Bijeljina

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.19</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bijeljina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1574</id>
    <revision>
      <id>3924562</id>
      <parentid>3919014</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35033" sha1="6bcl6779sj826tqugskl85j68jmvrr4" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Bijeljina
| službeno_ime               = Grad Bijeljina
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 290
| border                   = infobox
| perrow                   = 1/2/2/2
| caption_align            = center
| image1                   = Bijeljina1.jpg
| image2                   = Opština (22).jpg
| image3                   = Grad Bijeljina (41).jpg
| image4                   = Crkva Sv.Đorđa.jpg
| image5                   = Atik (Carska) džamija u Bijeljini.jpg
| image6                   = Muzej Semberije (16).jpg
| image7                   = Manastir Sv. Petke 08.jpg
}}
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: panorama, zgrada općine, Semberska banka, crkva sv. Đorđa, [[Atik džamija]], Muzej Semberije, Manastir sv. Petke.
| slika_veličina             = 
| slika_zastava              = Flag of Bijeljina, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_grb                  = Grb Bijeljine.png
| slika_karta                = BiH municipality location Bijeljina.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Bijeljina u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|45|23.6|N|19|12|55.8|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| površina_naselja           = 28.24
| površina_grada             = 734.08
| nadmorska_visina           = 90
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 42278
| stanovništvo_grad          = 107715
| stanovništvo_demonim       = Bijeljinac
| gradonačelnik              = Ljubiša Petrović&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/29/0|title=Lokalni izbori 2024 - Bijeljina|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| poštanski_broj             = 76 300
| pozivni_broj               = (+387) 55
| matični_broj_naselja       = 200891&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20036
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.gradbijeljina.org/}}
}}
'''Bijeljina''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Površina grada je 734,08&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a ukupni broj stanovnika iznosi 107.715 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]). Grad je kao središte plodne ravnice [[Semberija|Semberije]] jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom.

== Historija ==
Bijeljina se prvi put spominje 1446. godine. Od [[Zvornik]]a je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je išao za [[Mačva|Mačvu]], Mitrovicu i Hok. [[Franjevci|Franjevački]] samostan Svete Marije, u poljima u okolini Bijeljine, spominje se 1514. godine. Tom razdoblju pripadaju trinaest [[stećak]]a, od kojih su dva dekorisana a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. U zaseoku Mitrovićima, selo Gornji Dragaljevac, na dva lokaliteta nalaze se tri stećka, od kojih je jedan ukrašen motivima biljne stilizacije i predstavom životinje; kao takav prenijet je na zgradu dragaljevačke osnovne škole. U osmanlijskom dobu župa Bijeljina pripada nahiji [[Koraj]]. Kao sjedište kadiluka pominje se 1634. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarske okupacije]] i u ratu 1876. grad je mnogo stradao.

Od islamskih sakralnih objekata, posebno se ističe Sultan Sulejmanova ili [[Atik džamija]], zanimljiva po tome što njena [[munara]] ima dva [[šerefet]]a. Sagrađena je na temeljima starije, prije 1566. sagrađene istoimene džamije koja je bila teško oštećena u napadu austro-ugarske vojske 1716. godine i sve do 1739. godine je korištena kao [[crkva]]. Nakon obnove 1893. godine spada među ljepše i prostranije sakralne islamske građevine u Bosni i Hercegovini. [[Muhamed Nedžihi-pašina džamija]] sagrađena je 1839/1840. Manji objekat sa drvenom munarom, [[Salihbegovića džamija]], potiče iz 1875/76 godine. [[Hrpića džamija]] ima kamenu munaru. Od pravoslavnih sakralnih objekata posebno se ističe Pravoslavni manastir sa crkvom Svete Trojice ([[Manastir Tavna]]); nalazi se na izvoru rječice Tavne, 18 kilometara od Bijeljine.
[[Datoteka:Bijeljina, centar grada.jpg|mini|Šahovski park u centru grada]]
[[Datoteka:Atik bijeljina.jpg|mini|desno|250px|Trg u Bijeljini]]
Sjeveroistočni ugao Bosne odavno se zove [[Semberija]]. [[Hamdija Kreševljaković]] je smatrao da je naziv Semberija u vezi sa rodom osmanlijske vojske koji se, kako navodi, zvao ''zemberi'' (strijelci). Riječ zemberek je perzijskog porijekla i znači: opruga, [[spirala]]. Prema Abdulahu Skaljiću, to je neka vrsta puške ili topa sa zemberekom. Prema tome naziv Semberija mogao je postati samo u osmanlijsko vrijeme, ne prije prve polovine 16. vijeka, a smatra se da su u tom kraju živjeli vojnici [[janjičari]] - [[zemberdžije]]. Bijeljina, grad u Semberiji, spominje se prvi put u vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] 1634. godine kao sjedište kadiluka. [[Evlija Čelebija]] je ostavio zapis: ''&quot;Kasaba Bijeljina je vojvodaluk (i) pašin domen (hass) na teritoriju zvorničkog sandžaka (...) Ta kasaba nalazi se na vrlo plodnom i žitorodnom velikom polju koje obiluje travom i vodom. Ona ima pet [[mahala]], sa pet stotina lijepih, daskom pokrivenih kuća, prizemnih i na sprat. U svakoj kući ima živa voda. U [[bašča]]ma na hiljade divnih ptičijih melodija osvježavaju ljudsku dušu i okrjepljuju čovječije zdravlje. Od svih boljih kuća ističe se veliki odžak Alipaše Čengića, koji je pokriven kao rubin crvenim crijepom. To je tako dobar dvor (...) da mu u svoj Bosni nema ravna. U blizini tog saraja nalazi se jedan gaj u kome se ogromna stabla uzdižu do neba (...) Klima je prijatna i tu ima svakovrsnog voća koje je na glasu.&quot;''{{izvor}}

Bijeljinsko utvrđenje sastojalo se od sarampova - hendeka, odnosno rova sa palisadama (parmakluk) oko kamenih objekata: džamije sultana Sulejmana II i hamama koji je bio kraj džamije. Osim toga tu su bile i dvije spahijske kule nastale u 17. stoljeću. Austro-ugari su u septembru 1716. godine napali Bijeljinu, čiji su stanovnici pružili jak otpor. Kako nisu imali tvrđave branili su se iz džamije i hamama koji su bili ozidani od tesanog kamena. Neprijatelj je topovima znatno oštetio obje te zgrade. Jednu je spahijsku kulu lagumom djelomično razorio, a drugu oštetio. Bijeljina je tada pala pod vlast Austro-ugarske, koja je grad napustila tek 1739. godine, poslije još jednog austro-osmanlijskog rata. Nakon ponovnog uspostavljanja osmanlijske vlasti u Bijeljini opet nije bio sagrađen utvrđeni grad nego je onaj sarampov obnovljen. Takav je sarampov bio i u [[Janja|Janji]]. Za vrijeme osmanlijske uprave Bijeljina je bila poznata po velikom broju trgovaca i obrtnika raznih specijalnosti. Godine 1868. Bijeljina je spojena telegrafskom žicom sa [[Tuzla|Tuzlom]] i [[Sarajevo]]m. Bijeljinu su u vrijeme srpsko-osmanlijskog rata 1876/1877. opsjedale jedinice srbijanske drinske vojske. Ta drinska vojska (20.000 pripadnika) najprije je zauzela [[Mali Zvornik]] i Sakar, a zatim je preko Bujuklića ade prešla na ovu stranu i napala Bijeljinu. Zahvaljujući jakom otporu i dobroj organizaciji Bošnjaka i osmanlijske vojske, srbijanske jedinice pretrpjele su gubitke i morale su se povući neobavljena posla.

[[Zvornik]] i Bijeljina su bila jedina veća mjesta iz Bosne koja su ušla u sastav ustaničke Srbije za vrijeme [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] (1804–1813). {{izvor}}

=== Austrougarsko doba ===
Austrougarska vojska ušla je u Bijeljinu 20. septembra 1878. godine nakon čega je grad uključen u novu upravnu i administrativnu strukturu Monarhije. U upravnom pogledu Bijeljina je postala kotarsko središte u sastavu okruga [[Donja Tuzla]], a nova vlast je u grad uvela moderniji činovnički aparat, uređenije općinske službe i sistematičnije prostorno planiranje.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Božić|first=Jelena|year=2015|title=Prilog proučavanju graditeljskog nasljeđa Bijeljine s posebnim osvrtom na austrougarski period|url=https://www.academia.edu/28694149/Prilog_prou%C4%8Davanju_graditeljskog_naslije%C4%91a_Bijeljine_s_posebnim_osvrtom_na_austrougarski_period|journal=Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske|volume=VII|issue=7|pages=149–169|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Austrougarski period bio je ključan za modernu urbanizaciju Bijeljine. Prema istraživanjima o graditeljskom nasljeđu grada, upravo su posljednje decenije 19. i početak 20. stoljeća ostavile presudan trag u formiranju njegovog savremenog urbanog izgleda.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Između 1879. i 1910. broj stanovnika Bijeljine povećan je sa 6.090 na 10.061, što svjedoči o snažnom demografskom rastu i jačanju gradskih funkcija.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Modernizacija se ogledala u razvoju školstva, saobraćaja, poštanskih i finansijskih ustanova, kao i u novoj javnoj arhitekturi. Godine 1880. otvorena je komunalna osnovna škola, a 1886. i trgovačka škola, što ukazuje na potrebu obrazovanja kadrova za širenje uprave i trgovine.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađeni su ili uređeni [[Gradski park u Bijeljini|Gradski park]], hotel ''Drina'', nova poštanska zgrada i objekti bankarskih ustanova, dok su parni mlinovi, ciglana i pilana pokazivali da Bijeljina izlazi iz okvira isključivo agrarnog mjesta i dobija obilježja trgovačko-zanatskog i manjeg industrijskog središta.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Posebno mjesto u historiji austrougarskog perioda zauzima osnivanje njemačke naseobine Franz Josefsfeld (današnje [[Novo Selo (Bijeljina)|Novo Selo]]) u blizini Bijeljine. U nju su doseljeni kolonisti, uglavnom iz njemačkih krajeva Monarhije, a naselje je razvilo vlastitu školu, crkvenu opštinu i infrastrukturu. Školske 1888/89. otvorena je državna osnovna škola na njemačkom jeziku, a 1913. podignuta je i evangelička crkva u neogotičkom stilu.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Ova kolonizacija bila je dio šire austrougarske politike privrednog i demografskog preoblikovanja sjeveroistočne Bosne.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

=== Prvi svjetski rat ===
Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bijeljina je, zbog položaja uz granicu prema [[Kraljevina Srbija|Srbiji]], imala izražen vojnostrateški značaj. Grad je bio jedna od polaznih tačaka austrougarskih operacija prema Srbiji, a rat je doveo do pojačanog saobraćajnog i infrastrukturnog angažmana u njegovom okruženju.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; U tom kontekstu rekonstruisan je putni pravac prema Koraju i Čeliću, a izgrađena je i uskotračna pruga Rača–Bijeljina–Ugljevik, koju su, prema dostupnim podacima, gradili ruski ratni zarobljenici.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Iako rat nije izbrisao rezultate prethodne modernizacije, usporio je daljnji razvoj i podredio gradske funkcije vojnim potrebama Monarhije.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

=== Između dva svjetska rata ===
U razdoblju [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] i kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] razvoj Bijeljine bio je sporiji nego u austrougarsko vrijeme.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Grad je zadržao obilježja regionalnog trgovačkog središta za poljoprivredno bogatu Semberiju, posebno za promet žita, voća, mesa, vune i kože, dok je privredna struktura ostala snažno oslonjena na agrarnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Ipak, i u tom periodu nastavljeni su pojedini urbanistički i kulturni zahvati. Školske 1920/21. počela je raditi Velika gimnazija, a 1926. započela je izgradnja njene zgrade. Godine 1929. izgrađen je Sokolski dom prema projektu arhitekte [[Momir Korunović|Momira Korunovića]], dok je 1936. gradsko jezgro dobilo savremeniji kolovoz od granitne kocke.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; U međuratnim godinama Bijeljina je imala i nekoliko mlinova te bankarskih ustanova, što pokazuje kontinuitet njenog ekonomskog značaja u sjeveroistočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Tokom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] Bijeljina i njena okolina bili su zahvaćeni okupacijom, represijom i ratnim razaranjima. Prema istraživanjima o poratnim promjenama u Bijeljini, grad je 24. septembra 1943. nakratko bio oslobođen, ali je u aprilu 1944. ponovo pao pod okupacijsku vlast. Konačno oslobođenje uslijedilo je 2. aprila 1945. godine.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot;&gt;{{cite journal|last=Selimović|first=Sead|year=2020|title=Političke i društveno-ekonomske promjene u Bijeljini od 1945. do 1953. godine|url=https://www.academia.edu/44895820/POLITI%C4%8CKE_I_DRU%C5%A0TVENO_EKONOMSKE_PROMJENE_U_BIJELJINI_OD_1945_DO_1953_GODINE_POLITICAL_AND_SOCIO_ECONOMIC_CHANGES_IN_BIJELJINA_FROM_1945_TO_1953|journal=Historijski pogledi|issue=4|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Završna faza rata ostavila je teške posljedice. Od decembra 1944. do oslobođenja grad je bio izložen snažnom bombardovanju, a obnova se odvijala sporo.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Prema nepotpunim podacima koje navodi historiografska literatura, na području Bijeljine u Drugom svjetskom ratu stradalo je 3.794 ljudi.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot; /&gt;

=== Socijalistički period ===
Nakon 1945. Bijeljina je ušla u razdoblje socijalističke obnove i administrativnog preuređenja. U prvim poslijeratnim godinama bila je u sastavu Tuzlanskog okruga, potom Tuzlanske oblasti, a 1952. godine Bijeljinski srez obuhvatao je deset općina sa 86.865 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot; /&gt; Poslijeratne vlasti bile su suočene s problemima nestašice hrane, slabih saobraćajnih veza, zdravstvenih prilika, obnove školstva i reorganizacije lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot; /&gt;

U socijalističkoj Jugoslaviji Bijeljina se postupno afirmirala kao regionalno urbano središte Semberije. U jednoj publikaciji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] iz 1964. godine grad je opisan kao glavno mjesto Semberije sa 16.700 stanovnika, širokim ulicama i modernije izgrađenim centrom, dok je šira oblast i dalje pretežno bila vezana za zemljoradnju i stočarstvo.&lt;ref name=&quot;ANUBiH1964&quot;&gt;{{cite journal|last1=Bojanić|first1=Milan|last2=Hasanbegović|first2=Dženeta|last3=Rajčević|first3=Nebojša|last4=Šalamon|first4=Tibor|last5=Spužić|first5=Vladimir|last6=Štern|first6=Pavel|year=1964|title=Stanje alergije stanovnika Semberije|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/20393af4-32af-42bd-9d9b-5cda45684e05/content|journal=Radovi XXIII, knj. 10|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Kasnije su studije ANUBiH-a o urbanom razvoju Bosne i Hercegovine Semberiju s Bijeljinom izdvajale kao jednu od značajnijih makro-urbanih koncentracija u republici.&lt;ref name=&quot;ANUBiHUrban&quot;&gt;{{cite book|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/fdf79acd-654f-41d9-90bf-7e554ea586fb/content|title=Sarajevo – grad i regija u vremenu i prostoru 2000. godine|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1982|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991. godine]], općina Bijeljina imala je 96.988 stanovnika, od čega su najbrojnije grupe bili [[Bošnjaci|Muslimani/Bošnjaci]] i [[Srbi]], uz manje zajednice [[Hrvati|Hrvata]], [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] i ostalih.&lt;ref name=&quot;Popis1991Ukupno&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/stanovnistva-prema-broju-stanovnika-po-opstinama.pdf|title=Popis 1991. godine: stanovništvo prema broju stanovnika po opštinama|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1991Etno&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-opstinama.pdf|title=Popis stanovništva 1991. godine: nacionalni sastav stanovništva po opštinama|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na početku rata 1992. Bijeljina je bila među prvim gradovima u Bosni i Hercegovini koje su preuzele srpske snage. Prema službenom sažetku [[International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|IRMCT-a]], u napadu početkom aprila 1992. [[Masakr u Bijeljini|ubijeno je najmanje 45 nesrpskih civila]], a zločini nad lokalnim muslimanskim stanovništvom nastavljeni su i u narednim mjesecima.&lt;ref name=&quot;IRMCTWarBosnia&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/specials/war-bosnia/|title=War in Bosnia|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Presude i službeni akti [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]] i IRMCT-a svrstali su Bijeljinu među općine u kojima su 1992. počinjeni zločini protiv nesrpskog stanovništva. Žalbeno vijeće u predmetu ''Stanišić i Simatović'' 2023. godine utvrdilo je njihovu odgovornost kao članova udruženog zločinačkog poduhvata za zločine koje su počinile različite srpske snage u više općina Bosne i Hercegovine, među njima i u Bijeljini.&lt;ref name=&quot;IRMCTStanisicSimatovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-15-96|title=STANIŠIĆ and SIMATOVIĆ (MICT-15-96-A)|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U predmetu protiv [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] žalbeni postupak je potvrdio krivicu za deportacije, prisilno premještanje i progone počinjene nad bošnjačkim i hrvatskim civilima u više bosanskohercegovačkih općina, uključujući i Bijeljinu.&lt;ref name=&quot;IRMCTKrajisnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://r.irmct.org/en/press/mom%C4%8Dilo-kraji%C5%A1nik-transferred-united-kingdom-serve-sentence|title=Momčilo Krajišnik transferred to the United Kingdom to serve sentence|date=8. 9. 2009|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026|archive-date=17. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260417165426/https://r.irmct.org/en/press/mom%25C4%258Dilo-kraji%25C5%25A1nik-transferred-united-kingdom-serve-sentence|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U ratnom periodu na području Bijeljine i u njenoj blizini djelovao je i logor Batković, koji se u sudskoj dokumentaciji ICTY-a i IRMCT-a pojavljuje među mjestima nezakonitog zatočenja civila i ratnih zarobljenika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case-documents/icty/mld/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf|title=Ratko Mladić – činjenice o predmetu|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni razvoj i savremeno doba ===
Poslije [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] Bijeljina je ostala jedno od najvažnijih urbanih središta sjeveroistočne Bosne. Poslijeratni razvoj obilježili su obnova privrede i infrastrukture, povratak dijela prijeratnog stanovništva, ali i trajne posljedice ratnih migracija i etničkog preoblikovanja stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite thesis|last=Pupovac|first=Maja|title=Collective identification among the internally displaced persons in the Bosnian town of Bijeljina: The impact of war on people’s sense of membership and belonging|year=2019|url=https://www.academia.edu/65871004/Collective_identification_among_the_internally_displaced_persons_in_the_Bosnian_town_of_Bijeljina_The_impact_of_war_on_people_s_sense_of_membership_and_belonging|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pravni status grada dodatno je učvršćen 2012. godine donošenjem Zakona o Gradu Bijeljina.&lt;ref name=&quot;ZakonGradBijeljina&quot;&gt;{{cite web|url=https://narodnaskupstinars.net/ci/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-bijeljina|title=Zakon o Gradu Bijeljina|website=Narodna skupština Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026|archive-date=10. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260410005715/https://www.narodnaskupstinars.net/ci/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-bijeljina|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema objavljenim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Bijeljina je i dalje spadala među najveća gradska središta u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i Bosni i Hercegovini u cjelini.&lt;ref name=&quot;Popis2013RS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Rezultati_Popisa_2013_WEB.pdf|title=Rezultati popisa 2013|publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Bijeljina je centar ravne Semberije i blagog podbrđa [[Majevica|Majevice]]. Nalazi se pri samom jugozapadnom završetku Semberije gdje ova ravnica počinje da prelazi u blago zatalasani brežuljkasti predio počevši od brda Obrijež. Prostor grada Bijeljina zahvata 734 kvadratna kilometra. Grad Bijeljina se sa juga i zapada graniči sa općinama [[Lopare]], [[Ugljevik]] i [[Teočak]] i gradovima [[Brčko]] i [[Zvornik]], sa sjevera rijekom [[Sava|Savom]] i [[Drina|Drinom]] sa istoka, tako da zauzima krajnji sjeveroistok Bosne i Hercegovine.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bijeljine|Spisak naseljenih mjesta u gradu Bijeljini}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Bijeljina ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bijeljina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 20036
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 16/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 107715
| g2013_bosnjaci           = 13090
| g2013_srbi               = 91784
| g2013_hrvati             = 515
| g2013_bosanci            = 122
| g2013_romi               = 496
| g2013_muslimani          = 284
| g2013_bosanciihercegovci = 12
| g2013_albanci            = 17
| g2013_jugosloveni        = 151
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 36
| g2013_turci              = 1
| g2013_slovenci           = 22
| g2013_pravoslavci        = 77
| g2013_makedonci          = 33
| g2013_nisu_izjasnili     = 674
| g2013_nepoznato          = 102
| g1991_ukupno             = 96988
| g1991_muslimani          = 30229
| g1991_srbi               = 57389
| g1991_hrvati             = 492
| g1991_jugosloveni        = 4426
| g1981_ukupno             = 92808
| g1981_muslimani          = 24282
| g1981_srbi               = 56029
| g1981_hrvati             = 500
| g1981_jugosloveni        = 9090
| g1981_slovenci           = 25
| g1981_crnogorci          = 80
| g1981_albanci            = 164
| g1981_madari             = 35
| g1981_romi               = 1359
| g1981_makedonci          = 89
| g1971_ukupno             = 86826
| g1971_muslimani          = 23343
| g1971_srbi               = 60595
| g1971_hrvati             = 806
| g1971_jugosloveni        = 747
| g1971_slovenci           = 24
| g1971_crnogorci          = 90
| g1971_albanci            = 258
| g1971_madari             = 65
| g1971_romi               = 168
| g1971_makedonci          = 81
| g1961_ukupno             = 78890
| g1961_muslimani          = 11993
| g1961_srbi               = 61670
| g1961_hrvati             = 862
| g1961_jugosloveni        = 3807
| g1961_slovenci           = 65
| g1961_crnogorci          = 55
| g1961_albanci            = 129
| g1961_madari             = 46
| g1961_makedonci          = 75
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Bijeljina ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bijeljina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 200891
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 42278
| g2013_bosnjaci           = 4469
| g2013_srbi               = 35798
| g2013_hrvati             = 315
| g2013_bosanci            = 98
| g2013_romi               = 338
| g2013_muslimani          = 260
| g2013_bosanciihercegovci = 10
| g2013_albanci            = 8
| g2013_jugosloveni        = 127
| g2013_crnogorci          = 29
| g2013_slovenci           = 11
| g2013_pravoslavci        = 61
| g2013_makedonci          = 14
| g2013_nisu_izjasnili     = 502
| g2013_nepoznato          = 35
| g1991_ukupno             = 36414
| g1991_muslimani          = 19024
| g1991_srbi               = 10450
| g1991_hrvati             = 366
| g1991_jugosloveni        = 3452
| g1981_ukupno             = 31124
| g1981_muslimani          = 15015
| g1981_srbi               = 7866
| g1981_hrvati             = 409
| g1981_jugosloveni        = 6028
| g1981_slovenci           = 17
| g1981_crnogorci          = 60
| g1981_albanci            = 144
| g1981_madari             = 24
| g1981_romi               = 976
| g1981_makedonci          = 64
| g1971_ukupno             = 24761
| g1971_muslimani          = 14929
| g1971_srbi               = 7630
| g1971_hrvati             = 677
| g1971_jugosloveni        = 637
| g1971_slovenci           = 20
| g1971_crnogorci          = 71
| g1971_albanci            = 237
| g1971_madari             = 44
| g1971_romi               = 104
| g1971_makedonci          = 63
| g1961_ukupno             = 17340
| g1961_muslimani          = 5954
| g1961_srbi               = 7235
| g1961_hrvati             = 723
| g1961_jugosloveni        = 3009
| g1961_slovenci           = 64
| g1961_crnogorci          = 41
| g1961_albanci            = 96
| g1961_madari             = 32
| g1961_makedonci          = 65
}}

== Klimatski uslovi ==
[[Datoteka:Gradski park Bijeljina.jpg|mini|Gradski park]]
Bijeljinu zahvata umjereno kontinentalna klima sa godišnjom osunčanošću 1800-1900 sati i umjerenom oblačnošću koja je najveća u [[januar]]u, [[februar]]u i [[novembar|novembru]], a najmanja u [[juni|junu]], [[juli|julu]] i [[septembar|septembru]]. Srednja vrijednost mraznog zraka iznosi 163 dana i traje od [[oktobar|oktobra]] do [[april]]a. Najviše je padavina u [[maj]]u i [[juni|junu]], a najmanje u [[mart]]u i [[septembar|septembru]], tako da je prosječni iznos padavina oko 850&amp;nbsp;mm/m. U prosjeku snijeg se zadržava 40 dana godišnje. Srednja julska temperatura iznosi 22 stepena, januarska -1, dok je srednja godišnja temperatura oko 11 stepeni. Relativna vlažnost zraka iznosi 70-80%.

== Vodeni tokovi ==
Bistrik je vodeni tok koji teče od sela [[Dvorovi]] do ušća u drugi bijeljinski vodeni tok Dašnicu, malo prije ušća u Savu kod uzvišenja Visoc. Bistrik predstavlja ustvari jedan presušeni rukavac Drine. Druga rječica u gradu Bijeljina je Dašnica koja skuplja male potočiće iz niskog podbrđa Majevice. Danas su ovi vodeni tokovi kroz ravnicu Semberiju skoro presušili zbog meliorizacije i prosijecanja kanala Dašnica, koja sa dva račvanja ide od Janje do Gornjeg Crnjelova i približno označava granicu ravne Semberije. Južnom granicom grada Bijeljina teku rječica Tavna i rijeka Janja koja ima dužinu od 57&amp;nbsp;km a površinu sliva od oko 300 kvadratnih kilometara i protječe kroz tri općine Semberije i Majevice.

Čuvena je ljekovita banja Dvorovi u selu Dvorovi, šest kilometara od Bijeljine. U sklopu lječilišta izgrađen je i kompleks otvorenih bazena, ukupno pet, od kojih je jedan olimpijskih razmjera; svi se pune termalnom i pitkom vodom. Također u sklopu kompleksa postoje i sportski tereni (mali fudbal, košarka, odbojka i teniski tereni). [[Termalna voda]] banje Dvorovi, čija je temeperatura viša od 74 stepeni C, tretira se kao hipertermalna voda i pomaže u liječenju raznih kožnih oboljenja, nekih oblika ekcema i postreumatskih stanja. Izvanredne uvjete za kupanje i ribolov pruža desna obala Drine, prije njenog ušća u [[Sava|Savu]].

== Geološka postavka ==
U geološkom smislu ravna Semberija je nekada bila dio [[Panonsko more|Panonskog mora]] (Paratetis) koje je trajalo od početka miocena oko 30 miliona godina, i presušilo je u toku [[ledeno doba|ledenih doba]]. Današnji izgled ravnice je rezultat rada erozija u toku ledenih doba, i naročito riječnih naplavina - fluvijalne erozije. Brežuljci su rezultat marinsko-jezerskih sedimenata, za razliku od [[Majevica|Majevice]] koja je flisni Dinarid. U Semberiji, koja predstavlja ravnu naplavinu rijeke Drine, preovladava plodna crnica i degradirani cernozem, a dijelom i ritska crnica i riječni nanosi.

== Privreda ==
Privreda Bijeljine je za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zamrla. Nekada su se tu nalazile jake kompanije kao što su Sava, PD Semberija, Panaflex, Kurjak, Zenit itd. Prostor Semberije je uglavnom ruralan tako da je poljoprivreda i dalje glavni potencijal ove regije.

== Kultura ==
Bogati fond Narodne biblioteke, osnovane 1932, čini oko 100.000 naslova. Muzej Semberije osnovan je 1970. godine sa posebnim osvrtom na bogata arheološka nalazišta na tlu Semberije.

=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Sultan Sulejmanova Atik džamija.jpg|mini|desno|200px|[[Atik džamija|Atik (Stara džamija ili Sultan Sulejmanova) džamija]] u centru grada]]
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bijeljini}}

== Obrazovanje ==
Godine 1838. u Bijeljini je otvorena prva osnovna škola konfesionalnog tipa. Od 1992. Bijeljina ima i visokoškolske ustanove - Višu školu za vanjsku trgovinu i Učiteljski fakultet, koje pohađaju studenti iz cijele Bosne i Hercegovine.

Pored gimanzije 'Filip Višnjić' i srednje muzičke škole, u Bijeljini postoji Poljoprivredni srednjoškolski centar, srednja tehnička škola (sa elektrotehničkim i mašinskim smerovima), ekonomska i građevinska škola.

Poslije drugog svjetskog rata promijenjen je školski sistem, tako da je 1951. otvorena prva osmogodišnja osnovna škola, a pet godina kasnije i druga. Treća i četvrta osnovna škola otvorene su 1959, odnosno 1966. godine. Od 1953. u gradu postoji i osnovna muzička škola.

== Sport ==
* [[FK Radnik Bijeljina]]
* [[FK Podrinje Janja]]
* [[RK Bijeljina]]
* [[KK Budućnost Bijeljina]]

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|2}}
* [[Savo Milošević]], nogometaš
* [[Mirko Ilić]], dizajner
* [[Dejan Mijač]], pozorišni režiser
* [[Filip Višnjić]], narodni pjesnik
* [[Rodoljub Čolaković]], revolucionar, književnik i političar, Narodni heroj
* [[Cvijetin Mijatović]], Predsjednik predsjedništva Jugoslavije, Narodni heroj
* [[Milenko Atanacković]], slikar i likovni pedagog
* [[Stevica Krajinović]], operski pjevač
* [[Elez Dervišević]], najmlađi vojnik Prvog svjetskog rata
* [[Fadil Jahić Španac]], Narodni heroj
* [[Veljko Lukić Kurjak]], Narodni heroj
* [[Milivoje Mlađenović]], pisac
* [[Salih Alić]], pjesnik
* [[Mustafa Hadžigrabčanović]], pjesnik
* [[Srđan Vuletić]], režiser i scenarista
* [[Husref Musemić]], nogometaš i trener
* [[Admir Smajić]], nogometaš
* [[Faruk Hujdurović]], nogometaš
* [[Zlatko Junuzović]], nogometaš
* [[Branimir Bajić]], nogometaš
* [[Dragan Mićić]], nogometaš
* [[Duško Kondor]], borac za ljudska prava i suosnivač Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH
* [[Lazar Manojlović]], pisac, novinar, prosvjetni radnik i borac za ljudska prava
* [[Slađana Erić]], odbojkašica
* [[Ramiz Suljanović]], košarkaš
* [[Adnan Hamidović|Frenkie]], rep izvođač
* [[Ljiljana Rikić]], filantrop, nosilac ordena Krst milosrđa
{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Manastir Tavna]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bijeljina}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}
* [http://www.bijeljinaturizam.com/ Turistička organizacija Grada Bijeljine]

{{Grad Bijeljina}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Bijeljina|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>6bcl6779sj826tqugskl85j68jmvrr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zija Dizdarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3665</id>
    <revision>
      <id>3924536</id>
      <parentid>3924395</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:30:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6644" sha1="17516ptjjfcel1dafi6eskiu73vk46v" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Zija Dizdarević
| slika           = Zijo Dizdarević, književnik strijeljan u Jasenovcu 1942. godine.jpg
| opis_slike      = Zijo Dizdarević
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1916|2|18}}
| mjesto_rođenja  = [[Vitina (Ljubuški)|Vitina]], [[Ljubuški]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = proljeće 1942.
| mjesto_smrti    = [[Jasenovac]], [[NDH]]
| zanimanje       =
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Učitelj]]ska škola; Studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u
| period          =
| žanr            = Pripovjetke
| poznata_djela   = ''Blago u duvaru'', ''Majka''&lt;ref&gt;[https://lektirezaosnovnu.blogspot.com/2012/09/zija-dizdarevic-majka.html Zija Dizdarevic: „Majka“]&lt;/ref&gt;
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         =
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Zija Dizdarević''' ([[Vitina (Ljubuški)|Vitina]], [[Ljubuški]]; 18. februar 1916. – proljeće 1942.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i jugoslovenski književnik i brat jugoslavenskog političara [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]]. Rođen je u [[Vitina (Ljubuški)|Vitini]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]] a stradao je kao žrtva [[Ustaški zločini|ustaškog terora]] početkom 1942. godine.

== Biografija ==
Rođen je u malom [[Hercegovina|hercegovačkom]] mjestu Vitina kod Ljubuškog u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] porodici, od oca Šefkije i majke Selime.&lt;ref name=&quot;www.bosnjackooko.com&quot;&gt;{{cite web|title=Zija Dizdarević:Majka|url=http://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=615:zijo-dizdarevi-majka-&amp;catid=36:price&amp;Itemid=65|website=http://www.bosnjackooko.com/|access-date=5. 3. 2018|archive-date=16. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416164617/http://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=615:zijo-dizdarevi-majka-&amp;catid=36:price&amp;Itemid=65|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nekoliko godina po rođenju sa porodicom se seli u [[Fojnica|Fojnicu]] gdje provodi djetinjstvo.

Nakon završene osnovne škole u Fojnici, 1926. godine upisao se na [[Niža šerijatska gimnazija|Nižu šerijatsku gimnaziju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] koju završava 1930. Godinu dana kasnije pošao je u Učiteljsku školu u Sarajevu i završio je 1936. sa odličnim uspjehom.

Još kao srednjoškolac djeluje kao aktivist u društvu, učestvujući u đačkim štrajkovima, a taj buntovni karakter mu donosi nenaklonost režima i čestu prismotru policije. U tom periodu objavljuje i prve literarne radove: ''Halucinacije'' i ''Zapisi bolesnog čovjeka'' (1935.) što upućuje na njegov nesporni talenat.
Zbog antirežimske političke aktivnosti ne uspijeva pronaći posao učitelja, te 1937. godine se upisuje na studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.&lt;ref name=&quot;www.bosnjackooko.com&quot;/&gt; Tokom studentskog perioda izdržava se od pisanja priča za dnevne novine Politiku, pružanja privatnih časova i sviranja violine po kafanama na raznim zabavama. U tom periodu objavljuje mnoge pripovjetke i radove u ''Putokazu'', ''Pregledu'' i ''Politici''.

Bolest ga nije sprječavala da se legalno i ilegalno uključi u mnogobrojna studentska tijela. Postao je i član Komunističke partije odmah po upisu na studij.

Iz studentskih dana ga vezalo čvrsto prijateljstvo s bosanskohercegovačkim književnikom [[Branko Ćopić|Brankom Ćopićem]], koji je jedno od svojih najboljih djela ''[[Bašta sljezove boje]]'' posvetio upravo Ziji.&lt;ref&gt;[https://poezijaiproza.blogger.ba/2007/08/23/zija-dizdarevic/ Pismo Ziji: Branko Ćopić]&lt;/ref&gt;

U prvoj godini [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u [[partizan]]e, odveden u ustaški [[koncentracijski logor Jasenovac]] i odmah ubijen.&lt;ref&gt;[https://azra.ba/teme/274656/zija-dizdarevic-bh-pisac-violinist-i-komunist-rijecima-slikao-bosansku-kasabu/ Indira Pindžo - Zija Dizdarević bh. pisac, violinist i komunist: Riječima slikao bosansku kasabu, 14/05/2022.]&lt;/ref&gt;

== Djela ==
U svojim pripovijetkama Dizdarević je opisao tragične sudbine malih ljudi, a koje je on doživio vrlo emotivno. Opisivao je život u malom mjestu (kasabi), patnju običnog čovjeka, kao i čovjekovo mukotrpno odrastanje. On nikada nije imenovao kasabu, što je čini univerzalnom, iako se može pretpostaviti da se veže uz gradove: Fojnica, [[Visoko]], [[Kiseljak]], [[Zenica]] i [[Kreševo]] ili neki drugi srodni gradići.&lt;ref&gt;[https://www.mojalektira.com/pripovijetke-zija-dizdarevic/ Moja lektira - Pripovjetke: Zija Dizdarević - 24.7,2022]&lt;/ref&gt;

Posthumno, objavljene su mu knjige:
* ''Pripovijetke'' (Svjetlost, Sarajevo, 1948),
* ''Prosanjane jeseni'' (Džepna knjiga, Sarajevo, 1959),
* ''Sabrana djela'' (Svjetlost, Sarajevo, 1968),
* ''[[Blago u duvaru]] ''(Zadrugar, Sarajevo, 1983). Prema ovoj pripovjetci 1975. godine snimljen je [[Blago u duvaru (film)|istoimeni televizijski film]].
== Susreti Zija Dizdarević ==
Književno-kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“ održava se svake godine u Fojnici, u znak sjećanja na bosanskohercegovačkog književnika koji je u svojim pripovijetkama najviše opisivao Fojnicu i ljude u njoj u vremenu između dva svjetska rata.&lt;ref&gt;[https://www.sarajevo.ba/bs/article/11141/knjizevno-kulturna-manifestacija-susreti-zija-dizdarevic-dodjela-nagrada-za-tri-prvoplasirane-price Grad Sarajevo - Književno-kulturna manifestacija “Susreti Zija Dizdarević”.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tacno.net/knjizevnost/knjizevno-kulturna-manifestacija-susreti-zija-dizdarevic/ www.tacno.net - Književno–kulturna manifestacija Susreti Zija Dizdarević - 2022]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://fojnica.net/istankuto/konkurs-zija-dizdarevic-za-kratku-pricu-pripovijetku-u-2021-godini/ fojnica.net - Konkurs  ‘Zija Dizdarević’ za kratku priču/pripovijetku u 2021. godini - ]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Zija Dizdarević}}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/zasto-je-zija-dizdarevic-uhapsen-mucen-i-ubijen-u-jasenovcu &quot;Zašto je Zija Dizdarević uhapšen, mučen i ubijen u Jasenovcu?&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 8. 9. 2018.

