1 godina, 14 dana |1992–1993. |Zapovjednik Štaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]] Načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''29.<br>'''}} |[[Datoteka:Mile Akmadžić.jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Akmadžić|[[Mile Akmadžić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |350 dana |1992–1993. |[[Predsjednik vlade|Premijer]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''30.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Lasić|[[Miro Lasić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |300 dana |1992–1993. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''31.<br>'''}} |[[Datoteka:Jure Pelivan.jpg|bez okvira|110x110piksel]] |{{Sort|Pelivan|[[Jure Pelivan]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |215 dana |1992. |[[Predsjednik vlade|Premijer]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" |{{color|white|'''32.<br>'''}} |[[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Genjac|[[Halid Genjac]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |167 dana |2000–2001. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" |{{color|white|'''33.<br>'''}} |[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |156 dana |2002–2003. |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" |{{color|white|'''34.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Ljubić|[[Mariofil Ljubić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |102 dana |1992. |Potpredsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}" |{{color|black|'''35.<br>'''}} |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |{{Sort|Efendić|[[Hasan Efendić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}} |47 dana |1992. |Zapovjednik Generalštaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]] (dodatni član) |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(36.)<br>'''}} |[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|85px]] |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |39 dana |1992. | rowspan="3" |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]] |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" |{{color|white|'''(36.)<br>'''}} |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |39 dana |1992. |- | style="background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}" |{{color|black|'''37.<br>'''}} |[[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|bez okvira|85px]] |{{Sort|Kecmanović|[[Nenad Kecmanović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|link|BS}} |19 dana |1992. |} == Također pogledajte == * [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Bibliografija == * Šimić, Tomo (2006) Dokumenti predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. – 1994. ''Nacionalna sigurnost i budućnost'', 8 (3): 9-227 == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] oazq09v5x5k4n72i0rx2gcdhs7uhl09 Erzjani 0 475199 3924275 3799828 2026-09-06T22:17:23Z SrpskiAnonimac 92796 SrpskiAnonimac premjestio je stranicu [[Erzja]] na [[Erzjani]] preko preusmjerenja 3799828 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa|grupa=Erzja/Erzjani|regija1={{ZID|Rusija}} ([[Mordovija]])|jezici=[[Erzjanski jezik|erzjanski]], [[ruski]]|vjera=[[Pravoslavlje]], [[Luteranizam]]|vezano={{Br separated entries|[[Povolški Finci]], [[Mokšani]], [[Mari (narod)]]}}|slika=[[Datoteka:Erzya Flag.svg|200px]]<br>[[Zastava Erzja]]<br>[[Datoteka:Erzya women.jpg|200px]]<br>Tradicionalna ženska narodna nošnja iz [[Penzjanska oblast|Penzijanske oblasti]]|ukupno=517.575<ref>[https://www.ethnologue.com/language/myv Erzya], ''Ethnologue'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref>|izvorno_ime=эрзят<br>Эрзя́не<br>э́рзя|pop1=440.000}}'''Erzja''' ili '''Erzjani''' ([[Erzjanski jezik|erzjanski]]: ''эрзят'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''эрзя́не'', ''э́рзя''<ref>Гл. ред. С. А. Кузнецов. Большой толковый словарь русского языка. Первое издание: СПб.: Норинт, 1998.</ref><ref>Отв. ред. В. В. Лопатин. Русский орфографический словарь Российской академии наук. 2007</ref>) etnička su skupina [[Mordvini|Mordvina]] (Mordavci, Mordva).<ref name="VRE">[https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 Э́РЗЯ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200508101333/https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 |date=8. 5. 2020 }}, ''[[Velika ruska enciklopedija]]'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref><ref>Эрзя // Советская историческая энциклопедия. — М.: Советская энциклопедия . Под ред. Е. М. Жукова. 1973—1982.</ref><ref>Эрзя // Энциклопедический словарь. 2009.</ref> == Mjesto življenja == Erzjani uglavnom žive u istočnoj [[Mordovija|Mordvinskoj]] i na područjima uz porječja rijeka Mokša, Sura, [[Volga|Volge]] i Belaje. Ostali Erzjani su rasprostranjeni po [[Samarska oblast|Samarskoj oblasti]], [[Penzjanska oblast|Penzjanskoj oblasti]], [[Orenburška oblast|Orenburškoj oblasti]], [[Tatarstan]]u, [[Čuvašija|Čuvašiji]], [[Baškortostan]]u; u [[Sibir]]u, na [[Daleki istok|Dalekome istoku]], u [[Armenija|Armeniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Značajan dio populacije Erzja živi na drevnome etničkome teritoriju: * Istočna skupina Erzjana (svi rajoni istočnoga dijela [[Mordovija|Mordvinske]], Aljatirski, Porecki i Ibresinski rajon [[Čuvašija|Čuvašije]]); * Sjeverna skupina Erzian (Gaginski, Lukojanovski, Sergački, Šatkovski, Piljninski rajoni [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodske oblasti]], Boljšeignatovski rajon [[Mordovija|Mordovske]]); * Skupina Ezjana sjeveroistočnih rajona [[Penzjanska oblast|Penzjankse oblasti]] (Gorodiščenski, Nikolski, Penza, Sosnovoborski rajoni). == Jezik i pismo == {{Glavni|Erzjanski jezik}} Erzjani uglavnom govore [[Erzjanski jezik|erzjanskim jezikom]] koji pripada mordvinskoj podskupini finsko-povolške grane ugro-finske grane uralskih jezika. Manji dio Erzjana govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]]. == Također pogledajte == * [[Erzjanski jezik]] * [[Mordvini]] * [[Mordvinski jezik]] * [[Mokšani]] * [[Mokšanski jezik]] * [[Mari (narod)]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Erzja]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Aziji]] j09kvdg36rjjoemuso8629vd144aixy 3924279 3924275 2026-09-06T22:22:23Z SrpskiAnonimac 92796 /* Također pogledajte */ 3924279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa|grupa=Erzja/Erzjani|regija1={{ZID|Rusija}} ([[Mordovija]])|jezici=[[Erzjanski jezik|erzjanski]], [[ruski]]|vjera=[[Pravoslavlje]], [[Luteranizam]]|vezano={{Br separated entries|[[Povolški Finci]], [[Mokšani]], [[Mari (narod)]]}}|slika=[[Datoteka:Erzya Flag.svg|200px]]<br>[[Zastava Erzja]]<br>[[Datoteka:Erzya women.jpg|200px]]<br>Tradicionalna ženska narodna nošnja iz [[Penzjanska oblast|Penzijanske oblasti]]|ukupno=517.575<ref>[https://www.ethnologue.com/language/myv Erzya], ''Ethnologue'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref>|izvorno_ime=эрзят<br>Эрзя́не<br>э́рзя|pop1=440.000}}'''Erzja''' ili '''Erzjani''' ([[Erzjanski jezik|erzjanski]]: ''эрзят'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''эрзя́не'', ''э́рзя''<ref>Гл. ред. С. А. Кузнецов. Большой толковый словарь русского языка. Первое издание: СПб.: Норинт, 1998.</ref><ref>Отв. ред. В. В. Лопатин. Русский орфографический словарь Российской академии наук. 2007</ref>) etnička su skupina [[Mordvini|Mordvina]] (Mordavci, Mordva).<ref name="VRE">[https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 Э́РЗЯ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200508101333/https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 |date=8. 5. 2020 }}, ''[[Velika ruska enciklopedija]]'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref><ref>Эрзя // Советская историческая энциклопедия. — М.: Советская энциклопедия . Под ред. Е. М. Жукова. 1973—1982.</ref><ref>Эрзя // Энциклопедический словарь. 2009.</ref> == Mjesto življenja == Erzjani uglavnom žive u istočnoj [[Mordovija|Mordvinskoj]] i na područjima uz porječja rijeka Mokša, Sura, [[Volga|Volge]] i Belaje. Ostali Erzjani su rasprostranjeni po [[Samarska oblast|Samarskoj oblasti]], [[Penzjanska oblast|Penzjanskoj oblasti]], [[Orenburška oblast|Orenburškoj oblasti]], [[Tatarstan]]u, [[Čuvašija|Čuvašiji]], [[Baškortostan]]u; u [[Sibir]]u, na [[Daleki istok|Dalekome istoku]], u [[Armenija|Armeniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Značajan dio populacije Erzja živi na drevnome etničkome teritoriju: * Istočna skupina Erzjana (svi rajoni istočnoga dijela [[Mordovija|Mordvinske]], Aljatirski, Porecki i Ibresinski rajon [[Čuvašija|Čuvašije]]); * Sjeverna skupina Erzian (Gaginski, Lukojanovski, Sergački, Šatkovski, Piljninski rajoni [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodske oblasti]], Boljšeignatovski rajon [[Mordovija|Mordovske]]); * Skupina Ezjana sjeveroistočnih rajona [[Penzjanska oblast|Penzjankse oblasti]] (Gorodiščenski, Nikolski, Penza, Sosnovoborski rajoni). == Jezik i pismo == {{Glavni|Erzjanski jezik}} Erzjani uglavnom govore [[Erzjanski jezik|erzjanskim jezikom]] koji pripada mordvinskoj podskupini finsko-povolške grane ugro-finske grane uralskih jezika. Manji dio Erzjana govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]]. == Također pogledajte == * [[Erzjanski jezik]] * [[Mordvini]] * [[Mordvinski jezik]] * [[Mokšani]] (Mokša) * [[Mokšanski jezik]] * [[Marijci]] (Mari) * [[Marijski jezik]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Erzja]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Aziji]] 361399jgsgq8fzzoxnenubnrm3u9rjy 3924280 3924279 2026-09-06T22:22:35Z SrpskiAnonimac 92796 /* Također pogledajte */ 3924280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa|grupa=Erzja/Erzjani|regija1={{ZID|Rusija}} ([[Mordovija]])|jezici=[[Erzjanski jezik|erzjanski]], [[ruski]]|vjera=[[Pravoslavlje]], [[Luteranizam]]|vezano={{Br separated entries|[[Povolški Finci]], [[Mokšani]], [[Mari (narod)]]}}|slika=[[Datoteka:Erzya Flag.svg|200px]]<br>[[Zastava Erzja]]<br>[[Datoteka:Erzya women.jpg|200px]]<br>Tradicionalna ženska narodna nošnja iz [[Penzjanska oblast|Penzijanske oblasti]]|ukupno=517.575<ref>[https://www.ethnologue.com/language/myv Erzya], ''Ethnologue'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref>|izvorno_ime=эрзят<br>Эрзя́не<br>э́рзя|pop1=440.000}}'''Erzja''' ili '''Erzjani''' ([[Erzjanski jezik|erzjanski]]: ''эрзят'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''эрзя́не'', ''э́рзя''<ref>Гл. ред. С. А. Кузнецов. Большой толковый словарь русского языка. Первое издание: СПб.: Норинт, 1998.</ref><ref>Отв. ред. В. В. Лопатин. Русский орфографический словарь Российской академии наук. 2007</ref>) etnička su skupina [[Mordvini|Mordvina]] (Mordavci, Mordva).<ref name="VRE">[https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 Э́РЗЯ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200508101333/https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 |date=8. 5. 2020 }}, ''[[Velika ruska enciklopedija]]'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref><ref>Эрзя // Советская историческая энциклопедия. — М.: Советская энциклопедия . Под ред. Е. М. Жукова. 1973—1982.</ref><ref>Эрзя // Энциклопедический словарь. 2009.</ref> == Mjesto življenja == Erzjani uglavnom žive u istočnoj [[Mordovija|Mordvinskoj]] i na područjima uz porječja rijeka Mokša, Sura, [[Volga|Volge]] i Belaje. Ostali Erzjani su rasprostranjeni po [[Samarska oblast|Samarskoj oblasti]], [[Penzjanska oblast|Penzjanskoj oblasti]], [[Orenburška oblast|Orenburškoj oblasti]], [[Tatarstan]]u, [[Čuvašija|Čuvašiji]], [[Baškortostan]]u; u [[Sibir]]u, na [[Daleki istok|Dalekome istoku]], u [[Armenija|Armeniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Značajan dio populacije Erzja živi na drevnome etničkome teritoriju: * Istočna skupina Erzjana (svi rajoni istočnoga dijela [[Mordovija|Mordvinske]], Aljatirski, Porecki i Ibresinski rajon [[Čuvašija|Čuvašije]]); * Sjeverna skupina Erzian (Gaginski, Lukojanovski, Sergački, Šatkovski, Piljninski rajoni [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodske oblasti]], Boljšeignatovski rajon [[Mordovija|Mordovske]]); * Skupina Ezjana sjeveroistočnih rajona [[Penzjanska oblast|Penzjankse oblasti]] (Gorodiščenski, Nikolski, Penza, Sosnovoborski rajoni). == Jezik i pismo == {{Glavni|Erzjanski jezik}} Erzjani uglavnom govore [[Erzjanski jezik|erzjanskim jezikom]] koji pripada mordvinskoj podskupini finsko-povolške grane ugro-finske grane uralskih jezika. Manji dio Erzjana govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]]. == Također pogledajte == * [[Erzjanski jezik]] * [[Mordvini]] * [[Mordvinski jezik]] * [[Mokšani]] (Mokša) * [[Mokšanski jezik]] * [[Marijci]] (Mari) * [[Marijski jezik]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Erzja]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Aziji]] dk32cqp6ne0i5p8d01s9cwyp7jt090f 3924281 3924280 2026-09-06T22:30:02Z SrpskiAnonimac 92796 3924281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa|grupa=Erzja/Erzjani|regija1={{ZID|Rusija}} ([[Mordovija]])|jezici=[[Erzjanski jezik|erzjanski]], [[ruski]]|vjera=[[Pravoslavlje]], [[Luteranizam]]|vezano={{Br separated entries|[[Povolški Finci]], [[Mokšani]], [[Marijci]]}}|slika=[[Datoteka:Erzya Flag.svg|200px]]<br>[[Zastava Erzja]]<br>[[Datoteka:Erzya women.jpg|200px]]<br>Tradicionalna ženska narodna nošnja iz [[Penzjanska oblast|Penzijanske oblasti]]|ukupno=517.575<ref>[https://www.ethnologue.com/language/myv Erzya], ''Ethnologue'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref>|izvorno_ime=эрзят<br>Эрзя́не<br>э́рзя|pop1=440.000}}'''Erzja''' ili '''Erzjani''' ([[Erzjanski jezik|erzjanski]]: ''эрзят'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''эрзя́не'', ''э́рзя''<ref>Гл. ред. С. А. Кузнецов. Большой толковый словарь русского языка. Первое издание: СПб.: Норинт, 1998.</ref><ref>Отв. ред. В. В. Лопатин. Русский орфографический словарь Российской академии наук. 2007</ref>) etnička su skupina [[Mordvini|Mordvina]] (Mordovci, Mordva).<ref name="VRE">[https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 Э́РЗЯ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200508101333/https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 |date=8. 5. 2020 }}, ''[[Velika ruska enciklopedija]]'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref><ref>Эрзя // Советская историческая энциклопедия. — М.: Советская энциклопедия . Под ред. Е. М. Жукова. 1973—1982.</ref><ref>Эрзя // Энциклопедический словарь. 2009.</ref> == Mjesto življenja == Erzjani uglavnom žive u istočnoj [[Mordovija|Mordvinskoj]] i na područjima uz porječja rijeka Mokša, Sura, [[Volga|Volge]] i Belaje. Ostali Erzjani su rasprostranjeni po [[Samarska oblast|Samarskoj oblasti]], [[Penzjanska oblast|Penzjanskoj oblasti]], [[Orenburška oblast|Orenburškoj oblasti]], [[Tatarstan]]u, [[Čuvašija|Čuvašiji]], [[Baškortostan]]u; u [[Sibir]]u, na [[Daleki istok|Dalekome istoku]], u [[Armenija|Armeniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Značajan dio populacije Erzja živi na drevnome etničkome teritoriju: * Istočna skupina Erzjana (svi rajoni istočnoga dijela [[Mordovija|Mordvinske]], Aljatirski, Porecki i Ibresinski rajon [[Čuvašija|Čuvašije]]); * Sjeverna skupina Erzian (Gaginski, Lukojanovski, Sergački, Šatkovski, Piljninski rajoni [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodske oblasti]], Boljšeignatovski rajon [[Mordovija|Mordovske]]); * Skupina Ezjana sjeveroistočnih rajona [[Penzjanska oblast|Penzjankse oblasti]] (Gorodiščenski, Nikolski, Penza, Sosnovoborski rajoni). == Jezik i pismo == {{Glavni|Erzjanski jezik}} Erzjani uglavnom govore [[Erzjanski jezik|erzjanskim jezikom]] koji pripada mordvinskoj podskupini finsko-povolške grane ugro-finske grane uralskih jezika. Manji dio Erzjana govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]]. == Također pogledajte == * [[Erzjanski jezik]] * [[Mordvini]] (Mordovci, Mordva) * [[Mordvinski jezik]] * [[Mokšani]] (Mokša) * [[Mokšanski jezik]] * [[Marijci]] (Mari) * [[Marijski jezik]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Erzja]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Aziji]] iqja0yvhoom3xxy2v27zq35snxbieg3 3924282 3924281 2026-09-06T22:31:01Z SrpskiAnonimac 92796 3924282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa|grupa=Erzja/Erzjani|regija1={{ZID|Rusija}} ([[Mordovija]])|jezici=[[Erzjanski jezik|erzjanski]], [[Ruski jezik|ruski]]|vjera=[[pravoslavlje]], [[luteranizam]]|vezano={{Br separated entries|[[Povolški Finci]], [[Mokšani]], [[Marijci]]}}|slika=[[Datoteka:Erzya Flag.svg|200px]]<br>[[Zastava Erzja]]<br>[[Datoteka:Erzya women.jpg|200px]]<br>Tradicionalna ženska narodna nošnja iz [[Penzjanska oblast|Penzijanske oblasti]]|ukupno=517.575<ref>[https://www.ethnologue.com/language/myv Erzya], ''Ethnologue'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref>|izvorno_ime=эрзят<br>Эрзя́не<br>э́рзя|pop1=440.000}}'''Erzja''' ili '''Erzjani''' ([[Erzjanski jezik|erzjanski]]: ''эрзят'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''эрзяне'', ''эрзя''<ref>Гл. ред. С. А. Кузнецов. Большой толковый словарь русского языка. Первое издание: СПб.: Норинт, 1998.</ref><ref>Отв. ред. В. В. Лопатин. Русский орфографический словарь Российской академии наук. 2007</ref>) etnička su skupina [[Mordvini|Mordvina]] (Mordovci, Mordva).<ref name="VRE">[https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 Э́РЗЯ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200508101333/https://bigenc.ru/ethnology/text/4937592 |date=8. 5. 2020 }}, ''[[Velika ruska enciklopedija]]'', pristupljeno 7. 4. 2020</ref><ref>Эрзя // Советская историческая энциклопедия. — М.: Советская энциклопедия . Под ред. Е. М. Жукова. 1973—1982.</ref><ref>Эрзя // Энциклопедический словарь. 2009.</ref> == Mjesto življenja == Erzjani uglavnom žive u istočnoj [[Mordovija|Mordvinskoj]] i na područjima uz porječja rijeka Mokša, Sura, [[Volga|Volge]] i Belaje. Ostali Erzjani su rasprostranjeni po [[Samarska oblast|Samarskoj oblasti]], [[Penzjanska oblast|Penzjanskoj oblasti]], [[Orenburška oblast|Orenburškoj oblasti]], [[Tatarstan]]u, [[Čuvašija|Čuvašiji]], [[Baškortostan]]u; u [[Sibir]]u, na [[Daleki istok|Dalekome istoku]], u [[Armenija|Armeniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Značajan dio populacije Erzja živi na drevnome etničkome teritoriju: * Istočna skupina Erzjana (svi rajoni istočnoga dijela [[Mordovija|Mordvinske]], Aljatirski, Porecki i Ibresinski rajon [[Čuvašija|Čuvašije]]); * Sjeverna skupina Erzian (Gaginski, Lukojanovski, Sergački, Šatkovski, Piljninski rajoni [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodske oblasti]], Boljšeignatovski rajon [[Mordovija|Mordovske]]); * Skupina Ezjana sjeveroistočnih rajona [[Penzjanska oblast|Penzjankse oblasti]] (Gorodiščenski, Nikolski, Penza, Sosnovoborski rajoni). == Jezik i pismo == {{Glavni|Erzjanski jezik}} Erzjani uglavnom govore [[Erzjanski jezik|erzjanskim jezikom]] koji pripada mordvinskoj podskupini finsko-povolške grane ugro-finske grane uralskih jezika. Manji dio Erzjana govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]]. == Također pogledajte == * [[Erzjanski jezik]] * [[Mordvini]] (Mordovci, Mordva) * [[Mordvinski jezik]] * [[Mokšani]] (Mokša) * [[Mokšanski jezik]] * [[Marijci]] (Mari) * [[Marijski jezik]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Erzja]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Aziji]] kfox4boni1zen8bw89c60k8uxx74koq Razgovor:Erzjani 1 475203 3924277 3312574 2026-09-06T22:17:24Z SrpskiAnonimac 92796 SrpskiAnonimac premjestio je stranicu [[Razgovor:Erzja]] na [[Razgovor:Erzjani]] 3312574 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}}{{CEE proljeće 2021.|tema=Društvo|država=Erzja|korisnik=[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]}} b060yyu7m04llgcayxe8a8ld976n4eq ERICH5 0 482078 3924283 3886778 2026-09-06T23:06:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''[[Glutamat]]om bogati protein 5''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''ERICH5, znan i kao [[otvoreni okvir čitanja]] 47 [[hromosom 8|hromosoma 8]] (C8orf47). ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 374 [[aminokiseline]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 39.936 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q6P6B1#sequences |title=UniProt, Q6P6B1 |language=en |access-date=16. 9. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MGCSSSALNK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AGDSSRFPSV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSNEHFSTAE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESESCFAQPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PHALGRESTV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DGNVQRESRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLQKLKVSAE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PTANGVKPLQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EQPLAKDVAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GRDATDQSGS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TEKTQPGEGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EESGPPQPGG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KEDAPAAEGK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKDAGAGTEA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESLKGNAEAQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PLGPEAKGQP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LQAAVEKDSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RAVEVTENPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAAEMKPLGT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TENVLTLQIA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GELQPQGTVG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KDEQAPLLET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISKENESPEI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEGSQFVETA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEQQLQATLG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KEEQPQLLER</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IPKENVTPEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDRSQLVEKP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VMNDPFHKTP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EGPGNMEQIQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PEGIVGSMEH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PARNVEAGAY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VEMIRNIHTN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEDQRIEGET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GEKVETDMEN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EKVSEGAETK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEETGEVVDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SAAT</td></tr> </table> == Gen== Gen ERICH5 se nalazi na ljudskom [[hromosom 8|hromosomu 8]] na 8q22.2 i prostire se na 29 kb na plus lancu [[DNK]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ERICH5|title=ERICH5 Gene - GeneCards {{!}} ERIC5 Protein {{!}} ERIC5 Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=1. 5. 2018}}</ref> ERICH5 ima tri [[egzon]]a i dva [[intron]]a.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/203111|title=ERICH5 glutamate rich 5 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=6. 5. 2018}}</ref> ERICH5 je takođe poznat kao C8orf47 i [[Glutaminska kiselina|glutamatom]] bogati protein 5.<ref name=":0"/> == Protein == === Izoforme === Protein ERICH5 ima dvije [[izoforme]]. Najduža izoforma 1 obuhvata 1.550 [[bazni par|parova baza]] i sastavljen je od 374 [[aminokiseline]]. Drugoj izoformi nedostaje treći i posljednji egzon, a dugačak je 596 parova baza.<ref name=":1"/> === Domeni i motivi === ERICH5 sadrži jedan konzervirani domen, [[domen nepoznate funkcije]] koji se naziva DUF4573.<ref>{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Structure/cdd/wrpsb.cgi?seqinput=NP_775820.2|title=NCBI Conserved Domain Search|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2018}}</ref> Predviđa se da ERICH5 sadrži dva visoko očuvana motiva, kompleks koji promovira [[anafaza|anafazu]] (APC/C) vezujući motiv i motiv LIG_FHA_2.<ref>{{Cite web|url=http://elm.eu.org/cgimodel.py?fun=smartResult&userId=QiKTJzhtfX&EXPECT_CUTOFF=100&r=1&bg=on|title=ELM - unknown|website=elm.eu.org|access-date=7. 5. 2018}}</ref> Motiv APC/C obuhvata aminokiselina 222-226 i služi kao [[mjesto vezanja]] za kompleks koji promovira anafazu.<ref>{{Cite web|url=http://elm.eu.org/elms/DEG_APCC_KENBOX_2.html|title=ELM - Detail for DEG_APCC_KENBOX_2|website=elm.eu.org|language=en|access-date=7. 5. 2018}}</ref> Motiv LIG_FHA_2 uključen je u put [[Kontrolna tačka ćelijskog ciklusa|kontrolne ćelijske tačke]] i nalazi se u mnogim proteinima u [[ćelijsko jedro|jedru]] koji regulira [[ćelijski ciklus]].<ref>{{Cite web|url=http://elm.eu.org/elms/LIG_FHA_2.html|title=ELM - Detail for LIG_FHA_2|website=elm.eu.org|language=en|access-date=7. 5. 2018}}</ref> === [[Posttranslacijske modifikacije]] === Predviđa se da će ERICH5 proći kroz nekoliko [[Posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih modifikacija]], uključujući [[fosforilacija|fosforilaciju]], [[O-vezana glikozilacija|O-vezanu glikozilaciju]] i [[protein SUMO|sumolizaciju]].<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/cgi-bin/webface2.fcgi?jobid=5AEFA709000046B72B659767&wait=20|title=NetPhos 3.1 Server - prediction results|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=7. 5. 2018|archive-date=7. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507085616/http://www.cbs.dtu.dk/cgi-bin/webface2.fcgi?jobid=5AEFA709000046B72B659767&wait=20|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/cgi-bin/webface2.fcgi?jobid=5AEFA88F00003BF2A603331A&wait=20|title=NetOGlyc 4.0 Server - prediction results|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=7. 5. 2018|archive-date=7. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507085701/http://www.cbs.dtu.dk/cgi-bin/webface2.fcgi?jobid=5AEFA88F00003BF2A603331A&wait=20|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://sumosp.biocuckoo.org/showResult.php|title=GPS-SUMO: Prediction of SUMOylation Sites & SUMO-interaction Motifs|website=sumosp.biocuckoo.org|access-date=7. 5. 2018|archive-date=6. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506035609/http://sumosp.biocuckoo.org/showResult.php|url-status=dead}}</ref> Mnoga mjesta fosforilacije i mjesta O-glikozilacije predviđena su na istoj aminokiselini. Prikazane posttranslacijske modifikacije su one konzervirane među ERICH5 [[Homologija (biologija)|ortolozima]]. Predviđeno je da nekoliko [[kinaza]] fosforilira ERICH5, uključujući [[Protein-kinaza C|PKC]], [[Ciklin-zavisna kinaza 1|cdc2]], [[Kazein-kinaza 1|CKI]], [[Protein-kinaza A|PKA]], [[DNk]] PK, [[ATM serin/treonin kinaza|ATM]], [[Receptor epidermnog faktora rasta|EGFR]] i [[Kazein-kinaza 2|CKII]].<ref name=":2"/> {| class="wikitable" |[[Posttranslacijska modifikacija]] |Lokacija [[aminokiselina]] |- |[[Fosforilacija]] |S4, S5, S27, S32, S49, T50, S58, S100, T101, T104, T138, S169, S227, S234, T239,T248, S274, T289, S307,Y320, T340, T346 |- |O-[[Glikozilacija]] |S5,S27, S32, S49, T50, S58, S100, T101, T104, T138, S169, S227, S234, T239, T248, S274, T289,S307 |- |[[Sumoilacija]] |K121, K131, K211, K251, ,K343, K360 |} === Sekundarna struktura=== Predviđeno je da ERICH5 sadrži tri [[alfa-heliks]]s i dva [[beta-list]]a, kao i područja [[Slučajna zavojnica|nasumične zavojnice]].<ref name=":4">{{Cite web|url=http://raptorx.uchicago.edu/StructurePrediction/myjobs/52710164_318537/|title=Result for job ERICH5|website=raptorx.uchicago.edu|access-date=7. 5. 2018|archive-date=7. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507221613/http://raptorx.uchicago.edu/StructurePrediction/myjobs/52710164_318537/|url-status=dead}}</ref> [[slika:ERICH5 secondary structure.png|thumb|Sekundarna struktura ERICH5<ref name=":4"/>]] [[Slika:ERICH5 Protein Interactions.png|thumb|Interakcije proteina ERICH5<ref name=":3"/>]] === Subćelijska lokalizacija === Predviđeno je da je ERICH5 lokaliziran u jedru.<ref>{{Cite web|url=https://psort.hgc.jp/cgi-bin/runpsort.pl|title=PSORTII|website=PSORTII}}{{Dead link|date=decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Interakcije proteina === Predviđeno je da ERICH5 stupa u interakciju s nekoliko proteina preko [[Dvohibridni skrining|dvohibridnog skrininga kvasca]] i [[afinitetna hromatografija|afinitetne hromatografije]].<ref name=":3">{{Cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/webservices/psicquic/view/main.xhtml?query=ERICH5|title=PSICQUIC View|website=EMBL-EBI}}</ref> Predviđeno je da je nekoliko proteina s kojima je ERICH5 stupio u interakciju također lokalizirano u jedru.<ref name=":3" /> == Ekspresija == [[Slika:Normal_Expression_of_ERICH5.png|thumb|280px|Normalna [[ekspresija gena]] ERICH5 i raznim tkivima<ref>{{cite journal | vauthors = Dezso Z, Nikolsky Y, Sviridov E, Shi W, Serebriyskaya T, Dosymbekov D, Bugrim A, Rakhmatulin E, Brennan RJ, Guryanov A, Li K, Blake J, Samaha RR, Nikolskaya T | display-authors = 6 | title = A comprehensive functional analysis of tissue specificity of human gene expression | journal = BMC Biology | volume = 6 | pages = 49 | date = novembar 2008 | pmid = 19014478 | pmc = 2645369 | doi = 10.1186/1741-7007-6-49 }}</ref>]] === Normalna ekspresija=== ERICH5 pokazuje povišene nivoe ekspresije u [[fetus]]noj [[Jetra|jetri]], jetri odraslih, [[gušterača|gušterači]] i [[mrežnjača|mrežnjači]] u poređenju sa drugim tkivima. ;[[ekspresija gena|Ekspresija]] u bolesti [[Slika:Expression_of_ERICH5_in_Alcoholic_Hepatitis.png|thumb|280px|Ekspresija ERICH5 kod alkoholnog [[hepatitis]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?LinkName=gds_pubmed&from_uid=4389|title=Transcriptome analysis identifies TNF superfamily receptors as potential therapeutic targets in alcoholic hepatitis.}}</ref>]] ERICH5 pokazuje povećanu ekspresiju u [[Alkoholni hepatitis|alkoholnom hepatitisu]]. == Homologija == === Paralozi === Ne postoje poznati [[Homologija (biologija)|paralozi]] ERICH5.<ref>{{Cite web|url=https://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Compara?db=core;g=ENSG00000177459;r=8:98064311-98093610|title=Gene: ERICH5 (ENSG00000177459) - Comparative Genomics - Homo sapiens - Ensembl genome browser 92|website=useast.ensembl.org|language=en-gb|access-date=7. 5. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> === Ortolozi === Pravi ortolozi ERICH5 identificirani su samo među vrstama [[sisar]]a. Najdalji srodni ortolog sisara je ''[[Monodelphis domestica]]'' (sivi kratkorepi oposum).<ref name="blast.ncbi.nlm.nih.gov">{{Cite web|url=https://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2018}}</ref> {| class="wikitable" |[[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]] |Uobičajeno ime |Divergencija od [[ljudi]] (milioni godina) |Sličnost | Identitet |Pristupni broj |Dužina proteina |- |''[[gepard|Acinonyx jubatus]]'' | Gepard |96 |71% |65% |XP_014937513.1 |358 |- |''[[nosorog|Cerathotherium]]'' |Bijeli nosorog |96 |71% |66% |XP_004431343.2 |358 |- |''[[Trichechus manatus latirostris]]'' | Morska krava |105 |68% |59% |XP_004370879.3 |342 |- |''[[oposum|Monodelphis]]'' |Sivi kratkorepi oposum |159 |40% |28% |XP_007488209.1 |478 |} === Udaljeni ortolozi === ERICH5 ima udaljene ortologe među [[ptica]]ma i [[gmizavci]]ma. Ovi udaljeni ortolozi sadrže samo treći egzon ERICH5-a.<ref name="blast.ncbi.nlm.nih.gov"/> {| class="wikitable" |[[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]] |Uobičajeno ime |Divergencija od [[ljudi]] (milioni godina) |Sličnost | Identitet |Pristupni broj |Dužina proteina |- |''[[Gallus gallus]]'' |Kokoš |312 |80% |64% |XP_004940017.1 |207 |- |''[[kornjače|Chysemys picta belli]]'' |Pjegava kornjača |312 |74% |59% |XP_008166572.1 |442 |} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 8]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] bpgy2os8dw92j5ek18bvznfr4s3md2s Despina (satelit) 0 490669 3924268 3871962 2026-09-06T20:55:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nebesko tijelo | ime =Despina | slika =[[Datoteka:Despina.jpg|200px]] | boja = #000FF | Otkrio =Stephen P. Synnott[1] i Vojadžerov tim za obradu fotografija | Datum otkrića =juli 1989. | mp_naziv = | drugi_nazivi =Neptun V | mp_kategorija = | pridjevi = | Osobine putanje ref = | Epoha = | Afel = | Perihel = | Periapsis = | Apoapsis = | Srednji poluprečnik putanje =52 525 km | Ekscentricitet putanje =~ 0.00038 ± 0.00016 | Orbitalni period =0.33465551 ± 0.00000001 d | Sinodni period = | Prosječna orbitalna brzina = | Srednja anomalija = | Inklinacija = 0.216 ± 0.014° (prema Neptunovom ekvatoru) | Ugaona udaljenost = | Dužina ulaznog čvora = | Dužina periapsisa = | Vrijeme periapsisa = | Argument perihela = | Poluamplituda = | Prirodni satelit =[[Neptun]]a | Broj satelita = | Dimenzije = | Poluprečnik = 78 ± 4,7 km | Ekvatorijalni poluprečnik = | Polarni poluprečnik = | Elipticitet = | Obim = | Površina = km<sup>2</sup> | Zapremina = ~1.800.000 km<sup>3</sup> | Masa = ~2.2×10<sup>18</sup> kg (procjena na osnovu gustoće) | Prosječna gustoća = ~1.2 g/cm<sup>3</sup> (procjena) | Gravitacija na površini = ~0.026 m/s<sup>2</sup> | Brzina oslobađanja = ~0.063 km/s | Period rotacije = sinhrona | Siderički period rotacije = | Brzina rotacije = | Osni nagib = | Rektascenzija sjevernog pola= | Ekliptična geografska širina= | Ekliptična geografska dužina= | Deklinacija = | Albedo = 0.09 | Temp na površini = ~51 K | Spektralna klasa = | Prividna magnituda = 22.0 | Apsolutna magnituda = | Ugaoni prečnik = | Pritisak = | Skalarna visina = | Atmosferski sastav = }} '''Despina''' {{IPAc-en|d|ɛ|ˈ|s|p|aɪ|n|ə}}, također poznata kao '''Neptun&nbsp;V''', je treći najbliži unutrašnji mjesec (satelit) [[Neptun]]a . Ime je dobila po [[Grčka mitologija|grčkom mitološkom]] liku [[Despina (mitologija)|Despoini]], [[Nimfa|nimfi]] koja je bila kćerka [[Posejdon]]a i [[Demetra|Demetere]] . == Otkriće == Despina je otkrivena krajem jula 1989. godine na slikama koje je napravila [[Svemirska sonda|sonda]] ''[[Voyager 2]]'' . Dobila je privremenu oznaku '''S/1989&nbsp;N&nbsp;3''' <ref>Marsden, Brian G. (August 2, 1989). "Satellites of Neptune". IAU Circular. 4824.</ref>. Otkriće je objavljeno (IAUC 4824) 2. augusta 1989. i spominje "10 kadrova snimljenih tokom 5 dana", što implicira da je datum otkrića bio negdje prije 28. jula. Ime je dato 16. septembra 1991. godine <ref>Marsden, Brian G. (September 16, 1991). "Satellites of Saturn and Neptune". IAU Circular. 5347.</ref>. == Fizičke karakteristike == Despinin prečnik je otprilike 152 kilometra .<ref>{{Cite web|url=http://search.credoreference.com/content/entry/philipsastronomy/despina/0|title=Where Are You From? - Credo Reference|website=search.credoreference.com|language=en|access-date=12. 2. 2017}}{{Mrtav link}}</ref> Despina je nepravilnog oblika i ne pokazuje znakove bilo kakve geološke modifikacije. Vjerovatno se radi o hrpi ostataka ponovno nakupljenoj od fragmenata originalnih Neptunovih satelita, koji su bili poremećeni perturbacijama iz [[Triton (mjesec)|Tritona]] ubrzo nakon što je taj mjesec uhvaćen u vrlo ekscentričnu početnu orbitu <ref>Banfield, Don; Murray, Norm (October 1992). "A dynamical history of the inner Neptunian satellites". Icarus. 99 (2): 390–401. Bibcode:1992Icar...99..390B. doi:10.1016/0019-1035(92)90155-Z.</ref>. == Orbita == Despinina orbita leži blizu, ali izvan orbite Talase i tik unutar Le Verrierovog prstena i djeluje kao njen pastir mjesec <ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Despina|title=Despina {{!}} astronomy|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=8. 11. 2020}}</ref> Kako je također ispod radijusa Neptunove sinhrone orbite, polako se spiralno vrti prema unutra zbog plimnog usporavanja i na kraju može uticati na atmosferu Neptuna ili se raspasti u planetarni prsten nakon što pređu [[Rocheova granica|Rocheovu granicu]] zbog rastezanja plime i oseke. [[Datoteka:Simulated_view_of_Despina.jpg|lijevo|mini| Simulirani pogled na Despinu koja kruži oko [[Neptun]]a]] == Bilješke == * Površinska gravitacija izvedena iz mase m, gravitacione konstante ''G'' i poluprečnika ''r'': ''Gm/r'' * Brzina bijega izvedena iz mase ''m'', gravitacijske konstante ''G'' i polumjera ''r'': ''√2Gm/r''. == Izvori == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070801204420/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Nep_Despina Despina profil] od [http://solarsystem.nasa.gov NASA-inog istraživanja Sunčevog sistema] * [https://web.archive.org/web/20081221181025/http://www.dtm.ciw.edu/sheppard/satellites/nepsatdata.html Neptunovi poznati sateliti] (autor Scott S. Sheppard ) * NASA Astronomy Picture of the Day: Despina and its shadow transiting Neptune (3 September 2009) {{Neptunovi prirodni sateliti}} [[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1989.]] [[Kategorija:Neptun]] [[Kategorija:Prirodni sateliti]] ff6vyjg99jv535udvkka6ra812ne705 Euroliga 2022/2023. 0 499528 3924287 3901829 2026-09-07T00:43:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924287 wikitext text/x-wiki '''Euroliga Turkish Airlines 2022/23''' bila je 23. sezona moderne ere [[Euroliga|Eurolige]] i 13. pod naslovnim sponzorom [[Turkish Airlines]]. Uključujući prethodnu inkarnaciju takmičenja kao [[FIBA Evropa|FIBA evropski]] kup šampiona, to je bila 66. sezona premijernog košarkaškog takmičenja za evropske muške klubove. Drugu sezonu zaredom [[KK CSKA Moskva|CSKA-u Moskva]] ukinuta je licenca za Euroligu zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]].<ref>{{cite web |last1=Askounis |first1=Johnny |date=5. 8. 2022 |title=CSKA seeking legal assessment on exclusion from EuroLeague |url=https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1375255/andrey-vatutin-talks-cska-going-to-court-with-euroleague-basketball/ |access-date=23. 12. 2022 |website=Eurohoops}}</ref> [[KK Real Madrid|Real Madrid]] vratio se u finale nakon što je prošle godine izgubio od [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efesa]] i osvojio rekordnu jedanaestu titulu protiv [[KK Olympiacos|Olympiacosa]] u [[Žalgiris Arena|Žalgiris Areni]] u [[Kaunas]]u, okončavši petogodišnju sušu od njihovog posljednjeg trijumfa 2018. Madriđanin [[Sergio Llull]] postigao je pobjednički šut sa 3,1 sekunde do kraja utakmice.<ref>{{Cite web |date=21. 5. 2023 |title=Real Madrid beats Olympiacos to win its 11th EuroLeague title! {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/championship-game-blog-olympiacos-piraeus-vs-real-madrid/ |access-date=21. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=21. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230521195252/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/championship-game-blog-olympiacos-piraeus-vs-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1506770/eternal-llull-gives-to-real-madrid-the-euroleague-title/ Eternal Llull gives to Real Madrid its 11th EuroLeague title]</ref> Anadolu Efes je bio branilac titule, osvojio je dvije uzastopne titule, ali je eliminisan nakon što je završio jedanaesti u regularnoj sezoni. == Kvalifikovani Timovi == <div> {| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;" |+Kvalifikovani timovi za sezonu Euroliga 2022/23<br />Licencirani klubovi |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | width=210 |{{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] | width=210 |{{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] | width=210 |{{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] | width=210 |{{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] | width=210 |{{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]] | width=210 |{{ZD|GER}} [[KK Bayern München|Bayern München]] |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] | width=210 |{{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Tel Aviv]] | width=210 |{{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano]] | width=210 |{{ZD|FRA}} [[KK ASVEL|ASVEL]] |- |} {| class="wikitable" style="table-layout:fixed;width:100%;" |+Pridruženi klubovi |- | width=210 |{{ZD|GER}} [[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] {{small|(WC)}}<ref>{{cite news |title=ECA Board meets to take strategic decisions, approves postseason special regulations |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/bdctewbhlp9mgqie/eca-board-meets-to-take-strategic-decisions-approves-postseason-special-regulations |access-date=23. 5. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=8. 4. 2021 |archive-date=23. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211023130020/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/bdctewbhlp9mgqie/eca-board-meets-to-take-strategic-decisions-approves-postseason-special-regulations |url-status=dead }}</ref> | width=210 |{{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] {{small|(EK)}}<ref>{{cite web|url=https://www.eurohoops.net/en/eurocup/1344155/for-the-trophy-and-one-euroleague-spot/|website=Eurohoops|date=11. 5. 2022|access-date=23. 5. 2022|title= For the trophy and one EuroLeague spot}}</ref>{{Cref2|Note FRA}} | width=210 |{{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna]] {{small|(EK)}} | width=210 |{{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] {{small|(ABA)}}<ref>{{cite web|url=https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1347795/rising-growth-and-rising-uncertainty/|website=Eurohoops|date=20. 5. 2022|access-date=23. 5. 2022|title=Rising growth and rising uncertainty}}</ref> |- | width=210 |{{ZD|ESP}} [[KK Valencia|Valencia]] {{small|(WC)}}<ref name="wild card">{{Cite web |title=2022-23 EuroLeague and EuroCup participating teams confirmed |url=https://www.euroleaguebasketball.net/news/2022-23-euroleague-and-eurocup-participating-teams-confirmed/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/ |access-date=16. 6. 2022 |work=[[EuroLiga]] |date=16. 6. 2022 |archive-date=18. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718023914/https://www.euroleaguebasketball.net/news/2022-23-euroleague-and-eurocup-participating-teams-confirmed/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/ |url-status=dead }}</ref> | width=210 |{{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] {{small|(WC)}}<ref name="wild card" /> | | |} ;Napomene {{notelist}} {{Cnote2 Begin|liststyle=disc}} {{Cnote2|Note FRA|'''Francuska (FRA):''' [[KK AS Monako|AS Monako]] je klub sa sjedištem u [[Monako|Monaku]] (koji se ne kvalifikuje za evropska takmičenja), ali učestvuje u evropskim takmičenjima preko Francuske (bilo koji koeficijent poena koji zaradi se računa u Francusku)}} {{Cnote2 End}} </div> == Timovi == === Stadioni i lokacije === <onlyinclude> {{Location map+|Evropa|width=400|float=right|caption=Lokacija timova u sezoni '''2022/23 EuroLiga'''|places= {{Location map~|Evropa|lat=52.505556|long=13.443333|label_size=75|label=[[Alba Berlin|ALBA]]|position=right}} {{Location map~|Evropa|lat=40.996944|long=28.919444|label_size=75|label=[[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=45.766389|long=4.907222|label_size=75|label=[[KK ASVEL|ASVEL]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=41.380081|long=2.12005|label_size=75|label=[[KK Barcelona|Barcelona]]|position=right}} {{Location map~|Evropa|lat=42.864436|long=-2.641172|label_size=75|label=[[KK Saski Baskonia|Baskonia]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=48.126111|long=11.525556|label_size=75|label=[[KK Bayern München|Bayern]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=44.814153|long=20.421358|label_size=75|label=[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=40.993056|long=29.104444|label_size=75|label=[[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]]|position=right}} {{Location map~|Evropa|lat=32.060947|long=34.791333|label_size=75|label=[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=45.401111|long=9.142222|label_size=75|label=[[KK Olimpia Milano|Milano]]|position=top}} {{Location map~|Evropa|lat=43.727606|long=7.415614|label_size=75|label=[[KK AS Monako|Monako]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=37.942475|long=23.667297|label_size=75|label=[[KK Olympiacos|Olympiacos]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=38.037862|long=23.784676|label_size=75|label=[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=44.814153|long=20.421358|label_size=75|label=[[KK Partizan|Partizan]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=40.423889|long=-3.671667|label_size=75|label=[[KK Real Madrid|Real]]|position=left}} {{Location map~|Evropa|lat=39.451619|long=-0.366133|label_size=75|label=[[KK Valencia|Valencia]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=44.510878|long=11.366144|label_size=75|label=[[KK Virtus Bologna|Virtus]]|position=bottom}} {{Location map~|Evropa|lat=54.890278|long=23.914444|label_size=75|label=[[KK Žalgiris|Žalgiris]]|position=right}} }} {| class="wikitable sortable" |- ! Tim ! Grad ! Arena ! Kapacitet ! Proizvođač dresa |- | {{ZD|GER}} [[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] | [[Berlin]] | [[Mercedes-Benz Arena (Berlin)|Mercedes-Benz Arena]] | style="text-align:center"|14.500<ref>{{cite web|url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/germany/berlin.shtml |title=Worldstadiums.com basketball capacity 14,500 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091006202819/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/germany/berlin.shtml |archive-date=6. 10. 2009 }}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] | [[Istanbul]] | [[Sinan Erdem Dome]] | style="text-align:center"|16.000<ref>{{cite web|url=http://www.turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/news/p/nid/39322/article.html |website=Turkey2010.FIBA.com |title=Mayor of Istanbul gives Turkish Basketball Federation and media tour of World Championship Final venue |archive-url=https://web.archive.org/web/20100610215634/http://www.turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/news/p/nid/39322/article.html |archive-date=10. 6. 2010 }}</ref> | Bilcee |- | {{ZD|ESP}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | [[Barcelona]] | [[Palau Blaugrana]] | style="text-align:center"|7.585<ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/club/facilities/card/palau-blaugrana|title=Palau Blaugrana - FC Barcelona|publisher=FC Barcelona|access-date=4. 6. 2017}}</ref> | [[Nike, Inc.|Nike]] |- | {{ZD|GER}} [[KK Bayern München|Bayern München]] | [[München]] | [[Rudi-Sedlmayer-Halle|Audi Dome]] | style="text-align:center"|6.700<ref>{{cite web|url=http://www.fcb-basketball.de/hallenplan.html |title=Rudi-Sedlmayer-Halle |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624041029/http://www.fcb-basketball.de/hallenplan.html |archive-date=24. 6. 2011 |language=de}}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Cazoo Baskonia]] | [[Vitoria-Gasteiz]] | [[Fernando Buesa Arena|Buesa Arena]] | style="text-align:center"|15.504<ref>{{cite web|url=http://www.buesa-arena.com/configuracion-2-2/?lang=en|title=Sports Competitions|publisher=buesa-arena.com|access-date=6. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107092134/http://www.buesa-arena.com/configuracion-2-2/?lang=en|archive-date=7. 11. 2016|url-status=dead}}</ref> | [[Puma (brend)|Puma]] |- | rowspan=1|{{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena Zvezda Meridianbet]] | rowspan=1|[[Beograd]] | [[Aleksandar Nikolić Hall]] | style="text-align:center"|8.000<ref>{{cite web |title=Hala Aleksandar Nikolić |url=http://www.tasmajdan.rs/hala-aleksandar-nikolic |website=tasmajdan.rs |access-date=4. 1. 2019 |archive-date=6. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161006040814/http://www.tasmajdan.rs/hala-aleksandar-nikolic |url-status=dead }}</ref> | rowspan="1" |[[Adidas]] |- | {{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano|EA7 Emporio Armani Milan]] | [[Milano]] | [[Mediolanum Forum]] | style="text-align:center"|12.700<ref>{{cite web|url=http://www.mediolanumforum.it/it/chisiamo/|title=CHI SIAMO|publisher=MediolanumForum.it|access-date=3. 12. 2016|archive-date=10. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171110170924/http://www.mediolanumforum.it/it/chisiamo/|url-status=dead}}</ref> | [[Emporio Armani|EA7]] |- | {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe Beko]] | [[Istanbul]] | [[Ülker Sports and Event Hall]] | style="text-align:center"|13.059<ref name="youtube.com">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Zm_6g642fIE|title=Venue Review: Fenerbahçe Ulker Sports Arena|website=www.youtube.com}}</ref> | Vlastiti brend |- | {{ZD|FRA}} [[KK ASVEL|LDLC ASVEL]] | [[Villeurbanne]] | [[Astroballe]] | style="text-align:center"|5.556<ref>{{Cite web |url=http://www.lnb.fr/fr/Pro-A/200005/Equipes/657/Lyon-Villeurbanne |title=0 ME,Astroballe (5556 places) |language=fr |access-date=30. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090530/http://www.lnb.fr/fr/Pro-A/200005/Equipes/657/Lyon-Villeurbanne |archive-date=30. 6. 2017 |url-status=dead }}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Playtika Tel Aviv]] | [[Tel Aviv]] | [[Menora Mivtachim Arena]] | style="text-align:center"|10.383<ref>{{Cite web|url=https://www.sportpalace.co.il/en/menora-mivtachim/|title=Menora Mivtachim Arena}}</ref> | [[Puma (brend)|Puma]] |- | {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|AS Monako]] | [[Monako]] | |[[Salle Gaston Médecin]] | style="text-align:center"|5.000<ref>[https://monacolife.net/roca-boys-book-historic-return-to-euroleague-final-four-after-thriller-in-monaco/ Roca Boys book historic return to EuroLeague Final Four after thriller in Monaco.]</ref><ref>[https://www.varmatin.com/basket/la-nouvelle-salle-de-basket-gaston-medecin-sera-prete-fin-septembre-a-monaco-789116 La nouvelle salle de basket Gaston-Médecin sera prête fin septembre à Monaco.]</ref><ref>[https://www.thesportsdb.com/venue/28685-salle-gaston-m%c3%a9decin Name Salle Gaston Medecin Alternate: Salle Omnisports Capacity 5,000.]</ref><ref>[https://basketnews.com/teams/2222-as-monaco/news.638.html AS Monaco Salle Gaston Médecin (capacity 5,000).]</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/en/euroleague/game-center/2024-25/as-monaco-fc-barcelona/E2024/325/#boxscore |title=Attendance 5000. |access-date=21. 5. 2025 |archive-date=15. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515070143/https://www.euroleaguebasketball.net/en/euroleague/game-center/2024-25/as-monaco-fc-barcelona/E2024/325/#boxscore |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/en/news/euroleague-regular-season-attendance-sets-new-record/ |title=EuroLeague regular season attendance sets new record. |access-date=21. 5. 2025 |archive-date=4. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251004101444/https://www.euroleaguebasketball.net/en/news/euroleague-regular-season-attendance-sets-new-record/ |url-status=dead }}</ref> | [[Errea]] |- |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] | [[Piraeus]] | [[Peace and Friendship Stadium]] | style="text-align:center"|11.640<ref>{{cite web|url=http://www.olympiacosbc.gr/en/team-en/peace-friendship-arena.html|title=Peace and Friendship Stadium - Olympiacos BC|publisher=olympiacosbc.gr|access-date=4. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160802204533/http://www.olympiacosbc.gr/en/team-en/peace-friendship-arena.html|archive-date=2. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> | GSA |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] | [[Atena]] | [[O.A.C.A. Olympic Indoor Hall|OAKA Altion]] | style="text-align:center"|18.989<ref>{{cite web |url=http://stadia.gr/oaka-b/oaka-b.html |title=Olympic Sports Hall |publisher=stadia.gr |access-date=29. 6. 2017 |archive-date=4. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170504223109/http://www.stadia.gr/oaka-b/oaka-b.html |url-status=dead }}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan Mozzart Bet]] | [[Beograd]] | [[Štark Arena]] | style="text-align:center"|18.386<ref name="starkarena">{{Cite web |url=http://starkarena.co.rs/o-%D1%88/?lang=en |title=About Štark Arena |access-date=8. 6. 2019 |archive-date=15. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190715223649/https://starkarena.co.rs/o-%d1%88/?lang=en}}</ref> | [[Under Armour]] |- | {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] | [[Madrid]] | [[Palacio de Deportes de la Comunidad de Madrid|WiZink Center]] | style="text-align:center"|15.000<ref>{{cite web|url=http://www.realmadrid.com/en/basketball/arena|title=WiZink Center &#124; Real Madrid Basketball Arena &#124; Real Madrid Basketball|publisher=Real Madrid|access-date=1. 1. 2017}}</ref> | [[Adidas]] |- | {{ZD|ESP}} [[KK Valencia]] | [[Valencia]] | [[Pavelló Municipal Font de Sant Lluís|La Fonteta]] | style="text-align:center"|9.000<ref>{{Cite web |url=http://www.acb.com/club.php?id=PAM |title=Pabellón: Pabellon Municipal Fuente San Luis (9.000 espectadores) |language=es |access-date=15. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150810230255/http://www.acb.com/club.php?id=PAM |archive-date=10. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> | [[Luanvi]] |- | rowspan=2|{{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna|Virtus Segafredo Bologna]] | rowspan=2|[[Bologna]] | [[Virtus Segafredo Arena|Segafredo Arena]] | style="text-align:center"|9.980<ref name="Virtus Segafredo Arena">{{cite web|url=https://www.virtus.it/acquisto-biglietti/amore-infinito-campagna-abbonamenti-22-23/| title= Virtus Segafredo Arena|publisher=Virtus Segafredo Bologna|access-date=6. 10. 2022}}</ref> | rowspan="2" |[[Macron (sportska oprema)|Macron]] |- | [[PalaDozza]] | style="text-align:center"|5.570<ref name="Virtus Segafredo Arena"/> |- | {{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] | [[Kaunas]] | [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | style="text-align:center"|15.415<ref>{{cite web |url=http://zalgiris.lt/en/news/bc-zalgiris/84810/ |title=EuroLeague ticket sales to Zalgiris home games begin next week |access-date=8. 9. 2019 |archive-date=9. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309212430/https://zalgiris.lt/en/news/bc-zalgiris/84810/ |url-status=dead }}</ref> | GSA |} </onlyinclude> === Menadžerske promjene === {| class="wikitable sortable" |- ! Tim !! Odlazni menadžer !! Razlog odlaska !! Datum odlaska !! Pozicija na tablici !! Zamijenjen sa !! Datum zapošljenja |- | {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || {{ZD|CRO}} [[Neven Spahija]] || Zajednički dogovor || 9. juni 2022<ref>{{cite news |title=Saski Baskonia y Neven Spahija separan sus caminos |url=https://www.baskonia.com/saski-baskonia-y-neven-spahija-separan-sus-caminos/|access-date=9. 6. 2022 |work=www.baskonia.com |date=9. 6. 2022}}</ref> || rowspan="7" | Predsezona ||{{ZD|ESP}} [[Joan Peñarroya]] || 13. juni 2022<ref>{{cite news|title=Baskonia hands reins to Coach Penarroya|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/baskonia-hands-reins-to-penarroya/|access-date=13. 6. 2022|work=www.euroleaguebasketball.net|date=13. 6. 2022|archive-date=13. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613134214/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/baskonia-hands-reins-to-penarroya/|url-status=dead}}</ref> |- | {{ZD|ESP}} [[KK Valencia|Valencia]] || {{ZD|ESP}} [[Joan Peñarroya]] || Potpisao za [[Saski Baskonia|Baskoniju]] || 12. juni 2022 || {{ZD|ESP}} [[Álex Mumbrú]]|| 13. juni 2022 |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] || {{ZD|GRČ}} [[Dimitris Priftis]] || Potpisao za [[Tofaş S.K.|Tofaşa]] || 16. juni 2022<ref>{{cite news |title=Tofas names Dimitris Priftis as head coach |url=https://www.eurohoops.net/en/fiba-champions-league/1358261/tofas-names-dimitris-priftis-as-head-coach/|access-date=16. 6. 2022 |work=www.eurohoops.net |date=16. 6. 2022}}</ref> || {{ZD|MNE}} [[Dejan Radonjić]] || 30. juni 2022<ref name="Radonjic">{{cite news |title=Panathinaikos names Radonjic head coach |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-names-radonjic-as-new-head-coach/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=30. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=30. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]] || {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Đorđević]] || Zajednički dogovor || 17. juni 2022<ref>{{cite news |title=Fenerbahçe, Sasha Djordjevic part ways |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/Fenerbahçe-sasha-djordjevic-part-ways/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=17. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=17. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> || {{ZD|GRČ}} [[Dimitris Itoudis]] || 19. juni 2022<ref>{{cite news |title=Fenerbahçe brings Itoudis to the bench |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/Fenerbahçe-appoints-itoudis/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=19. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=19. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Tel Aviv]] || {{ZD|IZR}} [[Avi Even]] || Gotov ugovor || 19. juni 2022<ref name="www.euroleaguebasketball.net">{{cite news |title=Kattash returns home to coach Maccabi |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/kattash-returns-home-to-coach-maccabi/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=19. 6. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=19. 6. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> || {{ZD|IZR}} [[Oded Kattash]] || 19. juni 2022<ref name="www.euroleaguebasketball.net"/> |- | {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] || {{ZD|MNE}} [[Dejan Radonjić]] || Potpisao za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] || 30. juni 2022<ref name="Radonjic"/> || {{ZD|SRB}} [[Vladimir Jovanović (košarka)|Vladimir Jovanović]] || 8. juli 2022<ref>{{cite news |title=VLADA JOVANOVIĆ NOVI TRENER KK CRVENA ZVEZDA MTS! |url=https://kkcrvenazvezda.rs/2022/07/08/vlada-jovanovic-novi-trener-kk-crvena-zvezda-mts/ |access-date=8. 7. 2022 |work=kkcrvenazvezda.rs |date=8. 7. 2022 |archive-date=8. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708151735/https://kkcrvenazvezda.rs/2022/07/08/vlada-jovanovic-novi-trener-kk-crvena-zvezda-mts/ |url-status=dead }}</ref> |- | {{ZD|ESP}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] || {{ZD|ESP}} [[Pablo Laso]] || Otpušten || 4. juli 2022<ref>{{cite news|title=Real removes Pablo Laso as head coach|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/real-removes-pablo-laso-as-head-coach/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|access-date=4. 6. 2022|work=www.euroleaguebasketball.net|date=4. 6. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> || {{ZD|ESP}} [[Chus Mateo]] || 5. juli 2022<ref>{{cite news |title=Real promotes assistant Mateo to head coach |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/real-promotes-assistant-mateo-to-head-coach/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/ |access-date=5. 7. 2022 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=5. 7. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] || {{ZD|SRB}} [[Vladimir Jovanović (košarka)|Vladimir Jovanović]] || Zajednički dogovor || 13. novembar 2022<ref>{{cite news |title=VLADO VELIKO HVALA I SREĆNO! |url=https://kkcrvenazvezda.rs/2022/11/13/vlado-veliko-hvala-i-srecno/ |access-date=14. 11. 2022 |work=kkcrvenazvezda.rs |date=13. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113183215/https://kkcrvenazvezda.rs/2022/11/13/vlado-veliko-hvala-i-srecno/ |url-status=dead }}</ref> || 18. (1–6) || {{ZD|MNE}} [[Duško Ivanović]] || 14. novembar 2022<ref>{{cite news |title=DUŠKO IVANOVIĆ NOVI TRENER CRVENE ZVEZDE! |url=https://kkcrvenazvezda.rs/2022/11/14/duso-ivanovic-novi-trener-crvene-zvezde/ |access-date=14. 11. 2022 |work=kkcrvenazvezda.rs |date=14. 11. 2022 |archive-date=14. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221114141003/https://kkcrvenazvezda.rs/2022/11/14/duso-ivanovic-novi-trener-crvene-zvezde/ |url-status=dead }}</ref> |- | {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] || {{ZD|MNE}} [[Dejan Radonjić]] || Otpušten || 21. februar 2023<ref>{{cite news |title=Panathinaikos dismisses head coach Dejan Radonjic |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-dismisses-head-coach-dejan-radonjic/ |access-date=24. 2. 2023 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=21. 2. 2023 |archive-date=24. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230224005938/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-dismisses-head-coach-dejan-radonjic/ |url-status=dead }}</ref> || 16. (8–16) || {{ZD|GRČ}} [[Christos Serelis]] || 21. februar 2023<ref>{{cite news |title=Panathinaikos appoints Christos Serelis as head coach |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-appoints-christos-serelis-as-head-coach/ |access-date=24. 2. 2023 |work=www.euroleaguebasketball.net |date=21. 2. 2023 |archive-date=24. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230224005936/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/panathinaikos-appoints-christos-serelis-as-head-coach/ |url-status=dead }}</ref> |} === Sudije === Ukupno 70 košarkaških zvaničnika Evrolige će raditi u sezoni 2022/23 u Euroligi i Eurokupu:<ref>{{cite news|title=Officials|url=https://uebo.eu/officials/|access-date=7. 10. 2022|work=uebo.eu|archive-date=6. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221006095249/https://uebo.eu/officials/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Euroleague officials gather for preseason clinic|url=https://www.euroleaguebasketball.net/news/euroleague-officials-gather-for-preseason-clinic|access-date=7. 10. 2022|work=[[Euroleague Basketball]]|date=23. 8. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> {{columns-list|colwidth=20em| * {{ZD|ALB}} <small>[[Gentian Cici]] </small> * {{ZD|ARG}} <small>[[Leandro Lezcano]] </small> * {{ZD|BEL}} <small>[[Nick van den Broeck]]</small> * {{ZD|BIH}} <small>[[Dragan Porobić]]</small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Denis Hadžić]] </small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Josip Radojković]]</small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Luka Kardum]] </small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Sreten Radović]] </small> * {{ZD|CRO}} <small>[[Tomislav Hordov]] </small> * {{ZD|CZE}} <small>[[Robert Vyklický]]</small> * {{ZD|EST}} <small>[[Aare Halliko]]</small> * {{ZD|EST}} <small>[[Rain Peerandi]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Hugues Thépénier]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Joseph Bissang]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Maxime Boubert]]</small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Mehdi Difallah]] </small> * {{ZD|FRA}} <small>[[Thomas Bissuel]] </small> * {{ZD|GER}} <small>[[Anne Panther]] </small> * {{ZD|GER}} <small>[[Robert Lottermoser]] </small> * {{ZD|GER}} <small>[[Steve Bittner]] </small> * {{ZD|GBR}} <small>[[Eduard Udyanskyy]]</small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Elias Koromilas]] </small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Ioannis Foufis]]</small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Vassilis Pitsilkas]]</small> * {{ZD|GRČ}} <small>[[Vasiliki Tsaroucha]] </small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Adar Peer]]</small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Amit Balak]]</small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Noam Gordon]]</small> * {{ZD|IZR}} <small>[[Seffi Shemmesh]]</small> * {{ZD|ITA}} <small>[[Carmelo Paternicò]] </small> * {{ZD|ITA}} <small>[[Guido Giovannetti]] </small> * {{ZD|ITA}} <small>[[Michele Rossi]]</small> * {{ZD|LAT}} <small>[[Kristaps Konstantinovs]] </small> * {{ZD|LAT}} <small>[[Oļegs Latiševs]] </small> * {{ZD|LTU}} <small>[[Artūras Šukys]]</small> * {{ZD|LTU}} <small>[[Gytis Vilius]]</small> * {{ZD|LTU}} <small>[[Jurgis Laurinavičius]]</small> * {{ZD|MNE}} <small>[[Igor Dragojević]]</small> * {{ZD|MNE}} <small>[[Miloš Koljenšić]]</small> * {{ZD|POL}} <small>[[Jakub Zamojski]] </small> * {{ZD|POL}} <small>[[Marcin Kowalski]]</small> * {{ZD|POL}} <small>[[Piotr Pastusiak]] </small> * {{ZD|POL}} <small>[[Tomasz Trawicki]]</small> * {{ZD|POR}} <small>[[Fernando Rocha (sudija)|Fernando Rocha]] </small> * {{ZD|POR}} <small>[[Sérgio Silva (sudija)|Sérgio Silva]]</small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Ilija Belošević]] </small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Marko Juras]]</small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Milivoje Jovčić]] </small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Uroš Nikolić (košarkaški sudija)|Uroš Nikolić]]</small> * {{ZD|SRB}} <small>[[Uroš Obrknežević]]</small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Damir Javor]] </small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Mario Majkić]]</small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Matej Boltauzer]] </small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Milan Nedović]]</small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Saša Pukl]] </small> * {{ZD|SLO}} <small>[[Sašo Petek]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Alberto Baena (sudija)|Alberto Baena]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Benjamín Jiménez Trujillo|Benjamín Jiménez]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Carlos Cortés]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Carlos Peruga Embid|Carlos Peruga]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Daniel Hierrezuelo Navas|Daniel Hierrezuelo]] </small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Emilio Pérez (sudija)|Emilio Pérez]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Jordi Aliaga Solé|Jordi Aliaga]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Juan Carlos García González (sudija)|Juan Carlos García]]</small> * {{ZD|ESP}} <small>[[Miguel Ángel Pérez (sudija)|Miguel Ángel Pérez]]</small> * {{ZD|SWE}} <small>[[Saulius Račys]]</small> * {{ZD|SUI}} <small>[[Sébastien Clivaz]] </small> * {{ZD|TUR}} <small>[[Emin Moğulkoç]]</small> * {{ZD|TUR}} <small>[[Hüseyin Çelik (sudija)|Hüseyin Çelik]] </small> * {{ZD|UKR}} <small>[[Borys Ryzhyk]] </small> }} == Regularna sezona == === Ligaška tabela === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WL |source=[https://www.euroleague.net/main/standings EuroLiga] <!--Update team standings here. Do not forget to update the date (update parameter)--> |update=complete |team1 =OLY|win_OLY=24|loss_OLY=10|gf_OLY=2857|ga_OLY=2578|status_OLY= |team2 =BAR|win_BAR=23|loss_BAR=11|gf_BAR=2723|ga_BAR=2580|status_BAR= |team3 =RMB|win_RMB=23|loss_RMB=11|gf_RMB=2877|ga_RMB=2666|status_RMB= |team4 =ASM|win_ASM=21|loss_ASM=13|gf_ASM=2802|ga_ASM=2749|status_ASM= |team5 =MTA|win_MTA=20|loss_MTA=14|gf_MTA=2827|ga_MTA=2743|status_MTA= |team6 =PAR|win_PAR=20|loss_PAR=14|gf_PAR=2877|ga_PAR=2781|status_PAR= |team7 =ZAL|win_ZAL=19|loss_ZAL=15|gf_ZAL=2591|ga_ZAL=2626|status_ZAL= |team8 =FNB|win_FNB=19|loss_FNB=15|gf_FNB=2823|ga_FNB=2745|status_FNB= |team9 =BKN|win_BKN=18|loss_BKN=16|gf_BKN=2919|ga_BKN=2836|status_BKN= |team10=CZV|win_CZV=17|loss_CZV=17|gf_CZV=2591|ga_CZV=2613|status_CZV= |team11=EFS|win_EFS=17|loss_EFS=17|gf_EFS=2800|ga_EFS=2736|status_EFS= |team12=EAM|win_EAM=15|loss_EAM=19|gf_EAM=2534|ga_EAM=2611|status_EAM= |team13=VAL|win_VAL=15|loss_VAL=19|gf_VAL=2756|ga_VAL=2891|status_VAL= |team14=VIR|win_VIR=14|loss_VIR=20|gf_VIR=2644|ga_VIR=2801|status_VIR= |team15=BAY|win_BAY=11|loss_BAY=23|gf_BAY=2605|ga_BAY=2739|status_BAY= |team16=BER|win_BER=11|loss_BER=23|gf_BER=2704|ga_BER=2851|status_BER= |team17=PAO|win_PAO=11|loss_PAO=23|gf_PAO=2649|ga_PAO=2773|status_PAO=|note_PAO=Panathinaikosu su smanjenje dvije pobjede kao kaznu od strane [[Euroliga|Eurolige]] zbog kršenja propisa o finansijskom fer-pleju.<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/news/settlement-reached-between-panathinaikos-and-management-control-commission-for-breaching-financial-fair-play-regulations/|title=Settlement reached between Panathinaikos and Management Control Commission for breaching Financial Fair Play Regulations|publisher=Euroleague Basketball|date=14. 4. 2023|access-date=14. 4. 2023|archive-date=14. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230414205220/https://www.euroleaguebasketball.net/news/settlement-reached-between-panathinaikos-and-management-control-commission-for-breaching-financial-fair-play-regulations/|url-status=dead}}</ref> |team18=ASV|win_ASV=8|loss_ASV=26|gf_ASV=2527|ga_ASV=2787|status_ASV= <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_BER={{ZD|NJE}} [[Alba Berlin|ALBA Berlin]] |name_EFS={{ZD|TUR}} [[КК Anadolu Efes|Anadolu Efes]] |name_BAR={{ZD|ESP}} [[КК Barcelona|Barcelona]] |name_BAY={{ZD|GER}} [[КК Bayern München|Bayern München]] |name_BKN={{ZD|ESP}} [[КК Saski Baskonia|Cazoo Baskonia]] |name_CZV={{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Meridianbet]] |name_EAM={{ZD|ITA}} [[КК Olimpia Milano|EA7 Emporio Armani Milan]] |name_FNB={{ZD|TUR}} [[КК Fenerbahçe|Fenerbahçe Beko]] |name_ASV={{ZD|FRA}} [[КК ASVEL|LDLC ASVEL]] |name_MTA={{ZD|IZR}} [[КК Maccabi Tel Aviv|Maccabi Playtika Tel Aviv]] |name_ASM={{ZD|FRA}} [[КК AS Monako|AS Monako]] |name_OLY={{ZD|GRČ}} [[КК Оlimpijakos|Olympiacos]] |name_PAO={{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] |name_PAR={{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan Mozzart Bet]] |name_RMB={{ZD|ESP}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] |name_VAL={{ZD|ESP}} [[KK Valencia|Valencia]] |name_VIR={{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna|Virtus Segafredo Bologna]] |name_ZAL={{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] <!--Update team qualifications here (defined below)--> |result1=PO |result2=PO |result3=PO |result4=PO |result5=PO |result6=PO |result7=PO| result8=PO <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |col_PO=green1 |text_PO=Plasman u četvrtfinale <!--Table settings and rules--> |show_limit=5 |for_against_style=points |ranking_style=wins |class_rules=Svi poeni postignuti u produžecima(ima) se ne računaju na tabeli, niti u bilo koju situaciju za taj-brejk. }}</onlyinclude> === Pravila === Kada je više od dvije ekipe izjednačeno, poredak se utvrđuje uzimajući u obzir pobjede ostvarene u utakmicama koje su odigrane samo među njima. Ako se izjednačenje nastavi među nekim, ali ne svim timovima, poredak timova koji su još uvijek neriješeni određuje se tako što se ponovo uzimaju u obzir pobjede u utakmicama koje su odigrali samo među njima, i ponavlja se isti postupak dok se neriješeni rezultat u potpunosti ne riješi. Ako se izjednačenje nastavi, poredak se određuje na osnovu razlike u bodovima za i protiv u utakmicama koje se igraju samo među timovima koji su još uvijek izjednačeni.