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Dizdarević, Zija}}
[[Kategorija:Rođeni 1916.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubuški]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Žrtve ustaškog zločina]]</text>
      <sha1>17516ptjjfcel1dafi6eskiu73vk46v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afrika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4404</id>
    <revision>
      <id>3924548</id>
      <parentid>3902994</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T03:53:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45487" sha1="qs5jz866eez6snlx2zy8ks0suddjp7a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Standardi}}{{Preuređivanje}}
{{Infokutija kontinent
| naziv              = Afrika
| slika              = Africa (orthographic projection).svg
| površina           = 30.370.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo       = 1,2 milijarde&lt;ref name=&quot;Svjetska populacija&quot;&gt;{{cite web|title=Svjetska populacija|url=https://esa.un.org/unpd/wpp/DataQuery/|publisher=Ujedinjeni narodi|access-date=18. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; (2016)
| gustoća            = 36,4/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| nominalni_BDP      =
| BDP_PPP            =
| denonim            = [[Afrikanci]]
| spisak_država      = Spisak suverenih država i zavisnih teritorija Afrike
| države             = 54 (i 2 osporene)
| zavisne_teritorije = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| [[Mayotte]]
| [[Réunion]]
| [[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha|Sv. Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]
| [[Kanarska ostrva]]
| [[Ceuta]]
| [[Madeira]]
| [[Melilla]]
}}
| nisu_članice_UN_a  =
| jezici             = [[Afrički jezici|1250–3000 jezika]]
| vremenske_zone     = [[UTC-1]] do [[UTC+4]]
| internet           =
| gradovi            = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| {{ZD|Nigerija}} [[Lagos]]
| {{ZD|Egipat}} [[Kairo]]
| {{ZD|DR Kongo}} [[Kinshasa]]
| {{ZD|Južnoafrička Republika}} [[Johannesburg]]
| {{ZD|Sudan}} [[Kartum]]
| {{ZD|Tanzanija}} [[Dar es Salaam]]
| {{ZD|Egipat}} [[Aleksandrija]]
| {{ZD|Obala Slonovače}} [[Abidjan]]
| {{ZD|Nigerija}} [[Kano]]
| {{ZD|Maroko}} [[Casablanca]]
| {{ZD|Nigerija}} [[Ibadan]]
| {{ZD|Kenija}} [[Nairobi]]
| {{ZD|Nigerija}} [[Abuja]]
}}
}}
'''Afrika'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Africa|title=Africa}}&lt;/ref&gt; je jedan od sedam [[Zemlja (planeta)|svjetskih]] [[kontinent|kontinenata]]. Sa površinom od 30.370.000 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] (uključujući i [[Ostrvo|ostrva]] koja joj pripadaju) čini oko 6% [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] površine i oko 20,4% ukupnog svjetskog kopna&lt;ref&gt;Sayre, April Pulley (1999), Africa, Twenty-First Century Books. {{ISBN|0-7613-1367-2}}.&lt;/ref&gt;, po čemu je drugi najveći kontinent nakon [[Azija|Azije]]. S brojem stanovnika koji broji oko 1,3 milijarde Afrika je poslije [[Azija|Azije]] drugi najmnogoljudniji kontinent i predstavlja 16% ukupne [[Svjetsko stanovništvo|svjetske populacije]]. Uzimajući u obzir prosječnu starost stanovništva, Afrika ima najmlađu populaciju na svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|title=5 ways the world will look dramatically different in 2100|url=https://www.washingtonpost.com/news/wonk/wp/2015/08/17/5-ways-the-world-will-look-dramatically-different-in-2100/|last=Swanson|first=Ana|date=17. 8. 2015|work=Washington Post}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=[[Njideka Harry|Harry]]|first=Njideka U.|date=11. 9. 2013|title=African Youth, Innovation and the Changing Society|work=Huffington Post|url=http://www.huffingtonpost.com/njideka-u-harry/african-youth-innovation-_b_3904408.html}}&lt;/ref&gt; pri čemu je [[Medijana (statistika)|medijana]] starosti stanovništva Afrike 2012. iznosila svega 19,7 godina u odnosu na svjetski prosjek od 30,4 godine. Uprkos širokom spektru prirodnih resursa, najsiromašniji je kontinent i s najmanjim iznosom [[BDP]]-a po glavi stanovnika, velikim dijelom zbog naslijeđa [[Utrka za Afriku|evropske kolonizacije Afrike]] i posljedica [[Hladni rat|hladnog rata]]. Unatoč ovoj niskoj koncentraciji bogatstva, nedavna privredna ekspanzija te velika i mlada populacija čine Afriku važnim ekonomskim tržištem u širem globalnom kontekstu.

Okružena je [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] na sjeveru, [[Sueski kanal|Sueskim kanalom]] i [[Crveno more|Crvenim morem]] duž [[Sinaj|Sinajskog poluostrva]] na sjeveroistoku, [[Indijski okean|Indijskim okeanom]] na jugoistoku i [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]] na zapadu. Kontinent obuhvata i [[Madagaskar]] kao i različite [[arhipelag]]e. Sastoji se od 54 [[Diplomatsko priznanje|potpuno priznate države]], devet teritorija i dvije ''[[de facto]]'' nezavisne države sa [[Spisak nepriznatih država|djelimičnim priznanjem]].

[[Alžir]] je površinski najveća a [[Nigerija]] najmnogoljudnija afrička država. Afrika, a posebno centralni dio Istočne Afrike, široko je prihvaćena kao mjesto porijekla ljudske rase. Kontinent se prostire na [[ekvator]]u i obuhvata mnoge klimatske oblasti i jedini je kontinent koji se proteže od sjevernih do južnih umjerenih zona.

Vrlo je raznolik kontinent, kako po narodima koji ga naseljavaju, tako i kulturi i jezicima koji su u upotrebi. Krajem 19. stoljeća europske države su kolonizirale veći dio Afrike, tako da većina današnjih država ovog kontinenta svoje početke vuku iz perioda [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije]] s početka i sredine 20. stoljeća. Afričke nacije pokušavaju da međusobno sarađuju usljed čega se osnivaju međunarodne organizacije, između ostalih i [[Afrička unija]], sa sjedištem u [[Etiopija|etiopskom]] [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Adis Abeba|Adis Abebi]].

== Etimologija ==
Stari Rimljani koristili su ime ''Terra Africa'' – &quot;zemlja Afra&quot; (množina od &quot;Afer&quot;) – za sjeverni dio kontinenta, koji odgovara današem [[Tunis]]u, gdje se nalazila rimska provincija Afrika. Samo porijeklo imena &quot;Afrika&quot; ima više tumačenja: od feničanskog ''afar'' (''prašina''), [[grčki jezik|grčkog]] ''aphrike'' (''bez hlada'') ili [[latinski jezik|latinskog]] ''aprica'' (''sunčano'').

Termin ''Afri'' je latinski naziv koji se koristi za stanovnike Afrike, koja se u najširem smislu odnosi na sva ostrva na jugu Mediterana (Drevna Libija). Vjerovatno je da se ovo ime izvorno odnosilo na libijsko pleme. Termin se često povezivao sa hebrejskim ili feničanskim terminom ''afar'' što bi u prijevodu na [[bosanski jezik]] značilo ''prašina'' ali se hipotezom iz 1981. tvrdi da termin iz kojeg je nastao naziv ''Afrika'' proizlazi iz [[Berberi|berberskog]] termina ''ifri'' (množina ''ifran'') a što je značenje za &quot;pećinu&quot;, odnosno na ''stanovnike pećine''. Ista riječ se nalazi i u nazivu naroda ''Banu Ifran'' iz Alžira i [[Tripolitanija|Tripolitanije]], berberskog plemena koje je izvorno naseljavalo područje Yafrana (također poznatog i pod terminom Ifrane), u sjeverozapadnom dijelu današnje [[Libija|Libije]].

Za vrijeme rimske vladavine, [[Kartaga]] je postala glavni grad pokrajine ''Africa Proconsularis'', koja je uključivala i obalni dio moderne Libije. Latinski sufiks ''ica'' se ponekad može koristiti za označavanje zemlje. Kasnije muslimansko carstvo [[Ifrikija]], koje se nalazilo u današnjem [[Tunis]]u, takođe je sačuvalo ovaj oblik naziva.

Prema Rimljanima, &quot;Afrika&quot; se nalazila zapadno od Egipta dok se termin Azija koristio za Anadoliju i zemlje istočno od nje.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Afrike}}'''Prahistorija'''

Većina [[Paleoantropologija|paleoantropologa]] smatra Afrički kontinent najstarijom naseljenom teritorijom na Zemlji. Sredinom 20. stoljeća [[Antropologija|antropolozi]] su otkrili mnoge [[Fosili|fosile]] i dokaze o ljudskoj okupaciji koji datiraju prije 7 miliona godina. Nakon evolucije [[Homo sapiens]]a prije 260.000 do 350.000 godina, Afrički kontinent je uglavnom bio naseljen [[Lovac-sakupljač|lovcima-sakupljačima]]. Ovi moderni ljudi su 50.000. godine p. n. e. napustili Afriku i naselili ostatak svijeta preko moreuza [[Bab el-Mandeb]]a na Crvenom moru, [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskog moreuza]] na Sredozemnom moru i [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] na Crvenom moru.

Veličina Sahare je bila izuzetno promjenjiva zahvaljujući globalnim klimatskim uslovima. Na kraju [[Ledeno doba|ledenog doba]] 10.500. godine p. n. e., Sahara je ponovo postala zelena plodna dolina. To je dovelo do pripitomljavanja životinja i nastanku poljoprivrede. Oko 4.000. godine p. n. e. saharska klima je počela postajati sve toplija. Ova klimatska promjena je uzrokovala nestanak jezera i rijeka što je smanjilo količinu plodnog zemljišta koja je izazvala migraciju poljoprivrednih zajednica u tropsku klimu Zapadne Afrike. Obrada željeza u potpunosti je uspostavljena 500. godine p. n. e. u mnogim područjima istočne i zapadne Afrike. U zapadnoj Africi iskopani su bakreni predmeti iz Egipta, Sjeverne Afrike, Nubije i Etiopije što sugerira da su uspostavili transsaharsku trgovačku mrežu.[[Datoteka:Abu_Simbel_Main_Temple_(2346939149).jpg|250px|mini|lijevo|Kolosalna statua [[faraon]]a [[Ramzes II|Ramzesa II]] na lokalitetu [[Abu Simbel]]a, datira iz perioda od oko 1400. godine p. n. e.]]
U većini ljudske [[historija|historije]], Afrika (kao i ostali kontinenti) nije imala države, već je bila naseljena grupama [[pleme]]na, kraljevinama i [[porodica]]ma. Iako je [[Egipat]] prva ikad formirana država, najveći dio podsaharske Afrike, s izuzetkom [[Etiopija|Etiopije]], Nubijskog kraljevstva i Sahela, do nedavno nije bio organiziran u države. U [[14. vijek]]u evropski istraživači stigli su u Afriku. Prevarom lokalnih plemenskih vođa, Evropljani su zarobili milione Afrikanaca i razvezli ih širom svijeta kao roblje. U ranom [[19. vijek]]u evropske imperijalne sile okupirale su najveći dio kontinenta formirajući mnoge kolonijalne države, ostavljajući samo 2 nezavisne nacije ([[Liberija]] i [[Etiopija]]). Ova okupacija trajala je do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je počelo postepeno proglašavanje nezavisnosti afričkih država. I danas najveći dio afričkih država ima granice koje su bile povučene u doba evropskog kolonijalizma.

== Geografija i geologija==
{{Glavni|Geografija Afrike}}

[[Datoteka:187 1003703 africa dxm.png|250px|mini|desno|Satelitski snimak Zemlje, na kojem se pustinja Sahara (sjeverni dio Afrike) jasno uočava]]
Afrički kontinent je najveća kopnena masa koja se svojim većim dijelom nalazi na zemljinoj južnoj hemisferi. Odvojena od Evrope Sredozemnim morem, Afrika se spaja s Azijom na svom krajnjem sjeveroistoku, preko Sueske, 163&amp;nbsp;km široke prevlake,&lt;ref&gt;Drysdale, Alasdair and Gerald H. Blake. (1985) The Middle East and North Africa, Oxford University Press US. {{ISBN|0-19-503538-0}} Pristupljeno 21.4.2016.&lt;/ref&gt; koju presjeca Sueski kanal. Geopolitički, egipatsko poluostrvo Sinaj, koje se nalazi istočno od sueskog kanala, se smatra dijelom Afrike.&lt;ref&gt;[http://education.nationalgeographic.org/mapping/outline-map/ &quot;Atlas - Xpeditions @ nationalgeographic.com&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160421180438/http://education.nationalgeographic.org/mapping/outline-map/ |date=21. 4. 2016 }} Pristupljeno 21.4.2016.&lt;/ref&gt;

Od najsjevernije afričke tačke, [[Ras ben Sakka]], koja se nalazi u [[Tunis]]u (37° 21' sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]]) do najjužnije tačke, [[Aguljaski rt|Aguljaskog rta]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] (34°51'15 južne geografske širine), je udaljenost od oko 8.000&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Lewin, Evans. (1924) Africa, Clarendon press Pristupljeno 21.4.2016.&lt;/ref&gt;

S druge strane, udaljenost između najzapadnije tačke, [[Zeleni rt|Zelenog rta]], koji se nalazi u [[Senegal]]u (17°33'22&quot; zapadne geografske dužine) i [[Rt Hafun|Rta Hafun]], koji se nalazi u Somaliji (51°27'52&quot;), iznosi oko 7.400&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;(1998) Merriam-Webster's Geographical Dictionary (Index), Merriam-Webster, pp. 10–11. {{ISBN|0-87779-546-0}} Pristupljeno 21.4.2016.&lt;/ref&gt;

Površinski najveća zemlja u Africi je Alžir a najmanji su [[Sejšeli]], arhipelag koji se sastoji od 115 ostrva i koji se nalazi istočno od obale Afrike. Država sa najmanjim brojem stanovnika na kontinentalnom dijelu Afrike je [[Gambija]].

Geološki gledano, iako joj geografski ne pripada, Afrika uključuje i [[Arapsko poluostrvo]], planinu [[Zagros]], na tromeđi [[Iran]]a, [[Irak]]a i [[Turska|Turske]] i [[Anadolija|Anadolijsku visoravan]] u Turskoj, označavajući mjesto gdje se [[Afrička ploča]] sudarila sa [[Euroazija|Euroazijom]].

[[Afrotropička ekozona]] i [[Saharsko-Arabijska regija]] na svom sjevernom dijelu su jedinstvena biogeografska regija dok [[Afroazijski jezici|Afroazijska grupa jezika]] ovaj prostor i lingvistički čini jednom cjelinom.

=== Afrička ploča ===
{{Glavni|Afrička ploča}}

Afrička ploča je jedna od glavnih tektonskih ploča koja se prostire područjem Ekvatora i nultog meridijana. Obuhvata veći dio afričkog kontinenta, kao i okeansku koru koja se nalazi između kontinenta i raznih okeanskih grebena. Tokom perioda od prije 60 do 10 miliona godine, započelo je odvajanje somalijske od Afričke ploče duž Istočnoafričkog rifta. S obzirom da se Afrika sastoji od kore i afričke i somalijske tektonske ploče, ponekad se u literaturi Afrička ploča naziva i Nubijska kako bi se izbjeglo miješanje ove ploče s kontinentom.
Afrička ploča zauzima površinu od 61.300.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Zapadni rub Afričke ploče je divergentna granica sa Sjevernoameričkom pločom na sjeveru i južnoameričkom pločom na jugu koja čini centralni i južni dio Srednjoatlantskog grebena. Afrička ploča je na sjeveroistoku omeđena Arabijskom, na jugoistoku Somalijskom, na sjeveru evroazijskom, Egejsko morskom i Anadolijskom dok se na jugu ove ploče  nalazi Antarktička ploča. Sve granice Afričke ploče su divergentne ili raširene granice, sa izuzetkom sjeverne granice i kratkog segmenta u blizini Azora poznatog kao Terceira rasjed.

=== Klima ===
[[Datoteka:Africa_map_of_K%C3%B6ppen_climate_classification.svg|250px|mini|desno|Mapa Afrike prema Köppenovoj klasifikaciji klime]]
{{Glavni|Klima Afrike}}

[[Klima]] je u najvećem dijelu topla. Na području [[ekvator]]a je [[ekvatorijalna klima|ekvatorijalna]] te se idući na sjever i jug nalaze [[tropska klima|tropska]] i [[pustinjska klima|pustinjska]]. Na visokim planinama zbog nadmorske visine vlada [[umjerena klima|umjerena]], pa i [[hladna klima]]. Pod stalnim snijegom je [[Kilimandžaro]], najviši vrh Afrike (u [[Tanzanija|Tanzaniji]]).

== Države i teritorije ==
{{glavni|Spisak suverenih država i zavisnih teritorija Afrike}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto; border:1px solid #aaa;&quot;
|- style=&quot;background:#ececec;&quot;
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:20px&quot; | Grb
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:20px&quot; | Zastava
! Naziv regije, države&lt;br&gt;i/ili teritorije
! data-sort-type=&quot;number&quot; | Površina&lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! data-sort-type=&quot;number&quot; | Broj&lt;br&gt;stanovnika&lt;ref name=&quot;uscen&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbrank.pl|title=IDB: Countries Ranked by Population|date=28. 11. 1999|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/19991128111024/http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbrank.pl|archive-date=28. 11. 1999}}&lt;/ref&gt;
! Godina
! data-sort-type=&quot;number&quot; | Gustoća&lt;br&gt;(po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! Glavni grad
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Sjeverna Afrika]]'''
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Seal of Algeria.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Alžir}}
| [[Alžir]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.381.740
|style=&quot;text-align:right;&quot;|34.178.188
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14
|[[Alžir (grad)|Alžir]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Arms of Ceuta.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Ceuta}}
|[[Ceuta]] (Španija)&lt;ref&gt;Špansku eksklavu [[Ceuta|Ceutu]] okružuje Maroko u Sjevernoj Africi; za broj stanovnika i površinu koriste se podaci iz 2001.&lt;br&gt;&lt;/ref&gt;
|style=&quot;text-align:right;&quot;|20
|style=&quot;text-align:right;&quot;|85.107
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2017.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.575
|–
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Aegyptium.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Egipat}}
|[[Egipat]]&lt;ref&gt;[[Egipat]] se smatra transkontinentalnom državom i Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji; za broj stanovnika i površinu samo se koriste podaci afričkog dijela, zapadno od [[Sueski kanal|Sueskog kanala]].&lt;br&gt;&lt;/ref&gt;
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.001.450
|style=&quot;text-align:right;&quot;|82.868.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2012.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|83
|[[Kairo]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Arms of the Canary Islands.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Kanarska ostrva}}
|[[Kanarska ostrva]] (Španija)&lt;ref&gt;Španska [[Kanarska ostrva]], koja imaju dva glavna grada: [[Las Palmas de Gran Canaria]] i [[Santa Cruz de Tenerife]], često se smatraju dijelom Sjeverne Afrike zbog relativne blizine [[Maroko|Maroku]] i [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]]; za broj stanovnika i površinu koriste se podaci iz 2001.&lt;br&gt;&lt;/ref&gt;
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.492
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.154.905
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2017.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|226
|[[Las Palmas de Gran Canaria]],&lt;br&gt;[[Santa Cruz de Tenerife]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:The emblem on the passport of Libya.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Libija}}
|[[Libija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.759.540
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.310.434
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4
|[[Tripoli]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Insularum Materiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Madeira}}
|[[Madeira]] (Portugal)&lt;ref&gt;Portugalska [[Madeira]] često se smatra dijelom Sjeverne Afrike zbog relativne blizine Maroku; za broj stanovnika i površinu koriste se podaci iz 2001.&lt;br&gt;&lt;/ref&gt;
|style=&quot;text-align:right;&quot;|797
|style=&quot;text-align:right;&quot;|245.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2001.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|307
|[[Funchal]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Maroci.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Maroko}}
|[[Maroko]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|446.550
|style=&quot;text-align:right;&quot;|35.740.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2017.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|78
|[[Rabat]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Arms of Melilla.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Melilla}}
|[[Melilla]] (Španija)&lt;ref&gt;Špansku eksklavu [[Melilla|Melillu]] okružuje Maroko u Sjevernoj Africi; za broj stanovnika i površinu koriste se podaci iz 2001.&lt;br&gt;&lt;/ref&gt;
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12
|style=&quot;text-align:right;&quot;|85.116
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2017.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.534
|–
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Sudaniae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Sudan}}
|[[Sudan]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.861.484
|style=&quot;text-align:right;&quot;|30.894.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2008.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17
|[[Kartum]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Tunesiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Tunis}}
|[[Tunis]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|163.610
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.486.339
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|64
|[[Tunis (grad)|Tunis]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of the Sahrawi Arab Democratic Republic.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Zapadna Sahara}}
| [[Zapadna Sahara]]&lt;ref name=&quot;Sahrawi Arab Democratic Republic&quot;&gt;Na teritoriju [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]] pretendiraju [[Demokratska Arapska Republika Sahara]] i [[Maroko]]. Afrička unija priznaje DARS kao suverenu državu. Maroko smatra da je cijela zemlja dio njihovih južnih pokrajina i upravlja 4/5 teritorije, dok DARS kontrolira 1/5. Aneksija ove teritorije nije međunarodno priznata.&lt;/ref&gt;
|style=&quot;text-align:right;&quot;|266.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|405.210
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2
|[[El Aaiún]]
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Istočna Afrika]]'''
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Burundiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Burundi}}
| [[Burundi]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|27.830
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.988.091
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|323
|[[Gitega]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Gibuti.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Džibuti}}
| [[Džibuti]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|23.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|828.324
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2015.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|22
|[[Djibouti]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Erythraeae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Eritreja}}
| [[Eritreja]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|121.320
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.647.168
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|47
|[[Asmara]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Emblem of Ethiopia.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Etiopija}}
| [[Etiopija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.127.127
|style=&quot;text-align:right;&quot;|84.320.987
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2012.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|75
|[[Adis Abeba]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne incognitum.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Francuske južne i antarktičke teritorije}}
| [[Francuske južne i antarktičke teritorije]] (Francuska)
|style=&quot;text-align:right;&quot;|439.781
|style=&quot;text-align:right;&quot;|100
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2019.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|–
|[[Saint-Pierre (Réunion)|Saint-Pierre]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Blason imaginaire de Guiron le Courtois.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Južni Sudan}}
|[[Južni Sudan]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|619.745
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.260.490
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2008.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13
|[[Juba]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Keniae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Kenija}}
| [[Kenija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|582.650
|style=&quot;text-align:right;&quot;|39.002.772
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|66
|[[Nairobi]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Seal of the Comoros.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Komori}}
| [[Komori]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.170
|style=&quot;text-align:right;&quot;|752.438
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|347
|[[Moroni]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Seal of Madagascar.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Madagaskar}}
| [[Madagaskar]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|587.040
|style=&quot;text-align:right;&quot;|20.653.556
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|35
|[[Antananarivo]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Arms of Malawi.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Malavi}}
|[[Malavi]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|118.480
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.268.711
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|120
|[[Lilongwe]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Mauritiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Mauricijus}}, {{ZID|Britanske indijskookeanske teritorije}}
|[[Mauricijus]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.040
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.284.264
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|630
|[[Port Louis]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:BlasonMayotte.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Mayotte}}
|[[Mayotte]] (France)
|style=&quot;text-align:right;&quot;|374
|style=&quot;text-align:right;&quot;|223.765
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|490
|[[Mamoudzou]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Emblem of Mozambique.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Mozambik}}
|[[Mozambik]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|801.590
|style=&quot;text-align:right;&quot;|21.669.278
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|27
|[[Maputo]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of Rwanda.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Ruanda}}
| [[Ruanda]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|26.338
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.473.282
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|398
|[[Kigali]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:BlasonRéunion.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Réunion}}
| [[Réunion]] (Francuska)
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.512
|style=&quot;text-align:right;&quot;|743.981
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2002.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|296
|[[Saint-Denis (Réunion)|Saint-Denis]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Insularum Seisellensium.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Sejšeli}}
|[[Sejšeli]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|455
|style=&quot;text-align:right;&quot;|87.476
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|192
|[[Victoria (Sejšeli)|Victoria]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Somaliae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Somalija}}
|[[Somalija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|637.657
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.832.017
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15
|[[Mogadiš]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Tanzaniae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Tanzanija}}
|[[Tanzanija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|945.087
|style=&quot;text-align:right;&quot;|44.929.002
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|43
|[[Dodoma]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Ugandae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Uganda}}
|[[Uganda]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|236.040
|style=&quot;text-align:right;&quot;|32.369.558
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|137
|[[Kampala]]

|-
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#eee; text-align:center;&quot;|'''[[Srednja Afrika]]'''
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Emblem of Angola.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Angola}}
|[[Angola]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.246.700
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.799.293
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10
|[[Luanda]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Tzadiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Čad}}
|[[Čad]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.284.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.329.208
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8
|[[N'Djamena]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of the Democratic Republic of the Congo.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|DR Kongo}}
|[[DR Kongo]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.345.410
|style=&quot;text-align:right;&quot;|69.575.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2012.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|30
|[[Kinshasa]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of Equatorial Guinea.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Ekvatorska Gvineja}}
|[[Ekvatorska Gvineja]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|28.051
|style=&quot;text-align:right;&quot;|633.441
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|23
|[[Malabo]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Gabonis.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Gabon}}
|[[Gabon]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|267.667
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.514.993
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6
|[[Libreville]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Cammaruniae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Kamerun}}
|[[Kamerun]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|475.440
|style=&quot;text-align:right;&quot;|18.879.301
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|40
|[[Yaoundé]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne rei publicae Congensis.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Republika Kongo}}
|[[Republika Kongo]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|342.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.012.809
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12
|[[Brazzaville]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne rei publicae Africae Mediae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Srednjoafrička Republika}}
|[[Srednjoafrička Republika]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|622.984
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.511.488
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7
|[[Bangui]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of São Tomé and Príncipe.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Sveti Toma i Princip}}
| [[Sveti Toma i Princip]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.001
|style=&quot;text-align:right;&quot;|212.679
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|212
|[[São Tomé]]
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Južna Afrika (regija)|Južna Afrika]]'''
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Botswanae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Bocvana}}
|[[Bocvana]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|600.370
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.990.876
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3
|[[Gaborone]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Swaziae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Esvatini}}
|[[Esvatini]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.363
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.123.913
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|65
|[[Mbabane]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; |
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Južnoafrička Republika}}
|[[Južnoafrička Republika]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.219.912
|style=&quot;text-align:right;&quot;|51.770.560
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2011.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|42
|[[Bloemfontein]], [[Cape Town]], [[Pretoria]]&lt;ref&gt;[[Bloemfontein]] je sjedište sudske vlasti, [[Cape Town]] zakonodavne, a [[Pretoria]] izvršne.&lt;br&gt;&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Lesothi.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Lesoto}}
|[[Lesoto]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|30.355
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.130.819
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|70
|[[Maseru]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Namibiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Namibija}}
| [[Namibija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|825.418
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.108.665
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3
|[[Windhoek]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Zambiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Zambija}}
|[[Zambija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|752.614
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.862.740
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16
|[[Lusaka]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Zimbabuae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Zimbabve}}
|[[Zimbabve]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|390.580
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.392.629
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|29
|[[Harare]]
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|'''[[Zapadna Afrika]]'''
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Benini.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Benin}}
| [[Benin]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|112.620
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.791.832
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|78
|[[Porto-Novo]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of Burkina Faso.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Burkina Faso}}
| [[Burkina Faso]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|274.200
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.746.232
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|57
|[[Ouagadougou]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Gambiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Gambija}}
| [[Gambija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.300
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.782.893
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|158
|[[Banjul]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Ganae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Gana}}
| [[Gana]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|239.460
|style=&quot;text-align:right;&quot;|23.832.495
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|100
|[[Accra]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of Guinea.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Gvineja}}
| [[Gvineja]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|245.857
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.057.975
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|41
|[[Conakry]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Ganae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Gvineja-Bisau}}
| [[Gvineja-Bisau]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|36.120
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.533.964
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|43
|[[Bissau]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Liberiae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Liberija}}
|[[Liberija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|111.370
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.441.790
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|31
|[[Monrovia]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of Mali.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Mali}}
|[[Mali]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.240.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.666.987
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10
|[[Bamako]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Seal of Mauritania (2018).svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Mauritanija}}
|[[Mauritanija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.030.700
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.129.486
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3
|[[Nouakchott]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Nigritanum.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Niger}}
|[[Niger]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.267.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.306.252
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12
|[[Niamey]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Nigeriae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Nigerija}}
|[[Nigerija]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|923.768
|style=&quot;text-align:right;&quot;|166.629.000
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2012.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|180
|[[Abuja]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Emblem of Guinea-Bissau.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Obala Slonovače}}
|[[Obala Slonovače]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|322.460
|style=&quot;text-align:right;&quot;|20.617.068
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|64
|[[Abidjan]],&lt;ref&gt;Zvanično, glavni grad je [[Yamoussoukro]], dok je [[Abidjan]] ''[[de facto]]'' sjedište zemlje.&lt;/ref&gt; [[Yamoussoukro]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Senegaliae.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Senegal}}
|[[Senegal]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|196.190
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.711.597
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|70
|[[Dakar]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Insigne Montis Leonini.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Sijera Leone}}
|[[Sijera Leone]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|71.740
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.440.053
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|90
|[[Freetown]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Arms of the United Kingdom.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]] (Ujedinjeno Kraljevstvo)
|style=&quot;text-align:right;&quot;|420
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.728
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2012.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13
|[[Jamestown (Sveta Helena)|Jamestown]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Emblem of Togo.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Togo}}
|[[Togo]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|56.785
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.019.877
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|106
|[[Lomé]]
|-
| style=&quot;text-align:center&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of Cape Verde.svg|20px]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | {{ZD|Zelenortska Ostrva}}
| [[Zelenortska Ostrva]]
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.033
|style=&quot;text-align:right;&quot;|429.474
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|107
|[[Praia]]
|- style=&quot;font-weight:bold; background:#eee;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
|style=&quot;text-align:right;&quot;|30.368.609
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.001.320.281
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2009.
|style=&quot;text-align:right;&quot;|33
|style=&quot;background:#eee;&quot;|
|}

== Politika ==
Afrika se sastoji od 54 države, od kojih su po uređenju većina [[Republika|republike]] u kojima vlast ima predsjednik.

Od stjecanja nezavisnosti razvoj afričkih država sputavan je nestabilnošću, korupcijom, nasiljem i diktaturama. Donedavno, samo nekoliko država u Africi je razvilo demokratske vlade, u kojima nije na vlasti diktatura.

U mnogim zemljama su se pojavila stara plemenska neprijateljstva, koja su bila smirena u doba kolonijalnih vlasti. U mnogim državama vojska se pojavila kao jedini faktor koji može održati red i praktično imati vlast.

U periodu između [[1960]]. i [[1980]]. u Africi je bilo više od 70 državnih udara i 13 atentata na predsjednike.

[[Hladni rat]], sukob između SAD i [[SSSR]]-a, također je imao ulogu u nestabilnosti. Kada su države postajale nezavisne, obje zaraćene strane očekivale su pristupanje jednom od blokova. Najveći broj država se u to vrijeme pridruživao [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. I pored toga, mnoge države sjeverne Afrike primale su sovjetsku vojnu pomoć, dok su centralne i južne afričke države bile potpomognute [[SAD]]-om ili [[Francuska|Francuskom]].

Padovi vlada i raširena korupcija su kao rezultat dali rašireno siromaštvo, glad, dok su u značajnoj mjeri distributivni sistemi nesposobni da stanovništvu obezbjede dovoljne količine vode i hrane za opstanak. U Africi je došlo i do velikog širenja brojnih zaraznih bolesti poput [[HIV]]-virusa, uzročnika [[Sida|side]].

Pod pritiskom međunarodnih finansijskih institucija, poput [[MMF]]a, mnoge afričke vlade pokrenule su ekonomije koje počinju davati pozitivne rezultate.

Političke asocijacije kakva je Afrička unija, daju nadu za veću kooperativnost i mir među zemljama.

== Stanovništvo ==

Približno 80% Afrikanaca živi u južno od pustinje [[Sahara]]. Domorodačko stanovništvo Podsaharskih zemalja je uglavnom crnačko. Postoje brojne varijacije fizičkih odlika među crnačkim stanovništvom, a najuopćenija podjela je na tip [[Masai]] koji su poznati po visokoj građi i na tip [[Pigmeji]] koji su među najnižim tipovima na Zemlji. Oko 30% afrikanaca pripada bijeloj rasi, a to su narodi sjevernog dijela kontineneta. Približno 65% afričke populacije pripada crnoj rasi, južni obod pustinje Sahare približna je granica između negroidne i kavkasoidne rasne grupe. Međutim, u objema grupama se izdvajaju mješoviti tipovi. Karakterističan je etiopski tip, kojem pripadaju narodi u zemljama tzv. [[Rog Afrike|Roga Afrike]]. Mulati u Južnoafričkoj Republici.

[[Bantu narodi]] broje do 250 miliona pripadnika su dominantni u, centralnoj i južnoj Africi.Dijele se na preko stotinu etničkih grupa najbrojnije su: Zulu, Kosa, Čvana, Kongo, Makua na jugu, Kongo, Fang, Mongo, Hutu u centralnoj Africi, Kikuju, Ganda, Njmavezi, Sukuma u n istočnoj Africi. U pustinji [[Kalahari]]. Sudanski crnci (oko 300 miliona) zapremaju čitavu zapadnu Afriku južno od Sahare, a granaju se u 2 velike grupe: 1. sahelsku i 2. gvinejsku grupu. Prvoj pripadaju narodi kao što su Hausa, Fulbe, Wolof, Malinke, Bambara, Senufo, Mosi, Kanura i Songai. Drugoj grupi pripadaju Yoruba, Ibi, Ibibio, Akan, Fon, Eve, Temne i Mende. U južnoj Africi živi narod poznat pod imenom [[Bušmani]].

Na sjeveru Afrike živi brojna populacija koja ne pripada crnačkoj populaciji. Arapi, Berberi i nešto jevreja, semitskog su porijekla i Etiopljani. anailoti oko 30 miliona su dominantni u [[Južni Sudan|Južnom Sudanu]], sjevernoj [[Uganda|Ugandi]] i zapadnoj [[Kenija|Keniji]].

Narodi sjeverne Afrike u najvećem broju govore afro-azijskim jezicima. U ove narode spadaju i drevni Egipćani, Berberi, Nubijci, koji su proširili civilizaciju iz Sjeverne Afrike po antičkom svijetu. U [[600]]. godini Arapi su s istoka prešli u Afriku i osvojili čitav region.

[[Berberi]] su ostali u manjini u [[Maroko|Maroku]] i [[Alžir]]u, dok jedan broj Berbera živi i u [[Tunis]]u i [[Libija|Libiji]]. [[Tuarezi]] i drugi nomadski narodi većinsko su stanovništvo u saharskim državama.

Narodi poput Etiopljana i Somalaca najčešće se smatraju crncima, ali, historijski gledano, oni su miješanog porijekla i vezani su i za sjevernoafričku i za podsaharsku kulturu.

Neki dijelovi istočne Afrika, a naročito ostrvo [[Zanzibar]] su prihvatili Arapske i muslimanske doseljenike i trgovce u [[srednji vijek|srednjem vijeku]]. Od početka [[16. vijek]]a Evropljani, poput Portugalaca i Holanđana, formirali su trgovačke stanice i utvrđenja duž zapadne i južne obale Afrike. Veliki broj Holanđana, Francuza i Nijemaca naselili su današnju [[Južnoafrička Republika|Južnoafričku Republiku]]. Njihovi potomci, [[Afrikaneri]], najveća su bjelačka populacija u Južnoj Africi.

=== Jezici ===
Postoje četiri grupe jezika koje pripadaju Africi.
* ''[[Afro-azijatski jezici]]'' kao što su berberski i semitski jezici
* ''[[Niger-Kongo jezici]]'' kao što su [[svahili]] i bantu jezik
* ''[[Koizanski jezici]]'' kao što je !Xóõ jezik
* ''[[Nilsko-saharski jezici]]''

[[Engleski jezik|Engleski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[portugalski jezik]] zvanični su jezici u nekim državama.

=== Religija ===
{{Glavni|Religije Afrike}}
[[Datoteka:Great_Mosque_of_Kairouan_Panorama_-_Grande_Mosqu%C3%A9e_de_Kairouan_Panorama.jpg|250px|mini|desno|[[Ukbetova džamija|Ukbetova]] ili Velika džamija u Kairuanu, Tunis]]

Religijska slika kontinenta je veoma složena. Afrikanci ispoljavaju veoma širok spektar vjerskih uvjerenja a do relevantnih statističkih podataka o religijskoj pripadnosti je teško doći jer su to često osjetljive teme za vlade s mješovitim vjerskim zajednicama. Prema podacima ''World Book Encyclopedije'' is [[SAD]]-a, [[islam]] je najbrojnija religija u Africi&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2001/11/01/world/rising-muslim-power-in-africa-causes-unrest-in-nigeria-and-elsewhere.html &quot;Porast muslimanskih snaga u Africi prouzrokovano nemirima u Nigeriji i drugdje&quot;] Pristupljeno 21.4.2016.&lt;/ref&gt; a po broju pripadnika slijedi [[kršćanstvo]]. MS druge strane, prema ''Encyclopedia Britannica'', 45% stanovništva su kršćani, 40% su muslimani a oko 10% prakticira neke od tradicionalnih religija. Mali broj Afrikanaca prakticira [[hinduizam]], [[budizam]], [[Konfučijanizam]] ili su pak nereligiozni.

Islam, velika svjetska religija, na tlo Afrike se proširila arapskim osvajačima. Njihova osvajanja na sjeveru prevashodno su bila političke prirode, pošto su taj dio naseljavali Egipćani i [[Berberi]]. Arapi kao njihovi srodnici su ih brzo pridobili u svoju vjeru i kulturu. Izuzetak su Kopti koji kao manjina naseljavaju teritoriju sa muslimanskom većinom. Od 12. vijeka arapski trgovci stupaju u kontakt s velikim kulturama u zapadnoj Africi, kao sto su: Gana, Songai i Bornu, koji su kao trgovci naučavali islam domorocima. Ubrzo do 14. vijeka nova vjera se jako učvrstila od Senegala do Nigerije i Kameruna. U istočnoj Africi priobalne gradove Mokadiso, Lamu i Kilva su osnovali Arabljani i Persijanci koji su širili islam među crnačkim domorocima. Prvi koji su prihvatili islam još u 12. vijeku bili su nomadski Somali. Miješanjem Arapa i crnačkog stanovništva u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] stvara se narod Svahili čijim jezikom se služi oko 50 miliona ljudi. Smatra se da je oko 45% afrikanaca muslimanske vjere. Narodi koji govore [[Arapski jezik|arapskim jezikom]] su stanovnici teritorije koja se proteže od Maroka do Sudana, među njima su i Berberi kao i većina stanovništva Senegala, Gvineje, Malija, Nigera, Čada, sjeverne Nigerije, nekih krajeva Obale Slonovače, Gane, Kameruna itd. Na istoku Afrike, islam je najdominantniji u Somaliji, Komorima, Džibutiju i Eritreji, te u znatnom broju u Etiopiji, Tanzaniji i Ugandi. Na jugu veliki broj muslimana imaju Malavi, Mozambik i Južnoafrička Republika.

== Kultura ==

Mnoge sjeverne države od [[Egipat|Egipta]] do [[Maroko|Maroka]] se smatraju dijelom arapske kulture.
Južno od Sahare postoji veliki broj kulturnih područja, od kojih su neki veoma mali. Veliki dio tih kultura se može smatrati dijelom Bantu kulture.

=== Umjetnost ===

{{Glavni|Afrička umjetnost}}

== Također pogledajte ==
* [[Afrička unija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Africa}}
{{Commonscat|Africa}}
{{wikiatlas|Africa}}
* http://www.francewatcher.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050519034329/http://www.francewatcher.org/ |date=19. 5. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20050404183457/http://globalpolitician.com/articles.asp?ID=195 Scandal of African Poverty]
* [https://web.archive.org/web/20050404182952/http://globalpolitician.com/articles.asp?ID=186 Education in the Quest for Responsible Governance in Africa]
* [http://www.afrolink.com/ AfroLink.com] - Africa Directory, with categorized links to African sites, updates, resources and more.
* [https://web.archive.org/web/20041208152946/http://flag.blackened.net/revolt/africa/accounts/chekov.html An Irish anarchist in Africa] provides a readable and compelling, but biased, introduction to today's western Africa.
* [https://web.archive.org/web/20150128032344/http://www.africadatabase.org/ The Contemporary Africa Database]
* [http://allafrica.com/ AllAfrica.Com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210121749/http://allafrica.com/ |date=10. 2. 2016 }}, current news/events, information, economy stats, etc.
* [https://web.archive.org/web/20060820065433/http://www.zabalaza.net/texts/african_anarchism/contents.htm African Anarchism: The History of a Movement]
* [http://www.africansummerfestival.de/ African Summer Festival, Karlsruhe, Germany]

{{Države Afrike}}
{{Fizičke osobine Zemlje}}
{{Kontinenti}}

[[Kategorija:Afrika|*]]
[[Kategorija:Kontinenti]]</text>
      <sha1>qs5jz866eez6snlx2zy8ks0suddjp7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lašva (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6765</id>
    <revision>
      <id>3924522</id>
      <parentid>3923797</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:27:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Grondilo|Grondilo]] ([[User talk:Grondilo|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3846218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1744" sha1="md4unv3mpdws2gdr5ck6xmhsneo4qtg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                      = Lašva
| slika                    = Lasva River Travnik.jpg
| opis_slike               = Lašva u Travniku
| dužina                   = 49,4
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| nadmorska visina izvora  = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| izvor                    = [[Turbe]] (spajanjem Karaulske i Komarske Lašve)
| ušće                     = [[Bosna (rijeka)|Bosna]], južno od [[Zenica|Zenice]] pored sela [[Lašva (Zenica)|Lašva]]
| pritoke                  = 
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| gradovi kroz koje protiče = [[Travnik]], [[Vitez]]
| sliv                     = [[Crno more|Crnomorski]]
| plovnost                 = ne
| veličina_slike           = 250
}}
'''Lašva''' je [[rijeka]] u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]]. Protječe kroz [[Travnik]], od zapada prema istoku, a zatim i kroz [[Vitez (općina)|Vitez]], a nakon ukupno 49,4&amp;nbsp;km, kod [[Zenica|Zenice]] se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Nastaje od dvije rijeke, Karaulske i Komarske, koje se spajaju u [[Turbe (Travnik)|Turbetu]].

Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve uvijek je bila frekventna saobraćajnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na [[istok]]u s [[Vrbas (rijeka)|vrbaskom]] dolinom na [[zapad]]u.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Lašva River}}
* http://www.openstreetmap.org/?lat=44.13465&amp;lon=17.92113&amp;zoom=15&amp;layers=Q
* http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/lasva/

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Bosne]]</text>
      <sha1>md4unv3mpdws2gdr5ck6xmhsneo4qtg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željezo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6997</id>
    <revision>
      <id>3924544</id>
      <parentid>3902645</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T01:06:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37394" sha1="79d96aqjr1ug9sh1sygurnr9578hsze" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Željezo
| Simbol = Fe
| Atomski broj = 26
| Serija = Prelazni metali
| Grupa = 8
| Perioda = 4
| Blok = d
| Slika = [[Datoteka:Iron lamp.jpg|250px]]
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = metalnog sjaja&lt;br /&gt;sa sivim nijansama
| Zastupljenost = 4,7&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 55,845
| Atomski radijus = 140
| Atomski radijus izračunat = 156
| Kovalentni radijus = 123-152
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Argon|Ar]]&amp;#x5D; 3d&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;4s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 4,5&lt;ref name=&quot;ludwig&quot; /&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 14, 2
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 4,0
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana
| Gustoća = 7874
| Magnetizam = feromagnetičan
| Energija ionizacije_1 = 762,5
| Energija ionizacije_2 = 1561,9
| Energija ionizacije_3 = 2957
| Tačka topljenja_K = 1811
| Tačka topljenja_C = 1538
| Tačka ključanja_K = 3273&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 3000
| Molarni volumen = 7,09 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 354&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 13,8
| Pritisak pare = 7,05
| Pritisak pare_K = 1808
| Brzina zvuka = 4910 m/s
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 449&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 1 · 10&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 80
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = 2, '''3''', 4, 5, 6
| Oksidi = {{chem|Fe}}{{chem|O}}, {{chem|Fe|2}}{{chem|O|3}}, {{chem|Fe|3}}{{chem|O|4}} (amfoteran)
| Elektrodni potencijal = −0,44 V (Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; → Fe)
| Elektronegativnost = 1,83
| Oznaka upozorenja = '''Prah'''&lt;br /&gt;{{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} (prah)
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45|60|61}} (prah)
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 52
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 8,275 [[sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,372
| Tipraspada1ZP = [[Mangan|&lt;sup&gt;52&lt;/sup&gt;Mn]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 53
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 8,51 [[minuta|min]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 3,743
| Tipraspada1ZP = [[Mangan|&lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Mn]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 54
| Rasprostranjenost u prirodi = 5,8
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 55
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,737 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,231
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;55&lt;/sup&gt;Mn
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 56
| Rasprostranjenost u prirodi = 91,72
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 57
| Rasprostranjenost u prirodi = 2,2
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 58
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,28
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 59
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 44,495 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,565
| Tipraspada1ZP = [[Kobalt|&lt;sup&gt;59&lt;/sup&gt;Co]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Fe
| Maseni broj = 60
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,62 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; [[godina|god]] &lt;ref name=&quot;rugel&quot; /&gt;
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 3,978
| Tipraspada1ZP = [[Kobalt|&lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Co]]
}}
|}}
'''Željezo''' ({{la|ferrum}}) jeste [[hemijski element]] označen simbolom '''Fe''' koji ima [[atomski broj]] '''26'''. Spada u prelazne [[metal (hemija)|metale]], u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u [[8. grupa hemijskih elemenata|8. sporednoj grupi]] koja je po njemu i dobila ime ''grupa željeza''.

U kontekstu industrijske proizvodnje danas se pod željezom obično misli na tehničku sirovinu [[liveno gvožđe]], čime se dalje materijal [[čelik]] obično ne smatra željezom nego željeznim metalom. Razlika između gvožđa i čelika bazira se da li je ono liveno ili ne,&lt;ref name=&quot;durer&quot; /&gt; a obično se oslanja na udio [[ugljik]]a u njemu.

== Historija ==
Dokazi o upotrebi željeza u raznim kulturama kroz [[arheologija|arheološke]] nalaze u relativno rijetki u odnosu na pronalaske iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]. S jedne strane je željezo u najstarijim periodima prahistorije korišteno samo u ograničenom obimu, dok s druge strane ti predmeti iz [[željezno doba|željeznog doba]] nisu očuvani zbog toga što željezo korodira u dodiru sa vodom, vlažnim zrakom ili zemljom. Samo u posebnim okolnostima i samo izuzetno veliki željezni predmeti su preostali iz tog prahistorijskog perioda.

Čak i prije početka željeznog doba, željezo je bilo poznato čovjeku u sklopu [[meteorit]]skog željeza u kojem je sadržaj nikla bio od 5 do 18%. Takvo željezo je bilo izuzetno rijetko, a stari [[Egipćani]] su ga označavali hijeroglifima ''bj-n-pt'' odnosno ''željezo nebesa'',&lt;ref name=&quot;Johannsen1953&quot; /&gt; izuzetno su ga cijenili a od njega su izrađivali kulturne i religijske predmete ili [[nakit]] vladara. U [[Egipat|Egiptu]] su pronađene dvije grobnice iz predinastičkog vremena u kojima su nađene kuglice nakita načinjene od meteoritskog željeza sa udjelom [[nikl]]a od oko 7,5%.&lt;ref name=&quot;Johannsen1953&quot; /&gt; Najstariji pronađeni predmet od meteoritskog željeza potiče iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]], gdje su ga Sumerci zvali ''urudu-an-bar'' (''bakar nebesa''). Između ostalog, u gradu [[Ur]] pronađen je nož sa oštricom od meteorskog željeza, sadržaja nikla 10,8%, i pozlaćenom drškom, a čija je izrada datirana u period od 3100 p. n. e.&lt;ref name=&quot;Johannsen1953&quot; /&gt; Međutim, smatra se da su u Mezopotamiji poznavali i zemaljsko željezo bez primjesa nikla. Pronađen je i nož od željeza s bronzanom drškom iz perioda 3000-2700 p. n. e. u ruševinama [[Ešnunna]] (današnji ''Tell Asmar'') u [[Irak]]u.&lt;ref name=&quot;Johannsen1953&quot;/&gt;

== Osobine ==
=== Fizičke ===
[[Datoteka:Iron electrolytic and 1cm3 cube.jpg|thumb|lijevo|Elektrolitički dobijeno čisto željezo (čistoće 99,97 %+)]]
Prosječni atom željeza u prirodi je oko 56 puta masivniji od atoma [[vodik]]a. Jezgro željeza [[izotop]]a &lt;sup&gt;56&lt;/sup&gt;Fe pokazuje jedan od najvećih masenih defekata te stoga i ogromnu vezivnu energiju po nukleonu među svim atomskim jezgrima. Stoga se on smatra posljednjim korakom dobijanja energije putem nukleosinteze u zvijezdama. Međutim, najveći maseni defekt ima izotop [[nikl]]a &lt;sup&gt;62&lt;/sup&gt;Ni a slijedi ga izotopi &lt;sup&gt;58&lt;/sup&gt;Fe, a tek na trećem mjestu je &lt;sup&gt;56&lt;/sup&gt;Fe&lt;ref name=&quot;fewell&quot; /&gt;.

Na sobnoj temperaturi jedina [[Alotropske modifikacije|alotropska modifikacija]] čistog željeza je [[Ferit (željezo)|ferit]], odnosno α-željezo. Ova modifikacija se kristalizira u prostorno centriranom kubičnom [[kristalni sistem|kristalnom sistemu]] (tip [[volfram]]a) u prostornoj grupi ''I''m&lt;span style=&quot;text-decoration:overline&quot;&gt;3&lt;/span&gt;m sa parametrom rešetke a&amp;nbsp;=&amp;nbsp;286,6&amp;nbsp;pm kao i dvije formulske jedinice po elementarnoj ćeliji. Ova modifikacija je stabilna na temperaturi ispod 910&amp;nbsp;°C. Iznad ove temperature prelazi u γ-modifikaciju odnosno [[austenit]]. Samo alotropska modifikacija α posjeduje feromagnetične osobine i to do 768&amp;nbsp;°C (''[[Kirijeva tačka]]''). Ova modifikacija ima kubičnu plošno centriranu rešetku (tip [[bakar|bakra]]) sa prostornom grupom ''F''m&lt;span style=&quot;text-decoration:overline&quot;&gt;3&lt;/span&gt;m i parametrom rešetke a&amp;nbsp;=&amp;nbsp;364,7&amp;nbsp;pm. Treća promjena strukture dešava se na 1390&amp;nbsp;°C, iznad ove temperature pa sve do tačke topljenja 1535&amp;nbsp;°C željezo je ponovno stabilno kao δ-ferit u kubičnoj prostorno centriranoj kristalnoj rešetki. Pri povećanju [[pritisak|pritiska]] fazni prijelaz se također dešava. Pri pritisku iznad 10 GPa i temperaturi od najviše nekoliko stotina stepeni α-željezo prelazi u ε-željezo, čija je kristalna rešetka heksagonalna gusto pakovana (''hcp''). Pri višim temperaturama sve do tačke topljenja odvija se odgovarajuće promjena iz γ-željeza u ε-željezo, pri čemu pritisak faznog prijelaza raste sa temperaturom. Iznad toga moguće je da postoji još jedan fazni prijelaz ε-željeza u β-željezo, pri pritiscima od oko 50 GPa i temperaturi iznad 1500&amp;nbsp;K, međutim postojanje ove β-faze nije dokazano, kao ni definitivno razjašnjene kristalne strukture tog hipotetičkog β-željeza: od ortorompske do dvostruke ''hcp''-strukture.&lt;ref name=&quot;beta-iron&quot; /&gt; Ovo pretvaranje naziva se još i ''[[Polimorfizam (mineralogija)|polimorfizam]] željeza''.&lt;ref name=&quot;Schubert&quot;/&gt; Čisto željezo je sjajan, srebrnast, mehkan metal koji veoma lahko podliježe [[korozija|koroziji]]. Vijekovima se koristi u obliku [[legura]] kao što su [[čelik]], legure sa [[mangan]]om, [[hrom]]om, [[molibden]]om, [[vanadij]]em i mnogim drugim elementima.

=== Hemijske ===
Željezo je stabilno na suhom zraku, suhom hloru kao i u koncentriranoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]], dušičnoj kiselini i bazičnim agentima (osim vrele [[Natrij-hidroksid|sode]]) sa [[pH]] vrijednostima višim od 9. U [[Hlorovodična kiselina|hlorovodičnoj kiselini]] kao i u razblaženim sumpornoj i dušičnoj kiselini željezo se rastvara vrlo brzo istiskujući iz kiselina [[vodik]]. Na vlažnom zraku i u vodi, gdje je prisutan [[kisik]] ili [[ugljik-dioksid]], željezo vrlo lahko oksidira dajući [[željezo(III)-oksohidroksid]] (''hrđu''). Ukoliko se željezo zagrijava u suhom [[zrak]]u, na njegovoj površini se gradi tanki sloj [[željezo(II, III)-oksid]]a (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), koji je izrazito jako obojen. Vrlo isitnjeno ''piroforno'' željezo reagira već na sobnoj temperaturi sa kisikom iz zraka a javlja se i [[Vatra|plamen]]. Zapaljena čelična vuna vrlo burno reagira sa vlažnim gasom [[hlor]]a dajući smeđu paru [[željezo(III)-hlorid]]a. Ako se zagrijava smjesa željeza i sumpornog praha (u odnosu 7:4), nastaje pretežno [[željezo(II)-sulfid]].&lt;ref name=&quot;romppol&quot; /&gt; I sa drugim nemetalima poput [[fosfor]]a, [[silicij]]a i [[ugljik]]a željezo pri višim temperaturama gradi fosfide, silicide i karbide.&lt;ref name=&quot;lexi&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Željezo ima 27 poznatih izotopa i dva nuklearna izomera, od čega samo četiri stabilna [[izotop]]a se mogu naći u prirodi. Oni imaju sljedeću relativnu rasprostranjenost u prirodi: &lt;sup&gt;54&lt;/sup&gt;Fe (5,8 %), &lt;sup&gt;56&lt;/sup&gt;Fe (91,7 %), &lt;sup&gt;57&lt;/sup&gt;Fe (2,2 %) i &lt;sup&gt;58&lt;/sup&gt;Fe (0,3 %). Izotop &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Fe ima [[vrijeme poluraspada]] od 2,62 miliona godina&lt;ref name=&quot;rugel&quot;/&gt;, izotop &lt;sup&gt;55&lt;/sup&gt;Fe 2,737 godina a izotop &lt;sup&gt;59&lt;/sup&gt;Fe vrijeme poluraspada od 44,495 dana.&lt;ref name=&quot;nubase&quot; /&gt;

Ostali izotopi i oba [[Nuklearni izomer|nuklearna izomera]] imaju vremena poluraspada između 150 ns i 8,275 [[sat (jedinica)|sati]]. Postojanje izotopa &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Fe na početku nastanka planetnog sistema se dokazalo korelacijom između rasprostranjenosti nikla &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Ni, proizvoda raspada željeza &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Fe i rasprostranjenosti stabilnih izotopa željeza u nekim fazama mnogih meteorita (kao što su [[meteorit]]i ''Semarkona'' i ''Chervony Kut''). Moguće je da je ulogu pri topljenju i diferenciranju asteorida odmah nakon njihovog nastanka prije oko 4,6 milijardi godina igrala oslobođena energija pri radioaktivnom raspadu izotopa &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Fe, pored atomarne energije raspada također prisutnog radioaktivnog [[aluminij]]a &lt;sup&gt;26&lt;/sup&gt;Al. Danas je prvobitno postojeći &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Fe raspadnut u &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;Ni. Udjeli izotopa nikla i željeza u meteoritima omogućavaju da se izmjeri rasprostranjenost elemenata i izotopa u vrijeme nastanka Sunčevog sistema, te daje podatke za proučavanje uslova u svemiru prije i tokom nastanka Sunčevog sistema.

Od stabilnih izotopa željeza samo &lt;sup&gt;57&lt;/sup&gt;Fe ima [[spin]] jezgra različit od nule.

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Limonite bog iron cm01.jpg|thumb|lijevo|Komadi [[limonit]]a]]
Željezo je na 9. mjestu po rasprostranjenosti u svemiru, kada se uspoređuje po ''relativnoj rasprostranjenosti elementa u odnosu na [[silicij]]'', procjenjuje se da na svakih 8,3&amp;nbsp;·&amp;nbsp;10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; atoma željeza dolazi 1&amp;nbsp;·&amp;nbsp;10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; atoma silicija. Nuklearna [[fuzija]] elemenata u [[zvijezda]]ma završava sa željezom, jer se fuzijom viših elemenata ne oslobađa dodatna [[energija]], već se ona mora trošiti ([[nukleosinteza]]). Teški elementi nastaju endotermno pri eksplozijama [[supernova]], koja je također odgovorna za raspršivanje materije nastale u zvijezdama.

Po rasprostranjenosti elemenata po masenom udjelu na cijeloj Zemlji, željezo se nalazi na drugom mjestu sa 28,8% udjela, odnosno na 4. mjestu u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] (4,7%) i na 4. mjestu po udjelu u kontinentalnoj kori (5,63%). U [[more|morskoj]] vodi ima samo 0,002&amp;nbsp;mg željeza po litru. Željezo zajedno sa [[nikl]]om je najvjerovatnije osnovni element u jezgru Zemlje. Moguće je da zbog termičkih sila nastalih od konvekcionog kretanja tečnog željeza u vanjskom omotaču Zemljinog jezgra nastaje i [[Zemljino magnetno polje]].

Prva nalazišta, iz kojih je dobijano željezo, bile su rude limonita, često raspršene po tresetištima i [[močvara]]ma, i željeza koje se nalazilo na površini Zemlje. Danas se najviše dobija od 40%-tne magnetitske rude. Najvažniji [[mineral]]i u proizvodnji željeza su [[hematit]], najvećim dijelom sačinjen iz [[željezo(III)-oksid]]a (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;). Najveće zalihe rude željeza se nalaze u obliku formacija ''vezane željezne rude'', koja se također naziva i takonit ili itabirit, te željeza sadržanim uglavnom u mineralima crvenom [[hematit]]u (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), crnom [[magnetit]]u (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), [[siderit]]u (&lt;nowiki&gt;FeCO&lt;/nowiki&gt;&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), [[limonit]]u, [[halkopirit]]u, [[Pirit (mineral)|piritu]] i [[arsenopirit]]u.

Željezo se vrlo rijetko javlja samorodno u prirodi, uglavnom u obliku malehnih kuglica ili zadebljanja u okolnim stijenama, ali i kao masivni mineralni agregati do 25 t&lt;ref name=&quot;handbook&quot; /&gt;, pa se zbog toga ubraja u minerale. [[Međunarodna mineraloška organizacija]] (IMA) ga je uvrstila pod sistemskim brojem „1.AE.05“ (po sistematici po Strunzu, 9. izdanje) u grupu ''elemenata - metala i međumetalni spojeva, porodica željeza i hroma'',&lt;ref name=&quot;pubsites&quot; /&gt; odnosno po starijoj sistematici po Strunzu (8. izdanje) pod brojem ''I/A.07-10''. U engleskom govornom području gdje se koristi sistematika minerala po Danau, element kao mineral je označen brojem „1.1.11.0“. U svijetu je prema podacima iz 2010. godine pronađeno 120 nalazišta samorodnog željeza, pri čemu se pretežno odnosi na meteoritsko željezo varijeteta ''kamacit''.&lt;ref name=&quot;mindat&quot; /&gt; Zbog reakcije sa vodom i [[kisik]]om (hrđanje), samorodno željezo nije stabilno. Stoga je ono više zastupljeno u [[legura]]ma sa [[nikl]]om bilo kao kamacit (udio Ni od 4 do 7,5%) ili kao taenit (udio Ni 20 do 50%) samo u željeznim meteoritima kao i u [[bazalt]]u, gdje ponekad dolazi do [[redoks reakcija|redukcije]] minerala željeza. Željezo sa malim udjelom nikla smatra se varijetetom istih i poznato je pod imenom ''josephinit'', mada se ovaj naziv koristi i kao sinonim minerala [[avaruit]]a (Ni&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Fe).&lt;ref name=&quot;weiss&quot; /&gt;

Nasuprot samorodnom željezu, ruda željeza je mnogo češća, a važniji primjeri su minerali [[magnetit]] (''magnetno željezo'', Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), [[hematit]] (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), [[pirotin]] (FeS) i [[Pirit (mineral)|pirit]] (FeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), [[siderit]] (FeCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) i limonit, ubrojan u stijene a ne minerale (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;·n H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O). Sedimentne stijene koje sadrže željezo, poput oolita, sastoje se iz minerala željezo hidroksida, spojeno krečnjačkim i glinastim vezivnim materijalom. Do 2010. godine u svijetuje bilo poznato 1424 minerala željeza.&lt;ref name=&quot;webmineral&quot; /&gt;

== Dobijanje ==
{{Glavni|Spisak država po proizvodnji željeza}}
[[Datoteka:Weltkarte-Eisenförderung.png|lijevo|thumb|Svjetska nalazišta rude željeza]]
[[Kina]] je najveći svjetski proizvođač sirovog željeza; tokom 2011. godine kineska proizvodnja je iznosila 629,7 miliona tona odnosno 58,2% ukupne svjetske proizvodnje. Slijedi [[Japan]] sa 81 milion tona (7,5%) i [[Rusija]] sa 48,1 miliona tona (4,4% svjetske proizvodnje). Te tri države zajedno daju 70,1% ukupne svjetske proizvodnje koja je iznosila 1.082,7 miliona tona sirovog željeza. U Evropi najvažniji proizvođači bili se su [[Ukrajina]], [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Svjetska proizvodnja rude željeza u 2011. godini iznosila je 2,8 milijardi tona. Najvažniji izvoznici rude željeza bile su Kina, [[Australija]], [[Brazil]], [[Indija]] i Rusija. One zajedno iskopale su 82,5% svjetske proizvodnje rude željeza. Osim sirovog željeza, iz rude se dobilo i 63,5 milijardi tona spužvastog željeza. Osim toga, željezo se dobija i preradom otpadnog željeza recikliranjem.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Najveći svjetski proizvođači sirovog željeza (2003)&lt;br /&gt;&lt;small&gt;izvor: Handelsblatt: ''Die Welt in Zahlen'' (2005)&lt;/small&gt;
|-
! Rang
! Država
! Proizvodnja&lt;br /&gt;(u mil. [[tona|t]])
! &amp;nbsp;
! Rang
! Država
! Proizvodnja&lt;br /&gt;(u mil. [[tona|t]])
|-
| 1 || {{ZID|Kina}} || 202,3 || || 10 || {{ZID|Francuska}} || 13
|-
| 2 || {{ZID|Japan}} || 82,1 || || 11 || {{ZID|Tajvan}} || 10,3
|-
| 3 || {{ZID|Rusija}} || 48,3 || || 12 || {{ZID|Italija}} || 10,1
|-
| 4 || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 39,1 || || 13 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || 10,1
|-
| 5 || {{ZID|Brazil}} || 32 || || 14 || {{ZID|Kanada}} || 8,5
|-
| 6 || {{ZID|Ukrajina}} || 29,6 || || 15 || {{ZID|Belgija}} || 7,8
|-
| 7 || {{ZID|Njemačka}} || 29,5 || || 16 || {{ZID|Južnoafrička Republika}} || 6,2
|-
| 8 || {{ZID|Južna Koreja}} || 27,3 || || 17 || {{ZID|Australija}} || 6,1
|-
| 9 || {{ZID|Indija}} || 26,1 || || 18 || {{ZID|Holandija}} || 5,8
|}

== Upotreba ==
[[Datoteka:Iron Bridge.JPG|thumb|lijevo|200px|Najstariji most od livenog gvožđa (1779/80) preko rijeke [[Severn]]]]
Željezo je osnovni sastojak [[čelik]]a. Od svih metala koji se u svijetu koriste, željezo učestvuje sa 95% udjela po masi. Razlozi za takvu prisutnost željeza u ljudskom životu leže u njegovoj širokoj dostupnosti, što ga čini vrlo vrijednim, a osim toga pogodnim za mnoga tehnička područja upotrebe, zbog izvrsne čvrstoće, masivnosti, naročito u [[legura]]ma sa drugim metalima kao što su [[hrom]], [[molibden]] i nikl. Mnogi željezo smatraju osnovnom sirovinom za industriju i tehniku. Između ostalog, koristi se za izradu svih vrsta vozila, [[brod]]ova i općenito u kao materijal u građevinarstvu (za armirani [[beton]] i slično).

Željezo je (pored [[kobalt]]a i [[nikl]]a) jedan od tri feromagnetična metala, koji sa tom osobinom omogućavaju korištenje elektromagnetizma u mnogim tehničkim oblastima poput [[Električni generator|generatora]], [[transformator]]a, [[zavojnica]], releja, [[elektromotor]]a i slično. Rijetko čisto, a češće legirano sa [[silicij]]em, [[aluminij]]em, kobaltom ili niklom služi kao mehki magnetski jezgreni materijal za usmjeravanje magnetnih polja, zaštitu od magnetnih polja ili za povećanje induktivnosti. U te svrhe se proizvodi bilo kao masivno ili u obliku limova i praha. Čisto željezo u prahu se koristi i u hemiji.
{{Čelici}}
Industrijski, rašireni su mnogi čelici; naprimjer u Njemačkoj je standardima normirano oko 7.500 sorti čelika. Željezo se koristi u sljedećim navedenim oblicima:
* [[Sirovo gvožđe]] sadrži 4-5% ugljika kao i različite udjele [[sumpor]]a, [[fosfor]]a i silicija. Ono je međuproizvod u industrijskoj proizvodnji livenog gvožđa i čelika.
* [[Liveno gvožđe]] sadrži 2,06 do 6,67% [[ugljik]]a kao i druge legirane elemente, poput [[silicij]]a i [[mangan]]a. U zavisnosti od brzine hlađenja zavisi da li će ugljik u livenom gvožđu biti u obliku karbida ili elementaran kao [[grafit]]. Ukoliko se posmatra prelomna površina, u prvom slučaju govori se o bijelom livu, a u drugom o sivom. Liveno gvožđe je vrlo čvrsto ali krhko. Ono se obično veoma teško, gotovo nikako, može plastično obrađivati (kovati).
* [[Čelik]] sadrži između 0,06 % i 2,06 % ugljika. Nasuprot livenom gvožđu, čelik se dā plastično obrađivati. Putem legiranja, kao i odgovarajućim kombinacijama termičke obrade i plastične deformacije, mehaničke osobine čelika mogu varirati u vrlo širokom rasponu.
** Nelegirani čelik sa sadržajem ugljika do 0,8% smatra se građevinskim čelikom, dok je čelik sa preko 0,8% ugljika [[alatni čelik]].

U medicini se koriste preparati koji sadrže željezo kao [[antianemik|sredstva]] protiv [[anemija|anemije]], te u sastavu lijekova za povećanje nivoa željeza u [[krv]]i, kao aditiv u liječenju anemije izazvane nekim drugim uzrocima.

== Spojevi ==
=== Oksidacijska stanja ===
* Fe&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;, u [Fe(CO)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;, [Fe(CO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(NO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;] ovdje je (NO)&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;-ligand [[Ion|kation]]
* Fe&lt;sup&gt;1−&lt;/sup&gt;, u [Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;
* Fe&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;, kao Fe(CO)&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt; kao i Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;
* Fe&lt;sup&gt;1+&lt;/sup&gt;, izuzetno neuobičajeno naprimjer kao [Fe(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;NO]&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;. (za dokazivanje prisustva NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;)
* Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, kvazi-otpuštanje 4s-elektrona
* Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;, osnovni oksidacijski broj, kvazi-otpuštanje 4s-elektrona i ravnomjerno popunjavanje 3d-orbitale otpuštanjem jednog 3d-elektrona; ovi ioni su gotovo bezbojni. Rastvori soli željeza(III) snažno reagiraju kiselo i daju žutu boju. Boja nastaje transferom naboja u trakama hidrokso-iona, kao kod [Fe(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;OH]&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;.
* Fe&lt;sup&gt;4+&lt;/sup&gt;, javlja se u Li&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;FeO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, BaFeO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i dr. kao i u kataliznim ciklusima nekih [[enzim]]a (naprimjer citohrom-c-oksidaza, citohrom P450, peroksidaze),
* Fe&lt;sup&gt;5+&lt;/sup&gt;, Fe&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;3−&lt;/sup&gt;
* Fe&lt;sup&gt;6+&lt;/sup&gt;, je rijetko (naprimjer u [[Kalij-ferat|K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;FeO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[Barij-ferat|BaFeO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]).

=== Oksidi ===
[[Datoteka:IronOxidePigmentUSGOV.jpg|thumb|Pigment željezo oksida]]
Željezo sa kisikom gradi dvovalentne i trovalentne okside:
* ''[[Željezo(III)-oksid]]'' (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) je crvena do smeđa supstanca, a nastaje oksidacijom željeza u okruženju sa natprosječnom količinom kisika. U prirodi se javlja u obliku minerala [[hematit]]a i [[maghemit]]a.
* ''[[Željezo(II,III)-oksid]]'' (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) nastaje prirodnim putem djelovanjem vulkana ili pri direktnom sagorijevanju željeza naprimjer kod rezanja željeza plinskim acetilenskim plamenikom, čime nastaje mineral poznat kao magnetit.
* ''[[Željezo(II)-oksid]]'' (FeO) nastaje samo pri posebnoj obradi i raspadanju željezo(II) oksalata FeC&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; u [[vakuum]]u. On je crn i do 560&amp;nbsp;°C nestabilan. Kao mineral [[wustit]] nastaje uglavnom atmosferskim trošenjem magnetita.

Pošto ovih oksidi ne daju čvrsti zaštitni sloj, željezni predmeti izloženi atmosferi nakon određenog vremena potpuno oksidiraju (korodiraju). Porozni sloj oksida usporava tok oksidacije, ali je ne može potpuno spriječiti, zbog čega poliranje služi samo kao slaba zaštita od korozije.&lt;ref name =&quot;pearson&quot; /&gt; Ako se željezni predmet prije konačne i potpune korozije reciklira, djelimično korodirano željezo i čelik se vraćaju u postrojenja za preradu gdje se tope u elektropećima, a značajni su zbog visokog udjela kisika u njima. Ovaj kisik sadržan u hrđi otpadnog željeza i čelika u procesu recikliranja djeluje kao oksidacijsko sredstvo, kojim se neželjene primjese koje umanjuju kvalitet čelika uklanjaju oksidacijom (poput lahkih metala).

[[Oksidi željeza]] i željezo hidroksid se koriste kao aditiv u prehrani i označavaju se E-brojem '''E172'''

=== Soli ===
Željezo gradi dvovalentne i trovaletne soli:
* ''[[Željezo(II)-hlorid]]'' (FeCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;·&amp;nbsp;6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) se koristi za reakcije taloženja sulfida, uklanjanje sulfida iz biogasa i močvarnog gasa, reduciranje hromata i eliminaciju fosfora; u to spada i spontano taloženje.
* ''[[Željezo(II)-sulfat]]'' (FeSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;·&amp;nbsp;7 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) se zbog svoje boje naziva i ''zelena so'', kao mineral [[melanterit]]. Koristi se slično kao i  [[željezo(II)-hlorid]], također i kao suhi željezo(II)-sulfat kao reduktor hromata u posebnim cementima protiv alergije na hromate.
* ''[[Željezo(III)-hlorid]]'' (FeCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;·&amp;nbsp;6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) može oksidirati i otpustiti [[bakar]], te vodeni rastvor željezo(III) hlorida može upotrijebiti za nježno nagrizanje električnih krugova na štampanim pločama.
:&lt;math&gt;\mathrm{Cu + 2 \ FeCl_3 \longrightarrow CuCl_2 + 2 \ FeCl_2}&lt;/math&gt;
* ''[[Željezo(III)-hlorid sulfat]]'' (FeClSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)

Sve soli željeza, između ostalog, mogu se koristiti kao sredstvo za [[taloženje]] i eliminiranje fosfata, tu spadaju i procesi pretaloženja, simultanog taloženja, postaloženja i filtracije taloga, kao i istaloženje sulfida, uklanjanje sumpora iz močvarnog i [[biogas]]a i slično.