<ref>{{cite web |title=Euroleague Bylaws |url=https://www.euroleague.net/rs/arly7cmx6hsh55up/84bd1f8d-134d-42a0-a8ee-cd688d29aaa2/282/filename/2020-21-euroleague-bylaws-linked.pdf |website=www.euroleague.net}}</ref> === Rezultati === {{#invoke:Sports results|main | source=[https://www.euroleague.net/main/results EuroLeague] | update=complete | matches_style=BSR | font_size=90% | ot_note=yes | team1=BER | name_BER=[[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] | team2=EFS | name_EFS=[[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] | team3=BAR | name_BAR=[[KK Barcelona|Barcelona]] | team4=BAY | name_BAY=[[KK Bayern München|Bayern München]] | team5=BKN | name_BKN=[[KK Saski Baskonia|Cazoo Baskonia]] | team6=CZV | name_CZV=[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Meridianbet]] | team7=EAM | name_EAM={{nowrap|[[KK Olimpia Milano|EA7 Emporio Armani Milan]]}} | team8=FNB | name_FNB=[[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe Beko]] | team9=ASV | name_ASV=[[KK ASVEL|LDLC ASVEL]] | team10=MTA | name_MTA={{nowrap|[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi Playtika Tel Aviv]]}} | team11=ASM | name_ASM=[[KK AS Monako|AS Monako]] | team12=OLY | name_OLY=[[KK Olympiacos|Olympiacos]] | team13=PAO | name_PAO=[[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | team14=PAR | name_PAR=[[KK Partizan|Partizan Mozzart Bet]] | team15=RMB | name_RMB=[[KK Real Madrid|Real Madrid]] | team16=VAL | name_VAL=[[Valencia Basket]] | team17=VIR | name_VIR=[[Virtus Bologna|Virtus Segafredo Bologna]] | team18=ZAL | name_ZAL=[[BC Žalgiris|Žalgiris]] | match_BER_EFS=95–93 | match_BER_BAR=86–88 | match_BER_BAY=77–79 | match_BER_BKN=85–84 | match_BER_CZV=84–88| result_BER_CZV=OT | match_BER_EAM=83–63 | match_BER_FNB=75–104 | match_BER_ASV=88–71 | match_BER_MTA=70–83 | match_BER_ASM=84–102 | match_BER_OLY=60–93 | match_BER_PAO=94–65 | match_BER_PAR=100–84 | match_BER_RMB=77–84 | match_BER_VAL=88–94 | match_BER_VIR=74–96 | match_BER_ZAL=63–66 | match_EFS_BER=78–74 | match_EFS_BAR=96–86 | match_EFS_BAY=81–89 | match_EFS_BKN=78–83 | match_EFS_CZV=72–59 | match_EFS_EAM=89–69 | match_EFS_FNB=79–88 | match_EFS_ASV=78–72 | match_EFS_MTA=64–86 | match_EFS_ASM=87–72 | match_EFS_OLY=82–71 | match_EFS_PAO=88–69 | match_EFS_PAR=84–97 | match_EFS_RMB=90–89 | match_EFS_VAL=91–92 | match_EFS_VIR=86–67 | match_EFS_ZAL=80–70 | match_BAR_BER=72–56 | match_BAR_EFS=75–80 | match_BAR_BAY=72–70 | match_BAR_BKN=96–84 | match_BAR_CZV=85–79 | match_BAR_EAM=74–56 | match_BAR_FNB=81–80 | match_BAR_ASV=74–75 | match_BAR_MTA=83–78 | match_BAR_ASM=80–70 | match_BAR_OLY=70–80 | match_BAR_PAO=74–68 | match_BAR_PAR=79–68 | match_BAR_RMB=75–73 | match_BAR_VAL=85–71 | match_BAR_VIR=75–83 | match_BAR_ZAL=93–74 | match_BAY_BER=75–76 | match_BAY_EFS=81–78 | match_BAY_BAR=73–84 | match_BAY_BKN=92–79 | match_BAY_CZV=87–80 | match_BAY_EAM=81–83 | match_BAY_FNB=62–74 | match_BAY_ASV=76–72 | match_BAY_MTA=98–89 | match_BAY_ASM=81–84 | match_BAY_OLY=71–82 | match_BAY_PAO=84–68 | match_BAY_PAR=71–82 | match_BAY_RMB=64–68 | match_BAY_VAL=97–92 | match_BAY_VIR=91–84 | match_BAY_ZAL=80–83 | match_BKN_BER=93–87 | match_BKN_EFS=114–111| result_BKN_EFS=OT | match_BKN_BAR=78–85 | match_BKN_BAY=78–53 | match_BKN_CZV=92–75 | match_BKN_EAM=78–62 | match_BKN_FNB=92–69 | match_BKN_ASV=120–100 | match_BKN_MTA=116–87 | match_BKN_ASM=93–102 | match_BKN_OLY=92–97 | match_BKN_PAO=95–90 | match_BKN_PAR=103–96| result_BKN_PAR=OT | match_BKN_RMB=92–86 | match_BKN_VAL=114–75 | match_BKN_VIR=90–79 | match_BKN_ZAL=93–73 | match_CZV_BER=72–87 | match_CZV_EFS=94–75 | match_CZV_BAR=94–99| result_CZV_BAR=OT | match_CZV_BAY=78–72 | match_CZV_BKN=74–63 | match_CZV_EAM=67–71 | match_CZV_FNB=91–89| result_CZV_FNB=OT | match_CZV_ASV=71–67 | match_CZV_MTA=69–68 | match_CZV_ASM=92–68 | match_CZV_OLY=87–79 | match_CZV_PAO=75–77 | match_CZV_PAR=78–79 | match_CZV_RMB=59–79 | match_CZV_VAL=92–73 | match_CZV_VIR=83–74 | match_CZV_ZAL=77–73 | match_EAM_BER=74–80|result_EAM_BER=OT | match_EAM_EFS=51–80 | match_EAM_BAR=84–76 | match_EAM_BAY=99–74 | match_EAM_BKN=89–83 | match_EAM_CZV=74–68 | match_EAM_FNB=72–82 | match_EAM_ASV=73–79 | match_EAM_MTA=71–77 | match_EAM_ASM=79–71 | match_EAM_OLY=83–62 | match_EAM_PAO=78–76 | match_EAM_PAR=76–62 | match_EAM_RMB=77–83 | match_EAM_VAL=90–79 | match_EAM_VIR=59–64 | match_EAM_ZAL=61–66 | match_FNB_BER=101–86 | match_FNB_EFS=103–86 | match_FNB_BAR=81–73 | match_FNB_BAY=79–71 | match_FNB_BKN=70–76 | match_FNB_CZV=93–79 | match_FNB_EAM=75–82 | match_FNB_ASV=84–63 | match_FNB_MTA=86–71 | match_FNB_ASM=98–94| result_FNB_ASM=OT | match_FNB_OLY=73–93 | match_FNB_PAO=107–77 | match_FNB_PAR=72–73 | match_FNB_RMB=71–85 | match_FNB_VAL=79–77 | match_FNB_VIR=104–72 | match_FNB_ZAL=87–79 | match_ASV_BER=79–91 | match_ASV_EFS=89–90 | match_ASV_BAR=75–82 | match_ASV_BAY=74–75 | match_ASV_BKN=87–61 | match_ASV_CZV=60–76 | match_ASV_EAM=62–69 | match_ASV_FNB=91–77 | match_ASV_MTA=67–85 | match_ASV_ASM=75–84 | match_ASV_OLY=77–75 | match_ASV_PAO=82–86 | match_ASV_PAR=91–87 | match_ASV_RMB=71–75 | match_ASV_VAL=79–83 | match_ASV_VIR=64–77 | match_ASV_ZAL=76–93 | match_MTA_BER=87–74 | match_MTA_EFS=80–72 | match_MTA_BAR=79–86 | match_MTA_BAY=90–82 | match_MTA_BKN=93–79 | match_MTA_CZV=86–89 | match_MTA_EAM=85–66 | match_MTA_FNB=78–74 | match_MTA_ASV=88–69 | match_MTA_ASM=78–70 | match_MTA_OLY=90–84 | match_MTA_PAO=85–74 | match_MTA_PAR=90–81 | match_MTA_RMB=100–96| result_MTA_RMB=OT | match_MTA_VAL=84–68 | match_MTA_VIR=111–80 | match_MTA_ZAL=84–83 | match_ASM_BER=92–89 | match_ASM_EFS=95–92| result_ASM_EFS=OT | match_ASM_BAR=63–69 | match_ASM_BAY=80–79 | match_ASM_BKN=79–74 | match_ASM_CZV=85–77 | match_ASM_EAM=101–88 | match_ASM_FNB=93–96 | match_ASM_ASV=87–75 | match_ASM_MTA=86–67 | match_ASM_OLY=64–60 | match_ASM_PAO=84–70 | match_ASM_PAR=84–88 | match_ASM_RMB=91–95 | match_ASM_VAL=90–79 | match_ASM_VIR=81–68 | match_ASM_ZAL=84–82 | match_OLY_BER=86–76 | match_OLY_EFS=76–70 | match_OLY_BAR=77–70 | match_OLY_BAY=102–74 | match_OLY_BKN=86–78 | match_OLY_CZV=86–90 | match_OLY_EAM=82–66 | match_OLY_FNB=94–67 | match_OLY_ASV=81–55 | match_OLY_MTA=95–89 | match_OLY_ASM=76–81 | match_OLY_PAO=81–73 | match_OLY_PAR=87–58 | match_OLY_RMB=73–60 | match_OLY_VAL=82–83 | match_OLY_VIR=117–71 | match_OLY_ZAL=90–80 | match_PAO_BER=84–88 | match_PAO_EFS=82–87 | match_PAO_BAR=74–88 | match_PAO_BAY=86–76 | match_PAO_BKN=98–83 | match_PAO_CZV=75–66 | match_PAO_EAM=90–77| result_PAO_EAM=OT | match_PAO_FNB=88–94| result_PAO_FNB=OT | match_PAO_ASV=77–58 | match_PAO_MTA=88–86 | match_PAO_ASM=80–83 | match_PAO_OLY=71–95 | match_PAO_PAR=89–91 | match_PAO_RMB=68–71 | match_PAO_VAL=91–92 | match_PAO_VIR=88–85| result_PAO_VIR=OT | match_PAO_ZAL=89–65 | match_PAR_BER=88–74 | match_PAR_EFS=82–79 | match_PAR_BAR=80–89 | match_PAR_BAY=83–77 | match_PAR_BKN=83–65 | match_PAR_CZV=73–76 | match_PAR_EAM=75–80 | match_PAR_FNB=94–97 | match_PAR_ASV=92–71 | match_PAR_MTA=96–88 | match_PAR_ASM=100–80 | match_PAR_OLY=90–75 | match_PAR_PAO=83–81 | match_PAR_RMB=104–90 | match_PAR_VAL=96–100| result_PAR_VAL=OT | match_PAR_VIR=90–62 | match_PAR_ZAL=87–76 | match_RMB_BER=90–72 | match_RMB_EFS=94–85 | match_RMB_BAR=91–86| result_RMB_BAR=OT | match_RMB_BAY=79–67 | match_RMB_BKN=81–85 | match_RMB_CZV=72–56 | match_RMB_EAM=91–87 | match_RMB_FNB=90–75 | match_RMB_ASV=92–73 | match_RMB_MTA=98–65 | match_RMB_ASM=94–95| result_RMB_ASM=OT | match_RMB_OLY=87–89 | match_RMB_PAO=83–68 | match_RMB_PAR=105–97 | match_RMB_VAL=95–91 | match_RMB_VIR=91–95 | match_RMB_ZAL=96–69 | match_VAL_BER=87–73 | match_VAL_EFS=81–71 | match_VAL_BAR=84–83 | match_VAL_BAY=82–73 | match_VAL_BKN=71–81 | match_VAL_CZV=75–77 | match_VAL_EAM=84–88 | match_VAL_FNB=82–80 | match_VAL_ASV=76–77 | match_VAL_MTA=93–94 | match_VAL_ASM=89–84 | match_VAL_OLY=85–92 | match_VAL_PAO=94–91| result_VAL_PAO=OT | match_VAL_PAR=89–81 | match_VAL_RMB=73–80 | match_VAL_VIR=79–68 | match_VAL_ZAL=76–80 | match_VIR_BER=85–76 | match_VIR_EFS=80–85 | match_VIR_BAR=75–92 | match_VIR_BAY=66–63 | match_VIR_BKN=88–83 | match_VIR_CZV=84–72 | match_VIR_EAM=89–84 | match_VIR_FNB=92–88 | match_VIR_ASV=79–84 | match_VIR_MTA=78–73 | match_VIR_ASM=66–83 | match_VIR_OLY=83–85 | match_VIR_PAO=74–64 | match_VIR_PAR=79–88 | match_VIR_RMB=79–96 | match_VIR_VAL=89–59 | match_VIR_ZAL=77–87 | match_ZAL_BER=88–81 | match_ZAL_EFS=60–86 | match_ZAL_BAR=73–72 | match_ZAL_BAY=75–67 | match_ZAL_BKN=79–75 | match_ZAL_CZV=71–66 | match_ZAL_EAM=71–62 | match_ZAL_FNB=86–66 | match_ZAL_ASV=85–67 | match_ZAL_MTA=68–67 | match_ZAL_ASM=79–70 | match_ZAL_OLY=72–74 | match_ZAL_PAO=67–81 | match_ZAL_PAR=74–88 | match_ZAL_RMB=81–72 | match_ZAL_VAL=95–74 | match_ZAL_VIR=68–65 }} == Četvrtfinale == Osam najboljih ekipa iz regularnog dijela sezone ulazi u četvrtfinale. Tim koji prvi pobijedi u tri utakmice pobjeđuje u seriji. Koristi se format 2–2–1 – timovi sa prednošću domaćeg terena igraju utakmice 1, 2 i 5 kod kuće, dok su njihovi protivnici domaćini utakmica 3 i 4. Utakmice 4 i 5 igraju se samo po potrebi. Četiri pobjedničke ekipe prolaze na Final Four. {| class=wikitable style="text-align:center" |- !width=15| !width=220|Ekipa 1 !width=40|Rez. !width=220|Ekipa 2 !width=70|1. utakmica !width=70|2. utakmica !width=70|3. utakmica !width=70|4. utakmica !width=70|5. utakmica |- style="background:#d2d2d2;" | 1. || align=right| '''[[KK Olympiacos|Olympiacos]]''' {{ZD|GRČ}} || '''3''':2 || align=left| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbache]] || '''79''':68 || 78:'''82''' || '''72''':71 || 69:'''73''' || '''84''':72 |- style="background:#e6e6e6;" | 2. || align=right| '''[[KK Barcelona|Barcelona]]''' {{ZD|ŠPA}} || '''3''':0 || align=left| {{ZD|LIT}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] || '''91''':69 || '''89''':81 || '''77''':66 || – || – |- style="background:#d2d2d2;" | 3. || align=right| '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' {{ZD|ŠPA}} || '''3''':2 || align=left| {{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] || 87:'''89''' || 80:'''95''' || '''82''':80 || '''85''':78 || '''98''':94 |- style="background:#e6e6e6;" | 4. || align=right| '''[[KK AS Monako|AS Monako]]''' {{ZD|FRA}} || '''3''':2 || align=left| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] || 67:'''79''' || '''86''':74 || '''83''':78 || 69:'''104''' || '''97''':86 |} == Final Four == [[Datoteka:Žalgirio Arena, Kaunas, Lithuania.jpg|250px|thumb|right|[[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] u [[Kaunas]]u]] Final Four, koji se održava tokom jednog vikenda, posljednja je faza sezone. Četiri preostala tima igraju jednu nokaut rundu u petak navečer, a dva pobjednika idu u finale. Nedjelja počinje utakmicom za treće mjesto, nakon čega slijedi finale. Final Four Eurolige 2023. odigran je u Žalgirio Areni u [[Kaunas]]u, [[Litvanija|Litvaniji]], od 19. do 21. maja 2023.<ref>{{cite web |title=2023 and 2024 Final Fours awarded to Kaunas and Berlin |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2023-2024-final-fours-to-kaunas-berlin/ |website=[[Euroleague Basketball]] |access-date=14. 1. 2023 |archive-date=14. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114235438/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2023-2024-final-fours-to-kaunas-berlin/ |url-status=dead }}</ref> {{Round4-with third |RD1=Polufinale |RD2=Finale |Consol=3. mjesto <!--Date-Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --> | 19. maj 2023. | {{ZD|GRČ}} '''[[KK Olympiacos|Olympiacos]]''' | '''76''' | {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] | 62 | 19. maj 2023. | {{ZD|ŠPA}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | 66 | {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | '''78''' <!--Finale --> | 21. maj 2023. | {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] | 78 | {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | '''79''' <!--3. mjesto --> | 21. maj 2023. | {{ZD|FRA}} '''[[KK AS Monako|Monako]]''' | '''78''' | {{ZD|ŠPA}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | 66 }} === Polufinale === {{basketballbox collapsible | date = 19. maj 2023. | time = 17:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/olympiacos-piraeus-as-monaco/E2022/327/ | teamA = '''[[KK Olympiacos|Olympiacos]]''' {{ZD|GRČ}} | scoreA = '''76''' | scoreB = 62 | teamB = {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] | Q1 = 14–'''20''' | Q2 = 15–'''21''' | Q3 = '''27'''–2 | Q4 = '''20'''–19 | points1 = [[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] 19 | rebounds1 = [[Kostas Papanikolaou|Papanikolaou]] 8 | assist1 = [[Kostas Sloukas|Sloukas]], [[Thomas Walkup|Walkup]] 7 | rating1 = Papanikolaou 21 | points2 = [[Élie Okobo|Okobo]], [[Mike James (košarka, rođen 1990)|James]] 17 | rebounds2 = [[Jordan Loyd|Loyd]], [[Donta Hall|Hall]] 7 | assist2 = Okobo 5 | rating2 = Loyd 15 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 11.673 | referee = {{ZD|UKR}} Borys Ryzhyk, {{ZD|LVA}} Oļegs Latiševs, {{ZD|LTU}} Gytis Vilius | class = expanded }} {{basketballbox collapsible | date = 19. maj 2023. | time = 20:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/fc-barcelona-real-madrid/E2022/328/ | teamA = [[KK Barcelona|Barcelona]] {{ZD|ŠPA}} | scoreA = 66 | scoreB = '''78''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | Q1 = 18–18 | Q2 = '''24'''–18 | Q3 = 13–'''22''' | Q4 = 11–'''20''' | points1 = [[Álex Abrines|Abrines]] 16 | rebounds1 = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 11 | assist1 = ''tri igrača'' 3 | rating1 = Abrines 14 | points2 = [[Edy Tavares|Tavares]] 20 | rebounds2 = Tavares 15 | assist2 = [[Sergio Rodríguez|Rodríguez]], [[Sergio Llull|Llull]] 5 | rating2 = Tavares 39 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 11.411 | referee = {{ZD|SVN}} Saša Pukl, {{ZD|TUR}} Emin Moğulkoç, {{nowrap|{{ZD|FRA}} Mehdi Difallah}} | class = expanded }} === Utakmica za 3. mjesto === {{basketballbox collapsible | date = 21. maj 2023. | time = 16:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/as-monaco-fc-barcelona/E2022/329/ | teamA = '''[[KK AS Monako|Monako]]''' {{ZD|FRA}} | scoreA = '''78''' | scoreB = 66 | teamB = {{ZD|ŠPA}} [[KK Barcelona|Barcelona]] | Q1 = '''24'''–13 | Q2 = '''20'''–15 | Q3 = 16–'''17''' | Q4 = 18–'''21''' | points1 = [[Matthew Strazel|Strazel]] 14 | rebounds1 = [[Donta Hall|Hall]] 11 | assist1 = [[Jordan Loyd|Loyd]] 6 | rating1 = Hall 17 | points2 = [[Nikola Mirotić|Mirotić]] 15 | rebounds2 = [[James Nnaji|Nnaji]], [[Jan Veseli|Veseli]] 4 | assist2 = ''tri igrača'' 4 | rating2 = Mirotić 14 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 9.333 | referee = {{ZD|UKR}} Borys Ryzhyk, {{ZD|GER}} Anne Panther, {{nowrap|{{ZD|CRO}} Tomislav Hordov}} | class = expanded }} === Finale === {{basketballbox collapsible | date = 21. maj 2023. | time = 19:00 | report = https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/game-center/2022-23/olympiacos-piraeus-real-madrid/E2022/330/ | teamA = [[KK Olympiacos|Olympiacos]] {{ZD|GRČ}} | scoreA = 78 | scoreB = '''79''' | teamB = {{ZD|ŠPA}} '''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]''' | Q1 = '''24'''–17 | Q2 = 21–'''28''' | Q3 = '''18'''–14 | Q4 = 15–'''20''' | points1 = [[Aleksandar Vezenkov|Vezenkov]] 29 | rebounds1 = Vezenkov 9 | assist1 = [[Thomas Walkup|Walkup]] 6 | rating1 = Vezenkov 34 | points2 = [[Sergio Rodriguez|Rodriguez]] 15 | rebounds2 = [[Edy Tavares|Tavares]] 10 | assist2 = Rodriguez 9 | rating2 = Rodriguez 23 | arena = [[Žalgiris Arena|Žalgirio Arena]] | place = [[Kaunas]], [[Litvanija]] | attendance = 11.066 | referee = {{ZD|SVN}} Saša Pukl, {{ZD|LTU}} Gytis Vilius, {{nowrap|{{ZD|FRA}} Mehdi Difallah}} | bg = #ffffd0 | class = expanded }} {| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;" |- !Pobjednik Eurolige 2022/23. |- |[[Datoteka:Real Madrid Baloncesto.png|180px|KK Real Madrid]]<br />'''[[KK Real Madrid|Real Madrid]]'''<br />'''11. titulа''' |} == Nagrade == === Euroliga MVP === * {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] ({{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]])<ref>{{Cite web |date=18. 5. 2023 |title=2022-23 Turkish Airlines EuroLeague MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2022-23-turkish-airlines-euroleague-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=18. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=18. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230518091910/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/2022-23-turkish-airlines-euroleague-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> === Euroliga Final Four MVP === * {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] ({{ZD|ŠPA}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]])<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/edy-tavares-crowned-as-final-four-mvp/|title=Edy Tavares crowned as Final Four MVP|work=Euroleague.net|access-date=21. 5. 2023|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521205032/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/edy-tavares-crowned-as-final-four-mvp/|url-status=dead}}</ref> === Idealni tim Eurolige === {|| class="wikitable" |- ! colspan=2|Prva postava <ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-all-euroleague-first-team-is-announced/|title=Meet the 2022-23 All-EuroLeague First Team!|work=EuroleagueBasketball.net|access-date=15. 5. 2023|archive-date=15. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230515101154/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-all-euroleague-first-team-is-announced/|url-status=dead}}</ref> ! colspan=2|Druga postava <ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/here-is-your-2022-23-all-euroleague-second-team/|title=Here is your 2022-23 All-EuroLeague Second Team!|work=EuroleagueBasketball.net|access-date=15. 5. 2023|archive-date=15. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230515144606/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/here-is-your-2022-23-all-euroleague-second-team/|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|ESP}} [[Lorenzo Brown]] |{{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] |{{ZD|USA}} [[Darius Thompson]] |{{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] |- |{{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] |{{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] |{{ZD|USA}} [[Kevin Punter]] |{{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] |- |{{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] |{{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] |{{ZD|USA}} [[Wade Baldwin IV|Wade Baldwin]] |{{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel aviv|Maccabi]] |- |{{ZD|FRA}} [[Mathias Lessort]] |{{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] |{{ZD|USA}} [[Mike James (košarka, rođen 1990)|Mike James]] |{{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|AS Monako]] |- |{{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] |{{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] |{{ZD|ESP}} [[Nikola Mirotić]] |{{ZD|ESP}} [[KK Barcelona|Barcelona]] |} ===Najbolji strelac=== * {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] ({{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]])<ref>{{Cite web |title=Sasha Vezenkov captures the 2022-23 Ford Top Scorer Trophy {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/sasha-vezenkov-captures-the-2022-23-ford-top-scorer-trophy/ |access-date=12. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=12. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512082907/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/sasha-vezenkov-captures-the-2022-23-ford-top-scorer-trophy/ |url-status=dead }}</ref> ===Najbolji odbrambeni igrač=== * {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] ({{ZD|ŠPA}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]])<ref>{{Cite web |title=Edy Tavares is the 2022-23 EuroLeague Best Defender {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/walter-tavares-is-the-2022-23-euroleague-best-defender/ |access-date=13. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=13. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513101258/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/walter-tavares-is-the-2022-23-euroleague-best-defender/ |url-status=dead }}</ref> ===Zvijezda u usponu=== * {{ZD|IZR}} [[Yam Madar]] ({{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]])<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/yam-madar-is-the-2022-23-euroleague-rising-star-winner/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|title=Yam Madar is the 2022-23 EuroLeague Rising Star winner|work=Euroleague.net|access-date=12. 5. 2023|archive-date=12. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230512100413/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/yam-madar-is-the-2022-23-euroleague-rising-star-winner/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|url-status=dead}}</ref> ===Trener godine=== * {{ZD|GRČ}} [[Georgios Bartzokas]] ({{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]])<ref>{{Cite web |title=Coach of the Year: Georgios Bartzokas, Olympiacos Piraeus {{!}} EuroLeague |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/tae2223-coach-of-the-year-georgios-bartzokas-olympiacos-piraeus/ |access-date=14. 5. 2023 |website=Euroleague Basketball |language=en-GB |archive-date=27. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230527012731/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/tae2223-coach-of-the-year-georgios-bartzokas-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> ===Najkorisniji igrači kola=== <section begin=mvp-of-the-round /> ;Regularna sezona {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! Kolo ! style="width:160px;"|Igrač ! style="width:190px;"|Tim ! Indeks ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | 1 ||style="text-align:left;"| {{ZD|EST}} [[Maik Kotsar]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || 31 || <ref>{{cite news|title=Round 1 MVP: Maik Kotsar, Cazoo Baskonia Vitoria-Gasteiz|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-1-mvp-maik-kotsar-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/|publisher=EuroLeague|date=8. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|archive-date=8. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221008111825/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-1-mvp-maik-kotsar-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/|url-status=dead}}</ref> |- | 2 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 37 || <ref>{{cite news|title=Round 2 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-2-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|publisher=EuroLeague|date=14. 10. 2022|access-date=14. 10. 2022|archive-date=15. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221015120329/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-2-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|url-status=dead}}</ref> |- | 3 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Luke Sikma]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GER}} [[KK Alba Berlin|ALBA Berlin]] || 33 || <ref>{{cite news|title=Round 3 MVP: Luke Sikma, ALBA Berlin|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-3-mvp-luke-sikma-alba-berlin/|publisher=EuroLeague|date=20. 10. 2022|access-date=20. 10. 2022|archive-date=21. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221021221344/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-3-mvp-luke-sikma-alba-berlin/|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=3 | 4 || align=left| {{ZD|USA}} [[Mike James (košarka, rođen 1990)|Mike James]] || align=left| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || rowspan=3| 29 || rowspan=3| <ref>{{cite news |title=Mike James, Sasha Vezenkov, Nicolo Melli Round 4 Tri-MVPs |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mike-james-sasha-vezenkov-nicolo-melli-round-4-tri-mvps-2022-23-turkish-airlines-euroleague/ |access-date=22. 10. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=23. 10. 2022 |archive-date=22. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022114700/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mike-james-sasha-vezenkov-nicolo-melli-round-4-tri-mvps-2022-23-turkish-airlines-euroleague/ |url-status=dead }}</ref> |- | align=left| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(2)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] |- | align=left| {{ZD|ITA}} [[Nicolò Melli]] || align=left| {{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano|Olimpia Milano]] |- | 5 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[Lorenzo Brown]] || style="text-align:left;"| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] || 33 || <ref>{{cite news |title=Round 5 MVP: Lorenzo Brown, Maccabi Playtika Tel Aviv |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-5-mvp-lorenzo-brown-maccabi-playtika-tel-aviv/ |access-date=29. 10. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=29. 10. 2022 |archive-date=29. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221029113609/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-5-mvp-lorenzo-brown-maccabi-playtika-tel-aviv/ |url-status=dead }}</ref> |- | 6 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 31 || <ref>{{cite news |title=Round 6 MVP: Dzanan Musa, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-6-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |access-date=5. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=5. 11. 2022 |archive-date=5. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221105122434/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-6-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 7 || align=left| {{ZD|USA}} [[Johnathan Motley]] || align=left| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbache]] || rowspan=2| 33 || rowspan=2| <ref>{{cite news |title=Round 7 co-MVPs: Motley, Fenerbahçe and Jones, Valencia |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-7-co-mvps-motley-Fenerbahçe-and-jones-valencia/ |access-date=12. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=12. 11. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | align=left| {{ZD|ARM}} [[Chris Jones (košarka, rođen 1993)|Chris Jones]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Valencia]] |- | 8 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(3)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 43 || <ref>{{cite news |title=Round 8 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-8-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=20. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=19. 11. 2022 |archive-date=19. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221119123016/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-8-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 9 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 32 || <ref>{{cite news |title=Round 9 MVP: Dzanan Musa, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-9-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |access-date=24. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124120459/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-9-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 10 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(4)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 34 || <ref>{{cite news |title=Round 10 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-10-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=26. 11. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=26. 11. 2022 |archive-date=26. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221126124133/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-10-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 11 ||style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[Vasilije Micić]] || align=left| {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] || 31 || <ref>{{cite news |title=Round 11 MVP: Vasilije Micic, Anadolu Efes Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-11-mvp-vasilije-micic-anadolu-efes-istanbul/ |access-date=3. 12. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=3. 12. 2022 |archive-date=3. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221203125909/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-11-mvp-vasilije-micic-anadolu-efes-istanbul/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 12 || align=left| {{ZD|USA}} [[Dwayne Bacon]] || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] || rowspan=2| 28 || rowspan=2| <ref>{{cite news |title=Round 12 co-MVPs: Bacon, Panathinaikos and Henry, Baskonia |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-12-co-mvps-bacon-panathinaikos-and-henry-baskonia |access-date=10. 12. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=11. 12. 2022 |archive-date=10. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221210120746/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-12-co-mvps-bacon-panathinaikos-and-henry-baskonia/ |url-status=dead }}</ref> |- | align=left| {{ZD|SEN}} [[Pierriá Henry]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Baskonia|Baskonia]] |- | 13 ||style="text-align:left;"| {{ZD|MNE}} [[Bojan Dubljević]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Valencia]] || 33 || <ref>{{cite news |title=Round 13 MVP: Bojan Dubljevic, Valencia Basket |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-13-mvp-bojan-dubljevic-valencia/ |access-date=15. 12. 2022 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=15. 12. 2022 |archive-date=15. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215133622/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-13-mvp-bojan-dubljevic-valencia/ |url-status=dead }}</ref> |- | 14 ||style="text-align:left;"| {{ZD|UGA}} [[Brandon Davies]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[KK Olimpia Milano|Olimpia Milano]] || 30 || <ref>{{cite news|title=Round 14 MVP: Brandon Davies, EA7 Emporio Armani Milan|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-14-mvp-brandon-davies-milan/|publisher=EuroLeague|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022|archive-date=17. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221217164000/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-14-mvp-brandon-davies-milan/|url-status=dead}}</ref> |- | 15 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Keenan Evans]] || style="text-align:left;"| {{ZD|LTU}} [[KK Žalgiris|Žalgiris]] || 39 || <ref>{{cite news|title=Round 15 MVP: Keenan Evans, Zalgiris Kaunas|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-15-mvp-keenan-evans-zalgiris-kaunas/|publisher=EuroLeague|date=24. 12. 2022|access-date=25. 12. 2022|archive-date=24. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221224141159/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-15-mvp-keenan-evans-zalgiris-kaunas/|url-status=dead}}</ref> |- | 16 ||style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[Élie Okobo]] || style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || 35 || <ref>{{cite news|title=Round 16 MVP: Elie Okobo, AS Monaco|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-16-mvp-elie-okobo-as-monaco/|publisher=EuroLeague|date=31. 12. 2022|access-date=1. 1. 2023|archive-date=31. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221231131532/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-16-mvp-elie-okobo-as-monaco/|url-status=dead}}</ref> |- | 17 ||style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[Filip Petrušev]] || style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] || 36 || <ref>{{cite news|title=Round 17 MVP: Filip Petrusev, Crvena Zvezda Meridianbet Belgrade|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-17-mvp-filip-petrusev-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|publisher=EuroLeague|date=7. 1. 2023|access-date=7. 1. 2023|archive-date=7. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230107124142/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-17-mvp-filip-petrusev-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|url-status=dead}}</ref> |- | 18 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 35 || <ref>{{cite news|title=Round 18 MVP: Walter Tavares, Real Madrid|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-18-mvp-walter-tavares-real-madrid/|publisher=EuroLeague|date=12. 1. 2023|access-date=12. 1. 2023|archive-date=12. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230112122108/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-18-mvp-walter-tavares-real-madrid/|url-status=dead}}</ref> |- | 19 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Johnathan Motley]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]] || 38 ||<ref>{{cite news|title=Round 19 MVP: Johnathan Motley, Fenerbahçe Beko Istanbul|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-19-mvp-johnathan-motley-Fenerbahçe-beko-istanbul/|publisher=EuroLeague|date=14. 1. 2023|access-date=14. 1. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> |- | 20 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Wade Baldwin IV|Wade Baldwin]] || style="text-align:left;"| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] || 35 || <ref>{{cite news |title=Round 20 MVP: Wade Baldwin, Maccabi Playtika Tel Aviv |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-20-mvp-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |access-date=21. 1. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=21. 1. 2023 |archive-date=21. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230121133130/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-20-mvp-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |url-status=dead }}</ref> |- | 21 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Darius Thompson]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || 36 || <ref>{{cite news |title=Round 21 MVP: Darius Thompson, Cazoo Baskonia Vitoria-Gasteiz |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-21-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |access-date=28. 1. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=28. 1. 2023 |archive-date=28. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230128145528/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-21-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |url-status=dead }}</ref> |- | 22 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Will Clyburn]] || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] || 27 || <ref>{{cite news |title=Round 22 MVP: Will Clyburn, Anadolu Efes Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-22-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |access-date=2. 2. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=2. 2. 2023 |archive-date=2. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230202115903/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-22-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |url-status=dead }}</ref> |- | 23 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Nigel Hayes]] || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbahçe]] || 37 || <ref>{{cite news |title=Round 23 MVP: Nigel Hayes-Davis, Fenerbahçe Beko Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-23-mvp-nigel-hayes-davis-Fenerbahçe-beko-istanbul/ |access-date=4. 2. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=4. 2. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> |- | 24 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(5)</small> || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 40 || <ref>{{cite news |title=Round 24 MVP: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-24-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |access-date=11. 2. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=11. 2. 2023 |archive-date=11. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230211123649/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-24-mvp-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 25 ||style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[Marko Gudurić]] || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Fenerbache|Fenerbache]] || 35 ||<ref>{{cite news|title=Round 25 MVP: Marko Guduric, Fenerbahçe Beko Istanbul|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-25-mvp-marko-guduric-Fenerbah%C3%A7e-beko-istanbul/|publisher=EuroLeague|date=25. 2. 2023|access-date=25. 2. 2023|archive-date=5. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250805190013/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-25-mvp-marko-guduric-Fenerbah%C3%A7e-beko-istanbul/|url-status=dead}}</ref> |- | 26 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Will Clyburn]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[KK Anadolu Efes|Anadolu Efes]] || 32 || <ref>{{cite news |title=Round 26 MVP: Will Clyburn, Anadolu Efes Istanbul |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-26-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |access-date=4. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=5. 3. 2023 |archive-date=4. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230304143220/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-26-mvp-will-clyburn-anadolu-efes-istanbul/ |url-status=dead }}</ref> |- | 27 ||style="text-align:left;"| {{ZD|AUS}} [[Dante Exum]] || style="text-align:left;"| {{ZD|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] || 33 || <ref>{{cite news |title=Round 27 MVP: Dante Exum, Partizan Mozzart Bet Belgrade |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-27-mvp-dante-exum-partizan-mozzart-bet-belgrade/ |access-date=9. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=9. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309121323/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-27-mvp-dante-exum-partizan-mozzart-bet-belgrade/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 28 || align=left| {{ZD|ARG}} [[Gabriel Deck]] || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Real MAdrid|Real Madrid]] || rowspan=2| 26 || rowspan=2|<ref>{{cite news|title=Round 28 co-MVPs: Gabriel Deck and Chima Moneke|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-28-co-mvps-gabriel-deck-and-chima-moneke/|publisher=EuroLeague|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311122056/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-28-co-mvps-gabriel-deck-and-chima-moneke/|url-status=dead}}</ref> |- | align=left| {{ZD|NIG}} [[Chima Moneke]] || align=left| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] |- | 29 ||style="text-align:left;"| {{ZD|BIH}} [[Džanan Musa]] <small>(3)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 38 || <ref>{{cite news |title=Round 29 MVP: Dzanan Musa, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-29-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |access-date=18. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=18. 3. 2023 |archive-date=18. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318124832/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-29-mvp-dzanan-musa-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 30 ||style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[Guerschon Yabusele]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 30 || <ref>{{cite news |title=Round 30 MVP: Guerschon Yabusele, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-30-mvp-guerschon-yabusele-real-madrid/ |access-date=25. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=25. 3. 2023 |archive-date=25. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230325122552/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-30-mvp-guerschon-yabusele-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- |rowspan=2 | 31 || align=left| {{ZD|EST}} [[Maik Kotsar]] <small>(2)</small> || align=left| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || rowspan=2| 40 || rowspan=2| <ref>{{cite news |title=Round 31 co-MVP's: Maik Kotsar and Georgios Papagiannis |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-31-co-mvps-maik-kotsar-and-georgios-papagiannis |access-date=30. 3. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=30. 3. 2023 |archive-date=30. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330112348/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-31-co-mvps-maik-kotsar-and-georgios-papagiannis/ |url-status=dead }}</ref> |- | align=left| {{nowrap|{{ZD|GRČ}} [[Georgios Papagiannis]]}} || align=left| {{ZD|GRČ}} [[KK Panathinaikos|Panathinaikos]] |- | 32 ||style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Thomas Walkup]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 32 || <ref>{{cite news |title=Round 32 MVP: Thomas Walkup, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-32-mvp-thomas-walkup-olympiacos-piraeus/ |access-date=1. 4. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=1. 4. 2023 |archive-date=1. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401114222/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-32-mvp-thomas-walkup-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- | 33 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Darius Thompson]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Saski Baskonia|Baskonia]] || 36 || <ref>{{cite news |title=Round 33 MVP: Darius Thompson, Cazoo Baskonia Vitoria-Gasteiz |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-33-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |access-date=10. 4. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=8. 4. 2023 |archive-date=10. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410110300/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-33-mvp-darius-thompson-cazoo-baskonia-vitoria-gasteiz/ |url-status=dead }}</ref> |- | 34 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[Daniel Hackett]] || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[KK Virtus Bologna|Virtus Bologna]] || 36 || <ref>{{cite news |title=Round 34 MVP: Daniel Hackett, Virtus Segafredo Bologna |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-34-mvp-daniel-hackett-virtus-segafredo-bologna/ |access-date=15. 4. 2023 |work=[[Euroleague Basketball]] |date=15. 4. 2023 |archive-date=15. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415121746/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/round-34-mvp-daniel-hackett-virtus-segafredo-bologna/ |url-status=dead }}</ref> |} ;Četvrtfinale {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! Kolo ! style="width:160px;"|Igrač ! style="width:190px;"|Tim ! Indeks ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | 1 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Kevin Punter]] || style="text-align:left;"| {{flagicon|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]] || 33 || <ref>{{cite news|title=Playoffs Game 1 MVP: Kevin Punter of Partizan Mozzart Bet Belgrade|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-1-mvp-kevin-punter-of-partizan-mozzart-bet-belgrade/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|date=27. 4. 2023|access-date=27. 4. 2023|archive-date=27. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230427090700/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-1-mvp-kevin-punter-of-partizan-mozzart-bet-belgrade/?pageTitle=Homepage&historyUrl=/euroleague/|url-status=dead}}</ref> |- | 2 ||style="text-align:left;"| {{ZD|USA}} [[Jordan Loyd]] || style="text-align:left;"| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || 35 || <ref>{{cite news |title=Playoffs Game 2 MVP: Jordan Loyd, AS Monaco |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-2-mvp-jordan-loyd-as-monaco/ |date=29. 4. 2023 |access-date=3. 5. 2023 |archive-date=4. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504234420/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-2-mvp-jordan-loyd-as-monaco/ |url-status=dead }}</ref> |- | 3 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] <small>(2)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 41 || <ref>{{cite news |title=Playoffs Game 3 MVP: Walter Tavares, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-3-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |date=4. 5. 2023 |access-date=4. 5. 2023 |archive-date=5. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230505202645/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-3-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 4 ||style="text-align:left;"| {{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] <small>(3)</small> || style="text-align:left;"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] || 30 || <ref>{{cite news |title=Playoffs Game 4 MVP: Walter Tavares, Real Madrid |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-4-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |date=6. 5. 2023 |access-date=6. 5. 2023 |archive-date=6. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230506133210/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/playoffs-game-4-mvp-walter-tavares-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |- | 5 ||style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Kostas Sloukas]] || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] || 27 || <ref>{{cite news |title=Game 5 MVP: Kostas Sloukas, Olympiacos Piraeus |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/game-5-mvp-kostas-sloukas-olympiacos-piraeus/ |date=11. 5. 2023 |access-date=11. 5. 2023 |archive-date=11. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230511074942/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/game-5-mvp-kostas-sloukas-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |} ===Najkorisniji igrači mjeseca=== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! Mjesec ! style="width:180px;"|Igrač ! style="width:220px;"|Tim ! {{Abbr|Ref.|Reference}} |- ! colspan=5 | 2022. |- |Oktobar || align="left"|{{ZD|USA}} [[Mike James (košarka, rođen 1990)|Mike James]] ||align="left"| {{ZD|FRA}} [[KK AS Monako|Monako]] || <ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-mvp-for-october-is-monacos-mike-james/ |title=The MVP for October is Monaco's Mike James |publisher=EuroLeague |date=1. 11. 2022 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=1. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101094153/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/the-mvp-for-october-is-monacos-mike-james/ |url-status=dead }}</ref> |- |Novembar || align="left"|{{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] || align="left"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]]||<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-november-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|title=MVP for November: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus|publisher=EuroLeague|date=28. 11. 2022|access-date=13. 6. 2023|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128151752/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-november-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/|url-status=dead}}</ref> |- |Decembar || align="left"|{{ZD|ARG}} [[Luca Vildoza]] || align="left"| {{ZD|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]||<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-december-luca-vildoza-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|title=MVP for December: Luca Vildoza, Crvena Zvezda Meridianbet Belgrade|publisher=EuroLeague|date=2. 1. 2023|access-date=13. 6. 2023|archive-date=2. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230102110946/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-december-luca-vildoza-crvena-zvezda-meridianbet-belgrade/|url-status=dead}}</ref> |- ! colspan=5 | 2023. |- |Januar|| align="left"|{{ZD|USA}} [[Augustine Rubit]] || align="left"| {{ZD|GER}} [[KK Bayern München|Bayern München]]||<ref>{{cite web|url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-january-augustine-rubit-fc-bayern-munich/|title=MVP for January: Augustine Rubit, FC Bayern Munich|publisher=EuroLeague|date=30. 1. 2023|access-date=13. 6. 2023|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130110928/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-january-augustine-rubit-fc-bayern-munich/|url-status=dead}}</ref> |- |Februar|| align="left"|{{ZD|BUL}} [[Aleksandar Vezenkov|Saša Vezenkov]] <small>(2)</small> || align="left"| {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]]||<ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-february-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |title=MVP for February: Sasha Vezenkov, Olympiacos Piraeus |publisher=EuroLeague |date=27. 2. 2023 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=27. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230227115011/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-february-sasha-vezenkov-olympiacos-piraeus/ |url-status=dead }}</ref> |- |Mart|| align="left"|{{ZD|USA}} [[Wade Baldwin IV|Wade Baldwin]] || align="left"| {{ZD|IZR}} [[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]||<ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-of-march-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |title=MVP of March: Wade Baldwin, Maccabi Playtika Tel Aviv |publisher=EuroLeague |date=3. 4. 2023 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=3. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230403101332/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-of-march-wade-baldwin-maccabi-playtika-tel-aviv/ |url-status=dead }}</ref> |- |April/Maj|| align="left"|{{ZD|ZEL}} [[Edy Tavares]] || align="left"| {{ZD|ESP}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]]||<ref>{{cite web |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-april-may-walter-tavares-real-madrid/ |title=MVP for April/May: Walter Tavares, Real Madrid |publisher=EuroLeague |date=11. 5. 2023 |access-date=13. 6. 2023 |archive-date=11. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230511120708/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/mvp-for-april-may-walter-tavares-real-madrid/ |url-status=dead }}</ref> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://euroleague.net Zvanični sajt Eurolige]{{Mrtav link}} {{KK Real Madrid - prvak Eurolige 2022/23.}} {{Euroliga}} [[Kategorija:Euroliga]] klhvparvoy9w4cz7qlq6rdidu433ipb Književni korner 0 519291 3924307 3923995 2026-09-07T08:24:50Z Pinturiccio 141837 /* Promocije knjiga */ added references 3924307 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Infokutija kompanija | ime = Književni korner | slika = Logo Književnog kornera.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = Zvanični logo Književnog kornera | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = | žanr = Kulturna platforma | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = {{start date and age|2023}} | ukinuto = | osnivač = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = | dodatak = }} '''Književni korner''' je program kojeg uređuju i vode [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisci [[Elvis Ljajić]] i [[Goran Vrhunc]] i koji se realizira dva puta mjesečno u institucijama kulture u [[Sarajevo|Sarajevu.]]<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/11/18/ljajic-i-vrhunc-knjizevnim-kornerom-vracamo-dug-kulturi-u-sarajevu|title=Ljajić i Vrhunc: Književnim kornerom vraćamo dug kulturi u Sarajevu|last=Vegara|first=Sead|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/osnivaci-knjizevnog-kornera-za-raport-ko-to-danas-cita-i-ko-dijeli-isti-ljubav-i-strast-47-razgovora-dva-puta-sedmicno-nije-mala-stvar/?fbclid=IwY2xjawM_WLFleHRuA2FlbQIxMQABHjfrxXueSh9Hzp2t9qV6va6HbtFPaCYjcJb-vdrTB7TY7DEKxrQuocunbjVS_aem_PaOFWe9mDWqmarAk9xcA2A|title=Osnivači ‘Književnog kornera’ za Raport: Ko to danas čita i ko dijeli isti ljubav i strast. 47 razgovora dva puta sedmično nije mala stvar|last=Sarajlić Ramović|first=Larisa|website=Raport.ba}}</ref> Za vizuelni identitet zadužena je [[Vildana Bratić]]. Prvi književni razgovor održan je 3. maja 2023. u prostorijama [[KUD Željezničar|ŽKUD Željezničar]], a gost je bio [[Boris Lalić]], sarajevski prozni i dramski pisac, knjižar i skejter. Književni korner održavao se i u prostorijama [[Biblioteke Sarajeva]], [[BKC Sarajevo]], Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo, [[Collegium Artisticum]], Dječjoj kući, Centar kulture i mladih [[Centar (Sarajevo)|Općine Centar]], Caffe baru Linea i Caffe baru Nota. == Gosti Književnog kornera == Književni korner je ugostio '''57 autora i autorica''' i jednu književnu grupu. Gosti Književnog kornera po sezonama su bili: '''Prva sezona (2023)'''<blockquote>1. '''Boris Lalić''' (3. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 2. '''Srđan Sekulić''' (10. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 3. '''[[Admir Džanko]]''' (17. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 4. '''Azemina Krehić''' (24. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 5. '''[[Lejla Kalamujić]]''' (31. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 6. '''Edin Rikalo''' (7. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 7. '''Adnan Bajrović''' (14. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 8. '''Vanja Šunjić''' (21. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 9. '''Zerina Kulović-Arnaut''' (5. juli 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]</blockquote> '''Druga sezona (2023)'''<blockquote>10. '''Mirza Okić''' (13. septembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 11. '''Emina Đelilović-Kevrić''' (27. septembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 12. '''Udruženje Tavan''' (4. oktobar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 13. '''Jasmin Agić''' (18. oktobar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 14. '''[[Asmir Kujović]]''' (1. novembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 15. '''[[Nihad Hasanović]]''' (15. novembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 16. '''Sejad Durak''' (6. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 17'''. Jasmina Šahinagić''' (13. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 18. '''Adnan Lugonić''' (20. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> '''Treća sezona (2024)'''<blockquote>19. '''Zoran Žmirić''' (17. januar 2024, on-line), domaćini [[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]] 20. '''[[Jasmina Hanjalić]]'''<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/prstenasta-noc-poezije-20-knjizevni-korner-ugostio-jasminu-hanjalic-yfbzk|title=Prstenasta noć poezije: 20. Književni korner ugostio Jasminu Hanjalić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (31. januar 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 21. '''[[Almir Bašović]]''' (21. februar 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]] 22. '''[[Elvedin Nezirović]]'''<ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/magazin/knjige/nezirovic-moje-je-da-citam-knjige-i-navijam-za-velez/448259|title=Nezirović: Moje je da čitam knjige i navijam za Velež|website=bljesak.info|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (6. mart 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 23. '''Sabahudin Hadžialić'''<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-br-23-gost-sabahudin-hadzialic-lsc0u|title=Književni korner br. 23 - gost Sabahudin Hadžialić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (13. mart 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 24. '''Amela Mustafić'''<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4773|title=Književni korner br. 24, gost: Amela Mustafić KUD “Željezničar” Sarajevo {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (3. april 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 25. '''Amila Kahrović-Posavljak''' (17. april 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 26. '''Ahmed Burić'''<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/26-knjizevni-kornera-gost-ahmed-buric-zdkrt|title=26. Književni korner: Gost Ahmed Burić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (9. maj 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Goran Vrhunc]] 27 '''Almir Imširević'''<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4947|title=“KNJIŽEVNI RAZGOVORI” Gost: Almir Imširević {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (22. maj 2024., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]] 28. '''Midhat Ajanović Aja'''n<ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/knjizevni-korner-28-predstavljen-knjizevni-opus-midhata-ajanovica/|title=Književni korner 28: Predstavljen književni opus Midhata Ajanovića|last=Ljajić|first=Elvis|date=13. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (10. juli 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> '''Četvrta sezona (2024)'''<blockquote>29. '''Jagoda Iličić'''<ref>{{Cite web|url=https://life.ba/knjizevni-korner-gosca-je-bila-bh-knjizevnica-jagoda-ilicic/|title=Književni korner: Gošća je bila bh. književnica Jagoda Iličić|last=News|first=Life|date=12. 9. 2024|website=Life.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (11. septembar 2024., Dječja kuća), domaćin [[Goran Vrhunc]] 30. '''Edin Salčinovi'''ć<ref name=":0">{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-32-edin-krehic-7aqe9|title=Književni korner 32: Edin Krehić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (25. septembar 2024., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]] 31. '''Narcis Saračević'''<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-31-narcis-saracevic-xk0sx|title=Književni korner 31: Narcis Saračević|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (9. oktobar 2024., Collegium Artisticum), domaćin [[Goran Vrhunc]] 32. '''Edin Krehić'''<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|title=Književni korner u “Maku” – gost Edin Krehić|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319024129/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|url-status=dead}}</ref> (23. oktobar 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]] 33. '''Mirza Herco'''<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/33-knjizevni-korner-mirza-herco-sa/|title=33. Književni korner: Mirza Herco, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (6. novembar 2024., Caffe bar Linea), domaćin [[Goran Vrhunc]] 34. '''Almir Zalihić''' (13. novembar 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 35. '''Damir Uzunović'''<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/35-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=35. Književni korner: Damir Uzunović, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (18. decembar 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]</blockquote> '''Peta sezona (2025)'''<blockquote>36. '''Amra Olovčić'''<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/5-februara-knjizevni-korner-36-gosca-amra-olovcic-pq7zx|title=5. februara Književni korner 36: Gošća Amra Olovčić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (5. februar 2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 37. '''Ibrahim Osmanbašić'''<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/37-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=37. Književni korner, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (19. februar 2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 38. '''Hamza Ridžal, Sanjin Musa'''<ref name="bgs.ba">{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|title=Književni korner u Maku – gosti Hamza Ridžal i Sanjin Musa|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=23. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423121947/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|url-status=dead}}</ref> (12. mart 2025., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]] 39. '''[[Marija Fekete-Sullivan]]''' <ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-39-gosca-marija-fekete-sullivan-2hh7r|title=Književni korner 39: Gošća Marija Fekete Sullivan|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref>(19. mart v2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 40. '''[[Uglješa Kesić]]''' (16. april 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 41. '''Dejan Tešić''' (7. maj 2025., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]] 42. '''Ermina Ribić'''<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-42-susret-s-erminom-ribic-u-ckm-u/?fbclid=IwY2xjawKReclleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFFZUM0VUNCV1pUNGtSeWMxAR7rWyVYjvAxB2eZRPteCqeS9F7HHIeVez6DfTQQMmj9NgD3dKUnJjyWQTMIUQ_aem_Fl1-Oh2dnQs6LO9XzYXyWg|title=Književni korner 42: Susret s Erminom Ribić u CKM-u|website=centarkulture.ba|publisher=CKM|access-date=14. 5. 2025}}</ref> (14. maj 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 43. '''Mirsad Pašović'''<ref>{{Cite web|url=https://ekskluziva.ba/desavanja/predstavljeno-knjizevno-stvaralastvo-mirsada-pasovica-cijeli-zivot-u-sedam-knjiga/|title=Predstavljeno književno stvaralaštvo Mirsada Pašovića: Cijeli život u sedam knjiga|last=|date=12. 6. 2025|website=Ekskluziva.ba|language=en-US|access-date=17. 6. 2025}}</ref> (11. juni 2025., Caffe bar Nota), domaćini [[Goran Vrhunc]], [[Elvis Ljajić]] 44. '''Vahidin Preljević'''<ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2025/06/vahidin-preljevic-gost-knjizevnog-kornera/|title=Vahidin Preljević gost Književnog kornera|last=|first=|date=13. 6. 2025|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2025}}</ref> (18. juni 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> '''Šesta sezona (2025)'''<blockquote>45. '''VEČE MLADE POEZIJE'''<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-pocetak-seste-sezone/|title=Počinje šesta sezona Književnog kornera|website=CKM|language=en|access-date=7. 9. 2025}}</ref> (Amina Bulić, Dejan Tešić, Iman Duvnjaković, Luka Bošković, Malik Pašić, Srđan Sekulić (27. avgust 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćini [[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]] 46. '''Samedin Kadić'''<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-sa-samedinom-kadicem/|title=Književni korner sa Semedinom Kadićem|date=30. 8. 2025|website=Centar kulture|publisher=CKM|language=en-US|access-date=7. 9. 2025}}</ref> (3. septembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 47. '''Miroslav Pilj'''<ref>{{Cite news|url=https://tacno.net/miroslav-pilj-gost-na-47-knjizevnom-korneru-u-sarajevu|title=Miroslav Pilj gost na 47. Književnom korneru|work=Tačno.net}}</ref> (24. septembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 48. '''Borivoje Simić'''<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-48-borivoje-simic-u-ckm-u/|title=Književni korner #48: Borivoje Simić u CKM-u|website=Centar.ba|publisher=CKM Općine Centar Sarajevo}}</ref> (1. oktobar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 49. '''Emsura Hamzić'''<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/events/knjizevni-korner-sa-emsurom-hamzic/|title=Književni korner sa Emsurom Hamzić|website=CKM}}{{Mrtav link}}</ref> (22. oktobar 2025. Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 50. '''Darko Habazin'''<ref>{{Cite web|url=https://www.times.ba/17/11/2025/96983/|title=Književni korner 50: gost Darko Habazin|website=Times.ba}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/u-srijedu-50-knjizevni-korner-sa-darkom-habazinom-gokfp|title=U srijedu 50. književni korner sa Darkom Habazinom|website=federalna.ba}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|title=Darko Habazin gost pedesetog “Književnog kornera”|website=Portal Bosnistika|access-date=19. 11. 2025|archive-date=7. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251207043802/https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|url-status=dead}}</ref> (19. novembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]</blockquote> '''Sedma sezona (2026)'''<blockquote>51. Andrea Lešić-Thomas<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/prvi-ovogodisnji-knjizevni-korner-sa-andreom-lesic-thomas/|title=Prvi ovogodišnji Književni korner sa Andreom Lešić-Thomas|website=Centar kulture|publisher=CKM}}</ref> (11. mart 2026., Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina), domaćin [[Elvis Ljajić]] 52. Nihad Mešić River<ref>{{Cite web|url=https://efm.ba/knjizevni-korner-52-nihad-mesic-river/|title=Književni korner 52 – Nihad Mešić RIVER|website=EFM - jedini radio za urbanu gerilu}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|title=Posjetite 52. Književni korner|website=Portal Bosnistika|access-date=25. 3. 2026|archive-date=17. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260417154523/https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|url-status=dead}}</ref> (25. mart 2026., Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina), domaćin [[Goran Vrhunc]] 53. Berislav Jurič<ref>{{Cite news|url=https://raport.ba/sa-berislavom-juricem-o-kulturi-knjizevnosti-i-novinarstvu|title=Sa Berislavom Juričem o kulturi, književnosti i novinarstvu}}</ref> (22. april 2026., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> == Posebni programi == U okviru Književnog kornera realizuju se i programi koji su posvećeni značajnim datumima i umjetnostima koje ne pripadaju književnosti. Do sada su realizovani sljedeći programmi ovoga tipa: * Svjetski dan smijeha<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-u-znaku-svjetskog-dana-smijeha-ovki5|title="Književni korner" u znaku Svjetskog dana smijeha|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Deset godina prvog bosanskohercegovačkog filmskog portala [[Filmofil.ba]] * Veče poezije i šaha za [[Marko Vešović (književnik)|Vešović Marka]] (2024)<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/bascarsijske-noci-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-suwpx|title=Baščaršijske noći: Veče poezije i šaha za Vešović Marka|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/magazin/kultura/u-bkc-u-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/3307881/|title=U BKC-u 'Veče poezije i šaha za Vešović Marka'|last=Fokus.ba|date=18. 7. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/kultura/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-veceras-u-bkc-u-ks/|title="Veče poezije i šaha za Vešović Marka" večeras u BKC-u KS|last=BiH|first=N1|date=18. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/|title=Veče poezije i šaha za Vešović Marka|last=Ljajić|first=Elvis|date=16. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Veče posvećemo [[Dževad Karahasan|Dževadu Karahasanu]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/bosnjacki-institut-u-sarajevu-priprema-vece-posveceno-akademiku-dzevadu-krahasanu-jueob|title=Sarajevo: Veče posvećeno Dževadu Karahasanu|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bmeia.gv.at/bs/austrijska-ambasada-sarajevo/aktuelno/kalendar-kulturnih-zbivanja/detail/gedenkfeier-die-dem-grossen-schriftsteller-dzevad-karahasan-gewidmet-ist|title=Detail|last=Österreich|first=Außenministerium der Republik|website=www.bmeia.gv.at|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Sjećanje na [[Admiral Mahić|Admirala Mahića]] (2025)<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/foto-sjecanje-na-admirala-mahica-uz-anegdote-price-i-pjesme-prijatelji-o-velikom-covjeku-pjesniku-putniku-i-boemu/#google_vignette|title=FOTO Sjećanje na Admirala Mahića uz anegdote, priče i pjesme: Prijatelji o velikom čovjeku, pjesniku, putniku i boemu|last=Emir|date=17. 1. 2025|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/galerija-collegium-artisticum-17-januara-sjecanje-na-admirala-mahica-ub2ue|title=Galerija Collegium Artisticum: 17. januara ''Sjećanje na Admirala Mahića''|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/kun/sjecanje-na-admirala-mahica-ovog-petka-u-collegium-artisticum-1012816/|title=''Sjećanje na Admirala Mahića'' ovog petka u Collegium artisticum|date=14. 1. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Svjetski dan poezije (2026)<ref>{{Cite news|url=https://federalna.ba/svjetski-dan-poezije-u-sarajevu-poezija-kao-otpor-stvarnosti-hvxbd?fbclid=IwY2xjawQtwexleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe9RJG7vZhM5X3wexMCJ569F0JlCAzqLxuGJdfPzdsBWDN2QRMJJ2kLIDarX4_aem_X__zcCjbd5EX1Lo2ZJT5Iw|title=Svjetski dan poezije u Sarajevu: Poezija kao otpor stvarnosti|access-date=|publisher=Federalna.ba}}</ref> == Promocije knjiga == Kao način popularizovanja književnosti, u okviru Književnog kornera organizuju se i promocije knjiga domaćih i stranih autora. * Promocija knjige Kenana Kundalića "Nedostojanstvenost smrti"<ref>{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/foto-promocija-knjige-nedostojanstvenost-smrti-kenana-kundalica-u-sarajevu/|title=FOTO: Promocija knjige "Nedostojanstvenost smrti" Kenana Kundalića u Sarajevu|last=zenicablog|date=28. 11. 2024|website=Zenicablog|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Promocija knjige Silivia Montija "L’idroporto del Lido di Ostia: Carlo Del Prete" * Promocija knjige Anesa Oručevića "Dinamika cvjetanja"<ref>{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/predstavljena-knjiga-poezije-dinamika-cvjetanja-anesa-orucevica-e7man|title=Predstavljena knjiga poezije 'Dinamika cvjetanja' Anesa Oručevića|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Promocija knjige Gorana Vrhunca "Prazno u pucanj" * Promocija knjige Ranke Eisenhauer "Zov i okovi domovine"<ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/razno/promocija-dvojezicne-knjige-zov-i-okovi-domovine-u-mostaru/525336|title=Promocija dvojezične knjige ''Zov i okovi domovine'' u Mostaru|website=Bljesak}}</ref> * Promocija romana "Čudotvorna Gospa Olovska" autorice Amre Olovčić<ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|title=Promocija knjige “Čudotvorna Gospa Olovska” Amre Olovčić|website=Portal Bosnistika|access-date=13. 11. 2025|archive-date=7. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251207035210/https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|url-status=dead}}</ref> * Promocija knjige “Kratke priče o pokušajima izbavljenja” Emine Đelilović-Kevrić<ref>{{Cite web|url=https://tacno.net/promocija-knjige-emine-delilovic-kevric-kratke-price-o-pokusajima-izbavljenja/|title=Promocija knjige Emine Đelilović-Kevrić “Kratke priče o pokušajima izbavljenja”|website=Tačno.net|publisher=Udruženje “Centar za kritičko mišljenje”}}</ref> * Promocija zbirke poezije "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/veceras-u-sarajevu-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/622534?fbclid=IwY2xjawPdy0BleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeje0Vo5au_4VqyDiCHW3Zr3sJpz70eku9SaCUl7V-I6xydSbzYw-nW9TJoJI_aem_cQWs9WF6fO5d7MiHnJlaHQ|title=Večeras u Sarajevu promocija knjige "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić|website=Radio Sarajevo}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/01/15/najava-dogadjaja-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy4tleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEet5UCvo26yd_VYUTxFKDUixcU01xHETv4BrWfzBcOWl5zD-0d0J83IoUSDS0_aem_ISS-PI5x6LylxyELS6Vnkw|title=Najava događaja: Promocija knjige “Kćeri Abdulahova” Mirzete Memišević Hodžić|website=Bosnistika}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fbl.ba/poezija-kao-dom-i-dijalog-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy8xleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeyTA86nJk1JjgwC36C1GB34r5poNPuucePWu75vESvXyJLo18E4tGiIPxBbE_aem_mxQDs9Re8h-r7n2ueDYZUg|title=Poezija kao dom i dijalog: Promocija knjige KĆERI ABDULAHOVA Mirzete Memišević Hodžić|date=|website=FBL}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/odrzana-promocija-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic-rolektoster-emocija/622705?fbclid=IwY2xjawPe-phleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeOUSuIeQ95yKtN3_Eq9ATHDKIuvywAxhuMuIyCYHRDDxMZOBQ_N-jiF7yqNQ_aem_xbB3Pk1FW-JXyTwY7kBrcQ|title=Održana promocija "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić: Rolektoster emocija|website=RADIO SARAJEVO}}</ref> * Promocija knjige "Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni" [[Emir O. Filipović|Emira O. Filipovića]]<ref>{{Cite news|url=https://historiografija.hr/?p=52651|title=Promocija knjige Emira O. Filipovića “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” u Sarajevu|work=Historiografija.hr}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://tacno.net/knjizevni-korner-vas-poziva-na-promociju-knjige-vitestvo-u-srednjovjekovnoj-bosni-autora-emira-o-filipovica/|title=Književni korner vas poziva na promociju knjige “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” autora Emira O. Filipovića|work=Tačno.net}}</ref> * Promocija knjge [[Uglješa Kesić|Uglješe Kesića]] “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne”<ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/06/09/promocija-knjige-bosansko-kraljevstvo-bajke-o-vladarima-bosne-ugljese-kesica/|title=Promocija knjige “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne” Uglješe Kesića|date=9. 6. 2026|website=Bosnistika|language=bs-BA|access-date=10. 6. 2026|archive-date=10. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260610131219/https://bosnistika.ba/index.php/2026/06/09/promocija-knjige-bosansko-kraljevstvo-bajke-o-vladarima-bosne-ugljese-kesica/|url-status=dead}}</ref> * Promocija knjige Minke Vunić - Velić "Vučko brani Sarajevo" * Promocija romana [[Elvedin Nezirović|Elvedina Nezirovića]] "Sandro" <ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/muzikafilmlektira/promovisan-roman-sandro-elvedina-nezirovica/651474|title=Promovisan roman Sandro' Elvedina Nezirovića: Priča o generaciji čije je odrastanje prekinuto ratom|website=Radio Sarajevo}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/23578/|title=U srijedu u Sarajevu promocija romana “Sandro” Elvedina Nezirovića|website=Odgovor}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/kultura/roman-sandro-elvedina-nezirovica-bit-ce-predstavljen-u-sarajevu/575469|title=Roman „Sandro“ Elvedina Nezirovića bit će predstavljen u Sarajevu|website=Bljesak info}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/502992/knjiga_koja_pamti_mostar_kakav_je_bio_sandro_elvedina_nezirovica_bit_ce_predstavljen_u_sarajevu.html|title=KNJIGA KOJA PAMTI MOSTAR KAKAV JE BIO: "Sandro" Elvedina Nezirovića bit će predstavljen u Sarajevu|website=Slobodna Bosna}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://efm.ba/promocija-romana-sandro-elvedina-nezirovica/|title=Promocija romana „Sandro“ Elvedina Nezirovića|website=EFM}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/amp/metromahala/kultura/nub-bih-knjizevni-korner-razgovor-o-romanu-sandro/651214|title=NUB BiH i Književni korner pozivaju na razgovor o romanu 'Sandro' Elvedina Nezirovića|website=Radio Sarajevo}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fbl.ba/promocija-romana-sandro/|title=Promocija romana SANDRO Elvedina Nezirovića u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH|website=FBL}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dertmusic.com/sandro-elvedina-nezirovica-prica-o-prijateljstvu-mostaru-i-sjecanjima-koja-ne-prestaje-nositi-vrijeme/|title=„SANDRO“ ELVEDINA NEZIROVIĆA: PRIČA O PRIJATELJSTVU, MOSTARU I SJEĆANJIMA KOJA NE PRESTAJE NOSITI VRIJEME|website=DERT MUSIC}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://mostarski.ba/u-sarajevu-promovisan-roman-sandro-elvedina-nezirovica/|title=Promovisan roman "Sandro" Elvedina Nezirovića|website=mostarski}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnainfo.ba/kultura/o-knjizevnosti-sjecanju-i-identitetu-odrzana-promocija-romana-sandro-elvedina-nezirovica/|title=O književnosti, sjećanju i identitetu: održana promocija romana „Sandro“ Elvedina Nezirovića|website=BOSNA INFO}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://mostar.live/sarajevo-promocija-romana-sandro-elvedina-nezirovica/|title=U Sarajevu održana promocija romana „Sandro“ Elvedina Nezirovića|website=Mostar Live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnjaci.net/prilog.php?pid=86756|title=ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE „SANDRO“ ELVEDINA NEZIROVIĆA U NUBBIH|website=Bošnjaci.net}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://smartinfo.ba/u-sarajevu-odrzana-promocija-romana-sandro-elvedina-nezirovica/|title=U Sarajevu održana promocija romana „Sandro“ Elvedina Nezirovića|website=Smart Info}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kultura u Sarajevu]] ew0o8zh2qfgskh8t8gvjif9qdb8oawk Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. 0 530443 3924238 3924131 2026-09-06T15:06:56Z Z1KA 87045 3924238 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] l0pd3uup9s4fdo8hncqnnktgumoddc7 3924261 3924238 2026-09-06T18:55:56Z Luxyis 167466 Fotografija dodatna 3924261 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:1693309476-slaven-kovacevic.width-1200.jpg|100x100piksel|bez okvira]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] 7a1c6knst790p0o1gcb2l9mg4sjtwto 3924265 3924261 2026-09-06T20:39:07Z Z1KA 87045 /* Član iz reda hrvatskog naroda */ 3924265 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Slaven Kovačević (cropped).jpg|100x100piksel|bez okvira]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] ry39f8uz72t2dx6syuexumv1c45qp4a 3924266 3924265 2026-09-06T20:39:44Z Z1KA 87045 3924266 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Slaven Kovačević (cropped).jpg|107x107px|bez okvira|bez_okvira]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] mf9japy36agwu5jcatvfjxaftr8e11r 3924269 3924266 2026-09-06T21:03:20Z Bakir123 110053 /* Član iz reda hrvatskog naroda */ 3924269 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Slaven Kovačević (cropped 1).jpg|126x126px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] poik54gb7bqa1v2lp4k82fw2iayxjau 3924299 3924269 2026-09-07T07:04:56Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Slaven_Kovačević_(cropped_1).jpg|Slaven_Kovačević_(cropped_1).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: Source file copyrighted: https://n1info.ba/vijesti/dw-bih-izmedju-evropskih-standarda-i-dayt 3924299 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- | |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] 2tev6i77jeq12m7fso7f5tmbjqy7msi 3924313 3924299 2026-09-07T08:42:24Z Bakir123 110053 3924313 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030. | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 8 | postotak1 = | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = | stranka3 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati3 = 5 | postotak3 = | stranka4 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati4 = 4 | postotak4 = | stranka5 = [[Demokratska fronta]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati5 = 3 | postotak5 = | stranka6 = [[Naša stranka]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 2 | postotak7 = | stranka8 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = | stranka9 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = | stranka10 = [[Narodni evropski savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | stranka15 = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] | boja15 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}} | lider15 = {{nowrap|[[Šemsudin Mehmedović]]}} | mandati15 = 1 | postotak15 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_prije = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.''' su [[opći izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Izborni sistem== {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}} ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === ====Član iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ====Član iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} ==== Član iz reda srpskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0"/> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == ==Također pogledajte== *[[Izbori u Bosni i Hercegovini]] *[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2026.]] *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske 2026.]] **[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2026.]] ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2026]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2026.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2026.|Bosna i Hercegovina]] n0l6l0ztap3gal7cng4w9h1e3azmp31 Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 0 531113 3924248 3924111 2026-09-06T15:32:37Z Z1KA 87045 3924248 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ===Član iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} === Član iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} == Podrške i preporuke == {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Denis Bećirović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Naša stranka]]<ref name="Klix">{{cite news |last= |first= |date=4 April 2026 |title= U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055 |trans-title=In Zenica 14 parties signed support for Denis Bećirović as part of the “United for the State of Bosnia and Herzegovina” alliance |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=17 April 2026}}</ref> *[[Narod i pravda]]<ref name="Klix"/> *[[Narodni evropski savez]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]<ref name="Klix"/> *[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]<ref name="Klix"/> *[[Snaga naroda]]<ref name="Klix"/> *[[Pokret demokratske akcije]]<ref name="Klix"/> *[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka]]<ref name="Klix"/> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Semir Efendić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=5 August 2026 |title= POMAK će podržati kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pomak-ce-podrzati-kandidaturu-semira-efendica-za-clana-predsjednistva-bih/260805077 |trans-title= |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 August 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Darijana Filipović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica]] (Hrvatska)<ref>{{cite news |last= |first= |date=26 June 2026 |title= Plenković i Čović održali sastanak: "Vrijeme je da hrvatski narod dobije legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/plenkovic-i-covic-odrzali-sastanak-vrijeme-je-da-hrvatski-narod-dobije-legitimnu-predstavnicu-u-predsjednistvu-bih/260626222|language=bs |publisher= |access-date=28 June 2026}}</ref> *[[Hrvatski savez HKDU–HRAST]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=22 June 2026 |title= Hrvatski savez HKDU – Hrast: Potpora kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH |url=https://www.brotnjo.info/2026/04/22/hrvatski-savez-hkdu-hrast-potpora-kandidaturi-darijane-filipovic-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih/|language=bs |publisher= brotnjo.info |access-date=6 July 2026}}</ref> '''Šefovi država i vlada:''' *[[Andrej Plenković]], [[Premijer Hrvatske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Plenković podržao Filipović: Siguran sam da će voditi odličnu kampanju i pridobiti glasače |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/covic-i-plenkovic-iz-mostara/557756 |trans-title=Plenković endorses Filipović: I am sure she will lead an excellent campaign and gain voters |work=Bljesak.info |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> '''Zastupnici:''' *[[Željana Zovko]], [[član Evropskog parlamenta|članica Evropskog parlamenta]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title= Čestitam HDZ Bosne i Hercegovine i Darijana Filipović na objavljenoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://www.facebook.com/zeljanazovko.eu/photos/čestitam-hdz-bosne-i-hercegovine-i-darijana-filipović-na-objavljenoj-kandidaturi/1351718660110171/ |work=Facebook.com |language=hr |publisher= |access-date=18 April 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Zdenko Lučić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]<ref name="N1">{{cite news |last= |first= |date=29 April 2026 |title= Zdenko Lučić tvrdi da je legitimni kandidat za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović za N1: Potvrda naredne sedmice |url=https://n1info.ba/vijesti/zdenko-lucic-tvrdi-da-je-legitimni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-cvitanovic-za-n1-potvrda-naredne-sedmice/ |work=n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=29 April 2026}}</ref> *[[Hrvatska republikanska stranka]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski nacionalni pomak]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokratski savez]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]<ref name="N1"/> *[[Ramska narodna stranka]]<ref name=Bosna/> *[[Čapljinska neovisna stranka|Čapljinska neovisna stranka - Čapljina u srcu]]<ref name=Bosna>{{cite news |last= |first= |date=10 June 2026 |title= POČINJE LI POBUNA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU?: Lučićev blok raste, sve više stranaka okreće leđa Čoviću|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/488893/pochinje_li_pobuna_u_hrvatskom_politichkom_korpusu_luchicev_blok_raste_sve_vise_stranaka_okrece_ledja_chovicu.html |work=slobodna-bosna.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Željka Cvijanović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]<ref name="RadioSarajevo">{{cite news |last= |first= |date=1 July 2026 |title= Pala odluka: Dodik potvrdio da će Cvijanović biti kandidatkinja na izborima za Predsjedništvo BiH |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodik-potvrdio-cvijanovic-kandidat-izbore-predsjednistvo-bih/643084 |work=radiosarajaevo.ba|language=bs |publisher= |access-date=3 July 2026}}</ref> *[[Demokratski savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Ujedinjena Srpska]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Demokratski narodni savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Socijalistička partija Srpske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=3 July 2026 |title= SPS sa sloganom „PORODICA, PRAVDA, PONOS“ i snažnim kandidatima ulazi u izbornu trku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/sps-sa-sloganom-porodica-pravda-ponos-i-snaznim-kandidatima-ulazi-u-izbornu-trku/641627 |work=glassrpske.com|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov= Marinko Božović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Partija demokratskog progresa]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marinko-bozovic-bit-ce-kandidat-za-predsjednistvo-bih-zelimo-promjene-i-znamo-kako/260706010 |work=klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Pokret Sigurna Srpska]]<ref name="N1Srpska">{{cite news |last=B. |first=M. |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://n1info.ba/video/trivic-predala-liste-cik-u-zrtvovali-smo-dio-vlastitog-rezultata-zbog-zajednickog-kandidata-opozicije/ |work=/n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Narodni front (Bosna i Hercegovina)|Narodni front]]<ref name="N1Srpska"/> }} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] 7cs5jo4qc0zgre8u48uzn5kivxwt28h 3924267 3924248 2026-09-06T20:40:08Z Z1KA 87045 3924267 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ===Član iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Slaven_Kovačević_(cropped).jpg|bez_okvira|107x107piksel|bez okvira]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} === Član iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} == Podrške i preporuke == {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Denis Bećirović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Naša stranka]]<ref name="Klix">{{cite news |last= |first= |date=4 April 2026 |title= U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055 |trans-title=In Zenica 14 parties signed support for Denis Bećirović as part of the “United for the State of Bosnia and Herzegovina” alliance |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=17 April 2026}}</ref> *[[Narod i pravda]]<ref name="Klix"/> *[[Narodni evropski savez]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]<ref name="Klix"/> *[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]<ref name="Klix"/> *[[Snaga naroda]]<ref name="Klix"/> *[[Pokret demokratske akcije]]<ref name="Klix"/> *[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka]]<ref name="Klix"/> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Semir Efendić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=5 August 2026 |title= POMAK će podržati kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pomak-ce-podrzati-kandidaturu-semira-efendica-za-clana-predsjednistva-bih/260805077 |trans-title= |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 August 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Darijana Filipović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica]] (Hrvatska)<ref>{{cite news |last= |first= |date=26 June 2026 |title= Plenković i Čović održali sastanak: "Vrijeme je da hrvatski narod dobije legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/plenkovic-i-covic-odrzali-sastanak-vrijeme-je-da-hrvatski-narod-dobije-legitimnu-predstavnicu-u-predsjednistvu-bih/260626222|language=bs |publisher= |access-date=28 June 2026}}</ref> *[[Hrvatski savez HKDU–HRAST]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=22 June 2026 |title= Hrvatski savez HKDU – Hrast: Potpora kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH |url=https://www.brotnjo.info/2026/04/22/hrvatski-savez-hkdu-hrast-potpora-kandidaturi-darijane-filipovic-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih/|language=bs |publisher= brotnjo.info |access-date=6 July 2026}}</ref> '''Šefovi država i vlada:''' *[[Andrej Plenković]], [[Premijer Hrvatske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Plenković podržao Filipović: Siguran sam da će voditi odličnu kampanju i pridobiti glasače |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/covic-i-plenkovic-iz-mostara/557756 |trans-title=Plenković endorses Filipović: I am sure she will lead an excellent campaign and gain voters |work=Bljesak.info |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> '''Zastupnici:''' *[[Željana Zovko]], [[član Evropskog parlamenta|članica Evropskog parlamenta]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title= Čestitam HDZ Bosne i Hercegovine i Darijana Filipović na objavljenoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://www.facebook.com/zeljanazovko.eu/photos/čestitam-hdz-bosne-i-hercegovine-i-darijana-filipović-na-objavljenoj-kandidaturi/1351718660110171/ |work=Facebook.com |language=hr |publisher= |access-date=18 April 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Zdenko Lučić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]<ref name="N1">{{cite news |last= |first= |date=29 April 2026 |title= Zdenko Lučić tvrdi da je legitimni kandidat za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović za N1: Potvrda naredne sedmice |url=https://n1info.ba/vijesti/zdenko-lucic-tvrdi-da-je-legitimni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-cvitanovic-za-n1-potvrda-naredne-sedmice/ |work=n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=29 April 2026}}</ref> *[[Hrvatska republikanska stranka]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski nacionalni pomak]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokratski savez]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]<ref name="N1"/> *[[Ramska narodna stranka]]<ref name=Bosna/> *[[Čapljinska neovisna stranka|Čapljinska neovisna stranka - Čapljina u srcu]]<ref name=Bosna>{{cite news |last= |first= |date=10 June 2026 |title= POČINJE LI POBUNA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU?: Lučićev blok raste, sve više stranaka okreće leđa Čoviću|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/488893/pochinje_li_pobuna_u_hrvatskom_politichkom_korpusu_luchicev_blok_raste_sve_vise_stranaka_okrece_ledja_chovicu.html |work=slobodna-bosna.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Željka Cvijanović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]<ref name="RadioSarajevo">{{cite news |last= |first= |date=1 July 2026 |title= Pala odluka: Dodik potvrdio da će Cvijanović biti kandidatkinja na izborima za Predsjedništvo BiH |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodik-potvrdio-cvijanovic-kandidat-izbore-predsjednistvo-bih/643084 |work=radiosarajaevo.ba|language=bs |publisher= |access-date=3 July 2026}}</ref> *[[Demokratski savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Ujedinjena Srpska]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Demokratski narodni savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Socijalistička partija Srpske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=3 July 2026 |title= SPS sa sloganom „PORODICA, PRAVDA, PONOS“ i snažnim kandidatima ulazi u izbornu trku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/sps-sa-sloganom-porodica-pravda-ponos-i-snaznim-kandidatima-ulazi-u-izbornu-trku/641627 |work=glassrpske.com|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov= Marinko Božović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Partija demokratskog progresa]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marinko-bozovic-bit-ce-kandidat-za-predsjednistvo-bih-zelimo-promjene-i-znamo-kako/260706010 |work=klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Pokret Sigurna Srpska]]<ref name="N1Srpska">{{cite news |last=B. |first=M. |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://n1info.ba/video/trivic-predala-liste-cik-u-zrtvovali-smo-dio-vlastitog-rezultata-zbog-zajednickog-kandidata-opozicije/ |work=/n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Narodni front (Bosna i Hercegovina)|Narodni front]]<ref name="N1Srpska"/> }} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] 67ae39fge344i7fio3bwg8c0gm7a80u 3924271 3924267 2026-09-06T21:05:00Z Bakir123 110053 /* Član iz reda hrvatskog naroda */ 3924271 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ===Član iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Slaven Kovačević (cropped 1).jpg|126x126px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} === Član iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} == Podrške i preporuke == {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Denis Bećirović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Naša stranka]]<ref name="Klix">{{cite news |last= |first= |date=4 April 2026 |title= U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055 |trans-title=In Zenica 14 parties signed support for Denis Bećirović as part of the “United for the State of Bosnia and Herzegovina” alliance |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=17 April 2026}}</ref> *[[Narod i pravda]]<ref name="Klix"/> *[[Narodni evropski savez]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]<ref name="Klix"/> *[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]<ref name="Klix"/> *[[Snaga naroda]]<ref name="Klix"/> *[[Pokret demokratske akcije]]<ref name="Klix"/> *[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka]]<ref name="Klix"/> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Semir Efendić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=5 August 2026 |title= POMAK će podržati kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pomak-ce-podrzati-kandidaturu-semira-efendica-za-clana-predsjednistva-bih/260805077 |trans-title= |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 August 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Darijana Filipović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica]] (Hrvatska)<ref>{{cite news |last= |first= |date=26 June 2026 |title= Plenković i Čović održali sastanak: "Vrijeme je da hrvatski narod dobije legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/plenkovic-i-covic-odrzali-sastanak-vrijeme-je-da-hrvatski-narod-dobije-legitimnu-predstavnicu-u-predsjednistvu-bih/260626222|language=bs |publisher= |access-date=28 June 2026}}</ref> *[[Hrvatski savez HKDU–HRAST]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=22 June 2026 |title= Hrvatski savez HKDU – Hrast: Potpora kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH |url=https://www.brotnjo.info/2026/04/22/hrvatski-savez-hkdu-hrast-potpora-kandidaturi-darijane-filipovic-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih/|language=bs |publisher= brotnjo.info |access-date=6 July 2026}}</ref> '''Šefovi država i vlada:''' *[[Andrej Plenković]], [[Premijer Hrvatske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Plenković podržao Filipović: Siguran sam da će voditi odličnu kampanju i pridobiti glasače |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/covic-i-plenkovic-iz-mostara/557756 |trans-title=Plenković endorses Filipović: I am sure she will lead an excellent campaign and gain voters |work=Bljesak.info |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> '''Zastupnici:''' *[[Željana Zovko]], [[član Evropskog parlamenta|članica Evropskog parlamenta]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title= Čestitam HDZ Bosne i Hercegovine i Darijana Filipović na objavljenoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://www.facebook.com/zeljanazovko.eu/photos/čestitam-hdz-bosne-i-hercegovine-i-darijana-filipović-na-objavljenoj-kandidaturi/1351718660110171/ |work=Facebook.com |language=hr |publisher= |access-date=18 April 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Zdenko Lučić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]<ref name="N1">{{cite news |last= |first= |date=29 April 2026 |title= Zdenko Lučić tvrdi da je legitimni kandidat za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović za N1: Potvrda naredne sedmice |url=https://n1info.ba/vijesti/zdenko-lucic-tvrdi-da-je-legitimni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-cvitanovic-za-n1-potvrda-naredne-sedmice/ |work=n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=29 April 2026}}</ref> *[[Hrvatska republikanska stranka]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski nacionalni pomak]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokratski savez]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]<ref name="N1"/> *[[Ramska narodna stranka]]<ref name=Bosna/> *[[Čapljinska neovisna stranka|Čapljinska neovisna stranka - Čapljina u srcu]]<ref name=Bosna>{{cite news |last= |first= |date=10 June 2026 |title= POČINJE LI POBUNA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU?: Lučićev blok raste, sve više stranaka okreće leđa Čoviću|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/488893/pochinje_li_pobuna_u_hrvatskom_politichkom_korpusu_luchicev_blok_raste_sve_vise_stranaka_okrece_ledja_chovicu.html |work=slobodna-bosna.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Željka Cvijanović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]<ref name="RadioSarajevo">{{cite news |last= |first= |date=1 July 2026 |title= Pala odluka: Dodik potvrdio da će Cvijanović biti kandidatkinja na izborima za Predsjedništvo BiH |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodik-potvrdio-cvijanovic-kandidat-izbore-predsjednistvo-bih/643084 |work=radiosarajaevo.ba|language=bs |publisher= |access-date=3 July 2026}}</ref> *[[Demokratski savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Ujedinjena Srpska]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Demokratski narodni savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Socijalistička partija Srpske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=3 July 2026 |title= SPS sa sloganom „PORODICA, PRAVDA, PONOS“ i snažnim kandidatima ulazi u izbornu trku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/sps-sa-sloganom-porodica-pravda-ponos-i-snaznim-kandidatima-ulazi-u-izbornu-trku/641627 |work=glassrpske.com|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov= Marinko Božović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Partija demokratskog progresa]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marinko-bozovic-bit-ce-kandidat-za-predsjednistvo-bih-zelimo-promjene-i-znamo-kako/260706010 |work=klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Pokret Sigurna Srpska]]<ref name="N1Srpska">{{cite news |last=B. |first=M. |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://n1info.ba/video/trivic-predala-liste-cik-u-zrtvovali-smo-dio-vlastitog-rezultata-zbog-zajednickog-kandidata-opozicije/ |work=/n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Narodni front (Bosna i Hercegovina)|Narodni front]]<ref name="N1Srpska"/> }} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] azydetjtqiag5m7ka6mbqfpqhaq9mh4 3924300 3924271 2026-09-07T07:05:00Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Slaven_Kovačević_(cropped_1).jpg|Slaven_Kovačević_(cropped_1).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: Source file copyrighted: https://n1info.ba/vijesti/dw-bih-izmedju-evropskih-standarda-i-dayt 3924300 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ===Član iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- | |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} === Član iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} == Podrške i preporuke == {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Denis Bećirović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Naša stranka]]<ref name="Klix">{{cite news |last= |first= |date=4 April 2026 |title= U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055 |trans-title=In Zenica 14 parties signed support for Denis Bećirović as part of the “United for the State of Bosnia and Herzegovina” alliance |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=17 April 2026}}</ref> *[[Narod i pravda]]<ref name="Klix"/> *[[Narodni evropski savez]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]<ref name="Klix"/> *[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]<ref name="Klix"/> *[[Snaga naroda]]<ref name="Klix"/> *[[Pokret demokratske akcije]]<ref name="Klix"/> *[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka]]<ref name="Klix"/> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Semir Efendić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=5 August 2026 |title= POMAK će podržati kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pomak-ce-podrzati-kandidaturu-semira-efendica-za-clana-predsjednistva-bih/260805077 |trans-title= |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 August 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Darijana Filipović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica]] (Hrvatska)<ref>{{cite news |last= |first= |date=26 June 2026 |title= Plenković i Čović održali sastanak: "Vrijeme je da hrvatski narod dobije legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/plenkovic-i-covic-odrzali-sastanak-vrijeme-je-da-hrvatski-narod-dobije-legitimnu-predstavnicu-u-predsjednistvu-bih/260626222|language=bs |publisher= |access-date=28 June 2026}}</ref> *[[Hrvatski savez HKDU–HRAST]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=22 June 2026 |title= Hrvatski savez HKDU – Hrast: Potpora kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH |url=https://www.brotnjo.info/2026/04/22/hrvatski-savez-hkdu-hrast-potpora-kandidaturi-darijane-filipovic-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih/|language=bs |publisher= brotnjo.info |access-date=6 July 2026}}</ref> '''Šefovi država i vlada:''' *[[Andrej Plenković]], [[Premijer Hrvatske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Plenković podržao Filipović: Siguran sam da će voditi odličnu kampanju i pridobiti glasače |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/covic-i-plenkovic-iz-mostara/557756 |trans-title=Plenković endorses Filipović: I am sure she will lead an excellent campaign and gain voters |work=Bljesak.info |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> '''Zastupnici:''' *[[Željana Zovko]], [[član Evropskog parlamenta|članica Evropskog parlamenta]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title= Čestitam HDZ Bosne i Hercegovine i Darijana Filipović na objavljenoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://www.facebook.com/zeljanazovko.eu/photos/čestitam-hdz-bosne-i-hercegovine-i-darijana-filipović-na-objavljenoj-kandidaturi/1351718660110171/ |work=Facebook.com |language=hr |publisher= |access-date=18 April 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Zdenko Lučić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]<ref name="N1">{{cite news |last= |first= |date=29 April 2026 |title= Zdenko Lučić tvrdi da je legitimni kandidat za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović za N1: Potvrda naredne sedmice |url=https://n1info.ba/vijesti/zdenko-lucic-tvrdi-da-je-legitimni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-cvitanovic-za-n1-potvrda-naredne-sedmice/ |work=n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=29 April 2026}}</ref> *[[Hrvatska republikanska stranka]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski nacionalni pomak]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokratski savez]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]<ref name="N1"/> *[[Ramska narodna stranka]]<ref name=Bosna/> *[[Čapljinska neovisna stranka|Čapljinska neovisna stranka - Čapljina u srcu]]<ref name=Bosna>{{cite news |last= |first= |date=10 June 2026 |title= POČINJE LI POBUNA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU?: Lučićev blok raste, sve više stranaka okreće leđa Čoviću|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/488893/pochinje_li_pobuna_u_hrvatskom_politichkom_korpusu_luchicev_blok_raste_sve_vise_stranaka_okrece_ledja_chovicu.html |work=slobodna-bosna.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Željka Cvijanović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]<ref name="RadioSarajevo">{{cite news |last= |first= |date=1 July 2026 |title= Pala odluka: Dodik potvrdio da će Cvijanović biti kandidatkinja na izborima za Predsjedništvo BiH |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodik-potvrdio-cvijanovic-kandidat-izbore-predsjednistvo-bih/643084 |work=radiosarajaevo.ba|language=bs |publisher= |access-date=3 July 2026}}</ref> *[[Demokratski savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Ujedinjena Srpska]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Demokratski narodni savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Socijalistička partija Srpske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=3 July 2026 |title= SPS sa sloganom „PORODICA, PRAVDA, PONOS“ i snažnim kandidatima ulazi u izbornu trku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/sps-sa-sloganom-porodica-pravda-ponos-i-snaznim-kandidatima-ulazi-u-izbornu-trku/641627 |work=glassrpske.com|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov= Marinko Božović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Partija demokratskog progresa]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marinko-bozovic-bit-ce-kandidat-za-predsjednistvo-bih-zelimo-promjene-i-znamo-kako/260706010 |work=klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Pokret Sigurna Srpska]]<ref name="N1Srpska">{{cite news |last=B. |first=M. |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://n1info.ba/video/trivic-predala-liste-cik-u-zrtvovali-smo-dio-vlastitog-rezultata-zbog-zajednickog-kandidata-opozicije/ |work=/n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Narodni front (Bosna i Hercegovina)|Narodni front]]<ref name="N1Srpska"/> }} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] n2eb0wrpp8cdls9vy4bgvdfuny1nfi9 3924314 3924300 2026-09-07T08:43:22Z Bakir123 110053 3924314 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Denis Bećirović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Darijana Filipović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Zdenko Lučić]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Željka Cvijanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Marinko Božović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2015–2019)<br>Predsjednik Saveza za bolju budućnost (2009–) | rowspan="4" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Semir Efendić.jpg|frameless|151x151px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |- |[[Datoteka:Bakir Izetbegović 260609.jpg|frameless|133x133px]] |[[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018)<br>Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|129x129px]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka ([[Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu]]): [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |} ===Član iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|126x126px]] |[[Darijana Filipović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–)<br>Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Hrvatska petorka]]: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]], te [[Ramska narodna stranka]] i [[Čapljinska neovisna stranka]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=29. 4. 2026 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=29. 4. 2026 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} |Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2001)<br>[[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |} === Član iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Marinko Božović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Načelnik [[Istočna Ilidža|Istočne Ilidže]] (2016–)<br>Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2014–2016) | rowspan="3" | <ref name=":0" /> |- |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|bez_okvira|150x150piksel]] |[[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |- |[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez okvira|136x136px]] |[[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–)<br>Predsjednik stranke Za pravud i red (2014–) |} == Podrške i preporuke == {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Denis Bećirović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Naša stranka]]<ref name="Klix">{{cite news |last= |first= |date=4 April 2026 |title= U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055 |trans-title=In Zenica 14 parties signed support for Denis Bećirović as part of the “United for the State of Bosnia and Herzegovina” alliance |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=17 April 2026}}</ref> *[[Narod i pravda]]<ref name="Klix"/> *[[Narodni evropski savez]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]<ref name="Klix"/> *[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]]<ref name="Klix"/> *[[Snaga naroda]]<ref name="Klix"/> *[[Pokret demokratske akcije]]<ref name="Klix"/> *[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]<ref name="Klix"/> *[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka]]<ref name="Klix"/> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Semir Efendić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=5 August 2026 |title= POMAK će podržati kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pomak-ce-podrzati-kandidaturu-semira-efendica-za-clana-predsjednistva-bih/260805077 |trans-title= |work=Klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 August 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Darijana Filipović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica]] (Hrvatska)<ref>{{cite news |last= |first= |date=26 June 2026 |title= Plenković i Čović održali sastanak: "Vrijeme je da hrvatski narod dobije legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/plenkovic-i-covic-odrzali-sastanak-vrijeme-je-da-hrvatski-narod-dobije-legitimnu-predstavnicu-u-predsjednistvu-bih/260626222|language=bs |publisher= |access-date=28 June 2026}}</ref> *[[Hrvatski savez HKDU–HRAST]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=22 June 2026 |title= Hrvatski savez HKDU – Hrast: Potpora kandidaturi Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH |url=https://www.brotnjo.info/2026/04/22/hrvatski-savez-hkdu-hrast-potpora-kandidaturi-darijane-filipovic-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih/|language=bs |publisher= brotnjo.info |access-date=6 July 2026}}</ref> '''Šefovi država i vlada:''' *[[Andrej Plenković]], [[Premijer Hrvatske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Plenković podržao Filipović: Siguran sam da će voditi odličnu kampanju i pridobiti glasače |url=https://bljesak.info/vijesti/politika/covic-i-plenkovic-iz-mostara/557756 |trans-title=Plenković endorses Filipović: I am sure she will lead an excellent campaign and gain voters |work=Bljesak.info |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> '''Zastupnici:''' *[[Željana Zovko]], [[član Evropskog parlamenta|članica Evropskog parlamenta]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title= Čestitam HDZ Bosne i Hercegovine i Darijana Filipović na objavljenoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://www.facebook.com/zeljanazovko.eu/photos/čestitam-hdz-bosne-i-hercegovine-i-darijana-filipović-na-objavljenoj-kandidaturi/1351718660110171/ |work=Facebook.com |language=hr |publisher= |access-date=18 April 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Zdenko Lučić |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]<ref name="N1">{{cite news |last= |first= |date=29 April 2026 |title= Zdenko Lučić tvrdi da je legitimni kandidat za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović za N1: Potvrda naredne sedmice |url=https://n1info.ba/vijesti/zdenko-lucic-tvrdi-da-je-legitimni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-cvitanovic-za-n1-potvrda-naredne-sedmice/ |work=n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=29 April 2026}}</ref> *[[Hrvatska republikanska stranka]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski nacionalni pomak]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokratski savez]]<ref name="N1"/> *[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]<ref name="N1"/> *[[Ramska narodna stranka]]<ref name=Bosna/> *[[Čapljinska neovisna stranka|Čapljinska neovisna stranka - Čapljina u srcu]]<ref name=Bosna>{{cite news |last= |first= |date=10 June 2026 |title= POČINJE LI POBUNA U HRVATSKOM POLITIČKOM KORPUSU?: Lučićev blok raste, sve više stranaka okreće leđa Čoviću|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/488893/pochinje_li_pobuna_u_hrvatskom_politichkom_korpusu_luchicev_blok_raste_sve_vise_stranaka_okrece_ledja_chovicu.html |work=slobodna-bosna.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov=Željka Cvijanović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]<ref name="RadioSarajevo">{{cite news |last= |first= |date=1 July 2026 |title= Pala odluka: Dodik potvrdio da će Cvijanović biti kandidatkinja na izborima za Predsjedništvo BiH |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodik-potvrdio-cvijanovic-kandidat-izbore-predsjednistvo-bih/643084 |work=radiosarajaevo.ba|language=bs |publisher= |access-date=3 July 2026}}</ref> *[[Demokratski savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Ujedinjena Srpska]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Demokratski narodni savez]]<ref name="RadioSarajevo"/> *[[Socijalistička partija Srpske]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=3 July 2026 |title= SPS sa sloganom „PORODICA, PRAVDA, PONOS“ i snažnim kandidatima ulazi u izbornu trku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/sps-sa-sloganom-porodica-pravda-ponos-i-snaznim-kandidatima-ulazi-u-izbornu-trku/641627 |work=glassrpske.com|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> }} {{Kutija za preporuke i podršku|naslov= Marinko Božović |spisak= '''Političke stranke:''' *[[Partija demokratskog progresa]]<ref>{{cite news |last= |first= |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/marinko-bozovic-bit-ce-kandidat-za-predsjednistvo-bih-zelimo-promjene-i-znamo-kako/260706010 |work=klix.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Pokret Sigurna Srpska]]<ref name="N1Srpska">{{cite news |last=B. |first=M. |date=6 July 2026 |title= Marinko Božović bit će kandidat za Predsjedništvo BiH: Želimo promjene i znamo kako |url=https://n1info.ba/video/trivic-predala-liste-cik-u-zrtvovali-smo-dio-vlastitog-rezultata-zbog-zajednickog-kandidata-opozicije/ |work=/n1info.ba|language=bs |publisher= |access-date=6 July 2026}}</ref> *[[Narodni front (Bosna i Hercegovina)|Narodni front]]<ref name="N1Srpska"/> }} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] 7cs5jo4qc0zgre8u48uzn5kivxwt28h Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska 0 531133 3924235 3924136 2026-09-06T15:04:50Z Z1KA 87045 3924235 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Predsjednik Republike Srpske]] | slika1 = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [Branko Blanuša]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Savo Minić]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = [[Predsjednik Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati1 = 29 | postotak1 = | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati2 = 11 | postotak2 = | stranka3 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati3 = 8 | postotak3 = | stranka4 = [[Demokratski savez]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = | stranka5 = [[Narodna partija Srpske]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}} | mandati5 = 5 | postotak5 = | stranka6 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati6 = 5 | postotak6 = | stranka7 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati7 = 4 | postotak7 = | stranka8 = [[Za pravdu i red]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati8 = 4 | postotak8 = | stranka9 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati9 = 3 | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratski narodni savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati10 = 3 | postotak10 = | stranka11 = [[Socijalistička partija Srpske]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Goran Selak]]}} | mandati11 = 3 | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}} | mandati12 = 2 | postotak12 = | stranka13 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer <br>Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Savo Minić]] | stranka_prije = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH. [[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.<ref name=":32">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.<ref name=":32" /> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> == Kandidati == === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == === Predsjednik i potpredsjednici === {{Proširiti sekciju}} === Narodna skupština === {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]] ewvjmyd0g1sza7tximxg1uogw61oww3 3924237 3924235 2026-09-06T15:06:27Z Z1KA 87045 3924237 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Predsjednik Republike Srpske]] | slika1 = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [Branko Blanuša]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Savo Minić]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = [[Predsjednik Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati1 = 29 | postotak1 = | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati2 = 11 | postotak2 = | stranka3 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati3 = 8 | postotak3 = | stranka4 = [[Demokratski savez]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = | stranka5 = [[Narodna partija Srpske]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}} | mandati5 = 5 | postotak5 = | stranka6 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati6 = 5 | postotak6 = | stranka7 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati7 = 4 | postotak7 = | stranka8 = [[Za pravdu i red]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati8 = 4 | postotak8 = | stranka9 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati9 = 3 | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratski narodni savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati10 = 3 | postotak10 = | stranka11 = [[Socijalistička partija Srpske]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Goran Selak]]}} | mandati11 = 3 | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}} | mandati12 = 2 | postotak12 = | stranka13 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer <br>Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Savo Minić]] | stranka_prije = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH. [[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.<ref name=":32">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.<ref name=":32" /> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> == Kandidati == === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == === Predsjednik i potpredsjednici === {{Proširiti sekciju}} === Narodna skupština === {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]] gmmd6g7pt7bwlfxmobg63fn0g98w6b4 3924239 3924237 2026-09-06T15:07:35Z Z1KA 87045 3924239 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Predsjednik Republike Srpske]] | slika1 = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]] | kandidat1 = [[Branko Blanuša]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Savo Minić]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = [[Predsjednik Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati1 = 29 | postotak1 = | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}} | mandati2 = 11 | postotak2 = | stranka3 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}} | mandati3 = 8 | postotak3 = | stranka4 = [[Demokratski savez]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = | stranka5 = [[Narodna partija Srpske]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Darko Banjac]]}} | mandati5 = 5 | postotak5 = | stranka6 = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}} | mandati6 = 5 | postotak6 = | stranka7 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati7 = 4 | postotak7 = | stranka8 = [[Za pravdu i red]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati8 = 4 | postotak8 = | stranka9 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati9 = 3 | postotak9 = | stranka10 = [[Demokratski narodni savez]] | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}} | mandati10 = 3 | postotak10 = | stranka11 = [[Socijalistička partija Srpske]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Goran Selak]]}} | mandati11 = 3 | postotak11 = | stranka12 = [[Narodni front (Republika Srpska)|Narodni front]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|NF|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Jelena Trivić]]}} | mandati12 = 2 | postotak12 = | stranka13 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = | stranka14 = [[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Sevlid Hurtić]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer <br>Republike Srpske]] | prije_izbora = [[Savo Minić]] | stranka_prije = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = | stranka_nakon = }}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' su [[Opći izbori|opći]] ([[Predsjednički izbori|predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]]) izbori koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na izborima birati će se poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Osim toga, izbori se također održavaju za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnike u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], zastupnike [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i zastupnike u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] Federacije BiH. [[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) sastoji se od [[Jednodomni sistem|jednog doma]]. Poslanici u NSRS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.<ref name=":32">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.<ref name=":32" /> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> == Kandidati == === Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Bogdan Jovanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] |Predsjednik Stranke život (2022–) | rowspan="12" |<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]] |[[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] |Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]<br>Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–) |- |[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)<br>Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivan Begić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |Novinar |- |[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]] |[[Savo Minić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)<br>[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Igor Balukčić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)<br>Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Franjo Jukić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}} |Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)<br>Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Begija Smajić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)<br>Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Jusuf Arifagić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] |Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ramiz Salkić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] |Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)<br>[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Marko Jorgić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Ivo Kamenjašević]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka BiH]] |Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)<br>Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022) |} == Rezultati == === Predsjednik i potpredsjednici === {{Proširiti sekciju}} === Narodna skupština === {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički_dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]] 33hx79uwplor96d1xn4zncvm8p02046 Hronologija evolucije života 0 534409 3924318 3919440 2026-09-07T08:51:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924318 wikitext text/x-wiki {{Hronologija života}} {{evolucija}} '''Vremenska linija života''' ili '''hronologija života''' predstavlja postojeću [[naučna teorija|naučnu teoriju]] koja ocrtava glavne događaje tokom razvoja [[život]]a na [[Zemlja|Zemlji]]. Datumi u ovom članku su konsenzusne procjene zasnovane na [[naučni dokaz|naučnim dokazima]], uglavnom [[fosil]]nim, odnosno [[paleontologija|paleontološkim]]. U [[biologija|biologiji]], [[evolucija]] je svaka promjena kroz uzastopne generacije u nasljednim karakteristikama bioloških [[populacija]]. Evolucijski procesi dovode do raznolikosti na svakom nivou [[taksonomija|biološke organizacije]], od [[carstvo (biologija)|carstva]] do [[vrsta]], i pojedinačnih [[organizam]]a i [[molekula]], kao što su [[DNK]] i [[proteini]]. Sličnosti između svih današnjih organizama impliciraju [[zajednički predak|zajedničkog pretka]] od kojeg su se odvojile sve poznate vrste, žive i [[Izumiranje|izumrle]]. Više od 99 % svih vrsta koje su ikada živjele (preko pet milijardi)<ref name="Book-Biology">{{harvnb|McKinney|1997|p=[https://books.google.com/books?id=4LHnCAAAQBAJ&pg=PA110 110]}}</ref> procjenjuje se da su [[izumiranje|izumrle]].<ref name="StearnsStearns2000">{{cite book |last1=Stearns |first1=Beverly Peterson |last2=Stearns |first2=S. C. |last3=Stearns |first3=Stephen C. |title=Watching, from the Edge of Extinction |url=https://books.google.com/books?id=0BHeC-tXIB4C&q=99%20percent |year=2000 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08469-6|page=preface x |access-date=30. 5. 2017 }}</ref><ref name="NYT-20141108-MJN">{{cite news |last=Novacek |first=Michael J. |date=8. 11. 2014 |title=Prehistory's Brilliant Future |url=https://www.nytimes.com/2014/11/09/opinion/sunday/prehistorys-brilliant-future.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2014/11/09/opinion/sunday/prehistorys-brilliant-future.html |archive-date=1. 1. 2022 |url-access=limited |newspaper=[[The New York Times]] |location=New York |issn=0362-4331 |access-date=25. 12. 2014}}{{cbignore}}</ref> Procjene o broju opisanih vrsta na Zemlji kreću se od 10 do 14 miliona,<ref name="MillerSpoolman2012">{{harvnb|Miller|Spoolman|2012|p=[https://books.google.com/books?id=NYEJAAAAQBAJ&pg=PA62 62]}}</ref> sa oko 1,2 miliona ili 14% dokumentovanih, ostatak [[Neopisan takson|još nije opisan]].<ref name="PLoS-20110823">{{cite journal |last1=Mora |first1=Camilo |last2=Tittensor |first2=Derek P. |last3=Adl |first3=Sina |last4=Simpson |first4=Alastair G. B. |last5=Worm |first5=Boris |display-authors=3 |date=23. 8. 2011 |title=How Many Species Are There on Earth and in the Ocean? |journal=[[PLOS Biology]] |volume=9 |issue=8 |doi=10.1371/journal.pbio.1001127 |issn=1545-7885 |pmc=3160336 |pmid=21886479 |doi-access=free }}</ref> Međutim, izvještaj iz 2016. godine procjenjuje dodatni jedan bilion [[mikrob]]nih vrsta, od kojih je opisano samo 0,001%.<ref name="NSF-2016002">{{cite news |author=Staff |title=Researchers find that Earth may be home to 1 trillion species |url=https://www.nsf.gov/news/news_summ.jsp?cntn_id=138446 |date=2. 5. 2016 |work=National Science Foundation |access-date=11. 4. 2018 }}</ref> Postojala je kontroverza između tradicionalnijih pogleda na stalno povećanje biodiverziteta i novijeg pogleda na cikluse uništenja i diverzifikacije, tako da su određena prošla vremena, poput kambrijske eksplozije, doživjela maksimume raznolikosti nakon čega je uslijedilo naglo smanjenje.<ref>{{cite web |url=http://www.as.wvu.edu/~kgarbutt/EvolutionPage/Studentsites/Burgesspages/models_of_evolution.html |title=The Burgess Shale & Models of Evolution |last1=Hickman |first1=Crystal |last2=Starn |first2=Autumn |website=Reconstructions of the Burgess Shale and What They Mean... |publisher=[[West Virginia University]] |location=Morgantown, WV |access-date=18. 10. 2015 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225141450/http://www.as.wvu.edu/~kgarbutt/EvolutionPage/Studentsites/Burgesspages/models_of_evolution.html }}</ref><ref>{{harvnb|Barton|Briggs|Eisen|Goldstein|2007|loc=[http://www.evolution-textbook.org/content/free/figures/10_EVOW_Art/20_EVOW_CH10.pdf Figure 10.20]}} Four diagrams of evolutionary models</ref> == Izumiranje == {{Glavni|Izumiranje}} [[Datoteka:Timeline evolution of life.svg|thumb|right|400px|Vizuelni prikaz historije života na Zemlji kao spirale]] Vrste neprestano izumiru kako se okolina mijenja, kako se organizmi takmiče za ekološke niše i kako genetske mutacije dovode do nastanka novih vrsta od starijih. U dugim, nepravilnim intervalima, Zemljina biosfera trpi katastrofalno izumiranje, [[masovno izumiranje]],<ref>{{cite web|url=https://cosmosmagazine.com/palaeontology/measuring-sixth-mass-extinction|title=Measuring the sixth mass extinction - Cosmos|website=cosmosmagazine.com|date=5. 7. 2015 |access-date=9. 8. 2016|archive-date=10. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190510191926/https://cosmosmagazine.com/palaeontology/measuring-sixth-mass-extinction}}</ref> often comprising an accumulation of smaller extinction events over a relatively brief period.<ref name="bbc.co.uk">{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/nature/history_of_the_earth |title=History of life on Earth |access-date=9. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160816103516/http://www.bbc.co.uk/nature/history_of_the_earth |archive-date=16. 8. 2016 }}</ref> Uzrok za prvo poznato masovno izumiranje bio je [[Veliki oksidacijski događaj]] prije 2,4 milijarde godina, koji je ubio većinu obligativnih anaeroba na planeti. Istraživači su identificirali pet drugih velikih događaja izumiranja u historiji Zemlje, s procijenjenim gubicima u nastavku:<ref>{{cite web|url=https://cosmosmagazine.com/palaeontology/big-five-extinctions|title=The big five mass extinctions - Cosmos|website=cosmosmagazine.com|date=5. 7. 2015}}</ref> *[[Masovno izumiranje u kasnom ordoviciju|Kraj ordovicija]]: Prije 440 miliona godina, 86% svih vrsta je nestalo, uključujući većinu <ref name= Mitchell>{{cite journal|last1=Mitchell |first1=C. E. |last2=Melchin |first2=M. J. |last3=Cameron |first3=C. B. |last4=Maletz |first4=J. |title=Phylogenetic analysis reveals that ''Rhabdopleura'' is an extant graptolite |journal=Lethaia |year=2013 |volume=46 |number=1 |pages=34–56 |doi=10.1111/j.1502-3931.2012.00319.x|bibcode=2013Letha..46...34M }}</ref> [[graptoliti|graptolita]] *[[Kasnodevonsko izumiranje|Kasni devon]]: prije 375 miliona godina, izgubljeno je 75% vrsta, uključujući većinu [[trilobita]] *[[Permskotrijasko Izumiranje|Kraj perma]], Veliko izumiranje: prije 251 milion godina, izgubljeno je 96% vrsta, uključujući [[tabularni koral|tabularne korale]], te većinu drveća i [[sinapsida]] *[[Trijaskojursko izumiranje|Kraj trijasa]]: prije 200 miliona godina, izgubljeno je 80% vrsta, uključujući sve [[konodonte]] *[[Kredskopaleogensko izumiranje|Kraj krede]]: prije 66 miliona godina, izgubljeno je 76% vrsta, uključujući sve [[amnioti|amonite]], [[mosasauri|mosasaure]], [[pleziosauri|pleziosaure]], [[pterosauri|pterosaure]] i neptičje [[dinosauri|dinosaure]] Manja Izumiranja događala su se u periodima između, s nekim razdjelnim periodima i epohama. [Izumiranje u [[holocen]]u je još u toku.<ref name="pnas98_1"> {{cite journal |last1= Myers |first1= Norman | |last2= Knoll |first2= Andrew H. |date= 8. 5. 2001 |title= The biotic crisis and the future of evolution |journal= Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume= 98 |issue= 1 |pages= 5389–5392 |bibcode= 2001PNAS...98.5389M |doi= 10.1073/pnas.091092498 |issn= 0027-8424 |pmc= 33223 |pmid= 11344283 |doi-access= free }} </ref> Faktori masovnih izumiranja uključuju [[pomjeranje kontinenata]], promjene u atmosferskoj i morskoj [[hemija|hemiji]], [[vulkanizam]] i druge aspekte [[formiranja planina]], promjene u [[glacijacija]]ma, promjene u [[nivo mora|nivou mora]] i [[udarni događaj]]i.<ref name="bbc.co.uk"/> == Detaljna vremenska linija == U ovoj vremenskoj liniji, '''[[Ma (jedinica)|Ma]]''' (za ''megaannum'') znači "prije milion godina", '''ka''' (za ''kiloannum'') znači "prije hiljadu godina", a '''ya''' znači "prije mnogo godina". === Hadejski eon === [[Datoteka:FullMoon2010.jpg|thumb|right|240px|[[Mjesec]] ]] {{Main|Hadean}} 4540 Ma – 4031 Ma {| class="wikitable" |- ! Datiranje ! Događaj |- valign="VRH" | align="RIGHT" nowrap | 4540 Ma | [[Formiranje Zemlje|Planet Zemlja se formira]] iz [[akrecioni diska|krecionog diska]], koji se okreće oko mladog [[Sunce|Sunca]], možda prethodi formiranju [[organski spoj|organskih spojeva]] neophodnih za život u okolnom [[protoplanetarni disk|protoplanetarnom disku]] [[kosmička prašina|kosmičke prašine]].<ref name="Space-20120329">{{cite news |last= Moskowitz |first= Clara |date= 29. 3. 2012 |title= Life's Building Blocks May Have Formed in Dust Around Young Sun |url= http://www.space.com/15089-life-building-blocks-young-sun-dust.html |work= [[Space.com]] |location= Salt Lake City, UT |publisher= Purch |access-date= 30. 3. 2012}}</ref><ref>{{Cite journal |title=The age of the Earth in the twentieth century: a problem (mostly) solved |url=https://www.lyellcollection.org/doi/10.1144/GSL.SP.2001.190.01.14 |access-date=3. 10. 2022 |journal=Geological Society, London, Special Publications |year=2001 |language=en |doi=10.1144/gsl.sp.2001.190.01.14|last1=Dalrymple |first1=G. Brent |volume=190 |issue=1 |pages=205–221 |bibcode=2001GSLSP.190..205D |s2cid=130092094 }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4510 Ma | Prema [[hipoteza o udaru diva|hipotezi o udaru diva]], [[Mjesec]] je nastao kada su se Zemlja i pretpostavljena planeta [[Theia (planeta)|Theia]] sudarile, šaljući u orbitu mnoštvo mjesečeva koji su se na kraju spojili u naš jedinstveni Mjesec.<ref>{{cite web |url= http://www.psi.edu/epo/moon/moon.html |title= The Origin of the Moon |last1= Herres |first1= Gregg |last2= Hartmann |first2= William K |website= Planetary Science Institute |location= Tucson, AZ |access-date= 4. 3. 2015|date= 7. 9. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Barboni |first1=Melanie |last2=Boehnke |first2=Patrick |last3=Keller |first3=Brenhin |last4=Kohl |first4=Issaku E. |last5=Schoene |first5=Blair |last6=Young |first6=Edward D. |last7=McKeegan |first7=Kevin D. |date=11. 1. 2017 |title=Early formation of the Moon 4.51 billion years ago |journal=Science Advances |volume=3 |issue=1 |doi=10.1126/sciadv.1602365 |issn=2375-2548 |pmc=5226643 |pmid=28097222|bibcode=2017SciA....3E2365B }}</ref> Mjesečeva gravitacijska sila [[Plimno zaključavanje|stabilizirano]] Zemljina fluktuirajuća [[rotacija oko fiksne ose|osne rotacije]], uspostavljajući regularne [[klima]]tske uslove koji pogoduju [[abiogeneza|abiogenezi]].<ref>{{cite journal |author= Astrobio |date= 24. 9. 2001 |title= Making the Moon |url= http://www.astrobio.net/topic/solar-system/meteoritescomets-and-asteroids/making-the-moon/ |journal= Astrobiology Magazine |type= Based on a Southwest Research Institute press release |issn= 2152-1239 |access-date= 4. 3. 2015 |quote= Because the Moon helps stabilize the tilt of the Earth's rotation, it prevents the Earth from wobbling between climatic extremes. Without the Moon, seasonal shifts would likely outpace even the most adaptable forms of life. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908051859/http://www.astrobio.net/topic/solar-system/meteoritescomets-and-asteroids/making-the-moon/ |archive-date=8. 9. 2015 |url-status=usurped}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4404 Ma | Dokazi o [[Porijeklo vode na Zemlji|prvoj tekućoj vodi]] na Zemlji koji su pronađeni u najstarijim poznatim [[kristal]]ima [[cirkon]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Wilde |first1=Simon A. |last2=Valley |first2=John W. |last3=Peck |first3=William H. |last4=Graham |first4=Colin M. |date=11. 1. 2001 |title=Evidence from detrital zircons for the existence of continental crust and oceans on the Earth 4.4 Gyr ago |url=https://websites.pmc.ucsc.edu/~pkoch/EART_206/09-0113/Wilde%20et%2001%20Nature%20409-175.pdf |journal=Nature |language=en |volume=409 |issue=6817 |pages=175–178 |doi=10.1038/35051550 |pmid=11196637 |bibcode=2001Natur.409..175W |s2cid=4319774 |issn=1476-4687}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap="" | 4280–3770 Ma | [[Najraniji poznati oblici života|Najranija moguća pojava života]] na Zemlji.<ref name="NAT-20170301">{{cite journal |author= Dodd, Matthew S. |author2= Papineau, Dominic |author3= Grenne, Tor |author4= Slack, John F. |author5= Rittner, Martin |author6= Pirajno, Franco |author7= O'Neil, Jonathan |author8= Little, Crispin T. S. |title= Evidence for early life in Earth's oldest hydrothermal vent precipitates|journal= [[Nature]] |volume= 543 |issue= 7643 |pages= 60–64 |date= 2. 3. 2017 | doi= 10.1038/nature21377|pmid= 28252057 |bibcode= 2017Natur.543...60D |s2cid= 2420384 |url= http://eprints.whiterose.ac.uk/112179/1/ppnature21377_Dodd_for%20Symplectic.pdf |doi-access= free }}</ref><ref name="NYT-20170301">{{cite news |last= Zimmer |first= Carl|title= Scientists Say Canadian Bacteria Fossils May Be Earth's Oldest |url= https://www.nytimes.com/2017/03/01/science/earths-oldest-bacteria-fossils.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2017/03/01/science/earths-oldest-bacteria-fossils.html |archive-date=1. 1. 2022 |url-access=limited |date= 1. 3. 2017 |work= The New York Times |access-date= 2. 3. 2017 }}{{cbignore}}</ref><ref name="BBC-20170301">{{cite web |last= Ghosh |first= Pallab |title= Earliest evidence of life on Earth 'found' |url= https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-39117523 |work= [[BBC News]] |date= 1. 3. 2017 |access-date= 2. 3. 2017}} </ref><ref name="4.3b oldest"> {{cite news |last1= Dunham |first1= Will |title= Canadian bacteria-like fossils called oldest evidence of life |url= http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAKBN16858B?sp=true |archive-url= https://web.archive.org/web/20170302114728/http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAKBN16858B?sp=true |archive-date= 2. 3. 2017 |date= 1. 3. 2017 |work= Reuters |access-date= 1. 3. 2017 }} </ref> |} === Arhajski eon === {{Glavni|Arhaik}} [[Datoteka:Acasta gneiss.jpg|thumb|right| Fragment [[Acasta Gneiss]] izložen u [[Prirodoslovni muzej (Beč)|Muzeju prirodne historije]] u [[Beč]]u]] [[Slika:Cyanobacterial-algal mat.jpg|thumb|right| [[cijanobakterije|cijanobakterijsko]]l-[[alge|algni]] sloj, slano jezero na obali [[Bijelo more|Bijelog mora]].]] [[Slika:Halobacteria.jpg|thumb|right|''[[Halobacterium]]'' sp. soj NRC-1]] 4031 Ma &ndash; 2500 Ma {| class="wikitable" |- ! Datiranje ! Događaj |- |4100 Ma |Najranije moguće očuvanje biogenog [[ugljik]]a.<ref>{{Cite web |date=19. 10. 2015 |title=4.1-billion-year-old crystal may hold earliest signs of life |url=https://www.sciencenews.org/article/41-billion-year-old-crystal-may-hold-earliest-signs-life |access-date=8. 8. 2023 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bell |first1=Elizabeth A. |last2=Boehnke |first2=Patrick |last3=Harrison |first3=T. Mark |last4=Mao |first4=Wendy L. |date=24. 11. 2015 |title=Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=112 |issue=47 |pages=14518–14521 |doi=10.1073/pnas.1517557112 |issn=0027-8424 |pmc=4664351 |pmid=26483481 |bibcode=2015PNAS..11214518B |doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4100–3800 Ma | [[Kasno teško bombardiranje]] (LHB): produžena baraža meteoroida [[udarni događaj|udar]] na unutrašnje planete. Toplotni fluks od široko rasprostranjene [[hidrotermalni izvor|hidrotermalne]] aktivnosti tokom LHB-a možda je pomogao abiogenezi i ranoj diversifikaciji života.<ref>{{cite journal |last1=Abramov |first1=Oleg |last2=Mojzsis |first2=Stephen J. |date=21. 5. 2009 |title=Microbial habitability of the Hadean Earth during the late heavy bombardment |url=http://isotope.colorado.edu/2009_Abramov_Mojzsis_Nature.pdf |journal=[[Nature]] |volume=459 |issue=7245 |pages=419–422 |bibcode=2009Natur.459..419A |doi=10.1038/nature08015 |issn=0028-0836 |pmid=19458721 |s2cid=3304147 |access-date=4. 3. 2015 |archive-date=12. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151112140112/http://isotope.colorado.edu/2009_Abramov_Mojzsis_Nature.pdf }}</ref> Mogući ostaci biotičkog života pronađeni su u stijenama starim 4,1 milijardu godina u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]].<ref name="AP-20151019">{{cite news |last= Borenstein |first= Seth |title= Hints of life on what was thought to be desolate early Earth |url= http://apnews.excite.com/article/20151019/us-sci--earliest_life-a400435d0d.html |date= 19. 10. 2015 |work= Excite (web portal) |location= Yonkers, NY |publisher= Mindspark Interactive Network |agency= Associated Press |access-date= 20. 10. 2015 |archive-date= 23. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151023200248/http://apnews.excite.com/article/20151019/us-sci--earliest_life-a400435d0d.html }}</ref><ref name="PNAS-20151014-pdf">{{cite journal |last1= Bell |first1= Elizabeth A. |last2= Boehnike |first2=Patrick |last3=Harrison |first3=T. Mark |last4=Mao |first4=Wendy L. |display-authors=3 |date= 24. 11. 2015 |title= Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon |url= http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112.full.pdf |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume= 112 |issue= 47 |pages= 14518–14521 |doi=10.1073/pnas.1517557112 |issn=0027-8424 |access-date= 30. 12. 2015 |pmid=26483481 |pmc=4664351|bibcode=2015PNAS..11214518B |doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4000 Ma | Formiranje [[zeleni kameni pojas|zelenog kamenog pojasa]] [[Acasta Gneiss]] kratona [[Slava]] na sjeverozapadu [[Kanada|Kanade]] – najstarijeg poznatog kamenog pojasa.<ref name="Bjornerud">{{harvnb|Bjornerud|2005}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3900–2500 Ma | Pojavljuju se [[ćelija (biologija)|ćelije]] koje podsjećaju na [[prokariot]]e.<ref>{{cite journal |last1= Woese |first1= Carl |last2=Gogarten |first2=J. Peter |date= 21. 10. 1999 |title= When did eukaryotic cells (cells with nuclei and other internal organelles) first evolve? What do we know about how they evolved from earlier life-forms? |url= http://www.scientificamerican.com/article/when-did-eukaryotic-cells/ |journal=Scientific American |issn= 0036-8733 |access-date=4. 3. 2015}}</ref> Vjeruje se da su ovi prvi organizmi bili [[hemotrofi|hemoautotrofi]], koristeći [[ugljik-dioksid]] kao izvor [[ugljik]]a i [[redoks|oksidirajuće]] neorganske materijale za ekstrakciju [[energija|energije]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3800 Ma | Formiranje zelenog kamenog pojasa kompleksa [[Isua Greenstone Belt|Isua]] u zapadnom [[Grenland]]u, čije [[izotop]]ske frekvencije ukazuju na prisustvo života.<ref name="Bjornerud" /> Najraniji dokazi o životu na Zemlji uključuju: 3,8 milijardi godina star [[biogena supstanca|biogeni]] [[hematit]] u [[formacija željeza s trakama|formaciji željeza s trakama]] u [[zeleni kameni pojas|zelenom kamenom pojasu]] Nuvvuagittuq u Kanadi;<ref>{{cite news|author= Nicole Mortilanno|url= http://www.cbc.ca/news/technology/oldest-record-life-earth-found-quebec-1.4004545|title=Oldest traces of life on Earth found in Quebec, dating back roughly 3.8 billion years |work=CBC News}}</ref> [[grafit]] u 3,7 milijardi godina starim [[Metasediment| metasedimentnim stijenama]] u zapadnom Grenlandu;<ref name="NG-20131208">{{cite journal |last1=Ohtomo |first1=Yoko |last2=Kakegawa |first2=Takeshi |last3=Ishida |first3=Akizumi |last4= Nagase |first4=Toshiro |last5=Rosing |first5=Minik T. |date=januar 2014 |title=Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks |journal= Nature Geoscience |volume= 7 |issue= 1 |pages=25–28 |doi=10.1038/ngeo2025 |issn=1752-0894 |display-authors=3 |bibcode=2014NatGe...7...25O}}</ref> i [[mikrobns podloga]] [[fosil]]a u 3,48 milijardi godina starom [[pješčar]]u u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]].<ref name="AP-20131113">{{cite news |last= Borenstein |first= Seth |date= 13. 11. 2013 |title= Oldest fossil found: Meet your microbial mom |url= http://apnews.excite.com/article/20131113/DAA1VSC01.html |work= Excite |location= Yonkers, NY |publisher= Mindspark Interactive Network |agency= Associated Press |access-date= 15. 11. 2013 |archive-date= 29. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150629230719/http://apnews.excite.com/article/20131113/DAA1VSC01.html |url-status= dead }}</ref><ref name="AST-20131108">{{cite journal |last1=Noffke |first1=Nora |last2=Christian |first2=Daniel |last3=Wacey |first3= David |last4=Hazen |first4=Robert M. |date=8. 11. 2013 |title= Microbially Induced Sedimentary Structures Recording an Ancient Ecosystem in the ca. 3.48 Billion-Year-Old Dresser Formation, Pilbara, Western Australia |journal= Astrobiology |volume= 13 |issue=12 |pages=1103–1124 |doi=10.1089/ast.2013.1030 |issn=1531-1074 |pmc=3870916 |pmid= 24205812 |bibcode=2013AsBio..13.1103N }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3800–3500 Ma | [[Posljednji univerzalni zajednički predak]] (LUCA):<ref>{{cite journal |last= Doolittle |first= W. Ford|date=februar 2000 |title=Uprooting the Tree of Life |url= http://shiva.msu.montana.edu/courses/mb437_537_2004_fall/docs/uprooting.pdf |journal=Scientific American |volume=282 |issue=2 |pages=90–95 |doi=10.1038/scientificamerican0200-90 |issn=0036-8733 |pmid= 10710791 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060907081933/http://shiva.msu.montana.edu/courses/mb437_537_2004_fall/docs/uprooting.pdf |archive-date= 7. 9. 2006 |access-date= 5. 4. 2015 |bibcode= 2000SciAm.282b..90D }}</ref><ref>{{cite journal |last1= Glansdorff |first1= Nicolas |author2= Ying Xu |last3= Labedan |first3= Bernard |date= 9. 7. 2008 |title= The Last Universal Common Ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner |journal= Biology Direct |volume= 3 |issue= 1|doi= 10.1186/1745-6150-3-29 |issn=1745-6150 |pmc=2478661 |pmid=18613974 |bibcode= 2008BiDir...3...29G |doi-access= free }}</ref> podjela između [[bakterija]] i [[archaea]].<ref>{{cite journal |last1=Hahn |first1=Jürgen |last2=Haug |first2= Pat |date=maj 1986 |title=Traces of Archaebacteria in ancient sediments |journal=Systematic and Applied Microbiology |volume=7 |issue=2–3 |pages=178–183 |doi=10.1016/S0723-2020(86)80002-9 |bibcode=1986SyApM...7..178H |issn=0723-2020 }}</ref> Bakterije razvijaju primitivnu [[fotosinteza|fotosintezu]], koja u početku nije proizvodila [[kisik]].<ref>{{cite journal |last= Olson |first= John M. |date= maj 2006 |title= Photosynthesis in the Archean era |journal= Photosynthesis Research |volume= 88 |issue= 2 |pages= 109–117 |doi= 10.1007/s11120-006-9040-5 |issn= 0166-8595 |pmid=16453059 |bibcode= 2006PhoRe..88..109O |s2cid=20364747 }}</ref> Ovi organizmi koriste [[elektrohemijski gradijent|protonski gradijent]] za generiranje [[adenozin-trifosfat]]a (ATP-a), mehanizam koji koriste gotovo svi kasniji organizmi.<ref>{{cite web|url= http://www.nature.com/scitable/topicpage/why-are-cells-powered-by-proton-gradients-14373960|title=Proton Gradient, Cell Origin, ATP Synthase - Learn Science at Scitable|website= www.nature.com}}</ref><ref>{{cite journal |last1= Romano |first1= Antonio H. |last2= Conway |first2= Tyrrell |date= July–September 1996 |title= Evolution of carbohydrate metabolic pathways |journal= Research in Microbiology |volume= 147 |issue=6–7 |pages=448–455 |doi=10.1016/0923-2508(96)83998-2 |issn=0923-2508 |pmid=9084754 |doi-access= free }}</ref><ref>{{cite journal |last=Knowles |first=Jeremy R. |date=juli 1980 |title= Enzyme-Catalyzed Phosphoryl Transfer Reactions |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=49 |issue=1 |pages= 877–919 |doi=10.1146/annurev.bi.49.070180.004305 |issn=0066-4154 |pmid=6250450 |bibcode=1980ARBio..49..877K }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3000 Ma | Fotosintetizirajuće [[cijanobakterije]] koristeći vodu kao [[redukcijsko sredstvo]] i proizvodeći [[kisik]] kao otpadni produkt.<ref name="Buick, R. 2008">{{cite journal |last= Buick |first= Roger |date= 27. 8. 2008 |title= When did oxygenic photosynthesis evolve? |journal= Philosophical Transactions of the Royal Society B |volume= 363 |issue= 1504 |pages=2731–2743 |doi=10.1098/rstb.2008.0041 |issn= 0962-8436 |pmc=2606769 |pmid=18468984 |bibcode= 2008RSPTB.363.2731B }}</ref> Slobodni kisik u početku [[oksid]]ira otopljeno željezo u okeanima, stvarajući željeznu rudu. Koncentracija kisika u atmosferi polako raste, trujući mnoge [[bakterije]] i na kraju izazivajući [[Veliki događaj oksigenacije]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 2800 Ma | Najstariji dokazi o [[mikrob]]nom životu na kopnu u obliku paleosola, bogatih organskom materijom, [[proljetni bazen|efemernih bara]] i [[aluvij]]skih sekvenci, od kojih neke sadrže [[mikropaleontologija|mikrofosile]].<ref name="Beraldi-Campesi">{{cite journal |last=Beraldi-Campesi |first=Hugo |date=23. 2. 2013 |title=Early life on land and the first terrestrial ecosystems |url=http://www.ecologicalprocesses.com/content/pdf/2192-1709-2-1.pdf |journal=Ecological Processes |volume=2 |issue=1 |page=4 |doi=10.1186/2192-1709-2-1 |s2cid=44199693 |issn=2192-1709 |doi-access=free |bibcode=2013EcoPr...2....1B |access-date=14. 5. 2026 |archive-date=3. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150503202443/http://www.ecologicalprocesses.com/content/pdf/2192-1709-2-1.pdf |url-status=dead }}</ref> |} === Proterozojski eon === [[Slika:Endomembrane system diagram en (edit).svg|thumb|right| Detalj eukariotskog [[endomembranski sistem|endomembranskog sistema]] i njegovih komponenti]] [[Datoteka:Mikrofoto.de-Blepharisma japonicum 15.jpg|thumb|right|''[[Blepharisma japonicum]]'', slobodnoživuća [[cilija|trepljasta]] [[protozoa]].]] [[Slika:DickinsoniaCostata.jpg|thumb|right|''[[Dickinsonia|Dickinsonia costata]]'', ikonski [[Ediakaran |ediakaranski organizam]], pokazuje karakterističan prošiveni izgled ediakaranakih enigmata.]] {{Glavni|Proterozoik}} 2500 miliona – 539 miliona. Sadrži ere [[Paleoproterozoik]], [[Mezoproterozoik]] i [[Neoproterozoik]]. {| class="wikitable" |- ! Datiranje ! Događaj |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 2.500 Ma |[[Veliki oksidacijski događaj]] izazvan [[fotosinteza|fotosintetskim]] kisikom [[cijanobakterija]].<ref name="Buick, R. 2008" /> Početak [[tektonika ploča|tektonike ploča]] sa starom morskom korom dovoljno gustom za [[subdukcija|subdukciju]].<ref name="Bjornerud"/> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap |2.400 Ma | Mogući dokazi o kopnim [[Gljive|gljivama]] iz molekula |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap |2,023 Ma |Formiranje [[Vredefortna udarna struktura|Vredefortne udarne strukture]], jedne od najvećih i najstarijih verifikovanih udarnih struktura na Zemlji. Procjenjuje se da je krater bio u prečniku između 170 i 300&nbsp;km kada se prvi put formirala.<ref>{{Cite journal |last1=Huber |first1=M. S. |last2=Kovaleva |first2=E. |last3=Rae |first3=A. S. P |last4=Tisato |first4=N. |last5=Gulick |first5=S. P. S |date=august 2023 |title=Can Archean Impact Structures Be Discovered? A Case Study From Earth's Largest, Most Deeply Eroded Impact Structure |journal=Journal of Geophysical Research: Planets |volume=128 |issue=8 |doi=10.1029/2022JE007721 |issn=2169-9097 |doi-access=free|bibcode=2023JGRE..12807721H |hdl=20.500.11820/eefdc78e-ee46-446d-886f-2ab811603020 |hdl-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | Do 1.850 Ma |[[Eukarioti|Eukariotske]] ćelije, koje sadrže membranski vezane [[organele]] s različitim funkcijama, vjerovatno izvedene iz [[prokariot]]a koji su se međusobno progutali putem [[fagocitoza]]. (Vidi [[Simbiogeneza]] i [[Endosimbiont]]). Bakterijski virusi ([[bakteriofagi]]) pojavljuju se prije ili ubrzo nakon divergencije prokariotskih i eukariotskih linija.<ref>{{cite journal |last1=Bernstein |first1=Harris |last2=Bernstein |first2=Carol |date=maj 1989 |title=Bacteriophage T4 genetic homologies with bacteria and eucaryotes |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_1989-05_171_5/page/n16 |journal=[[Journal of Bacteriology]] |volume=171 |issue=5 |pages=2265–2270 |issn=0021-9193 |pmc=209897 |pmid=2651395 |doi=10.1128/jb.171.5.2265-2270.1989 }}</ref> [[Crveni slojevi]] pokazuju [[oksid]]irajuću atmosferu, koja pogoduje širenju eukariotskog života.<ref>{{harvnb|Bjornerud|2005|p=151}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Knoll |first1=Andrew H. |last2=Javaux |first2=Emmanuelle J. |last3=Hewitt |first3=David |last4=Cohen |first4=Phoebe |display-authors=3 |date=29. 6. 2006 |title=Eukaryotic organisms in Proterozoic oceans |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B |volume=361 |issue=1470 |pages=1023–1038 |doi=10.1098/rstb.2006.1843 |issn=0962-8436 |pmc=1578724 |pmid=16754612}}</ref><ref>{{cite journal |last=Fedonkin |first=Mikhail A. |date=31. 