=== Ostali spojevi željeza ===
Pojedinačni spojevi željeza:
* ''[[Željezo-karbid]]'' (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C)
* ''[[Željezo-pentakarbonil]]'' (Fe(CO)&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;), također poznat i kao ''IPC'' (iz engleskog ''iron pentacarbonyl''), nastaje pod pritiskom od željeza i [[ugljik-monoksid]]a, a nakon što se raspadne pored ugljik-monoksida kojeg otpušta ostaje posebno čisti prah željeza, takozvano ''karbonil željezo''. Osim ovog postoje još dva željezo-karbonila Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt; i Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;.
* [[Ferocen]], spoj u obliku ''sendviča'' iz grupe metalocenih supstanci.

== Biološki značaj ==
[[Datoteka:Heme b.png|mini|desno|Struktura [[Hem|Heme b]]]]
{{glavni|Ljudski metabolizam željeza}}
Između ostalih, od nedostatka željeza najviše pate žene prije nego što uđu u period klimakterija, a razlog za to je [[menstruacija]]. One bi trebale dnevno unositi u organizam oko 15&amp;nbsp;mg željeza, dok dnevne potrebe odraslog muškarca iznose tek oko 10&amp;nbsp;mg. Osim toga, žene dodatno gube oko 1000&amp;nbsp;mg željeza pri [[porođaj|rođenju]] bebe. Istovremenim unošenjem [[Vitamin C|vitamina C]] brzina resorpcije željeza iz crijeva se značajno povećava. Željeza ima u mnogim namirnicama, naročito u jetri, [[hljeb|kruhu]] od cijelih zrna, [[krvavica|krvavici]], [[sudžuk]]u i sličnim mesnim prerađevinama, [[mahunarka]]ma ([[grah]], [[grašak]] i slično) a nešto manje u mišićnom mesu. Istovremeno, unos [[mlijeko|mlijeka]], miječnih proizvoda, [[kahva|kahve]] i crnog čaja smanjuju apsorpciju željeza.

Bez obzira u kojoj formi ili obliku se željezo unese u organizam, ono se u apsorbira kao željezo(III), uglavnom u [[Dvanaestopalačno crijevo|duodenumu]] ili na početku [[jejunum]]a.&lt;ref name=&quot;harvard&quot; /&gt;

Prosječne koncentracije željeza u krvi su od 60 do 170 mikrograma po decilitru.&lt;ref name=&quot;medline&quot; /&gt; U jednoj starijoj studiji izmjerene su sljedeće vrijednosti željeza u krvi:&lt;ref name=&quot;helmer&quot; /&gt;
* muškarci 51,5 mikro[[gram]]a po decilitru
* žene 45,8 mikrograma po decilitru

=== Otrovnost ===
==== Za ljude ====
Željezo je važan mikroelement za ljude, ali u prekomjernim dozama može djelovati i štetno.&lt;ref name=&quot;ikuta&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;auerbach&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dermid&quot; /&gt; Naročito su ugrožene osobe koje boluju od [[hemohromatoza|hemohromatoze]], regulatornog poremećaja apsorpcije željeza u crijevima. Željezo se tokom razvoja bolesti skuplja u [[jetra|jetri]] i tamo dovodi do sideroze i drugih oštećenja organa. Osim toga, sumnja se da željezo stoji u vezi sa infektivnim bolestima kao što je [[tuberkuloza]], jer je uzročniku tih bolesti neophodno željezo za razmnožavanje.&lt;ref name=&quot;schaible&quot; /&gt; Također, kod neurodegenerativnih bolesti poput [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove]] ili [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] može doći do taloženja i povećanja koncentracije željeza u određenim dijelovima [[mozak|mozga]]. Do danas nije poznato da li je to uzrok ili posljedica ove bolesti.&lt;ref name=&quot;degum&quot; /&gt;

Stoga su preparati željeza kao dodatak u ishrani preporučljivi samo ukoliko [[ljekar]] dijagnosticira nedostatak željeza.

==== Za biljke ====
Željezo je esencijalni mikroelement i za biljke. Ono utiče na [[fotosinteza|fotosintezu]] kao i na stvaranje [[hlorofil]]a i ugljikohidrata.&lt;ref name=&quot;romppol&quot; /&gt; Prekomjerna količina željeza u biljkama može dovesti do određenih simptoma trovanja biljaka. U normalnim uslovima pH vrijednosti u tlu, željezo se nalazi u obliku Fe(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. Kod smanjenih količina kisika u tlu, željezo(III) se reducira do željeza(II). Time željezo prelazi u rastvorljivi oblik koji je dostupan za biljke. Dostupnost željeza za biljke se značajno povećava u anaerobnim uslovima, naprimjer na mjestima gdje je zemljište gušće, pa se na tim mjestima mogu pojaviti oštećenja na biljkama prouzrokovana željezom, pojava koja je česta u područjima bogatim željeznom rudom.&lt;ref name=&quot;gunter&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[El Mutún]] u [[Bolivija|Boliviji]], gdje se nalazi 20% svjetskih zaliha željeza i [[magnezij]]a.
* [[Željezno doba]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;rugel&quot;&gt;{{Cite journal|author=G. Rugel, T. Faestermann, K. Knie, G. Korschinek, M. Poutivtsev, D. Schumann, N. Kivel, I. Günther-Leopold, R. Weinreich, M. Wohlmuther|title=New Measurement of the &lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt; Half-Life|journal=Physical Review Letters|volume=103|year=2009|page=072502|doi=10.1103/PhysRevLett.103.072502}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ludwig&quot;&gt;{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik|volume=6 &quot;Festkörper&quot;|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|page=361|isbn=3-11-017485-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;durer&quot;&gt;{{Cite book|author=Robert Durrer|title=Gmelin Handbook of Inorganic and Organometallic Chemistry|year=1996|language=de}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Johannsen1953&quot;&gt;{{Cite book|author=Otto Johannsen|url=http://books.google.ba/books/about/Geschichte_des_Eisens.html?id=MC3SAAAAMAAJ|title=Geschichte des Eisens|edition=3|publisher=Verlag Stahleisen|location=Düsseldorf|pages=6-40|year=1953}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;handbook&quot;&gt;[http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/iron.pdf Handbook of Mineralogy - Iron]. Mineral Data Publishing, ({{Simboli jezika|en|engleski}}; PDF), pristupljeno 5. oktobar 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pubsites&quot;&gt;[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names - Iron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }}, Materials data ({{Simboli jezika|en|engleski}}; PDF; str. 137), pristupljeno 5. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mindat&quot;&gt;[http://www.mindat.org/show.php?id=2047&amp;ld=1#themap Mindat - Localities for Iron], Mindat.org, pristupljeno 5. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weiss&quot;&gt;{{Cite book|author=Stefan Weiß| title= Das große Lapis Mineralienverzeichnis|edition=5|publisher= Christian Weise Verlag München|year=2008|isbn=978-3-921656-17-4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;webmineral&quot;&gt;[http://webmineral.com/chem/Chem-Fe.shtml Webmineral – Mineral Species sorted by the element Fe (Iron)], na sajtu webmineral.com {{Simboli jezika|en|engleski}}, pristupljeno 5. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;beta-iron&quot;&gt;{{Cite journal|author = Reinhard Boehler|title = High-pressure experiments and the phase diagram of lower mantle and core materials| journal = Review of Geophysics| volume = 38| pages = 221–245| publisher = American Geophysical Union|year = 2000|doi=10.1029/1998RG000053}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Schubert&quot;&gt;{{Cite journal|author=K. Schubert|title=Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente|journal=Acta Crystallographica|year=1974|volume=B30|pages=193–204|doi=10.1107/S0567740874002469}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fewell&quot;&gt;{{cite journal |author = Fewell M. P. | title=The atomic nuclide with the highest mean binding energy | journal=American Journal of Physics | year=1995 | volume=63 | issue=7 | pages=653–658 | language=en | url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1995AmJPh..63..653F|doi=10.1119/1.17828}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;romppol&quot;&gt;{{Cite book|author=J. Falbe, M. Regitz (ur.)|title=Römpp Chemie Lexikon|edition=9|publisher=Georg Thieme Verlag|location=Stuttgart|year=1992}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lexi&quot;&gt;{{Cite book|author=grupa autora|url=http://www.spektrum.de/lexikon/chemie/eisen/2762?_ga=1.23524156.701804262.1396715039|chapter=Eisen|title=Lexikon der Chemie|publisher=Spektrum Akademischer Verlag|year=1998}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nubase&quot;&gt;{{Cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|url=http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|format=pdf|journal=Nuclear Physics A|volume=729|year=2003|pages=3–128|access-date=7. 4. 2014|archive-date=23. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080923135135/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;medline&quot;&gt;Todd Gersten: [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003488.htm Serum iron test], pristupljeno 5. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;helmer&quot;&gt;{{Cite journal|author=O. M. Helmer, Charles P. Emerson, Jr.|year=1934|url=http://www.jbc.org/content/104/1/157.full.pdf|title=Blood of normal individuals the iron content|journal=J. Biol. Chem.|volume=104|pages=157-161}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name =&quot;pearson&quot;&gt;{{Cite book|author=Guido Kickelbick|url=http://books.google.ba/books?id=RGfAhWKlxAYC|title=Chemie für Ingenieure|publisher=Pearson Deutschland GmbH|year=2008|isbn=3-8273-7267-4|page=256}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;harvard&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sickle.bwh.harvard.edu/iron_absorption.html|title=Iron Absorption|publisher=Information Center for Sickle Cell and Thalassemic Disorders|access-date=5. 10. 2017|archive-date=29. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929162307/http://sickle.bwh.harvard.edu/iron_absorption.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ikuta&quot;&gt;{{Cite journal|author=Y. Kohgo, K. Ikuta, T. Ohtake, Y. Torimoto, J. Kato|title=Body iron metabolism and pathophysiology of iron overload|journal=International journal of hematology|volume=88|number=1|datum=1. 7. 2008|pages=7–15|issn=0925-5710|doi=10.1007/s12185-008-0120-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;auerbach&quot;&gt;{{Cite journal|author=M. Auerbach, H. Ballard|title=Clinical use of intravenous iron: administration, efficacy, and safety|journal=Hematology / the Education Program of the American Society of Hematology|publisher=American Society of Hematology. Education Program|volume=2010|year=2010|pages=338–347|issn=1520-4383|doi=10.1182/asheducation-2010.1.338}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dermid&quot;&gt;{{Cite journal|author=J. M. McDermid, B. Lönnerdal|title=Iron|journal=Advances in nutrition (Bethesda, Md.).|volume=3|number=4|datum=1. 7. 2012|pages=532–533|issn=2156-5376|doi=10.3945/an.112.002261}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gunter&quot;&gt;{{Cite book|author=Günter Fellenberg|title=Chemie der Umweltbelastung|edition=3|publisher=Verlag B. G. Teubner|location=Stuttgart|year=1997|page=158|isbn=3-519-23510-2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;schaible&quot;&gt;{{cite journal |author=Schaible UE, Kaufmann SH |title=Iron and microbial infection |journal=Nat. Rev. Microbiol. |volume=2 |issue=12 |pages=946–953 |year=2004|doi=10.1038/nrmicro1046}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;degum&quot;&gt;{{Cite web|author=DEGUM|url=http://idw-online.de/pages/de/news167145|title=DEGUM: Parkinson-Erkrankung vor dem Ausbruch erkennen|publisher=Informationsdienst Wissenschaft|datum=6. 7. 2006|access-date=5. 10. 2017|language=de|archive-date=1. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131101225109/http://idw-online.de/pages/de/news167145|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat|Iron}}
{{PSE}}

[[Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]]
[[Kategorija:Dijetetski minerali]]
[[Kategorija:Željezo| *]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Reciklažni materijali]]
[[Kategorija:Feromagnetni materijali]]
[[Kategorija:Građevinski materijali]]
[[Kategorija:Pirotehnička goriva]]
[[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]]</text>
      <sha1>79d96aqjr1ug9sh1sygurnr9578hsze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uranij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9076</id>
    <revision>
      <id>3924504</id>
      <parentid>3919513</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:56:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54698" sha1="lp3blrz43zp6n873zv45h2juiowuo8b" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Uranij
| Simbol = U
| Atomski broj = 92
| Serija = [[Aktinoidi]]
| Grupa = Ac
| Perioda = 7
| Blok = f
| CAS registarski broj = 7440-61-1
| Boja serije = Orchid
| Izgled = srebreno bijeli
| Slika = [[Datoteka:Uranium238.jpg|100px]]
| Zastupljenost = 3,2 · 10&lt;sup&gt;-4&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Atomska masa = 238,02891(3)&lt;ref name=&quot;ipac&quot;/&gt;
| Atomski radijus = ?
| Atomski radijus izračunat =138,5 (α-U)&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Kovalentni radijus = 142
| Van der Waalsov radijus = -
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Radon|Rn]]&amp;#x5D; 5f&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;6d&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;7s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija =
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 21, 9, 2
| Energija ionizacije_1 = 597,6
| Energija ionizacije_2 = 1420
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 2,5-3&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Struktura kristala = ortorompska (''Cmcm'')
| Gustoća = 19160&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt;
| Magnetizam = paramagnetičan (Χm = 4,1{{e|-4}})&lt;ref name=&quot;weast&quot;/&gt;
| Tačka topljenja_K = 1406&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt;
| Tačka topljenja_C = 1133
| Tačka ključanja_K = 4203&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt;
| Tačka ključanja_C = 3930
| Molarni volumen = 12,49{{e|-6}}
| Toplota isparavanja = 417,1&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt;
| Toplota topljenja = 15,5&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt;
| Pritisak pare =
| Pritisak pare_K =
| Brzina zvuka = (''long.'') 3400
| Brzina zvuka_K = 293
| Specifična toplota = 116&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Specifična toplota_K = 298
| Specifična električna provodljivost = 3,24{{e|6}}&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Specifična električna provodljivost_K = 293
| Toplotna provodljivost = 27,6&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Toplotna provodljivost_K = 300
| Oksidacioni broj = 3, 4, 5, '''6'''
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal = -1,660 [[Volt|V]] (U&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; + 3e&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; → U)
| Elektronegativnost = 1,38
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|TT}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|26/28|33|53}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|20/21|45|61}}
| Radioaktivan = Da
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = U
| Maseni broj = 232
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 68,9 [[godina|g]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 5,414
| Tipraspada1ZP = [[Torij|&lt;sup&gt;228&lt;/sup&gt;Th]]
| Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]]
| Tipraspada2ZE =
| Tipraspada2ZP =
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = U
| Maseni broj = 233
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 1,592{{e|5}} [[godina|g]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 4,824
| Tipraspada1ZP = [[Torij|&lt;sup&gt;229&lt;/sup&gt;Th]]
| Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]]
| Tipraspada2ZE =
| Tipraspada2ZP =
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = U
| Maseni broj = 234
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,0055
| Vrijeme poluraspada = 2,455{{e|5}} [[godina|g]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 4,774
| Tipraspada1ZP = [[Torij|&lt;sup&gt;230&lt;/sup&gt;Th]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 3
| Simbol = U
| Maseni broj = 235
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,72
| Vrijeme poluraspada = 7,038{{e|8}} [[godina|g]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 4,398
| Tipraspada1ZP = [[Torij|&lt;sup&gt;231&lt;/sup&gt;Th]]
| Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]]
| Tipraspada2ZE =
| Tipraspada2ZP =
| Tipraspada3ZM = [[Neon|&lt;sup&gt;20&lt;/sup&gt;Ne]]
| Tipraspada3ZE = (8,0{{e|-10}} %)
| Tipraspada3ZP = [[Olovo|&lt;sup&gt;215&lt;/sup&gt;Pb]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 3
| Simbol = U
| Maseni broj = 238
| Rasprostranjenost u prirodi = '''99,27'''
| Vrijeme poluraspada = 4,468{{e|9}} [[godina|g]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 4,270
| Tipraspada1ZP = [[Torij|&lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;Th]]
| Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]]
| Tipraspada2ZE =
| Tipraspada2ZP =
| Tipraspada3ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada3ZE =
| Tipraspada3ZP = [[Plutonij|&lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;Pu]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = U
| Maseni broj = 239
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 23,45 [[Minuta|min]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE =
| Tipraspada1ZP = [[Neptunij|&lt;sup&gt;239&lt;/sup&gt;Np]]
}}
|}}
'''Uranij''' (nazvan po [[planeta|planeti]] [[Uran]]) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''U''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 92. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] svrstan je u grupu [[aktinoidi|aktinoida]] ([[Elementi 7. periode|7. perioda]], [[Blok periodnog sistema elemenata|f-blok]]). On je [[metal (hemija)|metal]] čiji su svi [[izotop]]i [[radioaktivnost|radioaktivni]]. Prirodni uranij, koji se u prirodi može naći u sastavu nekih [[mineral]]a, sastoji se iz 99,27% izotopa &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U, 0,72% &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U te vrlo malih količina &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;U (0,0055%). Ovaj element dobio je posebnu važnost nakon razbijanja atoma 1938. Izotop &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U se može razbiti djelovanjem termičkih [[neutron]]a, čime se omogućuje lančana nuklearna reakcija razbijanja atoma, a osim toga nastaje i izuzetno rijedak izotop plutonija &lt;sup&gt;239&lt;/sup&gt;Pu, jedini prirodni nuklid ovog elementa. Iz ovog razloga uranij je našao primjenu kao izvor primarne energije u nuklearnim elektranama i [[nuklearno oružje|nuklearnom oružju]].

== Historija ==
[[Datoteka:Georg Wagsfort.jpg|thumb|110px|lijevo|Ploča na mjestu gdje je prvi put nađena ruda uranija 1789. (uraninit) u blizini [[Johanngeorgenstadt]]a]]
Uranij je 1789. otkrio [[Njemačka|njemački]] profesor hemije i apotekar [[Martin Heinrich Klaproth]], koji je u to vrijeme živio u [[Berlin]]u. Uranij je izdvojio iz minerala [[uraninit]]a (poznatog i pod imenom ''pehblenda''). Dobio je ime po planeti [[Uran]]u (a time i prema božanstvu iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], [[Uran (mitologija)|Uranu]]), koju je osam godine ranije (1781) otkrio astronom [[William Herschel]]. Dana 24. septembra 1789.&lt;ref name=&quot;exact&quot;/&gt; Klaproth je otkriće elementa objavio u govoru pred Kraljevskom pruskom akademijom nauka.&lt;ref name=&quot;dvavjeka&quot;/&gt; Njegovo otkriće najprije je nazvano ''uranit'', a sljedeće godine naziv je promijenjen u ''uranij''. Ruda koju je ispitivao Klaproth potjecala je iz rudnika &quot;Georg Wagsfort&quot; kod njemačkog grada [[Johanngeorgenstadt]]a u današnjoj [[Saksonija|Saksoniji]], na [[Granica između Češke i Njemačke|granici]] sa [[Češka|Češkom]]. On je rudu tretirao kiselinama te ju je jako zagrijavao. Kao rezultat dobio je crni prah, koji je nazvao ''uran''. Činjenica je da je zaista identificirao novi element, ali ono što je dobio nije bio elementarni uranij nego njegov oksid. Tek 50 godina kasnije, 1841, francuski naučnik [[Eugène Peligot]] uspio je dobiti čisti metalni uranij. U prvoj polovini 19. stoljeća uranij se dobijao zajedno s drugim mineralima u [[Češka|češkom]] gradu [[Jáchymov]]u, kao i iz nekoliko nalazišta i rudnika u engleskom [[Cornwall]]u.&lt;ref name=&quot;depoziti&quot;/&gt;

[[Datoteka:U glass above.jpg|thumb|110px|lijevo|Zeleno-žuta ploča za tortu s postoljem od uranijskog stakla]]
Spojevi uranija tokom cijelog 19. stoljeća korišteni su za bojenje [[staklo|stakla]] i [[keramika|keramike]], kao i za bojenje svakodnevnih dekorativnih predmeta u zeleno-žutu boju, poput vaza, ključeva, čaša i drugo. Proizvođači stakla iz Jáchymova koristili su tehnike bojenja stakla uranijem već 1826. Upotreba uranija za bojenje stakla nastavljena je sve do sredine 20. stoljeća, nakon čega je uranij zamijenjen drugim, manje opasnim obojenim mineralima. Keramičke glazure obojene u paleti od narančaste do jarkocrvene korištene su u mnoge svrhe počev od posuđa pa do arhitektonske opreme. U području [[fotografija|fotografije]], dugi niz godina u 20. stoljeću koristio je [[uranil-nitrat]] u svrhu toniranja u crveno i smeđe dijapozitivskih ploča na bazi [[Platina|platine]] i [[srebro-bromid]]a.&lt;ref name=&quot;Fritzschmidt&quot;/&gt; Rizici po zdravlje pri upotrebi ili sakupljanju uranijskog stakla i keramike s uranijskom glazurom do danas su predmet spora između kolekcionara i naučnika. Da je uranij radioaktivan prvi je utvrdio [[Henri Becquerel]] 1896. Smatran je elementom s najvećim atomskim brojem koji se može naći u prirodi. Tek 1971. otkriveni su sićušni tragovi izotopa [[plutonij]]a &lt;sup&gt;244&lt;/sup&gt;Pu u prirodi, tako da se danas plutonij smatra prirodnim elementom s najvećom atomskom težinom u periodnom sistemu.&lt;ref name=&quot;PU244&quot;/&gt;

== Osobine ==
=== Fizičke ===
Uranij je relativno mehak, srebrenasto-svijetli [[metal (hemija)|metal]] velike [[gustoća|gustoće]]. Javlja se u tri [[alotropske modifikacije]].&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;brauer&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;align:left&quot;
|+[[Polimorfizam (mineralogija)|Modifikacije]] pri&lt;br/&gt;atmosferskom pritisku
|-
! Faza
! Stabilni&lt;br/&gt;temperaturni raspon
! [[Kristalni sistem]]
|-
| α-uranij
| do 688&amp;nbsp;°C
| ortorompski&lt;br/&gt; (a = 285,4 pm, b = 586,9 pm, c = 495,6 pm)
|-
| β-uranij
| između 688&amp;nbsp;°C i 776&amp;nbsp;°C
| tetragonalni&lt;br /&gt; (a = 1075,9 pm, c = 565,6 pm)
|-
| γ-uranij
| iznad 776&amp;nbsp;°C
| kubični&lt;br/&gt; (a = 352,5 pm)
|}

Uranij-rodij-germanij (URhGe) je prva otkrivena legura koja u izuzetno snažnim magnetnim poljima iskazuje protočno invarijantnu (reentrantnu) [[superprovodljivost]].&lt;ref name=&quot;Levy&quot;/&gt;

=== Hemijske ===
Uranij u obliku praška je samozapaljiv. Većina kiselina rastvara uranij u metalnom obliku, dok ga [[baza (hemija)|baze]] ne napadaju. Stajanjem na zraku, na površini metalnog uranija nastaje sloj oksida koji ga štiti od daljnje oksidacije.

Uranij gradi cijeli niz spojeva u kojim se može nalaziti u [[oksidacijsko stanje|stanjima]] od +2 do +6. Boja kompleksa uranija po pravilu jako zavisi od oksidacijskog broja, ali i od liganda u okruženju. U vodenim rastvorima, kao i u čvrstim [[hemijski spoj|spojevima]] najčešće se javljaju sljedeće kombinacije boje i oksidacijskog stanja: U&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; (ljubičast), U&lt;sup&gt;4+&lt;/sup&gt; (zelen), U&lt;sup&gt;V&lt;/sup&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; (roza) i U&lt;sup&gt;VI&lt;/sup&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; (žut).&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt; U nevodenim rastvorima sa organskim ligandima najčešće se javljaju neke druge kombinacije boja. Uranij u prirodi pretežno se javlja u valencijama +4 ili +6. Četverovalentni minerali uranija u vodi sa normalnim [[pH]] uslovima okruženja su gotovo nerastvorljivi. Spojevi uranija su vrlo [[otrov]]ni. Otrovnost zavisi između ostalog i od njihove rastvorljivosti. Lahko rastvorljive soli uranila su najotrovnije, dok su teško rastvorljivi oksidi manje otrovni. Uranij je [[teratogen]] tj. uzrokuje deformacije i/ili oštećenja ploda ([[fetus]]a) u utrobi.

=== Biološke ===
Kod [[proteobakterija]] iz roda ''[[Desulfovibrionales|Desulfovibrio]]'' otkrivena je sposobnost da koriste uranij kao primalac (akceptor) [[elektron]]a, pri čemu se uranij(VI) reducira na uranij(IV). Vrsta ''Desulfovibrio vulgaris'' koristi citohrom-c3 kao uranij-reduktazu.&lt;ref name=&quot;Widman&quot;/&gt; Međutim, kada je uranij(VI) dostupan za bakteriju kao jedini koristi primalac elektrona, nije zabilježen rast bakterije.&lt;ref name=&quot;desulfo&quot;/&gt; Jedna od bakterija koja može koristiti uranij(VI) kao jedini primalac elektrona i pri tom još raste jeste ''[[Geobacter metallireducens]]'' iz porodice [[Geobacteraceae]].&lt;ref name=&quot;Gorby&quot;/&gt;

Nerastvorljivi uranij se može mobilizirati putem bakteriološke aktivnosti. U aerobnim uslovima okoline željezo-sumporne bakterije ''[[Thiobacillus ferrooxidans]]'' i ''[[Leptospirillum ferrooxidans]]'' mogu oksidirati [[Pirit (mineral)|pirit]] (FeS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) do [[željezo(II)-sulfat]]a (FeSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) i zatim do [[željezo(III)-sulfat]]a (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;). Ioni željeza(III) mogu oksidirati nerastvorljivi uranij(IV) do rastvorljivog uranija(VI).&lt;ref name=&quot;Tuovinen&quot;/&gt;

Redukcija rastvorljivog uranija(VI) do nerastvorljivog uranija(IV) djelovanjem [[Prokarioti|prokariota]] se razmatra kao moguća metoda biološke sanacije podzemnih voda kontaminiranih uranijem i opasnim otpadom.&lt;ref name=&quot;Bioremediation&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ewag&quot;/&gt;

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Pitchblende schlema-alberoda.JPG|thumb|180px|lijevo|Ruda uranija (uraninit, pehblenda)]]
Uranij u prirodi se ne nalazi [[Samorodni elementi|samorodan]], već u sklopu oksidnih [[mineral]]a. Neki od značajnijih minerala uranija su, između ostalih, [[brannerit]] i [[uraninit]] (oksidi), [[torbernit]], [[heinrichit]] i [[karnotit]] (fosfati, arsenati i vanadati) kao i [[kofinit]] i [[uranofan]] (silikati). Ukupno je do danas otkriveno oko 230 minerala koji u svom sastavu sadrže uranij. Međutim, većina njih ima samo lokalni značaj za privredu. U sedimentarnim nalazištima mogu se javljati i pseudomorfoze minerala uranija (većinom uraninit u obliku pehblende) srasle sa fosilima drveta ili bakterija.&lt;ref name=&quot;nachweis&quot;/&gt;

Dva odlučujuća faktora za raspodjelu radioaktivnog elementa uranija na Zemlji su, kao prvo, litofilni karakter elementa a zatim i njegova različita mobilnost u vodenim rastvorima u oksidirajućim ili reducirajući uslovima okruženja. Litofilni karakter uranija odgovoran je za to da se on obogaćuje u [[Magmatske stijene|magmatskim stijena]] bogatim [[silikat]]ima. Stoga po pravilu, [[felzit]]ski magmatiti poput [[granit]]a kao plutonita ili [[riolit]]a kao vulkanita sadrže najvišu koncentraciju uranija. Kontinentalna [[Zemljina kora]] je područje na Zemlji sa najvišim prosječnim udjelom uranija od oko 2,5 [[parts per million|ppm]], dok okeanska Zemljina kora i Zemljin omotač općenito imaju znatno manji udio ovog elementa. U magmatskim stijenama uranij se pretežno srastao u pratećim mineralima poput [[cirkon]]a ili monacita, prema kojim se vrlo dobro može procijeniti starost stijena.

Različita rastvorljivost uranija u oksidirajućim ili reducirajućim okruženjima u rastvorima jeste drugi odlučujući faktor za raspodjelu uranija, te igra vrlo značajnu ulogu u nastajanju uranijevih depozita i nalazišta. U oksidirajućim uslovima (UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;), uranij u vodenim rastvorima je relativno mobilan, dok je u reducirajućim uslovima (U&lt;sup&gt;4+&lt;/sup&gt;) veoma slabo i teško rastvorljiv. Stoga su redoks granice vrlo često faktori koji određuju izdašnost nalazišta uranija. Osim navedenih faktora i nekih drugih nepomenutih, postoji cijeli niz nalazišta uranija počev od hidrotermalnih magmatskih pa sve do sedimentarnih vrsta. [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] razlikuje neke od najvažnijih pojedinačnih tipova.

Najveći udio uranija imaju nalazišta povezana sa [[diskordancija]]ma, gdje se prosječni udio uranija kreće od 0,3 do 20 %.&lt;ref name=&quot;wngeo&quot;/&gt; U nalazišta ove vrsta također spadaju i dva najveća najveća proizvođača uranija današnjice. Najveći pojedinačno nalazište uranija na Zemlji je [[Olympic Dam]], gdje su rezerve uranija procijenjene na preko dva miliona tona, uz prosječni udio uranija od samo 0,03 %.&lt;ref name=&quot;billiton&quot;/&gt; Prvi rudnik uranija na svijetu, gdje se kopao uranij u industrijskom obimu jeste [[Jáchymov]] (Češka). U njemu se uranij dobijao iz hidrotermalnih izvora.&lt;ref name=&quot;radiz&quot;/&gt;

Posebnost među nalazištima predstavlja [[prirodni nuklearni reaktor Oklo]] u [[Gabon]]u, kao i neka susjedna nalazišta uranija. Za njega je poznato da se u njemu već 1,5 do dvije milijarde godina odvijaju lančane nuklearne reakcije u prirodnom okruženju, pri čemu su nastali i neki izotopi [[plutonij]]a. U običnom zemljištu, uranij se nalazi kao element u tragovima. Američka agencija za otrovne supstance i registar oboljenja (ATSDR) procijenila je da se u gornjih 33&amp;nbsp;cm zemljišta na površini od oko jedne kvadratne milje (2,58998&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) prosječno nalazi oko četiri tone uranija, što otprilike odgovara oko 1,5 tone po kvadratnom kilometru.

Uranij vezan u kompleksima je također vrlo uobičajen element u [[hidrosfera|hidrosferi]]. Koncentracija uranija u morskoj vodi iznosi oko 3,3&amp;nbsp;µg/l za razliku od dosta različitih koncentracija u rijekama (naprimjer od 0,03&amp;nbsp;µg/l u [[Amazon]]u do 3,9&amp;nbsp;µg/l u [[Ganges]]u). To ukazuje da se uranij u morskoj vodi stalno obogaćuje. Njemačke rijeke po pravilu sadrže koncentraciju uranija između 1 i 3&amp;nbsp;µg/l. Izvor uranija nalazi se u geogenim područjima kroz koja protiču rijeke. U nekim slučajevima, sadržaj uranija u rijekama potiče i od ljudskog uticaja naprimjer zbog korištenja fosfatnih đubriva koja sadrže uranij ili iz rudnika uranija. Korištenje vode za piće u kojoj je povećana koncentracija uranija može dovesti do pojave raka bubrega. Iz tog razloga, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) preporučuje gornju granicu udjela uranija u vodi od 30&amp;nbsp;µg/l.&lt;ref name=&quot;merkel&quot;/&gt;

Najveće svjetske rezerve rude uranija, prema podacima Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) nalaze se u: [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Niger]]u, [[Australija|Australiji]], [[Kazahstan]]u, [[Namibija|Namibiji]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], [[Kanada|Kanadi]], [[Brazil]]u, [[Rusija|Rusiji]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Uzbekistan]]u.&lt;ref name=&quot;sci&quot;/&gt; Uranij u tragovima je sadržan u [[kameni ugalj|kamenom uglju]] i [[lignit]]u. Godišnje se za potrebe proizvodnje [[električna energija|električne energije]] sagori ogromna količina uglja koja, između ostalog, sadrži oko deset hiljada tona uranija i 25 hiljada tona [[torij]]a, koji dalje ili dospijevaju u okolinu ili se nakupljaju u filterima za prašinu i pepelu. U manjem broju slučaja, postoje određena nastojanja da se uranij izdvaja iz pepela nastalog u termoelektranama.&lt;ref name=&quot;norm&quot;/&gt; Na području Njemačke tokom 2009. je pokrenuto istraživanje o povezanosti između povećanog sadržaja uranija u mineralnim vodama i vodi za piće te [[geologija|geologiji]] vodonepropusnih stijena.&lt;ref name=&quot;knolle&quot;/&gt; Rezultati su pokazali da se povećani udio uranija prvenstveno javlja u formacijama stijena kao što su stijene gornjeg [[trijas]]a ili obojeni pješčar, a one sami po sebi imaju geogeno povećani udio uranija. Međutim, mjestimično su pronađene količine uranija porijeklom iz poljoprivrednih fosfatnih đubriva a koje su dospjele u podzemne vode. Takvi sirovi fosfati mogu sadržavati od 10 do 200&amp;nbsp;mg/kg uranija, što pri uobičajenoj primjeni i upotrebi đubriva može dovesti da se udio uranij u zemljištu poveća za oko 5 g/ha godišnje.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Karte Urangewinnung.svg|thumb|lijevo|180px|Deset najvećih svjetskih proizvođača uranija (2008)]]
Ukupna svjetska proizvodnja uranija 2006. iznosila je 39.603 tone. Zemlje s najvećom proizvodnjom su Australija, Kanada, Rusija, [[Niger]], Namibija, Kazahstan, Uzbekistan, Južnoafrička Republika i SAD. Do 1990. bivša [[Njemačka demokratska republika|Istočna Njemačka]] (DDR) bila je četvrta u svijetu po proizvodnji uranija, uglavnom za potrebe SSSR-a i sovjetskog nuklearnog programa. Nakon reunifikacije Njemačke, većina rudnika uranija u istočnoj Njemačkoj je zatvorena.

Potrošnja uranija 2006. godine u svijetu iznosila je 66.500 tona, a [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA) je procijenila da će se zbog gradnje novih nuklearnih centrala potrošnja do 2030. povećati na 93.775 do 121.955 tona. Proizvodnja pokriva oko 60 % današnjih potreba, a ostatak se pokriva iz nagomilanih zaliha, ponovne prerade i ugašenih nuklearnih centrala.&lt;ref name=&quot;redbook2007&quot;/&gt; Prema procjenama IAEA, [[Greenpeace]]a i organizacija iz oblasti nuklearne energije, postoje dosta različita mišljenja i podaci o svjetskim izvorima i budućem obimu proizvodnja i potrošnje uranija, kao i preostalog vremena do potpunog iscrpljenja svjetskih zaliha. Procjene se kreću između 20 i 200 godina.&lt;ref name=&quot;faz6106&quot;/&gt; Kopanjem uranijeve rude na površinu osim uranija dospijevaju i proizvodi njegovog radioaktivnog raspada, kao što je naprimjer plemeniti gas [[radon]]. U vezi s tim dolazi do oslobađanja materija štetnih za okolinu i zdravlje.&lt;ref name=&quot;docplay&quot;/&gt;

=== Prerada rude ===
[[Datoteka:Yellowcake.jpg|desno|thumb|180px|Praškasti &quot;[[žuti kolač]]&quot;]]
Uranijeva ruda, naprimjer [[uraninit]] (pehblenda, {{Chem|U|3|O|8}}) ili [[karnotit]] ({{Chem|K|U|O|2|V|O|4}} · 1,5 {{Chem|H|2|O}}), najprije se zakiseljava [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] ali umjesto nje može se tretirati i sodom ([[natrij-karbonat]]om). Nakon zakiseljavanja, nastali rastvor se tretira [[amonijak]]om pri čemu se istaloži &quot;[[žuti kolač]]&quot;. On prvenstveno sadrži [[amonij-diuranat]] ((NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;U&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;), a može sadržavati i razne poliuranata, [[uranil-hidroksid]] i uranil-sulfat. U rastvor koji je tretiran alkalnim sredstvima najprije se dodaje [[natrij-hidroksid]], pri čemu se istaloži [[natrij-diuranat]] ({{Chem|Na|2|U|2|O|7}}). Da bi se natrij uklonio, taj spoj se rastvara u {{Chem|H|2|S|O|4}} te se pomoću amonij-hidroksida istaloži kao (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;U&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;. &quot;Žuti kolač&quot; se najprije rastvara s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ({{Chem|H|N|O|3}}), čime se nerastvorljive nečistoće istalože te se filtriranje ili centrifugiranjem izdvajaju. Iz rastvora se može iskristalizirati sirovi [[uranil-nitrat]] (UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Zatim se rastvor uranil-nitrila ekstrahira [[tributilfosfat]]om u takozvanom [[PUREX]] procesu, te se parenjem i pranjem dobija čisti urani-nitrat. Dalje se proces nastavlja pažljivom [[piroliza|pirolizom]] koja daje razne modifikacije [[uranij(VI)-oksid]]a(UO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), u zavisnosti od temperature i pritiska kisika.&lt;ref name=&quot;fasorg&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fest&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;carlw&quot;/&gt; U svrhu smanjenja težine pri transportu, &quot;žuti kolač&quot; se termički razlaže, pri čemu nastaje crni {{Chem|U|3|O|8}}.