3. 2003 |title=The origin of the Metazoa in the light of the Proterozoic fossil record |journal=Paleontological Research |volume=7 |issue=1 |pages=9–41 |doi=10.2517/prpsj.7.9 |s2cid=55178329 |issn=1342-8144 |doi-access=free |bibcode=2003PalRe...7....9F }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1.500 Ma |[[Volynski biota]], zbirka izuzetno dobro očuvanih [[mikrofosil]]a s različitim morfologijama.<ref name=fra2022>{{cite journal |author=Franz G., Lyckberg P., Khomenko V., Chournousenko V., Schulz H.-M., Mahlstedt N., Wirth R., Glodny J., Gernert U., Nissen J. |title=Fossilization of Precambrian microfossils in the Volyn pegmatite, Ukraine |journal=Biogeosciences |volume=19 |issue=6 |date=2022 |pages=1795–1811 |doi=10.5194/bg-19-1795-2022 |bibcode=2022BGeo...19.1795F |url=https://bg.copernicus.org/articles/19/1795/2022/bg-19-1795-2022.pdf |doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1.300 Ma | Najranije kopnene [[Fungi|gljive]].<ref>{{cite web |url=http://science.psu.edu/news-and-events/2001-news/Hedges8-2001.htm |title=First Land Plants and Fungi Changed Earth's Climate, Paving the Way for Explosive Evolution of Land Animals, New Gene Study Suggests |work=science.psu.edu |access-date=10. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180408205932/http://science.psu.edu/news-and-events/2001-news/Hedges8-2001.htm |archive-date=8. 4. 2018 |quote=The researchers found that land plants had evolved on Earth by about 700 million years ago and land fungi by about 1,300 million years ago — much earlier than previous estimates of around 480 million years ago, which were based on the earliest fossils of those organisms.}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | Do 1.200 Ma | [[Mejoza]] i [[spollno razmnožavanje]] kod jednoćelijskih eukariota, moguće čak i kod zajedničkog pretka svih eukariota <ref>{{harvnb|Bernstein|Bernstein|Michod|2012|pp=1–50}}</ref> ili po [[hipoteza o RNK-svijetu|RNK-svijetu]].<ref>{{cite journal |last1=Bernstein |first1=Harris |last2=Byerly |first2=Henry C. |last3=Hopf |first3=Frederic A. |last4=Michod |first4=Richard E. |date=7. 10. 1984 |title=Origin of sex |url=https://archive.org/details/journal-of-theoretical-biology_1984-10-05_110_3/page/323 |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=110 |issue=3 |pages=323–351 |doi=10.1016/S0022-5193(84)80178-2 |issn=0022-5193 |pmid=6209512 |bibcode=1984JThBi.110..323B }}</ref> [[Evolucija spolnog razmnožavanja|Spolno razmnožavanje]] je možda povećalo stopu evolucije.<ref name="dateref">{{cite journal |last=Butterfield |first=Nicholas J. |date=Summer 2000 |title=''Bangiomorpha pubescens'' n. gen., n. sp.: implications for the evolution of sex, multicellularity, and the Mesoproterozoic/Neoproterozoic radiation of eukaryotes |url=http://paleobiol.geoscienceworld.org/content/26/3/386.abstract |journal=[[Paleobiology (journal)|Paleobiology]] |volume=26 |issue=3 |pages=386–404 |doi=10.1666/0094-8373(2000)026<0386:BPNGNS>2.0.CO;2 |bibcode=2000Pbio...26..386B |s2cid=36648568 |issn=0094-8373 }}</ref> |- valign="TOP" | align='RIGHT' nowrap | Do 1.000 Ma | Prvi [[eukarioti[[ koji nisu morski organizmi preselili su se na kopno. Bili su [[fotosinteza|fotosintetski]] i [[višećelijski organizam|višečelijski]], što ukazuje na to da su se [[biljke]] razvile mnogo ranije nego što se prvobitno mislilo.<ref>{{cite journal |title=Earth's earliest non-marine eukaryotes |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-05-26_473_7348/page/505 |journal=Nature |volume=473 |issue=7348 |pages=505–509 |doi=10.1038/nature09943 |pmid=21490597 |date=26. 5. 2011|bibcode=2011Natur.473..505S |last1=Strother |first1=Paul K. |last2=Battison |first2=Leila |last3=Brasier |first3=Martin D. |last4=Wellman |first4=Charles H. |s2cid=4418860 }}</ref> |- valign="TOP' | align="RIGHT" nowrap | 750 Ma | Početak [[Životinje|evolucija životinja]].<ref name="NYT-20191127">{{cite news |last=Zimmer |first=Carl |title=Is This the First Fossil of an Embryo? - Mysterious 609-million-year-old balls of cells may be the oldest animal embryos — or something else entirely. |url=https://www.nytimes.com/2019/11/27/science/fossil-embryo-paleontology-caveaspharea.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2019/11/27/science/fossil-embryo-paleontology-caveaspharea.html |archive-date=1. 1. 2022 |url-access=limited |date=27. 11. 2019 |work=The New York Times |access-date=28. 11. 2019 }}{{cbignore}}</ref><ref name="BE-20161205">{{cite journal |author=Cunningham, John A. |display-authors=et al. |title=The origin of animals: Can molecular clocks and the fossil record be reconciled? |date=5. 12. 2016 |journal=[[BioEssays]] |volume=39 |issue=1 |doi=10.1002/bies.201600120 |pmid=27918074 |doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 720&ndash;630 Ma | Moguće globalno [[glacijacija|zaleđivanje]]<ref name="Hoffman1998">{{cite journal |last1=Hoffman |first1=Paul F. |last2=Kaufman |first2=Alan J. |last3=Halverson |first3=Galen P. |last4=Schrag |first4=Daniel P. |date=28. 8. 1998 |title=A Neoproterozoic Snowball Earth |url=http://www.snowballearth.org/pdf/Hoffman_Science1998.pdf |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=281 |issue=5381 |pages=1342–1346 |bibcode=1998Sci...281.1342H |doi=10.1126/science.281.5381.1342 |issn=0036-8075 |pmid=9721097 |s2cid=13046760 |access-date=4. 5. 2007 }}</ref><ref>{{harvnb|Kirschvink|1992|pp=51–52}}</ref> što je povećalo atmosferski [[kisik]] i smanjilo [[ugljik-dioksid]], a bilo je ili „uzrokovano“ evolucijom kopnenih biljaka <ref>{{cite web |title=First Land Plants and Fungi Changed Earth's Climate, Paving the Way for Explosive Evolution of Land Animals, New Gene Study Suggests |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2001/08/010810070021.htm |access-date=25. 5. 2022 |work=www.sciencedaily.com}}</ref> or ''resulted'' in it.<ref name="Zarsky-et-al-2022">{{cite journal | last1=Žárský | first1=J. | last2=Žárský | first2=V. | last3=Hanáček | first3=M. | last4=Žárský | first4=V. | title=Cryogenian Glacial Habitats as a Plant Terrestrialisation Cradle – The Origin of the Anydrophytes and Zygnematophyceae Split | journal=[[Frontiers in Plant Science]] | publisher=[[Frontiers Media|Frontiers]] | volume=12 | date=27. 1. 2022 | issn=1664-462X | doi=10.3389/fpls.2021.735020| pmid=35154170 | pmc=8829067 | doi-access=free | bibcode=2022FrPS...1235020Z }}</ref> Opinion is divided on whether it increased or decreased biodiversity or the rate of evolution.<ref>{{cite journal |last1=Boyle |first1=Richard A. |last2=Lenton |first2=Timothy M.|last3=Williams |first3=Hywel T. P. |date=decembar 2007 |title=Neoproterozoic 'snowball Earth' glaciations and the evolution of altruism |url=http://researchpages.net/media/resources/2007/06/21/richtimhywelfinal.pdf |journal=[[Geobiology (journal)|Geobiology]] |volume=5 |issue=4 |pages=337–349 |doi=10.1111/j.1472-4669.2007.00115.x |bibcode=2007Gbio....5..337B |s2cid=14827354 |issn=1472-4677 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910213718/http://researchpages.net/media/resources/2007/06/21/richtimhywelfinal.pdf |archive-date=10. 9. 2008 |access-date=9. 3. 2015 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Corsetti |first1=Frank A. |last2=Awramik |first2=Stanley M. |last3=Pierce |first3=David |date=15. 4. 2003 |title=A complex microbiota from snowball Earth times: Microfossils from the Neoproterozoic Kingston Peak Formation, Death Valley, USA |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=100 |issue=8 |pages=4399–4404 |bibcode=2003PNAS..100.4399C |doi=10.1073/pnas.0730560100 |issn=0027-8424 |pmc=153566 |pmid=12682298 |doi-access=free }}</ref><ref name="Corsetti2006">{{cite journal |last1=Corsetti |first1=Frank A. |last2=Olcott |first2=Alison N. |last3=Bakermans |first3=Corien |date=22. 3. 2006 |title=The biotic response to Neoproterozoic snowball Earth |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=232 |issue=2–4 |pages=114–130 |doi=10.1016/j.palaeo.2005.10.030 |issn=0031-0182 |bibcode=2006PPP...232..114C }}</ref> |- | align="RIGHT" nowrap | 600 Ma | Akumulacija atmosferskog kisika omogućava formiranje [[ozonski omotač|ozonskog omotača]].<ref name="Formation of the Ozone Layer">{{cite web |url=http://disc.sci.gsfc.nasa.gov/ozone/additional/science-focus/about-ozone/ozone_formation.shtml |title=Formation of the Ozone Layer |date=9. 9. 2009 |work=Goddard Earth Sciences Data and Information Services Center |publisher=NASA |access-date=26. 5. 2013}}</ref> Previous land-based life would probably have required other chemicals to attenuate [[ultraviolet]] radiation.<ref name="Beraldi-Campesi" /> |- valign="TOP" | align="Right" nowrap | 580&ndash;542 Ma | [[Ediacaranska biota]], prvi veliki, složeni vodeni [[višećelijski organizmi]].<ref>{{cite web |url=http://geol.queensu.ca/people/narbonne/recent_pubs1.html |title=The Origin and Early Evolution of Animals |last=Narbonne |first=Guy |date=januar 2008 |publisher=[[Queen's University at Kingston|Queen's University]] |location=Kingston, Ontario, Canada |access-date=10. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150724081804/http://geol.queensu.ca/people/narbonne/recent_pubs1.html |archive-date=24. 7. 2015 }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 580&ndash;500 Ma | [[Kambrijska eksplozija]]: pojavljuje se većina modernih životinjskih [[koljeno (biologija)|koljeno]].<ref name="BerkeleyCambrian">{{cite web |url=http://www.ucmp.berkeley.edu/cambrian/cambrian.php |title=The Cambrian Period |last1=Waggoner |first1=Ben M. |last2=Collins |first2=Allen G. |last3=Hsu |first3=Karen |last4=Kang |first4=Myun |last5=Lavarias |first5=Amy |last6=Prabaker |first6=Kavitha |last7=Skaggs |first7=Cody |date=22. 11. 1994 |editor1-last=Rieboldt |editor1-first=Sarah |editor2-last=Smith |editor2-first=Dave |website=Tour of geologic time |publisher=University of California Museum of Paleontology |location=Berkeley, CA |type=Online exhibit |display-authors=2 |access-date=9. 3. 2015}}</ref><ref name="BristolUCEtiming">{{cite web |url=http://palaeo.gly.bris.ac.uk/Palaeofiles/Cambrian/timing/timing.html |title=Timing |last=Lane |first=Abby |date=20. 1. 1999 |website=The Cambrian Explosion |publisher=[[University of Bristol]] |location=Bristol, England |access-date=9. 3. 2015}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 550&ndash;540 Ma | [[Ctenophora]] (češljaste meduze),<ref>{{Cite journal |last1=Chen |first1=Jun-Yuan |last2=Schopf |first2=J. William |last3=Bottjer |first3=David J. |last4=Zhang |first4=Chen-Yu |last5=Kudryavtsev |first5=Anatoliy B. |last6=Tripathi |first6=Abhishek B. |last7=Wang |first7=Xiu-Qiang |last8=Yang |first8=Yong-Hua |last9=Gao |first9=Xiang |last10=Yang |first10=Ying |date=10. 4. 2007 |title=Raman spectra of a Lower Cambrian ctenophore embryo from southwestern Shaanxi, China |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=104 |issue=15 |pages=6289–6292 |doi=10.1073/pnas.0701246104 |issn=0027-8424 |pmc=1847456 |pmid=17404242|bibcode=2007PNAS..104.6289C |doi-access=free }}</ref> [[Sponge|Porifera]] (sponges),<ref>{{Cite journal |last1=Müller |first1=W. E. G. |last2=Jinhe Li |last3=Schröder |first3=H. C. |last4=Li Qiao |last5=Xiaohong Wang |date=3. 5. 2007 |title=The unique skeleton of siliceous sponges (Porifera; Hexactinellida and Demospongiae) that evolved first from the Urmetazoa during the Proterozoic: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/4/219/2007/ |journal=Biogeosciences |language=English |volume=4 |issue=2 |pages=219–232 |doi=10.5194/bg-4-219-2007 |bibcode=2007BGeo....4..219M |s2cid=15471191 |issn=1726-4170|doi-access=free }}</ref> [[Anthozoa]] ([[koral]]i i [[morski kzin]]ovi (anemone),<ref>{{Cite web |date=11. 12. 2018 |title=Corals and sea anemones (anthozoa) |url=https://nationalzoo.si.edu/animals/corals-and-sea-anemones-anthozoa |access-date=24. 9. 2022 |website=Smithsonian's National Zoo |language=en}}</ref> ''[[Ikaria wariootia]]'' (rana [[Bilateria]]).<ref>{{Cite journal |last=Grazhdankin |first=Dima |date=8. 2. 2016 |title=Patterns of distribution in the Ediacaran biotas: facies versus biogeography and evolution |url=https://www.cambridge.org/core/journals/paleobiology/article/abs/patterns-of-distribution-in-the-ediacaran-biotas-facies-versus-biogeography-and-evolution/E1A8C6052128EB081CB260731B5628A6 |journal=Paleobiology |language=en |volume=30 |issue=2 |pages=203–221 |doi=10.1666/0094-8373(2004)030<0203:PODITE>2.0.CO;2 |s2cid=129376371 |issn=0094-8373|url-access=subscription }}</ref> |} === Fanerozojski eon === {{Glavni|Fanerozoik}} 539 Ma &ndash; sadašnjost [[Fanerozoik]] eon (grčki: period dobro prikazanog života) označava pojavu u fosilnim zapisima obilnih organizama koji formiraju ljušture i/ili ostavljaju tragove. Podijeljen je u tri ere, [[paleozoik]], [[mezozoik]] i [[kenozoik]], s glavnim [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]] na tačkama podjele. ==== Paleozoik ==== {{Glavni|Paleozoik}} 538,8 miliona – 251,9 miliona i sadrži periode [[kambrij]], [[ordovicij]], [[silur]], [[devon]], [[karbon]] i [[perm]]. [[Datoteka:Nautilus belauensis profile.jpg|thumb| Sa samo nekoliko vrsta koje su preživjele danas, [[Nautiloidi]] su cvjetali tokom ranog [[paleozoik]]a, od [[kasni kambrij|kasnog kambrija]], gdje su predstavljali glavne grabežljive životinje.]] <ref>{{cite journal |last1=Lindgren |first1=A.R. |last2=Giribet |first2=G. |last3=Nishiguchi |first3=M.K. |title=A combined approach to the phylogeny of Cephalopoda (Mollusca) |journal=Cladistics |date=2004 |volume=20 |issue=5 |pages=454–486 |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/InvertZool/Cephalopod%20phylogeny.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150210223626/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/InvertZool/Cephalopod%20phylogeny.pdf |archive-date=10. 2. 2015 |doi=10.1111/j.1096-0031.2004.00032.x |pmid=34892953 |citeseerx=10.1.1.693.2026 |s2cid=85975284 }}</ref> [[Slika:Haikouichthys 3d.png|thumb|''[[Haikouichthys]]'', [[bezviličnjače|ribe bez vilice]], popularizirana je kao jedna od [[evolucija riba|najranijih riba]] i vjerovatno bazni [[hordati|hordat]] ili bazni [[Craniata|kranijat]].<ref>{{cite web |url=http://www.palaeos.com/Paleozoic/Cambrian/Cambrian.2.html |title=Palaeos Paleozoic: Cambrian: The Cambrian Period - 2 |access-date=20. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429021119/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Cambrian/Cambrian.2.html |archive-date=29. 4. 2009 }}</ref> ]] [[Slika:Sa-fern.jpg|thumb|[[Paprati]] se prvi put pojavljuju u fosilnim zapisima prije otprilike 360 miliona godina, u kasnom [[devon]]skom periodu.<ref>{{cite web |url=http://www.ucmp.berkeley.edu/plants/pterophyta/pteridofr.html |title=Pteridopsida: Fossil Record |publisher=University of California Museum of Paleontology | access-date=11. 3. 2014 }}</ref>]] [[Slika:Dimetrodon grandis 3D Model Reconstruction.png|thumb|[[Synapsida]] kao što su ''[[Dimetrodon]]'' bili su najveći [[Tetrapod|kopneni kičmenjaci]] u [[Perm]]skom periodu, prije 299 do 251 miliona godina.]] {| class="wikitable" |- ! Datieanje ! Događaj |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 535 Ma | [[Kambrijska eksplozija|Velika diverzifikacija]] živih bića u okeanima: [[člankonošci]] (npr. trilobiti, [[rakovi]]), [[hordati]], [[bodljokožci]], [[mehkušci]], [[brahiopodi]], [[foraminifere]], [[radiolarije]], itd. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 530 Ma | Prvi poznati otisci stopala na kopnu datiraju iz prije 530 miliona godina.<ref>{{cite journal |last=Clarke |first=Tom |date=30. 4. 2002 |title=Oldest fossil footprints on land |url=http://www.nature.com/news/2002/020430/full/news020429-2.html |journal=[[Nature]] |doi=10.1038/news020429-2 |issn=1744-7933 |access-date=9. 3. 2015 |quote=The oldest fossils of footprints ever found on land hint that animals may have beaten plants out of the primordial seas. Lobster-sized, centipede-like animals made the prints wading out of the ocean and scuttling over sand dunes about 530 million years ago. Previous fossils indicated that animals didn't take this step until 40 million years later.|url-access=subscription }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 520 Ma | Najraniji [[Graptolithina|graptoliti]].<ref>{{Cite web |title=Graptolites |url=https://www.bgs.ac.uk/discovering-geology/fossils-and-geological-time/graptolites/ |access-date=24. 9. 2022 |website=British Geological Survey |language=en-GB}}</ref> |- | align="RIGHT" nowrap | 511 Ma | Najraniji [[rakovi]].<ref>{{Cite web |last=Leutwyler |first=Kristin |title=511-Million-Year-Old Fossil Suggests Pre-Cambrian Origins for Crustaceans |url=https://www.scientificamerican.com/article/511-million-year-old-foss/ |access-date=24. 9. 2022 |website=Scientific American |language=en}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 505 Ma | [[Fosil#Procesi fosilizacije|Fosilizacija]] [[Burgess škriljac]] |- | align="RIGHT" nowrap | 500 Ma |[[Meduze]] postoje barem od tada. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 485 Ma | Prvi [[kičmenjaci]] sa pravim [[kost]]ima ([[Agnatha|ribe bezviličnječe]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 450 Ma | Pojavljuju se prvi kompletni [[konodonti]] i [[morski ježevi]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 440 Ma | Prve agnatne ribe: [[Heterostraci]], [[Galeaspida]] i [[Pituriaspida]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 420 Ma | Najranije [[Actinopterygii|ribe zrakoperke]], [[Trigonotarbida|trigonotarbidni paučnjaci]] i kopneni [[škorpioni]].<ref name="Garwood">{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=septembar 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |issn=1936-6426 |doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 410 Ma | Prvi znaci [[zub]]a kod riba. Najranije [[Nautilida]], [[Lycopodiophyta|likofiti]] i [[Trimerophytopsida|trimerofiti]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap="" | 488&ndash;400 Ma | Prvi [[glavonošci]] ([[nautiloid]]i)<ref>{{Cite journal |last1=Landing |first1=Ed |last2=Westrop |first2=Stephen R. |title=Lower Ordovician Faunas, Stratigraphy, and Sea-Level History of the Middle Beekmantown Group, Northeastern New York |date=1. 9. 2006 |url=https://bioone.org/journals/journal-of-paleontology/volume-80/issue-5/0022-3360_2006_80_958_lofsas_2.0.co_2/lower-ordovician-faunas-stratigraphy-and-sea-level-history-of-the/10.1666/0022-3360(2006)80[958:LOFSAS]2.0.CO;2.full |journal=Journal of Paleontology |volume=80 |issue=5 |pages=958–980 |doi=10.1666/0022-3360(2006)80[958:LOFSAS]2.0.CO;2 |s2cid=130848432 |issn=0022-3360|url-access=subscription }}</ref> u [[iton]]i.<ref>{{Cite journal |last1=Serb |first1=Jeanne M. |last2=Eernisse |first2=Douglas J. |date=25. 9. 2008 |title=Charting Evolution's Trajectory: Using Molluscan Eye Diversity to Understand Parallel and Convergent Evolution |journal=Evolution: Education and Outreach |language=en |volume=1 |issue=4 |pages=439–447 |doi=10.1007/s12052-008-0084-1 |s2cid=2881223 |issn=1936-6434|doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 395 Ma | Prvi [[lišajevi]], [[Charales|kamene bube]]. Najraniji [[Opiliones|žeteoci]], [[grinje]], [[Hexapoda|heksapodi]] ([[repavice]]) i [[Ammonoidea|amonoidi]]. Najraniji poznati tragovi na kopnu nazvani su [[Zachelmie staze]] koji su moguće povezani sa [[Ichthyostegalia|ihtiostegalijama]].<ref>{{Cite journal |last1=Niedźwiedzki |first1=Grzegorz |last2=Szrek |first2=Piotr |last3=Narkiewicz |first3=Katarzyna |last4=Narkiewicz |first4=Marek |last5=Ahlberg |first5=Per E. |date=1. 1. 2010 |title=Tetrapod trackways from the early Middle Devonian period of Poland |url=https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/46752909/trackways-with-cover-page-v2.pdf?Expires=1664076708&Signature=T90exV-98rO1WUlSoLdNXTzzvqxsI-rCpzhxd1xC6Pt2wc-hH2xVdXEP57MFHFhPw5yfMK9kf5bRJ6WTM1WH-jXOTPfHoKUJVPH-s50O0~h6F0yg1HemExF546SgHoUEJ4a-HVpyzB2IXHNB8atvNjpfHTburCWCtaN8h4-Axs8yadT5uS8rNSgBgOZeXYJdHYk9D3FZ3vuEUC44QTxZKio2qF7G32CvptPzkd7D8IPzcqIUymSeErAXy9zTp1Ep2Vc9ttecV4DqNuV0VSGewUek-JvvBfI4gwaRJxOdZCvpoyDVRGfE5~xNYcGvmZr1WsAnHTOMRNmYDxGklQ52fw__&Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA |journal=Nature |language=en |volume=463 |issue=7277 |pages=43–48 |doi=10.1038/nature08623 |pmid=20054388 |bibcode=2010Natur.463...43N |s2cid=4428903 |issn=1476-4687 |access-date=25. 9. 2022 |archive-date=25. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925024303/https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/46752909/trackways-with-cover-page-v2.pdf?Expires=1664076708&Signature=T90exV-98rO1WUlSoLdNXTzzvqxsI-rCpzhxd1xC6Pt2wc-hH2xVdXEP57MFHFhPw5yfMK9kf5bRJ6WTM1WH-jXOTPfHoKUJVPH-s50O0~h6F0yg1HemExF546SgHoUEJ4a-HVpyzB2IXHNB8atvNjpfHTburCWCtaN8h4-Axs8yadT5uS8rNSgBgOZeXYJdHYk9D3FZ3vuEUC44QTxZKio2qF7G32CvptPzkd7D8IPzcqIUymSeErAXy9zTp1Ep2Vc9ttecV4DqNuV0VSGewUek-JvvBfI4gwaRJxOdZCvpoyDVRGfE5~xNYcGvmZr1WsAnHTOMRNmYDxGklQ52fw__&Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA }}</ref> |- | align="RIGHT" nowrap | 375 Ma |[[Tiktaalik]], riba s režnjastim perajama i nekim anatomskim karakteristikama sličnim ranim tetrapodima. Pretpostavlja se da je [[prelazni oblici|prelazni oblik]] između [[riba]] i [[tetrapoda]].<ref>{{Cite web |title=Details of Evolutionary Transition from Fish to Land Animals Revealed |url=https://www.nsf.gov/news/news_summ.jsp?cntn_id=112416 |access-date=25. 9. 2022 |website=www.nsf.gov |language=English}}</ref> |- | align="RIGHT" nowrap | 365 Ma |''[[Acanthostega]]'' jedan je od najranijih kičmenjaka sposobnih za hodanje.<ref>{{Cite journal |last=Clack |first=Jennifer A. |date=21. 11. 2005 |title=Getting a Leg Up on Land |url=http://sciam.com/print_version.cfm?articleID=000DC8B8-EA15-137C-AA1583414B7F0000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070225023805/http://sciam.com/print_version.cfm?articleID=000DC8B8-EA15-137C-AA1583414B7F0000 |archive-date=25. 2. 2007 |journal=Scientific American|volume=293 |issue=6 |pages=100–107 |doi=10.1038/scientificamerican1205-100 |pmid=16323697 |bibcode=2005SciAm.293f.100C }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 363 Ma | Do početka [[karbon]]skog perioda, Zemlja počinje da liči na svoje sadašnje stanje. [[Insekti]] su lutali kopnom i ubrzo će se vinuti u nebo; [[ajkule]] su plivale okeanima kao glavni [[predator]]i,<ref>{{cite web |url=http://www.elasmo-research.org/education/evolution/evol_s_predator.htm |title=Evolution of a Super Predator |last=Martin |first=R. Aidan |website=Biology of Sharks and Rays |publisher=ReefQuest Centre for Shark Research |location=North Vancouver, BC, Canada |access-date=10. 3. 2015 |quote=The ancestry of sharks dates back more than 200 million years before the earliest known dinosaur.}}</ref> a [[vegetacija]] prekrivala je Zemlju, sa [[spermatofite|biljkama sjemenjačama i [[šuma]]ma koje će uskoro procvjetati. Četveronogi tetrapodi postepeno stiču prilagodbe koje će im pomoći da zauzmu kopneni način života.. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 360 Ma | Prvi [[rakovi]]i [[Pteridophyta|paprati]]. Kopnena flora kojom dominiraju [[Pteridospermatophyta|sjemene paprati]]. Šuma Xinhang raste otprilike u ovo vrijeme.<ref>{{Cite web|url=http://www.sci-news.com/paleontology/xinhang-forest-07484.html|title=Devonian Fossil Forest Unearthed in China {{!}} Paleontology {{!}} Sci-News.com|website=Breaking Science News {{!}} Sci-News.com|language=en-US|access-date=28. 9. 2019}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 350 Ma | Prve velike ajkule, [[Chimaeridae|štakorske ribe]] i [[sljepuše]]; prvi krunasti [[tetrapodi]] (s pet prstiju i bez peraja i ljuski). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 350 Ma | Diverzifikacija [[vodozemaci|vodozemaca]].<ref>{{Cite web |title=Amphibia |url=https://paleobiodb.org/classic/checkTaxonInfo?taxon_no=36319&is_real_user=1 |access-date=7. 10. 2022 |website=paleobiodb.org}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 325-335 Ma | Prve [[Reptiliomorpha]].<ref>{{cite journal|last1=Benton|first1=M.J.|last2=Donoghue|first2=P.C.J.|year=2006|title=Palaeontological evidence to date the tree of life|journal=Molecular Biology and Evolution|volume=24|issue=1|pages=26–53|doi=10.1093/molbev/msl150|pmid=17047029|doi-access=free}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 330–320 Ma | Prvi [[Amniota|amniotni]] [[kičmenjaci]] (''[[Paleothyris]]'').<ref>{{Cite web |title=Origin and Early Evolution of Amniotes {{!}} Frontiers Research Topic |url=https://www.frontiersin.org/research-topics/14947/origin-and-early-evolution-of-amniotes#:~:text=Amniotes%20first%20appeared%20in%20the%20fossil%20record%20about%20318%20million,attention%20over%20the%20past%20decades. |access-date=7. 10. 2022 |website=www.frontiersin.org}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 320 Ma | [[Synapsida]] (prethodnici [[sisar]]a) odvojeni od [[sauropsida]] (reptila) u kasnom [[karbon]]u.<ref name="Amniota">{{cite web |url=http://www.palaeos.org/Amniota |title=Amniota |website=Palaeos |access-date=9. 3. 2015 |archive-date=27. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070227142129/http://www.palaeos.org/Amniota |url-status=dead }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 305 Ma | Dolazi do [[kolaps karbonskih prašuma|kolapsa karbonskih prašuma]], uzrokujući manje [[izumiranje]], a istovremeno otvarajući put [[amnioti]]ma da postanu dominantni nad [[vodozemci]]ma i sjemenjača nad [[paprati]]ma i likofitima. Prvi [[Diapsida|diapsidni]] [[gmizavci]] (npr. ''[[Petrolacosaurus]]''). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 280 Ma | Najranije [[Coleoptera]], biljke sjemenjače i [[Pinophyta|četinari]] se diverzificiraju, dok se [[Lepidodendrales|lepidodendride]] i [[Equisetopsida|sfenopside]] smanjuju. [[Reljef|Kopneni]] temnospondilni [[vodozemci]] i pelikozauri (npr. ''[[Dimetrodon]]'') diverzificiraju se u [[vrsta]]ma. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 275 Ma | [[Therapsid]]ne sinapside odvojene od sinapsidnih pelikozaura. |- | align="RIGHT" nowrap | 265 Ma | U [[fosil|fosilnim zapisima]] pojavljuju se [[Gorgonopsia]].<ref>{{Cite journal |last=Kemp |first=T. S. |date=16. 2. 2006 |title=The origin and early radiation of the therapsid mammal-like reptiles: a palaeobiological hypothesis |journal=Journal of Evolutionary Biology |language=en |volume=19 |issue=4 |pages=1231–1247 |doi=10.1111/j.1420-9101.2005.01076.x |pmid=16780524 |s2cid=3184629 |issn=1010-061X|doi-access=free }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 251.9&ndash;251.4 Ma | [[Permsko-trijasko izumiranje]] eliminira preko 90-95% morskih vrsta. Kopneni organizmi nisu bili toliko ozbiljno pogođeni kao morski [[biota]]. Ovo "čišćenje škriljevca" možda je dovelo do naknadne diverzifikacije, ali životu na kopnu je trebalo 30 miliona godina da se potpuno oporavi.<ref name="SahneyBenton2008RecoveryFromProfoundExtinction">{{cite journal |last1=Sahney |first1=Sarda |last2=Benton |first2=Michael J.|date=7. 4. 2008 |title=Recovery from the most profound mass extinction of all time |journal=[[Proceedings of the Royal Society B]] |volume=275 |issue=1636 |pages=759–765 |doi=10.1098/rspb.2007.1370 |issn=0962-8452 |pmc=2596898 |pmid=18198148 }}</ref> |} ==== Mezozojska era ==== {{Glavni|Mezozoik}} [[Datoteka:Utatsusaurus BW.jpg|thumb|right|''[[Utatsusaurus]]'' je najraniji poznati [[ihtiopterigija]].]] [[Slika:Plateosaurus panorama.jpg|thumb|right|240px|''[[Plateosaurus engelhardti]]'']] [[File:Cycas circinalis.jpg|thumb|right|240px|''[[Cycas circinalis]]'']] [[Slika:Tyrannosaurus Rex Jane.jpg|thumb|240px| Oko 150 miliona godina, dinosauri su bili dominantne kopnene životinje na Zemlji.]] Od prije 251,9 miliona godina do 66 miliona godina, uključujući periode [[trijas]]a, [[jura|jure]] i [[kreda (period)|krede]]. | class="wikitable" |- ! Datiranje ! Događaj |-valign="TOP" |align="RIGHT" nowrap |250 Ma |Počinje [[Mezozojska morska revolucija]]: sve bolje prilagođeni i raznoliki [[predator]]i opterećuju [[sjedeće (zoologija)|sjedeće]] morske grupe; "ravnoteža snaga" u okeanima dramatično se mijenja jer se neke grupe plijena prilagođavaju brže i efikasnije od drugih. |- |-valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 250 Ma |''[[Triadobatrachus massinoti]]'' je najranija poznata [[žaba]]. |- |-valign="TOP" |align="RIGHT" nowrap | 248 Ma |Po orvi put pojavljuju se [[Jesetra]] i [[veslarica]] ([[Acipenseridae]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 245 Ma | Najraniji [[Ichthyopterygia|ihtiosauri]] |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 240 Ma | Povećanje raznolikosti [[Eucynodontia|cinodonta]] i [[rinhosaur]]a |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 225 Ma | Najraniji dinosauri ([[Plateosauridae|prosauropodi]]), prve [[školjke|kardiidi]] [[Bivalvia|školjke]], raznolikost kod [[cikade|cikada]], [[Bennettitales|benetitnih]] i četinara. Prve [[Teleostei|ribe teleoste]] . Prvi [[sisari]] (''[[Adelobasileus]]''). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 220 Ma | Šume [[golosjemenjače|golosjemenjača]] koje proizvode sjeme dominiraju kopnom; [[biljojedi]] u porastu do ogromnih veličina kako bi se prilagodili velikim crijevima potrebnim za probavu biljaka siromašnih hranjivim tvarimaPrve [[muhe]] i [[kornjače]] (''[[Odontochelys]]''). Prvi [[Coelophysoidea|celofizoidni]] dinosauri. Prvi [[sisari]] od malih [[cinodonta]], koji su prešli na noćni, insektojedni i [[endotermija|endotermni]] način života. |- |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap |205 Ma |[[Trijasko-jursko izumiranje|Masovno trijasko/jursko izumiranje]]. Uništava sve [[pseudosuhije]] osim [[krokodilomorfa]], koji su prešli u vodeno stanište, dok su [[dinosauri]] preuzeli kopno, a [[pterosauri]] ispunili zrak. |- valign="TOP" | style="text-align:RIGHT;" nowrap=""| 200 Ma | Prvoprihvaćeni dokaz da [[virusi]] inficiraju [[eukariot]]ske ćelije (grupa [[Geminiviridae]]).<ref>{{cite web |url=http://www.mcb.uct.ac.za/tutorial/virorig.html |title=Origins of Viruses |last=Rybicki |first=Ed |date=april 2008 |website=Introduction of Molecular Virology |publisher=[[University of Cape Town]] |location=Cape Town, Western Cape, South Africa |type=Lecture |access-date=10. 3. 2015 |quote=Viruses of nearly all the major classes of organisms - animals, plants, fungi and bacteria / archaea - probably evolved with their hosts in the seas, given that most of the evolution of life on this planet has occurred there. This means that viruses also probably emerged from the waters with their different hosts, during the successive waves of colonisation of the terrestrial environment. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090509094459/http://www.mcb.uct.ac.za/tutorial/virorig.html |archive-date=9. 5. 2009 }}</ref> Međutim, virusi su još uvijek slabo shvaćeni i možda su nastali prije samog "života" ili su možda noviji fenomen. Velika izumiranja kopnenih kičmenjaka i velikih vodozemaca. Najraniji primjeri [[Thyreophora|oklopnih dinosaura]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 195 Ma | Prvi pterosauri sa specijaliziranom ishranom (''[[Dorygnathus]]''). Prvi [[Sauropoda|sauropodni]] dinosauri. Diverzifikacija kod malih, [[ornithischia]] dinosaura: [[Heterodontosauridae|heterodontosauridi]], [[Fabrosauridae|fabrosauridi]] i [[Scelidosaurus|scelidosauridi]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 190 Ma | U fosilnim zapisima pojavljuju se [[Pliosauroidea|Pliosauroidi]]. Prvi [[Lepidoptera|lepipterski insekti]] (''[[Archaeolepis]]''), [[rak samac]], moderne [[morske zvijezde]], nepravilni ehinoidi, [[Corbulidae|korbulidns]] [[školjke]] i [[Bryozoa|tubuliporne briozoe]]. Opsežan razvoj [[spužvasti greben|užvastih grebena]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 176 Ma | Prvi dinosauri [[Stegosauria]] |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 170 Ma | Najrsaniji [[salamander]]i, [[triton]]u, [[Cryptoclididae|kriptoklididi]], [[Elasmosauridae|elazmosauridi]] [[Plesiosauria]] i sisarske [[Cladotheria]]. Diversifikacija sauropodnih dinosaura. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 168 Ma | First [[lizard]]s. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 165 Ma | Prve [[Batoidea|raže]] i bivalvne [[Glycymerididae]] . Prve [[vampirske lignje]].<ref>{{Cite web|url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/vampire-squid-fish.html|title=What are the vampire squid and the vampire fish?|last=US Department of Commerce|first=National Oceanic and Atmospheric Administration|website=oceanservice.noaa.gov|language=EN-US|access-date=27. 9. 2019}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 163 Ma | Pojavljuju se [[Pterodactyloidea]].<ref>{{cite news |last=Dell'Amore |first=Christine |date=24. 4. 2014 |title=Meet Kryptodrakon: Oldest Known Pterodactyl Found in China |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2014/04/140424-pterodactyl-pterosaur-china-oldest-science-animals/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20140425022505/http://news.nationalgeographic.com/news/2014/04/140424-pterodactyl-pterosaur-china-oldest-science-animals/ |archive-date=25. 4. 2014 |work=National Geographic News |location=Washington, D.C. |publisher=National Geographic Society |access-date=25. 4. 2014}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 161 Ma | Dinosauri iz grupe Ceratopsia pojavljuju se u fosilnim zapisima (''[[Yinlong]]'') i najstariji poznati [[Eutheria|euterijski]] sisar: ''[[Juramaia]]''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 160 Ma | [[Sisari]] [[Multituberculata]] ([[rod (biologija)|rod]] ''[[Rugosodon]]'') pojavljuju se u istočnoj [[Kina|Kini]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 155 Ma | Prvi insekti koji sišu krv ([[Ceratopogonidae|ceratopogonidi]]), [[školjke]] [[rudisti]] i mahovnjaci [[Cheilostomata|heilostome]] . ''[[Archaeopteryx]]'', mogući predak ptica, pojavljuje se u fosilnim zapisima, zajedno sa sisarima [[Triconodontidae|trikonodontidima]] i [[Symmetrodonta|simetrodontima]] . Raznolikost kod [[stegosauria]] i [[tatrapoda|teropodnih]] dinosaura. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 131 Ma | Prvi [[Pinus|borovi]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 140 Ma |Pojavljuju se [[pauci]] tkalci-tkalci kugli. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 135 Ma | Uspon [[cvjetnice|angiospermi]]. Neke od njih imaju strukture koje privlače insekte i druge [[životinje]] da šire [[polen]]; druge angiosperme oprašuju se vjetrom ili vodom. Ova inovacija uzrokuje veliki uspon životinjske [[koevolucija|koevolucije]]]. Prve slatkovodne [[Pelomedusidae|pelomedusidne]] kornjače. Najraniji [[kril]]i. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 120 Ma | Najstariji fosili [[heterokonta]], uključujući i morske [[dijatomeje]] i [[Dictyochales|silikoflagelate]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 115 Ma | Prvi [[monothremata|monotrematski]] [[sisati]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 114 Ma | Najranije [[pčele]]. |citat| Model pokazuje da su se moderne pčele počele diversificirati vrtoglavom brzinom prije otprilike 114 miliona godina, otprilike u vrijeme kada su se [[eudikotiledone]] – biljna grupa koja čini 75 % cvjetnica – počeli granati. Rezultati, koji potvrđuju neke ranije genetičke studije, jačaju tezu da su cvjetnice i pčele oprašivačice [[koevolucija|koevoluirale]] od samog početka.<ref ime ="bees-argentina">{{cite web |last=Greshko |first=Michael |title=Oldest evidence of modern bees found in Argentina |url=https://www.nationalgeographic.com/science/article/oldest-ever-fossil-bee-nests-discovered-in-patagonia |archive-url=https://web.archive.org/web/20210223204426/https://www.nationalgeographic.com/science/article/oldest-ever-fossil-bee-nests-discovered-in-patagonia |archive-date=23. 2. 2021 |website=National Geographic |access-date=22. 6. 2022 |date=11. 2. 2020}}</ref>}} |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 112 Ma | U fosilnim zapisima pojavljuje se ''[[Xiphactinus]]'', velika grabežljiva riba, |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 110 Ma | Prve [[Hesperornithes]], zubate ptice-ronioci. Najraniji školjkaši [[Limopsidae|limopsidi]], [[Verticordiidae|verticordidi]] i [[Thyasiridae|tiasiridi]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap="" | 100 Ma | Prvi [[mravi]].<ref>{{Cite journal |last1=Moreau |first1=Corrie S. |last2=Bell |first2=Charles D. |last3=Vila |first3=Roger |last4=Archibald |first4=S. Bruce |last5=Pierce |first5=Naomi E. |date=7. 4. 2006 |title=Phylogeny of the Ants: Diversification in the Age of Angiosperms |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1124891 |journal=Science |language=en |volume=312 |issue=5770 |pages=101–104 |doi=10.1126/science.1124891 |pmid=16601190 |bibcode=2006Sci...312..101M |s2cid=20729380 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap="" | 100&ndash;95 Ma | U fosilnim zapisima pojavljuje se ''[[Spinosaurus]]''.<ref>{{Cite journal |date=5. 10. 2022 |title=Spinosaurus is not an aquatic dinosaur | journal=eLife |pmc=9711522 |language=en |last1=Sereno |first1=P. C. |last2=Myhrvold |first2=N. |last3=Henderson |first3=D. M. |last4=Fish |first4=F. E. |last5=Vidal |first5=D. |last6=Baumgart |first6=S. L. |last7=Keillor |first7=T. M. |last8=Formoso |first8=K. K. |last9=Conroy |first9=L. L. |volume=11|doi=10.7554/eLife.80092 |doi-access=free |pmid=36448670 }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap="" | 95 Ma |Pojavljuju se prvi [[krokodili]].<ref>{{Cite web |title=Mindat.org |url=https://www.mindat.org/taxon-704.html |access-date=3. 10. 2022 |website=www.mindat.org}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 90 Ma | [[Izumiranje]] ihtiosaura. Najranije [[zmije]] i školjke [[Nuculanidae|nuculanidne]] vrste. Velika raznolikost kriptosjemenjača: [[magnoliidi]], [[rosaceae|rozidi]], [[Hamamelidaceae|hamamelidide]], [[monokotiledone]] i [[đumbir]]. Najraniji primjerci [[krpelji|krpelja]]. Vjerovatno porijeklo [[Placentalia|placentnih]] sisara (najraniji neosporni fosilni dokaz je prije 66 miliona godina). |- |86&ndash;76 Ma | Diverzifikacija [[Theria|terijskih]] sisara.<ref>{{Cite journal |last1=Grossnickle |first1=David M. |last2=Newham |first2=Elis |date=15. 6. 2016 |title=Therian mammals experience an ecomorphological radiation during the Late Cretaceous and selective extinction at the K–Pg boundary |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=283 |issue=1832 |doi=10.1098/rspb.2016.0256 |pmc=4920311 |bibcode=2016PBioS.28360256G }}</ref><ref>{{Cite web |title=Mammals began their takeover long before the death of the dinosaurs |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2016/06/160607220628.htm |access-date=25. 9. 2022 |website=ScienceDaily |language=en}}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 70 Ma | Višetuberkulatni sisari povećavaju se u raznolikosti. Prvi [[Yoldiidae|joldiidni]] školjkaši. Prvi mogući [[papkari]] (''Protungulatum''). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 68&ndash;66 Ma |U fosilnim zapisima pojavljuje se ''[[Tyrannosaurus]]'', najveći kopneni predator zapadne [[Laramidija|Sjeverne Amerike]],. Prva vrsta roda ''[[Triceratops]].''<ref>{{Cite web |last=Finds |first=Study |date=2. 12. 2021 |title=T-rex fossil reveals dinosaur from 68 million years ago likely had a terrible toothache! |url=https://studyfinds.org/t-rex-fossil-toothache/ |access-date=24. 9. 2022 |website=Study Finds |language=en-US}}</ref> |} ==== Kenozojska era ==== {{Glavna|Kenozoik}} [[Slika:Patriofelis-mount.jpg|thumb|right|240px| Ploča oksiaenida ''[[Patriofelis]]'' iz [[Američki muzej prirodne historije|Američkog muzeja prirodne historije]].]] [[Slika:Icaronycteris index.jpg|thumb|right|240px| [[Šišmiš]] [[Icaronycteris]] pojavio se prije 52,2 miliona godina. [[Slika:Grassflowers.jpg|thumb|right|240px| Cvjetovi trave]] [[Slika:1064376 - Megafauna - Museu Nacional de História Natural UFRJ - 22 Outubro 2010 - Rio de Janeiro - Brazil.jpg|thumb|240px| Rekonstruisani skeleti [[ptice neletačice|neletačice]] [[Paraphysornis|ptice straha]] i [[ljenivac|prizemnog ljenjivca]] u Nacionalnom muzeju, [[Rio de Janeiro]]]] [[Slika:Diprotodon optatum (2).jpg|thumb|240px|''[[Diprotodon]]'' izumro je prije otprilike 40.000 godina kao dio [[kvartarno izumiranje|kvatarnog izumiranja]], zajedno sa svim ostalim australijskim stvorenjima težim od 100 kg.]] [[Slika:Homo floresiensis v 2-0.jpg|thumb|240px|Prije 50.000 godina nekoliko različitih [[Evolucija čovjeka|ljudskih vrsta]] koegzistiralo je na Zemlji, uključujući modernog čovjeka i ''[[Homo floresiensis]]'' (na slici).]] [[Slika:PantheraLeoAtrox1 (retouched).jpg|thumb|240px|[[Američki lavovi]] su po veličini premašivali postojeće [[lavovi|lavove]] i rasprostirali su se po većem dijelu Sjeverne Amerike do 11.000. godine prije nove ere.]] {{table alignment}} {| class="wikitable col1right" |+Kenozokska era (66 Ma &ndash; present) ! Datiranje ! Događaj |- valign="TOP" |66 Ma |[[Kredno-paleogensko izumiranje]] istrijebilo je oko polovinu svih životinjskih vrsta, uključujući mosasaure, pterosaure, plesiosaure, amonite, belemnite, rudiste i školjke ''Inoceramidae'', većinu [[plankton]]skih [[foraminifera]] i sve [[dinosaur]]e osim [[ptice|ptica]].<ref>{{cite journal |last1=Chiappe |first1=Luis M. |last2=Dyke |first2=Gareth J. |date=novembar 2002 |title=The Mesozoic Radiation of Birds |journal=[[Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|Annual Review of Ecology and Systematics]] |volume=33 |issue=1 |pages=91–124 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150517 |bibcode=2002AnRES..33...91C |issn=1545-2069 }}</ref> |- valign="TOP" |66 Ma | Brza dominacija četinara i [[gonko|ginka]] na visokim [[geografska širina|geografskim širinama]], uz to što su sisari postali dominantna grupa. Prvi [[Psammobiidae|psamobiidni]] školjkaši. Najraniji [[glodari]]. Brza diverzifikacija kod mrava. |- valign="TOP" |63 Ma | Evolucija kreodonta, važne grupe sisara koji jedu meso ([[mesožderi]]). |- |62 Ma | Evolucija prvih [[pingvin]]a. |- valign="TOP" |60 Ma | Diverzifikacija velikih, neletećih ptica. Najraniji pravi primati, {{Who|datum=januar 2019}} zajedno s prvim [[Semelidae|semelidnim]] školjkašima, [[Xenarthra|edentate]], [[Carnivora]] i [[Insectivora|lipotifnim]] sisarima i [[sove|sovama]]. |- |59 Ma |Pojavljuju se najranije [[leteća riba|leteće ribe]]. |- valign="TOP" |56 Ma |U fosilnim zapisima pojavljuje se velika ptica koja neletačica ''[[Gastornis]]'' |- valign="TOP" |55 Ma |Pojava grupa modernih ptica; diverzificiraju se (prve [[Vrapčarke|ptice pjevice]], [[papagaji]], [[ganjurci]], [[Čiroti|brzi]], [[djetlići]]), prvi [[Archaeoceti|kitovi]] (''[[Himalayacetus]]''), najraniji [[lagomorfi]], [[oklopnjaci]], pojava [[sirenija]], surljaških sisara u fosilnim zapisima. [[Cvjetnice]] nastavljaju da se diverzificiraju. Predak (prema teoriji) vrste u rodu ''[[Carcharodon]]'', rani [[Isurus|mako morski pas]] ''Isurus hastalis'', je živ. Papkari se dijele na [[artiodaktila]] i neki članovi prvih se vraćaju u more. |- valign="TOP" |52 Ma | Pojavljuju se prvi [[šišmiši]] (''[[Onychonycteris]]''). |- valign="TOP" |50 Ma | Vrhunac raznolikosti [[dinoflagelata]] i [[Coccolithophore|nanofosila]], povećanje raznolikosti [[Pholadomyoida|anomalodesmata]] i heterokonh školjkaša, u fosilnim zapisima pojavljuju se [[Brontotheriidae|brontotere]], [[tapiri]], [[nosorozi]] i [[deve]], diverzifikacija [[primati|primata]]. |- valign="TOP" |40 Ma | Pojavljuju se [[leptiri]] i moljci modernog tipa. Izumiranje ''[[Gastornis]] ''a. ''[[Basilosaurus]]'', u fosilnim zapisima pojavio se jedan od prvih divovskih kitova |- |38 Ma |Najrniji [[medvjed]]i. |- valign="TOP" |37 Ma | Prvi [[Nimravidae|nimravid]] ("lažne sabljozube mačke") mesožderi — ove vrste nisu u srodstvu sa modernim tipom mačaka [[Felidae|feline]]. Prvi [[aligatori]] i [[preživari]]. |- valign="TOP" |35 Ma |Među monokotiledonim [[angiosperme|angiospermama]] diverzificiraju se [[Poaceae|Trave]]; [[trava|travnate]] biljke počinju se širiti. Blagi porast raznolikosti ostrakoda i foraminifera otpornih na hladnoću, uz velika izumiranja [[gastropoda]], [[gmizavac]]a, [[vodozemac]]a i multituberkulnih sisara. Počinju se pojavljivati mnoge moderne grupe sisara: prvi [[Glyptodontidae|gliptodonti]], [[prizemni ljenivci]], [[kanide]], [[pekariji]], i prvi [[orao]] i [[jastreb]]. Raznolikost kod [[zubati kitovi|zubatih]] i [[Usati kitovi|usatih kitova]]. |- valign="TOP" |33 Ma | Evolucija [[Thylacinidae|tilacinida]] [[Torbari|torbara]] (''[[Badjcinus]]''). |- valign="TOP" |30 Ma | Prvi [[balanidi|školjke]] i [[eukaliptusi]], izumiranje [[Embrithopoda|embritopoda]] i brontotermnih sisara, najranije [[Suidae|svinje]] i [[Felidae|mačke]]. |- valign="TOP" |28 Ma |U fosilnim zapisima pojavljuje se ''[[Paraceratherium]]'', najveći kopneni sisar koji je ikada živio. Prvi [[pelikani]]. |- valign="TOP" |25 Ma | U fosilnim zapisima pojavljuje se ''[[Pelagornis sandersi]]'', najveća ptica-letačica koja je ikada živjela. |- valign="TOP" |25 Ma | Prvi [[jelen]]. |- |24 Ma |Prve [[Pinnipedia]]. |- |23 Ma |Najranije [[Struthio|nojevo drveće]], koje predstavlja većinu glavnih grupa [[hrastovi|hrastova]] su se do sada pojavile.<ref>{{Cite web|url=http://www.oaksofchevithornebarton.com/about-history-of-garden.cfm|title=About > The Origins of Oaks|website=www.oaksofchevithornebarton.com|access-date=28. 9. 2019|archive-date=27. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927142430/http://www.oaksofchevithornebarton.com/about-history-of-garden.cfm|url-status=dead}}</ref> |- valign="TOP" |20 Ma | Prvo, [[žirafe]], [[hijene]] i [[divovski mravojedi]], povećavanje raznolikost ptica. |- |17 Ma | Prve ptice roda ''[[Corvus]]'' (vrane). |- valign="TOP" |15 Ma |U fosilnim zapisima pojavljuje se [[rod (biologija)|rod]] ''[[Mammut]]'', prvi [[Bovidae|bovidi]] i [[kenguri]], raznolikost u [[australijska megafauna|australijskoj megafauni]]. |- valign="TOP" |10 Ma | Uspostavljene su [[travnjaci]] i [[savana|savane]], raznolikost insekata, posebno mrava i termita, [[konji]] povećavaju veličinu tijela i razvijaju visokokrunaste zube (hipsodont), a na travnjacima javlja se velika raznolikost sisara i zmija. |- valign="TOP" |cca 9.5 Ma<br /> |[[Velika američka razmjena]], gdje su razni pripadnici kopnene i slatkovodne faune migrirali između [[Amerika|Sjeverne i Južne Amerike]]. Armadilosi, [[opossumi]], [[kolibriji]] [[Phorusrhacidae|Phorusrhacidi]], [[Prizemni ljenjivci]], [[Glyptodonti]] i [[Meridiungulata|meridiungulati]] putovali su u Sjevernu Ameriku, dok su [[konji]], [[tapiri]], [[sabljozube mačke]], [[jaguari]], [[medvjedi]], [[koati]], [[tvorovi]], [[tvorovi]], [[vidre]], [[tvorovi]] i jeleni ušli u Južnu Ameriku. |- |9 Ma |Prvi [[platypus|kljunari]]. |- valign="TOP" |6.5 Ma | Prvi [[Posljednji zajednički predak čimpanze i čovjeka|hominin]] (''[[Sahelanthropus]]''). |- valign="TOP" |6 Ma | Diversidikacija potporidice [[Australopithecine]] (''[[Orrorin]]'', ''[[Ardipithecus]]''). |- valign="TOP" |5 Ma | Prvi [[ljenjivac|šumski ljenjivci]] i [[vodni konji]], diverzifikacija biljojeda koji pasu poput [[zebre|zebri]] i [[slonovi|slonova]], veliki mesožderski sisari poput [[lavovi|lavova]] i roda ''[[Canis]]'', [[glodari]] koji rovare, kenguri, [[ptice]] i mali mesožderi, [[supovi]] povećavaju se, a smanjuje se broj perisodaktilnih sisara. [[Izumiranje]] nimravidnih mesoždera. Prvi [[leopardi]] morski psi. |- valign="TOP" |4,8 Ma |U fosilnim zapisima pojavljuju se [[mamut]]i. |- |4,5 Ma |[[Morska iguana|Morske iguane]] divergiraju od kopnenih iguana. |- valign="TOP" |4 Ma | Evoluira ''[[Australopitekus]]''. U fosilnim zapisima pojavljuje se ''[[Stupendemys]]'' kao najveća slatkovodna kornjača, prvi moderni slonovi, žirafe, zebre, lavovi, nosorozi i [[gazele]] |- |3,6 Ma |[[Plavi kit]]ovi rastu do moderne veličine. |- |3 Ma | Najranija [[sabljarka]]. |- valign="TOP" |2.7 Ma | Evoluira ''[[Paranthropus]]'' |- valign="TOP" |2,5 Ma |Evoluiraju najraniji ''[[Arctodus]]'' i ''[[Smilodon]]''. |- valign="TOP" |2 Ma | U fosilnim zapisima pojavljuju se prvi članovi roda ''[[Homo]]'', [[Homo habilis|Homo Habilis]],. Diverzifikacija četinara na visokim geografskim širinama. Konačni predak goveda, [[aurochs]] (''Bos primigenus''), evoluira u Indiji. |- valign="TOP" |1,7 Ma | ''Australopithecine'' izumiru |- valign="TOP" |1,2 Ma | Evolucija vrste ''[[Homo antecessor]]'', izumiru posljednji članovi roda ''Paranthropus'' |- |1,0 Ma |Prvi [[kojot]]i. |- valign="TOP" |810 ka |Prvi [[vukovi]] |- valign="TOP" |- |600 ka | Evolucija vrste ''[[Homo heidelbergensis]].'' |- |400 ka |Prvi [[polarni medvjed]]i. |- valign="TOP" |350 ka | Evolucija [[Neandertalac]]a. |- valign="TOP" |300 ka | Izumire ''[[Gigantopithecus]]'', džinovski sridnik [[orangutan]]a iz Azije. |- valign="TOP" |250 ka | U [[Afrika|Africi]] pojavljuju se [[Homo sapiebs|anatomski moderni ljudi]]<ref>{{cite journal |last1=Karmin |first1=Monika |last2=Saag |first2=Lauri |last3=Vicente |first3=Mário |date=april 2015 |title=A recent bottleneck of Y chromosome diversity coincides with a global change in culture |journal=Genome Research|volume=25 |issue=4 |pages=459–466 |doi=10.1101/gr.186684.114 |issn=1088-9051 |name-list-style=vanc|display-authors=etal |pmid=25770088 |pmc=4381518}}</ref><ref>{{cite press release |last1=Brown |first1=Frank |last2=Fleagle |first2=John|last3=McDougall |first3=Ian |date=16. 2. 2005 |title=The Oldest Homo sapiens |url=http://unews.utah.edu/news_releases/the-oldest-homo-sapiens/ |location=Salt Lake City, UT |publisher=University of Utah |access-date=10. 3. 2015 |archive-date=2. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150802010634/http://unews.utah.edu/news_releases/the-oldest-homo-sapiens/ }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Alemseged |first1=Zeresenay |last2=Coppens |first2=Yves |last3=Geraads |first3=Denis |date=februar 2002 |title=Hominid cranium from Homo: Description and taxonomy of Homo-323-1976-896 |journal=[[American Journal of Physical Anthropology]] |volume=117 |issue=2 |pages=103–112 |doi=10.1002/ajpa.10032 |issn=0002-9483 |pmid=11815945 |url=http://doc.rero.ch/record/13324/files/PAL_E59.pdf }}</ref> Oko 50 hiljada godina ranije počeli su kolonizirati druge kontinente, zamjenjujući neandertalce u Evropi i druge hominine u Aziji. |- valign="TOP" |70 ka | Genetičko [[populacijsko usko grlo]] kod ljudi ([[Teorija katastrofe Toba]]). |- valign="TOP" |40 ka | Izumiru posljednji džinovski gušteri ([[Megalania|Varanus priscus]]). |- valign="TOP" |35–25 ka | [[Izumiranje]] [[Neandertalac]]a, pripitomlljavanje [[pas]]a. |- valign="TOP" |15 ka | Vjeruje se da su izumrli posljednji [[vunasti nosorog|vunasti nosorozi]] (''Coelodonta antiquitatis''). |- valign="TOP" |11 ka | Kratkonosni medvjedi nestaju iz Sjeverne Amerike, a izumiru posljednji [[Megatheriidae|divovski kopneni ljenivci]]. Sve tamošnje [[Equidae]] izumiru u Sjevernoj Americi. Domestikacija raznih [[papkari|papkara]]. |- valign="TOP" |10 ka |Počunje [[Holocen]]ska [[Epoha (geologija)|epoha]] <ref>{{cite web |url=http://www.stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2014-10.jpg |title=International Stratigraphic Chart (v 2014/10) |publisher=[[International Commission on Stratigraphy]] |location=Beijing, China |format=PDF |access-date=11. 3. 2015}}</ref> after the [[Last Glacial Maximum]]. Last mainland species of [[woolly mammoth]] (''Mammuthus primigenus'') die out, as does the last ''Smilodon'' species. |- valign="TOP" | 1 ka |Izumire divovski [[lemur]]. |} == Također pogledajte == {{Div col}} * [[Evolucijska historija biljaka]] ([[Vremenska linija evolucije biljaka|vremenska linija]]) * [[Geološka vremenska skala]] * [[Historija Zemlje]] * [[Sociokulturna evolucija]] * [[Vremenska linija ljudske evolucije]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} === Bibliografija === {{Refbegin}} * {{cite book |last1=Barton |first1=Nicholas H.|last2=Briggs |first2=Derek E.G. Briggs |last3=Eisen |first3=Jonathan A.|last4=Goldstein|first4=David B. |last5=Patel |first5=Nipam H. |year=2007 |title=Evolution |url=https://archive.org/details/evolution0000unse_x9v3 |location=Cold Spring Harbor, NY |publisher=[[Cold Spring Harbor Laboratory Press]] |isbn=978-0-87969-684-9 |lccn=2007010767 |oclc=86090399 }} * {{cite book |last1=Bernstein |first1=Harris |last2=Bernstein |first2=Carol |last3=Michod |first3=Richard E. |year=2012 |chapter=DNA Repair as the Primary Adaptive Function of Sex in Bacteria and Eukaryotes |chapter-url=https://www.novapublishers.com/catalog/product_info.php?products_id=31918 |editor1-last=Kimura |editor1-first=Sakura |editor2-last=Shimizu |editor2-first=Sora |title=DNA Repair: New Research |location=Hauppauge, NY |publisher=[[Nova Science Publishers]] |isbn=978-1-62100-808-8 |lccn=2011038504 |oclc=828424701 }} * {{cite book |last=Bjornerud |first=Marcia |year=2005 |title=Reading the Rocks: The Autobiography of the Earth |url=https://archive.org/details/readingrocksauto00bjor |url-access=registration |location=Cambridge, MA |publisher=[[Westview Press]] |isbn=978-0-8133-42498 |lccn=2004022738 |oclc=56672295 }} * {{cite book |last=Kirschvink |first=Joseph L. |year=1992 |chapter=Late Proterozoic Low-Latitude Global Glaciation: the Snowball Earth |chapter-url=http://web.gps.caltech.edu/~jkirschvink/pdfs/firstsnowball.pdf |editor1-last=Schopf |editor1-first=J. William |editor2-last=Klein |editor2-first=Cornelis |title=The Proterozoic Biosphere: A Multidisciplinary Study |location=Cambridge; New York |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-36615-1 |lccn=91015085 |oclc=23583672 }} * {{cite book |last=McKinney |first=Michael L. |year=1997 |chapter=How do rare species avoid extinction? A paleontological view |editor1-last=Kunin |editor1-first=William E. |editor2-last=Gaston |editor2-first=Kevin J. |title=The Biology of Rarity: Causes and consequences of rare—common differences |url=https://archive.org/details/biologyofrarityc0000unse |edition=1st |location=London; New York |publisher=[[Chapman & Hall]] |isbn=978-0-412-63380-5 |lccn=96071014 |oclc=36442106 }} * {{cite book |last1=Miller |first1=G. Tyler |last2=Spoolman |first2=Scott E. |year=2012 |title=Environmental Science |edition=14th |location=Belmont, CA |publisher=[[Cengage Learning|Brooks/Cole]] |isbn=978-1-111-98893-7 |lccn=2011934330 |oclc=741539226 }} * {{cite book |last1=Stearns |first1=Beverly Peterson |last2=Stearns |first2=Stephen C. |year=1999 |title=Watching, from the Edge of Extinction |url=https://archive.org/details/isbn_9780300084696 |url-access=registration |location=New Haven, CT |publisher=[[Yale University Press]] |isbn=978-0-300-07606-6 |lccn=98034087 |oclc=47011675 }} * {{cite book |last=Dawkins |first=Richard |title=The Ancestor's Tale: A Pilgrimage to the Dawn of Life |year=2004 |url=https://archive.org/details/ancestorstalepil00dawk_1 |location=Boston |publisher=[[Houghton Mifflin Harcourt|Houghton Mifflin Company]] |isbn=978-0-618-00583-3 |lccn=2004059864 |oclc=56617123 | }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{cite web |url=http://evolution.berkeley.edu/ |title=Understanding Evolution: your one-stop resource for information on evolution |publisher=[[University of California, Berkeley]] |access-date=18. 3. 2015}} * {{cite web |url=http://tolweb.org/Life_on_Earth/1 |title=Life on Earth |date=1. 1. 1997 |website=[[Tree of Life Web Project]] |publisher=[[University of Arizona]] |access-date=18. 3. 2015}} Explore complete phylogenetic tree interactively * {{cite web |url=http://www.talkorigins.org/origins/geo_timeline.html |title=Evolutionary and Geological Timelines |last=Brandt |first=Niel |website=[[TalkOrigins Archive]] |publisher=The TalkOrigins Foundation, Inc. |location=Houston, TX |access-date=18. 3. 2015}} * {{cite web |url=http://www.palaeos.com |title=Palaeos: Life Through Deep Time |website=[[Palaeos]] |access-date=18. 3. 2015}} * {{cite web |url=http://www.johnkyrk.com/evolution.html |title=Evolution |last=Kyrk |first=John |website=Cell Biology Animation |format=[[SWF]] |access-date=18. 3. 2015 |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022084620/http://johnkyrk.com/evolution.html }} Interactive timeline from Big Bang to present * {{cite web |url=http://sci.waikato.ac.nz/evolution/plantEvolution.shtml |title=Plant Evolution |website=Plant and Animal Evolution |publisher=[[University of Waikato]] |access-date=18. 3. 2015 |archive-date=28. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728225355/http://sci.waikato.ac.nz/evolution/plantEvolution.shtml }} Sequence of Plant Evolution * {{cite web |url=http://sci.waikato.ac.nz/evolution/AnimalEvolution.shtml |title=The History of Animal Evolution |website=Plant and Animal Evolution |publisher=University of Waikato |access-date=18. 3. 2015 |archive-date=27. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160627175302/http://sci.waikato.ac.nz/evolution/AnimalEvolution.shtml }} Sequence of Animal Evolution * {{cite web |url=http://draget.net/hoe/index.php |title=History of Life on Earth |last1=Yeo |first1=Dannel |last2=Drage |first2=Thomas |year=2006 |access-date=19. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150315040156/http://draget.net/hoe/index.php |archive-date=15. 3. 2015 }} * {{cite AV media |year=2007 |title=Exploring Time |url=http://exploringtime.org/?page=segments |access-date=19. 3. 2015 |publisher=[[Science (TV network)|The Science Channel]]}} * {{cite web |url=http://www.plantsci.cam.ac.uk/timeline/ |title=Plant evolution timeline |last=Roberts |first=Ben |publisher=[[University of Cambridge]] |access-date=19. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150313180118/http://www.plantsci.cam.ac.uk/timeline |archive-date=13. 3. 2015 }} * [http://www.naturelyrics.com/pages/articles/nature_photography/nature_in_nature_photography.html Art of the Nature Timelines on Wikipedia] {{Evolucija}} {{Zemlja}} {{Portal|Biologija|Paleontologija}} {{DEFAULTSORT:Timeline Of Evolution}} [[Kategorija:Vremenske linije povezane s evolucijom]] [[Kategorija:Porijeklo života]] [[Kategorija:Vremenske linije historije|evolucija]] jttngkqdmjawfavhehxzxvqej9q8t1c Slaven Kovačević 0 534639 3924264 3894593 2026-09-06T20:37:57Z Z1KA 87045 3924264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = Slaven Kovačević (cropped).jpg | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="detektor"/><ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 28yon7byjvvc262b1fcngij78qudr4h 3924270 3924264 2026-09-06T21:03:46Z Bakir123 110053 3924270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = Slaven Kovačević (cropped 1).jpg | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="detektor"/><ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] ten92t94pk6eylxuqu8ioovteh3iz33 3924301 3924270 2026-09-07T07:05:03Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Slaven_Kovačević_(cropped_1).jpg|Slaven_Kovačević_(cropped_1).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: Source file copyrighted: https://n1info.ba/vijesti/dw-bih-izmedju-evropskih-standarda-i-dayt 3924301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="detektor"/><ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 5v9rlapxg4bcsezbwzzv97viqihlahf Fizičko zlostavljanje 0 535586 3924289 3916826 2026-09-07T02:41:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924289 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bullying on Instituto Regional Federico Errázuriz (IRFE) in March 5, 2007.jpg|mini|desno|300px|Dječak nasilno udara drugog dječaka po glavi]] '''Fizičko zlostavljanje''' predstavlja namjerno agresivno ili nasilno ponašanje kojim jedna osoba drugoj nanosi tjelesnu [[Povreda|povredu]], traumu ili drugu fizičku [[Patnja|patnju]]. Može obuhvatati različite oblike nasilja, uključujući udaranje, šutiranje, grizenje, gušenje, nanošenje opekotina, tresenje i premlaćivanje. U težim slučajevima fizičko zlostavljanje može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica, poput traumatske povrede mozga, pa čak i smrti.<ref name="APA_Abuse_Violence">{{cite web |url=https://www.apa.org/topics/physical-abuse-violence |title=Abuse and violence |author=American Psychological Association |date=2026 |website=APA.org |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca su najčešće žrtve fizičkog zlostavljanja, iako ono može biti usmjereno i prema odraslim osobama, posebno u kontekstu [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], partnerskog nasilja ili [[Agresija na radnom mjestu|nasilja na radnom mjestu]].<ref name="OWH_Domestic_Violence_Children">{{cite web |url=https://womenshealth.gov/relationships-and-safety/domestic-violence/effects-domestic-violence-children |title=Effects of domestic violence on children |author=Office on Women's Health |date=2025 |website=Womenshealth.gov |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> U stručnoj i pravnoj literaturi fizičko zlostavljanje ponekad se dovodi u vezu s pojmovima [[Nasilje|fizičko nasilje]] i [[fizički napad]], iako se ti izrazi ne smatraju potpuno istovjetnim jer imaju šire ili drugačije značenje u zavisnosti od konteksta. == Oblici == Fizičko zlostavljanje manifestuje se kroz širok spektar postupaka, u rasponu od blažih oblika tjelesnog kažnjavanja do vitalno ugrožavajućih napada koji ostavljaju teške zdravstvene i psihološke posljedice.<ref name="Jud_Trocme_2008">{{cite web |url=https://cwrp.ca/sites/default/files/publications/Physical%20Abuse%20And%20Physical%20Punishment%20In%20Canada.pdf |title=Physical Abuse and Physical Punishment in Canada |author=Jud, A. & Trocmé, N. |date=2008 |website=Canadian Child Welfare Research Portal |publisher=Information Sheet 122E |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ajdukovic_Rucevic_2009">{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/file/87241 |title=Nasilje u vezama mladih |author=Ajduković, M. & Ručević, S. |date=2009 |journal=Medicus |volume=18 |issue=2 |pages=217–225 |publisher=Pliva Hrvatska d.o.o. |access-date=28. 6. 2026 |language=hr |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110001611/http://hrcak.srce.hr/file/87241 |url-status=dead }}</ref><ref name="Kozybska_2022">{{cite journal |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9115812/ |title=Co-occurrence of adult abuse and child abuse: analysis of the phenomenon |author=Kożybska, M., Giezek, M., Zabielska, P., Masna, B., Ciechowicz, J., Paszkiewicz, M., Kotwas, A. & Karakiewicz, B. |date=2022 |journal=Journal of Injury and Violence Research |volume=14 |issue=1 |pages=21–31 |doi=10.5249/jivr.v14i1.1640 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekarsky_Markic_HeMED">{{cite web |url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=11825 |title=Pregled zlostavljanja djeteta |last1=Pekarsky |first1=Alicia R. |editor-last1=Markić |editor-first1=Joško |date=2021 |website=HeMED |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%; text-align:left;" ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:25%;" | Primarna kategorija ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:30%;" | Specifični oblici i manifestacije ! scope="col" style="background:#f2f2f2; width:45%;" | Opis i patofiziološke karakteristike |- | rowspan="3" | '''1. Direktni fizički napadi bez upotrebe predmeta''' | Šamaranje i udaranje otvorenom rukom | Primjena fizičke sile koja u praksi najčešće započinje kao pokušaj disciplinske mjere ili tjelesnog kažnjavanja koje naknadno eskalira u fizičko zlostavljanje. |- | Udaranje šakama, nogama ili griženje | Direktni napadi koji uključuju nanošenje udaraca šakom ili nogom. Uzrokuju teže povrede poput dubokih modrica i hematoma. |- | Guranje, povlačenje i bacanje | Grubo mehaničko manipulisanje tijelom žrtve. U vezama mladih često se javlja u kombinaciji sa suptilnim oblicima kontrole, ljubomore i emocionalnog pritiska. |- | rowspan="2" | '''2. Napadi uz upotrebu predmeta ili oružja''' | Udaranje predmetima | Upotreba predmeta (poput kaiša, kuhača, kablova). Slučajevi koji su klasifikovani isključivo kao zlostavljanje, a ne disciplina, znatno češće uključuju ove predmete. |- | Gađanje predmetima | Bacanje različitih predmeta prema žrtvi s namjerom nanošenja povreda. Karakteristično je za porodice s narušenom dinamikom gdje se bilježi istovremeno zlostavljanja partnera i djece. |- | rowspan="2" | '''3. Vitalno ugrožavajući postupci''' | Gušenje i davljenje (strangulacija) | Mehaničko blokiranje disajnih puteva ili stezanje vrata šakama i predmetima. Spada u teške oblike fizičke agresije koji neposredno ugrožavaju život. |- | Namjerno trovanje | Prisilno, prikriveno ili neadekvatno davanje štetnih supstanci, toksina ili prekomjernih doza lijekova, što se u medicinskoj praksi klasifikuje kao ozbiljan oblik ugrožavanja zdravlja. |- | rowspan="2" | '''4. Termalne i hemijske povrede''' | Opekotine | Namjerno nanošenje termalnih oštećenja na koži, poput prislanjanja opušaka cigareta ili uranjanja dijelova tijela u vrelu vodu, što ostavlja specifične dijagnostičke obrasce. |- | Napad hemijskim supstancama | Upotreba kaustičnih i korozivnih kiselina ili baza na tijelu žrtve, što uzrokuje teške hemijske opekotine, destrukciju tkiva i trajno unakaženje. |- | '''5. Specifični oblici zavisni od uzrasta''' | Sindrom protresenog djeteta (''Shaken Baby Syndrome'') | Nasilno tresenje dojenčadi uslijed kojeg, zbog nerazvijenih vratnih mišića, dolazi do unutrašnjih povreda mozga, subduralnih i retinalnih krvarenja, često bez vanjskih znakova traume na lobanji. |} == Uzroci == Istraživanja pokazuju da fizičko zlostavljanje djece nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja porodičnih, psiholoških i socijalnih faktora. Prema Mashu i Wolfeu, među najčešće faktore rizika ubrajaju se:<ref name="Mash_Wolfe_2016">{{cite book |last1=Mash |first1=Eric J. |last2=Wolfe |first2=David A. |title=Abnormal Child Psychology |date=2016 |publisher=Cengage Learning |edition=6th |isbn=978-1-305-10542-3 |url=https://www.cur.ac.rw/mis/main/library/documents/book_file/digital-6405d1e7d4b566.19734354.pdf |access-date=28. 6. 2026 |language=en |archive-date=13. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240613071015/https://www.cur.ac.rw/mis/main/library/documents/book_file/digital-6405d1e7d4b566.19734354.pdf |url-status=dead }}</ref> * mnogi roditelji koji zlostavljaju ili zanemaruju djecu tokom vlastitog odrastanja nisu imali pozitivne roditeljske uzore niti odgovarajuću socijalnu podršku; * povišen nivo stresa u porodičnom okruženju; * iskrivljeni obrasci kognitivne obrade informacija, zbog kojih roditelji pogrešno tumače ponašanje djeteta i reaguju neprimjereno; * nedovoljno razumijevanje razvojnih potreba i očekivanih faza psihičkog razvoja djeteta. == Posljedice == Djeca koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju imaju povećan rizik od razvoja dugoročnih psiholoških, emocionalnih i socijalnih posljedica. U kasnijem životu češće ispoljavaju teškoće u međuljudskim odnosima i agresivno ponašanje, dok je kod adolescenata povećan rizik od razvoja [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci]]. Osim toga, kod osoba koje su doživjele fizičko zlostavljanje češće se javljaju depresija, emocionalna patnja i [[suicidalne misli]]. Istraživanja pokazuju da djeca izložena fizičkom zlostavljanju mogu ispunjavati dijagnostičke kriterije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) prema priručniku DSM-IV-TR.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> Procjenjuje se da približno jedna trećina djece koja su doživjela fizičko zlostavljanje u odrasloj dobi ispoljava nasilne obrasce ponašanja prema drugima.<ref name="Oliver_1993">{{cite journal |last1=Oliver |first1=John E. |title=Intergenerational transmission of child abuse: rates, research, and clinical implications |date=1993 |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=9 |pages=1315–1324 |doi=10.1176/ajp.150.9.1315 |pmid=8352342 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8352342/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored neposrednih psiholoških i socijalnih posljedica, istraživanja ukazuju i na moguće dugoročne psihobiološke efekte fizičkog zlostavljanja. Novija saznanja sugerišu da iskustva zlostavljanja u djetinjstvu mogu utjecati na kasnije roditeljsko ponašanje, pri čemu se dio tih promjena dovodi u vezu s epigenetičkim mehanizmima koji utječu na regulaciju odgovora organizma na stres.<ref name="Schechter_2015">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Moser |first2=Dominik A. |last3=Paoloni-Giacobino |first3=Ariane |last4=Stenz |first4=Ludwig |last5=Gex-Fabry |first5=Marianne |last6=Aue |first6=Tatjana |last7=Adouan |first7=Wafae |last8=Cordero |first8=María I. |last9=Suardi |first9=Francesca |last10=Manini |first10=Aurelia |last11=Sancho Rossignol |first11=Ana |last12=Merminod |first12=Gaëlle |last13=Ansermet |first13=Francois |last14=Dayer |first14=Alexandre G. |last15=Rusconi Serpa |first15=Sandra |title=Methylation of NR3C1 is related to maternal PTSD, parenting stress and maternal medial prefrontal cortical activity in response to child separation among mothers with histories of violence exposure |date=2015 |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |pages=690 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00690 |pmid=26074844 |pmc=4447998 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4447998/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Tretman == Intervencije čija je efikasnost potvrđena istraživanjima uključuju [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihejvioralnu terapiju]] (KBT), intervencije putem video-feedbacka i dječije-roditeljsku [[Psihodinamička psihoterapija|psihodinamičku psihoterapiju]]. Ovi terapijski pristupi usmjereni su na smanjenje neprilagođenih obrazaca mišljenja i reagovanja, razvoj roditeljskih vještina, korekciju nerealnih očekivanja roditelja te jačanje empatije prema djetetu kroz bolje razumijevanje njegovih potreba i perspektive.<ref name="Kolko_1996">{{cite journal |last=Kolko |first=David J. |title=Individual Cognitive Behavioral Treatment and Family Therapy for Physically Abused Children and their Offending Parents: A Comparison of Clinical Outcomes |date=1996 |journal=Child Maltreatment |volume=1 |issue=4 |pages=322–342 |doi=10.1177/1077559596001004004 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1077559596001004004 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schechter_2006">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Myers |first2=Michael M. |last3=Brunelli |first3=Susan A. |last4=Coates |first4=Susan W. |last5=Zeanah Jr |first5=Charles H. |last6=Davies |first6=Mark |last7=Grienenberger |first7=John F. |last8=Marshall |first8=Randall D. |last9=McCaw |first9=Jaime E. |last10=Trabka |first10=Kimberly A. |last11=Liebowitz |first11=Michael R. |title=Traumatized mothers can change their minds about their toddlers: Understanding how a novel use of videofeedback supports positive change of maternal attributions |date=2006 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=27 |issue=5 |pages=429–447 |doi=10.1002/imhj.20101 |pmid=18007960 |pmc=2078524 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2078524/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lieberman_2007">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |title=Ghosts and angels: Intergenerational patterns in the transmission and treatment of the traumatic sequelae of domestic violence |date=2007 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=28 |issue=4 |pages=422–439 |doi=10.1002/imhj.20145 |pmid=28640404 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28640404/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}</ref> Programi tretmana često uključuju i razvoj socijalnih vještina te obuku za uspješnije suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, s ciljem smanjenja roditeljskog stresa, koji predstavlja jedan od prepoznatih faktora rizika za fizičko zlostavljanje. Iako su ove intervencije prvenstveno namijenjene djeci koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju i njihovim roditeljima ili starateljima, pojedine metode mogu se primijeniti i u radu s odraslim osobama koje su fizički zlostavljale druge.<ref name="Mash_Wolfe_2016" /> == Fizičko zlostavljanje kod životinja == Fizičko zlostavljanje zabilježeno je i kod pojedinih životinjskih vrsta. Primjeri agresivnog ponašanja koje dovodi do povređivanja jedinki iste vrste opisani su i kod [[Adelijski pingvin|adelijskih pingvina]] na [[Antarktik]]u.<ref name="McKie_2012">{{cite news |last=McKie |first=Robin |date=2012 |title='Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jun/09/sex-depravity-penguins-scott-antarctic |publisher=The Guardian |access-date=28. 6. 2026}}</ref> == Oblici == * [[Napad]] * [[Sindrom zlostavljane osobe]] * [[Zlostavljanje djece]] * [[Nasilje u porodici]] * [[Poboljšane tehnike ispitivanja]] * [[Zlostavljanje novajlija|Haziranje (ponižavanje novajlija)]] * [[Zanemarivanje]] * [[Psihičko zlostavljanje]] * [[Mučenje]] * [[Nasilje]] == Također pogledajte == * [[Obavezni prijavilac]] * [[Psihička trauma]] * [[Zabrana prilaska]] * [[Prava djeteta]] * [[Porodična terapija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medical resources | DiseasesDB= | ICD10={{ICD10|T|74|1|t|66}} | ICD9={{ICD9|995.81}} | ICDO= | OMIM= | MedlinePlus= | eMedicineSubj= | eMedicineTopic= | MeshID= }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Physical Abuse}} [[Kategorija:Zlostavljanje]] [[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]] [[Kategorija:Nasilje]] [[Kategorija:Akutna bol]] [[Kategorija:Nasilje u porodici]] 1fns9iloj80l6oksg0qbjqpzm2h43tq Društvo za podsticanje učenja kod kuće 0 536727 3924273 3922267 2026-09-06T22:12:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924273 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:AnnaEliotTicknor.png|mini|desno|300px|[[Anna Eliot Ticknor]], osnivačica Društva za podsticanje učenja kod kuće]] '''Društvo za podsticanje učenja kod kuće''' ({{en|Society to Encourage Studies at Home}}; 1873–1897), poznato i pod skraćenicom '''SH''', bila je američka obrazovna organizacija koja se smatra prvom poznatom dopisnom školom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Osnovala ga je [[Anna Eliot Ticknor]] u [[Boston]]u 1873. s ciljem omogućavanja ženama da sistematski stječu obrazovanje kod kuće, putem pisane prepiske s nastavnicima.<ref name="Bergmann">{{cite journal |last=Bergmann |first=Harriet F. |title="The Silent University": The Society to Encourage Studies at Home, 1873-1897 |journal=The New England Quarterly |volume=74 |issue=3 |date=2001 |pages=447–477 |doi=10.2307/3185427 |url=https://www.jstor.org/stable/3185427 |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bruder">{{cite journal |last=Bruder |first=Anne |title=Dear Alma Mater: Women's Epistolary Education in the Society to Encourage Studies at Home, 1873–1897 |journal=The New England Quarterly |volume=84 |issue=4 |date=2011 |pages=588–620 |url=https://www.jstor.org/stable/23054818 |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Društvo je predstavljalo jedan od najranijih organizovanih oblika [[obrazovanje na daljinu|obrazovanja na daljinu]] u Sjedinjenim Američkim Državama i imalo je posebno mjesto u razvoju obrazovnih mogućnosti za žene u 19. stoljeću. Tokom 24 godine djelovanja kroz njegove programe prošlo je 7.086 učenica, a u nastavi je učestvovalo više od 200 dopisnih nastavnika i nastavnica.