== Upotreba ==
[[Datoteka:Nuclear fuel pellets.jpeg|thumb|desno|180px|Peleti uranij-oksida]]

=== Mirnodopska ===
Izotop uranija &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U koristi se za dobijanje energije u [[Nuklearna centrala|nuklearnim elektranama]]. Izotop &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U se može upotrijebiti u [[oplodni reaktor|oplodnim reaktorima]] za sintezu [[plutonij]]a. Izotop &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U ima vrlo mali udio u prirodnoj izotopskoj smjesi uranija (oko 0,72%), pa ga je prije upotrebe potrebno [[obogaćeni uranij|obogatiti]]. Preostala frakcija nakon obogaćivanja naziva se [[osiromašeni uranij]].

Pri cijepanju jezgra atoma uranija &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U prosječno se oslobađa 210 [[elektronvolt|MeV]] energije. Od toga je u reaktoru termički iskoristivo oko 190 MeV.&lt;ref name=&quot;zwjena&quot;/&gt; Cijepanje jednog grama uranija &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U daje oko 0,95 MWd (megavat-dana) ili 22,8 MWh termičke energije. Ta energija teoretski odgovara korisnoj energiji od 78 teradžula (TJ) odnosno 2,7 miliona kilograma kamenog uglja po kilogramu &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U. Stvarna količina električne struje dobijena iz 1&amp;nbsp;kg uranija zavisi od vrste nuklearnog reaktora i ciklusa kruženja nuklearnog goriva a kreće se od 36 do 56 MWh u slučaju direktnog odlaganja potrošenih gorivih elemenata, bez ponovne prerade kao i bez &quot;oplodnje&quot; u oplodnom reaktoru.&lt;ref name=&quot;redbook2007&quot; /&gt; (U ovu cifru nisu uzete potrebe energije za vađenje rude, eventualno obogaćivanje, prevoz i konačno odlaganje.)

Zbog veoma izraženog apsorpcijskog djelovanja za ionizirajuće zračenje, osiromašeni uranij ({{jez-en|depleted uranium}}, DU) se koristi kao materijal za zaštitu od zračenja. Osiromašeni uranij se zbog velike gustoće također koristi i kao dodatni teret za avione ili balans za brodove i jedrilice visokih performansi. Nakon pada jednog teretnog aviona u blizini [[Amsterdam]]a, uslijedila je rasprava u naučnim krugovima da se u te svrhe osiromašeni uranij zamijeni [[volfram]]om.&lt;ref name=&quot;usnrc&quot;/&gt; Pretežno u prvoj polovini 20. vijeka, uranij se koristio i kao osnovni sastojak [[uranijsko staklo|uranijskog stakla]] kao i glazura za keramiku, koje su se vrlo često koristili u SAD.&lt;ref name=&quot;Rhodes&quot; /&gt;

=== Vojna ===
{{Glavni|Nuklearno oružje}}
Nuklearni reaktori se koriste za pogon velikih ratnih brodova, kao i za pogone nosača aviona i [[podmornica]]. Međutim, vrlo mali broj zemalja u svijetu ima ratne brodove sa nuklearnim pogonom. Svaki od deset [[Nosač aviona|nosača aviona]] [[Nosači aviona klase Nimitz|klase Nimitz]] [[Američka ratna mornarica|američke ratne mornarice]] posjeduje po dva reaktora snage 140 MW. Izotop &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U, pored plutonija, je najvažniji polazni materijal za izradu [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] kao i za inicijatora za hidrogenske bombe. Mnoge vojske svijeta koriste uranijsku municiju.&lt;ref name=&quot;physik&quot;/&gt; To je vrsta municije koja služi za probijanje oklopa, u kojoj se osiromašeni uranij koristi kao osnovni materijal za projektile. Takva municija pri ulasku u oklopljeni prostor (npr. tenka) mrvi se u prah i eksplozivno sagorijeva, pritom uništavajući metu. Nastali prah i [[aerosol]]i su izrazito otrovni te izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme kod kontaminiranih osoba.&lt;ref name=&quot;craftes&quot;/&gt;

U nedavnoj historiji iskorišteno je nekoliko stotina tona uranijske municije u raznim konfliktima kao što su indijsko-pakistanski pogranični sukob, rat u [[Čečenija|Čečeniji]], tokom sovjetske invazije na Afganistan, [[Kosovski rat|rat na Kosovu]], [[Zalivski rat]] i [[rat u Iraku 2003.]] godine. Osiromašeni uranij se također koristi i za tenkovske oklope, kao što je naprimjer američki [[M1 Abrams]]. Radi se o takozvanom &quot;sendvič&quot;-oklopu gdje se sloj uranija stavlja između dva čelična oklopa. Kao posljedica ogromne vojne upotrebe ovog metala i velike potražnje za njim, pored legalne raširena je i nedozvoljena trgovina uranija, plutonija i materijala koji sadrže ove metale.

== Spojevi ==
=== Oksidacijska stanja ===
[[Datoteka:U Oxstufen.jpg|thumb|desno|180px|Uranij u oksidacijskim stanjima od +3 do +6 u vodenom rastvoru]]
Uranij gradi cijeli niz spojeva u kojim se može nalaziti u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskim stanjima]] od +2 do +6. U prirodi se javlja pretežno kao četvero- ili šesterovalentni ion.

==== Uranij(II) ====
[[Datoteka:Uranyl Acetate 10 3 07.jpg|desno|thumb|180px|Uranilacetat&lt;br /&gt;({{Chem|U|O|2|(C|H|3|C|O|O)|2}})]]
[[Datoteka:Uranyl Nitrate.jpg|desno|thumb|180px|Uranilnitrat&lt;br /&gt;({{Chem|U|O|2|(N|O|3)||2}})]]
Godine 2013. prvi put je dobijen uranij u oksidacijskom stanju +2. Sinteza se odvijala redukcijom spoja tris(ciklopentadienil) uranija(III) korištenjem ''in situ'' dobijenog alkalida.&lt;ref name=&quot;EvansU2&quot;/&gt; Postojanje molekularnog spoja uranija(II) također je dokazano redukcijom tris(ariloksid)aren uranij(III) kompleksa, koji su se mogli hemijski reducirati pomoću elementarnog [[kalij]]a u okruženju 2.2.2-[[kriptand]]a,&lt;ref name=&quot;MeyerU2&quot;/&gt; kao i [[elektrohemija|elektrohemijski]] gdje je iskazan potencijal od 2,5 V (u odnosu na ferocen (Fc&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;/Fc)).&lt;ref name=&quot;henrysla&quot;/&gt; Oba kompleksa uranija(II) imaju različite elektronske konfiguracije, koji se mogu odrediti ligandnim poljem. Kompleks tris(ciklopentadienil) uranij(II) ima elektronsku konfiguraciju [Rn] 5''f''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;6''d''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;EvansU2&quot; /&gt; dok za razliku od njega spoj tris(ariloksid)aren uranij(II) ima konfiguraciju [Rn] 5''f&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;''.&lt;ref name=&quot;MeyerU2&quot;/&gt;

==== Uranij(III) ====
Prvi spoj uranija(III) dobio je Peligot 1842. u vidu {{Chem|U|Cl|3}}. Ion U&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; je vrlo snažno redukcijsko sredstvo (redukcioni potencijal iznosi između -2,2 i 1,5 V u odnosu na ferocen (Fc&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;/Fc)) te u dodiru s [[voda|vodom]] iz nje istiskuje [[vodik]].&lt;ref name=&quot;expand&quot;/&gt; Spojevi uranija(III) su u organskim rastvaračima u kojim nema vodika i halogenih elemenata, relativno stabilni te se mogu držati u anaerobnim uslovima okruženja. Sinteza manje valentnih kompleksa uranija(III) po pravilu slijedi iz {{Chem|U|I|3}} ili iz njega dobijenog U[[Heksametildisilazan|HMDS]]. {{Chem|U|I|3}} se sintetizira iz metalnog uranija sa elementarnim [[jod]]om. Poseban interes za manje valentnim uranijem nastao je zbog njegove velike reaktivnosti u odnosu na male molekule s biološkom i industrijskom relevantnošću kao naprimjer CO, {{Chem|C|O|2}}, {{Chem|N|2}}, NO ili {{Chem|H|2|O}}.&lt;ref name=&quot;wiley&quot;/&gt;

==== Uranij(IV) ====
Od spojeva uranija(IV) poznati je oksid ([[uranij-dioksid]]; {{Chem|U|O|2}}) i četiri halogenida ([[Uranij(IV)-fluorid|UF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[Uranij(IV)-hlorid|UCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[Uranij(IV)-bromid|UBr&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[Uranij(IV)-jodid|UI&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]). Radi se o spojevima u čvrstom stanju sa vrlo visokom tačkom topljenja iznad 500&amp;nbsp;°C.

==== Uranij(V) ====
Godine 2003. otkriveni su spojevi uranila(V) u čvrstom stanju.&lt;ref name=&quot;Berthet&quot;/&gt; Od tada do danas sintetizirani su brojni drugi spojevi uranila(V).&lt;ref name=&quot;Arnold&quot;/&gt;

==== Uranij(VI) ====
Šestovalentni uranij u prirodi se javlja isključivo u obliku {{Chem|U|O|2|2+}} grupe (uranil grupe), odnosno ne postoji ion U&lt;sup&gt;6+&lt;/sup&gt;. Ova grupa se uglavnom spaja sa tvarima koji sadrže kisik: kao fosfat, sulfat, karbonat i sa vodom kao hidroksid. [[Uranilacetat]] i [[uranilnitrat]] su rastvorljive soli uranija. Te soli su dostupne na tržištu, a otrovnošću odgovaraju drugim nitratima i acetatima teških metala.

=== Oksidi ===
[[Uranij-dioksid]] ({{Chem|U|O|2}}) jeste crni, kristalni prah koji se od kraja 19. do sredine 20. vijeka koristio kao glazura za [[keramika|keramiku]]. Danas se on pretežno koristi kao nuklearno gorivo u gorivim šipkama. Također su poznati i drugi oksidi poput [[uranij-trioksid]]a {{Chem|U|3|O|8}} i [[uranil-peroksid]]a {{Chem|U|O|4}}.

=== Žuti kolač ===
&quot;[[Žuti kolač]]&quot; je koncentrat uranij-oksida. Ime mu je izvedeno zbog njegove ranije boje i teksture. Danas se koriste mnogo više temperature [[kalcinacija|kalcinacije]] zbog čega se boja &quot;žutih kolača&quot; uglavnom kreće od tamno zelene do crne. Prvobitno se nije znalo koji hemijski spojevi ulaze u sastav &quot;žutog kolača&quot;. Smatralo se da se radilo u amonij-diuranatu ili natrij-diuranatu. Sastav je znatno varirao i zavisio je od procesa dobijanja. Kasnije je otkriveno da se &quot;žuti kolač&quot; sastoji, između ostalog, iz uranil-hidroksida, [[uranil-sulfat]]a, natrij-parauranata i [[uranil-peroksid]]a, zajedno sa cijelim nizom oksida uranija. Danas &quot;žuti kolač&quot; obično sadrži između 70 % i 90 % uranij-oksida {{Chem|U|3|O|8}} po masenom udjelu.

Svijetložuti [[amonij-diuranat]] je međuproizvod u procesu dobijanja &quot;žutog kolača&quot;. I on se također ponekad naziva istim imenom &quot;žuti kolač&quot;, ali se ne koristi u iste svrhe.

=== Halogenidi ===
[[Datoteka:UCl4.jpg|thumb|desno|180px|[[Uranij(IV)-hlorid]] (UCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)]]
[[Datoteka:Uranium hexafluoride crystals sealed in an ampoule.jpg|thumb|desno|180px|Kristali uranij-heksafluorida u staklenoj ampuli]]
Kod uranija poznati su halogenidi u oksidacijskim brojevima od +3 do +6. Za stanja +3 do +5 poznati su spojevi četiri [[Halogeni elementi|halogena elementa]]: [[fluor]]a, [[hlor]]a, [[brom]]a i [[jod]]a, dok su za oksidacijsko stanje +6 poznati samo UF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; i UCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;align: left; text-align:center; font-size:90%;&quot;
|-
! Oksidacijski broj || F || Cl || Br || I
|-
| +6
| [[uranij(VI)-fluorid]]&lt;br /&gt;UF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;bezbojan
| [[uranij(VI)-hlorid]]&lt;br /&gt;UCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;zelen
|
|
|-
| +5
| [[uranij(V)-fluorid]]&lt;br /&gt;UF&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;bezbojan
| [[uranij(V)-hlorid]]&lt;br /&gt;UCl&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;smeđ
| [[uranij(V)-bromid]]&lt;br /&gt;UBr&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;crn
| ([[uranij(V)-jodid]])&lt;br /&gt;(UI&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;)&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
|-
| +4
| [[uranij(IV)-fluorid]]&lt;br /&gt;UF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;zelen
| [[uranij(IV)-hlorid]]&lt;br /&gt;UCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;zelen
| [[uranij(IV)-bromid]]&lt;br /&gt;UBr&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;smeđ
| [[uranij(IV)-jodid]]&lt;br /&gt;UI&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;crn
|-
| +3
| [[uranij(III)-fluorid]]&lt;br /&gt;UF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;ružičast
| [[uranij(III)-hlorid]]&lt;br /&gt;UCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;crven
| [[uranij(III)-bromid]]&lt;br /&gt;UBr&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;crven
| [[uranij(III)-jodid]]&lt;br /&gt;UI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;crn
|}

[[Uranij-tetrafluorid]] (UF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), poznat i kao ''&quot;green salt&quot;'' (zelena so), je međuproizvod u procesu dobijanja uranij-heksafluorida. [[Uranij-heksafluorid]] (UF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;) jeste bijela čvrsta tvar, koja [[Sublimacija (fizika)|sublimira]] pri temperaturi od 56,5&amp;nbsp;°C a samo pod pritiskom od najmanje 1,5 bara i temperaturi od 64,1&amp;nbsp;°C gradi tečnu fazu. UF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; je spoj uranija koji se koristi u dva najčešća procesa [[obogaćeni uranija|obogaćivanja uranija]]: gasnoj difuziji i gasnoj centrifugi. U industrijskom žargonu naziva se jednostavno &quot;heks&quot;.

=== Organometalni ===
[[Uranocen]] U(C&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je jedan od prvih organouranijskih spojeva i najpoznatiji spoj ciklooktatetraena sa nekim od elemenata iz f-bloka.&lt;ref name=&quot;STREITWIESER&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;elsen&quot;/&gt; Osim njega, poznati su između ostalih, i derivati poput U(C&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Ph&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i cikloheptatrieniliona [U(C&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; koji su postojani na zraku.&lt;ref name=&quot;seyferth&quot;/&gt;

== Analitička hemija ==
Uranij se u rastvorima javlja uglavnom kao kation UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;. U neorganskim analizama dokazuje se prisustvo UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; u amonijsulfid-urotropinskoj grupi. Nakon mnogobrojnih koraka odvajanja i taloženja, ekstrahira se UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(SCN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;·3 eter u fazi etera. Dokaz prisustva ogleda se u dodavanju žutog K&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;[Fe(CN)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;] pri čemu pri relativno visokim koncentracijama nastaje miješani kompleks K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;[Fe(CN)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]). On se zatim istaloži u vidu crveno-smeđeg taloga.&lt;ref name=&quot;gjander&quot;/&gt;

Atomska apsorpciona [[spektroskopija]] (AAS) u vidu AA spektroskopije plamena i [[optička emisijska spektrometrija]] indukovano-kuplovanom plazmom (ICP-OES) se zbog slabe osjetljivosti koriste samo u izuzetnim slučajevima za [[analitička hemija|analitiku]] uranija. Zbog smetnji nastalih naglim formiranjem karbida, i atomska apsorpciona spektrometrija na bazi [[grafit]]ne cijevi se vrlo rijetko koristi. Pomoću [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]] indukovano-kuplovanom plazmom (ICP-MS) uranij se vrlo precizno može izmjeriti, a njegova tri izotopa koja se nalaze u prirodi mogu se direktno odrediti ovom metodom. Tako naprimjer, izotop &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U (udio 99,274 %) može se ICP-MS metodom dokazati u uzorcima čovjekove [[Kosa (glava)|kose]] do donje granice od 0,2&amp;nbsp;ng/g.&lt;ref name=&quot;hsela&quot;/&gt;

[[Neutronsko-aktivacijska analiza|Neutronsko-aktivacijskom analizom]] (NAA) određuje se aktivirajuća reakcija uranija &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U(n,γ)&lt;sup&gt;239&lt;/sup&gt;U. Izotop &lt;sup&gt;239&lt;/sup&gt;U ima vrijeme poluraspada od 23,5 minute. U svrhu kvantitativne procjene koristi se foto-vrh sa energijom gama zračenja od 74 keV. Ovom, vrlo osjetljivom, metodom može se dostići donja granica detekcije uranija u morskoj vodi od 4 pg/ml.&lt;ref name=&quot;lobinski&quot;/&gt; Uranij u obliku uranil-iona (UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;) može se kvantificirati korištenjem vremenski odgođene, laserski inducirane fluorescencijske spektrometrije (TR-LIF). Ova metoda se često koristi za kontrolu i dokazivanje uranija u površinskim i podzemnim vodama u blizini postrojenja za preradu uranija, jer, između ostalog, nudi i mogućnost praćenja putem interneta. Donja granica opažanja pomoću ove tehnike iznosi 40&amp;nbsp;ng/l.&lt;ref name=&quot;Romanovskaya&quot;/&gt; Za određivanje uranija u pitkoj vodi kao i u podzemnim i površinskim vodama, sve češće se koristi AdCSV metoda. Pri tom se ion UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kompleksira u kiseloj sredini [[Hloranilinska kiselina|hloranilinskom kiselinom]] te se apsorptivno [[elektrohemija|elektrohemijski]] obogaćuje na elektrodi sačinjenoj od kapljica žive koje prolaze kroz kapilare pri 150 mV. Kasnije se rezultati unose u voltamogram u rasponu od 50 mV do -200 mV. Redukcijski vrh se pokazuje na oko -90 mV. Pomoću ove metode donja granica detekcije uranija iznosi 24&amp;nbsp;ng/l. Zbog vrlo dobre selektivnosti ova metoda je normirana kao standardna (DIN 38406-17).&lt;ref name=&quot;henceg&quot;/&gt;

== Opasnosti po zdravlje ==
Zbog svoje [[radioaktivnost]]i, uranij je vrlo opasan po zdravlje, te kao i većina teških metala, hemijski vrlo otrovan.

Hemijski otrovni su, prije svega, spojevi uranija koji su rastvorljivi u vodi, a koji analogno spojevima [[olovo|olova]], [[kadmij]]a i [[živa|žive]], prvenstveno štete [[nefron]]ima u bubrezima.&lt;ref name=&quot;efferth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Werner&quot;/&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) predložila je 2003. godine, povodom upotrebe osiromašenog uranija u vojnoj municiji, gornju graničnu vrijednost dnevnog unosa rastvorljivih spojeva uranija u organizam od 0,5 μg po kilogramu tjelesne težine, te 5 μg/kg težine za nerastvorljive spojeve kao i najviše 1 μg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; u okolnom zraku pri udisanju preko [[Respiratorni sistem|respiratornog sistema]].&lt;ref name=&quot;who_DU&quot; /&gt; Pri uzimanju na usta (oralno) spojeva uranija ili samog elementa, resorbira se između 0,2% i 2% unijete količine, dok se pri udisanju resorbira oko 5%. Ostatak se izbacuje kroz [[mokraća|mokraću]].&lt;ref name=&quot;who_DU&quot; /&gt;

Njegova radioaktivnost proizvodi ionizirajuće zračenje, koje je uzrok promjena u [[genom]]u živih bića kao što su naprimjer mutacije, čime se između ostalog izaziva [[rak (bolest)|rak]]. Dugoživući izotopi uranija su emiteri α-zraka, u slučaju da dospiju u organizam mogu za posljedicu imati vrlo visoke doze zračenja u njemu. Pri skladištenju i korištenju uranija i njegovih spojeva posebno se treba imati na umu da se osim uranija u njemu mogu nalaziti i proizvodi raspada iz prirodnog niza raspada uranija, a koji također emitiraju beta- i vrlo prodorne gama-zrake. Između ostalih, može se javiti i [[radon]] koji kao gas može izaći izvan zatvorenog prostora ili zemljišta.

== Reference ==
{{refspisak|3|refs=
&lt;ref name=&quot;zwjena&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.zw-jena.de/energie/kernenergie.html|title=Kernenergie – woher kommt sie?|publisher=Zukunftswerkstatt Jena|access-date=28. 11. 2017|language=de}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usnrc&quot;&gt;{{Cite web|author=Američka komisija za nuklearnu regulaciju|title=Systematic Radiological Assessment of Exemption for Source and Byproduct Materials, odjeljak 3.17|pages=531–533|url=http://www.nrc.gov/reading-rm/doc-collections/nuregs/staff/sr1717/nureg-1717.pdf|format=pdf}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rhodes&quot;&gt;{{Cite book|author=Daniel Rhodes|title=Clay and Glazes for the Potter|year=2015|isbn=9781614277996|publisher=Martino Fine Books}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;physik&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uni-oldenburg.de/physik/forschung/ehemalige/uwa/rad/du/|title=Informationen über Uran-Munition|publisher=Univerzitet Oldenburg|language=de|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;craftes&quot;&gt;{{Cite journal|author=E. S. Craft, A. W. Abu-Qare, M. M. Flaherty, M. C. Garofolo, H. L. Rincavage, M. B. Abou-Donia|title=Depleted and natural Uranium: Chemistry and toxicological effects|journal=Journal of Toxicology and Environmental Health – Part B – Critical Reviews|volume=7|number=4|year=2004|pages=297–317|doi=10.1080/10937400490452714}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MeyerU2&quot;&gt;{{Cite journal|author=Henry S. La Pierre, Andreas Scheurer, Frank W. Heinemann, Wolfgang Hieringer, Karsten Meyer|title=Synthesis and Characterization of a Uranium(II) Monoarene Complex Supported by ''δ'' Backbonding|journal=Angewandte Chemie International Edition|volume=53|number=28|year=2014|pages=7158–7162|doi=10.1002/anie.201402050}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;henrysla&quot;&gt;{{Cite book|author=Henry S. La Pierre, Hajime Kameo, Dominik P. Halter, Frank W. Heinemann, Karsten Meyer |title=Coordination and Redox Isomerization in the Reduction of a Uranium(III) Monoarene Complex |publisher=Angewandte Chemie International Edition |volume=53 |edition=28 |date=7. 7. 2014 |pages=7154–7157 |doi=10.1002/anie.201402048 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;expand&quot;&gt;{{cite book |author=William J. Evans, Stosh A. Kozimor |title=Expanding the chemistry of U3+ reducing agents |publisher=Coordination Chemistry Reviews |volume=250 |number=7 |date=1. 4. 2006 |series=Actinide Chemistry |pages=911–935 |doi=10.1016/j.ccr.2006.01.017}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wiley&quot;&gt;{{Cite web|url=http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1118792823.html|title=Wiley: Progress in Inorganic Chemistry, Volume 58 - Kenneth D. Karlin|access-date=14. 10. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095516/https://www.wiley.com/en-gb/Progress+in+Inorganic+Chemistry%2C+Volume+58-p-9781118792827|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;STREITWIESER&quot;&gt;{{Cite journal|author=A. Streitwieser, U. Müller-Westerhoff|title=Bis(cyclooctatetraenyl)uranium (Uranocene). A New Class of Sandwich Complexes That Utilize Atomic f Orbitals|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=90|number=26|year=1968|pages=7364–7364|doi=10.1021/ja01028a044}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;elsen&quot;&gt;{{Cite book|author=Christoph Elschenbroich|title=Organometallchemie|edition=6|location=Wiesbaden|year=2008|isbn=978-3-8351-0167-8|pages=587–591}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;seyferth&quot;&gt;{{Cite journal|author=D. Seyferth|title=Uranocene. The First Member of a New Class of Organometallic Derivatives of the f Elements|journal=Organometallics|volume=23|number=15|year=2004|pages=3562–3583|doi=10.1021/om0400705}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gjander&quot;&gt;{{Cite book|author=G. Jander, E. Blasius|title=Lehrbuch der analytischen und präparativen anorganischen Chemie|edition=16|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=2006|isbn=3-7776-1388-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;hsela&quot;&gt;{{Cite journal|author=H. Sela, Z. Karpas, C. Pickhardt, J.S. Becker|title=Biomonitoring of hair samples by laser ablation inductively couple plasma mass spectrometry (LA-ICP-MS)|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-mass-spectrometry_2007-03-15_261_2-3/page/n114|journal=International Journal of Mass Spectrometry|volume=261|number=2-3|year=2007|pages=199–207|doi=10.1016/j.ijms.2006.09.018}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lobinski&quot;&gt;{{Cite book|author=R. Lobinski, Z. Marczenko|title=Spectrochemical Trace Analysis for Metals and Metalloids|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|year=1997|isbn=9780444828798}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Romanovskaya&quot;&gt;{{Cite journal|author=G. Romanovskaya, V. Pogonin, A. Chibisov|title=Determination of Trace Amounts of Uranium(VI) in Various Materials by a Repetitive Laser Technique|url=https://archive.org/details/sim_talanta_1987-01_34_1/page/207|journal=Talanta|volume=34|number=1|year=1987|pages=207–210|doi=10.1016/0039-9140(87)80028-0|pmid=18964281}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;henceg&quot;&gt;{{Cite book|author=G. Henze|title=Polarographie – Voltammetrie; Grundlagen und analytische Praxis|publisher=Springer Verlag|location=Berlin/ Heidelberg/ New York|year=2001|isbn=9783540413943}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;efferth&quot;&gt;{{Cite book|author=Thomas Efferth|title=Molekulare Pharmakologie und Toxikologie: Biologische Grundlagen von Arzneimitteln und Giften|publisher=Springer|year=2006|isbn=3-540-21223-X|page=238}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Werner&quot;&gt;{{Cite book|author=Werner Böcker, Helmut Denk, Philipp Ulrich Heitz|title=Repetitorium Pathologie|publisher=Elsevier, Urban &amp; Fischer|year=2007|isbn=978-3-437-43400-6|page=296}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;who_DU&quot;&gt;{{Cite web|author=WHO|title=Depleted uranium: sources, exposure and health effects - Executive summary|date=1. 1. 2003|url=http://www.who.int/ionizing_radiation/pub_meet/en/DU_Eng.pdf|format=pdf}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;EvansU2&quot;&gt;{{Cite journal|author=Matthew R. MacDonald, Megan E. Fieser, Jefferson E. Bates, Joseph W. Ziller, Filipp Furche, William J. Evans|title=Identification of the +2 Oxidation State for Uranium in a Crystalline Molecular Complex, [K(2.2.2-Cryptand)][(C&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;SiMe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;U]|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=135|year=2013|pages=13310–13313|doi=10.1021/ja406791t}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Arnold&quot;&gt;{{Cite journal|author=Polly L. Arnold, Jason B. Love, Dipti Patel|title=Pentavalent uranyl complexes|journal=Coordination Chemistry Reviews|volume=253|number=15-16|year=2009|pages=1973-1978|doi=10.1016/j.ccr.2009.03.014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Berthet&quot;&gt;{{Cite journal|author=J.-C. Berthet, M. Nielich, M. Ephritikhine|title=Isolation of a Uranyl [UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; Species: Crystallographic Comparison of the Dioxouranium(V) and (VI) Compounds [UO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(OPPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;](OTf)&lt;em&gt;&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;&lt;/em&gt; (&lt;em&gt;n&lt;/em&gt;=1, 2)|journal=Angew. Chem. Int. Ed.|volume=42|year=2003|page=1952|doi=10.1002/anie.200250506}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fest&quot;&gt;Frank Settle: {{Cite web|url=http://www.chemcases.com/2003version/nuclear/nc-06.htm|archive-date=25. 6. 2013|title=Nuclear Chemistry, Uranium Production|access-date=12. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20130625203507/http://www.chemcases.com/2003version/nuclear/nc-06.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;carlw&quot;&gt;Carl Willis: [http://carlwillis.wordpress.com/2008/02/20/uranium-chemistry Uranium Chemistry], pristupljeno 12. novembra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;docplay&quot;&gt;[http://docplayer.org/8382719-Der-schmutzige-atom-brennstoff-fragen-und-antworten-zur-herkunft-des-urans.html Der schmutzigste Atombrennstoff, Fragen und Antworten zur Herkunft des Urans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095547/http://docplayer.org/8382719-Der-schmutzige-atom-brennstoff-fragen-und-antworten-zur-herkunft-des-urans.html |date=13. 2. 2021 }}, pristupljeno 12. novembra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fasorg&quot;&gt;Federacija američkih naučnika: [http://www.fas.org/programs/ssp/nukes/fuelcycle/centrifuges/U_production.html Uranium Production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095551/https://fas.org/programs/ssp/nukes/fuelcycle/centrifuges/U_production.html |date=13. 2. 2021 }}, pristupljeno 12. novembra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;redbook2007&quot;&gt;{{Cite book |author=OECD Nuclear Energy Agency i IAEA |title=Uranium 2007: Resources, Production and Demand |publisher=OECD Publishing |year=2008 |isbn=978-92-64-04768-6 |language=en |url=http://www.laka.org/docu/boeken/pdf/6-01-2-20-94.pdf |format=PDF |access-date=7. 7. 2009 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095525/https://www.laka.org/docu/boeken/pdf/6-01-2-20-94.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;faz6106&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/energie-uran-ist-ein-begehrter-rohstoff-geworden-1301941.html|title=Uran ist ein begehrter Rohstoff geworden|newspaper=Frankfurter Allgemeinen Zeitung|date=6. 1. 2006|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095528/https://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/energie-uran-ist-ein-begehrter-rohstoff-geworden-1301941.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;norm&quot;&gt;{{Cite web|author=World Nuclear Association|url=http://www.world-nuclear.org/info/inf30.html|title=Naturally-Occurring Radioactive Materials (NORM)|date=1. 3. 2009|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095535/https://www.world-nuclear.org/information-library/safety-and-security/radiation-and-health/naturally-occurring-radioactive-materials-norm.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;knolle&quot;&gt;{{Cite web|author=F. Knolle|title=Ein Beitrag zu Vorkommen und Herkunft von Uran in deutschen Mineral- und Leitungswässern|year=2009|publisher=TU Braunschweig|url=http://www.digibib.tu-bs.de/?docid=00027200}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wngeo&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.world-nuclear.org/info/inf26.html|title=Geology of Uranium deposits|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095556/https://www.world-nuclear.org/information-library/nuclear-fuel-cycle/uranium-resources/geology-of-uranium-deposits.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;merkel&quot;&gt;{{Cite book|editor=Broder Merkel, Britta Planer-Friedrich, Christian Wolkersdorfer|title=Uranium in the Aquatic Environment|publisher=Springer-Verlag|location=Heidelberg|year=2002|isbn=3-540-43927-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;billiton&quot;&gt;K. Ehrig, BHP Billiton. &quot;Prezentacija na ''South Australia Explorers Conference''&quot;, Adelaide 2008.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;radiz&quot;&gt;razni autori: ''Uranbergbau im Erzgebirge und Kalter Krieg''. Izabrani doprinosi radionice RADIZ od 10. i 11. oktobra 1997. u Schlema, RADIZ-Information 16/1998, RADIZ e.V., Schlema, {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ewag&quot;&gt;{{Cite web|url=http://eawag-bbd.ethz.ch/periodic/elements/u.html|title=The Biochemical Periodic Tables – Uranium|language=en|access-date=7. 11. 2017|author=Steve Toeniskoetter, Jennifer Dommer, Tony Dodge|date=2. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nachweis&quot;&gt;{{Cite book|author=Helmut Tonndorf|title=Metallogenie des Urans im ostdeutschen Zechstein – Ein Beitrag zum Nachweis und zur Charakteristik stofflicher Umverteilungs- und Anreicherungsprozesse|chapter=Abhandlungen der sächsischen Akademie der Wissenschaften zu Leipzig, Mathematisch-naturwissenschaftliche Klasse|volume=58 (3)|publisher=Akademie Verlag|location=Berlin|year=1994|isbn=3-05-501621-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gorby&quot;&gt;{{Cite journal|author=D. R. Lovley, E. J. P. Phillips, Y. A. Gorby, E. R. Landa|title=Microbial Reduction of Uranium|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1991-04-04_350_6317/page/412|journal=Nature|volume=350|year=1991|pages=413–416|doi=10.1038/350413a0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bioremediation&quot;&gt;{{Cite journal|author=D. R. Lovley|title=Bioremediation of Organic and Metal Contaminants with Dissimilatory Metal Reduction|journal=J. Ind. Microbiol.|volume=14|number=2|year=1995|pages=85–93|pmid=7766214}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;desulfo&quot;&gt;{{Cite journal|author=D. R. Lovley, E. J. Phillips|title=Reduction of Uranium by Desulfovibrio desulfuricans|journal=Appl. Environ. Microbiol.|volume=58|number=3|year=1992|pages=850–856|pmid=1575486|pmc=195344}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Tuovinen&quot;&gt;{{Cite journal|author=O. H. Tuovinen, T. M. Bhatti|title=Microbiological Leaching of Uranium Ores|journal=Minerals and Metallurgical Processing|volume=16|year=1999|pages=51–60|url=https://www.researchgate.net/publication/285797005_Microbiological_leaching_of_uranium_ores}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Levy&quot;&gt;{{Cite journal|author=F. Levy, I. Sheikin, B. Grenier, A. D. Huxley|title=Magnetic Field-Induced Superconductivity in the Ferromagnet URhGe|url=https://archive.org/details/sim_science_2005-08-26_309_5739/page/n58|journal=Science|year=2005|volume=309|pages=1343–1346|doi=10.1126/science.1115498}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Widman&quot;&gt;{{Cite journal|author=D. R. Lovley, P. K. Widman, J. C. Woodward, E. J. Phillips|title=Reduction of Uranium by Cytochrome c3 of Desulfovibrio vulgaris|journal=Appl. Environ. Microbiol.|volume=59|number=11|year=1933|pages=3572–3576|pmid=8285665|pmc=182500}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Fritzschmidt&quot;&gt;{{Cite book|author=Fritz Schmidt|title=Kompendium der praktischen Photographie|edition=10. prošireno|location=Leipzig|year=1906|pages=191, 268, 291, 339}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brauer&quot;&gt;{{Cite book|title=Handbuch der Präparativen Anorganischen Chemie |editor=Georg Brauer|volume=3|edition=3. prerađ.|publisher=Enke|location=Stuttgart|year=1978|isbn=3432878133|page=1195}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;exact&quot;&gt;{{Cite journal|author=Huebner, H.|year=1989|title=Uran und seine Entdeckung durch Martin Heinrich Klaproth|language=de|journal=Isotopenpraxis|volume=25|number=9|pages=361-367|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:20086272|access-date=30. 10. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095531/https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN%3A20086272|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;PU244&quot;&gt;{{Cite journal|author=D. C. Hoffman, F. O. Lawrence, J. L. Mewherter, F. M. Rourke|title=Detection of Plutonium-244 in Nature|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1971-11-19_234_5325/page/132|journal=Nature|volume=234|year=1971|pages=132–134|doi=10.1038/234132a0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dvavjeka&quot;&gt;{{Cite journal|author=Walter Kupsch; Jiří(George) Strnad|title=Uranium Bicentenary|year=1989|journal=Earth Sciences History|volume=8|number=1|pages=83-86|doi=10.17704/eshi.8.1.a65n221521602774}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;depoziti&quot;&gt;{{Cite book|title=Uranium Ore Deposits|author=Franz J. Dahlkamp|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=2013|isbn=9783662028926|page=5|url=https://books.google.ba/books?id=uczsCAAAQBAJ}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;&gt;{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|page=2149}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Robert C. Weast|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton, FL, SAD|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 bis E-145}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;harry&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3|pages=674–682}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ipac&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm|title=CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013|language=en|access-date=29. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sci&quot;&gt;{{Cite book|language=en|edition=11|chapter=Uranium|title=The McGraw-Hill Science and Technology Encyclopedia|publisher=The McGraw-Hill Companies, Inc.|year=2012|isbn=978-0071792738}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{Commonscat|Uranium}}
* {{Cite book|author=Tom Zoellner|title=Uranium : war, energy, and the rock that shaped the world|url=https://archive.org/details/uraniumwarenergy0000zoel|year=2009|publisher=Viking Penguin, Penguin Group (USA) Inc.|isbn=1-101-02304-X}}
* {{Cite book|title=Uranium production and raw materials for the nuclear fuel cycle - supply and demand, economics, the environment and energy security: proceedings of an International Symposium, Beč, 20-24. juni 2005.|year=2006|publisher=Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)|isbn=9201072066|issn=1563–0153|location=Beč, Austrija}}
* {{Cite book|author=Zeev Karpas|title=Analytical chemistry of uranium; Environmental, Forensic, Nuclear, and Toxicological Applications|year=2015|publisher=CRC PressTaylor &amp; Francis Group|isbn=978-1-4822-2060-5}}

{{Nuklearna tehnologija}}
{{PSE}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Uranij| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Aktinoidi]]
[[Kategorija:Nuklearna goriva]]
[[Kategorija:Nuklearni materijali]]
[[Kategorija:Piroforni materijali]]
[[Kategorija:Projekt &quot;Manhattan&quot;]]</text>
      <sha1>lp3blrz43zp6n873zv45h2juiowuo8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Budućnost Banovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10099</id>
    <revision>
      <id>3924557</id>
      <parentid>3924377</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T06:45:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48997-90</username>
        <id>185569</id>
      </contributor>
      <origin>3924557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10922" sha1="3psqyjvlge5k0oncre40btx4i3492a2" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #004d1a
| Ime kluba         = '''Budućnost Banovići'''
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Budućnost Banovići
| Grb               = FK Budućnost Banovići.png
| veličina_grba     = 200px
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[1947.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Banovići]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|#004d1a}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion           = [[Gradski stadion u Banovićima|GS Banovići]]
| Kapacitet         = 6.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = [[Zijad Alić]]
| Trener            = [[Mensur Dedić]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Armije BIH 16
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 11. mjesto&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.transfermarkt.com/prva-liga-fbih/startseite/wettbewerb/BOS2/plus/?saison_id=2024 |title=TABLE PRVA LIGA FBIH 24/25 |work=transfermarkt.com|access-date= 8. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica = 
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 =
| uzorak_t1 = _blackstripes
| uzorak_dr1 =
| lijeva ruka1 = 004d1a
| tijelo1 = 004d1a
| desna ruka1 = 004d1a
| šorc1 = 000000
| čarape1 = 000000
| uzorak_lr2 =
| uzorak_t2 =
| uzorak_dr2 =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2 = FFFFFF
| desna ruka2 = FFFFFF
| šorc2 = 000000
| čarape2 = FFFFFF
}}
'''Fudbalski klub Budućnost Banovići''' je nogometni klub iz [[Banovići|Banovića]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

==Historija==
Klub je osnovan 1947. godine. Bio je član [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]] u njenoj prvoj sezoni. U Premijer ligi je odigrao ukupno pet sezona. Najveći uspjeh ostvaruje u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999-00.]] kada je u okviru tadašnje Prve lige Bosne i Hercegovine igrao play-off za prvaka. Naredne sezone igra u prvoj kvalifikacionoj rundi protiv [[FK Drnovice|Drnovice]] u okviru [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Poražen je sa ukupnih 4-0.