<ref name="Society1897">{{cite book |author=Society to Encourage Studies at Home |title=Society to Encourage Studies at Home: Founded in 1873 by Anna Eliot Ticknor |publisher=Society to Encourage Studies at Home |date=1897 |url=https://books.google.hr/books?id=iy0bAAAAYAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == === Osnivanje === Društvo je 1873. osnovala [[Anna Eliot Ticknor]] (1823–1896), kćerka istaknutog historičara i profesora na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] [[George Ticknor|Georgea Ticknora]]. Ticknor je ideju za društvo razvila nakon upoznavanja s engleskim pokretom za obrazovanje kod kuće. Njena namjera bila je omogućiti ženama koje zbog porodičnih obaveza, udaljenosti od obrazovnih ustanova ili drugih okolnosti nisu mogle pohađati tradicionalnu nastavu da sistematski nastave svoje obrazovanje.<ref name="Bergmann" /><ref name="Society1897" /> Osnovna svrha društva bila je "navesti žene da steknu naviku da svakog dana posvete dio vremena sistematskom i detaljnom učenju".<ref name="SHS_1878">{{cite book |author=Society to Encourage Studies at Home |title=Fifth Annual Report of the Society to Encourage Studies at Home |publisher=Society to Encourage Studies at Home |date=1878 |url=https://books.google.ne/books?id=ltwTAAAAIAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ticknor je društvo organizovala kao neprofitnu i dobrovoljnu obrazovnu ustanovu. Nastavnici su svoj rad uglavnom obavljali bez nadoknade, dok su učenice plaćale male godišnje nadoknade koje su se prvenstveno koristile za održavanje biblioteke i slanje knjiga.<ref name="Bergmann" /><ref name="Society1897" /> === Način rada === Društvo je bilo namijenjeno isključivo [[Žena|ženama]]. Za razliku od tradicionalnog obrazovanja, učenice nisu morale putovati u obrazovnu ustanovu, nego su gradivo primale poštom, učile samostalno i redovno razmjenjivale [[Pismo (jezik)|pisma]] sa svojim nastavnicama i nastavnicima. Nastavnici su određivali literaturu i zadatke, pratili napredak učenica i davali im povratne informacije.<ref name="Bergmann" /><ref name="Bruder" /> Jedna od važnih karakteristika društva bila je individualizacija nastave. Učenice nisu samo dobijale unaprijed određeni program, nego su njihovi nastavni planovi prilagođavani njihovim interesima, prethodnom znanju i okolnostima. Prepiska između učenica i nastavnika imala je važnu obrazovnu, ali i društvenu funkciju, jer je omogućavala ženama koje su često bile izolovane u vlastitim domovima da uspostave intelektualne veze izvan neposredne sredine.<ref name="Bruder" /> Društvo je u početku organizovalo nastavu iz nekoliko oblasti, uključujući historiju, nauku, umjetnost te englesku, francusku i njemačku književnost. Ponuda predmeta tokom godina se mijenjala i proširivala.<ref name="Society1897" /> Za razliku od nekih evropskih modela obrazovanja putem prepiske, društvo nije zahtijevalo da učenice polažu završni ispit u nekom centralnom gradu. Takav zahtjev smatran je nepraktičnim zbog velikih geografskih udaljenosti između učenica i nastavnika, kao i zbog ograničenih finansijskih mogućnosti mnogih polaznica.<ref name="Bergmann" /> === Biblioteka === Kako bi učenicama omogućilo pristup potrebnoj literaturi, društvo je 1875. osnovalo vlastitu [[Biblioteka|biblioteku]]. Bibliotečki fond tokom godina narastao je na nekoliko hiljada knjiga, koje su poštom slane učenicama širom Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Bergmann" /><ref name="Society1897" /> === Učenice i nastavnici === Tokom svog postojanja društvo je privuklo učenice iz različitih dijelova Sjedinjenih Američkih Država. Do 1878. učenice su dolazile iz 34 savezne države, a mreža se kasnije dodatno proširila.<ref name="Society1897" /> Među poznatim učenicama bile su [[Mary Parker Follett]], kasnije teoretičarka organizacije i menadžmenta, i književnica i feministička autorica [[Charlotte Perkins Gilman]]. Gilman se društvu pridružila 1881.<ref name="Bruder" /> Među nastavnicama i saradnicama društva bile su [[Ellen Swallow Richards]], koja je predavala [[prirodne nauke]], [[Vida Dutton Scudder]], koja je predavala [[engleski jezik]] i [[književnost]], [[Lucretia Crocker]], također iz područja prirodnih nauka, [[Katharine Peabody Loring]] i [[Alice James]], koje su predavale [[historija|historiju]], te druge obrazovane žene tog vremena.<ref name="Society1897" /> Društvo je razvilo i mrežu studijskih klubova. Do 1896. postojalo je 25 takvih klubova, uključujući jedan u Kanadi, a prosječan klub imao je oko 14 članova.<ref name="Society1897" /> === Obrazovanje žena === Značaj društva nije bio samo u primjeni dopisnog načina [[Obrazovanje|obrazovanja]] nego i u stvaranju prostora za obrazovanje žena u vremenu kada su mogućnosti njihovog pristupa višem obrazovanju bile znatno ograničene. Društvo je nastojalo obrazovanje učiniti dostupnim ženama koje nisu pripadale samo privilegiranim slojevima, uključujući žene opterećene kućnim obavezama i one koje su živjele daleko od većih gradova.<ref name="Bergmann" /><ref name="Bruder" /> Prepiska između učenica i nastavnika imala je posebno značenje. Pisma nisu služila samo za slanje zadataka i ocjenjivanje rada nego su predstavljala prostor za razmjenu mišljenja, ohrabrivanje i izgradnju intelektualnog identiteta. Anne Bruder je takav oblik obrazovanja opisala kao novu vrstu ženskog obrazovnog iskustva karakterističnog za viktorijansku Ameriku.<ref name="Bruder" /> Zbog svog načina rada društvo je u kasnijoj literaturi dobilo nadimak „Tihi univerzitet“ ({{en|Silent University}}), iako nije bilo univerzitet u formalnom smislu. Naziv je naglašavao činjenicu da je velika obrazovna mreža djelovala bez učionica i bez tradicionalnog univerzitetskog kampusa, putem knjiga i pisama koja su putovala između Bostona i učenica širom zemlje.<ref name="Bergmann" /> === Kraj djelovanja === Anna Eliot Ticknor umrla je 5. oktobra 1896. Nakon njene smrti društvo je prestalo s radom, a 1897. objavljena je opsežna historija organizacije koja je sadržavala pregled njenog rada, izvještaje i prepisku povezanu s njenim djelovanjem.<ref name="Society1897" /> Društvo je tokom 24 godine djelovanja obrazovalo ukupno 7.086 učenica i okupilo više od 200 dopisnih nastavnika. Njegov prestanak rada označio je kraj jedne od najranijih američkih organizacija posvećenih obrazovanju žena putem prepiske.<ref name="Society1897" /> == Također pogledajte == * [[Alice James]] * [[Anna Eliot Ticknor]] * [[Charlotte Perkins Gilman]] * [[Historija obrazovanja]] * [[Mary Parker Follett]] * [[Obrazovanje na daljinu]] * [[Obrazovanje žena]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://americanaristocracy.com/people/anna-eliot_ticknor Anna Eliot Ticknor]{{Mrtav link}} – American Aristocracy {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Historija obrazovanja]] [[Kategorija:Obrazovanje žena]] [[Kategorija:Obrazovanje na daljinu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1873.]] [[Kategorija:Organizacije ugašene 1897.]] [[Kategorija:Organizacije sa sjedištem u Bostonu]] m2cwo2hf8fb4tanta8mqozaa7g086xb Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026. 4 536756 3924219 3924027 2026-09-06T14:28:04Z AnToni 2325 /* Članci */ 3924219 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.<sup>2</sup> Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=6 |ime_stuba3= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=4 |ime_stuba4= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]]|boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=3 |ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]] qwfdlbxmhpiipn8ir2wvntxulth62m0 Šablon:Male države i teritorije - članak 10 536763 3924220 3924162 2026-09-06T14:29:36Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Šablon:Male države i teritorije - članak]] na [[Šablon:Mjesec malih država i teritorija - članak]] bez ostavljanja preusmjerenja 3924162 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Ima već {{tl|Mjesec malih država i teritorija - članak}}.}} b2xq99oe3fa0315vnjutsk4f149hxmd 3924222 3924220 2026-09-06T14:35:37Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Šablon:Mjesec malih država i teritorija - članak]] na [[Šablon:Male države i teritorije - članak]]: Revert 3924162 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Ima već {{tl|Mjesec malih država i teritorija - članak}}.}} b2xq99oe3fa0315vnjutsk4f149hxmd 3924224 3924222 2026-09-06T14:39:46Z AnToni 2325 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3924224 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 3924226 3924224 2026-09-06T14:41:09Z AnToni 2325 3924226 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = <div style="padding:2px 0 4px;">[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]</div> | text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|"Mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}."]]'''<br/> Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-{{{1|}}} ovdje]. }} <noinclude> kh9c7snlvpr6tis4ic7nvomvwiksvuh 3924228 3924226 2026-09-06T14:44:39Z AnToni 2325 3924228 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = <div style="padding:2px 0 4px;">[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]</div> | text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|"Mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}."]]'''<br/> Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026{{{1|}}} ovdje]. }} <noinclude> 5a2sj3a6qmux7qzbgejtrvoku6pupxn 3924232 3924228 2026-09-06T15:01:30Z Z1KA 87045 Kada se upiše godina (npr 2026) doda se link do tog fountaina. Šablon je napravljen da bude univerzalan za sve godine 3924232 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{Cmbox | type = notice | style = margin-bottom:0.5em; | image = <div style="padding:2px 0 4px;">[[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|60px|alt=|link=]]</div> | text = '''Ovaj članak napisan je ili dopunjen u okviru projekta [[Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/{{{1|}}}.|"Mjesec malih država i teritorija {{{1|}}}."]]'''<br/> Spisak ostalih članaka iz projekta možete vidjeti [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-{{{1|}}} ovdje]. }} <noinclude> kh9c7snlvpr6tis4ic7nvomvwiksvuh Saint Croix 0 536807 3924233 3923389 2026-09-06T15:02:45Z AnToni 2325 3924233 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Wiki}}{{Prijevod}} {{Infokutija ostrvo | veličina slike = | karta_opis = | arhipelag = [[Djevičanska ostrva]], [[Ostrva Leeward]] | broj ostrva = | nadmorska_visina = 1165 | država administrativna podjela naslov = [[Teritorije Sjedinjenih Država|Teritorije]] | država administrativna podjela = [[Američka Djevičanska ostrva|Djevičanska ostrva]] | populacija najvećeg grada države = 2020 census<ref>{{Cite web |title=2020 Island Areas Censuses: U.S. Virgin Islands |url=https://www.census.gov/data/tables/2020/dec/2020-us-virgin-islands.html |access-date=2022-12-01 |website=US Census Bureau}}</ref> | etničke grupe = [[Afro-Karipci]], [[Portorikanci]], [[Bijeli Amerikanci|bijelci]], [[Indijci na Američkim Djevičanskim ostrvima|Indijci]], [[Arapski Amerikanci|Arapi]], [[Azijski Amerikanci|Azijci]], [[Domorodački narodi Amerike|Američki starosjedioci]], [[melezi]] }} '''Saint Croix''' ({{jez-nl|Sint-Kruis}}; {{jez-fr|Sainte-Croix}}; [[Danski jezik|danski]] i {{jez-no|Sankt Croix}}) ostrvo je na [[Karibi|Karibima]], te okrug i sastavni [[Distrikti i poddistrikti Američkih Djevičanskih ostrva|distrikt]] [[Američka Djevičanska ostrva|Američkih Djevičanskih ostrva]], koja su [[Neuključene teritorije Sjedinjenih Američkih Država|neuključena teritorija Sjedinjenih Američkih Država]]. St. Croix je najveće od ostrva teritorije. Prema popisu SAD iz 2020, njegova populacija iznosila je 41.004.<ref>{{Cite web|url=https://www.census.gov/data/tables/2020/dec/2020-us-virgin-islands.html|title=2020 Island Areas Censuses: U.S. Virgin Islands|last=|first=|website=US Census Bureau|access-date=1. 12. 2022}}</ref> Procjene iz 2026. za cijelu teritoriju Američkih Djevičanskih ostrva iznose oko 76.900 stanovnika,<ref name="britannica2026">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/United-States-Virgin-Islands|title=United States Virgin Islands summary|website=Britannica|access-date=1. 9. 2026}}</ref> što ukazuje na nastavak pada populacije. Najviša tačka ostrva je [[Mount Eagle (Američka Djevičanska Ostrva)|Mount Eagle]], na 355 metara. Nadimak St. Croixa je "Twin City", po njegova dva grada, [[Frederiksted|Frederikstedu]] na zapadnom kraju i [[Christiansted|Christianstedu]] na sjeveroistočnom dijelu ostrva. == Ime == Autohtono ime ostrva Taíno je {{Jezik|tnq|[[List of indigenous names of Eastern Caribbean islands#Leeward Islands|Ay Ay]]}} ('rijeka').<ref name=":0">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3p_aNANtoQMC|title=St. Croix, Virgin Islands, Historical Park and Ecological Preserve|date=1992|work=Hearing Before the Subcommittee on National Parks and Public Lands of the [[United States House Committee on Interior and Insular Affairs|Committee on Interior and Insular Affairs]], House of Representatives, 24. 9. 1991, Washington, D.C..|isbn=978-0-16-039761-5|page=103|language=en}}</ref> Njegovo autohtono karipsko ime je {{Jezik|crb|Cibuquiera}} ('kamenita zemlja').<ref name=":0" /> Njegovo moderno ime, ''Saint Croix'', izvedeno je od francuskog imena ''{{Jezik|fr|Sainte-Croix}}'', koje je i samo prevod španskog imena {{Jezik|es|Isla de la Santa Cruz}} (što znači 'ostrvo Svetog Križa') koje je [[Kristofor Kolumbo]] dao ostrvu 1493.<ref name=":1">{{Cite book|last=Allsopp|first=Richard|url=https://books.google.com/books?id=PmvSk13sIc0C|title=Dictionary of Caribbean English Usage|last2=Allsopp|first2=Jeannette|date=2003|publisher=University of the West Indies Press|isbn=978-976-640-145-0|page=180|language=en}}</ref> Francusko ime je djelimično zadržano pod danskom vlašću kao {{Jezik|da|Sankt Croix}}, a ostrvo je dobilo svoj sadašnji pravopisni nazivni oblik nakon američkog preuzimanja 1917. [[Demonim]] povezan s ostrvom je Crucian (bos. ''krucijanski''), izveden iz originalnog španskog naziva.<ref name=":1" /> == Historija == [[Datoteka:St_Croix_map.jpg|mini| Danska karta ostrva iz 1754.]] [[Datoteka:Bark_MARY_og_Frederiksted.jpg|mini| Frederiksstad na Saint Croixu, 1848.]] [[Datoteka:Mary´s_Fancy,_Saint_Croix.jpg|mini| Afrički radnici-robovi na plantaži Mary Fancy, u vlasništvu Georgea Ryana]] [[Datoteka:H._K._H._Prins_Valdemars_Ankomst_til_Sankt_Croix.jpg|mini| Dolazak princa Valdemara u St. Croix, 1879.]] [[Datoteka:Last_Danish_Parade_at_Saint_Croix.jpg|mini| [[Zastava Danske|Dannebrog]] se posljednji put spušta u Guvernerovoj rezidenciji (31. mart 1917)]] Igneri grnčarija ukazuje na ljudsko prisustvo na ostrvu od 1. do 700. nove ere, nakon čega slijedi prisustvo Taíno naroda od 700. do 1425, prije dolaska Karibljana 1425; ostrvo je bilo nenaseljeno do 1590..<ref name="VINPS">{{Cite book|title=U.S. Virgin Islands: a guide to national parklands in the United States Virgin Islands|publisher=Division of Publications, National Park Service, U.S. Dept. of the Interior|year=1999|isbn=0-912627-68-9|location=Washington, D.C.|pages=81–99}}</ref> Razne autohtone grupe naseljavale su ostrvo tokom njegove prahistorije. Kolumbo se iskrcao na Santa Cruz, kako ga je nazvao, 14. novembra 1493, i odmah su ga napali Kalinago narodi, koji su živjeli u Salt Riveru na sjevernoj obali. Ovo je prva zabilježena borba između Španaca i domorodačkog stanovništva [[Novi svijet|Novog svijeta]], a Kolumbo je mjestu bitke dao ime ''Cabo de la Flecha'' (Rt Strijele).<ref>{{Cite book|last=Morison|first=Samuel|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.185259|title=Admiral of the Ocean Sea|publisher=Little, Brown and Company|year=1991|isbn=0-316-58478-9|location=Boston|pages=[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.185259/page/n419 414]–418|orig-year=1942}}</ref> Španci nikada nisu kolonizovali ostrva, ali većina ili svo domaće stanovništvo je na kraju rastjerano ili pobijeno. Do kraja 16. vijeka, za ostrva se govorilo da su nenaseljena.<ref>{{Cite book|last=Hubbard|first=Vincent|url=https://archive.org/details/historyofstkitts00vinc/page/14|title=A History of St. Kitts|date=2002|publisher=Macmillan Caribbean|isbn=978-0-333-74760-5|page=[https://archive.org/details/historyofstkitts00vinc/page/14 14]}}</ref> === Kolonijalni period === {{Glavni|Holandska Djevičanska ostrva|||Hospitaljerska kolonizacija Amerika|Francuska zapadnoindijska kompanija|Danska Zapadna Indija}} Holandski i engleski doseljenici su se iskrcali na Saint Croixu 1625, a pridružile su im se i neke francuske izbjeglice sa [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetog Kristofora]]. Englezi su protjerali holandske i francuske doseljenike prije nego što su i sami bili protjerani španskom invazijom iz [[Portoriko|Portorika]] u augustu 1650. Oko 1650, francuske snage su napale i osnovale koloniju od 300 stanovnika. Od 1651. do 1664, [[Malteški red|Malteški vitezovi]] (u to vrijeme [[vazalna država]] [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]]) vladali su ostrvom u ime [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]]. Ostrvo je potom pripalo Francuskoj Zapadnoindijskoj kompaniji. Kolonija je evakuisana u [[Hispaniola|Saint-Domingue]] 1695., kada se [[Kraljevina Francuska|Francuska]] borila protiv Engleza i Holanđana u Ratu Velike alijanse. Ostrvo je potom bilo nenaseljeno i napušteno narednih 38 godina.<ref name="Westergaard">{{Cite book|last=Westergaard|first=Waldemar|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.60691|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=The Macmillan Company|location=New York|pages=[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.60691/page/n252 206]–209, 222–225, 235, 243}}</ref> Godine 1725, guverner St. Thomasa, [[Frederik Moth]], ohrabrio je direktore Danske zapadnoindijske kompanije da razmotre kupovinu Santa Cruza (St. Croix). Dana 15. juna 1733, Francuska i [[Danska-Norveška]] zaključile su ugovor prema kojem je [[Danska zapadnoindijska kompanija]] kupila St. Croix za 750.000 [[Livre tournois|livri]].<ref name="Encyclopædia Britannica">{{cite encyclopedia|title=St. Croix: island, United States Virgin Islands|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|url=https://www.britannica.com/place/Saint-Croix|access-date=20. 4. 2021}}</ref> [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]] ratifikovao je ugovor 28. juna 1733. i primio polovinu uplate u francuskim kovanicama, a preostala polovina plaćena je u roku od 18 mjeseci. Dana 16. novembra 1733, Moth je imenovan za prvog danskog guvernera St. Croixa. Popis iz 1742. navodi 120 plantaža šećera, 122 plantaže pamuka, 1.906 robova i 360 bijelaca. Do 1754, robova je bilo 7.566. Te godine, kralj [[Frederik V od Danske|Frederik V]] preuzeo je direktnu kontrolu nad St. Croixom od kompanije.<ref>{{cite web|url=http://www.vinow.com/stcroix/history/|title=Saint Croix, Virgin Islands: Facts & History|publisher=Vinow.com|access-date=27. 7. 2017}}</ref><ref name="Westergaard2">{{cite book|last1=Westergaard|first1=Waldemar|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.60691|title=The Danish West Indies Under Company Rule (1671–1754)|date=1917|publisher=The Macmillan Company|location=New York|pages=[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.60691/page/n252 206]–209, 222–225, 235, 243}}</ref> Gotovo 200 godina, St. Croix, St. Thomas i St. John bili su danski Zapadni Indijski otoci . Do sredine ili kraja 18. vijeka, vrhunca plantažne ekonomije, porobljeno stanovništvo St. Croixa brojalo je između 18.000 i 20.000 ljudi. Broj bijelaca u tom periodu kretao se između 1.500 i 2.000.<ref>Loftsdóttir, Kristin, and Gísli Pálsson, "Black on White: Danish Colonialism, Iceland and the Caribbean", in Magdalena Naum and Jonas M. Nordin (eds), ''Scandinavian Colonialism and the Rise of Modernity: Small Time Agents in a Global Arena'', Contributions To Global Historical Archaeology Volume, 37 (New York: Springer, 2013), pp. 37–52 (pp. 41–42). {{Doi|10.1007/978-1-4614-6202-6_3}}.</ref> Budući američki revolucionarni vođa Alexander Hamilton i njegov brat živjeli su u Christianstedu sa svojom majkom, Rachel Faucette, na St. Croixu nakon što se ona vratila na otok 1765.. Njihov dom bio je na gornjem spratu kuće na adresi Company Street 34, dok je Rachel koristila donji sprat kao prodavnicu prehrambenih proizvoda. U dvije godine, Hamilton je izgubio oca, Jamesa Hamiltona, koji ga je napustio, a majka mu je umrla. Zvanični dokumenti sa ostrva, svjedočenje njegovog ujaka na sudu za ostavinsku raspravu iz 1768, utvrdili su da je Alexander imao 13 godina. Do 1769, Hamiltonov rođak, tetka, ujak i baka su također umrli. Alexanderov brat James postao je stolarski šegrt, a Alexander je postao štićenik Thomasa Stevensa, trgovca u ulici King. Hamilton je ubrzo radio kao činovnik u izvozno-uvoznom preduzeću Beekman and Cruger na raskrsnici ulica King i King's Cross. 1772. lokalni biznismeni su finansirali Hamiltonovo daljnje obrazovanje u New Yorku.<ref name="Chernow">{{Cite book|last=Chernow|first=Ron|url=https://archive.org/details/alexanderhamilto00cher/page/16|title=Alexander Hamilton|date=2004|publisher=The Penguin Press|isbn=1-59420-009-2|location=New York|pages=[https://archive.org/details/alexanderhamilto00cher/page/16 16–17, 22–40]}}</ref> Trgovina robljem je u danskim kolonijama ukinuta 1792, iako je zabrana stupila na snagu tek 1802. Robovi su oslobođeni 1848, nakon Pobune robova na Saint Croixu 1848, koju je predvodio general John "Buddhoe" Gottlieb.<ref>{{Cite web|url=https://www.virgin-islands-history.org/en/timeline/the-slave-rebellion-on-st-croix-and-emancipation/|title=The slave rebellion on St. Croix and Emancipation|website=The Danish West-Indies – Sources of history|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216121514/https://www.virgin-islands-history.org/en/timeline/the-slave-rebellion-on-st-croix-and-emancipation/|archive-date=16. 12. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.natmus.dk/historical-knowledge/historical-themes/danish-colonies/the-danish-west-indies/the-abolition-of-slavery/|title=Danish West Indies – The Abolition of Slavery|website=National Museum of Denmark|archive-url=https://web.archive.org/web/20190924175409/https://en.natmus.dk/historical-knowledge/historical-themes/danish-colonies/the-danish-west-indies/the-abolition-of-slavery/|archive-date=24. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Britanci su okupirali danske Zapadnoindijske otoke u martu 1801, dolaskom britanske flote u St. Thomas. Danska i Norveška su prihvatile Kapitulacijske sporazume, a Britanci su okupirali ostrva bez ispaljenog metka. Okupacija je trajala do aprila 1802, kada je Britanija vratila ostrva Danskoj-Norveškoj. Britanci su ponovo napali danske otoke u decembru 1807. Britanska flota je zauzela St. Thomas 22. decembra i St. Croix 25. decembra. Danska i Norveška nisu pružile otpor i invazija je ponovo prošla bez prolivanja krvi. Ova okupacija je trajala do 20. novembra 1815. Obje invazije su bile posljedica saveza Danske s Francuskom tokom Napoleonskih ratova. Nakon sklapanja mira s Francuskom, ostrva su vraćena Danskoj. === Kao teritorija Sjedinjenih Američkih Država === Radnička buna na St. Croixu 1878. pogodila je ostrvo. Danska je 1916. prodala St. Croix, St. Thomas i St. Johna SAD-u, formalizujući transfer Ugovorom o danskim Zapadnoindijskim otocima, u zamjenu za 25 miliona dolara u zlatu. Na nacionalnom referendumu o tom pitanju, 64,2% danskih birača odobrilo je prodaju. Na neslužbenom referendumu održanom na ostrvima, 99,83% je glasalo za kupovinu. Zvanični transfer ostrva SAD-u dogodio se 1. aprila 1917. Stanovnici St. Croixa dobili su američko državljanstvo 1927. Ostrvo se industrijalizovalo i udaljilo od agrarnog društva 1960-ih. Masakr u Fountain Valleyu 1972, masovna pucnjava tokom pljačke golf kluba, dovela je do razornog smanjenja turizma koje je trajalo mnogo godina. Uragan Hugo je 1989. pogodio ostrvo vjetrovima četvrte kategorije. [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|Vojska Sjedinjenih Američkih Država]], [[FBI|Federalni istražni biro]] i Služba američkih maršala angažovani su da uspostave red.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1989/09/22/us/troops-find-looting-and-devastation-on-st-croix.html|title=Troops Find Looting and Devastation on St. Croix|last=Schmalz|first=Jeffrey|date=22. 9. 1989}}</ref><ref>{{Cite news|title=Hurricane Hugo Haunts Virgin Islands|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/national/longterm/hurricane/archives/hugo89a.htm|date=31. 10. 1989}}</ref> Zatvaranje rafinerije Hovensa 2012. rezultovalo je gubitkom mnogih radnih mjesta. Poljoprivreda se sporo oporavlja zbog povećane potražnje za lokalnim proizvodima i poljoprivrednim proizvodima. U septembru 2017., St. Croix je pogođen sa dva uzastopna uragana kategorije 5. Uragan Irma pogodio je ostrvo 6. septembra, a samo 13 dana kasnije, uragan Maria je pogodio St. Croix još jačim udarima, sa vjetrovima koji su na nekim mjestima dostizali i do 400 km/h.<ref name="plaskett2025">{{Cite web|url=https://www.virginislandsdailynews.com/plaskett-billions-received-in-federal-funds-can-fortify-local-infrastructure/article_7686c4a0-0fef-4fd3-895c-9cedf4b1a004.html|title=Plaskett: Billions received in federal funds can fortify local infrastructure|last=Bhola|first=Alexandra|date=19. 9. 2025|website=Virgin Islands Daily News|access-date=1. 9. 2026}}</ref> Maria je oštetila ili uništila 70% zgrada na St. Croixu, uključujući škole i jedinu bolnicu. Opsežni napori na obnovi nakon uragana Irma i Maria nastavljeni su i tokom 2024. i 2025.. Guverner Albert Bryan Jr. je krajem 2024. istakao značajan napredak u projektima obnove nakon uragana, obnovi domova i škola te kritičnim nadogradnjama infrastrukture poput puteva i vodovodnih sistema.<ref name="bryan2024">{{Cite web|url=https://www.vi.gov/governor-bryan-and-lieutenant-governor-roach-reflect-on-2024-accomplishments-and-welcome-president-biden-to-st-croix-2/|title=Governor Bryan and Lieutenant Governor Roach Reflect on 2024 Accomplishments and Welcome President Biden to St. Croix|date=30. 12. 2024|website=Government of the United States Virgin Islands|access-date=1. 9. 2026}}</ref> Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) obavezala je 989 miliona dolara za jačanje kanalizacionog sistema na St. Croixu,<ref name="fema2024">{{Cite web|url=https://www.vi.gov/fema-commits-989-million-to-strengthen-st-croixs-wastewater-system/|title=FEMA Commits $989 Million to Strengthen St. Croix's Wastewater System|date=19. 7. 2024|website=Government of the United States Virgin Islands|access-date=1. 9. 2026}}</ref> a dodatnih 3,2 milijarde dolara za obnovu sistema za distribuciju vode za piće i popločavanje puteva širom St. Croixa.<ref name="fema2024b">{{Cite web|url=https://www.usviodr.com/fema-commits-additional-3-2-billion-toward-utility-road-paving-and-education-projects-in-the-u-s-virgin-islands/|title=FEMA Commits Additional $3.2 Billion Toward Utility, Road Paving and Education Projects in the U.S. Virgin Islands|date=2024-10-07|website=USVI Office of Disaster Recovery|access-date=2026-09-01}}</ref> Ukupno je više od 20 milijardi dolara federalnih sredstava za obnovu nakon katastrofa dodijeljeno Američkim Djevičanskim ostrvima.<ref name="plaskett2025" /> Kongresna delegatkinja Stacey Plaskett istakla je da je administracija predsjednika Bidena 2024. odobrila povećanje federalnog udjela u troškovima na 95% za sve kategorije javne pomoći, odnosno 98% za projekte kritične infrastrukture, čime je teritorija uštedjela milijardu dolara.<ref name="plaskett2025" /> U augustu 2025., uragan Erin pogodio je područje, ali je poštedio ostrvo St. Croix veće štete. Nacionalni parkovi St. Croixa ponovo su otvoreni 18. augusta 2025. nakon što je uragan prošao.<ref name="erin2025">{{Cite web|url=https://www.nps.gov/sari/learn/news/national-parks-of-st-croix-reopen-following-hurricane-erin.htm|title=National Parks of St. Croix Reopen Following Hurricane Erin|date=18. 8. 2025|website=National Park Service|access-date=1. 9. 2026}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:St._Croix_geologic_map.png|mini| Geološka karta Saint Croixa, gdje je Km [[Kreda (period)|kredna]] grupa Mt. Eagle, Kd je kredni diorit, Kg je kredni gabro, Tbf je [[Pliocen|pliocenska]] formacija Blessing, Tmb i Tlr su [[Miocen|miocenski]] [[krečnjak]] King shall, Qab je [[Kvartar|kvartarni]] aluvijum, a Qr je kvartarni greben.]] [[Datoteka:Northwest,_St_Croix_00840,_USVI_-_panoramio.jpg|mini| Obala Saint Croixa]] Saint Croix leži na koordinatama {{Coord|17|45|N|64|45|W|}}. Na istočnom vrhu ostrva, [[Point Udall (Američka Djevičanska Ostrva)|Point Udall]] je [[Spisak ekstremnih tačaka Sjedinjenih Država#Istočne tačke|najistočnija tačka]] (po putovanju, ne po [[geografskoj dužini]]) Sjedinjenih Država uključujući [[Ostrvsku teritoriju|ostrvske teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/the-easternmost-point-in-north-america-is-actually-west-of-alaska.html|title=The Easternmost Point in North America Is Actually West of Alaska|date=17. 2. 2021|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=17. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.npca.org/articles/2554-the-easternmost-national-park|title=The Easternmost National Park|website=National Parks Conservation Association|language=en|access-date=17. 2. 2025}}</ref> Najviša tačka ostrva, [[Mount Eagle (Američka Djevičanska Ostrva)|Mount Eagle]], visoka je 355 m.<ref>{{Cite book|last=Sciences|first=New York Academy of|url=https://books.google.com/books?id=aeOJSZH2jWEC&dq=The+island's+highest+point,+Mount+Eagle,+is+1,165+feet%C2%A0&pg=PA79|title=Scientific Survey of Porto Rico and the Virgin Islands|date=1926|publisher=The Academy|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Service|first=United States Soil Conservation|url=https://books.google.com/books?id=oSsN0f5MZegC&dq=The+island's+highest+point,+Mount+Eagle,+is+1,165+feet%C2%A0&pg=PA1|title=Soil Survey, Virgin Islands of the United States|date=1970|publisher=U.S. Government Printing Office|language=en}}</ref> Većina istočnog kraja je prilično brdovita i strma,<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.ncei.noaa.gov/data/oceans/coris/library/NOAA/CRCP/other/other_crcp_publications/Watershed_USVI/stx_ee_existing_conditions/02_EE_Characteristics_110719.pdf|title=Characteristics of St. Croix's East End|website=[[National Centers for Environmental Information]] (ncei.noaa.gov)|access-date=1. 9. 2026|archive-date=29. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250829153718/https://www.ncei.noaa.gov/data/oceans/coris/library/NOAA/CRCP/other/other_crcp_publications/Watershed_USVI/stx_ee_existing_conditions/02_EE_Characteristics_110719.pdf|url-status=dead}}</ref> kao i sjeverna strana od [[Christiansted, Američka Djevičanska Ostrva|Christiansteda]] prema zapadu. Od brda na sjevernoj strani, prilično ravna ravnica spušta se prema južnoj obali; ovo je bilo glavno šećerno zemljište ostrva. Ostrvo ima površinu od 214.66 km2,<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Lz65zgpJXiYC&dq=st.+croix+82.88+sq+miles&pg=PA95|title=U.S. Virgin Islands, 2000: 2000 Census of Population and Housing. Social, economic, and housing characteristics|date=2003|publisher=U.S. Department of Commerce, Economics and Statistics Administration, U.S. Census Bureau|isbn=978-0-16-067821-9|language=en}}</ref> što ga čini najvećim ostrvom Američkih Djevičanskih ostrva.<ref>{{Cite web|url=https://www.nps.gov/places/st-croix-national-heritage-area-place-page.htm|title=St. Croix National Heritage Area (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=17. 2. 2025}}</ref> Ima neravan teren s raznolikim ekosistemima, uključujući [[Kišna šuma|suptropske prašume]], obalne ravnice, grmlje, stjenovita brda, doline i plaže, kao i [[Koralni greben|koralne grebene]] uz obalu.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.nps.gov/places/st-croix-national-heritage-area-place-page.htm|title=St. Croix National Heritage Area (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=18. 2. 2025}}</ref> Godine 2023, St. Croix je proglašen područjem nacionalne baštine — prvim područjem nacionalne baštine koje se nalazi na Teritorijama SAD-a.<ref name=":4" /> == Klima == [[Datoteka:Saint_Croix_2012_Wade_22.JPG|mini| Plaža na Saint Croixu]] St. Croix ima tropsku do polusušnu klimu.<ref name=":5" /> [[Trgovački vjetrovi|Pasati]] pušu duž cijele dužine ostrva tokom cijele godine.<ref>{{Cite journal|last=Chérubin|first=Laurent Marcel|last2=Garavelli|first2=Lysel|date=4. 3. 2016|title=Eastern Caribbean Circulation and Island Mass Effect on St. Croix, US Virgin Islands: A Mechanism for Relatively Consistent Recruitment Patterns|journal=PLOS ONE|language=en|volume=11|issue=3|bibcode=2016PLoSO..1150409C|doi=10.1371/journal.pone.0150409|issn=1932-6203|pmc=4778804|pmid=26942575|access-date=31. 8. 2026|url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0150409}}</ref><ref name=":5" /> Temperatura se kreće od 20 do 30 stepeni Celzijusevih,<ref>{{Cite web|url=https://tieronetravel.com/best-time-to-visit-u-s-virgin-islands-2024-travel-guide|title=Best Time to Visit U.S. Virgin Islands – Travel Guide|last=Barth|first=Kennedy|date=18. 7. 2022|website=TierOneTravel.com – Online Canadian Travel Agency {{!}}|language=en-CA|access-date=19. 2. 2025}}</ref> sa prosječnom temperaturom od 29,2 stepena Celzijusa.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=K2q88d_8o-4C&dq=average+temperature+st+croix&pg=PA418|title=United States Coast Pilot: Atlantic Coast. Gulf of Mexico, Puerto Rico, and Virgin Islands|date=2000|publisher=U.S. Government Printing Office|language=en}}</ref> Prosječna godišnja količina padavina je oko 1.000 mm godišnje, ali količina padavina varira ovisno o sezoni i lokaciji na otoku. Brda zapadnog dijela ostrva primaju znatno više kiše nego istočni kraj,<ref name=":5" /> s godišnjom količinom padavina od 50 inča godišnje na sjeverozapadu do 25-38 inča godišnje na istoku.<ref name=":5" /> Zapadni kraj ima bujnu vegetaciju i palme, dok je istočni kraj ostrva suhi pustinjski lanac sa znatnom količinom kaktusa. Od augusta do novembra je vlažna sezona na Američkim Djevičanskim ostrvima, a ostatak godine je sušna sezona.<ref name=":6">{{Cite web|url=https://www.drought.gov/states/us-virgin-islands|title=U.S. Virgin Islands|website=www.drought.gov|publisher=National Integrated Drought Information System|language=en|publication-date=|access-date=19. 2. 2025}}</ref> Oko 40% godišnjih padavina obično se javi od septembra do novembra.<ref name=":6" /> Tokom sušne sezone, prilično jaka i dugotrajna suša može predstavljati problem za ostrvo,<ref>{{Cite web|url=https://www.drought.gov/drought-status-updates/drought-update-puerto-rico-and-us-virgin-islands-2024-01-18|title=Drought Update for Puerto Rico and the U.S. Virgin Islands|date=18. 1. 2024|website=www.drought.gov|publisher=National Integrated Drought Information System|language=en|access-date=19. 2. 2025}}</ref> posebno imajući u vidu nedostatak [[Slatka voda|slatke vode]] na Američkim Djevičanskim ostrvima.<ref>{{Cite journal|last=Lancellotti|first=Brittany V.|last2=Hensley|first2=David A.|date=2024|title=The state of knowledge of freshwater resources in the U.S. Virgin Islands: Data scarcity and implications|journal=JAWRA Journal of the American Water Resources Association|language=en|volume=60|issue=6|pages=1270–1292|bibcode=2024JAWRA..60.1270L|doi=10.1111/1752-1688.13241|issn=1752-1688}}</ref> St. Croix ima postrojenje za [[Desalinizacija|desalinizaciju]],<ref>{{Cite web|url=https://cgtc-usvi.org/water|title=Water|website=Caribbean Green Technology Center|language=en-US|access-date=19. 2. 2025}}</ref> ali većina stambenih kuća i poslovnih prostora ima ugrađene [[Cisterna|cisterne]] koje se koriste za sakupljanje kišnice.<ref name=":6" /> == Demografija == Stanovnici se nazivaju '''Krucijanci''' (eng. ''Crucians'') {{IPAc-en|ˈ|k|r|uː|ʒ|ən}} <ref>{{Cite web|url=http://cruciandictionary.com/|title=Crucian Dictionary|website=cruciandictionary.com}}</ref> (često se se piše kao "Kružani"). Zbog imigracijske historije St. Croixa, vodi se velika debata o tome šta predstavlja autohtonog Kružana. Konsenzus u društvu Kružana je da svako ko je ''"bahn ya"'' ("rođen ovdje" na krucijanskom dijalektu) na St. Croixu može tvrditi da je Kružan, ali ne nužno i da je ''autohtoni Kružan''. Ljudi koji se smatraju ''autohtonim narodom'', ili ''precima autohtonih naroda'', su oni čije porijeklo potiče iz doba prije nego što su Kružani dobili američko državljanstvo 1927. Predački domorodački Kružani (jedna četvrtina do jedna trećina stanovništva St. Croixa) uglavnom se sastoje od potomaka porobljenih Afrikanaca koje su Evropljani doveli na ostrvo tokom 18. i 19. vijeka i potomaka plaćenih radnika koje su Danci regrutovali iz britanskih i holandskih Zapadnoindijskih područja nakon danskog zakona o emancipaciji 1848. Kao i na drugim karipskim ostrvima, mnogi preci domorodaca također potiču od evropskih doseljenika i radnika na plantažama koji su migrirali tokom 17, 18. i 19. vijeka. Zbog malog broja evropskih žena na kolonijalnim ostrvima, mnogi evropski muškarci na kolonijalnom St. Croixu imali su djecu sa većinski afričkim stanovništvom, čiji potomci miješanog porijekla nose prezimena svojih evropskih predaka. Na ostrvu također postoji nekolicina starosjedilačkih porodica (tradicionalno poznate kao ''bukra''), "čistog" europskog porijekla. Zbog historijskih ekonomskih i političkih razlika, kao i ostataka kastinskog sistema iz 19. vijeka zasnovanog na tenu kože, socioekonomske klasne razlike među predačkim Kružanima mogu se znatno razlikovati, čak i unutar iste porodice. Većina predaka autohtonih Kružana danas je zaposlena u Vladi Djevičanskih ostrva, dok su drugi uključeni u turističku industriju, te pravna i medicinska zanimanja. Migracija Portorikanaca bila je prevalentna 1930-ih, 40-ih i 50-ih godina, kada su se mnogi Portorikanci preselili u St. Croix zbog posla nakon kolapsa šećerne industrije. Ukupan broj stanovnika opao je za 50% u vijeku prije 1945. Kupovina dvije trećine obližnjeg portorikanskog ostrva Vieques od strane [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|američke mornarice]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] rezultovala je raseljavanjem hiljada stanovnika ''Viequesa'', od kojih su se mnogi preselili na St. Croix zbog slične veličine i geografskog položaja. Lokalni praznik, Dan prijateljstva Južnog Djevičanskog ostrva i Portorika slavi se od 1960-ih drugog ponedjeljka u oktobru, istog datuma kao i [[Kolumbov dan]]. Portorikanci sa St. Croixa, od kojih većina živi na ostrvu više od jedne generacije, održali su svoju kulturu živom, integrirajući je u kulturu i društvo izvornih Kružana. Naprimjer, u neformalnim situacijama, mnogi Portorikanci u St. Croixu govore kombinacijom portorikanskog španskog i kreolskog engleskog jezika sličnom španskom engleskom. Migracije sa "nižih otoka" (lokalni kolokvijalni izraz za otoke na [[Mali Antili|Malim Antilima]] na istoku i jugoistoku) dogodile su se uglavnom 1960-ih i 70-ih. U tom periodu, poljoprivreda je opala kao glavna industrija St. Croixa, a zamijenili su je turizam, proizvodnja [[Aluminij-oksid|aluminija]] i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]]. U ovim industrijama bilo je mnogo poslova, a hiljade stanovnika sa zabačenih dijelova ostrva dolazile su na St. Croix. Potražnja za uvoznom radnom snagom u St. Croixu bila je pogoršana činjenicom da su mnogi preci, domorodački stanovnici Kružana, nakon što su decenijama ranije stekli američko državljanstvo, migrirali na kopneni dio SAD-a kako bi ostvarili obrazovne i karijerne prilike. Mnogim stanovnicima otok St. Croix postao je stalni dom, dok su se drugi preselili na kopno SAD-a ili vratili u svoje rodne zemlje. Većina stanovnika nižih ostrva došla je sa [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetog Kittsa i Nevisa]], Antigve, [[Sveta Lucija|Svete Lucije]] i [[Dominika|Dominike]], ali ljudi iz svake anglofone karipske nacije mogu se naći na St. Croixu. Stanovnici nižih ostrva i njihovi potomci rođeni na St. Croixu čine većinu srednje klase na St. Croixu, koja se smanjila od globalne recesije 2008. Migracija na ostrvo St. Croix najčešće se smatra fenomenom sredine 20. vijeka, uzrokovanim američkom imigracijskom politikom, ali ljudi i evropskog i afričkog porijekla sa obližnjih ostrva [[Angvila]], [[Sveti Martin (ostrvo)|St. Martin]], Sint Eustatius, [[Saba]], St. Kitts, Nevis, Antigva i [[Montserrat]] migriraju na St. Croix od 17. vijeka. Mnogi preci starosjedilačkog stanovništva Kružana također dijele porodične veze s [[Barbados|Barbadosom]], budući da su Bajani krajem 19. vijeka u velikoj mjeri regrutirani na St. Croix za rad na plantažama šećera. Kontinentalni Amerikanci, iako malobrojni u poređenju sa karipskim imigrantima, također su bili dio zajednice St. Croix. Većina ih živi na istočnom kraju ostrva i uglavnom rade u turizmu, nekretninama i pravnim profesijama. Mnogi su privremeni stanovnici ili penzioneri. [[Palestinci|Arapski Palestinci]] su uticajan dio lokalne ekonomije od 1960-ih, kada su prvi put počeli migrirati u St. Croix kako bi otvorili trgovine, supermarkete i benzinske pumpe. U 21. vijeku, valovi migracija na St. Croix uključivali su ljude iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]], [[Haiti|Haitija]], [[Jamajka|Jamajke]], [[Filipini|Filipina]] i raznih južnoameričkih zemalja. Historija migracija na St. Croixu ponekad je uzrokovala napetosti između imigranata i Kružana čiji preci na ostrvu datiraju generacijama unazad. Tenzije su se donekle smirile posljednjih godina, uglavnom zbog mješovitih brakova između Kružana i drugih karipskih naroda. Krajem 1990-ih, mnogi ljudi su podržali zakon kojim bi se kao "autohtoni stanovnik Američkih Djevičanskih ostrva" definisao svaki čovjek čije porijeklo na ostrvu vodi od 1927, godine u kojoj su stanovnici Američkih Djevičanskih ostrva dobili američko državljanstvo. Ovaj pokušaj odabrane grupe nacionalističkih senatora propao je nakon mnogo javnog negodovanja i kontroverzi. Saznalo se da većina stanovnika Američkih Djevičanskih ostrva rođenih na ovim ostrvima ne bi ispunjavala uslove za "starosjedioce" prema predloženom zakonu, jer su njihovi preci imigranti stigli kasnije od 1927., ali bi hiljade danskih građana ispunjavale uslove. Godine 2009, predloženi Ustav Američkih Djevičanskih Ostrva, koji je predložila Peta Ustavna Konvencija, uspostavio je tri definicije stanovnika [[Američka Djevičanska ostrva|Američkih Djevičanskih ostrva]]: "Predački starosjedioci Djevičanskih ostrva" - oni sa predačkim vezama (i njihovi potomci); "Starosjedioci Djevičanskih ostrva" - oni rođeni na ostrvu (i njihovi potomci); i "Stanovnici Djevičanskih ostrva" - bilo koji državljanin SAD-a koji je boravio na toj teritoriji pet godina. Kongres Sjedinjenih Američkih Država odbacio je predloženi ustav 2010. zbog kršenja principa jednakih prava za sve građane teritorije, "starosjedioce" ili ne, i vratio ga konvenciji na daljnje razmatranje. Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, broj stanovnika St. Croixa bio je 41.004, a broj stanovnika koji su živjeli u domaćinstvima bio je 39.442.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://data.census.gov/table/DECENNIALDPVI2020.DP2?q=st.+croix+island+demographics&d=DECIA+U.S.+Virgin+Islands+Demographic+Profile|title=Explore Census Data: Selected Social Characteristics (U.S. Virgin Islands: St. Croix)|website=data.census.gov|publisher=U.S. Census Bureau|access-date=18. 3. 2025}}</ref> Od stanovništva koje živi u domaćinstvima, 51,6% rođeno je na Američkim Djevičanskim ostrvima; 15,6% rođeno je u Sjedinjenim Američkim Državama; 3,9% rođeno je na ostrvskom području SAD-a ili u Portoriku; a 29% rođeno je negdje drugdje.<ref name=":3" /> Od onih rođenih drugdje, 91,4% rođeno je na Karibima; 3% rođeno je u Aziji; 2,5% rođeno je u Evropi; 1,9% rođeno je u Centralnoj ili Južnoj Americi; a 1,2% rođeno je negdje drugdje.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" |+<blockquote> Mjesto rođenja stanovnika St. Croixa u domaćinstvima (2020)<ref name=":3" /></blockquote> ! Mjesto rođenja ! Broj ! Procenat |- | Američki Djevičanski otoci | 20.366 | 51,6% |- | Sjedinjene Američke Države | 6.098 | 15,5% |- | Karibi | 10.443 | 26,5% |- | Ostrvsko područje SAD-a ili Portoriko | 1.555 | 3,9% |- | Azija | 342 | 0,9% |- | Evropa | 282 | 0,7% |- | Centralna Amerika i Južna Amerika | 222 | 0,6% |- | Drugdje | 135 | 0,3% |} == Pododjele == Za potrebe popisa stanovništva i planiranja, St. Croix je podijeljen na sljedeće poddistrikte (s brojem stanovnika prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020. god): * Anna's Hope Village (3.282 stanovnika) * Christiansted (1.866 stanovnika) * East End (2.336 stanovnika) * Frederiksted (2.303 stanovnika) * Northcentral (4.197 stanovnika) * Northwest (3.431 stanovnika) * Sion Farm (10.332 stanovnika) * Southcentral (7.415 stanovnika) * Southwest (5.842 stanovnika) Historijski gledano, St. Croix, kao i ostatak Djevičanskih ostrva, bio je podijeljen na četvrti, a ove su dalje bile podijeljene na imanja. Ovi nazivi su korišteni za popis stanovništva do 1980, dok ih nisu zamijenili gore navedeni podokruzi, a naziv imanja se i dalje često koristi za navigaciju, pisanje adresa i raspravu o nekretninama.<ref name="outlying">{{Cite web|url=https://www2.census.gov/geo/pdfs/reference/GARM/Ch7GARM.pdf|title=Puerto Rico and the Outlying Areas|last=[[United States Census]]|year=1990|access-date=20. 7. 2021}}</ref> == Jezik == Engleski je dominantan jezik na St. Croixu od 18. vijeka, a službeni jezik od 1917, kada su Sjedinjene Američke Države kupile danska Zapadnoindijska ostrva. Ranije je službeni jezik bio danski, ali nije bio široko rasprostranjen. Među drugim jezicima koji su se govorili tokom kolonijalne historije St. Croixa su irski, škotski, španski i francuski, kao i sada izumrli holandski kreolski jezik kojim su govorili ljudi rođeni na St. Thomasu i St. Johnu koji žive u St. Croixu, kao i lokalni kreolski engleski jezik koji i danas postoji.<ref>{{Cite web|url=http://www.vinow.com/general_usvi/culture/virgin-islands-language/|title=Virgin Islands Language|last=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=2016|website=Vinow|publisher=VI Now|access-date=6. 7. 2016|quote=St. Croix was owned by the French until 1733 when the Danes bought it. By 1741 there were five times as many English on the island as Danes. English Creole emerged on St. Croix more so than Dutch Creole, which was more popular on St. Thomas and St. John. A dialect of English Creole called Crucian is heard on St. Croix today.}}</ref> Kreolski engleski jezik Djevičanskih ostrva, poznat na ostrvu kao krucijanski, govori većina stanovništva u neformalnim situacijama.<ref>{{Cite web|url=https://www.vinow.com/general_usvi/culture/virgin-islands-language/|title=Virgin Islands Language|website=Virgin Islands}}</ref> Španski govore migranti iz [[Portoriko|Portorika]] i [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] i njihova djeca rođena na St. Croixu, a razne francuske kreolske jezike govore imigranti sa [[Sveta Lucija|Svete Lucije]], [[Dominika|Dominikanske Republike]] i Haitija. [[Arapski jezik|Arapski]] je uobičajen među [[Palestinci|arapsko-palestinskom]] zajednicom na St. Croixu. Imigranti iz anglofonih Kariba koji su došli na St. Croix nakon godina formativnog razvoja obično u neformalnim situacijama govore engleskim kreolskim jezikom svojih ostrva, koji je, uglavnom, obostrano razumljiv s kreolskim engleskim jezikom Djevičanskih ostrva. {| class="wikitable" |+<blockquote> Jezik koji se govori kod kuće (u domaćinstvima kod osoba starijih od 5 godina)<ref name=":3" /></blockquote> ! Jezik ! Broj ! Procenat |- | Samo engleski | 27.959 | 69,8% |- | Španski | 13.807 | 17,2% |- | Francuski, [[Haićanski kreolski jezik|haićanski kreolski]] ili kajunski | 7.101 | 8,8% |- | Drugi jezici | 3.349 | 4,2% |} == Religija == [[Datoteka:Christiansted,_Saint_Croix,_Virgin_Islands_1a33961v.jpg|mini| Anglikanska crkva Svetog Ivana, Christiansted]] [[Kršćanstvo]] je dominantna religija na St. Croixu; ostrvo je nazvano "Zemljom crkava"<ref>{{Cite web|url=https://www.coldwellbankervi.com/page-religion-on-st-croix-72.html|title=Religion on St Croix|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303214729/https://www.coldwellbankervi.com/page-religion-on-st-croix-72.html|archive-date=3. 3. 2017|access-date=16. 5. 2015}}</ref> zbog otprilike 150 crkava koje opslužuju njegovih 50.000 stanovnika. [[Protestantizam|Protestantske]] denominacije su najprisutnije, ali postoji i značajno prisustvo [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] zbog velike hispanske populacije St. Croixa, kao i irskog uticaja tokom danskog kolonijalnog perioda. Anglikanska, metodistička, moravska, prezbiterijanska, pentekostalna i adventistička crkva su među protestantskim denominacijama koje prevladavaju na ostrvu. Tu su i [[Jehovini svjedoci]] i članovi [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]]. Kao i u većem dijelu Kariba, na ostrvu se praktikuju različiti oblici rastafarijanstva. [[Islam]] je rasprostranjen među [[Palestinci|arapskom palestinskom]] zajednicom, a postoji i [[Jevreji|jevrejsko]] prisustvo. [[Hinduizam]] i islam također praktikuje indijsko stanovništvo. == Ekonomija == [[Datoteka:HOVENSA_refinery-06.jpg|lijevo|mini| Rafinerija nafte HOVENSA]] St. Croix je nekada bio [[Poljoprivreda|poljoprivredn]]<nowiki/>i centar. Danas je [[turizam]] glavni izvor prihoda St. Croixa.<ref>{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/the-economy-of-the-u-s-virgin-islands.html|title=The Economy of the U.S. Virgin Islands|date=25. 4. 2017|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=22. 2. 2025}}</ref> Brojne druge industrije doprinose njenoj ekonomiji, uključujući rafiniranje nafte i destilaciju [[Rum|ruma]]. === Poljoprivreda === Taino narod je bio prvi koji je razvio organizovanu poljoprivredu na St. Croixu, uzgajajući kulture poput manioke, krompira i kukuruza.<ref>{{Cite web|url=https://mystcroix.vi/the-annual-st-croix-agrifest-festival-and-the-islands-rich-agricultural-history/|title=The Annual St Croix Agrifest Festival and the Island's Rich Agricultural History|last=MyStCroix.VI|first=Cindy @|date=2024-02-15|website=St Croix USVI Travel Guide Virgin Islands|language=en-US|access-date=2025-02-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nps.gov/viis/learn/historyculture/indigenous-peoples.htm|title=Indigenous Peoples|last=John|website=[[National Park Service]]|language=en|access-date=22. 2. 2025}}</ref> Tokom kolonijalnog perioda ostrva, St. Croix je bio poljoprivredna sila na Karibima. Najveći izvozni proizvodi ostrva bili su šećerna trska, pamuk i duhan – koje su sadili, brali i prerađivali porobljeni Afrikanci.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://doa.vi.gov/our-history/|title=History of Agriculture in the USVI|website=Virgin Islands Department of Agriculture|publisher=[[U.S. Department of Agriculture]]|language=en-US|access-date=22. 2. 2025}}</ref><ref name=":9">{{Cite web|url=https://www.nps.gov/chri/planyourvisit/upload/CHRI-Small.pdf|title=Saint Croix's Golden Age of Sugar|website=[[National Park Service]]|publisher=[[U.S. Department of the Interior]]|publication-date=}}</ref> Šećerna trska je bila glavni izvozni proizvod ostrva u 18. i 19. vijeku.<ref name=":9" /> Sa više od 150 šećerana, St. Croix je bio jedno od najbogatijih ostrva šećerne industrije na Zapadnoindijskim ostrvima.<ref name=":9" /> Nakon ukidanja ropstva 1848, St. Croix je ostao pretežno poljoprivredno društvo.<ref name=":8" /> Taj period je završen brzom industrijalizacijom ostrvske ekonomije 1960-ih.<ref>{{Cite web|url=https://vilocalfoodandfarmcouncil.org/wp-content/uploads/2024/03/Virgin-Islands-Agricultural-Plan_12.26.21.pdf|title=Virgin Islands Agricultural Plan|date=29. 12. 2021|website=Virgin Islands Local Food and Farm Council|publisher=Virgin Islands Agricultural Plan Task Force}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://stcroixsource.com/2008/10/20/back-garden-agriculture-virgin-islands/|title=Back To The Garden: Agriculture in The Virgin Islands|date=20. 10. 2008|website=St. Croix Source|language=en-US|access-date=22. 2. 2025}}</ref> === Ulje === {{Glavni|Hovensa}}St. Croix je lokacija jedne od najvećih svjetskih rafinerija nafte. 1966, Hess Oil Virgin Islands Corporation (HOVIC), odjel američke korporacije Hess, započeo je s radom na otoku.<ref name=":22">{{Cite web|url=https://viconsortium.com/vi-business/virgin-islands-chevron-corp-to-acquire-hess-corp-in-deal-worth-53-billion|title=Chevron Corp. to Acquire Hess Corp. in Deal Worth $53 Billion|last=Gilbert|first=Ernice|date=23. 10. 2023|website=The Virgin Islands Consortium|access-date=22. 9. 2024}}</ref> Godine 1998, Hovensa LLC preuzela je upravljanje rafinerijom. Hovensa je bila kompanija s ograničenom odgovornošću u vlasništvu i pod upravom HOVIC-a i Petroleos de Venezuela, SA (PDVSA), nacionalne naftne kompanije [[Venecuela|Venecuele]]. Naziv rafinerije je promijenjen u HOVENSA. Cijene goriva na St. Croixu bile su nešto više od prosjeka nego u kontinentalnom dijelu SAD-a. Dana 18. januara 2012, Hovensa je objavila da će njena rafinerija biti trajno zatvorena.<ref>{{Cite web|url=https://www.toledoblade.com/Energy/2012/01/18/Hovensa-LLC-to-shut-Virgin-Islands-oil-refinery.html|title=Hovensa LLC to shut Virgin Islands oil refinery|last=Bronis|first=Jason|date=18. 1. 2012|website=The Blade|language=en|access-date=22. 2. 2025}}</ref> Ovo je imalo veliki negativan uticaj na ekonomiju St. Croixa i cijelih Američkih Djevičanskih ostrva, jer je rafinerija zapošljavala 1.200 stanovnika i 950 izvođača radova. Gotovo deceniju kasnije, rafinerija je ponovo pokrenuta u januaru 2021; ali je ponovo zatvorena u maju 2021. zbog nesigurnih emisija.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2021/05/29/us/epa-shutdown-limetree-st-croix-refinery/index.html|title=A Caribbean island bet its future on petrochemicals. Then oil rained down on homes.|last=Schouten|first=Fredreka|date=29. 5. 2021|website=CNN|language=en|access-date=22. 2. 2025}}</ref> [[Datoteka:Cruzan_Rum_Destillery_(1).jpg|mini| Destilerija ruma Cruzan]] === Rum === St. Croix također ima destileriju ruma Cruzan, <ref>{{Cite book|last=Sullivan|first=Lynne M.|url=https://books.google.com/books?id=Jnn44QjrJFEC&pg=PA186|title=Adventure Guide Virgin Islands|publisher=Hunter Publishing|year=2006|isbn=978-1-58843-581-1|edition=6.|page=186}}</ref> proizvođača ruma Cruzan, brenda kompanije Beam Suntory, Inc. Destilerija ruma Cruzan osnovana je 1760. kao Estate Diamond i dugi niz godina je koristila lokalno uzgojenu šećernu trsku za proizvodnju [[Rum|ruma]] jedinstvenog "tamnog" tipa. Sada uvozi melasu od šećerne trske iz drugih zemalja u regiji, prvenstveno [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] i Južne Amerike. Posljednjih godina, Cruzan rum, zajedno s Bacardijem iz [[Portoriko|Portorika]] i Gosling'som s [[Bermudi|Bermuda]], doprinio je ponovnom porastu popularnosti super-premium single-barrel ruma. Rum Cruzan Estate-a osvojio je više od 30 nagrada Spirit Awards.<ref>{{Cite web|url=http://www.thatsthespirit.com/en/mixology/brands/Cruzan_Rum.asp|title=that's the SPIRIT! " Mixology > Cruzan Rum|publisher=Thatsthespirit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20041213162236/http://www.thatsthespirit.com/en/mixology/brands/Cruzan_Rum.asp|archive-date=December 13, 2004|access-date=December 13, 2012}}</ref> Cruzan Estate Diamond Rum (odležan pet godina u bačvama od američkog hrasta) i Cruzan Single Barrel Estate Rum (odležan 12 godina u bačvama od američkog hrasta) su dva primjera. Diageo je završio izgradnju nove destilerije na industrijskoj lokaciji površine 26 hektara pored rafinerije HOVENSA. Nova destilerija proizvodi rum Captain Morgan.<ref>{{Cite web|url=https://crsreports.congress.gov/product/pdf/R/R45235/3|title=Economic and Fiscal Conditions in the U.S. Virgin Islands|date=June 20, 2018|website=[[Congressional Research Service | Congressional Research Service Reports]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.diageo.com/en-row/NewsAndMedia/PressReleases/2008/New+Captain+Morgan+Distillery+on+St+Croix.htm|title=Virgin Islands governor John de Jongh announces initiative with Diageo for Captain Morgan rum distillery on Saint Croix|date=June 24, 2008|website=Diageo|archive-url=https://web.archive.org/web/20100113044700/http://www.diageo.com/en-row/NewsAndMedia/PressReleases/2008/New+Captain+Morgan+Distillery+on+St+Croix.htm|archive-date=January 13, 2010|access-date=October 11, 2009}}</ref> Ulazak kompanije Diageo u industriju ruma na Američkim Djevičanskim ostrvima bio je kontroverzan. Vlada Američkih Djevičanskih ostrva, koja se suočava s financijskim problemima, osigurala je 250 dolara&nbsp;miliona u obveznicama za postrojenje, na što se vlada Portorika oštro žalila. === Turizam === Danas, turizam čini primarnu industriju St. Croixa, čineći 60% [[Bruto domaći proizvod|BDP-]] a Američkih Djevičanskih ostrva.<ref>{{Cite web|url=https://stthomassource.com/content/2023/04/01/usvi-department-of-tourism-attends-seatrade-cruise-global-trade-show-in-fort-lauderdale/|title=USVI Department of Tourism Attends Seatrade Cruise Global Trade Show in Fort Lauderdale|date=2023-04-01|website=St. Thomas Source|language=en-US|access-date=2025-02-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://stthomassource.com/content/2022/07/17/usvi-tourism-gives-testimony-on-continued-success-plans-for-future-growth/|title=USVI Tourism Gives Testimony on Continued Success, Plans for Future Growth|date=2022-07-17|website=St. Thomas Source|language=en-US|access-date=2025-02-22}}</ref> Ostrvo je popularna luka za kruzere. U periodu 2023–24, luka za kruzere u Frederikstedu primala je 3–8 brodova mjesečno.<ref>{{Cite web|url=https://www.viport.com/_files/ugd/e0a2e7_d462137573c247c1b581f8c84e4f5ea1.pdf|title=Ann E. Abramson Marine Facility at Frederiksted Pier: Cruise Schedule|last=Virgin Islands Port Authority|date=February 6, 2024}}</ref> Osim toga, hoteli i odmarališta, restorani i barovi, te ture i aktivnosti donose prihod.<ref>{{Cite web|url=https://www.travelmarketreport.com/articles/USVI-Tourism-Poised-for-a-Huge-Year|title=USVI Tourism Poised for a Huge Year|date=1. 2. 2023|website=www.travelmarketreport.com|access-date=22. 2. 2025}}</ref> Popularne turističke aktivnosti uključuju plivanje, jedrenje, [[ronjenje]], snorkeling i golf.<ref>{{Cite web|url=https://www.travelandleisure.com/best-things-to-do-st-croix-7967842|title=20 Best Things to Do in St. Croix|website=Travel + Leisure|language=en|access-date=22. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.afar.com/magazine/caribbean-islands-that-dont-require-a-passport|title=4 Beautiful Caribbean Islands Worth Visiting—No U.S. Passport Required|date=23. 1. 2025|website=AFAR Media|language=en|access-date=22. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dot.vi.gov/our-islands/st-croix/|title=St. Croix|website=Virgin Islands Department of Tourism|language=en-US|access-date=22. 2. 2025}}</ref> == Prevoz == Automobili na ostrvu se voze lijevom stranom ceste, ali gotovo svi imaju volan na lijevoj strani. Ovo se pokazalo teškim za nove stanovnike i posjetioce iz područja s desnim prometom, poput kopnenog dijela SAD-a, francuskih i holandskih Zapadnih Indijskih otoka, Dominikanska Republika i Portoriko. Putevi imaju brojne rupe. Javni autobuski prevoz na Djevičanskim Ostrvima, poznat kao VITRAN, vodi Odjel za javne radove Djevičanskih Ostrva. Pored taksija i autobusa, St. Croix ima i dijeljene taksije, lokalno poznate kao "taksi busevi" (koji se mogu naći i na drugim Američkim Djevičanskim ostrvima). Taksi busevi su kombiji pune veličine koji voze od Frederiksteda do Christiansteda. U privatnom su vlasništvu i ne slijede redovan raspored i nemaju utvrđena stanice na kojim se zaustavljaju. Ljudi jednostavno čekaju pored puta dok se ne približi taksi autobus, a zatim mašu vozaču da se zaustavi. Putnici mogu izaći bilo gdje duž rute. Taksi autobusi nemaju taksimetar i zakon ih obavezuje da naplaćuju fiksnu cijenu od 2,50 dolara, bez obzira na to gdje putnik ulazi i izlazi. Taksiji do određenih lokacija su mnogo skuplji i obično ih koriste turisti. Trajektna linija do otoka St. Thomas ponovo je uspostavljena 2017.. Trajekt QE IV saobraća jednom dnevno, polazeći iz zaliva Gallows Bay u Christianstedu prema gradu Charlotte Amalie na otoku St. Thomas. Putovanje traje oko 2,5 sata, a karta košta 60 američkih dolara. Trajekt QE IV ne saobraća u slučaju opasnih vremenskih uslova. Neke trajektne kompanije sa sjedištem na otocima St. Thomas i St. John povremeno organizuju linije između St. Croixa i St. Thomasa za posebne prilike, kao što su Poljoprivredni sajam St. Croixa u februaru, Karneval Djevičanskih Ostrva, Božićni karneval na St. Croixu i konjske trke. Međunarodni aerodrom Henry E. Rohlsen opslužuje St. Croix redovnim letovima s kopna SAD-a, Portorika i istočnih Kariba. Hidroavioni, kojima upravlja Seaborne Airlines, lete od St. Croixa do St. Thomasa, a polaze i slijeću u luku Christiansted. Iako su Djevičanska Ostrva Sjedinjenih Američkih Država teritorija SAD-a, ona imaju status slobodne luke i nalaze se u posebnoj carinskoj zoni. Zbog toga putnici koji putuju između kontinentalnog dijela SAD-a i Portorika, uključujući državljane SAD-a, moraju proći američku carinsku kontrolu. Državljani SAD-a ne moraju pokazati pasoš pri ulasku na Djevičanska Ostrva SAD-a, ali pri odlasku mogu biti dužni dokazati svoje državljanstvo ili nacionalnost. Tokom tog postupka može se provjeravati i imigracioni status osoba koje nisu državljani SAD-a. == Obrazovanje == Školski okrug St. Croix upravlja nizom javnih škola u St. Croixu. Postoji i više privatnih škola, uključujući St. Croix Montessori, Star Apple Montessori School, The Good Hope Country Day School, Arizona Academy, katolička škola St. Mary, Free Will Baptist, St. Croix SDA School i The Manor School. Jedini fakulteti na ostrvu su Univerzitet Djevičanskih ostrva, kampus St. Croix i Univerzitet Barry, koji vodi program obuke za asistente ljekara. == Kultura == {{Glavni|Kultura Djevičanskih ostrva}} === Festivali === Najveći festival na otoku, Božićni karneval Crucian (Crucian Christmas Carnival), održava se na St. Croixu od kraja decembra do početka januara. Još jedan značajan festival je Poljoprivredni i prehrambeni sajam, koji se održava sredinom februara. Nekoliko puta godišnje u Christianstedu se održava noćni festival pod nazivom „Jump-Up“, a u Frederikstedu se svakog mjeseca održava događaj pod nazivom „Sunset Jazz“, na kojem lokalni jazz muzičari nastupaju na plaži Frederiksted. Svake godine, u subotu prije Mardi Grasa, održava se lokalna parada Mardi Croixa, kao i parada pasa duž sjeverne obale. St. Croix Half Ironman Triathlon održava se prve sedmice maja. Takmičenje uključuje plivanje na 1,9 km, vožnju bicikla na 90 km i trčanje na 21,1 km. Budući da biciklistička staza uključuje uspon na izuzetno strmo brdo poznato kao "The Beast" (Zvijer), ovaj triatlon se često naziva "Beauty and the Beast" (Ljepotica i Zvijer).<gallery mode="packed"> File:Saint_Croix_carnival_dancer.jpg|alt=A costumed carnival dancer| Karnevalska plesačica u kostimu File:Saint_Croix_carnival_dancer2.jpg|alt=Parade of costumed carnival dancers| Parada kostimiranih karnevalskih plesača File:Saint_Croix_carnival_dancer3.jpg|alt=A costumed carnival dancer| Karnevalska plesačica File:Saint_Croix_carnival_dancer4.jpg|alt=A costumed carnival dancer| Kostimirana karnevalska plesačica Datoteka:Mochajombies.jpg|alt=A Moko jumbie| Moko jumbie </gallery> == Znamenitosti == [[Datoteka:Saint_Croix_2012_Wade_7.JPG|mini| Tvrđava Frederik u Frederikstedu]] Frederiksted zadržava svoju arhitekturu iz viktorijanskog doba i originalni dizajn sedam puta sedam ulica, te ima nekoliko historijskih građevina. Među njima su katolička crkva Svetog Patrika, izgrađena 1840-ih, i njena osnovna škola, carinarnica; apoteka iz 19. vijeka; i mnoge druge zgrade, od kojih su neke uragani pretvorili u scenske ruševine. Frederiksted funkcioniše opuštenijim tempom od većine mjesta na ostrvu, a živahniji je tokom [[Karneval|karnevala]] u januaru i kad god su kruzeri u luci. Nacionalni historijski park i ekološki rezervat Salt River Bay sadrži jedino poznato mjesto gdje su članovi Kolumbove ekspedicije kročili na ono što je danas teritorija SAD-a. Također čuva planinske slivove, mangrove šume te estuarijska i morska okruženja koja podržavaju ugrožene i ugrožene vrste. Lokalitet obilježava Fort Salé, zemljani utvrđeni radovi iz vremena francuske okupacije, koji datira iz oko 1617.. Park čuva arheološka nalazišta iz praistorijskog i kolonijalnog doba, uključujući i jedino sačuvano igralište za loptu na Karibima. Ovo je jedno od dva mjesta na ostrvu za [[Bioluminiscencija|bioluminiscentne]] zaljeve (drugo je laguna Altona). [[Datoteka:Farmers_Market_St._Croix.jpg|alt=Farmers Market St. Croix|mini|194x194piksel| Pijaca na St. Croixu]] Tvrđava Christiansværn, izgrađena 1749, kao i druge zgrade održava Nacionalna parkovna služba u okviru Nacionalnog historijskog lokaliteta Christiansted. Nacionalni spomenik Buck Island Reef obuhvata ostrvo površine 176 hektara (71 hektar), koje se nalazi sjeverno od St. Croixa, kao i okolne koralne grebene. To je popularno mjesto za ronjenje s maskom i disaljkom. Ostrvo Buck Island je u vlasništvu američke vlade i služi kao stanište za mlade jedinke limunske ajkule. Green Cay (izgovara se „grin kej“) je malo ostrvo jugozapadno od Buck Islanda kojim upravlja Američka služba za ribu i divlje životinje. U njegovoj blizini nalazi se koralni greben Tamarind Reef, popularan među roniocima i ljubiteljima ronjenja s maskom i disaljkom. Pijaca poljoprivrednih proizvoda (1 Estate, Kingshill, 00850, St. Croix) nudi lokalno voće i povrće, kao i biljke, lokalnu hranu i sokove. Prodavači na otvorenom rade svake subote od 6 do 12 sati, a ponekad i duže. Pijaca je otvorena tokom cijele godine. Područje nacionalne baštine St. Croix osnovano je Zakonom o područjima nacionalne baštine 2022. kako bi se pomoglo u očuvanju i promovisanju historijskih i kulturnih lokaliteta širom otoka. === Ronjenje s bocom, maskom i disaljkom i vodeni sportovi === [[Datoteka:Discover_Scuba_Diving_--_St._Croix,_US_Virgin_Islands.jpg|mini| Ronjenje s bocom na St. Croixu]] [[Datoteka:Seahorse,_St._Croix,_Virgin_Islands.jpg|mini| Morski konjic na pristaništu u Frederikstedu]] Vode koje okružuju St. Croix tople su tokom cijele godine, s temperaturama od 25 °C do 30 °C, što ovo područje čini popularnim odredištem za vodene sportove, uključujući ronjenje s bocama, ronjenje s maskom i disaljkom, kajak, veslanje na dasci, surfanje, kitesurfing, parasailing, vožnju jet-skijem, ribolov i jedrenje. Dvije najpopularnije podvodne lokacije za ronioce na otoku su pristanište Frederiksted i strmi podvodni pad u duboku vodu kod Nacionalnog istorijskog parka i ekološkog rezervata Salt River Bay. Frederiksted je poznat po ronjenju na koralnim grebenima i pristupu lokacijama s potopljenim brodovima. Zapadna strana otoka ima mirne vode koje omogućavaju ronjenje s maskom i disaljkom direktno s plaže. Veslanje na dasci popularno je u blizini Frederiksteda iz istog razloga. Pristanište Frederiksted privlači ronioce i ljubitelje ronjenja s maskom i disaljkom, kao i one koji jednostavno skaču u vodu s njega. Plitke vode i pješčano dno oko pristaništa idealni su za početnike u ronjenju koji učestvuju u PADI programima Discover Scuba Diving (poznatim i kao probno ronjenje), za duže ronjenje uz obalu, noćno ronjenje i podvodnu fotografiju, posebno zbog velikog broja morskih konjića. Nekoliko stotina metara od sjeverne obale otoka, od Salt Rivera do Cane Baya, morsko dno naglo se spušta u duboki podvodni jarak. Tamo se mogu vidjeti koralni grebeni, brojne tropske ribe i morske kornjače selice. Kajak je također popularan u području Salt Rivera. Christiansted, koji se nalazi nedaleko od Buck Islanda i Green Caya, nekada je bio glavni grad Danskih Zapadnih Indija. Smješten je istočno od sjevernog podvodnog strmog pada i zaštićen je koralnim grebenom. === Bioluminiscentni zaljevi === Na St. Croixu postoje dva [[Bioluminiscencija|bioluminiscentna]] zaljeva ili bio zaljeva. Najpoznatiji i najposjećeniji je Nacionalni historijski park i ekološki rezervat Salt River Bay . Drugi je u laguni Altona. Bio-zalivi su izuzetno rijetki; poznato je da na Karibima postoji samo sedam laguna koje su otvorene tokom cijele godine.<ref>{{Cite web|url=http://stcroixsource.com/content/news/local-news/2013/06/13/sea-launching-second-study-bioluminescence|title=SEA Launching Second Study on Bioluminescence|publisher=stcroixsource.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306021740/http://stcroixsource.com/content/news/local-news/2013/06/13/sea-launching-second-study-bioluminescence|archive-date=6. 3. 2016|access-date=13. 6. 2013}}</ref> Kombinacija faktora stvara neophodne uslove za bioluminiscenciju: crvena mangrova stabla okružuju vodu (organizmi su povezani sa mangrovom šumom,<ref>{{Cite book|last=Usup|first=G.|title=The physiological ecology of harmful algal blooms|last2=Azanza|first2=R. V.|publisher=Springer|year=1998|editor-last=Anderson|editor-first=D. M.|series=NATO ASI Series|location=Berlin|pages=81–94|chapter=Physiology and dynamics of the tropical dinoflagellate Pyrodinium bahamense|editor-last2=Cembella|editor-first2=A. D.|editor-last3=Hallegraeff|editor-first3=G. M.}}</ref> iako mangrova nije nužno povezana sa ovom vrstom).   Studija u biološkom zaljevu Salt River provodi se {{As of|2013}} od strane nastavnika i studenata sa Univerziteta Južne Karoline, Univerziteta Sjeverne Karoline-Wilmington i Univerziteta Djevičanskih ostrva. Njihovo istraživanje fokusira se na analizu kvalitete i nutrijentnog sastava vode, rasprostranjenost mikroorganizma, [[Dinoflagelate|dinoflagelata]] ''Pyrodinium bahamense'', koji svijetli kada je voda uznemirena, te obilje "cista", uspavanih dinoflagelata ugrađenih u morsko dno. Istovremenu komplementarnu studiju provodi Udruženje za zaštitu okoliša St. Croixa u saradnji sa Oceanografskim institutom Scripps. Fokusira se na brojanje gustine fotona fenomena tokom vremena i u različitim vremenskim uslovima. Analiza kvaliteta vode i taksonomija iz obje studije bit će podijeljene i povezane kako bi se stvorilo jedno od do sada najtemeljitijih istraživanja bioluminiscentnih zaljeva tokom cijele godine. Dva bio-zaljeva na St. Croixu imaju vrlo različite karakteristike. Onaj u laguni Altona je velik, ali plitak, što omogućava da se vidi razni morski život kako pliva i uzburkava vodu, osvjetljavajući je. Bio-zaljev kod rijeke Salt je manji, ali dublji od lagune Altona. Zbog svoje dubine, dom je i drugom obliku bioluminiscencije, [[Ctenophora]] ili češljastih meduza, koje se ne nalaze u laguni Altona. Treći bioluminiscentni organizam je također pronađen u Salt Riveru. Vrsta morskog vatrenog crva Odontosyllis izvodi svoj jarko zeleni ritual parenja u roku od 57 sati nakon punog mjeseca, ženke izlaze na površinu i ostavljaju luminiscentnu zelenu lokvicu kroz koju mužjaci jure i oplode jaja. === Zaštićena područja === * Nacionalni spomenik Buck Island Reef, kojim upravlja Služba nacionalnih parkova (savezna agencija) * Nacionalno historijsko mjesto Christiansted, kojim upravlja Služba nacionalnih parkova (savezna agencija) * Nacionalni rezervat za divlje životinje Green Cay, kojim upravlja Služba za ribu i divlje životinje SAD-a (savezna agencija) * Nacionalni historijski park i ekološki rezervat Salt River Bay, kojim zajednički upravljaju Teritorija Djevičanskih ostrva i Služba nacionalnih parkova (savezna agencija) * Nacionalni rezervat za divlje životinje Sandy Point, kojim upravlja Služba za ribu i divlje životinje SAD-a (savezna agencija) * Point Udall * Morski park St. Croix East End : njime upravlja Vlada Djevičanskih ostrva putem Odjeljenja za upravljanje obalnim područjem pri Ministarstvu za planiranje i prirodne resurse <gallery mode="packed"> Datoteka:Christiansted,_US_Virgin_Islands,_from_Recovery_Hill.jpg|alt=Christiansted, looking north.| Christiansted, pogled prema sjeveru Datoteka:Csted2.jpg|alt=Downtown Christiansted and harbor| Centar Christiansteda i luka Datoteka:Csted3.jpg|alt=Old Danish Customs House, Christiansted| Stara danska carinarnica, Christiansted Datoteka:2008-01-27_Grapetree_Bay_St._Croix_USVI.jpg|alt=East End| Istočni kraj Datoteka:2008-01-28_Tague_Bay_St._Croix.jpg|alt=East End| Istočni kraj Datoteka:2008-01-27_Teague_Bay_Beach_St._Croix_USVI.jpg|alt=Teague Bay Beach| Plaža Teague Bay Datoteka:2008-03-30_Canegarden_Bay_St._Croix_USVI.jpg|alt=Canegarden Bay Beach| Plaža Canegarden Bay Datoteka:2008-07-17_St._George_Village_Botanical_Gardens_St._Croix_USVI.jpg|alt=St. George Village Botanical Gardens| Botanički vrt sela St. George Datoteka:Canebay1.jpg|alt=Scuba diver and sponges, Cane Bay wall| Ronilac i spužve, zid Cane Baya Datoteka:Canebay2.jpg|alt=Scuba diver and sponges, Cane Bay wall| Ronilac i spužve, zid Cane Baya </gallery> == Poznate osobe == [[Datoteka:Dezarie_cropped.jpg|mini| Dezarie, 2010.]] * Adassa (rođena 1987), reggaeton pjevačica i tekstopisac * Bennie Benjamin (1907–1989), muzičar, tekstopisac * Omari K. Chancellor, glumac i filmski stvaralac * De Apostle (rođen oko 1978), reggae pjevač i tekstopisac * Dezarie (rođena oko 1980), reggae pjevačica * Jack Gantos (rođen 1951), autor (spomenut u ''knjizi Rupa u mom životu'') * Jimmy Hamilton (1917–1994), američki jazz muzičar, umro u Saint Croixu. * Rea Irvin (1881–1972), američka ilustratorica, umjetnička direktorica časopisa ''The New Yorker'', umrla u Saint Croixu. * Audre Lorde (1934–1992), američka pjesnikinja i [[Feminizam|feministkinja]], umrla je u Saint Croixu. * Midnite (aktivan 1989–2015), roots reggae bend * Henry S. Whitehead (1882–1932), američki autor horor fikcije i fantastike; arhiđakon u St. Croixu od 1921. do 1929. * Mike Yard (rođen oko 1970), saradnik u ''emisiji The Nightly Show'' === Sport === [[Datoteka:Ray_Seales_1973.jpg|mini| Sugar Ray Seales, 1973.]] * Joe Aska (rođen 1972), bivši profesionalni igrač [[Američki nogomet|američkog fudbala]] * Raja Bell (rođen 1976), profesionalni [[Košarka|košarkaš]], [[Utah Jazz]]<ref>{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/b/bellra01.html|title=Raja Bell|publisher=Basketball-Reference.Com|access-date=15. 11. 