Tradicionalne boje kluba su zelena i crna. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banovići|Gradskom stadionu]] u Banovićima.

==Uspjesi==
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]], [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
*'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]], [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]

==Evropski nastupi==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
! 
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Q
| {{flagicon|SLK}} [[FK Drnovice|Drnovice]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0-1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Plasman po sezonama==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 59
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 33
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 25
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 14/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 35
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 61
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/15.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/14.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 31
|}

==Treneri==
*{{ZD|BIH}} [[Smajil Karić]]
*{{ZD|BIH}} [[Fuad Grbešić]] (2004–2005)
*{{ZD|BIH}} [[Munever Rizvić]] (2008–2011)
*{{ZD|BIH}} [[Munever Rizvić]] (2012–2020)
*{{ZD|BIH}} [[Igor Sliško]] (2020)
*{{ZD|BIH}} [[Smajil Karić]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Milenko Bošnjaković]] (2021–2022)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Mujkić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Zehrudin Kavazović]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Emir Ikanović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Milenko Bošnjaković]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Elvis Čergić]] (2025–2026)
*{{ZD|BIH}} [[Aldin Đidić]] (2026)
*{{ZD|BIH}} [[Mensur Dedić]] (2026–danas)

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-buducnost-banovici/9313/ Budućnost Banovići] na soccerway.com

{{Prva liga FBiH}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Budućnost]]
[[Kategorija:Sport u Banovićima|Budućnost]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1947.]]</text>
      <sha1>3psqyjvlge5k0oncre40btx4i3492a2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Hemon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10194</id>
    <revision>
      <id>3924552</id>
      <parentid>3923735</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T04:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41839" sha1="amjfxtqm9w6ql9xkqgkgmkuebmica0n" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Aleksandar Hemon
| slika                  = Aleksandar Hemon 3280355.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|09|09}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SFRJ
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = bosanskohercegovačka, američka
| druga_imena            = 
| zanimanje              = pisac, esejist, novinar, kolumnist
| godine_aktivnosti      = 2004–danas
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| veb-sajt               = aleksandarhemon.com
}}

'''Aleksandar Hemon''' američki je i [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, esejist, novinar i scenarist.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lannan.georgetown.edu/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Lannan Center for Poetics and Social Practice|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1992. živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://international.princeton.edu/news/migration-displacement-and-adaptation-aleksandar-hemons-journey-refugee|title=Migration, Displacement and Adaptation: Aleksandar Hemon’s Journey as a Refugee {{!}} Princeton International|date=11. 12. 2024|website=international.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/authors/aleksandar-hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Piše na [[Bosanski jezik|bosanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a najveći dio književnog opusa na engleskom jeziku nastao je nakon njegovog preseljenja u SAD. Autor je [[Roman|romana]], zbirki [[Pripovijetka|pripovijetki]], memoarske i esejističke [[Proza|proze]], novinskih tekstova i [[Scenarij|scenarija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/hemon/|title=Aleksandar Hemon|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je dobitnik Guggenheimove stipendije 2003. i MacArthur Fellowshipa 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.macmillan.com/author/aleksandarhemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Authors {{!}} Macmillan|website=Macmillan Academic|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov roman ''The Lazarus Project'' bio je finalist za nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a 2020. dobio je Nagradu Dos Passos. Od 2018. godine profesor je kreativnog pisanja na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==

=== Rani život i porodica ===
Aleksandar Hemon rođen je 9. septembra 1964. godine u Sarajevu, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], tada dijelu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/people/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u Sarajevu, koje će kasnije zauzimati važno mjesto u njegovom književnom stvaralaštvu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|title=Life before loss|url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/30/fiction4|newspaper=The Guardian|date=29. 8. 2008|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Harrison Sophie|last=Interview by}}&lt;/ref&gt;

Njegov otac Petar bio je inženjer zaposlen u [[Energoinvest|Energoinvestu]], zbog čega je često putovao. Hemonova porodica jedno vrijeme je živjela u [[Demokratska Republika Kongo|Zairu]], dok je većinu vremena provodila u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=To catch a thief|url=https://www.theguardian.com/books/2004/jul/10/featuresreviews.guardianreview3|newspaper=The Guardian|date=10. 7. 2004|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Porodica je imala i vikendicu na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cd-cc.si/en/culture/literature-and-humanities/aleksandar-hemon-about-youth|title=Aleksandar Hemon: About a Youth {{!}} Cankarjev dom|website=www.cd-cc.si|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonovo porodično porijeklo je raznoliko. Očeva porodica bila je [[Ukrajinci|ukrajinskog porijekla]], a njegov pradjed Teodor Hemon doselio se iz zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] u Bosnu prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. S majčine strane potiče iz bosanske porodice.{{efn|U dostupnim izvorima nije precizirano da li se radi o porodici srpskog ili hrvatskog porijekla; navodi se isključivo njeno bosansko regionalno porijeklo.}} Porodičnu historiju, roditelje i odrastanje u Sarajevu kasnije je obrađivao u autobiografskoj prozi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mcdbooks.com/books/my-parents-an-introduction-this-does-not-belong-to-you|title=MCD {{!}} My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You|website=MCD|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djetinjstvo je proveo u Sarajevu 1960-ih i 70-ih. Rano je pokazao zanimanje za [[film]], [[Muzika|muziku]] i [[Popularna kultura|popularnu kulturu]]. Među njegovim prvim filmskim uspomenama bila je ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pescanik.net/djecije-igre/|title=Dječije igre|last=Hemon|first=Aleksandar|date=2. 8. 2009|website=Peščanik|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U mladosti je svirao u rock-bendu, snimao videospotove i bio zainteresovan za muziku i film.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2013/03/23/aleksandar_hemon_i_cannot_stand_that_whole_game_of_confession_i_have_nothing_to_confess_and_i_do_not_ask_for_redemption/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=Aleksandar Hemon: &quot;I cannot stand that whole game of confession. I have nothing to confess and I do not ask for redemption&quot;|last=Bolonik|first=Kera|date=24. 3. 2013|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Ta interesovanja kasnije su postala dio njegovog profesionalnog i književnog rada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cd-cc.si/novice/aleksandar-hemon-ne-vem-ali-mladim-lahko-pomagajo-generacije-ki-so-jim-unicile-svet|title=Aleksandar Hemon: &quot;Ne vem, ali mladim lahko pomagajo generacije, ki so jim uničile svet&quot; {{!}} Cankarjev dom|website=cd-cc.si|language=sl|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
Hemon je studirao književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 1990. Tokom studija razvijao je interes za književnost i književnu kritiku,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://freshairarchive.org/segments/yugoslavian-born-writer-aleksander-hemon|title=Yugoslavian-Born Writer Aleksander Hemon. {{!}} Fresh Air Archive: Interviews with Terry Gross|date=12. 7. 2000|website=freshairarchive.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; a istovremeno je počeo objavljivati prve književne i novinarske tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pshares.org/issue-article/john-c-zacharis-award-winner-aleksandar-hemon/|title=John C. Zacharis Award Winner Aleksandar Hemon|website=Ploughshares|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države nastavio je obrazovanje na [[Northwestern University|Northwestern Universityju]] u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao [[Engleska književnost|englesku književnos]]&lt;nowiki/&gt;t i stekao zvanje magistra. Studij je završio 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarstvo i kulturni rad u Sarajevu ===
Prije odlaska iz Sarajeva Hemon je već bio aktivan u kulturnom i novinarskom životu grada. Radio je na Omladinskom programu [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], gdje se bavio različitim kulturnim i muzičkim sadržajima. Pisao je i filmske kritike, te druge tekstove o [[Kultura|kulturi]].&lt;ref&gt;[https://sff.ba SFF.ba] | [https://m.sff.ba/novost/11106/aleksandar-hemon-moderator-press-konferencija-takmicarskog-programa-igrani-film Aleksandar Hemon moderator press konferencija Takmičarskog programa – igrani film].&lt;/ref&gt;

Bio je urednik za kulturu u časopisu ''Naši dani'', a svoje književne i novinarske tekstove objavljivao je na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lithub.com/how-the-writer-uses-humor-aleksandar-hemon/|title=How the Writer Uses Humor: Aleksandar Hemon|last=Freeman|first=John|date=28. 7. 2016|website=Literary Hub|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom periodu stekao je iskustvo novinara i pisca, te se uključio u sarajevsku kulturnu scenu.

Njegovi rani uticaji nisu dolazili samo iz [[knjiga]]. Muzika, film, [[novinarstvo]] i sam život u Sarajevu presudno su oblikovali njegov kasniji književni izraz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishtimes.com/culture/books/aleksandar-hemon-it-s-the-end-of-america-they-just-don-t-know-it-yet-1.2411564|title=Aleksandar Hemon: ‘It’s the end of America. They just don’t know it yet’|last=Wallace|first=Arminta|website=The Irish Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak u Sjedinjene Američke Države ===
Godine 1992. Hemon je otputovao u Sjedinjene Američke Države u okviru programa kulturne i novinarske razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagoist.com/article/undefined|title=Resurrecting Lazarus: An Interview With Aleksandar Hemon|website=The Chicagoist|language=en|access-date=31. 8. 2026|archive-date=31. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260831024738/https://www.chicagoist.com/article/undefined|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Chicago je prvobitno došao na nekoliko mjeseci, s namjerom da se vrati u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u Bosni i Hercegovini je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], a [[opsada Sarajeva]] onemogućila mu je povratak. Hemon je ostao u Chicagu, gdje je započeo novi život. Njegovi roditelji i sestra također su napustili Sarajevo i kasnije se nastanili u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Speak, Memory|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,2138561-2,00.html|newspaper=Time|date=25. 3. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0040-781X|language=en-US|first=Jesse|last=Dorris}}&lt;/ref&gt;

Prve godine u Sjedinjenim Američkim Državama proveo je radeći različite poslove i učeći engleski jezik. Radio je, između ostalog, za [[Greenpeace]], u knjižari i kao dostavljač. Istovremeno je nastavio obrazovanje i počeo ponovo razvijati svoj književni rad.&lt;ref&gt;Princeton Intl. War &amp; Peace. Peaceful Solutions - In Service to Humanity. 2024. 16) Migration, Displacement, Adaptation. Aleksandar Hemon, professor of creative writing, on language, migration and conquest.&lt;/ref&gt;

== Počeci i pisanje na engleskom ==
Prije odlaska u Sjedinjene Američke Države Hemon je već pisao na bosanskom jeziku, ali je nakon dolaska u Chicago početkom 1990-ih počeo razvijati književni rad na engleskom. U intervjuu s [[Terry Gross]] za emisiju ''[[Fresh Air]]'' 2000. rekao je da je u Bosni pisao minimalističke priče, dok je prelazak na engleski promijenio i njegov način pisanja. Hemon je tu promjenu povezao i s vlastitom transformacijom nakon dolaska u Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prema Hemonovom vlastitom svjedočenju, prvu priču napisanu u cijelosti na engleskom završio je 1995. godine. U razgovoru koji je vodio s književnim kritičarem [[Jonathan Knight|Jonathanom Knightom]] objasnio je da je riječ bila o priči ''The Sorge Spy Ring'', posvećenoj sovjetskom [[Špijunaža|špijunu]] [[Richard Sorge|Richardu Sorgeu]]. Hemon je rekao da je u početku tokom pisanja morao provjeravati značenje pojedinih riječi u rječniku, ali da je često otkrivao kako je upotrijebio upravo riječ koju je želio.&lt;ref&gt;Hemon, Aleksandar. “A Conversation with Aleksandar Hemon.” Interview by Jonathan Knight.&lt;/ref&gt;

Hemon je nakon početka rata zaključio da više neće moći pisati na svom maternjem jeziku, jer je rat prekinuo njegovu vezu s jezičkim i životnim okruženjem u kojem je taj jezik koristio. U razgovoru za ''Princeton International'' 2024. godine rekao je da je zato odlučio učiti engleski čitajući mnogo, a potom je na Northwestern Universityju završio magistarski studij engleske književnosti. U istom razgovoru naveo je da je svoju prvu priču na engleskom završio 1995.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

O tome kako je doživljavao odnos između dva jezika govorio je i u intervjuu za ''[[BOMB Magazine]]'' 2008. Hemon je tada rekao da u bosanskom ima manje &quot;registara&quot;, dok mu engleski omogućava veći broj različitih glasova i načina izražavanja. Engleski je opisao kao jezik čije granice mogu biti pomjerane i preoblikovane, a naveo je i da ne smatra problematičnim namjerno odstupanje od ustaljenih engleskih izraza.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2008/08/20/aleksandar-hemon-1/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Deborah Baker|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Takav odnos prema jeziku primijetili su i književni kritičari. ''[[The New Yorker]]'' je 2000, povodom objavljivanja njegove prve knjige, napisao da činjenica da engleski nije Hemonov [[maternji jezik]] ima konkretan učinak na njegovu prozu: kritičar je posebno izdvojio upotrebu riječi i izraza koji u početku mogu djelovati neuobičajeno, ali u kontekstu postaju precizni i funkcionalni.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news|title=First Fictions|url=https://www.newyorker.com/magazine/2000/06/19/first-fictions|newspaper=The New Yorker|date=12. 6. 2000|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-792X|language=en-US|first=The New|last=Yorker}}&lt;/ref&gt;

[[Laura Miller]] je u intervjuu s Hemonom za ''[[Salon (magazin)|Salon]]'' 2000. njegovo napredno poznavanje engleskog povezala s poslom koji je radio u Chicagu za [[Greenpeace]]. Hemon je rekao da je tada prolazio kroz period &quot;intenzivnog govorenja&quot;, u kojem je morao spontano razgovarati s ljudima i oblikovati rečenice na engleskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salon.com/2000/04/27/hemon_interview/?utm_source=website&amp;utm_medium=social&amp;utm_campaign=ogshare&amp;utm_content=og|title=More spilled spaghetti|last=Miller|first=Laura|date=27. 4. 2000|website=Salon.com|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegova prva knjiga na engleskom bila je zbirka pripovijetki ''The Question of Bruno'', objavljena 2000. godine. Univerzitet Princeton navodi je kao njegovu prvu zbirku pripovijetki. U razgovoru za [[National Public Radio|NPR]] iste godine Hemon je rekao da je ranije sebi postavio cilj da napiše i objavi priču na engleskom, što je ostvario upravo tom knjigom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Zbirka je odmah privukla pažnju američke književne kritike. ''The New Yorker'' je posebno istakao da činjenica da engleski nije Hemonov maternji jezik ima vidljiv utjecaj na njegov izbor riječi i izraza.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Hemon je odbacivao svođenje svog pisanja na iskustvo [[Imigracija|imigranta]]. U intervjuu za ''[[The Village Voice]]'' 2013. Hemon je rekao da je engleski tokom 1990-ih &quot;ušao u njegovu podsvijest&quot; i da je s vremenom postao potpuno bilingvalan. Kao glavni način usvajanja engleskog za književno pisanje izdvojio je čitanje, navodeći da se jezik za pisanje usvaja iz knjiga, književnosti i tradicije koju pisac čita.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.villagevoice.com/author-aleksandar-hemon-is-better-than-you-at-soccer/|title=Author Aleksandar Hemon Is Better Than You at Soccer|last=Gogolak|first=Emily|date=28. 3. 2013|website=The Village Voice|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su Hemonovo pisanje na engleskom često upoređivali s autorima poput [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] i [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Love and Obstacles by Aleksandar Hemon|url=https://www.theguardian.com/books/2009/sep/27/love-and-obstacles-aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=26. 9. 2009|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Rachel|last=Aspden}}&lt;/ref&gt; Hemon je o tim poređenjima govorio s rezervom; u ''BOMB Magazinu'' istakao je Nabokova kao važnog pisca, posebno zbog njegovog emigrantskog iskustva, dok je prema Conradovom stilu bio kritičniji.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Nakon ''The Question of Bruno'', Hemon je 2002. objavio svoj prvi roman, ''Nowhere Man'', koji je bio finalist za National Book Critics Circle Award.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bookcritics.org/past-awards/2002/|title=2002|website=National Book Critics Circle|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavni lik Jozef Pronek prethodno se pojavio u priči ''Blind Jozef Pronek &amp; Dead Souls'' iz zbirke ''The Question of Bruno'', a ''The New Yorker'' ga je opisao kao Hemonovu fikcionalnu tvorevinu i gotovo [[Alter ego|alter-ego]]. Pronek u romanu iz Sarajeva dolazi u Sjedinjene Države, gdje ostaje nakon izbijanja rata, što predstavlja jasnu paralelu s Hemonovim vlastitim životnim iskustvom.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Escape from History|url=https://www.nybooks.com/articles/2003/05/15/escape-from-history/|newspaper=The New York Review of Books|date=15. 5. 2003|access-date=31. 8. 2026|issn=0028-7504|volume=50|issue=8|language=en|first=Lorin|last=Stein}}&lt;/ref&gt; Hemon je u kasnijim razgovorima govorio o gubitku, migraciji i životu nakon preseljenja, temama koje su se pojavile i u njegovoj književnosti.

== Tematske i stilske karakteristike ==

=== Jezik i bilingvalnost ===
Hemonovo pisanje karakteriše neobičan odnos prema engleskom jeziku, koji je počeo koristiti za književno pisanje tek nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bombmagazine.org/articles/2000/07/01/aleksandar-hemon/|title=BOMB Magazine {{!}} Aleksandar Hemon by Jenifer Berman|website=BOMB Magazine|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''BOMB Magazine'' rekao je da je njegova proza na engleskom drugačija od ranijih tekstova na bosanskom, dok je u razgovoru za ''Bookforum'' objasnio da je u početku morao svjesno pratiti ritam i izgovor riječi, a kasnije je počeo &quot;da čuje&quot; engleski mnogo brže.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bookforum.com/print/1602/aleksandar-hemon-talks-with-bookforum-3828|title=Toxic Assets and English Syntax|website=Bookforum|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičari upravo su jezičku posebnost često izdvajali kao jednu od karakteristika Hemonove proze. Adam Mars-Jones je u The Guardianu 2008. godine istakao Hemonovu slobodu da na engleskom &quot;izmišlja ili proširuje riječi&quot;, navodeći primjere poput &quot;unsmiled&quot;, &quot;cloudettes&quot; i &quot;onionesque&quot;. Hemon je u razgovoru za Bookforum objasnio da mu jezik &quot;ne dolazi kao nešto potpuno i završeno&quot;, te da ga pisci koje cijeni ne uzimaju zdravo za gotovo, što ukazuje na njegovo shvatanje jezika kao materijala koji se može aktivno preoblikovati u književnom procesu.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2008/aug/10/fiction1 Prose this powerful could wake the dead.] Adam Mars-Jones. The Guardian. Pristupljeno 31. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Migracija, raseljenost i pripadnost ===
Migracija i raseljenost zauzimaju važno mjesto u Hemonovoj prozi. Akademska studija Elvire Bolance-Lowman o ''The Book of My Lives'' Hemonovo iskustvo čita kroz pitanje bosansko-američke migrantske autobiografije i života u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bolanca-Lowman|first=Elvira|date=26. 7. 2017|title=Resisting Xenophobia: Transatlantic Mobility and Aleksandar Hemon’s Immigrant Autobiography The Book of My Lives|url=https://copas.uni-regensburg.de/index.php/copas/article/view/280|journal=Current Objectives of Postgraduate American Studies|language=en|volume=|issue=1|doi=10.5283/copas.280|issn=1861-6127|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sličan zaključak donosi Ioana Luca u akademskom radu o ''The Question of Bruno'', ''Nowhere Man'' i ''The Lazarus Project''. Ona Hemonovu prozu povezuje s raseljavanjem nakon raspada Jugoslavije i načinom na koji se iskustva različitih geografskih i historijskih prostora prepliću.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=Luca|first=Ioana|date=juni 2015|title=Bosnian Migrations, Cosmopolitan Memories Aleksandar Hemon|url=https://scholar.lib.ntnu.edu.tw/en/publications/bosnian-migrations-cosmopolitan-memories-aleksandar-hemo-2/|journal=The Journal of English Language &amp; Literature|language=English|publisher=English Language and Literature Association of Korea|volume=61|issue=2|pages=193–217|doi=10.15794/jell.2015.61.2.002|issn=2465-8545|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je, međutim, u intervjuu za ''American Literary Review'' bio oprezniji prema samom određivanju &quot;tema&quot; svojih knjiga. Govoreći o pojmovima poput raseljenosti, gubitka i nepopravljivosti, rekao je da ih radije vidi kao mogućnosti koje mu iskustvo pruža za književno istraživanje drugih povezanih tema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://americanliteraryreview.com/2015/02/02/running-out-of-reasons-for-not-writing-an-interview-with-aleksandar-hemon/|title=Running Out of Reasons for Not Writing: An Interview with Aleksandar Hemon|last=American Literary Review|date=2. 2. 2015|website=American Literary Review|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Sarajevo, rat i sjećanje ===
Sarajevo se u Hemonovoj prozi pojavljuje i kao stvarni prostor i kao prostor sjećanja. U tekstu za ''The Guardian'' iz 2013. Hemon je opisao potrebu da nakon dolaska u Chicago taj grad učini stvarnim za sebe, dok istovremeno pokušava sačuvati Sarajevo koje je ostavio iza sebe prije nego što ga promijene sjećanje i protok vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleksandar Hemon: A personal history of Sarajevo|url=https://www.theguardian.com/books/2013/feb/23/aleksandar-hemon|newspaper=The Guardian|date=23. 2. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=John|last=Freeman}}&lt;/ref&gt;

Akademska istraživanja njegovu upotrebu Sarajeva i drugih prostora povezuju sa složenijim odnosom između mjesta, vremena i sjećanja. Ioana Luca, naprimjer, govori o &quot;kozmopolitskim&quot; i &quot;multidirekcionalnim&quot; procesima sjećanja u Hemonovim djelima, pri čemu posebno ističe preplitanje različitih geografskih mjesta i vremenskih okvira. Nathan Allen Jung, s druge strane, Hemonov književni prostor analizira kroz koncept dijasporske &quot;vremenske geografije&quot; (''time-geography''), kojom se mjesta predstavljaju kao prostori u kojima se prepliću različite historije migracije.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Jung, Nathan Allen. “Mapping the Media of Aleksandar Hemon’s Diasporic Time-Geography.” ''ARIEL: A Review of International English Literature'', vol. 49, 2–3, 2018, str. 37–62. DOI: 10.1353/ARI.2018.0012.&lt;/ref&gt;

=== Historija, fikcija i autobiografija ===
Hemon često povezuje lično iskustvo s historijskim događajima, ali granica između autobiografskog i izmišljenog kod njega nije jednostavna. Književna teoretičarka Wendy Ward u radu o ''The Lazarus Project'' ističe da Hemon svoju raniju prozu opisuje kao &quot;antibiografsku&quot; i da fikciju koristi kao prostor za stvaranje iskustava koja mu se nisu nužno dogodila.&lt;ref&gt;Does autobiography matter? : fictions of the self in Aleksandar Hemon's The Lazarus project Vol.37,No.2(2011). Wendy Ward &lt;nowiki&gt;https://doi.org/10.5817/BSE2011-2-14&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U ''The Lazarus Project'' ta metoda postaje posebno vidljiva: roman povezuje historiju Lazara Averbucha s pričom bosansko-američkog pisca Vladimira Brika. Akademska analiza Aleksandre Stojanović roman opisuje kao postmodernu pripovijest koja historijski materijal koristi za izgradnju nove priče, uz posebno naglašavanje odnosa između prostora, identiteta i hibridnosti.&lt;ref&gt;MAPPING THE METAFICTIONAL / MAPIRANJE METAFIKCIJE: ALEKSANDAR HEMON’S THE LAZARUS PROJECT AS A POSTMODERN NARRATIVE / PROJEKAT LAZARUS ALEKSANDRA HEMONA KAO POSTMODERNI NARATIV. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu ISSN 2303-6990 on-line DOI:10.46352/23036990.2020.318. Aleksandra Stojanović.&lt;/ref&gt;

=== Humor, ironija i groteska ===
Hemonova proza ne tretira rat, migraciju i gubitak isključivo ozbiljnim tonom. Kritika često ističe istovremeno prisustvo humora i mračnih tema. U recenziji ''The Lazarus Projecta'' za ''Los Angeles Times'', Carol Anshaw opisala je smjenjivanje crnog humora i tuge kao jedno od obilježja romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2008-may-04-bk-anshaw4-story.html|title=A cold case|last=Anshaw|first=Carol|date=4. 5. 2008|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aaron Thier je u ''The Nationu'' Hemonov engleski opisao kroz humor, vitalnost i namjernu jezičku &quot;nepreciznost&quot;, posebno izdvajajući neobične konstrukcije i rečenice iz djela''The Question of Bruno''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=And Darkness Comes: On Aleksandar Hemon|url=https://www.thenation.com/article/archive/and-darkness-comes-aleksandar-hemon/|date=24. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0027-8378|language=en-US|first=Aaron|last=Thier}}&lt;/ref&gt;

=== Stil i rečenica ===
Kritičari su Hemonov stil često opisivali kroz gustu, slikovitu i ritmički naglašenu prozu. ''The Guardian'' je 2013. god. njegovu prozu opisao kao istovremeno preciznu i zasićenu poređenjima, dok je posebno istakao neočekivane slike koje iz takvog stila proizlaze.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U razgovoru za ''Bookforum'' Hemon je govorio upravo o ritmu rečenice. Objasnio je da je na početku pisanja na engleskom morao svjesno brojati i izgovarati riječi kako bi pronašao odgovarajući ritam.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Esejistika i publicistika ==
Hemon se esejistikom i publicistikom počeo baviti još prije odlaska iz Sarajeva, kada je pisao novinske i kulturne tekstove, uključujući filmske kritike. Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države nastavio je objavljivati eseje i književne tekstove u američkim časopisima. Prema intervjuu koji je 2013. objavio ''The Guardian'', njegove tekstove objavljivali su, između ostalih, časopisi ''Story'', ''Ploughshares'', ''Granta'' i ''The New Yorker''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Njegova esejistika posebno je došla do izražaja u knjizi ''The Book of My Lives'' iz 2013. Izdavački opis i kritički prikazi knjigu određuju kao zbirku autobiografskih eseja, sastavljenu od 15 ranije objavljenih tekstova koji su nastajali za različite publikacije. Eseji su povezani s Hemonovim životom u Sarajevu i Chicagu, ali ne čine klasičnu linearnu autobiografiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/9780374115739|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon|date=14. 1. 2013|website=www.publishersweekly.com|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/aleksandar-hemon/the-book-of-my-lives/|title=THE BOOK OF MY LIVES {{!}} Kirkus Reviews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zyzzyva.org/2013/04/10/personal-essay-elevated-to-art-aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives/|title=Personal Essay Elevated to Art: Aleksandar Hemon's 'The Book of My Lives'|last=Editor|date=10. 4. 2013|website=ZYZZYVA|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sam Hemon je knjigu predstavio kao pokušaj da kroz pojedinačne epizode i sjećanja poveže različite periode vlastitog života. ''The Guardian'' je istakao da je riječ o djelu koje povezuje njegovo djetinjstvo u Sarajevu s kasnijim životom u Chicagu, dok je Hemonovo pripovijedanje opisano kao pokušaj da ponovo sastavi sjećanja na grad i prošlost koju je ostavio iza sebe.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

U tim tekstovima autobiografski materijal često je povezan sa širim društvenim i historijskim pitanjima. Hemon piše o odrastanju u socijalističkom Sarajevu, ratu u Bosni i Hercegovini, emigraciji, životu u Chicagu, sportu, porodici i [[Kulturalna raznolikost|kulturnim razlikama]]. ''Publishers Weekly'' posebno ističe da se knjiga kreće između dva osnovna prostora: Sarajeva i Chicaga, te da se u kasnijim esejima autor sve više okreće ličnim odnosima, prijateljstvima, ljubavi i životu u novom gradu.&lt;ref&gt;Publishers Weekly. &quot;The Book of My Lives.&quot; 14. 1. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.apple.com/au/book/the-book-of-my-lives/id618697820|title=‎The Book of My Lives|date=14. 1. 2013|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Važan dio Hemonove esejistike čine i tekstovi o sportu, posebno fudbalu. Njegov interes za fudbal pojavljuje se u više autobiografskih i publicističkih tekstova, uključujući eseje okupljene u knjizi ''The Book of My Lives'', a kasnije je objavio i zbirku ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer''. U intervjuu iz 2013. Hemon je govorio o tome da je fudbal bio dio njegovog života u Sarajevu, dok se i nakon preseljenja u Chicago nastavio pojavljivati kao dio njegovog društvenog života i veze s ljudima iz različitih migrantskih zajednica.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeout.com/chicago/books/aleksandar-hemons-the-book-of-my-lives|title=Aleksandar Hemon’s The Book of My Lives|date=12. 3. 2013|website=Time Out Chicago|language=en-US|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemonova publicistika obuhvata i tekstove o američkom društvu i politici. U njegovom kasnijem radu pojavljuju se teme poput rata, nacionalizma, imigracije, multikulturalnosti i političkog nasilja. Njegovi eseji pritom često polaze od lične epizode ili iskustva, da bi ih povezali sa širim društvenim i historijskim kontekstom. Takav spoj ličnog i političkog posebno je vidljiv u The Book of My Lives, gdje se sjećanja na Sarajevo i Chicago prepliću s razmišljanjima o komunizmu, socijalizmu, Bosanskom ratu, migraciji i životu u američkom društvu.&lt;ref&gt;''Publishers Weekly''. “The Book of My Lives.” 14. 1. 2013. Freeman, John. “Aleksandar Hemon: A Personal History of Sarajevo.” ''The Guardian'', 23. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovoj publicistici zauzima pisanje o Sarajevu i bosanskom ratu. Hemon se pritom ne ograničava na prikaz Sarajeva kao ratnog grada. U esejima o svom djetinjstvu i mladosti vraća se svakodnevnom životu prije rata, ljudima, kulturi, sportu i gradskim prostorima. [[Andrew Anthony]] je u recenziji ''The Book of My Lives'' za ''The Guardian'' upravo istakao da Hemon Sarajevo prikazuje kroz njegove stanovnike, njihove planove i svakodnevni život, a ne samo kroz poznatu sliku opsade i ratnog razaranja.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news|title=The Book of My Lives by Aleksandar Hemon – review|url=https://www.theguardian.com/books/2013/apr/14/aleksandar-hemon-book-lives-review|newspaper=The Guardian|date=14. 4. 2013|access-date=31. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Andrew|last=Anthony}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih karakteristika njegove esejistike jeste spajanje autobiografskog pripovijedanja s izraženim književnim postupcima. Njegovi tekstovi nisu tek dokumentarni zapisi o vlastitom životu, nego koriste [[humor]], [[Ironija|ironiju]], digresije i pažljivo oblikovane slike. ''The Guardian'' je Hemonovu prozu opisao kao preciznu i snažno stiliziranu, dok je Andrew Anthony u recenziji ''The Book of My Lives'' posebno istakao njegove pažljivo oblikovane vinjete, njihovu digresivnost i sklonost završecima koji odstupaju od očekivanja čitaoca.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Film i televizija ==
Hemon se filmskim i televizijskim scenarijem počeo ozbiljnije baviti nakon što je već izgradio književnu karijeru. Njegov ulazak u filmski svijet bio je povezan s režiserkama [[Lana Wachowski|Lanom]] i [[Lilly Wachowski]], s kojima je razvijao profesionalni i prijateljski odnos u Chicagu. Hemon je upoznao Wachowske oko 2009, nakon što su pročitale njegov roman ''The Lazarus Project''. Kasnije je o njihovom radu pisao i za ''The New Yorker'', prateći nastanak filma ''[[Cloud Atlas]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newyorker.com/magazine/2012/11/05/the-dream-life-of-neo|title=The Dream Life of Neo|last=Hemon|first=Aleksandar|date=29. 10. 2012|website=The New Yorker|language=en|access-date=31. 8. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Njegova najznačajnija saradnja s Wachowskima bila je televizijska serija ''[[Sense8]]''. Hemon se uključio u rad na drugoj sezoni zajedno s britanskim piscem [[David Mitchell|Davidom Mitchellom]]. Prema njegovom vlastitom opisu, njih dvojica su određeno vrijeme radili u scenarističkoj sobi i učestvovali u razvijanju zapleta i pojedinih scena, a za drugu sezonu bili su potpisani kao konsultanti. Kasnije su zajedno s Lanom Wachowski napisali i finale serije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.avclub.com/aleksandar-hemon-on-writing-for-sense8-and-why-he-s-sti-1798189260|title=Aleksandar Hemon on writing for Sense8 and why he's still a novelist|last=Koski|first=Genevieve|date=8. 5. 2015|website=The A.V. Club|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rad na ''Sense8'' bio je za Hemona važan i zbog načina na koji se razlikovao od njegovog književnog rada. Scenarij nije nastajao individualno, nego kroz grupnu raspravu i zajedničko razvijanje priče. Hemon je taj način rada opisao kao “the pit”, prostor u kojem scenaristi iznose ideje, povezuju ih i postepeno oblikuju scene i zaplet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2017/05/sense8-season-2-finale-writing-recap-netflix-spoilers-1201808816/|title=‘Sense8’: How the Season 2 Finale Was Written and Why They Killed Off That Character|last=Hogan|first=Michael|date=7. 5. 2017|website=IndieWire|language=en|access-date=31. 8. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Nakon ''Sense8'', Hemon je s Davidom Mitchellom i Lanom Wachowski radio na filmu ''[[The Matrix Resurrections]]'' iz 2021. Trojica su zajedno napisala scenarij za četvrti film serijala ''The Matrix''. Hemon je objasnio da su scenarij razvijali kroz zajednički rad u [[Irska|Irskoj]] i [[San Francisco|San Francisku]], pri čemu je proces uključivao više faza pisanja i dorade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.empireonline.com/movies/news/matrix-resurrections-aleksandar-hemon-david-mitchell-lana-wachowski-exclusive/|title=The Matrix Resurrections: Aleksandar Hemon And David Mitchell On The Film's 'Shooting The Shit' Writing Process|last=O'Hara|first=Helen|date=14. 1. 2022|website=Empire|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hemon je u razgovorima o filmu posebno isticao da je osnovu ''The Matrix Resurrections'' vidio u odnosu između Nea i Trinity. Prema njegovom objašnjenju, ljubav između njih dvoje predstavlja &quot;kičmu&quot; priče, dok je sukob između njihovog povezivanja i sistema koji ih pokušava razdvojiti pokretač radnje. Zbog toga je film opisao kao svojevrsnu ljubavnu priču smještenu unutar svijeta ''Matrixa''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collider.com/the-matrix-resurrections-aleksandar-hemon-interview/|title='The Matrix Resurrections' Writer Aleksandar Hemon on the Film's Love Story and Collaboration with Lana Wachowski|last=Radish|first=Christina|date=22. 12. 2021|website=Collider|language=en|access-date=31. 8. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' pokazuje i drugačiji oblik scenarističkog pristupa. U intervjuu o ''The Matrix Resurrections'' Hemon je naglasio da su on i Mitchell nastojali da akcione scene ne budu samo spektakl, nego da imaju funkciju u razvoju likova, priče i svijeta filma. Za njega je bilo važno da nasilje i akcija proizlaze iz same naracije, a ne da budu umetnuti samo zbog spektakla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.denofgeek.com/movies/matrix-resurrections-writers-david-mitchell-aleksandar-hemon-interview/|title=How The Matrix Resurrections Writers David Mitchell and Aleksandar Hemon Brought Their Literary Flair to the Franchise|last=Crow|first=David|date=22. 12. 2021|website=Den of Geek|language=en|access-date=31. 8. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Hemonov prelazak iz književnosti u televiziju i film tako nije značio napuštanje književnog rada, nego proširenje njegovog djelovanja na kolektivno pisanje scenarija. Dok je njegova proza uglavnom nastajala individualno, rad na ''Sense8'' i ''The Matrix Resurrections'' zahtijevao je stalnu saradnju s drugim piscima, režiserima i produkcijom. Hemon je tu razliku isticao kao jedno od najzanimljivijih iskustava rada za ekran.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2021/12/18/movies/matrix-resurrections-lana-wachowski.html|title=‘The Matrix’ Is Back. The Director Insists It’s Not a Franchise.|last=Buchanan|first=Kyle|date=18. 12. 2021|website=The New York Times|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Akademska karijera ==
Hemon je akademsku karijeru u oblasti kreativnog pisanja započeo kao predavač na Northwestern Universityju, gdje je ranije i završio magistarski studij engleske književnosti. Kasnije je predavao na Univerzitetima Illinois i New York. Od 2011. do 2018. bio je član nastavnog osoblja na NYU-ovom programu ''Low-Residency Writers Workshop in Paris'', dok je od 2015. do 2018. bio ''distinguished writer-in-residence'' na Columbia College Chicago.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2004/aleksandar-hemon|title=Aleksandar Hemon|website=www.macfound.org|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. Hemon je imenovan profesorom kreativnog pisanja na Princeton Universityju i pridružio se Programu kreativnog pisanja pri Lewis Centru za umjetnost. Princeton je tada naveo da će predavati radionice kreativnog pisanja, uključujući uvodnu i naprednu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arts.princeton.edu/news/2018/09/writer-aleksandar-hemon-to-join-princeton-universitys-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon to Join Princeton University’s Creative Writing Faculty {{!}} Lewis Center for the Arts|website=arts.princeton.edu|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegov dolazak na Princeton predstavljao je nastavak rada u kojem se književno stvaralaštvo povezuje s podučavanjem pisanja. U službenom saopćenju Princeton je posebno istakao da Hemon radi u više žanrova; od fikcije i memoarske proze do kritike i scenarija, te da takav raspon unosi i međunarodnu perspektivu u program kreativnog pisanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.princeton.edu/news/2018/09/17/writer-aleksandar-hemon-joins-creative-writing-faculty|title=Writer Aleksandar Hemon joins creative writing faculty|website=Princeton University|language=en|access-date=31. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Princetonu Hemon i danas predaje kao profesor kreativnog pisanja. Prema njegovom službenom profilu, među predmetima koje je predavao nalaze se kreativno pisanje fikcije, uvod u scenaristiku i filmski kursevi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Njegov akademski rad tako nije odvojen od književne i scenarističke prakse. Princeton ga predstavlja kao autora koji istovremeno piše romane, pripovijetke, publicistiku i scenarije, a u nastavi se bavi upravo područjima u kojima i sam profesionalno radi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==

* John C. Zacharis First Book Award za ''The Question of Bruno'';
* Guggenheim Fellowship (2003);
* MacArthur Fellowship (2004);
* St. Francis College Literary Award za ''Love and Obstacles'';
* PEN/W. G. Sebald Award (2011);
* United States Artists Fellowship (2012);
* National Magazine Award za esej i kritiku za ''The Aquarium'' (2012);
* Carnegie Corporation of New York priznanje ''Great Immigrants'' (2019);
* John Dos Passos Prize for Literature (2020);
* Grand Prix de Littérature Américaine za ''The World and All That It Holds'' (2023).

==Bibliografija==

=== Romani ===

* ''Nowhere Man'' — 2002.
* ''The Lazarus Project'' — 2008.
* ''The Making of Zombie Wars'' — 2015.
* ''The World and All That It Holds'' — 2023.

=== Zbirke pripovijetki ===

* ''The Question of Bruno'' — 2000.
* ''Love and Obstacles'' — 2009.

=== Memoarska i esejistička proza ===

* ''The Book of My Lives'' — 2013.
* ''The Matters of Life and Death: Writing on Soccer'' — 2014.
* ''My Parents: An Introduction / This Does Not Belong to You'' — 2019.

=== Odabrani scenaristički rad ===

* ''Sense8'' — televizijska serija, rad na scenariju i razvoju serije.
* ''The Matrix Resurrections'' — 2021, koautor scenarija s Lanom Wachowski i Davidom Mitchellom.

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}
*[http://www.aleksandarhemon.com/ Službena web stranica Aleksandra Hemona] {{Simboli jezika|en|engleski}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Aleksandar Hemon}}

{{DEFAULTSORT:Hemon, Aleksandar}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u SAD-u]]
[[Kategorija:Useljenici u SAD]]
[[Kategorija:Aleksandar Hemon|*]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>amjfxtqm9w6ql9xkqgkgmkuebmica0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stupni Do</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10561</id>
    <revision>
      <id>3924520</id>
      <parentid>3924351</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6165" sha1="axhel2yiehu0zvoqzc51h3ze4wu6gch" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Stupni Do
| vrsta                 = naselje
&lt;!-- *** Ime *** --&gt;
| službeni_naziv        = 
| slogan                = 
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = 
| opis_slike            = 
| veličina_slike        = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = 
| grb                   = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet               = [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
| kanton                = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina_vrsta          = [[Općina]]
| općina                = [[Vareš]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 44.1252672
| širina_minuta         = 
| širina_sekundi        = 
| širina_SJ             = 
| dužina_stepeni        = 18.3244505
| dužina_minuta         = 
| dužina_sekundi        = 
| dužina_IZ             = 
| najveća tačka         = 
| najveća tačka metara  = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada        = 3.25
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad     = 135
| stanovništvo godina   = 2013
| gustoća               = 41.54
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano              = 
&lt;!-- *** Kod *** --&gt;
| poštanski broj        = 
| pozivni broj          = (+387) 32
| matični broj          = 156655
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| opis_karte            = Stupni Do u BiH
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice          = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = 
}}
'''Stupni Do''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Vareš]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]], [[Bosna i Hercegovina]] u Zeničko-dobojskom kantonu. Smješten je u srednjoj Bosni, nekoliko kilometara jugoistočno od Vareša. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Stupnom Dolu živjelo je 135 stanovnika. 

== Geografija ==
Stupni Do nalazi se u brdsko-planinskom području općine [[Vareš]], u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Od gradskog područja Vareša udaljen je približno nekoliko kilometara. Naselje je povezano lokalnom cestom koja vodi prema Vareš-Majdanu i drugim okolnim naseljima. 

Područje Stupnog Dola karakterizira šumovit i brdovit pejzaž, tipičan za šire područje Vareša. Nadmorska visina naselja iznosi približno 1.000 m.

== Historija ==
Područje Stupnog Dola ima dugu historiju naseljenosti. O kontinuitetu života na ovom prostoru svjedoči i nekropola sa stećcima u Stupnom Dolu, koja predstavlja značajan primjer srednjovjekovne nadgrobne baštine Bosne i Hercegovine. Nekropola je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://visitvares.com/en/about-vares/|title=About Vareš|website=Visit Vareš|language=en-GB|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

Stupni Do je posebno poznat po događajima tokom rata u Bosni i Hercegovini. 23. oktobra 1993. godine selo su napale snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U napadu je ubijeno 38 bošnjačkih civila, među kojima je bilo i djece. Dio stanovnika ubijen je u svojim kućama, koje su potom zapaljene. &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.irmct.org/bcs/mip/features/stupni-do|title=Stupni Do Crimes {{!}} UJEDINJENE NACIJE {{!}} Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|website=www.irmct.org|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

Zločin u Stupnom Dolu jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih na području općine Vareš. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio je činjenice povezane sa zločinima u Varešu i Stupnom Dolu u predmetu protiv Ivice Rajića, komandanta HVO-a. Rajić je pred Tribunalom priznao krivicu za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava i osuđen je na zatvorsku kaznu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Zločin se svake godine obilježava komemoracijom u znak sjećanja na ubijene stanovnike Stupnog Dola.

== Privreda i život stanovništva ==
Stanovništvo Stupnog Dola tradicionalno je bilo povezano s poljoprivredom, stočarstvom i korištenjem šumskih resursa. Zbog svog planinskog položaja područje je pogodno za stočarstvo i uzgoj poljoprivrednih kultura prilagođenih višim nadmorskim visinama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U novijem periodu naselje se suočavalo i s prirodnim nepogodama. Tokom velikih padavina 2016. godine, Stupni Do pogodile su bujice i klizišta, pri čemu su pojedine porodice ostale bez domova, a pristup naselju bio je otežan zbog oštećenja putne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/a106794-Poplave-i-klizista-u-Stupnom-dolu/|title=Užas u selu Stupni do: Mrtva stoka i domovi u blatu|date=2016-07-26|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Smanjenje broja stanovnika povezano je, između ostalog, s ratnim stradanjima, raseljavanjem stanovništva tokom rata i poslijeratnim migracijama.{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Stupni Do
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 156655
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = 
| g1971_izvor              = 
| g2013_ukupno             = 135
| g2013_bosnjaci           = 135
| g1991_ukupno             = 255
| g1991_muslimani          = 217
| g1991_srbi               = 35
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Varešu]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]</text>
      <sha1>axhel2yiehu0zvoqzc51h3ze4wu6gch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924521</id>
      <parentid>3924520</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:26:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6139" sha1="eeolivh52z5td5jlrlhuyaixitv2rkm" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Stupni Do
| vrsta                 = naselje
&lt;!-- *** Ime *** --&gt;
| službeni_naziv        = 
| slogan                = 
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = 
| opis_slike            = 
| veličina_slike        = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = 
| grb                   = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet               = [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
| kanton                = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina_vrsta          = [[Općina]]
| općina                = [[Vareš]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 44.1252672
| širina_minuta         = 
| širina_sekundi        = 
| širina_SJ             = 
| dužina_stepeni        = 18.3244505
| dužina_minuta         = 
| dužina_sekundi        = 
| dužina_IZ             = 
| najveća tačka         = 
| najveća tačka metara  = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada        = 3.25
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad     = 135
| stanovništvo godina   = 2013
| gustoća               = 41.54
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano              = 
&lt;!-- *** Kod *** --&gt;
| poštanski broj        = 
| pozivni broj          = (+387) 32
| matični broj          = 156655
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| opis_karte            = Stupni Do u BiH
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice          = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = 
}}
'''Stupni Do''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Vareš]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]], [[Bosna i Hercegovina]] u Zeničko-dobojskom kantonu. Smješten je u srednjoj Bosni, nekoliko kilometara jugoistočno od Vareša. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Stupnom Dolu živjelo je 135 stanovnika. 

== Geografija ==
Stupni Do nalazi se u brdsko-planinskom području općine [[Vareš]], u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Od gradskog područja Vareša udaljen je približno nekoliko kilometara. Naselje je povezano lokalnom cestom koja vodi prema Vareš-Majdanu i drugim okolnim naseljima. 

Područje Stupnog Dola karakterizira šumovit i brdovit pejzaž, tipičan za šire područje Vareša. Nadmorska visina naselja iznosi približno 1.000 m.

== Historija ==
Područje Stupnog Dola ima dugu historiju naseljenosti. O kontinuitetu života na ovom prostoru svjedoči i nekropola sa stećcima u Stupnom Dolu, koja predstavlja značajan primjer srednjovjekovne nadgrobne baštine Bosne i Hercegovine. Nekropola je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://visitvares.com/en/about-vares/|title=About Vareš|website=Visit Vareš|language=en-GB|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

Stupni Do je posebno poznat po događajima tokom rata u Bosni i Hercegovini. 23. oktobra 1993. godine selo su napale snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U napadu je ubijeno 38 bošnjačkih civila, među kojima je bilo i djece. Dio stanovnika ubijen je u svojim kućama, koje su potom zapaljene. &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.irmct.org/bcs/mip/features/stupni-do|title=Stupni Do Crimes {{!}} UJEDINJENE NACIJE {{!}} Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|website=www.irmct.org|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

[[Zločin u Stupnom Dolu]] jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih na području općine Vareš. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio je činjenice povezane sa zločinima u Varešu i Stupnom Dolu u predmetu protiv Ivice Rajića, komandanta HVO-a. Rajić je pred Tribunalom priznao krivicu za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava i osuđen je na zatvorsku kaznu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Zločin se svake godine obilježava komemoracijom u znak sjećanja na ubijene stanovnike Stupnog Dola.

== Privreda i život stanovništva ==
Stanovništvo Stupnog Dola tradicionalno je bilo povezano s poljoprivredom, stočarstvom i korištenjem šumskih resursa. Zbog svog planinskog položaja područje je pogodno za stočarstvo i uzgoj poljoprivrednih kultura prilagođenih višim nadmorskim visinama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U novijem periodu naselje se suočavalo i s prirodnim nepogodama. Tokom velikih padavina 2016. godine, Stupni Do pogodile su bujice i klizišta, pri čemu su pojedine porodice ostale bez domova, a pristup naselju bio je otežan zbog oštećenja putne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/a106794-Poplave-i-klizista-u-Stupnom-dolu/|title=Užas u selu Stupni do: Mrtva stoka i domovi u blatu|date=2016-07-26|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Smanjenje broja stanovnika povezano je, između ostalog, s ratnim stradanjima, raseljavanjem stanovništva tokom rata i poslijeratnim migracijama.{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Stupni Do
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 156655
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = 
| g1971_izvor              = 
| g2013_ukupno             = 135
| g2013_bosnjaci           = 135
| g1991_ukupno             = 255
| g1991_muslimani          = 217
| g1991_srbi               = 35
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Varešu]]</text>
      <sha1>eeolivh52z5td5jlrlhuyaixitv2rkm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zikrija Avdagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10719</id>
    <revision>
      <id>3924493</id>
      <parentid>3924408</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:41:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-48724-02|~2026-48724-02]] ([[User talk:~2026-48724-02|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3848732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3300" sha1="an4t5kywoazc80fhi7xp02pf5z0ngj2" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Zikrija Avdagić
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = 
| mjesto_rođenja          = 
| datum_smrti             = 
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = 
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = 
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| utacali_na_njega        =
| poznat_po               = [[vještačka inteligencija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Zikrija Avdagić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] naučnik na polju [[Umjetna inteligencija|Umjetne inteligencije]] i sistema u realnom vremenu. Dobitnik je Fulbright stipendije za istraživanje na polju [[genetika|genetičkih]] [[algoritam]]a. Bio je profesor na Elektrotehničkom fakultetu [[univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] do 2019. na predmetima Vještačka inteligencija, Metode i primjene vještačke inteligencije te Računarski sistemi u realnom vremenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://people.etf.unsa.ba/~zavdagic/|title=Welcome - Professor Zikrija Avdagic|website=people.etf.unsa.ba|access-date=5. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ri.etf.unsa.ba/people/zikrija-avdagic/|title=Zikrija Avdagić – Department of Computer Science and Informatics|language=en-US|access-date=5. 12. 2023|archive-date=5. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205123050/https://ri.etf.unsa.ba/people/zikrija-avdagic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
== Djela ==
* Zikrija Avdagic, Amir Smajevic, Dusanka Boskovic, Track Layout Design Using Modified Genetic Algorithm IEEE International Symposium on Industrial Electronics, Cambridge, UK, 30 June- 2 July, 2008 
* N. Dukic, Z. Avdagic, Fuzzy functional depandency and the resolution principle, International Journal Informatica Volume 16 Number 1, 2005 ISSN 0868-4952, Instutute of Matematics and Informatics Lithuanian Academy of Sciences 
* S. Rizvic, S. Jeginovic, S.Konjicija, Z.Avdagic, Static Linking of Phonemes to Polygonal 3D Model's Facial Expressions, Spring Conference on Computer Graphics, Budimerice Slovakia , 2005. 3. N. Dukic, Z. Avdagic, Formalization of provens fuzzy functional depandency in fuzzy database, Mathware&amp;Soft Computing Journal, Univ. Politechica de Catalunya, Barcelona, 2004.

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://people.etf.unsa.ba/~zavdagic/ Zikrija Avdagić, vlastita stranica na sajtu fakulteta]
* http://dl.acm.org/citation.cfm?id=1416060
* [https://web.archive.org/web/20120304102526/http://academia-analitica.org/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;layout=blog&amp;id=3&amp;Itemid=9 http://academia-analitica.org]
* [http://books.google.ba/books/about/Ra%C4%8Dunarski_sistemi_u_realnom_vremenu.html?id=JLeBJwAACAAJ&amp;redir_esc=y http://books.google.ba Računarski_sistemi_u_realnom_vremenu]
{{stub-bh-biog}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici|Avdagić,Zikrija]]
[[Kategorija:Računarski inženjeri|Avdagić,Zikrija]]</text>
      <sha1>an4t5kywoazc80fhi7xp02pf5z0ngj2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11616</id>
    <revision>
      <id>3924555</id>
      <parentid>3896099</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T05:23:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3570" sha1="2pvnp6d3gr5k95ke7j2nt7e1yl1vzll" xml:space="preserve">[[Datoteka:Alpenrelief 01.jpg|mini|300p|desno|Položaj Alpa u Evropi]]
'''Alpe''' su najviši i najopsežniji [[planinski lanac]] u [[Evropa|Evropi]], koji se proteže oko 1200&amp;nbsp;km kroz sedam alpskih zemalja (od zapada prema istoku): [[Francuska]], [[Švicarska]], [[Italija]], [[Lihtenštajn]], [[Austrija]], [[Njemačka]] i [[Slovenija]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|title=Alps|encyclopedia=The Hutchinson unabridged encyclopedia with atlas and weather guide|date=2014|publisher=Helicon|place=Abington, United Kingdom|url=http://search.credoreference.com/content/entry/heliconhe/alps/0|url-access=subscription}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Alpski luk se proteže od [[Nica|Nice]] u zapadnom Sredozemlju do [[Trst]]a na [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Beč]]a na početku [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Planine su nastale tokom nekoliko desetaka miliona godina sudarom afričke i evroazijske [[litosferne ploče]]. Rezultat ovog događaja bilo je ekstremno skraćivanje, koje je gurnulo i presavijalo morske [[sedimentne stijene]] do visokih planinskih vrhova kao što su [[Mont Blanc]] i [[Matterhorn]].

Mont Blanc nalazi se na francusko-italijanskoj granici i sa 4809 m najviša je planina u Alpama. U Alpama postoji 128 vrhova viših od 4000 m.

Nadmorska visina i veličina planinskih lanaca utječu na klimu u Evropi; na planinama je količina padavina vrlo različita, a klimatski uvjeti čine različita područja. Divlje životinje poput [[kozorog]]a žive na vrhovima do 3400 m nadmorske visine, a biljke poput [[runolist]]a rastu u kamenjarima na nižim i višim nadmorskim visinama.

Dokazi o postojanju ljudi u Alpama datiraju još iz [[paleolit]]a. Godine 1991. 5000 godina star [[Ötzi|mumificirani čovjek]] otkriven je na [[Ledenjaci|ledenjaku]] na austrijsko-italijanskoj granici.

U 6. stoljeću pr. n. e. ustalila se keltska [[latenska kultura]]. [[Hanibal]] je sa krdom slonova prešao Alpe, a [[Antički Rim|Rimljani]] su na tom području imali naselja. Godine 1800. [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] je prešao jedan od planinskih prijevoja s vojskom od 40.000 vojnika. U 18. i 19. stoljeću u Alpe su hrlili prirodoslovci, pisci i umjetnici, osobito [[Romantizam|romantičari]], a tada počinje [[zlatno doba alpinizma]], kada se alpinisti počinju penjati na vrhove.

Alpsko područje ima snažan kulturni identitet. Tradicionalna kultura [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], proizvodnje sira i obrade drva još uvijek je prisutna u alpskim selima, iako se početkom 20. stoljeća počela razvijati turistička industrija, koja se nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jako proširila i do kraja stoljeća postala dominantna [[industrija]].

Švicarske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke Alpe bile su domaćini [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]]. U 2010. godini u regiji je živjelo 14 miliona ljudi, a godišnje ju je posjetilo 120 miliona posjetitelja.&lt;ref name=&quot;Chatré8&quot;&gt;Chatré, Baptiste, et al. (2010), 8&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alps}}
* [http://modis.gsfc.nasa.gov/gallery/individual.php?db_date=2005-09-17 Satelitski snimci]
* [https://web.archive.org/web/20140103152206/http://diealpen.at/ Slike Alpa]

{{Lanci u Alpama}}
{{Planinski sistemi u Evropi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Alpe| ]]
[[Kategorija:Planine u Austriji]]
[[Kategorija:Planine u Francuskoj]]
[[Kategorija:Planine u Italiji]]
[[Kategorija:Planine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]
[[Kategorija:Planine u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>2pvnp6d3gr5k95ke7j2nt7e1yl1vzll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Kemal Atatürk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11631</id>
    <revision>
      <id>3924510</id>
      <parentid>3924298</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:15:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Aybeg|Aybeg]] ([[User talk:Aybeg|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]</comment>
      <origin>3921208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59515" sha1="dywgf6woiu8mpmteyedexe8j07uagfl" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Mustafa Kemal Atatürk
| slika                 = Portrait photograph of Mustafa Kemal in military uniform 1930.jpg
| redoslijed            = 1. [[predsjednik Turske]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. oktobar 1923 – 10. novembar 1938.
| prethodnik            = 
| nasljednik            = [[İsmet İnönü]]
| datum_rođenja         = circa 1881.
| mjesto_rođenja        = [[Solun]], [[Osmanlijsko Carstvo]] (danas [[Grčka]])
| datum_smrti           = 10. novembar 1938. (57 god.)
| mjesto_smrti          = [[Istanbul]], Turska
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = [[Turci|Turčin]]
| politička_stranka     = [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] &lt;small&gt;(od 1923. do smrti)&lt;/small&gt;
| supruga               = [[Latife Uşaklıgil]] (1923–25)
| supružnik             = 
| djeca                 = 
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = Signature of Mustafa Kemal Atatürk.svg
| web_stranica          = 
}}
'''Mustafa Kemal Atatürk''' (do 1934: '''Mustafa Kemal-paša'''{{Napomena|[[Osmanlijski turski jezik|Osmanlijski turski]]: مصطفى كمال پاشا.}}; poslije [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] iz 1934: '''Kemal Atatürk'''; 1881{{Napomena|Tačan datum rođenja je nepoznat. 19. maj, dan kada se 1919. iskrcao u Samsunu, smatra se njegovim simboličnim rođendanom. Postojale su i tvrdnje da je rođen 1880.}} – 10. novembar 1938) bio je [[Turska|turski]] maršal, [[Turski nacionalni pokret|revolucionarni]] državnik, te [[Otac nacije|osnivač]] i prvi [[Predsjednik Turske|predsjednik Republike Turske]] od 1923. do svoje smrti 1938. Pod njegovom vlašću preduzete su sveobuhvatne [[Atatürkove reforme|reforme]] kojima je Turska modernizirana u [[Sekularizam|sekularnu]], industrijsku naciju.{{sfn|Armstrong|1972|p=225}} Njegove politike i teorije, sekularnog i [[Turski nacionalizam|nacionalističkog]] usmjerenja, nazivaju se [[Kemalizam|kemalizmom]]. Zbog svojih vojnih i političkih dostignuća, Atatürk se smatra jednim od najznačajnijih vođa [[20. vijek]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |title=EINSTEIN AND ATATURK (Part 1) |publisher=National Geographic |date=16. 5. 2012 |access-date=28. 5. 2020 |archive-date=22. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210522162629/https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Atatürk je do izražaja došao zbog uloge koju je odigrao u [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskoj]] pobjedi u [[Bitka kod Galipolja|Galipoljskoj bici]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].{{sfn|Zürcher|2004|p=142}} Nakon [[Raspad Osmanlijskog Carstva|raspada]] Osmanlijskog Carstva, predvodio je Turski nacionalni pokret koji se opirao podjeli teritorija današnje Turske među pobjedničkim [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|savezničkim silama]]. U [[Ankara|Ankari]] je uspostavio [[Vlada Velike narodne skupštine|privremenu vladu]] na čijem je čelu izašao kao pobjednik iz [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. Potom je ukinuo oslabljeno Osmanlijsko Carstvo, umjesto koga je osnovana savremena Republika Turska.

Kao predsjednik novoformirane Republike, Atatürk je inicirao rigorozan program političkih, ekonomskih i kulturnih reformi s konačnim ciljem stvaranja savremene, napredne i sekularne [[Nacionalna država|nacionalne države]]. Osnovno obrazovanje učinio je slobodnim i obaveznim, otvarajući hiljade škola širom države. Staro osmanlijsko pismo zamijenjeno je [[Latinica|latinicom]]. Žene su dobile jednaka građanska i politička prava.

U pokušaju stvaranja homogene i ujedinjene nacije, njegova vlada sprovodila je politiku [[Turkizacija|turkizacije]].&lt;ref name=Sofos&gt;Sofos, Umut Özkırımlı; Spyros, A. (2008). ''Tormented by history: nationalism in Greece and Turkey''. New York: Columbia University Press, str. 167.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jongerden, Joost; Verheij, Jelle (2012). ''Social relations in Ottoman Diyarbekir, 1870–1915''. Leiden: Brill, str. 300.&lt;/ref&gt; Na manjine je vršen pritisak da [[Građanine, pričaj turski!|pričaju turskim]] u javnosti,&lt;ref&gt;Kieser, Hans-Lukas (2006). ''Turkey beyond nationalism: towards post-nationalist identities''. London: Tauris, str. 45.&lt;/ref&gt; a neturski [[Toponomastika|toponimi]] i prezimena mijenjani su u turske oblike.&lt;ref&gt;Öktem, Kerem (2008). [https://journals.openedition.org/ejts/2243 &quot;The Nation’s Imprint: Demographic Engineering and the Change of Toponymes in Republican Turkey&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (7).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Aslan, Senem (2009). [https://journals.openedition.org/ejts/4142 &quot;Incoherent State: The Controversy over Kurdish Naming in Turkey&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (10).&lt;/ref&gt; [[Velika narodna skupština Turske|Velika narodna skupština]] dodijelila mu je 1934. prezime Atatürk, koje doslovno znači &quot;otac [[Turci|Turaka]]&quot;, zbog zasluga u izgradnji Republike. [[Smrt i državna sahrana Mustafe Kemala Atatürka|Umro]] je 10. novembra 1938. u 57. godini u [[istanbul]]skoj palači [[Palača Dolmabahçe|Dolmabahçe]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-commemorates-ataturk-on-78th-anniversary-of-his-passing-105951 |title=Turkey commemorates Atatürk on 78th anniversary of his passing |publisher=Hürriyet Daily News |date=9. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Priređena mu je [[državna sahrana]]. Na mjestu predsjednika zamijenio ga je [[İsmet İnönü]], njegov dugogodišnji prijatelj. Atatürkov [[Anıtkabir|mauzolej]] u Ankari, sagrađen i otvoren 1953, okružen je Parkom mira u čast njegove poznate izreke &quot;[[mir kod kuće, mir u svijetu]]&quot;.

U znak sjećanja na Atatürka, širom Turske, ali i u drugim državama, izgrađeni su brojni spomenici. [[Elefterios Venizelos]], bivši [[Grčka|grčki]] premijer, predložio je 1934. Atatürka za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].

==Djetinstvo==
{{Također pogledajte|Privatni život Mustafe Kemala Atatürka}}

[[Datoteka:Ataturk-1905-Zubeyde-Makbule.jpg|mini|lijevo|Mustafa Kemal s majkom (sredina) i sestrom (lijevo).]]
Mustafa Kemal Atatürk rođen je u ranim mjesecima 1881. u [[Solun]]u ([[Turski jezik|turski]]: ''Selanik'') pod imenom Ali Rıza oğlu Mustafa. Atatürkova rodna kuća u četvrti Kodža Kasim-paša, u današnjoj Ulici [[Sveti Pavao|apostola Pavla]], očuvana je kao muzej, mada je moguće da je Atatürk zapravo rođen u četvrti Ahmet Subaši.&lt;ref&gt;Anastassiadou-Dumont, Méropi (1997). ''Salonique, 1830–1912: une ville ottomane à l'âge des Réformes''. Brill, str. 71.&lt;/ref&gt; Otac [[Ali Riza-efendija]] bio je oficir, carinski službenik i trgovac drva. Majka mu se zvala [[Zübeyde Hanım|Zübeyde]]. Od braće i sestara, jedino je [[Makbule Atadan|Makbule]] preživjela djetinstvo; umrla je 1956. Prema [[Andrew Mango|Andrewu Mangu]], Atatürkova muslimanska porodica govorila je turskim jezikom i pripadala je srednjoj klasi.{{sfn|Mango|2002|p=27–28}} Pojedini su autori Aliju Rizi pripisivali [[Albanci|albansko]] porijeklo;{{sfn|Mango|2002|p=27}}&lt;ref name=Jackh&gt;Jackh, Ernest (2007). ''The Rising Crescent''. Goemaere Press, str. 31.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Marcosson&gt;Marcosson, Isaac Frederick (1969). ''Turbulent Years''. Ayer Publishing, str. 144.&lt;/ref&gt; međutim, prema [[Falih Rıfkı Atay|Falihu Rıfkıju Atayu]], [[Vamık Volkan|Vamıku Volkanu]], [[Norman Itzkowitz|Normanu Itzkowitzu]], [[Müjgân Cunbur|Müjgânu Cunburu]] i [[Numan Kartal|Numanu Kartalu]], Ali Rizini preci bili su Turci, daljim porijeklom iz [[Söke]]a u [[Anadolija|anadolskoj]] pokrajini [[Aydın (pokrajina)|Aydın]].&lt;ref&gt;Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Volkan, Vamık; Itzkowitz, Norman (1998). ''Ölümsüz Atatürk''. Bağlam Yayınları, str. 37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cunbur, Müjgân (2004). ''Türk dünyası edebiyatçıları ansiklopedisi, 2. cilt''. Atatürk Kültür Merkezi Başkanlığı.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kartal, Numan (2002). ''Atatürk ve Kocacık Türkleri''. T.C. Kültür Bakanlığı.&lt;/ref&gt; Za majku Zübeyde se također smatra da je bila Turkinja;&lt;ref name=Jackh/&gt;&lt;ref name=Marcosson/&gt; [[Şevket Süreyya Aydemir]] navodi da je bila [[Juruci|juručkog]] porijekla. Drugi izvori tvrde da je Atatürk bio [[Jevreji|židovskog]] ili [[Bugari|bugarskog]] porijekla.&lt;ref&gt;Zadrożna, Anna (2017). [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/reconstructing-the-past-in-a-postottoman-village-turkishness-in-a-transnational-context/6F5D196A7FEAADA3EB67F32550AFEF46 &quot;Reconstructing the past in a post-Ottoman village: Turkishness in a transnational context&quot;]. ''Nationalities Papers'' (45).&lt;/ref&gt; Zbog velike židovske zajednice koja je postojala u Solunu u osmanlijsko doba, mnogi [[Islamizam|islamistički]] protivnici [[Atatürkove reforme|Atatürkovih reformi]] tvrdili su da je on porijeklom od [[Denme|denmi]], odnosno Židova koji su prihvatili [[islam]].

Ime Kemal dao mu je Üsküplü Mustafa-efendija, učitelj matematike, ili &quot;zbog divljenja njegovoj sposobnosti i zrelosti&quot; (kako tvrdi [[Afet İnan]]),&lt;ref&gt;İnan, Afet (1959). ''Atatürk hakkında hâtıralar ve belgeler''. Türk Tarih Kurumu Basımevi, str. 8.&lt;/ref&gt; ili da bi ga razlikovao od samog sebe (kako tvrdi [[Ali Fuat Cebesoy]]).&lt;ref&gt;Cebesoy, Ali Fuat (1967). ''Sınıf arkadaşım Atatürk: okul ve genç subaylık hâtıraları''. İnkılâp ve Aka Kitabevleri, str. 6.&lt;/ref&gt; Mango smatra i da je moguće da je Atatürk sam sebi dao ime Kemal po nacionalističkom pjesniku [[Namık Kemal|Namıku Kemalu]].{{sfn|Mango|2002|p=37}} U ranom djetinstvu majka ga je ohrabrivala da pohađa vjersku školu, što je on i činio nevoljno i kratkotrajno. Kasnije je pod uputama oca pohađao Šemsi-efendijinu školu (privatnu školu sa sekularnijim nastavnim planom). Želja roditelja bila je da Kemal postane trgovac, ali je on bez njihovog znanja 1893. uradio prijemni ispit za Solunsku vojnu školu (turski: ''Selanik Askeri Rüştiyesi''). U [[Vojna srednja škola u Monastiru|Vojnu srednju školu]] (turski: ''Manastır Askerî İdadisi'') u [[Bitolj|Manastiru]] (današnji Bitolj u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]) upisao se 1896. Tri godine kasnije upisao se na [[Turska vojna akademija|Vojnu akademiju]] (turski: ''Mekteb-i Harbiye-i Şahane'') u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 29.&lt;/ref&gt; Akademiju je završio 1902, a [[Osmanlijski vojni fakultet|Vojni fakultet]] (turski: ''Mekteb-i Erkân-ı Harbiyye-i Şâhâne'') u Istanbulu 11. januara 1905.

==Vojna karijera==
{{Glavni|Vojna karijera  Mustafe Kemala Atatürka}}

===Rane godine===
{{Također pogledajte|Domovina i sloboda|Komitet jedinstva i napretka|Mladoturska revolucija}}

[[Datoteka:Turkishcon Salonika.jpg|mini|lijevo|Atatürkova navodna rodna kuća u Solunu, danas očuvana kao muzej.]]
[[Datoteka:Ali Riza Efendi memorial house in Kodzadzik, Macedonia.JPG|mini|desno|Rekonstruisana kuća Ali Rizinih roditelja u [[Kodžadžik]]u (današnja Sjeverna Makedonija).]]

Ubrzo poslije završetka Vojnog fakulteta, Atatürk je uhapšen zbog antimonarhističkih aktivnosti. Nakon nekoliko mjeseci zatvora pušten je zahvaljujući Riza-paši, njegovom bivšem školskom direktoru. Po izlasku iz zatvora dodijeljen je [[Peta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Petoj armiji]], sa sjedištem u [[Damask]]u, u funkciji štabnog [[kapetan]]a. Tu se, zajedno s Alijem Fuatom Cebesoyem i [[Lütfi Müfit Özdeş|Lütfijem Müfitom]],{{sfn|Mango|2002|p=37}} pridružio malom i tajnom revolucionarnom društvu reformističkih oficira. Ime društva bilo je [[Domovina i sloboda]] (turski: ''Vatan ve Hürriyet''), a vođa je bio trgovac [[Mustafa Cantekin|Mustafa Elvan]]. Čin [[nadkapetan]]a dobio je 20. juna 1907, a 13. oktobra 1907. premješten je u Štab [[Treća armija (Osmanlijsko Carstvo)|Treće armije]] u Manastiru. Pridruživši se [[Komitet jedinstva i napretka|Komitetu jedinstva i napretka]] (turski: ''İttihad ve Terakki Cemiyeti'') dobio je članski broj 322. U kasnijim godinama postao je poznat po protivljenju i čestom kritiziranju politika koje je sprovodilo vodstvo İTC-a. 22. juna 1908. zaposlen je kao inspektor u željeznicama [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]]. Učestvovao je u [[Mladoturska revolucija|Mladoturskoj revoluciji]] u julu 1908. kojom je svrgnut sultan [[Abdul Hamid II]] i obnovljena [[Druga ustavna era|ustavna monarhija]].