2012}}</ref> * Cory Bishop (rođen oko 1990), fudbaler Američkih Djevičanskih Ostrva * Livingstone Bramble (rođen 1960), bokser, rođen u Montserratu, odrastao na St. Croixu * Horace Clarke (1939–2020), profesionalni igrač bejzbola, New York Yankeesi i San Diego Padresi * Quentin Coryatt (rođen 1970), profesionalni igrač [[Američki nogomet|američkog fudbala]] [[NFL|u NFL-u]], Indianapolis Colts<ref>{{Cite web|url=https://www.pro-football-reference.com/players/C/CoryQu20.htm|title=Quentin Coryatt|publisher=Football-Reference.Com|access-date=15. 11. 2015}}</ref> * Midre Cummings (rođen 1971), igrač u MLB-u * [[Tim Duncan]] (rođen 1976), bivši profesionalni [[NBA]] [[Košarka|košarkaš]]<ref>{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/d/duncati01.html|title=Tim Duncan|publisher=Basketball-Reference.Com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121008092815/http://www.basketball-reference.com/players/d/duncati01.html|archive-date=8. 10. 2012|access-date=15. 11. 2012}}</ref> * Walt Frazier (rođen 1945), bivši profesionalni [[NBA]] [[Košarka|košarkaš]]<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/02/25/garden/25frazier.html|title=At Home With Walt Frazier|work=[[The New York Times]]|date=25. 2. 2010|access-date=24. 2. 2014|last=Araton|first=Harvey}}</ref> * Muhammad Halim (rođen 1986), olimpijski troskok * Peter Jackson (1861–1901), australijski bokserski prvak 19. vijeka * Linval Joseph (rođen 1988), profesionalni igrač [[Američki nogomet|američkog fudbala]] [[NFL|u NFL-u]], Minnesota Vikings<ref>{{Cite web|url=https://www.pro-football-reference.com/players/C/CoryQu20.htm|title=Linval Joseph|publisher=Football-Reference.Com|access-date=15. 11. 2015}}</ref> * Hanik Milligan (rođen 1979), bivši profesionalni igrač [[Američki nogomet|američkog fudbala]] * Elmo Plaskett (1938–1998), igrač bejzbola * Sugar Ray Seales (rođen 1952), bokser, osvajač zlatne medalje na [[Olimpijske igre 1972.|Ljetnim olimpijskim igrama 1972.]] * Andre Wadsworth (rođen 1974), profesionalni igrač [[Američki nogomet|američkog fudbala]] [[NFL|u NFL-u]], Arizona Cardinals<ref>{{Cite web|url=https://www.pro-football-reference.com/players/W/WadsAn20.htm|title=Andre Wadsworth|publisher=Football-Reference.Com|access-date=15. 11. 2015}}</ref> === Ostali === [[Datoteka:William_Leidesdorff.jpg|mini| William Leidesdorff, 1845.]] [[Datoteka:Historical_marker_for_Alexander_Hamilton,_Christiansted,_St._Croix.jpg|mini| Historijski spomenik Alexanderu Hamiltonu]] [[Datoteka:RoyInnisCirca1970.jpg|mini| Roy Innis, oko 1970.]] * [[Margaret Hartman Markoe Bache]] (1770–1836), američka štamparka i urednica * [[Judah P. Benjamin]] (1811–1884), američki i konfederacijski političar * [[Edmund Bourke]] (1761–1821), danski diplomata * [[Annie de Chabert]] (1908–1976), politička ličnost, poduzetnica * Frank Crosswaith (1892–1965), socijalistički političar i sindikalni organizator u New Yorku * [[Francis J. D'Eramo]] (rođen 1959), sudija Višeg suda Američkih Djevičanskih ostrva u St. Croix<ref>{{Cite web|url=http://www.visuperiorcourt.org/judges/pastjudges.aspx|title=Honor Roll of Judges|website=[[United States Virgin Islands Superior Court]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605041111/http://www.visuperiorcourt.org/judges/pastjudges.aspx|archive-date=5. 6. 2016}}</ref> * [[Alexander Hamilton]] (1755/7-1804), jedan od očeva snivača Amerike, živio je na St. Croixu od svoje 10/11. do 17. * [[Hubert Harrison]] (1883–1927), harlemski aktivista i intelektualac, poznat kao "otac harlemskog radikalizma" * [[Elizabeth Hawes]] (1903–1971), dizajnerica odjeće, autorica i društvena kritičarka, koja je pisala o svom životu u St. Croixu pod naslovom ''Ali reci to pristojno'' * [[Arnold R. Highfield]] (1940–2019), historičar * [[Casper Holstein]] (1876–1944), njujorški mafijaš tokom Harlemske renesanse * [[D. Hamilton Jackson]] (1884–1946), zagovornik radničkih prava i lobirao je kod lidera u Danskoj * [[Roy Innis]] (1934–2017), zagovornik građanskih prava, predsjedavajući Kongresa za rasnu jednakost (CORE) * [[Hans Jonatan]] (1784–1827), vjerovatno prva osoba druge boje kože koja je živjela na Islandu * [[William Leidesdorff]] (1810–1848), poduzetnik, jedan od osnivača San Francisca * [[Abraham Markoe]] (1727–1806), biznismen, zemljoposjednik i plantažer; kasnije američka revolucionarna figura * [[Princ Monolulu]] (1881–1965), pravo ime ''Peter Carl Mackay'', savjetnik za konjske trke * Warren Mosler (rođen 1949), američki menadžer hedge fondova, poduzetnik i ekonomista; preselio se u St. Croix 2010. * [[Stacey Plaskett]] (rođena 1966), američka delegatkinja<ref>{{Cite web|url=https://clerk.house.gov/|title=Stacey E. Plaskett (Virgin Islands (VI)), 119th Congress Profile|website=Office of the Clerk, U.S. House of Representatives|language=en|access-date=5. 10. 2025}}</ref> * [[Jasmin St. Claire]] (rođena 1972), američka bivša pornografska glumica i hrvačica * [[Hannibal Ware]] (rođen oko 1970), generalni inspektor američke Uprave za mala preduzeća * [[Erika J. Waters]] (rođena oko 1950), akademkinja i kritičarka; preselila se u St. Croix početkom 1970-ih == Također pogledajte == * Radnička buna na St. Croixu 1878. * Kultura Djevičanskih ostrva * Muzika Djevičanskih ostrva * Botanički vrt sela St. George * Peč grebena Djevičanskih ostrva * WSVI, ABC TV stanica * WTJX-TV, Javna televizija Djevičanskih ostrva == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bivše španske kolonije]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] 30abo9zjkptr4csrkz8y1h80ceoykxm Bonaire 0 536853 3924249 3924009 2026-09-06T15:55:13Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3924249 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bonaire | izvorno_ime = Boneiru | drugo_ime = | kategorija = javno tijelo <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Bonaire.svg | simbol = Bonaire_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Nizozemska | zastava_države = {{ZD|NIZ}} | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Kralendijk]] | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 12 | širina_minuta_glavnog_grada = 9 | širina_sekundi_glavnog_grada = 0 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 68 | dužina_minuta_glavnog_grada = 16 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 0 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = Brandaris | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = 241 | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 288 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 27.611 | stanovništvo_datum = 1. januar 2026. | stanovništvo_gustoća = 95,9 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = Gezaghebber | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = John Soliano | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599 | kod = ISO 3166-2: [[ISO 3166-2:BQ|BQ-BO]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ]] <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) (USD) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl, .bq | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = Bonaire in its region.svg | opis_karte = Lokacija Bonairea u Karipskom moru | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = Službeni jezici: papiamento i nizozemski }} [[Datoteka:Bonaire highres.jpg|mini|desno|300px|Satelitski snimak Bonairea i malog ostrva [[Klein Bonaire]]]] '''Bonaire'''<ref name="Dictionary_Bonaire">{{cite web |title=Bonaire |url=http://dictionary.reference.com/browse/bonaire |archive-url=https://web.archive.org/web/20151124093508/http://dictionary.reference.com/browse/bonaire |archive-date=24. 11. 2015 |url-status=dead |website=Dictionary.com |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> je [[Karibi|karipsko]] ostrvo u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]] i jedno od [[Ostrva privjetrine]]. Od 10. oktobra 2010. ima status [[javno tijelo (Nizozemska)|javnog tijela]] [[Nizozemska|Nizozemske]] i jedno je od tri javna tijela koja zajedno čine [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].<ref name="WOLBES">{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |publisher=Government.nl |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Sjedište javne uprave i najveće naselje na ostrvu je [[Kralendijk]], smješten na zapadnoj obali. Bonaire, zajedno s [[Aruba|Arubom]] i [[Curaçao|Curaçaom]], čini grupu [[ABC ostrva]]. Bonaire je površine 288 km² i pruža se oko 38,6 km u smjeru sjever–jug, dok širina ostrva varira od približno 5 do 8 km. Oko 800 m zapadno od Bonairea nalazi se nenaseljeno ostrvce [[Klein Bonaire]], površine oko 6 km².<ref name="DCNA_2013">{{cite web |title=Reforestation Klein Curacao and Klein Bonaire Successful |url=https://dcnanature.org/reforestation-klein-curacao-and-klein-bonaire-successful/ |publisher=DCNA |date=27. 8. 2013 |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Ostrvo je poznato po svojim koraljnim grebenima i morskim [[Ekosistem|ekosistemima]], koji su zaštićeni u okviru [[Nacionalni pomorskog parka Bonaire|Nacionalnog pomorskog parka Bonaire]], čije područje obuhvata morske vode oko Bonairea i Klein Bonairea.<ref name="UNESCO_5627">{{cite web |title=Bonaire National Marine Park |url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5627/ |publisher=UNESCO |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Na dan 1. januara 2026. Bonaire je imao 27.611 stanovnika, što je za 1.059 stanovnika, odnosno 4%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva u najvećoj je mjeri posljedica doseljavanja.<ref name="CBS_2026_Population">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by over 1.2 thousand in 2025 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2026/22/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-over-1-2-thousand-in-2025 |publisher=CBS |date=27. 5. 2026 |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Do [[raspad Nizozemskih Antila|raspada Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010. Bonaire je bio dio [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], zemlje unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]. Nakon ustavne reforme postao je javno tijelo [[Nizozemska|Nizozemske]], zajedno sa [[Saba|Sabom]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Svetim Eustahijem]]. Za razliku od općina u evropskom dijelu Nizozemske, javna tijela Bonairea, Sabe i Svetog Eustahija nisu dio nijedne nizozemske pokrajine.<ref name="GovNL_Kingdom_Parts">{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |publisher=Government.nl |access-date=4. 9. 2026}}</ref> == Etimologija == Porijeklo naziva Bonaire nije sa sigurnošću utvrđeno. Prema najčešće prihvaćenom tumačenju, naziv je povezan s autohtonim toponimom "Bonay" iz [[Kaketio jezik|kaketijskog jezika]], koji se tumači u značenju "niska zemlja" ili "niski kraj". Evropski izvori iz 16. i 17. stoljeća bilježe brojne varijante naziva, među kojima su ''Poynare'', ''Bojnaj'', ''Boynari'', ''Boinari'', ''Buynare'', ''Buinare'', ''Boinare'', ''Bonaÿre'', ''Bonayre'' i ''Vonayre''. Razlike u pisanju vjerovatno su posljedica bilježenja autohtonog naziva prema njegovom izgovoru, budući da kaketijski jezik nije imao vlastitu pisanu tradiciju.<ref name="LEtang_Du_nom_indigene">{{cite report |last=L’Etang |first=Thierry |title=Du nom indigène des îles de l’archipel des Antilles |url=https://beta-omk.manioc.org/files/original/1343/dunomindig.pdf |format=PDF |access-date=4. 9. 2026 |language=fr}}</ref> U starijim evropskim izvorima naziv je ponekad povezivan sa španskim izrazom ''buen aire'', u značenju "dobar zrak", odnosno "dobar vjetar". Takvo tumačenje predstavlja sekundarnu etimološku interpretaciju, a ne nužno izvorno porijeklo naziva. Većina ranih oblika toponima, uključujući ''Bojnaj'' i ''Bonay'', ne odgovara španskom izrazu ''buen aire'', zbog čega se autohtono porijeklo smatra vjerovatnijim. Istraživanje Savjetovališta za imena [[Univerzitet u Leipzigu|Univerziteta u Leipzigu]] iz 2026. također ukazuje na to da najstariji zapisi govore u prilog autohtonom porijeklu naziva, dok je tumačenje ''buen aire'' vjerovatno nastalo njegovim naknadnim prilagođavanjem evropskim jezicima.<ref name="Uni_Leipzig_ABC_Inseln">{{cite web |title=ABC-Inseln |url=https://www.philol.uni-leipzig.de/namenberatungsstelle/namenberatungsstelle/blog/newsdetail/artikel/abc-inseln-2026-06-14 |publisher=Universität Leipzig |date=14. 6. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=de}}</ref> == Historija == [[Datoteka:RINCON OPEN AIR MUSEUM, BONAIRE.jpg|mini|desno|300px|Tradicionalne stare kuće s ogradama od kaktusa, sačuvane u muzeju na otvorenom u [[Rincon, Bonaire|Rinconu]]]] === Prvi stanovnici === Najstariji poznati tragovi ljudskog prisustva na Bonaireu potječu iz [[arhajski period (Sjeverna Amerika)|arhaijskog]], odnosno prekeramičkog razdoblja i datiraju od približno od 1650. p.n.e. Stanovništvo tog razdoblja činile su manje, pokretne zajednice koje su se bavile [[lov]]om i [[ribolov]]om te su koristile različita područja ostrva u skladu s dostupnim prirodnim resursima. Veći broj arheoloških nalazišta iz tog razdoblja pronađen je na sjeverozapadu Bonairea, posebno u području zaljeva Slagbaai i Gotomeer, koje se smatra jednim od glavnih područja aktivnosti arhaičkog stanovništva.<ref name="Hofman_Antczak_2019">{{cite book |editor1-last=Hofman |editor1-first=Corinne L. |editor2-last=Antczak |editor2-first=Andrzej T. |title=Early Settlers of the Insular Caribbean: Dearchaizing the Archaic |url=https://www.sidestone.com/openaccess/9789088907807.pdf |publisher=Sidestone Press |location=Leiden |year=2019 |isbn=978-90-8890-780-7 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="Stelten_Antczak_2022">{{cite journal |last1=Stelten |first1=Ruud |last2=Antczak |first2=Konrad A. |title=Life at the Salty Edge of Empire: The Maritime Cultural Landscape at the Orange Saltpan on Bonaire, 1821–1960 |journal=International Journal of Historical Archaeology |date=2022 |volume=27 |pages=543–573 |doi=10.1007/s10761-022-00660-9 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10761-022-00660-9 |doi-access=free |language=en}}</ref> Kasnije su se na Bonaireu pojavile zajednice keramičkog razdoblja, koje su se, za razliku od ranijih arhaičkih grupa, bavile i [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] te osnivale trajnija naselja. Njihova materijalna kultura povezuje se s [[Dabajuroidna kultura|dabajuroidnom tradicijom]], rasprostranjenom na području današnje sjeverozapadne [[Venezuela|Venecuele]] i [[ABC ostrva]]. U arheološkoj i historijskoj literaturi ta se tradicija povezuje s narodom [[Caquetío]], koji je u vrijeme dolaska Evropljana naseljavao područja današnje Venecuele, [[Aruba|Arube]], Bonairea i [[Curaçao|Curaçaa]].<ref name="Michael_2022">{{cite journal |last1=Michael |first1=Lev |last2=de Carvalho |first2=Fernando |last3=Chacon |first3=Thiago |last4=Rybka |first4=Konrad |last5=Sabogal |first5=Andrés |last6=Chousou-Polydouri |first6=Natalia |last7=Kaiping |first7=Gereon |title=Deriving calibrations for Arawakan using archaeological evidence |journal=Interface Focus |date=9. 12. 2022 |volume=13 |issue=1 |pages=20220049 |doi=10.1098/rsfs.2022.0049 |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9732640/}}</ref> Jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta ovog razdoblja na Bonaireu je "Amboina", gdje su pronađeni ostaci naselja s kružnim kućama, ukopima i drugim elementima materijalne kulture. Arheološka istraživanja pokazuju da je naselje bilo nastanjeno približno od 1040. do 1360, a moguće i nešto kasnije. Nalazište se pripisuje dabajuroidskoj kulturi, za koju se općenito smatra da je pripadala historijski poznatom narodu Caquetío.<ref name="Hofman_Haviser_2015">{{cite book |editor1-last=Hofman |editor1-first=Corinne L. |editor2-last=Haviser |editor2-first=Jay B. |title=Managing Our Past into the Future: Archaeological Heritage Management in the Dutch Caribbean |url=https://www.sidestone.nl/openaccess/9789088903250.pdf |publisher=Sidestone Press |location=Leiden |year=2015 |isbn=978-90-8890-325-0 |format=PDF}}</ref> Arheološki ostaci domorodačkog stanovništva pronađeni su na više lokacija na Bonaireu, uključujući područja sjeveroistočno od [[Kralendijk]]a i oko zaljeva Lac. Na ostrvu su sačuvani i primjeri [[petroglif]]a i drugih crteža na stijenama koji svjedoče o životu stanovništva u pretkolumbovskom dobu (periodu prije dolaska Evropljana na američki kontinent). Do dolaska [[Španija|Španaca]] krajem 15. stoljeća na Bonaireu je živjelo domorodačko stanovništvo koje se u evropskim historijskim izvorima navodi kao Kaketio.<ref name="UNESCO_Papers_14">{{cite book |title=Presentation of the Caribbean Countries and Legal Protections |url=https://whc.unesco.org/documents/publi_wh_papers_14_en_1.pdf |publisher=UNESCO World Heritage Centre |issue=14 |year=2004 |format=PDF}}</ref> === Špansko razdoblje === {{Glavni|Španska Zapadna Indija}} Prvi poznati evropski kontakt s Bonaireom dogodio se 1499. tokom ekspedicije [[Alonso de Ojeda|Alonsa de Ojeda]] duž sjeverne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U ekspediciji su učestvovali i navigator [[Amerigo Vespucci|Amerigo Vespucci]] te kartograf [[Juan de la Cosa]]. Prema historijskim rekonstrukcijama, ostrvo koje je ekspedicija posjetila u blizini [[Curaçao|Curaçaa]] najvjerovatnije je bilo Bonaire.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Španci su u početku pridavali malo značaja Bonaireu i drugim [[ABC ostrva|ABC ostrvima]]. Zbog njihove sušne klime i nedostatka plemenitih metala ostrva su u španskim izvorima bila poznati kao "Beskorisna ostrva" ({{es|islas inútiles}}).<ref name="Gomez_Cartografia">{{cite web |last=Gómez |first=María Asunción |title=El español en la cartografía lingüística de las Antillas menores |url=https://cvc.cervantes.es/lengua/iecibe/05_gomez.htm |publisher=Centro Virtual Cervantes |access-date=4. 9. 2026 |language=es}}</ref> Ipak, španski trgovci robljem su već u prvim decenijama 16. stoljeća zarobljavali domorodačko stanovništvo Bonairea i drugih ostrva i prisilno ga odvodili u španske kolonije. Dio stanovništva s Bonairea odveden je na [[Hispaniola|Hispaniolu]], gdje je korišten kao prisilna radna snaga, između ostalog u rudnicima bakra.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="Anderson_Cordova_2017">{{cite book |last=Anderson-Córdova |first=Karen F. |title=Surviving Spanish Conquest: Indian Fight, Flight, and Cultural Transformation in Hispaniola and Puerto Rico |publisher=University of Alabama Press |year=2017 |doi=10.2307/jj.30297488 |url-access=subscription |url=https://www.jstor.org/stable/jj.30297488}}</ref> Španska kruna je sredinom 1520-ih počela nastojati uspostaviti trajniju kontrolu nad ABC ostrvima. [[Juan Martínez de Ampíes]], službenik Kraljevske riznice na Hispanioli, nastojao je zaštititi domorodačko stanovništvo od porobljavanja i dobiti pravo na naseljavanje ostrva. Dana 15. novembra 1526. sklopio je s krunom kapitulaciju kojom su mu dodijeljena prava u vezi s osvajanjem i naseljavanjem [[Curaçao|Curaçaa]], [[Aruba|Arube]] i Bonairea.<ref name="Cronologia_Venezuela_1526">{{cite web |title=Cronología de historia de Venezuela: 1526 |url=https://bibliofep.fundacionempresaspolar.org/_custom/static/cronologia_hv/zoom/s16/1526-2.html |publisher=Fundación Empresas Polar |access-date=4. 9. 2026 |language=es}}</ref> Tokom 1520-ih na Bonaireu je uspostavljena ograničena španska kolonijalna prisutnost. Španci su na ostrvo doveli domaće životinje, među kojima [[goveda]], [[Magarac|magarce]], [[Koza|koze]], [[konj]]e, [[Svinja|svinje]] i [[Ovca|ovce]]. Zbog sušne klime i ograničenih mogućnosti poljoprivrede, [[stočarstvo]] je postalo jedna od glavnih privrednih djelatnosti. [[Stoka]] se uglavnom uzgajala radi kože, dok je naselje [[Rincon (Bonaire)|Rincon]] u unutrašnjosti ostrva postalo jedno od glavnih centara stanovništva.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Španska vlast nad Bonaireom ostala je ograničena i ostrvo je tokom 16. i početkom 17. stoljeća imalo malo stanovnika. Prema kasnijim historijskim procjenama, oko 1620. na Bonaireu je živjelo svega oko 40 ljudi.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Početkom 17. stoljeća na Bonaire su sve češće dolazili nizozemski brodovi u potrazi za soli, a slabljenje španske prisutnosti na ostrvu otvorilo je put nizozemskom osvajanju 1636. === Nizozemsko razdoblje === {{Glavni|Nizozemski Karibi}} [[Datoteka:OLD FORT ORANJE, KRALENDIJK.jpg|mini|desno|300px|Tvrđava Oranje u [[Kralendijk]]u, izgrađena 1639.]] [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] (WIC) osnovana je 1621, s monopolom na nizozemsku trgovinu, kolonizaciju i pomorske aktivnosti na području [[Atlantik]]a. Nizozemski brodovi posjećivali su Bonaire najmanje od 1623, prvenstveno radi nabavke soli, mesa, vode i drveta. Godine 1626. na ostrvo je stigla ekspedicija pod vodstvom Boudewijna Hendricksza, čiji su ljudi na Bonaireu pribavili stoku i drvo, a pri odlasku na ostrvu su ostavili 11 španskih i portugalskih zarobljenika.<ref name="Euwens1907">{{cite journal |last=Euwens |first=P. A. |title=Historisch overzicht van het eiland Bonaire |journal=Neerlandia |year=1907 |volume=11 |url=https://www.dbnl.org/tekst/_nee003190701_01/_nee003190701_01_0397.php |access-date=4. 9. 2026 |language=nl}}</ref> Nakon što su Nizozemci 1634. zauzeli [[Curaçao]], njihove su snage 1636. preuzele kontrolu nad [[Aruba|Arubom]] i Bonaireom. Time je Bonaire ušao u sastav nizozemskog kolonijalnog prostora i postao posjed Nizozemske zapadnoindijske kompanije. Ostrvo je ostalo pod upravom WIC-a do njenog ukidanja 1792.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Za razliku od Curaçaa, koji je postao važan centar nizozemske trgovine robljem, Bonaire je prvenstveno korišten za proizvodnju soli, stočarstvo i uzgoj poljoprivrednih kultura. Sol je postala jedan od najvažnijih proizvoda ostrva. U solanama su radili porobljeni Afrikanci, a prisilni rad korišten je i u drugim djelatnostima. Tokom 17. i 18. stoljeća na ostrvu su živjeli i radili domorodački stanovnici, evropski doseljenici, porobljeni Afrikanci i kažnjenici. Razvoj proizvodnje soli bio je povezan s prirodnim uslovima Bonairea i njegovim položajem u odnosu na Curaçao i druge nizozemske karipske posjede.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="Van_Welie_2008">{{cite journal |last=van Welie |first=Rik |title=Slave trading and slavery in the Dutch colonial empire: A global comparison |journal=New West Indian Guide / Nieuwe West-Indische Gids |year=2008 |volume=82 |issue=1-2 |pages=47–96 |doi=10.1163/13822373-90002465 |doi-access=free |jstor=43390702 |url=https://brill.com/view/journals/nwig/82/1-2/article-p47_2.xml |language=en}}</ref> Nizozemska kolonijalna uprava održavala je malu populaciju na ostrvu i prvenstveno je bila usmjerena na iskorištavanje njegovih resursa. U izvještaju iz 1806. na Bonaireu je zabilježeno 272 porobljene osobe u vlasništvu kolonijalne uprave, 92 privatno porobljene osobe, 284 domorodačka stanovnika i 225 slobodnih crnih i obojenih stanovnika koji su, kao uslov boravka na ostrvu, imali obavezu obavljanja određenih javnih radova.<ref name="Klooster2026">{{cite journal |last1=Quanjer |first1=Björn |last2=van Galen |first2=Coen W. |last3=Rosenbaum-Feldbrügge |first3=Matthias |title=Under company and state, reconstructing government-owned enslaved families on Bonaire 1758-1863 |journal=The History of the Family |year=2026 |volume=31 |issue=4 |pages=654–673 |doi=10.1080/1081602X.2026.2659321 |doi-access=free |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/1081602X.2026.2659321 |language=en}}</ref> Tokom 18. stoljeća počelo se razvijati malo naselje uz sidrište na jugozapadnoj obali Bonairea, na području današnjeg [[Kralendijk]]a. Engleski pomorac [[William Dampier]] opisao je 1681. kuće smještene nešto dalje od obale, dok izvještaj iz 1778. spominje nekoliko kuća uz samo sidrište. Naselje je bilo poznato kao Playa, a tokom britanske uprave početkom 19. stoljeća dodatno se razvilo i postalo jezgro današnjeg Kralendijka.<ref name="MaSS">{{cite web |title=Kralendijk Roadstead |url=https://mass.cultureelerfgoed.nl/kralendijk-roadstead |publisher=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (RCE) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Na području današnjeg Kralendijka nizozemske vlasti podigle su utvrdu 1639. Utvrda je kasnije više puta mijenjana i obnavljana; nova utvrda kod naselja Playa podignuta je 1796, dok današnja građevina [[Fort Oranje]] uglavnom potiče iz obnove nakon povratka Bonairea pod nizozemsku vlast 1816.<ref name="MaSS" /> ==== Britanska uprava ==== Tokom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Nizozemska je dvaput izgubila kontrolu nad Bonaireom. Britanci su preuzeli upravu nad ostrvom u periodima od 1800. do 1803. i od 1807. do 1816. Britanska okupacija bila je dio šireg sukoba evropskih sila i njihovog nadmetanja za kontrolu nad nizozemskim posjedima na Karibima.<ref name="Van_Welie_2008" /><ref name="Klooster2026" /> Tokom britanske uprave promijenili su se način upravljanja otokom i korištenje njegovih prirodnih resursa. Britanska uprava je 1810. godine iznajmila radnu snagu i prirodne resurse Bonairea američkom trgovcu Josephu Foulkeu, čija je djelatnost bila posebno usmjerena na iskorištavanje drveta i dovela do značajnog krčenja šuma.<ref name="Klooster2026" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova i obnove nizozemske vlasti Bonaire je 1816. vraćen Nizozemskoj. Time je završeno razdoblje britanske uprave, a otok je ponovo stavljen pod nizozemsku vlast.<ref name="Van_Welie_2008" /> === Emancipacija === Nakon obnove nizozemske vlasti 1816. Bonaire je ostao [[kolonija|kolonijalno]] imanje pod neposrednom upravom vlasti. Privreda ostrva u velikoj se mjeri oslanjala na rad porobljenog stanovništva, naročito u proizvodnji soli. Za razliku od većine karipskih kolonija, na Bonaireu je većina porobljenih osoba bila u vlasništvu države: do 1792. [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]], a nakon njenog raspuštanja nizozemske države. Posebno težak bio je rad u solanama, gdje su radnici bili izloženi visokoj temperaturi, odsjaju sunca od soli i slanoj vodi.<ref name="Klooster2026" /> Broj porobljenih stanovnika povećavao se tokom prve polovine 19. stoljeća. Godine 1853. na Bonaireu su bila 769 porobljena stanovnika, od kojih je 464 radilo u solanama.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Istovremeno je postojao i brojčano značajan slobodni dio stanovništva, dok su pojedini porobljeni ljudi u privatnom vlasništvu bili uključeni u domaće i druge poslove izvan državnih solana.<ref name="Klooster2026" /> Ukidanje ropstva u nizozemskim zapadnoindijskim kolonijama propisano je zakonom od 8. augusta 1862, koji je obuhvatio [[Surinam]] i ostrva [[Curaçao]], Bonaire, [[Aruba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Saba]] i nizozemski dio [[Sveti Martin (ostrvo)|Svetog Martina]]. Iako je zakon donesen 1862, njegovo stupanje na snagu bilo je određeno za 1. juli 1863. Tog dana ropstvo je na Bonaireu pravno ukinuto, zajedno s ostalim nizozemskim karipskim posjedima.<ref name="Afschaffing1866">{{cite journal |last=van Sypesteyn |first=C. A. |title=Afschaffing der Slavernij in de Nederlandsche West-Indische Kolonien |journal=De Economist |volume=15 |issue=1 |pages=1–85 |date=1866 |doi=10.1007/BF02203356 |url-access=subscription |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02203356 |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref><ref name="DNB2023">{{cite book |last1=Fatah-Black |first1=Karwan |last2=Lauret |first2=Lauren |last3=van den Tol |first3=Joris |title=Serving the chain? De Nederlandsche Bank and the last decades of slavery, 1814–1863 |publisher=Leiden University Press |year=2023 |isbn=978-90-8728-392-6 |doi=10.24415/9789087283926 |url=https://www.dnb.nl/media/k21bkwyh/slavernijverleden_en_2023_e.pdf |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Na emancipaciji je na Bonaireu slobodu dobilo ukupno 758 porobljenih osoba. Od tog broja 607 bilo je u vlasništvu kolonijalne vlade, dok je 151 osoba bila u privatnom vlasništvu. Za privatno porobljene osobe nizozemska država isplatila je naknadu njihovim vlasnicima; oslobođene osobe nisu dobila naknadu za višegodišnji prisilni rad. Struktura emancipacije na Bonaireu tako je bila neuobičajena u odnosu na druge karipske kolonije, jer je najveći dio oslobođenih prethodno bio u državnom, a ne privatnom vlasništvu.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="Klooster2026" /><ref name="DNB2023" /> Za razliku od [[Surinam]]a, gdje je nakon emancipacije uveden desetogodišnji sistem državnog nadzora nad dijelom bivših porobljenih radnika, takav sistem nije uveden na karipskim ostrvima. Na Bonaireu je, međutim, ekonomska zavisnost velikog dijela oslobođenog stanovništva ostala izražena. Mnogi bivši porobljeni nastavili su raditi u solanama kao najamni radnici, sada za novčanu naknadu. Proizvodnja soli zbog toga nije odmah prestala, iako su ukidanje prisilnog rada, troškovi rada i kolonijalni porezi utjecali na njenu kasniju profitabilnost.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="DNB2023" /> Emancipacija je istovremeno označila kraj dotadašnjeg sistema državnog upravljanja zemljištem i privredom. Bonaire je prije toga u velikoj mjeri funkcionisao kao [[plantaža|državno kolonijalno imanje]], a nakon ukidanja ropstva nizozemska kolonijalna uprava počela je prodavati državne posjede. Godine 1867. veliki dijelovi ostrva podijeljeni su na velike parcele i ponuđeni na prodaju, dok je prodaja državnih solana uslijedila krajem 1860-ih i početkom 1870-ih. Veliki dio zemljišta tako je prešao u privatne ruke, čime je okončano razdoblje Bonairea kao državnog kolonijalnog imanja.<ref name="Grondbezit1914">{{cite book |editor-last1=Benjamins |editor-first1=Herman Daniël |editor-last2=Snelleman |editor-first2=Joh. F. |title=Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië |publisher=Martinus Nijhoff / E.J. Brill |year=1917 |location=Den Haag/Leiden |url=https://www.dbnl.org/tekst/benj004ency01_01/index.php |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bonaire|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] jnnotchr7azr5mvzdtmfkaom7l05055 3924256 3924249 2026-09-06T16:56:26Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3924256 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bonaire | izvorno_ime = Boneiru | drugo_ime = | kategorija = javno tijelo <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Bonaire.svg | simbol = Bonaire_wapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Nizozemska | zastava_države = {{ZD|NIZ}} | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Kralendijk]] | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = 12 | širina_minuta_glavnog_grada = 9 | širina_sekundi_glavnog_grada = 0 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 68 | dužina_minuta_glavnog_grada = 16 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 0 | dužina_IZ_glavnog_grada = W | najviši = Brandaris | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = 241 | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 288 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 27.611 | stanovništvo_datum = 1. januar 2026. | stanovništvo_gustoća = 95,9 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 10. oktobar 2010. | datum = | vlada_položaj = Gezaghebber | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = John Soliano | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = AST | utc_odstupanje = -4 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +599 | kod = ISO 3166-2: [[ISO 3166-2:BQ|BQ-BO]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ]] <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = Američki dolar ($) (USD) | prazno_vrsta = Valuta | prazno1 = .nl, .bq | prazno1_vrsta = Internet TLD <!-- *** Karta *** --> | karta = Bonaire in its region.svg | opis_karte = Lokacija Bonairea u Karipskom moru | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = Službeni jezici: papiamento i nizozemski }} [[Datoteka:Bonaire highres.jpg|mini|desno|300px|Satelitski snimak Bonairea i malog ostrva [[Klein Bonaire]]]] '''Bonaire'''<ref name="Dictionary_Bonaire">{{cite web |title=Bonaire |url=http://dictionary.reference.com/browse/bonaire |archive-url=https://web.archive.org/web/20151124093508/http://dictionary.reference.com/browse/bonaire |archive-date=24. 11. 2015 |url-status=dead |website=Dictionary.com |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> je [[Karibi|karipsko]] ostrvo u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]] i jedno od [[Ostrva privjetrine]]. Od 10. oktobra 2010. ima status [[javno tijelo (Nizozemska)|javnog tijela]] [[Nizozemska|Nizozemske]] i jedno je od tri javna tijela koja zajedno čine [[Karipska Nizozemska|Karipsku Nizozemsku]].<ref name="WOLBES">{{cite web |title=Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba |url=https://www.government.nl/themes/government-and-democracy/caribbean-parts-of-the-kingdom/governance-of-bonaire-st-eustatius-and-saba |publisher=Government.nl |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Sjedište javne uprave i najveće naselje na ostrvu je [[Kralendijk]], smješten na zapadnoj obali. Bonaire, zajedno s [[Aruba|Arubom]] i [[Curaçao|Curaçaom]], čini grupu [[ABC ostrva]]. Bonaire je površine 288 km² i pruža se oko 38,6 km u smjeru sjever–jug, dok širina ostrva varira od približno 5 do 8 km. Oko 800 m zapadno od Bonairea nalazi se nenaseljeno ostrvce [[Klein Bonaire]], površine oko 6 km².<ref name="DCNA_2013">{{cite web |title=Reforestation Klein Curacao and Klein Bonaire Successful |url=https://dcnanature.org/reforestation-klein-curacao-and-klein-bonaire-successful/ |publisher=DCNA |date=27. 8. 2013 |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Ostrvo je poznato po svojim koraljnim grebenima i morskim [[Ekosistem|ekosistemima]], koji su zaštićeni u okviru [[Nacionalni pomorskog parka Bonaire|Nacionalnog pomorskog parka Bonaire]], čije područje obuhvata morske vode oko Bonairea i Klein Bonairea.<ref name="UNESCO_5627">{{cite web |title=Bonaire National Marine Park |url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5627/ |publisher=UNESCO |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Na dan 1. januara 2026. Bonaire je imao 27.611 stanovnika, što je za 1.059 stanovnika, odnosno 4%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva u najvećoj je mjeri posljedica doseljavanja.<ref name="CBS_2026_Population">{{cite web |title=Population of the Caribbean Netherlands up by over 1.2 thousand in 2025 |url=https://www.cbs.nl/en-gb/news/2026/22/population-of-the-caribbean-netherlands-up-by-over-1-2-thousand-in-2025 |publisher=CBS |date=27. 5. 2026 |access-date=4. 9. 2026}}</ref> Do [[raspad Nizozemskih Antila|raspada Nizozemskih Antila]] 10. oktobra 2010. Bonaire je bio dio [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]], zemlje unutar [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]]. Nakon ustavne reforme postao je javno tijelo [[Nizozemska|Nizozemske]], zajedno sa [[Saba|Sabom]] i [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Svetim Eustahijem]]. Za razliku od općina u evropskom dijelu Nizozemske, javna tijela Bonairea, Sabe i Svetog Eustahija nisu dio nijedne nizozemske pokrajine.<ref name="GovNL_Kingdom_Parts">{{cite web |title=What are the different parts of the Kingdom of the Netherlands? |url=https://www.government.nl/faq/what-are-the-different-parts-of-the-kingdom-of-the-netherlands |publisher=Government.nl |access-date=4. 9. 2026}}</ref> == Etimologija == Porijeklo naziva Bonaire nije sa sigurnošću utvrđeno. Prema najčešće prihvaćenom tumačenju, naziv je povezan s autohtonim toponimom "Bonay" iz [[Kaketio jezik|kaketijskog jezika]], koji se tumači u značenju "niska zemlja" ili "niski kraj". Evropski izvori iz 16. i 17. stoljeća bilježe brojne varijante naziva, među kojima su ''Poynare'', ''Bojnaj'', ''Boynari'', ''Boinari'', ''Buynare'', ''Buinare'', ''Boinare'', ''Bonaÿre'', ''Bonayre'' i ''Vonayre''. Razlike u pisanju vjerovatno su posljedica bilježenja autohtonog naziva prema njegovom izgovoru, budući da kaketijski jezik nije imao vlastitu pisanu tradiciju.<ref name="LEtang_Du_nom_indigene">{{cite report |last=L’Etang |first=Thierry |title=Du nom indigène des îles de l’archipel des Antilles |url=https://beta-omk.manioc.org/files/original/1343/dunomindig.pdf |format=PDF |access-date=4. 9. 2026 |language=fr}}</ref> U starijim evropskim izvorima naziv je ponekad povezivan sa španskim izrazom ''buen aire'', u značenju "dobar zrak", odnosno "dobar vjetar". Takvo tumačenje predstavlja sekundarnu etimološku interpretaciju, a ne nužno izvorno porijeklo naziva. Većina ranih oblika toponima, uključujući ''Bojnaj'' i ''Bonay'', ne odgovara španskom izrazu ''buen aire'', zbog čega se autohtono porijeklo smatra vjerovatnijim. Istraživanje Savjetovališta za imena [[Univerzitet u Leipzigu|Univerziteta u Leipzigu]] iz 2026. također ukazuje na to da najstariji zapisi govore u prilog autohtonom porijeklu naziva, dok je tumačenje ''buen aire'' vjerovatno nastalo njegovim naknadnim prilagođavanjem evropskim jezicima.<ref name="Uni_Leipzig_ABC_Inseln">{{cite web |title=ABC-Inseln |url=https://www.philol.uni-leipzig.de/namenberatungsstelle/namenberatungsstelle/blog/newsdetail/artikel/abc-inseln-2026-06-14 |publisher=Universität Leipzig |date=14. 6. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=de}}</ref> == Historija == [[Datoteka:RINCON OPEN AIR MUSEUM, BONAIRE.jpg|mini|desno|300px|Tradicionalne stare kuće s ogradama od kaktusa, sačuvane u muzeju na otvorenom u [[Rincon, Bonaire|Rinconu]]]] === Prvi stanovnici === Najstariji poznati tragovi ljudskog prisustva na Bonaireu potječu iz [[arhajski period (Sjeverna Amerika)|arhaijskog]], odnosno prekeramičkog razdoblja i datiraju od približno od 1650. p.n.e. Stanovništvo tog razdoblja činile su manje, pokretne zajednice koje su se bavile [[lov]]om i [[ribolov]]om te su koristile različita područja ostrva u skladu s dostupnim prirodnim resursima. Veći broj arheoloških nalazišta iz tog razdoblja pronađen je na sjeverozapadu Bonairea, posebno u području zaljeva Slagbaai i Gotomeer, koje se smatra jednim od glavnih područja aktivnosti arhaičkog stanovništva.<ref name="Hofman_Antczak_2019">{{cite book |editor1-last=Hofman |editor1-first=Corinne L. |editor2-last=Antczak |editor2-first=Andrzej T. |title=Early Settlers of the Insular Caribbean: Dearchaizing the Archaic |url=https://www.sidestone.com/openaccess/9789088907807.pdf |publisher=Sidestone Press |location=Leiden |year=2019 |isbn=978-90-8890-780-7 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="Stelten_Antczak_2022">{{cite journal |last1=Stelten |first1=Ruud |last2=Antczak |first2=Konrad A. |title=Life at the Salty Edge of Empire: The Maritime Cultural Landscape at the Orange Saltpan on Bonaire, 1821–1960 |journal=International Journal of Historical Archaeology |date=2022 |volume=27 |pages=543–573 |doi=10.1007/s10761-022-00660-9 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10761-022-00660-9 |doi-access=free |language=en}}</ref> Kasnije su se na Bonaireu pojavile zajednice keramičkog razdoblja, koje su se, za razliku od ranijih arhaičkih grupa, bavile i [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] te osnivale trajnija naselja. Njihova materijalna kultura povezuje se s [[Dabajuroidna kultura|dabajuroidnom tradicijom]], rasprostranjenom na području današnje sjeverozapadne [[Venezuela|Venecuele]] i [[ABC ostrva]]. U arheološkoj i historijskoj literaturi ta se tradicija povezuje s narodom [[Caquetío]], koji je u vrijeme dolaska Evropljana naseljavao područja današnje Venecuele, [[Aruba|Arube]], Bonairea i [[Curaçao|Curaçaa]].<ref name="Michael_2022">{{cite journal |last1=Michael |first1=Lev |last2=de Carvalho |first2=Fernando |last3=Chacon |first3=Thiago |last4=Rybka |first4=Konrad |last5=Sabogal |first5=Andrés |last6=Chousou-Polydouri |first6=Natalia |last7=Kaiping |first7=Gereon |title=Deriving calibrations for Arawakan using archaeological evidence |journal=Interface Focus |date=9. 12. 2022 |volume=13 |issue=1 |pages=20220049 |doi=10.1098/rsfs.2022.0049 |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9732640/}}</ref> Jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta ovog razdoblja na Bonaireu je "Amboina", gdje su pronađeni ostaci naselja s kružnim kućama, ukopima i drugim elementima materijalne kulture. Arheološka istraživanja pokazuju da je naselje bilo nastanjeno približno od 1040. do 1360, a moguće i nešto kasnije. Nalazište se pripisuje dabajuroidskoj kulturi, za koju se općenito smatra da je pripadala historijski poznatom narodu Caquetío.<ref name="Hofman_Haviser_2015">{{cite book |editor1-last=Hofman |editor1-first=Corinne L. |editor2-last=Haviser |editor2-first=Jay B. |title=Managing Our Past into the Future: Archaeological Heritage Management in the Dutch Caribbean |url=https://www.sidestone.nl/openaccess/9789088903250.pdf |publisher=Sidestone Press |location=Leiden |year=2015 |isbn=978-90-8890-325-0 |format=PDF}}</ref> Arheološki ostaci domorodačkog stanovništva pronađeni su na više lokacija na Bonaireu, uključujući područja sjeveroistočno od [[Kralendijk]]a i oko zaljeva Lac. Na ostrvu su sačuvani i primjeri [[petroglif]]a i drugih crteža na stijenama koji svjedoče o životu stanovništva u pretkolumbovskom dobu (periodu prije dolaska Evropljana na američki kontinent). Do dolaska [[Španija|Španaca]] krajem 15. stoljeća na Bonaireu je živjelo domorodačko stanovništvo koje se u evropskim historijskim izvorima navodi kao Kaketio.<ref name="UNESCO_Papers_14">{{cite book |title=Presentation of the Caribbean Countries and Legal Protections |url=https://whc.unesco.org/documents/publi_wh_papers_14_en_1.pdf |publisher=UNESCO World Heritage Centre |issue=14 |year=2004 |format=PDF}}</ref> === Špansko razdoblje === {{Glavni|Španska Zapadna Indija}} Prvi poznati evropski kontakt s Bonaireom dogodio se 1499. tokom ekspedicije [[Alonso de Ojeda|Alonsa de Ojeda]] duž sjeverne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U ekspediciji su učestvovali i navigator [[Amerigo Vespucci|Amerigo Vespucci]] te kartograf [[Juan de la Cosa]]. Prema historijskim rekonstrukcijama, ostrvo koje je ekspedicija posjetila u blizini [[Curaçao|Curaçaa]] najvjerovatnije je bilo Bonaire.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Španci su u početku pridavali malo značaja Bonaireu i drugim [[ABC ostrva|ABC ostrvima]]. Zbog njihove sušne klime i nedostatka plemenitih metala ostrva su u španskim izvorima bila poznati kao "Beskorisna ostrva" ({{es|islas inútiles}}).<ref name="Gomez_Cartografia">{{cite web |last=Gómez |first=María Asunción |title=El español en la cartografía lingüística de las Antillas menores |url=https://cvc.cervantes.es/lengua/iecibe/05_gomez.htm |publisher=Centro Virtual Cervantes |access-date=4. 9. 2026 |language=es}}</ref> Ipak, španski trgovci robljem su već u prvim decenijama 16. stoljeća zarobljavali domorodačko stanovništvo Bonairea i drugih ostrva i prisilno ga odvodili u španske kolonije. Dio stanovništva s Bonairea odveden je na [[Hispaniola|Hispaniolu]], gdje je korišten kao prisilna radna snaga, između ostalog u rudnicima bakra.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="Anderson_Cordova_2017">{{cite book |last=Anderson-Córdova |first=Karen F. |title=Surviving Spanish Conquest: Indian Fight, Flight, and Cultural Transformation in Hispaniola and Puerto Rico |publisher=University of Alabama Press |year=2017 |doi=10.2307/jj.30297488 |url-access=subscription |url=https://www.jstor.org/stable/jj.30297488}}</ref> Španska kruna je sredinom 1520-ih počela nastojati uspostaviti trajniju kontrolu nad ABC ostrvima. [[Juan Martínez de Ampíes]], službenik Kraljevske riznice na Hispanioli, nastojao je zaštititi domorodačko stanovništvo od porobljavanja i dobiti pravo na naseljavanje ostrva. Dana 15. novembra 1526. sklopio je s krunom kapitulaciju kojom su mu dodijeljena prava u vezi s osvajanjem i naseljavanjem [[Curaçao|Curaçaa]], [[Aruba|Arube]] i Bonairea.<ref name="Cronologia_Venezuela_1526">{{cite web |title=Cronología de historia de Venezuela: 1526 |url=https://bibliofep.fundacionempresaspolar.org/_custom/static/cronologia_hv/zoom/s16/1526-2.html |publisher=Fundación Empresas Polar |access-date=4. 9. 2026 |language=es}}</ref> Tokom 1520-ih na Bonaireu je uspostavljena ograničena španska kolonijalna prisutnost. Španci su na ostrvo doveli domaće životinje, među kojima [[goveda]], [[Magarac|magarce]], [[Koza|koze]], [[konj]]e, [[Svinja|svinje]] i [[Ovca|ovce]]. Zbog sušne klime i ograničenih mogućnosti poljoprivrede, [[stočarstvo]] je postalo jedna od glavnih privrednih djelatnosti. [[Stoka]] se uglavnom uzgajala radi kože, dok je naselje [[Rincon (Bonaire)|Rincon]] u unutrašnjosti ostrva postalo jedno od glavnih centara stanovništva.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Španska vlast nad Bonaireom ostala je ograničena i ostrvo je tokom 16. i početkom 17. stoljeća imalo malo stanovnika. Prema kasnijim historijskim procjenama, oko 1620. na Bonaireu je živjelo svega oko 40 ljudi.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Početkom 17. stoljeća na Bonaire su sve češće dolazili nizozemski brodovi u potrazi za soli, a slabljenje španske prisutnosti na ostrvu otvorilo je put nizozemskom osvajanju 1636. === Nizozemsko razdoblje === {{Glavni|Nizozemski Karibi}} [[Datoteka:OLD FORT ORANJE, KRALENDIJK.jpg|mini|desno|300px|Tvrđava Oranje u [[Kralendijk]]u, izgrađena 1639.]] [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] (WIC) osnovana je 1621, s monopolom na nizozemsku trgovinu, kolonizaciju i pomorske aktivnosti na području [[Atlantik]]a. Nizozemski brodovi posjećivali su Bonaire najmanje od 1623, prvenstveno radi nabavke soli, mesa, vode i drveta. Godine 1626. na ostrvo je stigla ekspedicija pod vodstvom Boudewijna Hendricksza, čiji su ljudi na Bonaireu pribavili stoku i drvo, a pri odlasku na ostrvu su ostavili 11 španskih i portugalskih zarobljenika.<ref name="Euwens1907">{{cite journal |last=Euwens |first=P. A. |title=Historisch overzicht van het eiland Bonaire |journal=Neerlandia |year=1907 |volume=11 |url=https://www.dbnl.org/tekst/_nee003190701_01/_nee003190701_01_0397.php |access-date=4. 9. 2026 |language=nl}}</ref> Nakon što su Nizozemci 1634. zauzeli [[Curaçao]], njihove su snage 1636. preuzele kontrolu nad [[Aruba|Arubom]] i Bonaireom. Time je Bonaire ušao u sastav nizozemskog kolonijalnog prostora i postao posjed Nizozemske zapadnoindijske kompanije. Ostrvo je ostalo pod upravom WIC-a do njenog ukidanja 1792.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Za razliku od Curaçaa, koji je postao važan centar nizozemske trgovine robljem, Bonaire je prvenstveno korišten za proizvodnju soli, stočarstvo i uzgoj poljoprivrednih kultura. Sol je postala jedan od najvažnijih proizvoda ostrva. U solanama su radili porobljeni Afrikanci, a prisilni rad korišten je i u drugim djelatnostima. Tokom 17. i 18. stoljeća na ostrvu su živjeli i radili domorodački stanovnici, evropski doseljenici, porobljeni Afrikanci i kažnjenici. Razvoj proizvodnje soli bio je povezan s prirodnim uslovima Bonairea i njegovim položajem u odnosu na Curaçao i druge nizozemske karipske posjede.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="Van_Welie_2008">{{cite journal |last=van Welie |first=Rik |title=Slave trading and slavery in the Dutch colonial empire: A global comparison |journal=New West Indian Guide / Nieuwe West-Indische Gids |year=2008 |volume=82 |issue=1-2 |pages=47–96 |doi=10.1163/13822373-90002465 |doi-access=free |jstor=43390702 |url=https://brill.com/view/journals/nwig/82/1-2/article-p47_2.xml |language=en}}</ref> Nizozemska kolonijalna uprava održavala je malu populaciju na ostrvu i prvenstveno je bila usmjerena na iskorištavanje njegovih resursa. U izvještaju iz 1806. na Bonaireu je zabilježeno 272 porobljene osobe u vlasništvu kolonijalne uprave, 92 privatno porobljene osobe, 284 domorodačka stanovnika i 225 slobodnih crnih i obojenih stanovnika koji su, kao uslov boravka na ostrvu, imali obavezu obavljanja određenih javnih radova.<ref name="Klooster2026">{{cite journal |last1=Quanjer |first1=Björn |last2=van Galen |first2=Coen W. |last3=Rosenbaum-Feldbrügge |first3=Matthias |title=Under company and state, reconstructing government-owned enslaved families on Bonaire 1758-1863 |journal=The History of the Family |year=2026 |volume=31 |issue=4 |pages=654–673 |doi=10.1080/1081602X.2026.2659321 |doi-access=free |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/1081602X.2026.2659321 |language=en}}</ref> Tokom 18. stoljeća počelo se razvijati malo naselje uz sidrište na jugozapadnoj obali Bonairea, na području današnjeg [[Kralendijk]]a. Engleski pomorac [[William Dampier]] opisao je 1681. kuće smještene nešto dalje od obale, dok izvještaj iz 1778. spominje nekoliko kuća uz samo sidrište. Naselje je bilo poznato kao Playa, a tokom britanske uprave početkom 19. stoljeća dodatno se razvilo i postalo jezgro današnjeg Kralendijka.<ref name="MaSS">{{cite web |title=Kralendijk Roadstead |url=https://mass.cultureelerfgoed.nl/kralendijk-roadstead |publisher=Cultural Heritage Agency of the Netherlands (RCE) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Na području današnjeg Kralendijka nizozemske vlasti podigle su utvrdu 1639. Utvrda je kasnije više puta mijenjana i obnavljana; nova utvrda kod naselja Playa podignuta je 1796, dok današnja građevina [[Fort Oranje]] uglavnom potiče iz obnove nakon povratka Bonairea pod nizozemsku vlast 1816.<ref name="MaSS" /> ==== Britanska uprava ==== Tokom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Nizozemska je dvaput izgubila kontrolu nad Bonaireom. Britanci su preuzeli upravu nad ostrvom u periodima od 1800. do 1803. i od 1807. do 1816. Britanska okupacija bila je dio šireg sukoba evropskih sila i njihovog nadmetanja za kontrolu nad nizozemskim posjedima na Karibima.<ref name="Van_Welie_2008" /><ref name="Klooster2026" /> Tokom britanske uprave promijenili su se način upravljanja otokom i korištenje njegovih prirodnih resursa. Britanska uprava je 1810. godine iznajmila radnu snagu i prirodne resurse Bonairea američkom trgovcu Josephu Foulkeu, čija je djelatnost bila posebno usmjerena na iskorištavanje drveta i dovela do značajnog krčenja šuma.<ref name="Klooster2026" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova i obnove nizozemske vlasti Bonaire je 1816. vraćen Nizozemskoj. Time je završeno razdoblje britanske uprave, a otok je ponovo stavljen pod nizozemsku vlast.<ref name="Van_Welie_2008" /> === Emancipacija === [[Datoteka:Bonaire Red Slave Huts.jpg|mini|desno|300px|Nastambe za robove na Bonaireu]] Nakon obnove nizozemske vlasti 1816. Bonaire je ostao [[kolonija|kolonijalno]] imanje pod neposrednom upravom vlasti. Privreda ostrva u velikoj se mjeri oslanjala na rad porobljenog stanovništva, naročito u proizvodnji soli. Za razliku od većine karipskih kolonija, na Bonaireu je većina porobljenih osoba bila u vlasništvu države: do 1792. [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]], a nakon njenog raspuštanja nizozemske države. Posebno težak bio je rad u solanama, gdje su radnici bili izloženi visokoj temperaturi, odsjaju sunca od soli i slanoj vodi.<ref name="Klooster2026" /> Broj porobljenih stanovnika povećavao se tokom prve polovine 19. stoljeća. Godine 1853. na Bonaireu su bila 769 porobljena stanovnika, od kojih je 464 radilo u solanama.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /> Istovremeno je postojao i brojčano značajan slobodni dio stanovništva, dok su pojedini porobljeni ljudi u privatnom vlasništvu bili uključeni u domaće i druge poslove izvan državnih solana.<ref name="Klooster2026" /> Ukidanje ropstva u nizozemskim zapadnoindijskim kolonijama propisano je zakonom od 8. augusta 1862, koji je obuhvatio [[Surinam]] i ostrva [[Curaçao]], Bonaire, [[Aruba]], [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]], [[Saba]] i nizozemski dio [[Sveti Martin (ostrvo)|Svetog Martina]]. Iako je zakon donesen 1862, njegovo stupanje na snagu bilo je određeno za 1. juli 1863. Tog dana ropstvo je na Bonaireu pravno ukinuto, zajedno s ostalim nizozemskim karipskim posjedima.<ref name="Afschaffing1866">{{cite journal |last=van Sypesteyn |first=C. A. |title=Afschaffing der Slavernij in de Nederlandsche West-Indische Kolonien |journal=De Economist |volume=15 |issue=1 |pages=1–85 |date=1866 |doi=10.1007/BF02203356 |url-access=subscription |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02203356 |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref><ref name="DNB2023">{{cite book |last1=Fatah-Black |first1=Karwan |last2=Lauret |first2=Lauren |last3=van den Tol |first3=Joris |title=Serving the chain? De Nederlandsche Bank and the last decades of slavery, 1814–1863 |publisher=Leiden University Press |year=2023 |isbn=978-90-8728-392-6 |doi=10.24415/9789087283926 |url=https://www.dnb.nl/media/k21bkwyh/slavernijverleden_en_2023_e.pdf |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Na emancipaciji je na Bonaireu slobodu dobilo ukupno 758 porobljenih osoba. Od tog broja 607 bilo je u vlasništvu kolonijalne vlade, dok je 151 osoba bila u privatnom vlasništvu. Za privatno porobljene osobe nizozemska država isplatila je naknadu njihovim vlasnicima; oslobođene osobe nisu dobila naknadu za višegodišnji prisilni rad. Struktura emancipacije na Bonaireu tako je bila neuobičajena u odnosu na druge karipske kolonije, jer je najveći dio oslobođenih prethodno bio u državnom, a ne privatnom vlasništvu.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="Klooster2026" /><ref name="DNB2023" /> Za razliku od [[Surinam]]a, gdje je nakon emancipacije uveden desetogodišnji sistem državnog nadzora nad dijelom bivših porobljenih radnika, takav sistem nije uveden na karipskim ostrvima. Na Bonaireu je, međutim, ekonomska zavisnost velikog dijela oslobođenog stanovništva ostala izražena. Mnogi bivši porobljeni nastavili su raditi u solanama kao najamni radnici, sada za novčanu naknadu. Proizvodnja soli zbog toga nije odmah prestala, iako su ukidanje prisilnog rada, troškovi rada i kolonijalni porezi utjecali na njenu kasniju profitabilnost.<ref name="Stelten_Antczak_2022" /><ref name="DNB2023" /> Emancipacija je istovremeno označila kraj dotadašnjeg sistema državnog upravljanja zemljištem i privredom. Bonaire je prije toga u velikoj mjeri funkcionisao kao [[plantaža|državno kolonijalno imanje]], a nakon ukidanja ropstva nizozemska kolonijalna uprava počela je prodavati državne posjede. Godine 1867. veliki dijelovi ostrva podijeljeni su na velike parcele i ponuđeni na prodaju, dok je prodaja državnih solana uslijedila krajem 1860-ih i početkom 1870-ih. Veliki dio zemljišta tako je prešao u privatne ruke, čime je okončano razdoblje Bonairea kao državnog kolonijalnog imanja.<ref name="Grondbezit1914">{{cite book |editor-last1=Benjamins |editor-first1=Herman Daniël |editor-last2=Snelleman |editor-first2=Joh. F. |title=Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië |publisher=Martinus Nijhoff / E.J. Brill |year=1917 |location=Den Haag/Leiden |url=https://www.dbnl.org/tekst/benj004ency01_01/index.php |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> === Drugi svjetski rat === Izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] snažno je utjecalo na Bonaire, iako se na samom ostrvu nisu vodile veće kopnene borbe. Nakon njemačke invazije na [[Nizozemska|Nizozemsku]] 10. maja 1940, nizozemske kolonijalne vlasti na [[Karibi]]ma poduzele su mjere za zaštitu važnih privrednih i vojnih objekata. Poseban značaj imali su [[Aruba]] i [[Curaçao]], gdje su se nalazile velike naftne rafinerije od strateškog značaja za savezničke ratne napore. Britanske snage učestvovale su u njihovoj odbrani, a od 1942. u zaštiti nizozemskih karipskih posjeda sve značajniju ulogu preuzele su [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="vanDerHorst2004">{{cite book |last=van der Horst |first=Liesbeth |title=Wereldoorlog in de West: Suriname, de Nederlandse Antillen en Aruba, 1940-1945 |publisher=Uitgeverij Verloren |year=2004 |isbn=978-90-6550-794-5 |url=https://books.google.ba/books?id=-z5eNEjzmNAC |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref><ref name="FRUS1942">{{cite web |title=The Netherlands Minister (Loudon) to the Under Secretary of State (Welles), January 6, 1942 |work=Foreign Relations of the United States, 1942, Europe, Volume III |publisher=Office of the Historian, U.S. Department of State |date=6. 1. 1942 |url=https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1942v03/d55 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Jedna od prvih mjera bila je internacija osoba koje su kolonijalne vlasti smatrale prijetnjom javnom redu i sigurnosti. Na osnovu propisa PB 1940, br. 38, takve osobe mogle su biti pritvorene i internirane po nalogu glavnog tužioca, bez prethodne odluke suda. Za slučaj njemačke okupacije Nizozemske pripreme za interniranje bile su započete još 1939, a Bonaire je unaprijed određen za mjesto internacijskog kampa. Spisak osoba predviđenih za hapšenje također je bio sastavljen prije početka okupacije.<ref name="NAProclamatie1940">{{cite web |title=Inventaris van de archieven van (Marine) instanties en onderdelen in de gebiedsdelen Curaçao en Suriname, 1934–1947 |publisher=Nationaal Archief |url=https://www.nationaalarchief.nl/onderzoeken/archief/2.12.33/beschrijving/context |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> U maju 1940. na Bonaire su prebačene grupe njemačkih i austrijskih državljana koji su živjeli na [[Curaçao|Curaçau]] i [[Aruba|Arubi]], kao i druge osobe koje su vlasti smatrale sigurnosnim rizikom. Među interniranima su se nalazili i njemački i austrijski Jevreji koji su prethodno napustili Evropu zbog nacističkog progona. Pored njih, internirani su i pojedini pripadnici ili simpatizeri [[Nacionalsocijalistički pokret u Nizozemskoj|Nacionalsocijalističkog pokreta u Nizozemskoj]] (NSB), kao i druge kategorije osoba.<ref name="Captain2010">{{cite book |last=Captain |first=Esther |title=Oorlogserfgoed overzee: de erfenis van de Tweede Wereldoorlog in Aruba, Curaçao, Indonesië en Suriname |publisher=Bert Bakker |year=2010 |location=Amsterdam |isbn=978-90-351-3584-0 |url=https://www.rijksmuseum.nl/nl/collectie/publicatie/Oorlogserfgoed-overzee-de-erfenis-van-de-Tweede-Wereldoorlog-in-Aruba-Curacao-Indonesie-en-Suriname--a114e7045920b173c952a9cf0dac434d |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> U početku su internirani bili smješteni u tri školske zgrade na Bonaireu. Najveći i najvažniji internacijski kamp, "Playa Pariba", južno od [[Kralendijk]]a, dovršen je u oktobru 1940. Kamp je bio ograđen i strogo čuvan, a u njemu su bili odvojeni muškarci i žene. Ukupno je kroz kamp "Playa Pariba" tokom njegova postojanja prošlo 461 internirana osoba.<ref name="OorlogsbronnenPlayaPariba">{{cite web |title=Kamp Playa Pariba |website=Netwerk Oorlogsbronnen |url=https://www.oorlogsbronnen.nl/thema/Kamp%20Playa%20Pariba |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> Tokom 1941. dio njemačkih i austrijskih Jevreja premješten je iz "Playa Paribe" u kamp "Guatemala", na istoimenoj plantaži. Cilj premještanja bio je da se oni odvoje od interniranih koji su bili povezani s nacističkim režimom ili su mu bili naklonjeni. Kamp "Guatemala" djelovao je od marta 1941. do maja 1945. Osim ova dva glavna kampa, u različitim periodima korištene su i druge lokacije za interniranje.<ref name="CultuurhistorischBonaire">{{cite journal |last=Victorina |first=Amy |title=Cultuurhistorische landschappen op Bonaire: Flexibele en duurzame bescherming van erfgoed (Interview met Claudia Kraan) |journal=Tijdschrift voor Landscapsgeschiedenis / Academia.edu |year=2024 |url=https://www.academia.edu/120774926/Cultuurhistorische_landschappen_op_Bonaire |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> Internacijski sistem na Bonaireu ostao je na snazi i nakon završetka većine ratnih operacija. Kamp "Playa Pariba" zatvoren je tek u februaru 1947. Time je Bonaire bio jedno od mjesta na kojima su se posljedice ratnih sigurnosnih mjera zadržale i nakon formalnog završetka rata. Rat je doveo i do snažnijeg američkog vojnog prisustva na Bonaireu. Godine 1942. na području Tanki Maraka uspostavljena je američka vojna baza s radarskim i drugim odbrambenim kapacitetima. Njena osnovna svrha bila je nadzor i zaštita pomorskih i zračnih puteva u širem području južnih Kariba. Američke snage na Bonaireu ostale su prisutne i nakon završetka rata, a baza je rasformirana tek 1947.<ref name="TankiMaraka">{{cite web |title=Tanki Maraka Heritage Park |website=InfoBonaire |url=https://infobonaire.com/about-bonaire/history/bonaire-museums/tanki-maraka-heritage-park/ |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Američka vojna prisutnost utjecala je i na razvoj zračnog saobraćaja. Prvi aerodrom na Bonaireu izgrađen je 1935–1936, ali je tokom rata postalo jasno da postojeća pista nije dovoljna za vojne potrebe. Nakon dolaska američkih vojnika 1943. pokrenuta je izgradnja novog aerodroma. Radovi su počeli u decembru 1943, a novi [[Međunarodni aerodrom "Flamingo"|Aerodrom "Flamingo"]] postao je operativan 1945.<ref name="FlamingoAirport">{{cite web |title=History of Bonaire Flamingo International Airport |website=Bonaire International Airport |url=https://bonaireinternationalairport.com/history-of-bonaire-flamingo-international-airport/ |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Rat je pogodio i stanovništvo Bonairea koje je živjelo od pomorstva. Brojni muškarci s ostrva radili su kao pomorci na tankerima i trgovačkim brodovima koji su prevozili naftu i drugu robu između karipskih luka. Njemačke podmornice napadale su brodove u blizini Arube, Curaçaa i obale Venezuele. Među žrtvama tih napada bili su i stanovnici Bonairea. Tako su, na primjer, 16. februara 1942. njemačke podmornice potopile tanker "Oranjestad" kod [[Aruba|Arube]] i tanker "Tia Juana" kod obale [[Venecuela|Venezuele]], pri čemu su poginuli i pomorci s Bonairea.<ref name="RijksdienstDodenherdenking2024">{{cite press release |title=Toespraak Rijksvertegenwoordiger Dodenherdenking Bonaire 4 mei 2024 |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |date=6. 5. 2024 |url=https://www.rijksdienstcn.com/actueel/nieuws/2024/mei/6/toespraak-rijksvertegenwoordiger-dodenherdenking-bonaire-4-mei-2024 |access-date=6. 9. 2026 |language=nl}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Karibi}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bonaire|*]] [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] qvon1gqlix56wpq15guc56gjq1vx6z7 Suđenje Ratku Mladiću 0 536864 3924213 3924202 2026-09-06T12:51:13Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3924213 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. godine, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. godine radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Haag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Haag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] qwgmmovoejkxmnxfk92j4v3nagmzs8c 3924262 3924213 2026-09-06T19:16:40Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3924262 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995. godine, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. godine radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Haag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Haag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> === Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja === U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja. [[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].<ref name="Reuters_26_05_2011">{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.<ref name="CBSNews_2011_Mladic_Nabbed">{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.<ref name="Guardian_26_05_2011">{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.<ref name="Reuters_Ljajic_28_05_2011">{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.<ref name="BBC_Mladic_2021">{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}</ref> Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] hs9w5mifoj6067l2vfhdnbij19b7xkq 3924296 3924262 2026-09-07T06:31:06Z Bosancica by MK 173186 3924296 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage bosanskih Srba te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Haag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Haag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> === Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja === U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja. [[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].<ref name="Reuters_26_05_2011">{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.<ref name="CBSNews_2011_Mladic_Nabbed">{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.<ref name="Guardian_26_05_2011">{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.<ref name="Reuters_Ljajic_28_05_2011">{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.<ref name="BBC_Mladic_2021">{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}</ref> Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] j6ymkf5fvi885i5oxp751g414913rzd 3924297 3924296 2026-09-07T06:43:43Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu 3924297 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Haag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Haag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> === Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja === U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja. [[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].<ref name="Reuters_26_05_2011">{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.<ref name="CBSNews_2011_Mladic_Nabbed">{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.<ref name="Guardian_26_05_2011">{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.<ref name="Reuters_Ljajic_28_05_2011">{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.<ref name="BBC_Mladic_2021">{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}</ref> Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services" /> === Reakcije javnosti i protesti === Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.<ref name="RFERL_Reactions_26_05_2011"><ref name="RFERL_2011_Mladic_Reactions">{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] 9gwfm6cgq2osciikn9mnqlaupc1w8ai 3924311 3924297 2026-09-07T08:31:01Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu 3924311 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> === Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja === U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja. [[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].<ref name="Reuters_26_05_2011">{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.<ref name="CBSNews_2011_Mladic_Nabbed">{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.<ref name="Guardian_26_05_2011">{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.<ref name="Reuters_Ljajic_28_05_2011">{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.<ref name="BBC_Mladic_2021">{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}</ref> Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services" /> === Reakcije javnosti i protesti === Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.<ref name="RFERL_Reactions_26_05_2011">{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> ==== Reakcije u Srbiji ==== Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen "težak period" u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic" /> Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic" /> Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.<ref name="RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli">{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="RSE_2011_Protest_Trg">{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.<ref name="RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje">{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja. [[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.<ref name="RSE_2011_Miting_Neredi">{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="Politika_2011_Protest_Sukobi">{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].<ref name="RSE_2011_Miting_Podrska">{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="Zoric_2011">{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.<ref name="Politika_2011_Protest_Sukobi" /><ref name="Zoric_2011" /> Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.<ref name="Zoric_2011" /><ref name="Nezavisne_2011_Miting_Podrska">{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego "borac za slobodu svog naroda". Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da "ne udari Srbin na Srbina".<ref name="Zoric_2011" /><ref name="NSPM_2011_Darko_Mladic">{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.<ref name="RSE_2011_Todorovic_SRS">{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.<ref name="VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni">{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] t6anfr09i4gecqdgjq7trizsdfjslpp 3924312 3924311 2026-09-07T08:31:56Z Bosancica by MK 173186 3924312 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> === Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja === U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja. [[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].<ref name="Reuters_26_05_2011">{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.<ref name="CBSNews_2011_Mladic_Nabbed">{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.<ref name="Guardian_26_05_2011">{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.<ref name="Reuters_Ljajic_28_05_2011">{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.<ref name="BBC_Mladic_2021">{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}</ref> Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services" /> === Reakcije javnosti i protesti === Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.<ref name="RFERL_Reactions_26_05_2011">{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> ==== Reakcije u Srbiji ==== Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen "težak period" u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic" /> Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic" /> Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.<ref name="RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli">{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="RSE_2011_Protest_Trg">{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.<ref name="RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje">{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja. [[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.<ref name="RSE_2011_Miting_Neredi">{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="Politika_2011_Protest_Sukobi">{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].<ref name="RSE_2011_Miting_Podrska">{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="Zoric_2011">{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.<ref name="Politika_2011_Protest_Sukobi" /><ref name="Zoric_2011" /> Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.<ref name="Zoric_2011" /><ref name="Nezavisne_2011_Miting_Podrska">{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego "borac za slobodu svog naroda". Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da "ne udari Srbin na Srbina".<ref name="Zoric_2011" /><ref name="NSPM_2011_Darko_Mladic">{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.<ref name="RSE_2011_Todorovic_SRS">{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.<ref name="VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni">{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] knyfq9e1jbzxpr4jbd2pk8l516qbrr4 3924328 3924312 2026-09-07T11:30:47Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3924328 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {| class="infobox" style="width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;" |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;" | Suđenje Ratku Mladiću |- | colspan="2" style="text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;" | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]<br /><small style="font-size:90%; color:#555;">Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.</small> |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Informacije o predmetu |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Tražen | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optuženi | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | [[Ratko Mladić]] |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Potjernica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 25. juli 1995. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Status hapšenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Uhapšen |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Hapšenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 26. maj 2011. ([[Srbija]]) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Izručenje | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]]) |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Nagrada | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)<br />10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | U bjekstvu | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | 15 godina i 10 mjeseci |- style="background-color:#fcf8f8;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužnica | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.<br />'''Operativna:''' 16. decembar 2011. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | Optužbe | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;" | * [[Genocid]] (2 tačke) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- ! colspan="2" style="background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;" | Tok suđenja |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Oznaka predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | IT-09-92 (MKSJ)<br />MICT-13-56 (MICT) |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Početak suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 16. maj 2012. |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Kraj suđenja | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 15. decembar 2016. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pretresno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)<br />Bakone Justice Moloto<br />Christoph Flügge |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prvostepena presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 22. novembar 2017. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Žalbeno vijeće | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)<br />Aminatta Lois Runeni N’gums<br />Seymour Panton<br />Elizabeth Ibanda-Nahamya<br />Mustapha El Baaj |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Pravosnažna presuda | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | 8. juni 2021. |- style="background-color:#ffffff;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Osuđujući nalog | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | * [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]) * [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka) * [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke) |- style="background-color:#f8d7da;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | Kazna | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;" | '''[[Doživotni zatvor]]''' |- style="background-color:#f8f9fa;" ! style="text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Status predmeta | style="padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;" | Okončan |- |} '''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref name="MKSJ_2010">{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].<ref name="IRMCT_Mladic_Case">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.<ref name="MKSJ_2010" /><ref name="IRMCT_Mladic_Case" /><ref name="ICTY_Indictment_2011">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="IRMCT_2021_Mladic">{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.<ref name="ICTY_Video_2011">{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.<ref name="ICTY_Press_2017">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].<ref name="Guard_verd">{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Press_2017" /><ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017">{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="IRMCT_Mladic_Case_BCS">{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_Trial_Judgement_2017" /> Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].<ref name="IRMCT_Mladic_Appeals_2020">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.<ref name="IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.<ref name="IRMCT_Mladic_Remains_2026">{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Predmet i optužnica == === Podizanje optužnice 1995. === Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.<ref name="ICTY_1995_Indictments">{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017">{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_2011_Amendment">{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="ICTY_1996_Indictments">{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_Rule61_1996">{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Izmjene i objedinjavanje optužnice === Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala operativna optužnica u predmetu.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002">{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.<ref name="ICTY_Amended_Indictment_2002" /> Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1">{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /> [[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.<ref name="ICTY_2011_Amendment" /><ref name="ICTY_2011_Amendment_1">{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.<ref name="ICTY_Indictment_2011" /> Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].<ref name="ICTY_Severance_2011">{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.<ref name="ICTY_Severance_2011" /><ref name="ICTY_Third_Amended_Indictment">{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment">{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /><ref name="UN_Completion_Strategy_2017">{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Konačna optužnica === Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz "počinio" u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> ==== Tačke optužnice ==== Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> {| class="wikitable sortable" |+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića |- ! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata |- | '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992. |- | '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. |- | '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |- | '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]]. |- | '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]]. |- | '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja. |} '''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> '''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.<ref name="ICTY_Fourth_Amended_Indictment" /> Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.<ref name="ICTY_Mladic_Judgement_2017_1" /> == Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje == === Potraga za Mladićem === Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].<ref name="ICTY_AnnualReport_1997">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.<ref name="ICTY_ArrestWarrants_1996">{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_AnnualReport_1996">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.<ref name="ICTY_AnnualReport_1996_1">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.<ref name="ICTY_AnnualReport_1997" /> Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.<ref name="ICJ_2007_Judgment">{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_2002_Mladic">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.<ref name="ICTY_AnnualReport_2004">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.<ref name="ICTY_AnnualReport_2005">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.<ref name="ICTY_DelPonte_2006">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.<ref name="ICTY_AnnualReport_2006">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.<ref name="ICJ_2007_Judgment" /> Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.<ref name="ICTY_2007_Belgrade">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].<ref name="ICTY_AnnualReport_2007">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].<ref name="ICTY_Brammertz_2008">{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.<ref name="ICTY_Robinson_2009">{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.<ref name="ICTY_Brammertz_2009">{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010">{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.<ref name="ICTY_AnnualReport_2010" /> U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.<ref name="ICTY_Brammertz_2010">{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UN_SC10101_2010">{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.<ref name="ICTY_Brammertz_Feb2011">{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.<ref name="ICTY_CompletionStrategy_May2011">{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Hapšenje u Srbiji === Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SrbijaGov_2011_Mladic">{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Digest_96_2011">{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].<ref name="SrbijaGov_2011_Rule_of_Law">{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.<ref name="SrbijaGov_2011_Extradition_Met">{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Handover">{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.<ref name="ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011">{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.<ref name="ICTY_Arrest_26_05_2011" /> === Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja === U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja. [[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].<ref name="Reuters_26_05_2011">{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.<ref name="CBSNews_2011_Mladic_Nabbed">{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.<ref name="Guardian_26_05_2011">{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.<ref name="Reuters_Ljajic_28_05_2011">{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.<ref name="BBC_Mladic_2021">{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}</ref> Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic_Services" /> === Reakcije javnosti i protesti === Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.<ref name="RFERL_Reactions_26_05_2011">{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> ==== Reakcije u Srbiji ==== Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen "težak period" u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic" /> Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.<ref name="SrbijaGov_2011_Mladic" /> Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.<ref name="RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli">{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="RSE_2011_Protest_Trg">{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.<ref name="RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje">{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja. [[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.<ref name="RSE_2011_Miting_Neredi">{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="Politika_2011_Protest_Sukobi">{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].<ref name="RSE_2011_Miting_Podrska">{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="Zoric_2011">{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.<ref name="Politika_2011_Protest_Sukobi" /><ref name="Zoric_2011" /> Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.<ref name="Zoric_2011" /><ref name="Nezavisne_2011_Miting_Podrska">{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego "borac za slobodu svog naroda". Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da "ne udari Srbin na Srbina".<ref name="Zoric_2011" /><ref name="NSPM_2011_Darko_Mladic">{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.<ref name="RSE_2011_Todorovic_SRS">{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.<ref name="VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni">{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}</ref> ==== Reakcije u Republici Srpskoj ==== [[Datoteka:Бања Лука протести.jpg|mini|desno|300px|Pristalice Mladića na skupu podrške u [[Banja Luka|Banja Luci]]]] [[Datoteka:Митинг подршке генералу Ратку Младићу у Бањалуци4.jpg|mini|desno|300px|Skup podrške generalu Ratku Mladiću u [[Banja Luka|Banja Luci]]]] Hapšenje Mladića izazvalo je u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] niz skupova podrške, posebno među boračkim organizacijama i dijelom nacionalno orijentisane javnosti. Prema izvještajima od kraja maja 2011, protestni skupovi održani su na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], u [[Sokolac|Sokocu]], [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Foča|Foči]], [[Kalinovik|Kalinoviku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Zvornik|Zvorniku]], dok je centralni skup održan 31. maja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) bila je organizator ili glavni organizator više tih skupova.<ref name="RTS_2011_Miting_Banjaluka">{{cite news |title=Miting podrške Mladiću u Banjaluci |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/901072/miting-podrske-mladicu-u-banjaluci.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}</ref> Jedan od prvih većih skupova održan je 28. maja u [[Sokolac|Sokocu]], gdje se, prema izvještaju agencije Beta, okupilo više od hiljadu ljudi. Na skupu je Mladić predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a [[Dražen Perendija]] kritikovao njegovo hapšenje i najavljeno izručenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-u]].<ref name="Blic_2011_Sokolac">{{cite news |title=Protesti na Sokocu zbog hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/protesti-na-sokocu-zbog-hapsenja-ratka-mladica/er5wtts |newspaper=Blic |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}</ref><ref name="RadioSarajevo_2011_Sokolac">{{cite news |title=Više hiljada ljudi na protestima na Sokocu |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vise-hiljada-ljudi-na-protestima-na-sokocu/54604 |publisher=[[Radio Sarajevo|Radiosarajevo.ba]] |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Posebno značajan bio je skup 29. maja u [[Kalinovik|Kalinoviku]], Mladićevom rodnom mjestu. Organizovala ga je Boračka organizacija Republike Srpske, a prema izvještajima okupilo se nekoliko hiljada ljudi, uključujući učesnike iz Hercegovine, Sarajevsko-romanijske regije i gornjeg Podrinja. Na skupu je Mladić, također predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a. Predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]] izjavio je da je Mladić ostavio zadatak srpskom narodu da čuva i gradi Republiku Srpsku, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražen Perendija rekao da će Mladić ostati zapamćen među Kalinovčanima i Srbima. Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: "Uzeli ste nam orla, ali je ostalo gnezdo", a na ulasku u Kalinovik postavaljen je veliki transparent na kojem je ispisano "Dobro došli u Mladićevo, svi smo mi Ratko".<ref name="RTS_2011_Kalinovik">{{cite news |title=Skup podrške Mladiću u Kalinoviku |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/900060/skup-podrske-mladicu-u-kalinoviku.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}</ref><ref name="GlasSrpske_2011_Kalinovik">{{cite news |last=Domazet |first=Željka |title=Podrška Mladiću u rodnom Kalinoviku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/podrska-mladicu-u-rodnom-kalinoviku/58521 |newspaper=Glas Srpske |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}</ref> Centralni skup održan je 31. maja na [[Trg Krajine|Trgu Krajine]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prema RTS-u, okupilo se oko 10.000 ljudi, dok je Politika izvijestila o više od 12.000 učesnika. Među okupljenima bili su bivši pripadnici VRS-a i građani iz različitih dijelova Republike Srpske. Učesnici su nosili zastave Republike Srpske, fotografije Mladića i ratne zastave Vojske Republike Srpske, a skup je, prema izvještajima, protekao bez većih incidenata.<ref name="RTS_2011_Miting_Banjaluka" /><ref name="Politika_2011_Miting">{{cite news |title=Miting podrške Mladiću |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/179244/miting-podrske-mladicu |newspaper=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Cyrl}}</ref> Na banjalučkom skupu govorio je predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]], koji je predložio da Mladić bude proglašen "herojem odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske". Ćurguz je također pozvao Vladu Republike Srpske da osigura sredstva za odbranu Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pred međunarodnim i domaćim sudovima, te da formira stručne timove za njihovu odbranu.<ref name="RTS_2011_Miting_Banjaluka" /> Za razliku od organizatora i govornika na skupu, predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] nije prisustvovao banjalučkom protestu. Već 26. maja, neposredno nakon objave Mladićevog hapšenja, Dodik je izjavio da hapšenje predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza koje su države regiona preuzele [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Istovremeno je naglasio da institucije Republike Srpske nisu niti će štititi osobe koje su počinile ratne zločine, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.<ref name="B92_2011_Mladic_Arrest_Reactions">{{cite news |title=Dodik says Mladić arrest "fulfills Dayton obligations" |url=https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&mm=05&dd=26&nav_id=74573 |newspaper=B92 |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528094522/https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&mm=05&dd=26&nav_id=74573 |archive-date=28. 5. 2011 |url-status=live |language=en}}</ref> Dodikovo odsustvo sa skupa i njegova početna reakcija bili su predmet tadašnjih političkih analiza. Radio Slobodna Evropa ocijenio je da je političko rukovodstvo Republike Srpske nastojalo istovremeno izbjeći otvoreni sukob s nacionalno orijentiranim dijelom biračkog tijela i zadržati odnos saradnje sa zvaničnim Beogradom i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Isti izvor navodi da se na banjalučkom skupu gotovo uopće nije govorilo o zločinima za koje je Mladić bio optužen, već se o njemu govorilo kao o osobi zaslužnoj za stvaranje i opstanak Republike Srpske.<ref name="RSE_2011_Bjelajac">{{cite news |last=Bjelajac |first=Maja |title=Vlasti RS između Mladićevaca i Beograda |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp_ratko_mladic_ratni_zlocini_rs/24215155.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=5. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Reakcije u Republici Srpskoj nisu, međutim, bile potpuno jedinstvene. Na dan hapšenja u Banjoj Luci zabilježene su različite reakcije građana: od otvorenog protivljenja hapšenju i izražavanja podrške Mladiću do stavova da osoba za koju se utvrdi da je počinila zločine treba za njih odgovarati. Pojedini građani istovremeno su izražavali uvjerenje da Mladić nije kriv i da je njegovo hapšenje negativno za Srbe, ali i stav da bi procesuiranje ratnih zločina moglo pomoći da se društvo prestane baviti ratnim naslijeđem.<ref name="RadioSarajevo_2011_BanjaLuka_1">{{cite news |title=Banja Luka: Reakcije na hapšenje Mladića |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka-reakcije-na-hapsenje-mladica/54444 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Srbiji]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]] [[Kategorija:21. vijek u Hagu]] tlxlb4uhdbtkgov6oibadt1hvyu2399 Soprano 0 536870 3924221 3924180 2026-09-06T14:33:09Z AnToni 2325 3924221 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Duplikat}} '''Soprano''' je najviši uobičajeni tip [[Pjevački glas|pjevačkog glasa]] u klasičnoj muzici. Najčešće se povezuje sa ženskim glasovima, iako sopranski registar mogu imati i dječaci te, u rijetkim slučajevima, odrasli muškarci. Tipični raspon sopranskog glasa proteže se približno od srednjeg C-a (C4) do visokog C-a (C6), iako stvarni raspon zavisi od pojedinačnog pjevača i vrste repertoara. U horskoj muzici sopranska dionica obično predstavlja najviši glas i često nosi glavnu melodijsku liniju. U operi i klasičnom pjevanju soprani se dodatno razvrstavaju prema boji glasa, snazi, pokretljivosti i tessituri. Među najčešćim kategorijama su [[koloraturni soprano]], lirski soprano, spinto soprano i dramski soprano. == Etimologija == Naziv ''soprano'' potječe iz italijanskog jezika, od riječi ''sopra'', koja znači „iznad“ ili „gore“, što se odnosi na položaj sopranskog glasa kao najvišeg među tradicionalnim glasovnim kategorijama.<ref>{{Cite journal|last=Richard|first=Miller,|date=2000-08-10|title=Training Soprano Voices|url=https://academic.oup.com/book/49749|journal=OUP Academic|language=en|doi=10.1093/o}}</ref> == Glasovni raspon == Sopranski glas u klasičnoj muzici najčešće obuhvata područje približno od C4 do C6. Granice nisu strogo određene, a pojedini soprani, naročito koloraturni, mogu pjevati i tonove znatno iznad visokog C-a. Pri određivanju vrste glasa ne uzima se u obzir samo ukupni raspon, već i [[tesitura]], odnosno područje u kojem pjevač može najprirodnije i najudobnije pjevati. == Vrste soprana == U opernoj i vokalnoj tradiciji razlikuje se više vrsta soprana, među kojima su: * koloraturni soprano * subreta * lirski soprano * spinto soprano * dramski soprano Razlike među ovim kategorijama odnose se na boju i snagu glasa, tessituru, sposobnost izvođenja brzih pasaža i vrstu repertoara kojem je glas najviše prilagođen. == Reference == https://academic.oup.com/book/49749 == Literatura == * Miller, Richard. ''Training Soprano Voices''. Oxford University Press, 2000. * Stark, James. ''Bel Canto: A History of Vocal Pedagogy''. University of Toronto Press. 8mjrw95dewe97mzeqofenil4tk8dheg Lazarevo 0 536880 3924214 2026-09-06T13:07:38Z Bosancica by MK 173186 Novi članak 3924214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Lazarevo | drugo_ime = | službeno_ime = Лазарево | naselje_vrsta = Selo | slika = Lazarevo_village,_Vojvodina,_Serbia.jpg | slika_veličina = | slika_alt = Pogled na naselje Lazarevo | slika_opis = Pogled na Lazarevo | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = COA of Lazarevo, Zrenjanin.jpg | grb_alt = Grb Lazareva | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|45|23|16|N|20|32|16|E|type:city(2231)|display=inline,title}} | region = [[Vojvodina]] | okrug = [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatski]] | općina = <!-- za gradove koristiti |grad = --> | grad = [[Zrenjanin]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = | načelnik_stranka = | površina_ukupno = 44.7 | površina_naselja = | površina_općine = | površina_fusnote = | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 76 | visina_fusnote = | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 2022. | stanovništvo_ukupno = 2231 | stanovništvo_fusnote = <ref name="Census2022">{{cite web |title=Starost i pol – Podaci po naseljima (Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine) |url=https://popis2022.stat.gov.rs/sr-latn/popisni-dokumenti/publikacije/ |publisher=Republički zavod za statistiku Srbije |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> | stanovništvo_naselje = | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 23241 | pozivni_broj = 023 | registarske_tablice = ZR | veb-sajt = | fusnote = }} '''Lazarevo''' ({{sr|Лазарево}}; {{hu|Lázárföld}}; {{de|Lazarfeld}}) je naseljeno mjesto u sastavu [[Zrenjanin]]a, u [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Nalazi se u [[Autonomna Pokrajina Vojvodina|Autonomnoj Pokrajini Vojvodini]], u historijskoj regiji [[Banat]]. Prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2022.|popisu stanovništva iz 2022]], Lazarevo je imalo 2.231 stanovnika, među kojima 1.101 muškarca i 1.130 žena.<ref name="RZS2022">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/pdf/G20234003.pdf |publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srbije |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Naselje je osnovano 1800. kao njemačko kolonističko naselje na imanju Lazara Janoša, a prvobitno je dobilo naziv Lazarfeld, prema prezimenu vlasnika imanja.<ref name="ZavodLazarevo">{{cite web |title=Nemačka evangelička crkva u Lazarevu |url=https://www.zrenjaninheritage.com/kulturna-dobra/naseljena-mesta-u-okviru-grada-zrenjanina/nemacka-evangelicka-crkva-u-lazarevu |publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] struktura stanovništva bitno je promijenjena planskom kolonizacijom [[Vojvodina|Vojvodine]], tokom koje su u Lazarevo doseljene uglavnom boračke porodice iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="ZrenjaninKolonizacija">{{cite web |title=Sedam decenija od dolaska kolonista u Banat – svečanosti u Banatskom Despotovcu i Lazarevu |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr-lat/vesti/2015/09/sedam-decenija-od-dolaska-kolonista-u-banat-svecanosti-u-banatskom-despotovcu-i-lazarevu |publisher=Grad Zrenjanin |date=18. 9. 2015 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Naziv == Savremeno Lazarevo nastalo je početkom 19. stoljeća na posjedu Lazara Janoša, sina Lazara Lukača, a novo naselje dobilo je [[njemački jezik|njemački naziv]] '''Lazarfeld'''.<ref name="OSLazarevo">{{cite web |title=Lazarevo |url=https://www.oslazarevo.edu.rs/cms/index.php?Itemid=109&id=6&option=com_content&view=article |publisher=Osnovna škola "Slavko Rodić" |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> U [[Mađarski jezik|mađarskom jeziku]] koristio se oblik ''Lázárföld''.<ref name="ZrenjaninCrkva">{{cite web |title=Nemačka evangelička crkva u Lazarevu |url=https://www.zrenjaninheritage.com/kulturna-dobra/naseljena-mesta-u-okviru-grada-zrenjanina/nemacka-evangelicka-crkva-u-lazarevu |publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Naziv '''Lazarevo''' uveden je 5. jula 1922.<ref name="OSLazarevo" /> Nakon okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 1941. ponovo je uveden naziv Lazarfeld, koji je ostao u upotrebi do 3. oktobra 1944.<ref name="OSLazarevo" /> Lazarfeld je oslobođen 2. oktobra 1944. godine, a narednog dana naselje je ponovo dobilo naziv Lazarevo.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> == Historija == [[Datoteka:Lazarevo, Orthodox Church construction site.jpg|mini|desno|300px|Pravoslavna crkva u izgradnji]] [[Datoteka:Lazarevo, health centre.jpg|mini|desno|300px|Ambulanta]] === Osnivanje i njemačka kolonizacija === Historija današnjeg Lazareva povezana je s imanjem u srednjem [[Banat]]u čije je centar bilo [[Ečka]]. Lazar Lukač, trgovac jermenskog porijekla, je 1. augusta 1781. na licitaciji u [[Beč]]u kupio veliko imanje u tom području, a nakon njegove smrti 1793. naslijedio ga je njegov sin Lazar Janoš.<ref name="OSLazarevo" /> Lazar Janoš je potom pregovarao o naseljavanju njemačkih porodica na svom posjedu. Godine 1800. na imanje su stigle prve njemačke doseljeničke porodice iz Sent Huberta, Šarlevira i Seltura, a za njihovo naseljavanje određena je "Martinica pusta", nenaseljena pustara istočno od [[Zrenjanin|Bečkereka]].<ref name="OSLazarevo" /> Novo naselje bilo je, nakon [[Ečka|Ečke]] i [[Jankov Most|Jankovog Mosta]], treće naselje koje je nastalo na posjedu Lazara Janoša. Dobilo je naziv Lazarfeld, prema porodici kojoj je pripadalo imanje.<ref name="OSLazarevo" /> Izgradnja prvih kuća započela je u maju 1800, a kuće su u početku građene od naboja i pokrivane trskom.<ref name="OSLazarevo" /> Njemačka kolonizacija predstavljala je osnovu razvoja naselja tokom 19. i prve polovine 20. stoljeća. Lazarevo je do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo povezano s njemačkim stanovništvom Banata. Njemačko stanovništvo pripadalo je različitim kršćanskim konfesijama, a u naselju su postojale katolička i evangelistička crkvena zajednica, o čemu svjedoči i njemačka evangelistička crkva izgrađena 1939–1940.<ref name="ZrenjaninCrkva" /> === Drugi svjetski rat i promjena stanovništva === Lazarfeld je oslobođen 2. oktobra 1944, a već narednog dana naziv naselja promijenjen je u Lazarevo.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uslijedila je planska kolonizacija Vojvodine, u okviru koje je Lazarevo naseljavano porodicama doseljenim iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Doseljene porodice uglavnom su poticale s područja [[Romanija|Romanije]], iz višegradskog kraja, okoline Trnova i [[Kalinovik]]a, dok ih je manji broj došao iz okoline [[Doboj]]a i [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], posebno s područja [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić Grada]] i [[Šipovo|Šipova]].<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Prva organizovana grupa kolonista stigla je 18. septembra 1945. i brojala je 60 porodica. Druga grupa, također sa 60 porodica, stigla je 19. novembra, dok je 29. decembra iste godine u Lazarevo doseljeno još 100 porodica.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Tokom aprila 1946. u Lazarevo je stiglo još 120 porodica, čime je ukupan broj doseljenih porodica u okviru ove kolonizacije dostigao 340.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Kolonizacija Lazareva bila je dio šireg procesa naseljavanja Vojvodine nakon Drugog svjetskog rata. Prema podacima Grada Zrenjanina, između 1945. i 1948. u Vojvodinu je doseljeno oko 230.000 ljudi, dok je područje predviđeno za koloniste iz Bosne i Hercegovine obuhvatalo 38 naselja, od kojih se 29 nalazilo u [[Banat]]u.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> === Vjerski objekti njemačke zajednice === U Lazarevu je 1809. izgrađena katolička crkva, koja se nalazila u centru naselja. Nakon oslobođenja 1944. crkva je porušena.<ref name="ZavodLazarevo" /> Njemačka evangelistička crkva izgrađena je 1939–1940. u neogotičkom stilu, na južnom kraju naselja, u blizini nekadašnjeg njemačkog groblja. Prema Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin, crkva je sačuvana do danas.<ref name="ZavodLazarevo" /> == Stanovništvo == Prema rezultatima popisa stanovništva, broj stanovnika Lazareva povećavao se od 2.499 stanovnika 1948. do 3.480 stanovnika 1981, nakon čega je započeo dugotrajan demografski pad.<ref name="RZS2011">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji – Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011. godine |url=https://pod2.stat.gov.rs/objavljenepublikacije/popis2011/knjiga20.pdf |publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srbije |date=2014 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Broj stanovnika smanjio se sa 3.450 u 1991. na 3.308 u 2002, zatim na 2.877 u 2011. i 2.231 u 2022.<ref name="RZS2011" /><ref name="RZS2022" /> {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%; margin:1em 0;" |+ Kretanje broja stanovnika Lazareva (1948–2022) |- style="background:#eee; font-weight:bold;" ! Godina popisa !! 1948. !! 1953. !! 1961. !! 1971. !! 1981. !! 1991. !! 2002. !! 2011. !! 2022. |- ! Broj stanovnika | 2.499 || 2.836 || 3.313 || 3.430 || 3.480 || 3.450 || 3.308 || 2.877 || 2.231 |} Između 1981. i 2022. broj stanovnika smanjen je za oko 36%, što ukazuje na izražen dugoročni trend depopulacije.<ref name="RZS2011" /><ref name="RZS2022" /> === Etnički sastav === Prema popisu stanovništva iz 2002, u Lazarevu su većinu činili Srbi, kojih je bilo 3.135, odnosno 94,77% ukupnog stanovništva.<ref name="RZS2002Etno">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2002. – Stanovništvo prema nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti po naseljima |url=https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/pdf/G20024001.pdf |publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srbije |date=2003 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Jugoslavena je bilo 52 (1,57%), Mađara 40 (1,20%), Hrvata 16 (0,48%), Makedonaca 6 (0,18%), Roma 4 (0,12%), Crnogoraca 3 (0,09%), Rumuna 2 (0,06%), Rusina 1 (0,03%) i Nijemaca 1 (0,03%).<ref name="RZS2002Etno" /> {| class="wikitable" style="font-size: 90%; width: 100%; max-width: 400px;" |+ Etnički sastav prema popisu iz 2002.<ref name="Popis2002">{{cite web |title=Nacionalna ili etnička pripadnost – Podaci po naseljima |url=https://podaci.stat.gov.rs/ |publisher=Republički zavod za statistiku Srbije |date=2003 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> |- ! Narodi !! Broj !! % |- | [[Srbi]] || 3.135 || 94,77% |- | [[Jugoslaveni]] || 52 || 1,57% |- | [[Mađari]] || 40 || 1,20% |- | [[Hrvati]] || 16 || 0,48% |- | [[Makedonci]] || 6 || 0,18% |- | [[Romi]] || 4 || 0,12% |- | [[Crnogorci]] || 3 || 0,09% |- | [[Rumuni]] || 2 || 0,06% |- | [[Rusini]] || 1 || 0,03% |- | [[Nijemci]] || 1 || 0,03% |- | Nepoznato/Ostalo || 12 || 0,36% |- style="background:#eee; font-weight:bold;" | Ukupno || 3.308 || 100% |} Podaci popisa pokazuju veliku promjenu etničke strukture u odnosu na period prije Drugog svjetskog rata, kada je Lazarevo, odnosno tadašnji Lázárföld, bilo naselje s pretežno njemačkim stanovništvom.<ref name="Torontal">{{cite book |last=Gyémánt |first=Richárd |title=Etnikai és felekezeti viszonyok a történelmi Torontál vármegye Nagybecskereki járásában |edition=2. |editor-last=Duma |editor-first=Attila |publisher=Pamabo Kft. / Históriaantik Könyvkiadó |year=2018 |isbn=978-615-5613-96-8 |url=https://publicatio.bibl.u-szeged.hu/24415/1/Torontal-Nagybecskerekijaras2.kiadasGy.R..pdf |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=hu}}</ref> Prema podacima za 1910, Lázárföld je imao 1.901 stanovnika, od kojih je 1.875 bilo rimokatoličke vjeroispovijesti, dok su podaci o nacionalnoj pripadnosti iz tog perioda dostupni u kasnijim historijskim pregledima popisa stanovništva.<ref name="Torontal" /> == Obrazovanje == U Lazarevu djeluje Osnovna škola "Slavko Rodić", koja pruža osnovno obrazovanje učenicima od prvog do osmog razreda.<ref name="GradSkola2025">{{cite web |title=Posetom Lazarevu završen četvrti ciklus akcije "Da nam sela budu bliža": Novi ciklus poseta od naredne godine |url=https://zrenjanin.rs/posetom-lazarevu-zavrsen-cetvrti-cik/ |publisher=Grad Zrenjanin |date=29. 12. 2025 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Škola je namijenjena učenicima iz Lazareva i susjedne Zlatice, a u njenom sastavu djeluju i programi predškolskog odgoja.<ref name="GradSkola2019">{{cite web |title=Prvi dan nove školske godine – pokloni Grada Zrenjanina đacima prvacima |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr/vesti/2019/09/prvi-dan-nove-skolske-godine-pokloni-grada-zrenjanina-djacima-prvacima |publisher=Grad Zrenjanin |date=2. 9. 2019 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Prema podacima Grada Zrenjanina iz decembra 2025, školu je pohađalo oko 130 učenika od prvog do osmog razreda.<ref name="GradSkola2025" /> == Kultura i društveni život == U Lazarevu se održavaju različiti kulturni i muzički programi, među kojima posebno mjesto zauzima alternativna i underground muzička scena.<ref name="ZrenjaninskiLazarus2022">{{cite web |title=Lazarus fest ponovo okuplja generacije ljubitelja čvrstog gitarskog zvuka |url=https://zrenjaninski.com/slobodno-vreme/lazarus-fest-ponovo-okuplja-generacije-ljubitelja-cvrstog-gitarskog-zvuka/ |publisher=Zrenjaninski |date=4. 9. 2022 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> U Lazarevu djeluje Udruženje ljubitelja rok muzike "RNR Zona Lazarevo", koje organizuje muzičke programe i festival "Lazarus Fest".<ref name="TOZrenjanin2022">{{cite web |title=TO Zrenjanin 2022 – Informator |url=https://visitzrenjanin.com/wp-content/uploads/2022/05/TO-ZRENJANIN-2022-Informator-A6-KATALOG-MANIFESTACIJE-korigovano-FINAL.pdf |publisher=Turistička organizacija Grada Zrenjanina |date=2022 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Prvi festival održan je 20. oktobra 2018. u Domu kulture u Lazarevu. Četvrto festival održaan je 22. oktobra 2022, također u Domu kulture u Lazarevu, uz pokroviteljstvo Grada Zrenjanina, Mjesne zajednice Lazarevo i Kulturnog centra Zrenjanina.<ref name="ZrenjaninskiLazarus2022" /> Festival iz 2022. označen je kao prvi korak ka internacionalizaciji festivala, jer su u programu prvi put učestvovali bendovi iz [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref name="Lazarus2022International">{{cite web |title=Četvrti Lazarus Fest krajem oktobra, pred publikom i bendovi iz Hrvatske i Mađarske |url=https://www.serbian-metal.org/vesti/30675/cetvrti-lazarus-fest-krajem-oktobra-pred-publikom-i-bendovi-iz-hrvatske-i-madjarske/ |publisher=Serbian Metal Portal |date=9. 9. 2022 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Na festivalu su 2022. nastupili sastavi "Restore", "Sides", "Lednik", "Jenner i Violent Chapter" iz Srbije, "Torn From Earth" iz Mađarske i "Defiant" iz Hrvatske.<ref name="Lazarus2022International" /> Lazarus Fest je nastavljen i narednih godina; Ministarstvo kulture Republike Srbije je u odluci o finansiranju projekata iz oblasti muzičkih festivala i manifestacija iz 2023. evidentiralo Udruženje ljubitelja rok muzike "RNR Zona Lazarevo" kao podnosioca projekta "Lazarus Fest V: The Fifth Incarnation".<ref name="MinKulturaLazarus2023">{{cite web |title=Решење у области музике – Конкурс 2023 |url=https://www.kultura.gov.rs/extfile/sr/63d8c4b142a9f/%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%95%D0%8A%D0%95%20%D0%A3%20%D0%9E%D0%91%D0%9B%D0%90%D0%A1%D0%A2%D0%98%20%D0%9C%D0%A3%D0%97%D0%98%D0%9A%D0%95%20%D0%9A%D0%9E%D0%9D%D0%9A%D0%A3%D0%A0%D0%A1%2020231684404138.pdf |publisher=Ministarstvo kulture Republike Srbije |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Sport == U Lazarevu djeluje Fudbalski klub "Zadrugar", osnovan 1946.<ref name="Zadrugar">{{cite web |title=FK Zadrugar – Lazarevo |url=https://srbijasport.net/club/1316-zadrugar/results |publisher=srbijasport.net |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> "Zadrugar" je tokom svoje historije nastupao u različitim rangovima takmičenja, a prema podacima Fudbalskog saveza grada Zrenjanina u više navrata takmičio se u višim rangovima vojvođanskog fudbala.<ref name="FSGZadrugar">{{cite web |title=Klubovi |url=https://www.fsgzrenjanin.com/klubovi.html |publisher=Fudbalski savez grada Zrenjanina |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Klub je 1998. godine Kup Zrenjanina, a u sezoni 1999/2000. nastupao je u Srpskoj ligi – grupa Vojvodina. U toj ligi nastupio je i u sezoni 2011/2012.<ref name="FSGZadrugar" /> U Lazarevu djeluje i karate klub "Zadrugar", čiji su članovi učestvovali na međunarodnim i balkanskim takmičenjima. Karatistkinja Sanja Cvrkota, članica KK "Zadrugar" iz Lazareva, osvojila je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u Ohridu 2014.<ref name="GradSport2014">{{cite web |title=Prijem za sportiste, osvajače medalja na balkanskim takmičenjima |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr/vesti/2014/10/prijem-za-sportiste-osvajace-medalja-na-balkanskim-takmicenjima |publisher=Grad Zrenjanin |date=29. 10. 2014 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Hapšenje Ratka Mladića == [[Datoteka:Mladić Start of Trial (cropped).jpg|mini|desno|300px|Ratni zločinac [[Ratko Mladić]] (1942–2026), [[Suđenje Ratku Mladiću|osuđen]] na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]]] Lazarevo je postalo poznato izvan Srbije nakon što je u njemu 26. maja 2011. uhapšen [[Ratko Mladić]], bivši komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i tadašnji optuženik [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).<ref name="ICTYArrest2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u kući svog rođaka u Lazarevu, nakon gotovo 16 godina provedenih u bjekstvu od međunarodnog pravosuđa.<ref name="RTSLazarevo">{{cite news |title=Lazarevo, posle hapšenja |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/898748/lazarevo-posle-hapsenja.html |work=RTS |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Hapšenje su izvele srbijanske sigurnosne službe, a Vlada Srbije je saopštila da su u operaciji učestvovali [[BIA|Bezbednosno-informativna agencija]] (BIA) i Služba za otkrivanje ratnih zločina.<ref name="VladaSrbijeArrest">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Prema tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Srbije [[Ivica Dačić|Ivici Dačiću]], policija je dan ranije prvi put pretražila lokaciju u Lazarevu, nakon višemjesečnog praćenja četiri kuće Mladićevih rođaka.<ref name="RTSHapsenje">{{cite news |title=Kako je uhapšen Mladić |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/Hronika/899108/Kako%2Bje%2Bhap%C5%A1en%2BMladi%C4%87.html |work=RTS |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Dačić je naveo da Mladić prilikom hapšenja nije pružao otpor i da je kod sebe imao ličnu kartu koja je istekla i vojne isprave.<ref name="VladaSrbijeArrest" /> Vijest o hapšenju izazvala je okupljanje većeg broja mještana oko kuće u kojoj je Mladić pronađen. RTS je izvijestio da su pojedini mještani verbalno prijetili novinarima i pokušavali spriječiti snimanje kuće, dok je [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] izvijestila da je oko stotinu mještana blokiralo prilaz kući.<ref name="RTSLazarevo" /><ref name="RSELazarevo">{{cite web |last=Glavonjić |first=Zoran |title=RSE u Lazarevu - selu u kom je uhapšen Mladić |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/lazarevo_selo_u_kojem_se_skrivao_mladic_/24206985.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Prema izvještajima iz Lazareva, policijska akcija počela je nešto poslije pet sati ujutro i završena je za približno sat vremena.<ref name="RSELazarevo" /> U selu su se nakon hapšenja pojavili i natpisi podrške Mladiću, uključujući natpis "Ratko heroj" postavljen na tabli s nazivom mjesta.<ref name="RSELazarevo" /> MKSJ je istog dana pozdravio hapšenje, navodeći da je Mladić uhapšen nakon 16 godina izbjegavanja hapšenja i da će nakon završetka postupka pred srbijanskim pravosudnim organima biti prebačen u [[Den Haag|Haag]].<ref name="ICTYArrest2011" /> Mladić je 31. maja 2011. prebačen u pritvorsku jedinicu [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u Haagu, čime je okončan njegov gotovo šesnaestogodišnji period bjekstva od međunarodnog pravosuđa.<ref name="ICTYCustody2011">{{cite web |title=Ratko Mladić in Tribunal’s Custody |url=https://www.icty.org/en/press/ratko-mladi%C4%87-tribunal%E2%80%99s-custody |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Poznate osobe == Među poznatim osobama rođenim ili porijeklom iz Lazareva ističe se više sportista, posebno nogometaša i karatista. Grad Zrenjanin je među istaknutim sportistima povezanim s Lazarevom naveo Nenada Bjekovića, Milana Šarovića, Jovu Simanića, Sanju Cvrkotu i druge sportiste.<ref name="GradZrenjanin_LazarevoSportisti">{{cite web |title=Aktivnost "Da nam sela budu bliža" u Lazarevu: sportsko selo, nastavak gradnje kanalizacije i potreba za novom jaslenom grupom u školi |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr-lat/vesti/2023/11/aktivnost-da-nam-sela-budu-bliza-u-lazarevu-sportsko-selo-nastavak-gradnje-kanalizacije-i-potreba-za-novom-jaslenom-grupom-u-skoli |publisher=Grad Zrenjanin |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Nenad Bjeković]] (rođen 1947), bivši [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] nogometaš i trener<ref name="FSS_Bjekovic">{{cite web |title=Bjeković Nenad |url=https://www.fss.co.rs/igraci/bjekovic-nenad |publisher=Fudbalski savez Srbije |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Jovica Simanić]] (rođen 1965), bivši jugoslavenski nogometaš<ref name="WorldFootball_Simanic">{{cite web |title=Jovica Simanić – Profile |url=https://www.worldfootball.net/person/pe46421/jovica-simanic/ |publisher=WorldFootball.net |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> * [[Milan Šarović]] (rođen 1949), bivši jugoslavenski nogometni golman<ref name="Zurnal_Sarovic">{{cite web |title=„Povreda me uskratila učešća na Mondijalu 1974.“ |url=https://zurnal.politika.rs/sr/clanak/254505/fudbal/eks-ju/povreda-me-uskratila-ucesca-na-mondijalu-1974 |publisher=Sportski žurnal |date=2025 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Delivoje Šarenac]] (rođen 1952), bivši jugoslavenski nogometni golman<ref name="Zurnal_Sarenac">{{cite web |title=Šarencu plaketa za životno delo |url=https://zurnal.politika.rs/sr/clanak/241691/fudbal/ostale-lige/sarencu-plaketa-za-zivotno-delo |publisher=Sportski žurnal |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Miodrag Babić]] (1951–2021), privrednik i dugogodišnji predsjednik kompanije [[Hemofarm]]<ref name="Danas_Lazarevo_2011">{{cite news |title=Meštani ogorčeni, Lazarevo postaje Mladićevo |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/mestani-ogorceni-lazarevo-postaje-mladicevo/ |work=Danas |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026|language=sr}}</ref> * Sanja Cvrkota, srbijanska karatistkinja<ref name="RTV_SanjaCvrkota">{{cite web |title=Pogled sa Mišeluka: Odavde se lepše vidi |url=https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/pogled-sa-miseluka-odavde-se-lepse-vidi_1494492.html |publisher=Radio-televizija Vojvodine |date=19. 11. 2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Također pogledajte == * [[Banat]] * [[Zrenjanin]] * [[Ratko Mladić]] * [[Srednjobanatski upravni okrug]] * [[Suđenje Ratku Mladiću]] * [[Vojvodina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Eisler |first=Michael |title=Monographie der Gemeinde Lazarföldje anläßlich des hundertjährigen Bestehens. 1800-1900 |publisher=Gemeindevorstehung / Druck von J. B. Seits |year=1900 |location=Groß-Becskerek}} * {{cite book |last=Lang |first=Lorenz |title=150 Jahre Lazarfeld, 1800-1950. Die Geschichte einer deutschen Gemeinde im Banat |publisher=Heimatortsgemeinschaft Lazarfeld |year=1972 |location=Herrsching}} * {{cite book |last=Zwirner |first=Helmut |title=Die Besiedelung von Lazarfeld/Banat |publisher=Eigenverlag / HOG Lazarfeld |year=1978 |location=Homburg}} * {{cite book |title=Летопис Подунавских места: обичаји, настанак села, ко су били досељеници, чиме су се бавили мештани |publisher=Beč |year=1998}}</ref> * {{cite news |title=How fugitive Ratko Mladic was caught |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-13567722 |publisher=BBC News |date=2011}} == Vanjski linkovi == * [https://zrenjanin.rs/gradska-vlast/mesne-zajednice/seoske-mesne-zajednice/mesna-zajednica-lazarevo/ Mjesna zajednica Lazarevo] na službenom sajtu Grada Zrenjanina * [https://wikimapia.org/#lang=en&lat=45.387762&lon=20.537787&z=7&m=w Satelitska karta Lazareva] na Wikimapia-i * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zrenjanin]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u srbijanskom Banatu]] [[Kategorija:Naseljena mjesta osnovana 1809.]] fqk3fkv39g7ooxuyc6y5ovxm6wjbuuk 3924258 3924214 2026-09-06T17:23:48Z Bosancica by MK 173186 3924258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Lazarevo | drugo_ime = | službeno_ime = Лазарево | naselje_vrsta = Selo | slika = Lazarevo_village,_Vojvodina,_Serbia.jpg | slika_veličina = | slika_alt = Pogled na naselje Lazarevo | slika_opis = Pogled na Lazarevo | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = COA of Lazarevo, Zrenjanin.jpg | grb_alt = Grb Lazareva | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|45|23|16|N|20|32|16|E|type:city(2231)|display=inline,title}} | region = [[Vojvodina]] | okrug = [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatski]] | općina = <!-- za gradove koristiti |grad = --> | grad = [[Zrenjanin]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = | načelnik_stranka = | površina_ukupno = 44.7 | površina_naselja = | površina_općine = | površina_fusnote = | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 76 | visina_fusnote = | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 2022. | stanovništvo_ukupno = 2231 | stanovništvo_fusnote = <ref name="Census2022">{{cite web |title=Starost i pol – Podaci po naseljima (Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine) |url=https://popis2022.stat.gov.rs/sr-latn/popisni-dokumenti/publikacije/ |publisher=Republički zavod za statistiku Srbije |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> | stanovništvo_naselje = | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 23241 | pozivni_broj = 023 | registarske_tablice = ZR | veb-sajt = | fusnote = }} '''Lazarevo''' ({{sr|Лазарево}}; {{hu|Lázárföld}}; {{de|Lazarfeld}}) je naseljeno mjesto u sastavu [[Zrenjanin]]a, u [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Nalazi se u [[Autonomna Pokrajina Vojvodina|Autonomnoj Pokrajini Vojvodini]], u historijskoj regiji [[Banat]]. Prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2022.|popisu stanovništva iz 2022]], Lazarevo je imalo 2.231 stanovnika, među kojima 1.101 muškarca i 1.130 žena.<ref name="RZS2022">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/pdf/G20234003.pdf |publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srbije |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Naselje je osnovano 1800. kao njemačko kolonističko naselje na imanju Lazara Janoša, a prvobitno je dobilo naziv Lazarfeld, prema prezimenu vlasnika imanja.<ref name="ZavodLazarevo">{{cite web |title=Nemačka evangelička crkva u Lazarevu |url=https://www.zrenjaninheritage.com/kulturna-dobra/naseljena-mesta-u-okviru-grada-zrenjanina/nemacka-evangelicka-crkva-u-lazarevu |publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] struktura stanovništva bitno je promijenjena planskom kolonizacijom [[Vojvodina|Vojvodine]], tokom koje su u Lazarevo doseljene uglavnom boračke porodice iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="ZrenjaninKolonizacija">{{cite web |title=Sedam decenija od dolaska kolonista u Banat – svečanosti u Banatskom Despotovcu i Lazarevu |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr-lat/vesti/2015/09/sedam-decenija-od-dolaska-kolonista-u-banat-svecanosti-u-banatskom-despotovcu-i-lazarevu |publisher=Grad Zrenjanin |date=18. 9. 2015 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Naziv == Prema historijskim izvorima, naselje je nastalo početkom 19. stoljeća na posjedu Lazara Janoša, sina Lazara Lukača, pod [[njemački jezik|njemačkim nazivom]] '''Lazarfeld'''.<ref name="OSLazarevo">{{cite web |title=Lazarevo |url=https://www.oslazarevo.edu.rs/cms/index.php?Itemid=109&id=6&option=com_content&view=article |publisher=Osnovna škola "Slavko Rodić" |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> U [[Mađarski jezik|mađarskom jeziku]] koristio se oblik ''Lázárföld''.<ref name="ZrenjaninCrkva">{{cite web |title=Nemačka evangelička crkva u Lazarevu |url=https://www.zrenjaninheritage.com/kulturna-dobra/naseljena-mesta-u-okviru-grada-zrenjanina/nemacka-evangelicka-crkva-u-lazarevu |publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Naziv '''Lazarevo''' uveden je 5. jula 1922.<ref name="OSLazarevo" /> Nakon okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 1941. ponovo je uveden naziv Lazarfeld, koji je ostao u upotrebi do 3. oktobra 1944.<ref name="OSLazarevo" /> Lazarfeld je oslobođen 2. oktobra 1944. godine, a narednog dana naselje je ponovo dobilo naziv Lazarevo.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> == Historija == [[Datoteka:Lazarevo, Orthodox Church construction site.jpg|mini|desno|300px|Pravoslavna crkva u izgradnji]] [[Datoteka:Lazarevo, health centre.jpg|mini|desno|300px|Ambulanta]] === Osnivanje i njemačka kolonizacija === Historija današnjeg Lazareva povezana je s imanjem u srednjem [[Banat]]u čije je centar bilo [[Ečka]]. Lazar Lukač, trgovac jermenskog porijekla, je 1. augusta 1781. na licitaciji u [[Beč]]u kupio veliko imanje u tom području, a nakon njegove smrti 1793. naslijedio ga je njegov sin Lazar Janoš.<ref name="OSLazarevo" /> Lazar Janoš je potom pregovarao o naseljavanju njemačkih porodica na svom posjedu. Godine 1800. na imanje su stigle prve njemačke doseljeničke porodice iz Sent Huberta, Šarlevira i Seltura, a za njihovo naseljavanje određena je "Martinica pusta", nenaseljena pustara istočno od [[Zrenjanin|Bečkereka]].<ref name="OSLazarevo" /> Novo naselje bilo je, nakon [[Ečka|Ečke]] i [[Jankov Most|Jankovog Mosta]], treće naselje koje je nastalo na posjedu Lazara Janoša. Dobilo je naziv Lazarfeld, prema porodici kojoj je pripadalo imanje.<ref name="OSLazarevo" /> Izgradnja prvih kuća započela je u maju 1800, a kuće su u početku građene od naboja i pokrivane trskom.<ref name="OSLazarevo" /> Njemačka kolonizacija predstavljala je osnovu razvoja naselja tokom 19. i prve polovine 20. stoljeća. Lazarevo je do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo povezano s njemačkim stanovništvom Banata. Njemačko stanovništvo pripadalo je različitim kršćanskim konfesijama, a u naselju su postojale katolička i evangelistička crkvena zajednica, o čemu svjedoči i njemačka evangelistička crkva izgrađena 1939–1940.<ref name="ZrenjaninCrkva" /> === Drugi svjetski rat i promjena stanovništva === Lazarfeld je oslobođen 2. oktobra 1944, a već narednog dana naziv naselja promijenjen je u Lazarevo.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uslijedila je planska kolonizacija Vojvodine, u okviru koje je Lazarevo naseljavano porodicama doseljenim iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Doseljene porodice uglavnom su poticale s područja [[Romanija|Romanije]], iz višegradskog kraja, okoline Trnova i [[Kalinovik]]a, dok ih je manji broj došao iz okoline [[Doboj]]a i [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], posebno s područja [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić Grada]] i [[Šipovo|Šipova]].<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Prva organizovana grupa kolonista stigla je 18. septembra 1945. i brojala je 60 porodica. Druga grupa, također sa 60 porodica, stigla je 19. novembra, dok je 29. decembra iste godine u Lazarevo doseljeno još 100 porodica.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Tokom aprila 1946. u Lazarevo je stiglo još 120 porodica, čime je ukupan broj doseljenih porodica u okviru ove kolonizacije dostigao 340.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> Kolonizacija Lazareva bila je dio šireg procesa naseljavanja Vojvodine nakon Drugog svjetskog rata. Prema podacima Grada Zrenjanina, između 1945. i 1948. u Vojvodinu je doseljeno oko 230.000 ljudi, dok je područje predviđeno za koloniste iz Bosne i Hercegovine obuhvatalo 38 naselja, od kojih se 29 nalazilo u [[Banat]]u.<ref name="ZrenjaninKolonizacija" /> === Vjerski objekti njemačke zajednice === U Lazarevu je 1809. izgrađena katolička crkva, koja se nalazila u centru naselja. Nakon oslobođenja 1944. crkva je porušena.<ref name="ZavodLazarevo" /> Njemačka evangelistička crkva izgrađena je 1939–1940. u neogotičkom stilu, na južnom kraju naselja, u blizini nekadašnjeg njemačkog groblja. Prema Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin, crkva je sačuvana do danas.<ref name="ZavodLazarevo" /> == Stanovništvo == Prema rezultatima popisa stanovništva, broj stanovnika Lazareva povećavao se od 2.499 stanovnika 1948. do 3.480 stanovnika 1981, nakon čega je započeo dugotrajan demografski pad.<ref name="RZS2011">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji – Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011. godine |url=https://pod2.stat.gov.rs/objavljenepublikacije/popis2011/knjiga20.pdf |publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srbije |date=2014 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Broj stanovnika smanjio se sa 3.450 u 1991. na 3.308 u 2002, zatim na 2.877 u 2011. i 2.231 u 2022.<ref name="RZS2011" /><ref name="RZS2022" /> {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%; margin:1em 0;" |+ Kretanje broja stanovnika Lazareva (1948–2022) |- style="background:#eee; font-weight:bold;" ! Godina popisa !! 1948. !! 1953. !! 1961. !! 1971. !! 1981. !! 1991. !! 2002. !! 2011. !! 2022. |- ! Broj stanovnika | 2.499 || 2.836 || 3.313 || 3.430 || 3.480 || 3.450 || 3.308 || 2.877 || 2.231 |} Između 1981. i 2022. broj stanovnika smanjen je za oko 36%, što ukazuje na izražen dugoročni trend depopulacije.<ref name="RZS2011" /><ref name="RZS2022" /> === Etnički sastav === Prema popisu stanovništva iz 2002, u Lazarevu su većinu činili Srbi, kojih je bilo 3.135, odnosno 94,77% ukupnog stanovništva.<ref name="RZS2002Etno">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2002. – Stanovništvo prema nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti po naseljima |url=https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/pdf/G20024001.pdf |publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srbije |date=2003 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Jugoslavena je bilo 52 (1,57%), Mađara 40 (1,20%), Hrvata 16 (0,48%), Makedonaca 6 (0,18%), Roma 4 (0,12%), Crnogoraca 3 (0,09%), Rumuna 2 (0,06%), Rusina 1 (0,03%) i Nijemaca 1 (0,03%).<ref name="RZS2002Etno" /> {| class="wikitable" style="font-size: 90%; width: 100%; max-width: 400px;" |+ Etnički sastav prema popisu iz 2002.<ref name="Popis2002">{{cite web |title=Nacionalna ili etnička pripadnost – Podaci po naseljima |url=https://podaci.stat.gov.rs/ |publisher=Republički zavod za statistiku Srbije |date=2003 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> |- ! Narodi !! Broj !! % |- | [[Srbi]] || 3.135 || 94,77% |- | [[Jugoslaveni]] || 52 || 1,57% |- | [[Mađari]] || 40 || 1,20% |- | [[Hrvati]] || 16 || 0,48% |- | [[Makedonci]] || 6 || 0,18% |- | [[Romi]] || 4 || 0,12% |- | [[Crnogorci]] || 3 || 0,09% |- | [[Rumuni]] || 2 || 0,06% |- | [[Rusini]] || 1 || 0,03% |- | [[Nijemci]] || 1 || 0,03% |- | Nepoznato/Ostalo || 12 || 0,36% |- style="background:#eee; font-weight:bold;" | Ukupno || 3.308 || 100% |} Podaci popisa pokazuju veliku promjenu etničke strukture u odnosu na period prije Drugog svjetskog rata, kada je Lazarevo, odnosno tadašnji Lázárföld, bilo naselje s pretežno njemačkim stanovništvom.<ref name="Torontal">{{cite book |last=Gyémánt |first=Richárd |title=Etnikai és felekezeti viszonyok a történelmi Torontál vármegye Nagybecskereki járásában |edition=2. |editor-last=Duma |editor-first=Attila |publisher=Pamabo Kft. / Históriaantik Könyvkiadó |year=2018 |isbn=978-615-5613-96-8 |url=https://publicatio.bibl.u-szeged.hu/24415/1/Torontal-Nagybecskerekijaras2.kiadasGy.R..pdf |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=hu}}</ref> Prema podacima za 1910, Lázárföld je imao 1.901 stanovnika, od kojih je 1.875 bilo rimokatoličke vjeroispovijesti, dok su podaci o nacionalnoj pripadnosti iz tog perioda dostupni u kasnijim historijskim pregledima popisa stanovništva.<ref name="Torontal" /> == Obrazovanje == U Lazarevu djeluje Osnovna škola "Slavko Rodić", koja pruža osnovno obrazovanje učenicima od prvog do osmog razreda.<ref name="GradSkola2025">{{cite web |title=Posetom Lazarevu završen četvrti ciklus akcije "Da nam sela budu bliža": Novi ciklus poseta od naredne godine |url=https://zrenjanin.rs/posetom-lazarevu-zavrsen-cetvrti-cik/ |publisher=Grad Zrenjanin |date=29. 12. 2025 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Škola je namijenjena učenicima iz Lazareva i susjedne Zlatice, a u njenom sastavu djeluju i programi predškolskog odgoja.<ref name="GradSkola2019">{{cite web |title=Prvi dan nove školske godine – pokloni Grada Zrenjanina đacima prvacima |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr/vesti/2019/09/prvi-dan-nove-skolske-godine-pokloni-grada-zrenjanina-djacima-prvacima |publisher=Grad Zrenjanin |date=2. 9. 2019 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Prema podacima Grada Zrenjanina iz decembra 2025, školu je pohađalo oko 130 učenika od prvog do osmog razreda.<ref name="GradSkola2025" /> == Kultura i društveni život == U Lazarevu se održavaju različiti kulturni i muzički programi, među kojima posebno mjesto zauzima alternativna i underground muzička scena.<ref name="ZrenjaninskiLazarus2022">{{cite web |title=Lazarus fest ponovo okuplja generacije ljubitelja čvrstog gitarskog zvuka |url=https://zrenjaninski.com/slobodno-vreme/lazarus-fest-ponovo-okuplja-generacije-ljubitelja-cvrstog-gitarskog-zvuka/ |publisher=Zrenjaninski |date=4. 9. 2022 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> U Lazarevu djeluje Udruženje ljubitelja rok muzike "RNR Zona Lazarevo", koje organizuje muzičke programe i festival "Lazarus Fest".<ref name="TOZrenjanin2022">{{cite web |title=TO Zrenjanin 2022 – Informator |url=https://visitzrenjanin.com/wp-content/uploads/2022/05/TO-ZRENJANIN-2022-Informator-A6-KATALOG-MANIFESTACIJE-korigovano-FINAL.pdf |publisher=Turistička organizacija Grada Zrenjanina |date=2022 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Prvi festival održan je 20. oktobra 2018. u Domu kulture u Lazarevu. Četvrto festival održaan je 22. oktobra 2022, također u Domu kulture u Lazarevu, uz pokroviteljstvo Grada Zrenjanina, Mjesne zajednice Lazarevo i Kulturnog centra Zrenjanina.<ref name="ZrenjaninskiLazarus2022" /> Festival iz 2022. označen je kao prvi korak ka internacionalizaciji festivala, jer su u programu prvi put učestvovali bendovi iz [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref name="Lazarus2022International">{{cite web |title=Četvrti Lazarus Fest krajem oktobra, pred publikom i bendovi iz Hrvatske i Mađarske |url=https://www.serbian-metal.org/vesti/30675/cetvrti-lazarus-fest-krajem-oktobra-pred-publikom-i-bendovi-iz-hrvatske-i-madjarske/ |publisher=Serbian Metal Portal |date=9. 9. 2022 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Na festivalu su 2022. nastupili sastavi "Restore", "Sides", "Lednik", "Jenner i Violent Chapter" iz Srbije, "Torn From Earth" iz Mađarske i "Defiant" iz Hrvatske.<ref name="Lazarus2022International" /> Lazarus Fest je nastavljen i narednih godina; Ministarstvo kulture Republike Srbije je u odluci o finansiranju projekata iz oblasti muzičkih festivala i manifestacija iz 2023. evidentiralo Udruženje ljubitelja rok muzike "RNR Zona Lazarevo" kao podnosioca projekta "Lazarus Fest V: The Fifth Incarnation".<ref name="MinKulturaLazarus2023">{{cite web |title=Решење у области музике – Конкурс 2023 |url=https://www.kultura.gov.rs/extfile/sr/63d8c4b142a9f/%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%95%D0%8A%D0%95%20%D0%A3%20%D0%9E%D0%91%D0%9B%D0%90%D0%A1%D0%A2%D0%98%20%D0%9C%D0%A3%D0%97%D0%98%D0%9A%D0%95%20%D0%9A%D0%9E%D0%9D%D0%9A%D0%A3%D0%A0%D0%A1%2020231684404138.pdf |publisher=Ministarstvo kulture Republike Srbije |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Sport == U Lazarevu djeluje Fudbalski klub "Zadrugar", osnovan 1946.<ref name="Zadrugar">{{cite web |title=FK Zadrugar – Lazarevo |url=https://srbijasport.net/club/1316-zadrugar/results |publisher=srbijasport.net |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> "Zadrugar" je tokom svoje historije nastupao u različitim rangovima takmičenja, a prema podacima Fudbalskog saveza grada Zrenjanina u više navrata takmičio se u višim rangovima vojvođanskog fudbala.<ref name="FSGZadrugar">{{cite web |title=Klubovi |url=https://www.fsgzrenjanin.com/klubovi.html |publisher=Fudbalski savez grada Zrenjanina |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Klub je 1998. godine Kup Zrenjanina, a u sezoni 1999/2000. nastupao je u Srpskoj ligi – grupa Vojvodina. U toj ligi nastupio je i u sezoni 2011/2012.<ref name="FSGZadrugar" /> U Lazarevu djeluje i karate klub "Zadrugar", čiji su članovi učestvovali na međunarodnim i balkanskim takmičenjima. Karatistkinja Sanja Cvrkota, članica KK "Zadrugar" iz Lazareva, osvojila je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u Ohridu 2014.<ref name="GradSport2014">{{cite web |title=Prijem za sportiste, osvajače medalja na balkanskim takmičenjima |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr/vesti/2014/10/prijem-za-sportiste-osvajace-medalja-na-balkanskim-takmicenjima |publisher=Grad Zrenjanin |date=29. 10. 2014 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Hapšenje Ratka Mladića == [[Datoteka:Mladić Start of Trial (cropped).jpg|mini|desno|300px|Ratni zločinac [[Ratko Mladić]] (1942–2026), [[Suđenje Ratku Mladiću|osuđen]] na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]]] Lazarevo je postalo poznato izvan Srbije nakon što je u njemu 26. maja 2011. uhapšen [[Ratko Mladić]], bivši komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i tadašnji optuženik [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).<ref name="ICTYArrest2011">{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Mladić je uhapšen u kući svog rođaka u Lazarevu, nakon gotovo 16 godina provedenih u bjekstvu od međunarodnog pravosuđa.<ref name="RTSLazarevo">{{cite news |title=Lazarevo, posle hapšenja |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/898748/lazarevo-posle-hapsenja.html |work=RTS |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Hapšenje su izvele srbijanske sigurnosne službe, a Vlada Srbije je saopštila da su u operaciji učestvovali [[BIA|Bezbednosno-informativna agencija]] (BIA) i Služba za otkrivanje ratnih zločina.<ref name="VladaSrbijeArrest">{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> Prema tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Srbije [[Ivica Dačić|Ivici Dačiću]], policija je dan ranije prvi put pretražila lokaciju u Lazarevu, nakon višemjesečnog praćenja četiri kuće Mladićevih rođaka.<ref name="RTSHapsenje">{{cite news |title=Kako je uhapšen Mladić |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/Hronika/899108/Kako%2Bje%2Bhap%C5%A1en%2BMladi%C4%87.html |work=RTS |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Dačić je naveo da Mladić prilikom hapšenja nije pružao otpor i da je kod sebe imao ličnu kartu koja je istekla i vojne isprave.<ref name="VladaSrbijeArrest" /> Vijest o hapšenju izazvala je okupljanje većeg broja mještana oko kuće u kojoj je Mladić pronađen. RTS je izvijestio da su pojedini mještani verbalno prijetili novinarima i pokušavali spriječiti snimanje kuće, dok je [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] izvijestila da je oko stotinu mještana blokiralo prilaz kući.<ref name="RTSLazarevo" /><ref name="RSELazarevo">{{cite web |last=Glavonjić |first=Zoran |title=RSE u Lazarevu - selu u kom je uhapšen Mladić |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/lazarevo_selo_u_kojem_se_skrivao_mladic_/24206985.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> Prema izvještajima iz Lazareva, policijska akcija počela je nešto poslije pet sati ujutro i završena je za približno sat vremena.<ref name="RSELazarevo" /> U selu su se nakon hapšenja pojavili i natpisi podrške Mladiću, uključujući natpis "Ratko heroj" postavljen na tabli s nazivom mjesta.<ref name="RSELazarevo" /> MKSJ je istog dana pozdravio hapšenje, navodeći da je Mladić uhapšen nakon 16 godina izbjegavanja hapšenja i da će nakon završetka postupka pred srbijanskim pravosudnim organima biti prebačen u [[Den Haag|Haag]].<ref name="ICTYArrest2011" /> Mladić je 31. maja 2011. prebačen u pritvorsku jedinicu [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u Haagu, čime je okončan njegov gotovo šesnaestogodišnji period bjekstva od međunarodnog pravosuđa.<ref name="ICTYCustody2011">{{cite web |title=Ratko Mladić in Tribunal’s Custody |url=https://www.icty.org/en/press/ratko-mladi%C4%87-tribunal%E2%80%99s-custody |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Poznate osobe == Među poznatim osobama rođenim ili porijeklom iz Lazareva ističe se više sportista, posebno nogometaša i karatista. Grad Zrenjanin je među istaknutim sportistima povezanim s Lazarevom naveo Nenada Bjekovića, Milana Šarovića, Jovu Simanića, Sanju Cvrkotu i druge sportiste.<ref name="GradZrenjanin_LazarevoSportisti">{{cite web |title=Aktivnost "Da nam sela budu bliža" u Lazarevu: sportsko selo, nastavak gradnje kanalizacije i potreba za novom jaslenom grupom u školi |url=https://starisajt.zrenjanin.rs/sr-lat/vesti/2023/11/aktivnost-da-nam-sela-budu-bliza-u-lazarevu-sportsko-selo-nastavak-gradnje-kanalizacije-i-potreba-za-novom-jaslenom-grupom-u-skoli |publisher=Grad Zrenjanin |date=2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Nenad Bjeković]] (rođen 1947), bivši [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] nogometaš i trener<ref name="FSS_Bjekovic">{{cite web |title=Bjeković Nenad |url=https://www.fss.co.rs/igraci/bjekovic-nenad |publisher=Fudbalski savez Srbije |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Jovica Simanić]] (rođen 1965), bivši jugoslavenski nogometaš<ref name="WorldFootball_Simanic">{{cite web |title=Jovica Simanić – Profile |url=https://www.worldfootball.net/person/pe46421/jovica-simanic/ |publisher=WorldFootball.net |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}</ref> * [[Milan Šarović]] (rođen 1949), bivši jugoslavenski nogometni golman<ref name="Zurnal_Sarovic">{{cite web |title=„Povreda me uskratila učešća na Mondijalu 1974.“ |url=https://zurnal.politika.rs/sr/clanak/254505/fudbal/eks-ju/povreda-me-uskratila-ucesca-na-mondijalu-1974 |publisher=Sportski žurnal |date=2025 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Delivoje Šarenac]] (rođen 1952), bivši jugoslavenski nogometni golman<ref name="Zurnal_Sarenac">{{cite web |title=Šarencu plaketa za životno delo |url=https://zurnal.politika.rs/sr/clanak/241691/fudbal/ostale-lige/sarencu-plaketa-za-zivotno-delo |publisher=Sportski žurnal |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> * [[Miodrag Babić]] (1951–2021), privrednik i dugogodišnji predsjednik kompanije [[Hemofarm]]<ref name="Danas_Lazarevo_2011">{{cite news |title=Meštani ogorčeni, Lazarevo postaje Mladićevo |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/mestani-ogorceni-lazarevo-postaje-mladicevo/ |work=Danas |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026|language=sr}}</ref> * Sanja Cvrkota, srbijanska karatistkinja<ref name="RTV_SanjaCvrkota">{{cite web |title=Pogled sa Mišeluka: Odavde se lepše vidi |url=https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/pogled-sa-miseluka-odavde-se-lepse-vidi_1494492.html |publisher=Radio-televizija Vojvodine |date=19. 11. 2023 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr}}</ref> == Također pogledajte == * [[Banat]] * [[Zrenjanin]] * [[Ratko Mladić]] * [[Srednjobanatski upravni okrug]] * [[Suđenje Ratku Mladiću]] * [[Vojvodina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Eisler |first=Michael |title=Monographie der Gemeinde Lazarföldje anläßlich des hundertjährigen Bestehens. 1800-1900 |publisher=Gemeindevorstehung / Druck von J. B. Seits |year=1900 |location=Groß-Becskerek}} * {{cite book |last=Lang |first=Lorenz |title=150 Jahre Lazarfeld, 1800-1950. Die Geschichte einer deutschen Gemeinde im Banat |publisher=Heimatortsgemeinschaft Lazarfeld |year=1972 |location=Herrsching}} * {{cite book |last=Zwirner |first=Helmut |title=Die Besiedelung von Lazarfeld/Banat |publisher=Eigenverlag / HOG Lazarfeld |year=1978 |location=Homburg}} * {{cite book |title=Летопис Подунавских места: обичаји, настанак села, ко су били досељеници, чиме су се бавили мештани |publisher=Beč |year=1998}}</ref> * {{cite news |title=How fugitive Ratko Mladic was caught |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-13567722 |publisher=BBC News |date=2011}} == Vanjski linkovi == * [https://zrenjanin.rs/gradska-vlast/mesne-zajednice/seoske-mesne-zajednice/mesna-zajednica-lazarevo/ Mjesna zajednica Lazarevo] na službenom sajtu Grada Zrenjanina * [https://wikimapia.org/#lang=en&lat=45.387762&lon=20.537787&z=7&m=w Satelitska karta Lazareva] na Wikimapia-i * [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zrenjanin]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u srbijanskom Banatu]] [[Kategorija:Naseljena mjesta osnovana 1809.]] pyaogx1ga4twxzny61g0l8tk1matnop Canillo 0 536881 3924216 2026-09-06T14:26:29Z AnToni 2325 Nova stranica: {{About|općini Acquaviva u San Marinu|druge natuknice s istim imenom|Acquaviva (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothe... 3924216 wikitext text/x-wiki {{About|općini Acquaviva u San Marinu|druge natuknice s istim imenom|Acquaviva (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothetical flag of Canillo.svg | zastava_alt = | slika_grb = Escut de Canillo.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Andora | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42|34|00|N|1|36|00|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Andora}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 121 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 1526 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 4826 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +1 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u Andori|Poštanski broj]] | poštanski_broj = AD100 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|www.canillo.ad/ }} | fusnote = }} '''Canillo''' je jedna od sedam [[Spisak općina u Andori|općina]] ({{ca|parròquia}}) na sjeveru [[Andora|Andore]]. Središte naselja leži na nadmorskoj visini od 1531&nbsp;m na planinskoj padini. Podijeljeno je na dva dijela rijekom [[Valirom]]. Gradski krajolik je pod snažnim [[srednjovjekovnim]] utjecajem srednjovjekovnog razdoblja. Crkva u Canillu ima jedan od najvećih zvonika u Andori. Visok je 27 metara, ima kvadratnu bazu i piramidalni krov. Crkva sadrži historijske dokumente i gotički kip Isusa iz Nazareta. U blizini Canilla nalazi se romanička crkva [[Sant Joan de Caselles]], koja datira iz 11/12. stoljeća. Stari mlin (Moli Vell) popularno je turističko odredište. Dolina Incles, blizu francuske granice, važno je središte zimskih sportova. Općina također uključuje skijalište Soldeu. U junu 2022. otvoren je [[Pont Tibetà de Canillo]], pješački viseći most koji povezuje grad [[Arminia]] s prijevojem Cauba. == Galerija == <gallery> Sant Serni de Canillo.jpg|Crkva u Canillu Caselles 1.jpg|''Sant Joan de Caselles'' </gallery> == Sport == Europsko prvenstvo u mješovitom curlingu održano je u Canillu 2005. godine. == Značajne osobe == * [[Xavier Capdevila Romero]] (* 1976), skijaš i planinar == Vanjske linkovi == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Canillo}} {{Authority control}} {{Općine aNDORE}} c0djlt1prkz95ak0rg5ck94qrhn777o 3924217 3924216 2026-09-06T14:27:25Z AnToni 2325 3924217 wikitext text/x-wiki {{About|općini Canillo u Andori|druge natuknice s istim imenom|Canillo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothetical flag of Canillo.svg | zastava_alt = | slika_grb = Escut de Canillo.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Andora | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42|34|00|N|1|36|00|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Andora}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 121 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 1526 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 4826 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +1 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u Andori|Poštanski broj]] | poštanski_broj = AD100 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|www.canillo.ad/ }} | fusnote = }} '''Canillo''' je jedna od sedam [[Spisak općina u Andori|općina]] ({{ca|parròquia}}) na sjeveru [[Andora|Andore]]. Središte naselja leži na nadmorskoj visini od 1531&nbsp;m na planinskoj padini. Podijeljeno je na dva dijela rijekom [[Valirom]]. Gradski krajolik je pod snažnim [[srednjovjekovnim]] utjecajem srednjovjekovnog razdoblja. Crkva u Canillu ima jedan od najvećih zvonika u Andori. Visok je 27 metara, ima kvadratnu bazu i piramidalni krov. Crkva sadrži historijske dokumente i gotički kip Isusa iz Nazareta. U blizini Canilla nalazi se romanička crkva [[Sant Joan de Caselles]], koja datira iz 11/12. stoljeća. Stari mlin (Moli Vell) popularno je turističko odredište. Dolina Incles, blizu francuske granice, važno je središte zimskih sportova. Općina također uključuje skijalište Soldeu. U junu 2022. otvoren je [[Pont Tibetà de Canillo]], pješački viseći most koji povezuje grad [[Arminia]] s prijevojem Cauba. == Galerija == <gallery> Sant Serni de Canillo.jpg|Crkva u Canillu Caselles 1.jpg|''Sant Joan de Caselles'' </gallery> == Sport == Europsko prvenstvo u mješovitom curlingu održano je u Canillu 2005. godine. == Značajne osobe == * [[Xavier Capdevila Romero]] (* 1976), skijaš i planinar == Vanjske linkovi == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Canillo}} {{Authority control}} {{Općine aNDORE}} la7s6jv85uqlp0jqmlz7iwja4acexa4 3924227 3924217 2026-09-06T14:42:33Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3924227 wikitext text/x-wiki {{About|općini Canillo u Andori|druge natuknice s istim imenom|Canillo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothetical flag of Canillo.svg | zastava_alt = | slika_grb = Escut de Canillo.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Andora | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42|34|00|N|1|36|00|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Andora}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 121 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 1526 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 4826 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +1 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u Andori|Poštanski broj]] | poštanski_broj = AD100 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|www.canillo.ad/ }} | fusnote = }} '''Canillo''' je jedna od sedam [[Spisak općina u Andori|općina]] ({{ca|parròquia}}) na sjeveru [[Andora|Andore]]. Središte naselja leži na nadmorskoj visini od 1531&nbsp;m na planinskoj padini. Podijeljeno je na dva dijela rijekom [[Valirom]]. Gradski krajolik je pod snažnim [[srednjovjekovnim]] utjecajem srednjovjekovnog razdoblja. Crkva u Canillu ima jedan od najvećih zvonika u Andori. Visok je 27 metara, ima kvadratnu bazu i piramidalni krov. Crkva sadrži historijske dokumente i gotički kip Isusa iz Nazareta. U blizini Canilla nalazi se romanička crkva [[Sant Joan de Caselles]], koja datira iz 11/12. stoljeća. Stari mlin (Moli Vell) popularno je turističko odredište. Dolina Incles, blizu francuske granice, važno je središte zimskih sportova. Općina također uključuje skijalište Soldeu. U junu 2022. otvoren je [[Pont Tibetà de Canillo]], pješački viseći most koji povezuje grad [[Arminia]] s prijevojem Cauba. == Galerija == <gallery> Sant Serni de Canillo.jpg|Crkva u Canillu Caselles 1.jpg|''Sant Joan de Caselles'' </gallery> == Sport == Europsko prvenstvo u mješovitom curlingu održano je u Canillu 2005. godine. == Značajne osobe == * [[Xavier Capdevila Romero]] (* 1976), skijaš i planinar == Vanjske linkovi == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Canillo}} {{Authority control}} {{Općine Andore}} [[Kategorija:Općine Andore]] 5173n0bz6o16zn71oumskblgej4jb4a 3924229 3924227 2026-09-06T14:53:10Z AnToni 2325 3924229 wikitext text/x-wiki {{About|općini Canillo u Andori|druge natuknice s istim imenom|Canillo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothetical flag of Canillo.svg | zastava_alt = | slika_grb = Escut de Canillo.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Andora | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42|34|00|N|1|36|00|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Andora}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 121 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 1526 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 4826 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +1 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u Andori|Poštanski broj]] | poštanski_broj = AD100 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|www.canillo.ad/ }} | fusnote = }} '''Canillo''' je jedna od sedam [[Spisak općina u Andori|općina]] ({{ca|parròquia}}) na sjeveru [[Andora|Andore]]. Središte naselja leži na nadmorskoj visini od 1531&nbsp;m na planinskoj padini. Podijeljeno je na dva dijela rijekom [[Valirom]]. Gradski krajolik je pod snažnim [[srednjovjekovnim]] utjecajem srednjovjekovnog razdoblja. == Historija == Crkva u Canillu ima jedan od najvećih zvonika u Andori. Visok je 27 metara, ima kvadratnu bazu i piramidalni krov. Crkva sadrži historijske dokumente i gotički kip Isusa iz Nazareta. U blizini Canilla nalazi se romanička crkva [[Sant Joan de Caselles]], koja datira iz 11/12. stoljeća. Stari mlin (Moli Vell) popularno je turističko odredište. Dolina Incles, blizu francuske granice, važno je središte zimskih sportova. Općina također uključuje skijalište Soldeu. U junu 2022. otvoren je [[Pont Tibetà de Canillo]], pješački viseći most koji povezuje grad [[Arminia]] s prijevojem Cauba. == Klima == {{Vremenski okvir |location= Canillo (1981–2010 averages, extremes 1934−2017) |metric first= Y |single line= Y | vt_jan = 2.7 | vt_feb = 5.0 | vt_mar = 8.0 | vt_apr = 9.4 | vt_maj = 13.7 | vt_jun = 18.7 | vt_jul = 22.5 | vt_aug = 22.0 | vt_aep = 17.8 | vt_okt = 12.8 | vt_nov = 6.4 | vt_dec = 3.0 |year = 11.9 |Jan mean C = -1.4 |Feb mean C = -0.3 |Mar mean C = 2.4 |Apr mean C = 4.0 |May mean C = 7.8 |Jun mean C = 12.0 |Jul mean C = 15.0 |Aug mean C = 14.7 |Sep mean C = 11.2 |Oct mean C = 7.2 |Nov mean C = 2.2 |Dec mean C = -0.8 |year mean C = 6.2 | nt_jan = -5.5 | nt_feb = -5.5 | nt_mar = -3.3 | nt_apr = -1.4 | nt_maj = 1.9 | nt_jun = 5.3 | nt_jul = 7.6 | nt_aug = 7.5 | nt_sep = 4.6 | nt_okt = 1.6 | nt_nov = -1.9 | nt_dec = -4.5 |year = 0.6 |precipitation colour = green | p_jan = 68.8 | p_feb = 42.7 | p_mar = 56.7 | p_apr = 94.8 | p_maj = 106.4 | p_jun = 100.5 | p_jul = 73.8 | p_qug = 88.1 | p_sep = 95.8 | p_okt = 95.4 | p_nov = 87.9 |Dec = 81.3 |year = 992.2 |source 1 = [[Météo France]]<ref>{{cite web | url = https://donneespubliques.meteofrance.fr/FichesClim/FICHECLIM_99130004.pdf | title=Climate of Canilo_ransol_feda 1981-2010 | language = fr | publisher = [[Météo-France]] | access-date = June 8, 2022}}</ref>}} == Galerija == <gallery> Sant Serni de Canillo.jpg|Crkva u Canillu Caselles 1.jpg|''Sant Joan de Caselles'' </gallery> == Sport == Europsko prvenstvo u mješovitom curlingu održano je u Canillu 2005. godine. == Značajne osobe == * [[Xavier Capdevila Romero]] (* 1976), skijaš i planinar == Vanjske linkovi == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Canillo}} {{Authority control}} {{Općine Andore}} [[Kategorija:Općine Andore]] fexqxhsykmdct84pab8ihw65kcwizl5 3924230 3924229 2026-09-06T14:54:13Z AnToni 2325 /* Klima */ 3924230 wikitext text/x-wiki {{About|općini Canillo u Andori|druge natuknice s istim imenom|Canillo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothetical flag of Canillo.svg | zastava_alt = | slika_grb = Escut de Canillo.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Andora | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42|34|00|N|1|36|00|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Andora}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 121 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 1526 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 4826 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +1 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u Andori|Poštanski broj]] | poštanski_broj = AD100 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|www.canillo.ad/ }} | fusnote = }} '''Canillo''' je jedna od sedam [[Spisak općina u Andori|općina]] ({{ca|parròquia}}) na sjeveru [[Andora|Andore]]. Središte naselja leži na nadmorskoj visini od 1531&nbsp;m na planinskoj padini. Podijeljeno je na dva dijela rijekom [[Valirom]]. Gradski krajolik je pod snažnim [[srednjovjekovnim]] utjecajem srednjovjekovnog razdoblja. == Historija == Crkva u Canillu ima jedan od najvećih zvonika u Andori. Visok je 27 metara, ima kvadratnu bazu i piramidalni krov. Crkva sadrži historijske dokumente i gotički kip Isusa iz Nazareta. U blizini Canilla nalazi se romanička crkva [[Sant Joan de Caselles]], koja datira iz 11/12. stoljeća. Stari mlin (Moli Vell) popularno je turističko odredište. Dolina Incles, blizu francuske granice, važno je središte zimskih sportova. Općina također uključuje skijalište Soldeu. U junu 2022. otvoren je [[Pont Tibetà de Canillo]], pješački viseći most koji povezuje grad [[Arminia]] s prijevojem Cauba. == Klima == {{Vremenski okvir |location= Canillo (1981–2010 averages, extremes 1934−2017) |metric first= Y |single line= Y | vt_jan = 2.7 | vt_feb = 5.0 | vt_mar = 8.0 | vt_apr = 9.4 | vt_maj = 13.7 | vt_jun = 18.7 | vt_jul = 22.5 | vt_aug = 22.0 | vt_sep = 17.8 | vt_okt = 12.8 | vt_nov = 6.4 | vt_dec = 3.0 |year = 11.9 | nt_jan = -5.5 | nt_feb = -5.5 | nt_mar = -3.3 | nt_apr = -1.4 | nt_maj = 1.9 | nt_jun = 5.3 | nt_jul = 7.6 | nt_aug = 7.5 | nt_sep = 4.6 | nt_okt = 1.6 | nt_nov = -1.9 | nt_dec = -4.5 |year = 0.6 |precipitation colour = green | p_jan = 68.8 | p_feb = 42.7 | p_mar = 56.7 | p_apr = 94.8 | p_maj = 106.4 | p_jun = 100.5 | p_jul = 73.8 | p_aug = 88.1 | p_sep = 95.8 | p_okt = 95.4 | p_nov = 87.9 | p_dec = 81.3 |year = 992.2 |source 1 = [[Météo France]]<ref>{{cite web | url = https://donneespubliques.meteofrance.fr/FichesClim/FICHECLIM_99130004.pdf | title=Climate of Canilo_ransol_feda 1981-2010 | language = fr | publisher = [[Météo-France]] | access-date = June 8, 2022}}</ref>}} == Galerija == <gallery> Sant Serni de Canillo.jpg|Crkva u Canillu Caselles 1.jpg|''Sant Joan de Caselles'' </gallery> == Sport == Europsko prvenstvo u mješovitom curlingu održano je u Canillu 2005. godine. == Značajne osobe == * [[Xavier Capdevila Romero]] (* 1976), skijaš i planinar == Vanjske linkovi == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Canillo}} {{Authority control}} {{Općine Andore}} [[Kategorija:Općine Andore]] gn4z4e342uoq2arg9at7wm2yy5vp1vk 3924231 3924230 2026-09-06T14:57:06Z AnToni 2325 3924231 wikitext text/x-wiki {{About|općini Canillo u Andori|druge natuknice s istim imenom|Canillo (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = | slika = Canillo. Andorra 12.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Hypothetical flag of Canillo.svg | zastava_alt = | slika_grb = Escut de Canillo.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Andora | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42|34|00|N|1|36|00|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Andora}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 121 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 1526 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 4826 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = +1 | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u Andori|Poštanski broj]] | poštanski_broj = AD100 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|www.canillo.ad/ }} | fusnote = }} '''Canillo''' je jedna od sedam [[Spisak općina u Andori|općina]] ({{ca|parròquia}}) na sjeveru [[Andora|Andore]]. Središte naselja leži na nadmorskoj visini od 1531&nbsp;m na planinskoj padini. Podijeljeno je na dva dijela rijekom [[Valirom]]. Gradski krajolik je pod snažnim [[srednjovjekovnim]] utjecajem srednjovjekovnog razdoblja. == Historija == Crkva u Canillu ima jedan od najvećih zvonika u Andori. Visok je 27 metara, ima kvadratnu bazu i piramidalni krov. Crkva sadrži historijske dokumente i gotički kip Isusa iz Nazareta. U blizini Canilla nalazi se romanička crkva [[Sant Joan de Caselles]], koja datira iz 11/12. stoljeća. Stari mlin (Moli Vell) popularno je turističko odredište. Dolina Incles, blizu francuske granice, važno je središte zimskih sportova. Općina također uključuje skijalište Soldeu. U junu 2022. otvoren je [[Pont Tibetà de Canillo]], pješački viseći most koji povezuje grad [[Arminia]] s prijevojem Cauba. == Klima == {{Vremenski okvir |location= Canillo (1981–2010 averages, extremes 1934−2017) |metric first= Y |single line= Y | vt_jan = 2.7 | vt_feb = 5.0 | vt_mar = 8.0 | vt_apr = 9.4 | vt_maj = 13.7 | vt_jun = 18.7 | vt_jul = 22.5 | vt_aug = 22.0 | vt_sep = 17.8 | vt_okt = 12.8 | vt_nov = 6.4 | vt_dec = 3.0 |year = 11.9 | nt_jan = -5.5 | nt_feb = -5.5 | nt_mar = -3.3 | nt_apr = -1.4 | nt_maj = 1.9 | nt_jun = 5.3 | nt_jul = 7.6 | nt_aug = 7.5 | nt_sep = 4.6 | nt_okt = 1.6 | nt_nov = -1.9 | nt_dec = -4.5 |year = 0.6 |precipitation colour = green | p_jan = 68.8 | p_feb = 42.7 | p_mar = 56.7 | p_apr = 94.8 | p_maj = 106.4 | p_jun = 100.5 | p_jul = 73.8 | p_aug = 88.1 | p_sep = 95.8 | p_okt = 95.4 | p_nov = 87.9 | p_dec = 81.3 |year = 992.2 |source 1 = [[Météo France]]<ref>{{cite web | url = https://donneespubliques.meteofrance.fr/FichesClim/FICHECLIM_99130004.pdf | title=Climate of Canilo_ransol_feda 1981-2010 | language = fr | publisher = [[Météo-France]] | access-date = June 8, 2022}}</ref>}} == Galerija == <gallery> Sant Serni de Canillo.jpg|Crkva u Canillu Caselles 1.jpg|''Sant Joan de Caselles'' </gallery> == Sport == Europsko prvenstvo u mješovitom curlingu održano je u Canillu 2005. godine. == Značajne osobe == * [[Xavier Capdevila Romero]] (* 1976), skijaš i planinar == Vanjske linkovi == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Canillo}} {{Authority control}} {{Općine Andore}} [[Kategorija:Općine Andore]] mzz5i4eatdiv9c9ijxbf66mior81394 Razgovor:Canillo 1 536882 3924218 2026-09-06T14:27:46Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 3924218 wikitext text/x-wiki {{Male države i teritorije - članak|2026}} 3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0 Šablon:Mjesec malih država i teritorija - članak 10 536884 3924223 2026-09-06T14:35:37Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Šablon:Mjesec malih država i teritorija - članak]] na [[Šablon:Male države i teritorije - članak]]: Revert 3924223 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Male države i teritorije - članak]] ktigpsyzm4sop78gbz91u9o5u7u0sqw Suse Wächter 0 536885 3924234 2026-09-06T15:04:16Z Akir-toj 182441 Nova stranica: {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Suse Wächter | počasni_sufiks = | slika = <!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa "Datoteka:" ili "Slika:" i bez upotrebe ikakvih zagrada --> | veličina_slike = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = de | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1969. | mjesto_rođenja = ... 3924234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Suse Wächter | počasni_sufiks = | slika = <!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa "Datoteka:" ili "Slika:" i bez upotrebe ikakvih zagrada --> | veličina_slike = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = de | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1969. | mjesto_rođenja = [[Sangerhausen]], [[Njemačka demokratska republika|Istočna Njemačka]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Berlin]], [[Njemačka]] | obrazovanje = [[Hochschule für Schauspielkunst Ernst Busch|Visoka škola za dramsku umjetnost Ernst Busch u Berlinu]] | alma_mater = [[Hochschule für Schauspielkunst Ernst Busch|Visoka škola za dramsku umjetnost Ernst Busch u Berlinu]] | zanimanje = [[Lutkarica]], graditeljica lutaka, rediteljica | godine_aktivnosti = 1988–danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = Realističnim lutkama istorijskih ličnosti, savremenom pozorištu lutaka | značajna_djela = ''Helden des 20. Jahrhunderts'', ''Brechts Gespenster'' | stil = | rodni_grad = | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = | alt = }} '''Suse Wächter''' ([[1969]]. u [[Sangerhausen|Sangerhausenu]]) [[njemačka]] je lutkarica i redateljica. Jedna je od najznačajnijih i najistaknutijih lutkarica i graditeljki lutaka u njemačkom govornom području.<ref>{{Cite web|url=https://nachtkritik.de/glossar/waechter-suse|title=Lexikon: Wächter, Suse|website=nachtkritik.de|access-date=2025-02-10}}</ref> Njena realistična lica lutaka često liče na historijske ličnosti. Pored toga, radi kao rediteljica i osmišljava vlastite predstave. Wächter živi u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.prenzlauerberg-nachrichten.de/2018/02/14/die-puppenspielerin/|title=Die Puppenspielerin|date=2018-02-14|website=Prenzlauer Berg Nachrichten|language=de|access-date=2025-02-10|author=Kristina Auer}}</ref> Mnoge njene inscenacije odlikuju se prožimanjem lutaka i glumaca, kao i plesa i muzike.<ref>{{Cite web|url=https://www.berliner-ensemble.de/suse-waechter|title=Suse Wächter|website=berliner-ensemble.de|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref> == Život == Prvi susret Suse Wächter s pozorištem lutaka bio je u djetinjstvu i mladosti u [[Theater Waidspeicher (Puppentheater)|Pozorištu Waidspeicher]] u [[Erfurt|Erfurtu]]. Bila je fascinirana igrom između vizuelne i izvođačke umjetnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.fidena.de/die-szene/kritiken-portraits-podcasts/portrait/mn_3?mode=object&objectID=e8b998ad_ca34_0df3_0be2ea34c47aeb33|title=Der perfekte brutale Schein: Suse Wächter und ihre Puppen|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref> Njene prve lutke koje je sama napravila kao dijete bile su Muppeti [[Waldorf und Statler]], koje se nisu mogle kupiti u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.prenzlauerberg-nachrichten.de/2018/02/14/die-puppenspielerin/|title=Die Puppenspielerin|date=2018-02-14|website=Prenzlauer Berg Nachrichten|language=de|access-date=2025-02-10|author=Kristina Auer}}</ref> Godine 1988. počela je raditi u slikarskoj sali i pozorišnoj plastici [[Theater Erfurt|Gradskih pozorišta u Erfurtu]] te je sakupljala zanatsko iskustvo. Wächter je to iskustvo produbila kada je od 1990. do 1992. godine putovala po Njemačkoj s putujućim [[Cirkus|cirkusom]]. Tu je izrađivala i restaurirala rekvizite i sprave, prije nego što je 1992. započela studij na [[Hochschule für Schauspielkunst Ernst Busch|Visokoj školi za dramsku umjetnost Ernst Busch u Berlinu]]. Tu je 1996. diplomirala kao savremena lutkarica. Od tada radi kao slobodna lutkarica i graditeljica lutaka. Već tokom studija interdisciplinarno je sarađivala sa kolegicama i kolegama iz oblasti režije, glume i lutkarstva. Neki članovi ove grupe su neposredno nakon završetka studija dobili angažman u [[Schauspiel Frankfurt|Pozorištu u Frankfurtu]], među njima, pored Wächter, i kasniji stalni reditelji [[Tom Kühnel]] i [[Robert Schuster (Regisseur)|Robert Schuster]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fidena.de/die-szene/kritiken-portraits-podcasts/portrait/mn_3?mode=object&objectID=e8b998ad_ca34_0df3_0be2ea34c47aeb33|title=Der perfekte brutale Schein: Suse Wächter und ihre Puppen|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref> Wächter je, između ostalog, radila i u [[Theater am Turm|TAT-u Frankfurt]], [[Thalia Theater (Hamburg)|Thalia teatru u Hamburgu]], [[Schaubühne am Lehniner Platz|Schaubühni u Berlinu]], [[Volksbühne am Rosa-Luxemburg-Platz|Volksbühni]] u Berlinu, [[Bayerische Staatsoper|Bavarskoj državnoj operi]] u Minhenu, [[Schauspielhaus Zürich|Pozorištu u Cirihu]], [[Schauspiel Hannover|Državnom pozorištu u Hanoveru]], [[Schauspiel Köln|Pozorištu u Kelnu]] te na [[Salzburger Festspiele|Salzburškim svečanostima]].<ref>{{Cite web|url=https://nachtkritik.de/glossar/waechter-suse|title=lexikon - Wächter, Suse|access-date=2025-02-10}}</ref> Tokom svog umjetničkog rada boravila je i na međunarodnim rezidencijama. Tako se tokom boravka u rezidenciji Goethe-Instituta ''Villa Kamogawa'' u Kjotu (Japan) inspirisala sadržajem i estetikom tradicionalnog japanskog lutkarskog pozorišta „Bunraku“, kao i japanskom zen-filozofijom, što je kasnije ugradila u inscenacije svog projekta „Helden des 20. Jahrhunderts“.<ref>{{Cite web|url=https://www.goethe.de/ins/jp/de/sta/kyo/res/res/sti/s12/swa.html|title=Suse Wächter - Darstellende Kunst / Puppentheater|website=Goethe-Institut Villa Kamogawa|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref> == Lutke == Suse Wächter svoje lutke prilikom izrade najčešće oprema vrlo realističnim licem. Pri tome se djelimično orijentiše i na istorijske ličnosti, kao u radovima ''Helden des 20. Jahrhunderts'' i ''Brechts Gespenster''. Lutke variraju po svom obliku – od [[Handpuppe|ručnih lutaka]], odnosno glava lutaka, preko [[Klappmaulpuppe|lutaka s pokretnim ustima]] do lutaka s kompletnim tijelima. U međuvremenu je izgradila daleko preko 100 lutaka, koje se djelimično preoblikuju i ponovo koriste za različite produkcije.<ref>{{Cite web|url=https://www.welt.de/kultur/article1102732/Die-verstoerenden-Puppen-der-Suse-Waechter.html|title=Theater: Die verstörenden Puppen der Suse Wächter - WELT|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref> U Wächterinim inscenacijama one se većinom igraju u otvorenom stilu igranja, što znači da su lutkari tokom igre vidljivi iza svojih lutaka, a nisu skriveni iza paravana ili igraćeg stola. == Pozorište lutaka == * 1995: Aleksandr Vvedenskij – ''Weihnachten bei Ivanovs.'' Režija: [[Tom Kühnel]] i [[Robert Schuster (Regisseur)|Robert Schuster]], [[Maxim Gorki Theater]] Berlin * 2003: ''Helden des 20. Jahrhunderts.'' Režija: Tom Kühnel, Lutke: Suse Wächter, [[Volksbühne am Rosa-Luxemburg-Platz|Volksbühne]] Berlin * 2008: Saša Stanišić – ''Go West – Eine Familie Wandert Aus.'' Režija: Tom Kühnel, Lutke: Suse Wächter, Schauspiel Graz<ref>{{Cite web|url=https://nachtkritik.de/nachtkritiken/oesterreich/steiermark/graz/schauspielhaus-graz/go-west-tom-kuehnel-bringt-saa-staniic-zur-urauffuehrung|title=Go west – Tom Kühnel bringt Saša Stanišic zur Uraufführung|access-date=2025-02-10}}</ref> * 2010: Suse Wächter / Hans-Jörn Brandenburg – ''Helden der Oper''. Koncept, režija, lutke: Suse Wächter, [[Neuköllner Oper]]<ref>{{Cite web|url=https://nachtkritik.de/nachtkritiken/deutschland/berlin-brandenburg/berlin/neukoellner-oper/helden-der-oper-suse-waechter-ihre-puppen-und-die-starparodie-in-der-neukoellner-oper-berlin-|title=Helden der Oper – Suse Wächter, ihre Puppen und die Starparodie|date=2010-04-09|language=de|access-date=2025-02-10|author=Wolfgang Behrens}}</ref> * 2018: ''Das Orakel von Delphi. Jahrmarkt der Vernunft.'' Koncept: Suse Wächter, Manuel Muerte, Lutke: Suse Wächter, [[Ballhaus Ost]] Berlin * 2018: ''Hört, hört! Die Bauhaus-Protokolle – der große Streit von Weimar.'' Koncepcija: Suse Wächter, Janek Müller, Režija i lutke: Suse Wächter, [[Kunstfest Weimar]]<ref>{{Cite web|url=https://nachtkritik.de/?option=com_content&view=article&id=15762:hoert-hoert-die-bauhaus-protokolle-der-grosse-streit-von-weimar-suse-waechter-gibt-beim-kunstfest-weimar-eine-kunst-geschichtsstunde-mit-puppenpolitikern-und-sigmund-freud&catid=38&Itemid=40|title=Hört, hört! Die Bauhaus-Protokolle. Der große Streit von Weimar – Suse Wächter gibt beim Kunstfest Weimar eine Kunst-Geschichtsstunde mit Puppenpolitikern und Sigmund Freud|date=2018-08-30|access-date=2025-02-10|author=Tobias Prüwer}}</ref> * 2022: ''Brechts Gespenster,'' Režija i lutke, [[Berliner Ensemble]]<ref>{{Cite web|url=https://www.berliner-ensemble.de/inszenierung/brechts-gespenster|title=Brechts Gespenster {{!}} berliner-ensemble|date=2025-03-07|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref>. Predstava je u septembru 2026. godine gostovala i na 8. [[Sarajevo Fest|Sarajevo Festu]] na sceni [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]] <ref>{{Cite web|url=https://nps.ba/predstave/brechtovi-duhovi/352|title=Brechtovi duhovi|date=2026-09-05|website=nps.ba|language=bs|access-date=2026-09-06}}</ref> == Izrada lutaka (izbor) == ; Pozorište * 2001: ''Ring des Nibelungen (ohne Musik).'' Režija: Tom Kühnel, Lutke: Suse Wächter, TAT Frankfurt * 2007: [[William Shakespeare]] – ''[[Ein Sommernachtstraum]].'' Režija: Christian Weise, Lutke: Suse Wächter, [[Salzburger Festspiele]]<ref>{{Cite web|url=http://christianwei.se/ein-sommernachtstraum|title=Ein Sommernachtstraum|date=2017-02-08|website=CHRISTIAN WEISE|language=de|access-date=2025-02-10}}</ref> * 2007: Tom Kühnel, Jürgen Kuttner – ''Fordlandia'', Režija: Tom Kühnel, Lutke: Suse Wächter, [[Schauspiel Köln]]<ref>{{Cite web|url=https://nachtkritik.de/nachtkritiken/deutschland/nordrhein-westfalen/koeln/schauspiel-koeln/fordlandia-tom-kuehnels-und-juergen-kuttners-soziale-relevanzrevue|title=Fordlandia – Tom Kühnels und Jürgen Kuttners soziale Relevanzrevue|access-date=2025-02-10|author=Andreas Wilink}}</ref> ; Film, instalacija i izložba * 2015: [[Manifesto (2015)|Manifesto]], Režija: [[Julian Rosefeldt]] * 2025: [[Bernd – Operation Germanenkind]], Režija: [[Cornelius Schwalm]] == Reference == {{Refspisak}} 6wvijreibup7dj1iubgkdsnkzdv01n2 Razgovor o šablonu:Male države i teritorije - članak 11 536886 3924236 2026-09-06T15:06:00Z AnToni 2325 Nova stranica: Htio sam da nesto popravim, ali sam pogresno preusmjerio...Tvoj koncept (Z1KA) je perfektan za ovakve sablone, ali sam zaboravio da ga odmah ubacim u fountain! ~~~~ 3924236 wikitext text/x-wiki Htio sam da nesto popravim, ali sam pogresno preusmjerio...Tvoj koncept (Z1KA) je perfektan za ovakve sablone, ali sam zaboravio da ga odmah ubacim u fountain! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 6 septembar 2026 (CEST) iyl5l0zc3u11bwoig018ftj503kk74d 3924247 3924236 2026-09-06T15:17:53Z Z1KA 87045 /* */ odgovor 3924247 wikitext text/x-wiki Htio sam da nesto popravim, ali sam pogresno preusmjerio...Tvoj koncept (Z1KA) je perfektan za ovakve sablone, ali sam zaboravio da ga odmah ubacim u fountain! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 6 septembar 2026 (CEST) :Hvala. Vidio sam i nema problema, dešava se. Samo razmišljam da li ukloniti iz šablona stranicu za razgovor, jer se u nekim člancima dupla, a staviti u fountain da dodaje 2 šablona: SZR i ovaj? [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 17:17, 6 septembar 2026 (CEST) eiclss4f35mfcug8nhmpxvi2w1fnd1w Šablon:Kutija za preporuke i podršku 10 536887 3924240 2026-09-06T15:10:35Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{#ifeq:{{{1|}}}|bottom||<templatestyles src="Endorsements box/styles.css"/><div class="endorsements-box mw-collapsible" {{#if:{{{width|}}}|style="width: {{{width}}}"}}><!-- --><div class="endorsements-box-title">{{{title|Spisak političkih podrška}}}</div><!-- --><div class="endorsements-box-list mw-collapsible-content {{#if:{{{columns|}}}{{{colwidth|}}}|endorsements-box-list-columns}}" {{#if:{{{colwidth|}}}|style="max-width:100%; column-width: {{{colwidth}}};"}}>}} {{{list... 3924240 wikitext text/x-wiki {{#ifeq:{{{1|}}}|bottom||<templatestyles src="Endorsements box/styles.css"/><div class="endorsements-box mw-collapsible" {{#if:{{{width|}}}|style="width: {{{width}}}"}}><!-- --><div class="endorsements-box-title">{{{title|Spisak političkih podrška}}}</div><!-- --><div class="endorsements-box-list mw-collapsible-content {{#if:{{{columns|}}}{{{colwidth|}}}|endorsements-box-list-columns}}" {{#if:{{{colwidth|}}}|style="max-width:100%; column-width: {{{colwidth}}};"}}>}} {{{list|}}}{{#ifeq:{{{1|}}}|top||</div></div>}}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> tp8spvceuw2wejuub4ksbrfgl31jjal 3924241 3924240 2026-09-06T15:12:06Z Z1KA 87045 3924241 wikitext text/x-wiki {{#ifeq:{{{1|}}}|bottom||<templatestyles src="Endorsements box/styles.css"/><div class="endorsements-box mw-collapsible" {{#if:{{{width|}}}|style="width: {{{width}}}"}}><!-- --><div class="endorsements-box-title">{{{title|Spisak političkih preporuka i podrške}}}</div><!-- --><div class="endorsements-box-list mw-collapsible-content {{#if:{{{columns|}}}{{{colwidth|}}}|endorsements-box-list-columns}}" {{#if:{{{colwidth|}}}|style="max-width:100%; column-width: {{{colwidth}}};"}}>}} {{{list|}}}{{#ifeq:{{{1|}}}|top||</div></div>}}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> ay40citirbrkuf00t556vdg2bwe28rg 3924243 3924241 2026-09-06T15:14:20Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Šablon:Endorsements box]] na [[Šablon:Kutija za preporuke i podršku]]: Uobičajen naziv 3924241 wikitext text/x-wiki {{#ifeq:{{{1|}}}|bottom||<templatestyles src="Endorsements box/styles.css"/><div class="endorsements-box mw-collapsible" {{#if:{{{width|}}}|style="width: {{{width}}}"}}><!-- --><div class="endorsements-box-title">{{{title|Spisak političkih preporuka i podrške}}}</div><!-- --><div class="endorsements-box-list mw-collapsible-content {{#if:{{{columns|}}}{{{colwidth|}}}|endorsements-box-list-columns}}" {{#if:{{{colwidth|}}}|style="max-width:100%; column-width: {{{colwidth}}};"}}>}} {{{list|}}}{{#ifeq:{{{1|}}}|top||</div></div>}}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> ay40citirbrkuf00t556vdg2bwe28rg 3924245 3924243 2026-09-06T15:15:59Z Z1KA 87045 3924245 wikitext text/x-wiki {{#ifeq:{{{1|}}}|bottom||<templatestyles src="Kutija za preporuke i podršku/styles.css"/><div class="endorsements-box mw-collapsible" {{#if:{{{width|}}}{{{širina|}}}|style="width: {{#if:{{{width|}}}|{{{width}}}|{{{širina}}}}}"}}><!-- --><div class="endorsements-box-title">{{#if:{{{title|}}}|{{{title}}}|{{#if:{{{naslov|}}}|{{{naslov}}}|Spisak političkih preporuka i podrške}}}}</div><!-- --><div class="endorsements-box-list mw-collapsible-content {{#if:{{{columns|}}}{{{kolone|}}}{{{colwidth|}}}{{{širinakolone|}}}|endorsements-box-list-columns}}" {{#if:{{{colwidth|}}}{{{širinakolone|}}}|style="max-width:100%; column-width: {{#if:{{{colwidth|}}}|{{{colwidth}}}|{{{širinakolone}}}}};"}}>}} {{#if:{{{list|}}}|{{{list}}}|{{{spisak|}}}}}{{#ifeq:{{{1|}}}|top||</div></div>}}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> iws50zaoju6btqb7ncc3gbh0h3l69g1 Šablon:Kutija za preporuke i podršku/styles.css 10 536888 3924242 2026-09-06T15:12:29Z Z1KA 87045 Nova stranica: /* {{pp|small=yes}} */ .endorsements-box { overflow-x: hidden; margin-top: 0.2em; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); text-align: left; border: solid 1px silver; } .endorsements-box-title { border-bottom: solid 1px silver; background: var(--background-color-neutral, #eaecf0); font-weight: bold; padding: 0.3em; } .endorsements-box-list { padding: 0.5em; } .endorsements-box-list-columns { margin-top: 0.3em; column-width: 20em; } .endorse... 3924242 sanitized-css text/css /* {{pp|small=yes}} */ .endorsements-box { overflow-x: hidden; margin-top: 0.2em; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); text-align: left; border: solid 1px silver; } .endorsements-box-title { border-bottom: solid 1px silver; background: var(--background-color-neutral, #eaecf0); font-weight: bold; padding: 0.3em; } .endorsements-box-list { padding: 0.5em; } .endorsements-box-list-columns { margin-top: 0.3em; column-width: 20em; } .endorsements-box-list-columns dl, .endorsements-box-list-columns ol, .endorsements-box-list-columns ul { margin-top: 0; } /* Avoid elements breaking between columns */ .endorsements-box-list-columns li, .endorsements-box-list-columns dd { page-break-inside: avoid; /* Removed from CSS in favor of break-inside c. 2020 */ break-inside: avoid-column; } ccluu7gkusmli3gllppo24bglj3nnhq 3924246 3924242 2026-09-06T15:16:34Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Šablon:Endorsements box/styles.css]] na [[Šablon:Kutija za preporuke i podršku/styles.css]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 3924242 sanitized-css text/css /* {{pp|small=yes}} */ .endorsements-box { overflow-x: hidden; margin-top: 0.2em; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); text-align: left; border: solid 1px silver; } .endorsements-box-title { border-bottom: solid 1px silver; background: var(--background-color-neutral, #eaecf0); font-weight: bold; padding: 0.3em; } .endorsements-box-list { padding: 0.5em; } .endorsements-box-list-columns { margin-top: 0.3em; column-width: 20em; } .endorsements-box-list-columns dl, .endorsements-box-list-columns ol, .endorsements-box-list-columns ul { margin-top: 0; } /* Avoid elements breaking between columns */ .endorsements-box-list-columns li, .endorsements-box-list-columns dd { page-break-inside: avoid; /* Removed from CSS in favor of break-inside c. 2020 */ break-inside: avoid-column; } ccluu7gkusmli3gllppo24bglj3nnhq Šablon:Endorsements box 10 536889 3924244 2026-09-06T15:14:20Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Šablon:Endorsements box]] na [[Šablon:Kutija za preporuke i podršku]]: Uobičajen naziv 3924244 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kutija za preporuke i podršku]] texazbv9j3xytttgnlbe8l6bxgl25n4 Kategorija:Biografije, Zabok 14 536890 3924255 2026-09-06T16:50:18Z Silverije 11028 Nova stranica: [[Kategorija:Zabok]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Zabok]] 3924255 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Zabok]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Hrvatska|Zabok]] my8tag4m488mv9yhuxttpx13j4c6nt2 Adnan Omerović 0 536891 3924259 2026-09-06T18:53:51Z Galeist 185450 Nova stranica: == Adnan Omerović == [[File:Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg|mini|Adnan Omerović 2026.]] '''Adnan Omerović''' je bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac, rođen u Tuzli 02. septembra 1980. godine. Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli završava 2005. godine u klasi profesora [[Miralem Zupčević|Miralema Zupčevića]]. U ansamblu Narodnog pozorišta Tuzla je stalno ang... 3924259 wikitext text/x-wiki == Adnan Omerović == [[File:Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg|mini|Adnan Omerović 2026.]] '''Adnan Omerović''' je bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac, rođen u Tuzli 02. septembra 1980. godine. Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli završava 2005. godine u klasi profesora [[Miralem Zupčević|Miralema Zupčevića]]. U ansamblu Narodnog pozorišta Tuzla je stalno angažovan od 2006. godine. Igrao je u predstavama : "Tango" , "Tri prikazivanja Boga" , "Škrtac" , "Magbet" , "Hamlet" , "Djelidba " ,"Crkva bosanska" , "Pedagogija otpora Branka Ćopića" , "Mirišu li jorgovani u New Yorku" , "Tvoj sin Huckleberry Finn ", "Posljednja ljubav Hasana Kaimije", "Zagonetne varijacije" . U filmovima :"Najsretniji čovjek na svijetu" Teone Mitevske , "Ništa se nije čulo" Pavla Pavlovića, "Gym" Srđana Vuletića, "The Confidence-Man" Kourosa Alaghbanda ,"Investigations of a dog" Aleksandra Niemczyka, "Život je čudo" Emira Kusturice.<ref>{{Cite web|url=https://nptz.ba/2022/05/31/adnan-omerovic/|title=Adnan Omerović|last=admin|date=2022-05-31|website=Narodno Pozorište Tuzla|language=en-US|access-date=2026-09-06}}</ref> Dobitnik je nagrade Zlatna arena na 70. izdanju Pula Film Festivala za glavnu ulogu u filmu "Najsretniji čovjek na svijetu" rediteljice i scenaristice Teone Strugar Mitevske i scenaristice Elme Tataragić. Dobitnik je nagrade za najbolje glumačko ostvarenje na jubilarnim XXX Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu 2011. godine, za ulogu Čeda zet, u predstavi Narodnog pozorišta Tuzla – Bransilav Nušić “GOSPOĐA MINISTARKA” u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića. == Predstave: == * Slawomir Mrozek , TANGO, u režiji Radoslava Milenkovića - lik Artur * Aleš Kurt, TRI PRIKAZIVANJA BOGA –likovi Johan, Logoraš, Meho * J.P, Moliere, ŠKRTAC ,u režiji Tamare Damjanac- likovi Moliere, Anselmo * Eugene Ionesco,MACBETT , u režiji Davida Alića– lik Macol * William Shakespeare, HAMLET,u režiji Zlatka Pakovića - lik Klaudije, danski kralj, Hamletov stric * Zlatko Paković, CRKVA BOSANSKA – glumac-dramaturg * Bekim Sejranović, TVOJ SIN HUCKLEBERRY FINN" , u režiji Alena Šimića – lik Bekim Bekim * Derviš Sušić, POSLJEDNJA LJUBAV HASANA KAIMIJE , u režiji Gorana Damjanca –lik Budalina Tale * Miodrag Žalica, MIRIŠU LI JORGOVANI U NEW YORKU? , u režiji Alena Šimića – lik Pupa Hava * Miguel de Cervantes Saavedra, BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE , u režiji Nikole Zavišića - Svi smo mi Don Kihot * Frank L. Baum,ČAROBNJAK IZ OZA , u režiji Adnana Omerovića – lik Učitelj vještica * Éric-Emmanuel Schmitt,ZAGONETNE VARIJACIJE ,u režiji Nermina Omića – lik Erik Larsen * N. V. Gogolj, REVIZOR , u režiji Dražena Ferečine – lik Ivan Aleksandrovič Hlestakov, službenik iz Sankt Peterburga * Hristo Bojčev, OPŠTA BOLNICA , u režiji Nermina Omića – lik Kontuzov * Dušan Kovačević, LARY TOMPSON SHOW MUST GO ON , u režiji Sulejmana Kupusovića – likovi Stefan Nos, Sirano * A. P. Čehov,TRI SESTRE , u režiji Admira Glamočaka – lik Vasilije Vasiljevič Soljoni, kapetan * Alija Isaković, TO, u režiji Adnana Omerovića – lik Muzičar * Roland Schimmelpfennig, ARAPSKA NOĆ , u režiji Filipa Grinvalda – lik Peter Karpati * Vernesa Kellner Berbo,STRANCI PRED RAJEM , u režiji Miralema Zupčevića * Dale Wasserman / Ken Kesey, LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA, u režiji Selme Spahić – lik Billy Bibbit * Bertolt Breht, MALOGRAĐANSKA SVADBA , u režiji Jovice Pavića – lik Mladoženja == Režije: == * Dramatizacija, adaptacija i režija za predstavu „MI DJECA S KOLODVORA ZOO“ (NP Tuzla – sezona 2016/2017) * Režija i izbor muzike za predstavu ČAROBNJAK IZ OZA (Narodno pozorište Tuzla, 20015/2016) * autorski projekat „neću da budem RUŽNO PAČE“ (Narodno pozorište Tuzla – Sezona 2013/2014) * Režija i izbor muzike za predstavu TO (Narodno pozorište Tuzla – Sezona 2011/2012) * Režija i izbor muzike za predstavu ČAROBNJAK IZ OZA (Narodno pozorište Tuzla, 2009/2010) * Režija i odabir pjesama za predstavu JEŽEVA KUĆICA (Narodno pozorište Tuzla, 2009/2010) * Samostalna dipolomska predstava EMIGRANTI (Narodno pozorište Tuzla 2008/2009) == Filmografija: == {| class="wikitable" |+Filmovi !Godina !Naziv !Uloga |- |2024. |[[Gym|GYM]] | |- |2022. |[[:en:Najsreḱniot_čovek_na_svetot|Najsretniji čovjek na svijetu]] |Zoran |- |2021. |Ništa se nije čulo | |- |2019. |[[:en:Sympathy_for_the_Devil_(2019_film)|Sympathie pur le Diable]] |Marko |- |2019. |Majnuni |Adnan |- |2017. |Investigations of a dog | |- |2016. |The Confidence-Man |Doctor Kashiar |- |2016. |Wedding Preparations in the Country |Raban |- |2016. |Papagajka |Damir |- |2015. |The Prosecutor the Defender the Father and His Son |Young Man Witness |- |2014. |What the Night Brings |The Brother |- |2012. |[[:en:Children_of_Sarajevo|Djeca]] |Coro |- |2004. |[[:en:Life_Is_a_Miracle|Život je čudo]] |Eso |} {| class="wikitable" |+Serije !Godina !Naziv !Uloga |- |2023. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D1%83%D1%81%D1%82 Frust] |Nera |- |2022. |[[Kotlina (serija)|Kotlina]] |Duško Samouk |- |2018. |[[Konak kod Hilmije]] |Krhki |- |2018. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%98_%D0%BC%D0%B8_%D0%BC%D0%B0%D0%BC%D1%83 Ne diraj mi mamu] |Kandidat |- |2007. |[[Lud, zbunjen, normalan]] |Klofa |- |2012. |Kad bude biće |Hilmija |- |2011. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D0%B2%D0%B0_%D1%81%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BB%D0%B8%D1%87%D0%B8%D1%82%D0%B0 Dva smo svijeta različita] |Gost u crnom |- |2005. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%96%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82_%D1%98%D0%B5_%D1%87%D1%83%D0%B4%D0%BE_(%D0%A2%D0%92_%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0) Život je čudo] |Eso |} == Nagrade: == * Nagrada Zlatna arena na 70.izdanju Pula Film Festivala za glavnu ulogu u filmu "Najsretniji čovjek na svijetu" rediteljice i scenaristice Teone Strugar Mitevske i scenaristice Elme Tataragić. * Specijalna nagrada  žirija za glavnu mušku ulogu i koscenaristu u filmu “Majnuni” reditelja Kourosa Alaghbanda na festivalu Torino Underground Cinefest 2020. * Nagrada za najbolju predstavu u cjelini,na 43. Pozorišnim/ kazališnim igrama BiH u Jajcu „Tri prikazivanja Boga“, autora i reditelja Aleša Kurta. * Nagrada za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” , na 35. Susretima pozorišta/kazališta BiH u Brčkom 2018. godine * Na jubilarnim XXX Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu 2011. godine, za najbolje glumačko ostvarenje nagrađen Adnan Omerović za ulogu Čeda zet, u predstavi Narodnog pozorišta Tuzla – Bransilav Nušić “GOSPOĐA MINISTARKA” u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića. * Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje ansamblu predstave Malograđanska svadba, na XXVII Pozorišnim igrama Jajce 2008. == Spoljašnje veze == * [[imdbname:1603149|Adnan Omerovic]] na veb-stranici [[IMDb|IMDB]] (jezik: engleski) fczdt4luwsbj1wdvhbmyhdfizncd9u3 3924260 3924259 2026-09-06T18:55:34Z Quinlan83 133395 Fix 3924260 wikitext text/x-wiki == Adnan Omerović == [[File:Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Adnan_Omerovic_Snimanje_filma_Ko_slika.jpg|mini|Adnan Omerović 2026.]] '''Adnan Omerović''' je bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac, rođen u Tuzli 02. septembra 1980. godine. Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli završava 2005. godine u klasi profesora [[Miralem Zupčević|Miralema Zupčevića]]. U ansamblu Narodnog pozorišta Tuzla je stalno angažovan od 2006. godine. Igrao je u predstavama : "Tango" , "Tri prikazivanja Boga" , "Škrtac" , "Magbet" , "Hamlet" , "Djelidba " ,"Crkva bosanska" , "Pedagogija otpora Branka Ćopića" , "Mirišu li jorgovani u New Yorku" , "Tvoj sin Huckleberry Finn ", "Posljednja ljubav Hasana Kaimije", "Zagonetne varijacije" . U filmovima :"Najsretniji čovjek na svijetu" Teone Mitevske , "Ništa se nije čulo" Pavla Pavlovića, "Gym" Srđana Vuletića, "The Confidence-Man" Kourosa Alaghbanda ,"Investigations of a dog" Aleksandra Niemczyka, "Život je čudo" Emira Kusturice.<ref>{{Cite web|url=https://nptz.ba/2022/05/31/adnan-omerovic/|title=Adnan Omerović|last=admin|date=2022-05-31|website=Narodno Pozorište Tuzla|language=en-US|access-date=2026-09-06}}</ref> Dobitnik je nagrade Zlatna arena na 70. izdanju Pula Film Festivala za glavnu ulogu u filmu "Najsretniji čovjek na svijetu" rediteljice i scenaristice Teone Strugar Mitevske i scenaristice Elme Tataragić. Dobitnik je nagrade za najbolje glumačko ostvarenje na jubilarnim XXX Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu 2011. godine, za ulogu Čeda zet, u predstavi Narodnog pozorišta Tuzla – Bransilav Nušić “GOSPOĐA MINISTARKA” u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića. == Predstave: == * Slawomir Mrozek , TANGO, u režiji Radoslava Milenkovića - lik Artur * Aleš Kurt, TRI PRIKAZIVANJA BOGA –likovi Johan, Logoraš, Meho * J.P, Moliere, ŠKRTAC ,u režiji Tamare Damjanac- likovi Moliere, Anselmo * Eugene Ionesco,MACBETT , u režiji Davida Alića– lik Macol * William Shakespeare, HAMLET,u režiji Zlatka Pakovića - lik Klaudije, danski kralj, Hamletov stric * Zlatko Paković, CRKVA BOSANSKA – glumac-dramaturg * Bekim Sejranović, TVOJ SIN HUCKLEBERRY FINN" , u režiji Alena Šimića – lik Bekim Bekim * Derviš Sušić, POSLJEDNJA LJUBAV HASANA KAIMIJE , u režiji Gorana Damjanca –lik Budalina Tale * Miodrag Žalica, MIRIŠU LI JORGOVANI U NEW YORKU? , u režiji Alena Šimića – lik Pupa Hava * Miguel de Cervantes Saavedra, BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE , u režiji Nikole Zavišića - Svi smo mi Don Kihot * Frank L. Baum,ČAROBNJAK IZ OZA , u režiji Adnana Omerovića – lik Učitelj vještica * Éric-Emmanuel Schmitt,ZAGONETNE VARIJACIJE ,u režiji Nermina Omića – lik Erik Larsen * N. V. Gogolj, REVIZOR , u režiji Dražena Ferečine – lik Ivan Aleksandrovič Hlestakov, službenik iz Sankt Peterburga * Hristo Bojčev, OPŠTA BOLNICA , u režiji Nermina Omića – lik Kontuzov * Dušan Kovačević, LARY TOMPSON SHOW MUST GO ON , u režiji Sulejmana Kupusovića – likovi Stefan Nos, Sirano * A. P. Čehov,TRI SESTRE , u režiji Admira Glamočaka – lik Vasilije Vasiljevič Soljoni, kapetan * Alija Isaković, TO, u režiji Adnana Omerovića – lik Muzičar * Roland Schimmelpfennig, ARAPSKA NOĆ , u režiji Filipa Grinvalda – lik Peter Karpati * Vernesa Kellner Berbo,STRANCI PRED RAJEM , u režiji Miralema Zupčevića * Dale Wasserman / Ken Kesey, LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA, u režiji Selme Spahić – lik Billy Bibbit * Bertolt Breht, MALOGRAĐANSKA SVADBA , u režiji Jovice Pavića – lik Mladoženja == Režije: == * Dramatizacija, adaptacija i režija za predstavu „MI DJECA S KOLODVORA ZOO“ (NP Tuzla – sezona 2016/2017) * Režija i izbor muzike za predstavu ČAROBNJAK IZ OZA (Narodno pozorište Tuzla, 20015/2016) * autorski projekat „neću da budem RUŽNO PAČE“ (Narodno pozorište Tuzla – Sezona 2013/2014) * Režija i izbor muzike za predstavu TO (Narodno pozorište Tuzla – Sezona 2011/2012) * Režija i izbor muzike za predstavu ČAROBNJAK IZ OZA (Narodno pozorište Tuzla, 2009/2010) * Režija i odabir pjesama za predstavu JEŽEVA KUĆICA (Narodno pozorište Tuzla, 2009/2010) * Samostalna dipolomska predstava EMIGRANTI (Narodno pozorište Tuzla 2008/2009) == Filmografija: == {| class="wikitable" |+Filmovi !Godina !Naziv !Uloga |- |2024. |[[Gym|GYM]] | |- |2022. |[[:en:Najsreḱniot_čovek_na_svetot|Najsretniji čovjek na svijetu]] |Zoran |- |2021. |Ništa se nije čulo | |- |2019. |[[:en:Sympathy_for_the_Devil_(2019_film)|Sympathie pur le Diable]] |Marko |- |2019. |Majnuni |Adnan |- |2017. |Investigations of a dog | |- |2016. |The Confidence-Man |Doctor Kashiar |- |2016. |Wedding Preparations in the Country |Raban |- |2016. |Papagajka |Damir |- |2015. |The Prosecutor the Defender the Father and His Son |Young Man Witness |- |2014. |What the Night Brings |The Brother |- |2012. |[[:en:Children_of_Sarajevo|Djeca]] |Coro |- |2004. |[[:en:Life_Is_a_Miracle|Život je čudo]] |Eso |} {| class="wikitable" |+Serije !Godina !Naziv !Uloga |- |2023. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D1%83%D1%81%D1%82 Frust] |Nera |- |2022. |[[Kotlina (serija)|Kotlina]] |Duško Samouk |- |2018. |[[Konak kod Hilmije]] |Krhki |- |2018. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%98_%D0%BC%D0%B8_%D0%BC%D0%B0%D0%BC%D1%83 Ne diraj mi mamu] |Kandidat |- |2007. |[[Lud, zbunjen, normalan]] |Klofa |- |2012. |Kad bude biće |Hilmija |- |2011. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D0%B2%D0%B0_%D1%81%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BB%D0%B8%D1%87%D0%B8%D1%82%D0%B0 Dva smo svijeta različita] |Gost u crnom |- |2005. |[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%96%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82_%D1%98%D0%B5_%D1%87%D1%83%D0%B4%D0%BE_(%D0%A2%D0%92_%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0) Život je čudo] |Eso |} == Nagrade: == * Nagrada Zlatna arena na 70.izdanju Pula Film Festivala za glavnu ulogu u filmu "Najsretniji čovjek na svijetu" rediteljice i scenaristice Teone Strugar Mitevske i scenaristice Elme Tataragić. * Specijalna nagrada  žirija za glavnu mušku ulogu i koscenaristu u filmu “Majnuni” reditelja Kourosa Alaghbanda na festivalu Torino Underground Cinefest 2020. * Nagrada za najbolju predstavu u cjelini,na 43. Pozorišnim/ kazališnim igrama BiH u Jajcu „Tri prikazivanja Boga“, autora i reditelja Aleša Kurta. * Nagrada za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” , na 35. Susretima pozorišta/kazališta BiH u Brčkom 2018. godine * Na jubilarnim XXX Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu 2011. godine, za najbolje glumačko ostvarenje nagrađen Adnan Omerović za ulogu Čeda zet, u predstavi Narodnog pozorišta Tuzla – Bransilav Nušić “GOSPOĐA MINISTARKA” u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića. * Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje ansamblu predstave Malograđanska svadba, na XXVII Pozorišnim igrama Jajce 2008. == Spoljašnje veze == * [[imdbname:1603149|Adnan Omerovic]] na veb-stranici [[IMDb|IMDB]] (jezik: engleski) oopd13tfzqa3veo2eaboxznxwtd4bby Erzja (narod) 0 536892 3924274 2026-09-06T22:17:08Z SrpskiAnonimac 92796 Preusmjereno na [[Erzja]] 3924274 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Erzja]] jdyvuzm6da3i7qntxi6zokv0sqkouj0 3924324 3924274 2026-09-07T09:20:40Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Erzjani]] 3924324 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Erzjani]] 7i5ybei1xy2vmncsked0ipofzzxhwom Erzja 0 536893 3924276 2026-09-06T22:17:24Z SrpskiAnonimac 92796 SrpskiAnonimac premjestio je stranicu [[Erzja]] na [[Erzjani]] preko preusmjerenja 3924276 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Erzjani]] 7i5ybei1xy2vmncsked0ipofzzxhwom Razgovor:Erzja 1 536894 3924278 2026-09-06T22:17:24Z SrpskiAnonimac 92796 SrpskiAnonimac premjestio je stranicu [[Razgovor:Erzja]] na [[Razgovor:Erzjani]] 3924278 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Erzjani]] 825vuwbds0od7eby2kv21hhzpomzqn0 Admir Zukan 0 536895 3924323 2026-09-07T09:20:18Z ZalhaT 185483 Novi članak o bosanskohercegovačkom karatisti i sportskom funkcioneru; 12 izvora, svi provjereni. 3924323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Admir Zukan | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|10|4}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], SFRJ | nacionalnost = bosanskohercegovačka | zanimanje = karatista, sportski funkcioner | godine_aktivnosti = | poznat_po = bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u karateu 2014. }} '''Admir Zukan''' (rođen 4. oktobra 1986. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) je bosanskohercegovački [[karate|karatista]] i sportski funkcioner. Takmičio se u kumiteu, u kategoriji preko 84 kg, i bio je kapiten seniorske karate reprezentacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="np">{{Cite web|url=https://narodipravda.ba/vijesti/narodu-i-pravdi-se-pridruzili-vrhunski-sportisti-armin-topalovic-i-admir-zukan|title=Narodu i Pravdi se pridružili vrhunski sportisti Armin Topalović i Admir Zukan|website=narodipravda.ba|date=2019}}</ref> Najveći uspjeh ostvario je na Svjetskom prvenstvu 2014. godine u [[Bremen|Bremenu]], gdje je osvojio bronzanu medalju u kategoriji preko 84 kg.<ref name="karaterec">{{Cite web|url=https://www.karaterec.com/en/competitors/admir-zukan/|title=Admir Zukan – takmičarski rezultati|website=Karate Records|language=en}}</ref><ref name="sports">{{Cite web|url=https://www.the-sports.org/admir-zukan-karate-spf399190.html|title=Admir Zukan (Karate): Prize list and results|website=the-sports.org|language=en}}</ref> S reprezentacijom je osvajao medalje i u ekipnom kumiteu na svjetskim i evropskim prvenstvima, a dva puta je biran za najuspješnijeg sportistu Bosne i Hercegovine.<ref name="np" /> Poslije takmičarske karijere radi kao trener i sportski funkcioner te obavlja dužnost generalnog sekretara Karate saveza Bosne i Hercegovine.<ref name="raport">{{Cite web|url=https://raport.ba/karate-savez-bih-ocekuje-jos-vecu-podrsku-dokazali-smo-da-pripadamo-svjetskom-vrhu|title=Karate savez BiH očekuje još veću podršku: "Dokazali smo da pripadamo svjetskom vrhu"|website=Raport.ba|date=2. 11. 2022}}</ref> == Biografija == Zukan je rođen 4. oktobra 1986. godine u Sarajevu, gdje se karateom počeo baviti sa devet godina.<!-- IZVOR POTREBAN za dob početka treniranja --> Diplomirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="np" /> Takmičio se za Univerzitetski karate klub "Bosna" iz Sarajeva, čiji su članovi dugo činili okosnicu državne reprezentacije, u kojoj je nastupao pod vodstvom selektora Suada Ćupine.<ref name="sa2012">{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/3509/behmen-cestitao-karatistima-bih-na-bronzanoj-medalji-osvojenoj-na-evropskom-prvenstvu-u-tenerifima|title=Behmen čestitao karatistima BiH na bronzanoj medalji osvojenoj na evropskom prvenstvu u Tenerifima|website=Grad Sarajevo|date=6. 6. 2012}}</ref> == Takmičarska karijera == Tokom karijere nastupao je u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji na domaćim i međunarodnim takmičenjima, među kojima su evropska, svjetska, mediteranska i balkanska prvenstva.<ref name="karaterec" /> === Počeci === U februaru 2007. godine osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u [[İzmir|Izmiru]], u uzrastu od 18 do 20 godina i kategoriji preko 80 kg.<ref name="karaterec" /> Iste godine bio je prvi u apsolutnoj kategoriji na turniru Bohemia Cup.<ref name="karaterec" /> U junu 2007. godine, kao član muške reprezentacije Kantona Sarajevo u borbama, osvojio je srebrnu medalju na 5. Evropskom karate prvenstvu regija u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Ekipu je i tada vodio selektor Suad Ćupina.<ref name="sa2007">{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1873/gradonacelnica-primila-musku-karate-reprezentaciju-u-borbama-kantona-sarajevo|title=Gradonačelnica primila Mušku karate reprezentaciju u borbama Kantona Sarajevo|website=Grad Sarajevo|date=26. 7. 2007}}</ref> === Seniorska karijera === Na Svjetskom prvenstvu 2006. godine u [[Tampere|Tampereu]] reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je srebrnu medalju u muškom ekipnom kumiteu, a Zukan je bio član te ekipe.<!-- IZVOR POTREBAN: treba vrelo koje Zukana imenom navodi u sastavu za Tampere 2006. --> Četiri godine kasnije, na Svjetskom prvenstvu 2010. godine u [[Beograd]]u, bh. reprezentacija osvojila je bronzanu medalju u ekipnom kumiteu, a ranije te godine bronza je stigla i na Evropskom prvenstvu u [[Atina|Atini]].<!-- IZVOR POTREBAN: treba vrelo koje Zukana imenom navodi u sastavima iz 2010. --> Na Evropskom prvenstvu 2011. godine u [[Zürich]]u zauzeo je peto mjesto u kategoriji preko 84 kg.<ref name="karaterec" /> Te sezone bio je i drugi na Grand Prixu Slovačke, a godinu ranije na istom turniru bio je prvi.<ref name="karaterec" /> Godina 2012. donijela mu je novu ekipnu medalju: na Evropskom prvenstvu u Adeju na Tenerifima ([[Španija]]), u konkurenciji 45 zemalja, reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je bronzu u ekipnom kumiteu, a Zukan je bio u sastavu uz Alema Kupusovića, Nermina Potura, Adnana Adilovića, Nermina Sinanovića, Nedžada Jusića, Adija Kurtovića, Adnana Lušiju i Seada Ćupinu.<ref name="sa2012" /> Iste godine osvojio je bronzanu medalju na Mediteranskom prvenstvu u [[Tuzla|Tuzli]],<!-- IZVOR POTREBAN --> a na Svjetskom prvenstvu u [[Pariz]]u zauzeo je peto mjesto.<ref name="karaterec" /><ref name="sports" /> Na 16. Balkanskom prvenstvu za seniore, održanom 18. i 19. oktobra 2014. godine u [[Ohrid]]u, osvojio je srebrnu medalju u kategoriji preko 84 kg, iza Crnogorca Almira Čečunjanina,<ref name="bkf2014">{{Cite web|url=https://www.balkankarate.org/wp-content/uploads/2014/10/Results.pdf|title=Balkan Senior Championship 18-19.10.2014, Ohrid, Macedonia – Official Results|website=Karate Federation of Balkan|format=PDF|language=en}}</ref><ref name="ilijas">{{Cite web|url=https://ilijas.info/ko-su-najbolji-u-2014/|title=Ko su najbolji u 2014.?|website=ilijas.info|date=2015}}</ref> dok je reprezentacija Bosne i Hercegovine, u kojoj je i on nastupio, osvojila zlato u ekipnom kumiteu.<ref name="bkf2014" /> Na Evropskom prvenstvu iste godine u Tampereu zauzeo je peto mjesto,<ref name="ilijas" /> a na Mediteranskom prvenstvu u [[Bar (Crna Gora)|Baru]] bio je treći.<!-- IZVOR POTREBAN --> U februaru 2015. godine, na Balkanskom prvenstvu za seniore u Čačku, osvojio je bronzanu medalju u kategoriji preko 84 kg, dijeleći treće mjesto s aktuelnim svjetskim prvakom Enesom Erkanom. Bronzu je na istom prvenstvu osvojio i u ekipnom kumiteu.<ref name="bkf2015">{{Cite web|url=https://www.balkankarate.org/wp-content/uploads/2015/02/Results.pdf|title=Balkan Championships for Seniors 2015 – Official Results|website=Karate Federation of Balkan|format=PDF|date=21. 2. 2015|language=en}}</ref> === Svjetsko prvenstvo 2014. === Najveći pojedinačni uspjeh Zukan je ostvario na Svjetskom prvenstvu u karateu, održanom od 5. do 9. novembra 2014. godine u Bremenu, gdje je u kategoriji preko 84 kg osvojio bronzanu medalju. Zlato je pripalo Turčinu Enesu Erkanu, srebro Irancu Sajjadu Ganjzadehu, a drugu bronzu osvojio je Španac Jagoba Vizuete.<ref name="karaterec" /><ref name="sports" /> Bila je to njegova prva pojedinačna medalja sa svjetskih prvenstava – ranije je na tom takmičenju odličja osvajao samo u ekipnoj konkurenciji. Do medalje je došao nakon pet pobjeda u šest borbi. U polufinalu ga je zaustavio predstavnik [[Iran]]a, a u borbi za broncu savladao je predstavnika [[Egipat|Egipta]].<!-- IZVOR POTREBAN za tok takmičenja (polufinale i borba za broncu) --> == Priznanja == U izboru Sportskog saveza Bosne i Hercegovine dva puta je proglašen najuspješnijim sportistom u muškoj konkurenciji, 2012. i 2014. godine.<ref name="np" /> U izboru za 2014. godinu sakupio je 510 bodova, ispred džudiste Haruna Sadikovića (480 bodova) i atletičara [[Amel Tuka|Amela Tuke]] (390 bodova).<ref name="ilijas" /> Isto tako je dva puta, 2012. i 2014. godine, proglašen sportistom godine [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]].<ref name="np" /> U ženskoj konkurenciji za 2014. godinu nagrađena je džudistkinja [[Larisa Cerić]].<ref name="st">{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/zukan-ceric-athletes-year-canton-sarajevo/|title=Zukan and Ceric Athletes of the Year in Canton Sarajevo|website=Sarajevo Times|date=6. 3. 2015|language=en}}</ref> Poslije osvajanja bronzane medalje u Bremenu primila ga je i [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]].<!-- IZVOR POTREBAN: treba link na saopćenje Vlade FBiH --> == Poslije takmičarske karijere == Zukan je 2011. godine, zajedno s bratom Anelom, osnovao karate klub Nokachi u Sarajevu, u kojem je radio i kao trener.{{Nedostaje referenca|datum=septembar 2026.}} U karateu je ostao kao trener i sportski funkcioner.<ref name="ks2021">{{Cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/ministarstvo-kulture-i-sporta-ks-najavilo-podrsku-odlasku-karate|title=Ministarstvo kulture i sporta KS najavilo podršku odlasku karate reprezentativaca na Evropsko prvenstvo|website=Vlada Kantona Sarajevo|date=2021}}</ref> Obavlja dužnost generalnog sekretara Karate saveza Bosne i Hercegovine, koji okuplja oko 180 klubova.<ref name="raport" /> Više puta je bio vođa delegacije Bosne i Hercegovine na međunarodnim takmičenjima, među kojima su Svjetsko prvenstvo za kadete, juniore i mlađe seniore 2022. godine u [[Konya|Konji]]<ref name="raport" /> te Evropsko prvenstvo istih uzrasta 2023. godine u Larnaki<ref name="tip">{{Cite web|url=https://tip.ba/2023/02/09/zapazeni-rezultati-karate-reprezentacije-bih-na-evropskom-prvenstvu-u-larnaci/|title=Zapaženi rezultati karate reprezentacije BiH na Evropskom prvenstvu u Larnaci|website=TIP.ba|date=9. 2. 2023}}</ref> i 2025. godine u Bielsko-Białoj.<!-- IZVOR POTREBAN za Bielsko-Bialu 2025. --> == Rezultati == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Takmičenje !! Mjesto !! Disciplina !! Rezultat |- | 2006. || Svjetsko prvenstvo || [[Tampere]], [[Finska]] || Ekipni kumite || 2. mjesto |- | 2007. || Evropsko prvenstvo za kadete, juniore i U21 || [[İzmir|Izmir]], [[Turska]] || Kumite +80 kg (18–20 godina) || 3. mjesto |- | 2010. || Evropsko prvenstvo || [[Atina]], [[Grčka]] || Ekipni kumite || 3. mjesto |- | 2010. || Svjetsko prvenstvo || [[Beograd]], [[Srbija]] || Ekipni kumite || 3. mjesto |- | 2011. || Evropsko prvenstvo || [[Zürich]], [[Švicarska]] || Kumite +84 kg || 5. mjesto |- | 2012. || Evropsko prvenstvo || Adeje, [[Španija]] || Ekipni kumite || 3. mjesto |- | 2012. || Mediteransko prvenstvo || [[Tuzla]], Bosna i Hercegovina || Kumite +84 kg || 3. mjesto |- | 2012. || Svjetsko prvenstvo || [[Pariz]], [[Francuska]] || Kumite +84 kg || 5. mjesto |- | 2014. || Evropsko prvenstvo || [[Tampere]], [[Finska]] || Kumite +84 kg || 5. mjesto |- | 2014. || Mediteransko prvenstvo || [[Bar (Crna Gora)|Bar]], [[Crna Gora]] || Kumite +84 kg || 3. mjesto |- | 2014. || Balkansko prvenstvo || [[Ohrid]], [[Sjeverna Makedonija]] || Kumite +84 kg || 2. mjesto |- | 2014. || Balkansko prvenstvo || [[Ohrid]], [[Sjeverna Makedonija]] || Ekipni kumite || 1. mjesto |- | 2014. || Svjetsko prvenstvo || [[Bremen]], [[Njemačka]] || Kumite +84 kg || 3. mjesto |- | 2015. || Balkansko prvenstvo || Čačak, [[Srbija]] || Kumite +84 kg || 3. mjesto |- | 2015. || Balkansko prvenstvo || Čačak, [[Srbija]] || Ekipni kumite || 3. mjesto |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.karaterec.com/en/competitors/admir-zukan/|title=Admir Zukan|website=Karate Records|language=en}} * {{Cite web|url=https://www.the-sports.org/admir-zukan-karate-spf399190.html|title=Admir Zukan|website=the-sports.org|language=en}} {{DEFAULTSORT:Zukan, Admir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački karatisti]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] s6m800pwz37hd892lxjrs0wseylq7uq Merkatorova projekcija 0 536897 3924326 2026-09-07T10:54:25Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1373393889|Mercator projection]]" 3924326 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mercator_projection_Square.JPG|alt=Refer to caption.|mini| Merkatorova projekcija svijeta između 85° južne i 85° sjeverne geografske širine yyy]] [[Datoteka:Mercator_with_Tissot's_Indicatrices_of_Distortion.svg|alt=Refer to caption.|mini| Merkatorova projekcija sa [[Tissotov indikatriks|Tissotovom indikatrisom]] deformacije yyy]] [[Datoteka:Mercator_1569.png|alt=Refer to caption.|mini| [[Mercatorova karta svijeta iz 1569.]] ( {{Jezik|la|Nova et Aucta Orbis Terrae Descriptio ad Usum Navigantium Emendate Accommodata}}) koja prikazuje geografske širine od 66°J do 80°N yyy]] '''Merkatorova projekcija''' je [[Konformna kartografska projekcija|konformna]] [[Cilindrična kartografska projekcija|cilindrična kartografska projekcija koju]] je prvi put predstavio flamanski geograf i kartograf [[Gerardus Mercator|Gerardus Merkator]] 1569. godine. U 18. vijeku postala je standardna kartografska projekcija za navigaciju zbog svoje osobine da predstavlja [[Loksodroma|loksodrome]] kao ravne linije. Kada se primjenjuje na svjetske karte, Merkatorova projekcija uvećava veličinu kopna što je dalje od [[Ekvator|ekvatora]]. Stoga, kopnene mase poput [[Grenland|Grenlanda]] i [[Antarktik|Antarktika]] izgledaju daleko veće nego što zapravo jesu u odnosu na kopnene mase blizu ekvatora. Njegova upotreba za karte osim pomorskih opadala je tokom 20. vijeka, ali se ponovo povećala u 21. vijeku zbog karakteristika povoljnih za [[Web mapiranje|online mapiranje]]. yyy Joseph Needham, historičar Kine, nagađao je da su neke zvjezdane karte kineske [[Dinastija Song|dinastije Song]] možda izrađene na Merkatorovoj projekciji;<ref> {{Cite book|last=Needham|first=Joseph|title=[[Science and Civilization in China]]|publisher=Cambridge University Press|year=1959|volume=3|pages=277, 545}}</ref> međutim, ova tvrdnja je predstavljena bez dokaza, a astronomski historičar Kazuhiko Miyajima je, koristeći kartometrijsku analizu, zaključio da su ove karte umjesto toga koristile [[Ekvipravougaona projekcija|ekvipravokutnu projekciju]].<ref>{{Cite journal|last=Miyajima|first=Kazuhiko|year=1998|title=Projection Methods in Chinese, Korean and Japanese Star Maps|journal=Highlights of Astronomy|volume=11|issue=2|pages=712–715|doi=10.1017/s1539299600018554}}</ref> yyy [[Datoteka:Comparison_of_cylindrical_projections.svg|desno|mini| Poređenje tangentnih i sekantnih oblika normalnih, kosih i transverzalnih Merkatorovih projekcija sa standardnim paralelama crvenom bojom yyy]] === Primjeri izobličenja veličine === * [[Grenland]] izgleda iste veličine kao [[Afrika]], dok je u stvarnosti površina Afrike 14 puta veća.<ref>{{Cite web|url=https://www.nature.com/nature-index/news/data-visualisation-animated-map-mercater-projection-true-size-countries|title=This animated map shows the true size of each country|date=2019-08-27|website=Nature Index|language=en|access-date=2023-06-20}}</ref> ** Stvarna površina Grenlanda je uporediva sa površinom [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] . * Afrika izgleda otprilike iste veličine kao [[Južna Amerika]], dok je u stvarnosti Afrika više od jedan i po puta veća. * [[Aljaska]] izgleda kao da je iste veličine kao [[Australija]], iako je Australija zapravo 4,5 puta veća. ** Aljaska također zauzima istu površinu na karti kao i [[Brazil]], dok je površina Brazila gotovo 5 puta veća od površine Aljaske. * [[Madagaskar]] i [[Velika Britanija]] izgledaju otprilike iste veličine, dok je Madagaskar zapravo više nego dvostruko veći od Velike Britanije. * [[Antarktik]], budući da se nalazi na najjužnijoj tački Zemlje gdje se susreću sve geografske dužine, izgleda beskonačno velik. yyy Od 2025. [[Afrička unija]] podržava kampanju koja favorizuje [[Equal Earth projection|projekciju Jednake Zemlje]] u odnosu na Merkatorovu projekciju.<ref>{{Cite news|first=Maham|last=Javaid|first2=Janice|last2=Kai Chen|first3=Tim|last3=Meko|title=Here's how Africa wants to redraw the world map|url=https://www.washingtonpost.com/world/interactive/2025/mercator-map-africa-au-size/|work=[[The Washington Post]]|date=2025-08-26|access-date=2025-08-28}}</ref> Kampanju je predvodio [[Togo]], čiji je ministar vanjskih poslova, [[Robert Dussey]], rekao: "Ova diskusija nije politička diskusija [već] naučna diskusija, jer postoje naučni dokazi, tako da svi moramo prihvatiti stvarnost."<ref name="guard-4sep2026">{{Cite news|last=Egbejule|first=Eromo|title=UN votes to adopt new world map that shows Africa’s true scale|url=https://www.theguardian.com/world/2026/sep/04/un-vote-world-map-mercator-equal-earth-africa|access-date=September 4, 2026|work=[[The Guardian]]|date=September 4, 2026}}</ref> yyy U septembru 2026. godine, [[Ujedinjene nacije]] su odlučile da priznaju distorzije svojstvene Merkatorovoj projekciji i da promovišu projekcije karata jednakih površina, a posebno projekciju Jednake Zemlje, za šta su glasale 164 zemlje. Sjedinjene Američke Države bile su jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije; šest je bilo suzdržano.<ref name="guard-4sep2026" /><ref>{{Cite report|url=https://docs.un.org/en/A/80/L.104|title=“Correct the map”: rebalancing global cartographic representation and promoting equitable representation of the world’s regions, particularly Africa|date=4 August 2026|publisher=[[United Nations General Assembly]]|volume=Eightieth session|id=A/80/L.104|access-date=5 September 2026}}</ref> yyy [[Datoteka:Rhumb_line_vs_great-circle_arc.png|mini| Loksodroma (plava) u poređenju sa lukom velike kružnice (crvena) između Lisabona, Portugal i Havane, Kuba. Gore: ortografska projekcija. Dole: Merkatorova projekcija. yyy]] Praktično svaka štampana pomorska karta zasnovana je na Merkatorovoj projekciji zbog njenih jedinstveno povoljnih svojstava za navigaciju. Također se često koristi od strane servisa za mapiranje ulica koji se nalaze na internetu, zbog svojih jedinstveno povoljnih svojstava za mape lokalnog područja izračunate na zahtjev.<ref>{{Cite web|url=https://www.mapthematics.com/forums/viewtopic.php?t=251|title=Why Mercator for the Web? Isn't the Mercator bad?|website=www.mapthematics.com|access-date=2024-11-12}}{{Self-published source|date=July 2020}} </ref> Merkatorove projekcije su također bile važne u matematičkom razvoju [[Tektonika ploča|tektonike ploča]] 1960-ih.<ref> {{Cite book|title=Plate Tectonics and Geomagnetic Reversals|publisher=W.H. Freeman|year=1973|editor-last=Cox|editor-first=Allan|page=46}}</ref> == Reference == == Bibliografija == . * {{citation|last=Maling|first=Derek Hylton|title=Coordinate Systems and Map Projections|publisher=Pergamon Press|year=1992|isbn=0-08-037233-3|edition=second}}. * {{citation|last=Monmonier|first=Mark|author-link=Mark Monmonier|title=Rhumb Lines and Map Wars: A Social History of the Mercator Projection|location=Chicago|publisher=The University of Chicago Press|year=2004|isbn=0-226-53431-6|edition=Hardcover|url-access=registration|url=https://archive.org/details/rhumblinesmapwar00monm}} * {{citation|ref=NIST|editor1-first=F. W.J.|editor1-last=Olver|editor2-first=D.W.|editor2-last=Lozier|editor3-first=R.F.|editor3-last=Boisvert|editor4-first=C.W.|display-editors=3|editor4-last=Clark|year=2010|title=NIST Handbook of Mathematical Functions|publisher=Cambridge University Press|url=https://dlmf.nist.gov}} * {{citation|first=Peter|last=Osborne|title=The Mercator Projections|date=14 November 2013|doi=10.5281/zenodo.35392}} (Supplements: [https://zenodo.org/record/35561 Maxima files] and [https://zenodo.org/record/35562 Latex code and figures]) * {{citation|last=Snyder|first=John P|author-link=John P. Snyder|title=Flattening the Earth: Two Thousand Years of Map Projections|publisher=University of Chicago Press|year=1993|isbn=0-226-76747-7}} * {{citation|last=Snyder|first=John P.|title=Map Projections – A Working Manual. U.S. Geological Survey Professional Paper 1395|publisher=United States Government Printing Office, Washington, D.C.|year=1987|url=https://archive.org/details/USGSMapProjectionsAWorkingManual1987}} This paper can be downloaded from [https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1395 USGS pages.] It gives full details of most projections, together with interesting introductory sections, but it does not derive any of the projections from first principles. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kartografija]] l02feaawi7ryntskc7rcnk0wt8svwaf 3924327 3924326 2026-09-07T10:55:58Z Palapa 383 3924327 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mercator_projection_Square.JPG|alt=Refer to caption.|mini| Merkatorova projekcija svijeta između 85° južne i 85° sjeverne geografske širine ]] [[Datoteka:Mercator_with_Tissot's_Indicatrices_of_Distortion.svg|alt=Refer to caption.|mini| Merkatorova projekcija sa [[Tissotov indikatriks|Tissotovom indikatrisom]] deformacije ]] [[Datoteka:Mercator_1569.png|alt=Refer to caption.|mini| [[Mercatorova karta svijeta iz 1569.]] ( {{Jezik|la|Nova et Aucta Orbis Terrae Descriptio ad Usum Navigantium Emendate Accommodata}}) koja prikazuje geografske širine od 66°J do 80°N ]] '''Merkatorova projekcija''' je [[Konformna kartografska projekcija|konformna]] [[Cilindrična kartografska projekcija|cilindrična kartografska projekcija koju]] je prvi put predstavio flamanski geograf i kartograf [[Gerardus Mercator|Gerardus Merkator]] 1569. godine. U 18. vijeku postala je standardna kartografska projekcija za navigaciju zbog svoje osobine da predstavlja [[Loksodroma|loksodrome]] kao ravne linije. Kada se primjenjuje na svjetske karte, Merkatorova projekcija uvećava veličinu kopna što je dalje od [[Ekvator|ekvatora]]. Stoga, kopnene mase poput [[Grenland|Grenlanda]] i [[Antarktik|Antarktika]] izgledaju daleko veće nego što zapravo jesu u odnosu na kopnene mase blizu ekvatora. Njegova upotreba za karte osim pomorskih opadala je tokom 20. vijeka, ali se ponovo povećala u 21. vijeku zbog karakteristika povoljnih za [[Web mapiranje|online mapiranje]]. Joseph Needham, historičar Kine, nagađao je da su neke zvjezdane karte kineske [[Dinastija Song|dinastije Song]] možda izrađene na Merkatorovoj projekciji;<ref> {{Cite book|last=Needham|first=Joseph|title=[[Science and Civilization in China]]|publisher=Cambridge University Press|year=1959|volume=3|pages=277, 545}}</ref> međutim, ova tvrdnja je predstavljena bez dokaza, a astronomski historičar Kazuhiko Miyajima je, koristeći kartometrijsku analizu, zaključio da su ove karte umjesto toga koristile [[Ekvipravougaona projekcija|ekvipravokutnu projekciju]].<ref>{{Cite journal|last=Miyajima|first=Kazuhiko|year=1998|title=Projection Methods in Chinese, Korean and Japanese Star Maps|journal=Highlights of Astronomy|volume=11|issue=2|pages=712–715|doi=10.1017/s1539299600018554}}</ref> [[Datoteka:Comparison_of_cylindrical_projections.svg|desno|mini| Poređenje tangentnih i sekantnih oblika normalnih, kosih i transverzalnih Merkatorovih projekcija sa standardnim paralelama crvenom bojom ]] === Primjeri izobličenja veličine === * [[Grenland]] izgleda iste veličine kao [[Afrika]], dok je u stvarnosti površina Afrike 14 puta veća.<ref>{{Cite web|url=https://www.nature.com/nature-index/news/data-visualisation-animated-map-mercater-projection-true-size-countries|title=This animated map shows the true size of each country|date=2019-08-27|website=Nature Index|language=en|access-date=2023-06-20}}</ref> ** Stvarna površina Grenlanda je uporediva sa površinom [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] . * Afrika izgleda otprilike iste veličine kao [[Južna Amerika]], dok je u stvarnosti Afrika više od jedan i po puta veća. * [[Aljaska]] izgleda kao da je iste veličine kao [[Australija]], iako je Australija zapravo 4,5 puta veća. ** Aljaska također zauzima istu površinu na karti kao i [[Brazil]], dok je površina Brazila gotovo 5 puta veća od površine Aljaske. * [[Madagaskar]] i [[Velika Britanija]] izgledaju otprilike iste veličine, dok je Madagaskar zapravo više nego dvostruko veći od Velike Britanije. * [[Antarktik]], budući da se nalazi na najjužnijoj tački Zemlje gdje se susreću sve geografske dužine, izgleda beskonačno velik. Od 2025. [[Afrička unija]] podržava kampanju koja favorizuje [[Equal Earth projection|projekciju Jednake Zemlje]] u odnosu na Merkatorovu projekciju.<ref>{{Cite news|first=Maham|last=Javaid|first2=Janice|last2=Kai Chen|first3=Tim|last3=Meko|title=Here's how Africa wants to redraw the world map|url=https://www.washingtonpost.com/world/interactive/2025/mercator-map-africa-au-size/|work=[[The Washington Post]]|date=2025-08-26|access-date=2025-08-28}}</ref> Kampanju je predvodio [[Togo]], čiji je ministar vanjskih poslova, [[Robert Dussey]], rekao: "Ova diskusija nije politička diskusija [već] naučna diskusija, jer postoje naučni dokazi, tako da svi moramo prihvatiti stvarnost."<ref name="guard-4sep2026">{{Cite news|last=Egbejule|first=Eromo|title=UN votes to adopt new world map that shows Africa’s true scale|url=https://www.theguardian.com/world/2026/sep/04/un-vote-world-map-mercator-equal-earth-africa|access-date=September 4, 2026|work=[[The Guardian]]|date=September 4, 2026}}</ref> U septembru 2026. godine, [[Ujedinjene nacije]] su odlučile da priznaju distorzije svojstvene Merkatorovoj projekciji i da promovišu projekcije karata jednakih površina, a posebno projekciju Jednake Zemlje, za šta su glasale 164 zemlje. Sjedinjene Američke Države bile su jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije; šest je bilo suzdržano.<ref name="guard-4sep2026" /><ref>{{Cite report|url=https://docs.un.org/en/A/80/L.104|title=“Correct the map”: rebalancing global cartographic representation and promoting equitable representation of the world’s regions, particularly Africa|date=4 August 2026|publisher=[[United Nations General Assembly]]|volume=Eightieth session|id=A/80/L.104|access-date=5 September 2026}}</ref> [[Datoteka:Rhumb_line_vs_great-circle_arc.png|mini| Loksodroma (plava) u poređenju sa lukom velike kružnice (crvena) između Lisabona, Portugal i Havane, Kuba. Gore: ortografska projekcija. Dole: Merkatorova projekcija. ]] Praktično svaka štampana pomorska karta zasnovana je na Merkatorovoj projekciji zbog njenih jedinstveno povoljnih svojstava za navigaciju. Također se često koristi od strane servisa za mapiranje ulica koji se nalaze na internetu, zbog svojih jedinstveno povoljnih svojstava za mape lokalnog područja izračunate na zahtjev.<ref>{{Cite web|url=https://www.mapthematics.com/forums/viewtopic.php?t=251|title=Why Mercator for the Web? Isn't the Mercator bad?|website=www.mapthematics.com|access-date=2024-11-12}}{{Self-published source|date=July 2020}} </ref> Merkatorove projekcije su također bile važne u matematičkom razvoju [[Tektonika ploča|tektonike ploča]] 1960-ih.<ref> {{Cite book|title=Plate Tectonics and Geomagnetic Reversals|publisher=W.H. Freeman|year=1973|editor-last=Cox|editor-first=Allan|page=46}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == . * {{citation|last=Maling|first=Derek Hylton|title=Coordinate Systems and Map Projections|publisher=Pergamon Press|year=1992|isbn=0-08-037233-3|edition=second}}. * {{citation|last=Monmonier|first=Mark|author-link=Mark Monmonier|title=Rhumb Lines and Map Wars: A Social History of the Mercator Projection|location=Chicago|publisher=The University of Chicago Press|year=2004|isbn=0-226-53431-6|edition=Hardcover|url-access=registration|url=https://archive.org/details/rhumblinesmapwar00monm}} * {{citation|ref=NIST|editor1-first=F. W.J.|editor1-last=Olver|editor2-first=D.W.|editor2-last=Lozier|editor3-first=R.F.|editor3-last=Boisvert|editor4-first=C.W.|display-editors=3|editor4-last=Clark|year=2010|title=NIST Handbook of Mathematical Functions|publisher=Cambridge University Press|url=https://dlmf.nist.gov}} * {{citation|first=Peter|last=Osborne|title=The Mercator Projections|date=14 November 2013|doi=10.5281/zenodo.35392}} (Supplements: [https://zenodo.org/record/35561 Maxima files] and [https://zenodo.org/record/35562 Latex code and figures]) * {{citation|last=Snyder|first=John P|author-link=John P. Snyder|title=Flattening the Earth: Two Thousand Years of Map Projections|publisher=University of Chicago Press|year=1993|isbn=0-226-76747-7}} * {{citation|last=Snyder|first=John P.|title=Map Projections – A Working Manual. U.S. Geological Survey Professional Paper 1395|publisher=United States Government Printing Office, Washington, D.C.|year=1987|url=https://archive.org/details/USGSMapProjectionsAWorkingManual1987}} This paper can be downloaded from [https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1395 USGS pages.] It gives full details of most projections, together with interesting introductory sections, but it does not derive any of the projections from first principles. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kartografija]] fmjlaqh3hb6hwcsrhmebcmbwcktg2pq