[[Datoteka:Les Manoeuvres de Picardie.jpg|mini|lijevo|Atatürk (četvrti s desne strane) na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], septembar 1910.]]

Atatürk je propagirao depolitizaciju vojske, što nije odgovaralo vođama İTC-a. Zbog toga je krajem 1908. poslat u [[Osmanlijska Tripolitanija|Tripolitanski vilajet]] (u današnjoj [[Libija|Libiji]]) pod izgovorom gušenja plemenske pobune. Ipak, prema [[Dagobert von Mikusch|von Mikuschu]], Atatürk se dobrovoljno javio za ovu misiju.&lt;ref&gt;von Mikusch, Dagobert (1981). ''Zwichen Europe und Asien''. İkarus Yayınları, str. 67.&lt;/ref&gt; Nakon gušenja ustanka, u januaru 1909. vratio se u Istanbul.

U Istanbulu je u aprilu 1909. grupa vojnika pokušala izvršiti [[Incident 31. marta|kontrarevoluciju]]. Atatürk je odigrao ključnu ulogu u slamanju pobune.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 68.&lt;/ref&gt;

Atatürk je 1910. poslat u [[Osmanlijska Albanija|albanske krajeve]]. U to je doba [[Isa Boljetinac]] predvodio albanski ustanak na [[Kosovo|Kosovu]], a došlo je do [[Albanski ustanak 1910.|ustanka]] i u [[Albanija|Albaniji]]. Tom se prilikom susreo s [[Eqrem Vlora|Eqremom Vlorom]], političarem i piscem.

Tokom jeseni 1910. bio je među osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], a 1911. kratkotrajno je služio u Ratnom ministarstvu (turski: ''Harbiye Nezareti'').

===Tursko-italijanski rat (1911–12)===
{{Glavni|Tursko-italijanski rat}}
{{Također pogledajte|Bitka za Tobruk (1911)}}

[[Datoteka:Ataturk5.JPG|mini|lijevo|Atatürk (lijevo) s osmanlijskim oficirom i beduinskim snagama u Derni 1912.]]
[[Datoteka:Mustafa Kemal, Picardie Manevraları’nda, Fransa, 28 Eylül 1910.png|mini|desno|Atatürk (prednji red, drugi s lijeve strane) s osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u Pikardiji 28. septembra 1910.]]

Atatürk se 1911. kao dobrovoljac javio za službu u [[Tursko-italijanski rat|Tursko-italijanskom ratu]]. Uglavnom je služio u područjima oko [[Derna|Derne]] i [[Tobruk]]a.{{sfn|Landau|1984|p=17}} Napadačka italijanska vojska imala je jačinu od 150.000 vojnika;&lt;ref&gt;Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 96.&lt;/ref&gt;  naspram Italijana bilo je svega 20.000 [[Beduini|beduina]] i 8.000 Turaka.&lt;ref&gt;Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 14.&lt;/ref&gt; Neposredno prije nego što je Italija objavila rat, veći dio osmanlijskih trupa poslat je iz Libije u [[Jemenski vilajet]] da uguši tamošnju pobunu, te se iz tog razloga Osmanlije nisu mogle adekvatno braniti u Libiji. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]], koja je kontrolirala [[Egipatski hedivat|Egipat i Sudan]], nije dozvolila osmanlijskim pojačanjima da kroz Egipat stignu do Libije. Osmanlijski vojnici u Libiju su dolazili ili obučeni u [[Arapi|arapsku]] nošnju (rizikujući zarobljavanje u Egiptu), ili na par preostalih trajekata (Italijani su imali superiorniju mornaricu i kontrolirali su morske rute ka [[Tripoli]]ju). Ipak, i pored svih teškoća, Atatürkove snage u Libiji odbile su više italijanskih napada, poput [[Bitka za Tobruk (1911)|bitke za Tobruk]] 22. decembra 1911. Tokom borbi kod Derne, 16. i 17. januara 1911, pri Atatürkovom napadu na tvrđavu Kasr-ı Harun, dva italijanska aviona bombardirala su osmanlijske snage; parče krečnjaka od ruševina uništene zgrade pogodilo je Atatürkovo lijevo oko, te je izazvalo trajno oštećenje tkiva, ali ne i gubitak vida. Zbog toga je Atatürk mjesec dana bio na liječenju; pokušao je napustiti objekat [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]] nakon svega dvije sedmice, ali se morao vratiti kada se stanje oka pogoršalo. 6. marta 1912. postavljen je za komandanta osmanlijskih snaga u Derni. Uspio je odbraniti i zadržati grad i okolicu sve do kraja rata 18. oktobra 1912. Osmanlijski komandanti Libiju su napustili 8. oktobra, po izbijanju [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Izgubivši rat u Libiji, Osmanlije su Lozanskim mirom predali [[Tripolitanija|Tripolitaniju]], [[Fezan|Fizan]] i [[Kirenaika|Kirenaiku]] italijanskoj upravi.&lt;ref&gt;Goldstein, Erik (2005). ''Wars and Peace Treaties: 1816 to 1991''. Routledge, str. 37.&lt;/ref&gt;

===Balkanski ratovi (1912–13)===
{{Glavni|Balkanski ratovi}}
{{Također pogledajte|Prvi balkanski rat|Drugi balkanski rat}}

Dana 1. decembra 1912, Atatürk je stigao na [[Galipolje (poluostrvo)|Galipolje]]. Tokom Prvog balkanskog rata, uzeo je učešća u pomorskom desantu kod [[Bolayır]]a na [[Trakija (regija)|tračkoj]] obali kojim je komandovao bimbaša [[Fethi Okyar|Fethi-beg]]. Ovaj napad u [[Bitka kod Bolayıra|bici kod Bolayıra]] odbila je [[bugarska]] 7. rilska pješadijska divizija [[Georgi Todorov|Georgija Todorova]]&lt;ref&gt;Hall, Richard C. (2002). ''The Balkan Wars 1912–1913: Prelude to the First World War''. Routledge, str. 81&lt;/ref&gt; iz sastava [[Stilijan Kovačev|Kovačeve]] [[Četvrta armija (Bugarska)|Četvrte armije]].&lt;ref&gt;Erickson, Edward J. (2003). ''Defeat in Detail: The Ottoman Army in the Balkans, 1912–1913''. Praeger, str. 255.&lt;/ref&gt;

U junu 1913, tokom Drugog balkanskog rata, bio je dio osmanlijskih snaga koje su, pod komandom kajmekama [[Enver-paša|Enver-bega]], od Bugara oslobodile [[Didimotika|Didimotiku]] i [[Edirne]], nekadašnju osmanlijsku prijestolnicu, kao i veći dio [[Istočna Trakija|Istočne Trakije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Kemal-Ataturk |title=Kemal Atatürk |publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Godine 1913. postavljen je za osmanlijskog vojnog atašea svim balkanskim zemljama, s kancelarijom u [[Sofija|Sofiji]]. U čin kajmekama promovisan je 1. marta 1914. U Bugarskoj je na novogodišnjem balu upoznao Dimitrinu Kovačevu, kćerku generala Kovačeva protiv kojeg se borio u Balkanskim ratovima. U narednim danima, njih dvoje su tajno stupili u vezu. Atatürk je dva puta od njenih roditelja tražio dozvolu da je oženi (drugi put 1915, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), ali je oba puta odbijen zbog čega je tugovao cijeli život.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hurriyet.com.tr/gundem/ataturkun-bulgar-aski-belgesel-oldu-4272436 |title=Atatürk'ün Bulgar aşkı belgesel oldu |publisher=Hürriyet |date=18. 4. 2006}}&lt;/ref&gt;

===Prvi svjetski rat (1914–18)===
{{Glavni|Prvi svjetski rat}}
{{Također pogledajte|Bitka kod Galipolja|Bliskoistočni teatar Prvog svjetskog rata}}

[[Datoteka:Ataturk13.JPG|mini|lijevo|Atatürk s osmanlijskim oficirima tokom Galipoljske bitke, 1915.]]

Po početku Prvog svjetskog rata, Atatürk je dobio zadatak da komanduje [[19. pješadijska divizija (Osmanlijsko Carstvo)|19. divizijom]] iz sastava Pete armije tokom [[Bitka kod Galipolja|Galipoljske bitke]]. Nakon što je tačno predvidio gdje će Saveznici napasti, s linije fronta komandovao je svojom divizijom i primorao je neprijatelja na povlačenje. Poslije Galipolja, služio je u Edirneu do 14. januara 1916. Tada je postavljen za komandanta [[16. korpus (Osmanlijsko Carstvo)|16. korpusa]] iz sastava [[Druga armija (Osmanlijsko Carstvo)|Druge armije]]. 16. korpus potom je poslat na istok države gdje su se [[Rusko Carstvo|Rusi]] približili ključnim anadolskim gradovima. Atatürk je 7. augusta prešao u kontranapad;{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} dvije njegove divizije oslobodile su [[Bitlis]] i [[Muş]].{{sfn|Kinross|2003|p=100}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal during the Gallipoli Campaign.jpg|mini|desno|Atatürk u galipoljskim rovovima sa svojim vojnicima, 1915.]]

Poslije ove pobjede, İTC-ova vlada htjela je u [[Hidžaz]]u formirati još jednu armiju i postaviti Atatürka za njenog komandanta. Ipak, Atatürk je to odbio, te ta armija nije nikad ni formirana. Umjesto toga, 7. marta 1917. data mu je komanda nad cijelom Drugom armijom. Ubrzo se, po izbijanju [[Ruska revolucija|revolucije]], [[Kavkaska armija (Rusko Carstvo)|ruska armija]] povukla sa [[Kavkaska kampanja|kavkaskog fronta]].{{sfn|Lengyel|1962|p=68}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal Atatürk (1918).jpg|mini|lijevo|Atatürk 1918.]]

U julu 1917. postao je komandant [[Sedma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Sedme armije]] iz sastava [[Udarna armijska grupa|Udarne armijske grupe]] pod komandom [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] generala [[Erich von Falkenhayn|Ericha von Falkenhayna]] (nakon što su Britanci u decembru 1917. zauzeli [[Jerusalem]], von Falkenhayna je početkom 1918. zamijenio [[Otto Liman von Sanders]]). Atatürk se nije slagao s von Falkenhaynom, te je s [[İsmet İnönü|Ismet-begom]] napisao pismo [[Mehmed Talat-paša|Mehmedu Talat-paši]] povodom teške situacije i manjka adekvatnih resursa na Palestinskom frontu. Međutim, Talat-paša je ignorirao njihova zapažanja i odbio je prijedlog da se stvori jača odbrambena linija na sjeveru (u dijelovima [[Bejrutski vilajet|Bejrutskog]], [[Sirijski vilajet|Damaščanskog]] i [[Halepski vilajet|Halepskog vilajeta]]) pod komandom turskih umjesto njemačkih oficira. Nakon što je prijedlog odbijen, Atatürk je napustio Sedmu armiju i vratio se u Istanbul. Tu je dobio zadatak da bude u pratnji prestolonasljednika [[Mehmed VI|Mehmeda]] na putovanju u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i Njemačku. Atatürk je tom prilikom posjetio i njemačke linije na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]], ispravno zaključivši da će [[Centralne sile]] uskoro izgubiti rat. To je mišljenje otvoreno iznosio pred njemačkim generalima, kao i pred carem [[Vilim II, car Njemačke|Vilimom II]]. Na povratku je, radi liječenja, kratko odsjeo u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] i [[Beč]]u.

Mehmed VI, novi sultan od jula 1918, u augustu je postavio Atatürka za komandanta Sedme armije u Palestini. Atatürk je u [[Halep]] stigao 26. augusta 1918, a potom je nastavio ka Štabu armije u [[Nablus]]u. Atatürkova armija držala je srednji sektor na Palestinskom frontu. 19. septembra, na početku [[Bitka kod Megida (1918)|bitke kod Megida]], razbijena je [[Osma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Osma armija]] koja je držala obalski sektor, pa je von Sanders naredio Sedmoj armiji povlačenje ka sjeveru. Britanski vazdušni napadi razorili su 21. septembra i Sedmu armiju na njenom povlačenju iz Nablusa ka rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. I pored toga, Atatürk je uspio formirati rezervnu liniju odbrane sjeverno od Halepa.

Prvi svjetski rat završio se za Osmanlijsko Carstvo potpisivanjem [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] 30. oktobra 1918, kojim je dato dovoljno vremena austro-ugarskim i njemačkim trupama da se povuku iz carstva. Dan kasnije, Atatürk je postavljen za komandanta Udarne armijske grupe. Na toj poziciji je organizirao podjelu oružja civilima [[Gaziantep|Antepa]] u slučaju odbrambenog rata protiv savezničke invazije.

Atatürkova posljednja aktivnost u službi osmanlijske vojske bila je organiziranje povratka trupa koje su ostale južno od linija odbrane. Udarna armijska grupa službeno je rasformirana početkom novembra 1918. Atatürk se 13. novembra vratio u [[Okupacija Istanbula|okupirani Istanbul]]. Kratko vrijeme je radio u Ratnom ministarstvu i nastavio je svoje aktivnosti u gradu do 16. maja 1919. Po [[Podjela Osmanlijskog Carstva|ranijem dogovoru]], savezničke (britanske, francuske, grčke i italijanske) snage okupirale su Anadoliju. Okupacija Istanbula, a potom i [[okupacija Izmira]] (dva najveća osmanlijska grada), podstakla je nastanak [[Turski nacionalni pokret|Turskog nacionalnog pokreta]] i početak [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]].

===Turski rat za nezavisnost (1919–1923)===
{{Glavni|Turski rat za nezavisnost}}

[[Datoteka:İsmet Paşa Mustafa Kemal Paşa ile konuşurken (1920).jpg|mini|desno|Atatürk (desno) s Ismet-pašom u Ankari.]]

Dana 30. aprila 1919, Atatürk je, kao počasni ađutant sultana s činom [[Mirliva|mirlive]], dodijeljen [[Deveta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Inspektoratu Devete armije]] da reorganizira ostatke osmanlijske vojske i poboljša unutrašnju sigurnost.{{sfn|Mango|2002|p=214}} Dana 19. maja, iskrcao se u [[Samsun]]u. Njegov prvi cilj bio je organiziranje nacionalnog pokreta protiv okupatorskih snaga. U junu 1919. izdao je [[Amasjanski letak]] (turski: ''Amasya Genelgesi''), kojim je proglasio da je nezavisnost države u opasnosti. Osmanlijsku vojsku napustio je 8. jula, zbog čega je osmanlijska vlada izdala nalog za njegovo hapšenje. Kasnije je osuđen na smrt.

U [[Sivas]]u je 4. septembra 1919. održao [[Sivaski kongres|kongres]] na kojem su delegati iz raznih pokrajina Turske izdali proglas pod imenom [[Nacionalni pakt (Turska)|Nacionalni pakt]] (turski: ''Mîsâk-ı Millî''). Atatürk je izabran za vođu Izvršnog komiteta Kongresa. To mu je dalo legitimitet koji mu je trebao za sprovođenje svojih politika.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 293.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bekir Sami Mustafa Kemal.jpg|mini|lijevo|Istaknuti nacionalisti na Sivaskom kongresu. ''S lijeva na desno'': [[Muzaffer Kılıç]], Rauf Orbay, [[Bekir Sami Kunduh]], Atatürk, [[Ruşen Eşref Ünaydın]], [[Cemil Cahit Toydemir]] i [[Cevat Abbas Gürer]].]]

[[Opći izbori u Osmanlijskom Carstvu 1919.|Posljednji izbori]] za [[Generalna skupština Osmanlijskog Carstva|osmanlijski parlament]] održani su u decembru 1919. Veliku pobjedu na izborima ostvario je [[Savez za odbranu anadolskih i rumelijskih nacionalnih prava]] (turski: ''Anadolu ve Rumeli Müdâfaa-i Hukuk Cemiyeti''), predvođen Atatürkom koji je ostao u [[Ankara|Ankari]]. Parlament su 18. marta 1920. raspustili Britanci, nedugo nakon što je usvojen Nacionalni pakt. Atatürk je zbog toga pozvao na nove izbore da se uspostavi [[Velika narodna skupština Turske|novi turski parlament]] u Ankari.{{sfn|Ahmad|1993|p=50}} Velika narodna skupština (turski: ''Türkiye Büyük Millet Meclisi'') formirana je 23. aprila 1920.&lt;ref&gt;Heper, Metin; Sayari, Sabri (2013). ''The Routledge Handbook of Modern Turkey''. Routledge, str. 41.&lt;/ref&gt;

Dana 10. augusta 1920, [[Vezir|veliki vezir]] [[Damat Ferid-paša]] potpisao je [[Sevrski sporazum]], finalizirajući pri tome planove o podjeli Osmanlijskog Carstva. Atatürk je insistirao na potpunoj nezavisnosti i zaštiti interesa turske većine na &quot;turskom tlu&quot;, te je uspio pridobiti Skupštinu za stvaranje vojske. Atatürkova vojska suočila se sa više neprijatelja: [[Armija hilafeta|Armiju hilafeta]] stvorili su Saveznici, na [[Tursko-armenski rat|Istočnom frontu]] prijetili su [[Prva armenska republika|Armeni]], dok su na [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Zapadnom frontu]], iz pravca Izmira, napredovale [[Helenska armija|grčke snage]]. U januaru i februaru 1920, Atatürk je vodio turske snage u pobjedi nad Francuzima (uključujući [[Francuska armenska legija|Francusku armensku legiju]]) u [[Bitka za Maraš|bici za Maraš]] (današnji [[Kahramanmaraş]]). Nakon bitke došlo je do masakra između 5.000 i 12.000 [[Armeni|Armena]], čime je armensko stanovništvo potpuno istrijebljeno u tom regionu.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1992). ''Atatürk: a biography of Mustafa Kemal, father of modern Turkey''. New York: Quill/Morrow, str. 235.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alayarian, Aida (2008). ''Consequences of Denial: The Armenian Genocide''. Karnac Books, str. 18.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kocatepe1922.jpg|mini|desno|Atatürk na brdu Kocatepe tokom [[Bitka kod Dumlupınara|bitke kod Dumlupınara]], koja je trajala od 26. do 30. augusta 1922.]]

Turski vojni uspjesi protiv Armena u jesen 1920, a kasnije i protiv Grka, omogućeni su snabdijevanjem zlata i oružja od strane [[Boljševici|boljševika]] od jeseni 1920. pa nadalje.

Nakon niza bitaka, grčka vojska stigla je na rijeku [[Sakarya|Sakaryu]], svega 80&amp;nbsp;km zapadno od Ankare. Atatürk je 5. augusta 1921. proglašen vrhovnim komandantom turskih snaga. Grčko napredovanje zaustavljeno je u [[Bitka na Sakaryi|bici na Sakaryi]], koja se zbila od 23. augusta do 13. septembra 1921. Nakon ove pobjede, Velika narodna skupština dala je Atatürku čin maršala i titulu [[Gazija (titula)|gazije]]. Saveznici su, ignorirajući razmjere Atatürkovih uspjeha, pokušali Turcima nametnuti izmijenjenu verziju Sevrskog sporazuma, ali je prijedlog odbijen. U augustu 1922, turske snage pokrenule su [[Bitka kod Dumlupınara|žestok napad]] na grčke linije kod [[Afyonkarahisar]]a. Dana 9. septembra 1922. oslobođen je Izmir, čime su Grci istjerani iz Anadolije.

==Uspostavljanje Republike Turske==
{{Također pogledajte|Lozanski sporazum}}
[[Datoteka:SevresOttoman1927.JPG|mini|desno|Granice Osmanlijskog Carstva prema Sevrskom sporazumu, koji je kasnije poništen i zamijenjen Lozanskim sporazumom.]]

[[Lozanska konferencija (1922–23)|Lozanska konferencija]] počela je 21. novembra 1922. Turski predstavnik İsmet İnönü odbijao je sve prijedloge koji su kompromitovali suverenitet države,{{sfn|Shaw|1976|p=365}} poput kontrole nad finansijama, [[Kapitulacije Osmanlijskog Carstva|kapitulacija]], [[Turski moreuzi|Turskih moreuza]] i slično. Iako je konferencija obustavljena 4. februara, nastavila se poslije 23. aprila s fokusom na ekonomska pitanja.{{sfn|Kinross|2003|p=100}} Dana 24. jula 1923. potpisan je Lozanski sporazum, kojim je Velika narodna skupština priznata kao vlada Turske.

Republika Turska proglašena je 29. oktobra 1923.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Turkey/Declaration-of-the-Turkish-republic |title=Declaration of the Turkish republic |publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt; Od tada se taj [[Dan Republike (Turska)|dan]] u Turskoj proslavlja kao državni praznik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.timeanddate.com/holidays/turkey/republic-day |title=Republic Day in Turkey |publisher=timeanddate.com}}&lt;/ref&gt;

==Predsjedništvo==
S nastankom Republike počeli su napori za modernizaciju zemlje. Nova vlast analizirala je institucije i ustave država poput Francuske, [[Švedska|Švedske]], Italije i [[Švicarska|Švicarske]], te ih je prilagođavala potrebama turskog naroda. Glavni Atatürkovi saradnici iz ovog perioda bili su İsmet İnönü, [[Kâzım Özalp]] i [[Mustafa Fevzi Çakmak|Fevzi Çakmak]]. Iskoristivši svoj ugled, Atatürk je sve do svoje smrti sprovodio političke, ekonomske i društvene reforme, koje su Tursku pretvorile u savremenu, demokratsku i sekularnu nacionalnu državu.

===Unutrašnja politika===
[[Datoteka:Mustafa Kemal Pasha Time magazine Vol. I No. 4 Mar. 24, 1923.jpg|mini|lijevo|Atatürk na naslovnici izdanja časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' od 24. marta 1923.]]

Atatürkovo osnovno načelo bilo je potpuna nezavisnost države:{{sfn|Mango|2002|p=367}}&lt;ref&gt;Nonneman, Gerd (2005). ''Analyzing Middle East foreign policies and the relationship with Europe''. Routledge, str. 204.&lt;/ref&gt;
{{citat|...pod potpunom nezavisnošću, mislimo naravno na potpunu ekonomsku, finansijsku, sudsku, vojnu, kulturnu nezavisnost i slobodu u svim pitanjima. Biti lišen nezavisnosti u bilo kojem od ovih pitanja jednako je tome da su narod i država lišeni sve svoje nezavisnosti.}}

[[Datoteka:Atatürk Samsun-Çarşamba demiryolu temel atma töreni konuşması.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora na ceremoniji početka radova na izgradnji pruge Samsun - [[Çarşamba]] 1924. Jedna od njegovih politika bila je i izgradnja saobraćajne mreže širom države.]]

Atatürk je svojim reformama stvorio okosnicu izvršnim, sudskim i ekonomskim strukturama novoformirane Republike. Mnoge od njegovih ideja bile su rasprostranjene među osmanlijskim intelektualnim krugovima već krajem 20. vijeka, a otvorenije su isticane nakon Mladoturske revolucije.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=55}}

[[Kemalizam]], osnivačka ideologija države, baziran je na Atatürkovoj koncepciji [[Politički realizam|realizma]] i [[Pragmatizam|pragmatizma]].{{sfn|Webster|1973|p=245}} Među osnove kemalizma spadaju nacionalizam, populizam i etatizam. Ove osnove nisu bile nove u svjetskoj politici, pa čak ni među turskom elitom, ali ih je jedinstvenim učinilo to što su izričito formulisane za potrebe Turske i turskog naroda (npr. Atatürkova se Turska u primjeni sekularizma znatno razlikuje od [[Kršćanstvo|kršćanskih]] država [[Zapadni svijet|Zapada]]).

====Nastanak Republike (1923–1924)====
U stvaranju nove države, turski revolucionari okrenuli su leđa percipiranoj korupciji, dekadenciji i osmanlijskom naslijeđu Istanbula.{{sfn|Mango|2002|p=391–392}} Nekada provincijski grad u srcu Anadolije, Ankara je postala centar Atatürkovog pokreta i glavni grad Republike. Atatürk je želio &quot;direktnu vlast Skupštine&quot;, bazirane na [[Predstavnička demokratija|predstavničkoj demokratiji]] i [[Parlamentarni suverenitet|parlamentarnom suverenitetu]].{{sfn|Mango|2002|p=362}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal and Mevlevi Order March 1923.png|mini|lijevo|Atatürk s dervišima [[Mevlevije|mevlevijama]] 1923, prije zabrane derviških redova i zatvaranja [[tekija]]. Mevlevijski red uspio se transformisati u nepolitičku organizaciju koja postoji i danas.]]

U sljedećim godinama, Atatürk je donekle promijenio svoj stav; &quot;direktna vlast Skupštine&quot; nije mogla zaživjeti u prvim godinama Republike. Revolucionari su se suočili s izazovom sljedbenika starog osmanlijskog režima, kao i novijih ideologija poput [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]]. Atatürk je u 1920-im i 1930-im, vidjevši posljedice komunističkih i fašističkih doktrina, odbacio ove ideologije.{{sfn|Landau|1984|p=252}} Spriječio je pad Turske u [[totalitarizam]], koji je u to doba vladao u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Njemačkoj i Italiji.{{sfn|Mango|2002|p=501}} Neki su u njegovom protivljenju i prigušivanju fašizma i komunizma vidjeli eliminaciju političkih protivnika, dok su drugi smatrali da je to neophodno kako bi se zaštitila mlada turska država. Godine 1927, započeta je široka kampanja hapšenja članova [[Komunistička partija Turske (1920–1988)|Komunističke partije Turske]]. Na zatvorske kazne osuđene su političke ličnosti poput [[Hikmet Kıvılcımlı|Hikmeta Kıvılcımlıja]], [[Nâzım Hikmet|Nâzıma Hikmeta]] i [[Şefik Hüsnü|Şefika Hüsnüja]]. Godine 1937, komisija predvođena Atatürkom okarakterizirala je Kıvılcımlıjeva djela štetnim, te ih je cenzurisala.&lt;ref&gt;Demirci, Fatih (2006). ''Kadro Hareketi ve Kadrocular''. Dumlupınar Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi, str. 15.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Atatürk 1924'te Bursa halkına hitap ediyor.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora u [[Bursa|Bursi]] 1924.]]

Kičmu nove Republike predstavljala je Velika narodna skupština. Izbori su bili slobodni i koristili su egalitarni izborni sistem. Skupština je imala pravo biranja i kontrole i vlade i premijera. Na početku je služila i kao zakonodavni organ, kontrolišući izvršnu vlast i, ukoliko bi bilo potrebno, služeći kao nadzorni organ prema ovlastima iz [[Ustav iz 1921. (Turska)|Ustava]]. [[Ustav iz 1924. (Turska)|Ustav iz 1924.]] postavio je labavu podjelu vlasti između zakonodavnih i izvršnih organa, osim u sudskom sistemu gdje je podjela bila striktna. Atatürk je, s funkcije predsjednika, imao vodeću ulogu u ovom političkom sistemu.&lt;ref&gt;Koçak, Cemil (2005). [https://journals.openedition.org/ejts/497 &quot;Parliament Membership during the Single-Party System in Turkey (1925-1945)&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (3).&lt;/ref&gt;

Jednopartijski režim uspostavljen je 1925, po usvajanju Ustava iz 1924. Jedina stranka bila je [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Narodna stranka]], osnovana 9. septembra 1923. Dana 10. novembra 1924, preimenovana je u Republikansku narodnu stranku (turski: ''Cumhuriyet Halk Fırkası''; od 1935. ''Cumhuriyet Halk Partisi'').

====Republika i hilafet (1924–1925)====
[[Datoteka:Reisicumhur Mustafa Kemal Cumhuriyet Bayramı kutlamalarında, Ankara, 29 Ekim 1925.png|mini|desno|Atatürk na proslavi Dana Republike 1925.]]

Ukidanje hilafeta bilo je bitan aspekat Atatürkovog pokušaja reforme političkog sistema i uspostavljanja nacionalnog suvereniteta. Halifa je, od ukidanja sultanata u novembru 1922, bio [[Abdulmedžid II]], za koga je Atatürk smatrao da slijedi stope svojih prethodnika u vođenju unutrašnje i spoljašnje politike primajući strane i oficirske delegacije, učestvujući u službenim ceremonijama i proslavama i slično.{{sfn|Mango|2002|p=401}}

Dana 1. januara 1924, İnönü, Çakmak i Özalp dali su saglasnost ukidanju hilafeta. Halifa je izdao saopćenje u kojem je naglasio da se neće miješati u politička pitanja. Dana 3. marta 1924, hilafet je službeno ukinut, a njegove ovlasti prebačene na Skupštinu. [[Šerijat]]ski sudovi ukinuti su 8. aprila.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=158}} Druge muslimanske države raspravljale su o valjanosti jednostranog ukidanja hilafeta, te o tome da li se treba prihvatiti turska odluka ili izabrati novi halifa. U [[Kairo|Kairu]] je u maju 1926. održana Hilafetska konferencija, na kojoj je donesena rezolucija prema kojoj je hilafet &quot;nužnost u islamu&quot;, ali ova odluka nije implementirana.&lt;ref name=Khad&gt;Khadduri, Majid (2006). ''War and peace in the law of Islam''. The Lawbook Exchange, str. 290–291.&lt;/ref&gt;

Održane su još dvije islamske konferencije, u [[Mekka|Meki]] 1926. i u Jerusalemu 1931, ali na njima nije postignut konsenzus. Turska nije prihvatala obnovu hilafeta vidjevši u tome opasnost za svoje postojanje.&lt;ref name=Khad/&gt;

[[Datoteka:Müşir Mustafa Kemal, Ankara, 1925.png|mini|lijevo|Atatürk u vojnoj odori.]]

Ukidanje hilafeta propraćeno je širokim pokušajem uspostavljanja podjele između političkih i vjerskih pitanja. Reforma obrazovanja bila je ključna u toj kampanji. Godine 1923, u Turskoj su postojala tri tipa obrazovnih ustanova. Najčešće su bile [[Medresa|medrese]], bazirane na učenju [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Kur'an]]a i pamćenju. Drugi tip ustanova bile su idadije i sultanije, reformističke škole iz perioda [[Tanzimat]]a. Zadnju grupu predstavljali su fakulteti i škole na stranim jezicima koje su u obrazovanju koristile najnovije metode. Atatürk je reformu obrazovanja povezao s oslobađanjem nacije od [[Dogma|dogme]], što je on smatrao bitnijim od Rata za nezavisnost.

U ljeto 1924, Atatürk je pozvao [[John Dewey|Johna Deweya]], [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] reformatora obrazovanja, u Ankaru. Atatürkove reforme državnih škola imale su za cilj da pripreme građane za ulogu u javnom životu kroz povećanje pismenosti. Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je i za dječake i za djevojčice. Zajednički nastavni plan uveden je za sve državne škole Zakonom o ujedinjenju obrazovanja od 3. marta 1924. Ovim zakonom obrazovanje je postalo uključivo i organizirano po modelu građanske zajednice. Po ovom sistemu, sve škole slale su svoj nastavni plan na odobrenje [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Turska)|Ministarstvu obrazovanja]] (turski: ''Milli Eğitim Bakanlığı''). Istovremeno, [[ulema]] je podređena [[Uprava za vjerska pitanja|Upravi za vjerska pitanja]] (turski: ''Diyanet İşleri Başkanlığı''). Atatürkovo ujedinjenje nastavnog plana nije značilo i kraj postojanja vjerskih škola; one su pomjerene na više obrazovanje, a kasnije vlade su im vratile položaj srednjoškolskih ustanova.

[[Datoteka:Ataturk-hatreform.jpg|mini|desno|Atatürk sa svojim panamskim šeširom u Kastamonuu 1925.]]

Od jeseni 1925, Atatürk je ohrabrivao Turke da nose modernu [[Evropa|evropsku]] odjeću. Bio je odlučan u namjeri da dovrši reforme na ovom planu koje su počele još u doba sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]]. [[Fes]], kojeg je uveo Mahmud II 1826, zamijenjen je šeširom 1925. Šešir je najprije proglašen obaveznim za državne službenike. Godine 1925, Atatürk je nosio [[panamski šešir]] pri posjeti [[Kastamonu]]u, jednom od najkonzervativnijih gradova u Anadoliji.

Iako se Atatürk lično zalagao za moderni način odijevanja i za žene, zakon o tom pitanju nikada nije donesen jer je on vjerovao da će žene slobodnom voljom prihvatiti nove običaje. [[Latife Uşaklıgil]], Atatürkova supruga od 1923. do 1925, prekrivala je glavu u skladu s islamskom tradicijom. Prema Atatürku: &quot;Vjersko pokrivanje žena neće uzrokovati teškoće. Ovaj jednostavni način nije u sukobu s moralima i manirima našeg društva&quot;.

Dana 30. augusta 1925, Atatürk je u Kastamonuu izjavio da &quot;Republika Turska ne može biti država šejhova, derviša i murida&quot;, da je &quot;red civilizacije najbolji i najistinitiji red&quot;, te da će &quot;vođe derviških redova sami prepoznati istinu u njegovim riječima i zatvoriti tekije&quot;. Zatvaranje svih derviških redova i tekija obznanjeno je uredbom tri dana kasnije. Tekije su pretvorene u muzeje. Institucionalni izraz sufizma zabranjen je; dozvoljeno je postojanje politički neutralne forme sufizma u obliku društvenih udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |title=Mevlevi Alayı ile Atatürk'e destek oldular |publisher=Sabah |date=28. 10. 2005 |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=21. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191221090908/http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukidanje hilafeta i druge kulturne reforme naišle su na žestok otpor konzervativnih krugova.&lt;ref name=Khad/&gt;

====Opozicija (1924–1927)====
[[Datoteka:Mustafa Kemal 15. Tümen ile, Samsun.jpg|mini|desno|Atatürk s oficirima 15. divizije u Samsunu 24. septembra 1924.]]

Godine 1924, na istoku Turske došlo je do [[Pobuna šejha Saida|pobune]] pod vodstvom [[Šejh Said|šejha Saida]]. Šejh Said bio je bogati [[Kurdi|kurdski]] plemenski vođa lokalnog [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda. Said se protivio ne samo ukidanju hilafeta, nego i usvajanju zapadnjačkih građanskih propisa, zatvaranju tarikata, zabrani [[Poligamija|višeženstva]] i obaveznom građanskom braku. Politike vlasti smatrao je antiislamskim. Saidove snage kretale su se kroz seoske krajeve i zauzimale ustanove vlasti, te su napredovale ka [[Elazığ]]u i [[Diyarbakır]]u.{{sfn|Kinross|2003|p=397}} Mnogi u vlasti su u Saidovoj pobuni vidjeli pokušaj kontrarevolucije, te su tražili vojnu akciju kako bi se spriječilo širenje. Zakon o održavanju javnog reda donesen je 4. marta 1925. Ovaj zakon dao je vlastima velike ovlasti i autoritet da unište subverzivne grupe; opozvan je 4. marta 1929.

Mnogi od zastupnika nisu bili sretni s ovim promjenama. Na privatnom sastanku CHP-a, toliko je članova stranke proglašeno simpatizerima opozicije da je Atatürk izrazio strah da je u manjini u sopstvenoj stranci. Na kraju je odlučio protiv čistke. Opozicionu grupu uspostavili su 17. oktobra 1924. [[Kâzım Karabekir]] i saradnici. Dana 8. novembra, prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Atatürku oboren je u CHP-u (18 za, 148 protiv, 41 odsutan), kome su u to vrijeme pripadali svi osim jednog zastupnika u Skupštini. U vezi toga, Atatürk je izjavio da je &quot;turska nacija čvrsto odlučna da nastavi neustrašivo na putu republike, civilizacije i napretka&quot;.{{sfn|Mango|2002|p=418}}

[[Datoteka:Gazi Mustafa Kemal Büyükada'da (14 Temmuz 1927).png|mini|desno|14. juli 1927: Atatürk s marincima u [[Büyükada|Büyükadi]], Istanbul.]]

Dana 17. novembra 1924, opoziciona grupa, u kojoj je bilo i 29 zastupnika, formirala je [[Napredna republikanska stranka (Turska)|Naprednu republikansku stranku]] (turski: ''Terakkiperver Cumhuriyet Fırkası''). Među članovima nove stranke bili su i neki od Atatürkovih najbližih saradnika iz prvih dana Rata za nezavisnost, poput Alija Fuat-paše, Rauf-bega i [[Refet Bele|Refet-paše]]. Ekonomski program TCF-a bio je liberalan, nasuprot CHP-ovom [[Državni socijalizam|državnom socijalizmu]], a društveni konzervativan, nasuprot CHP-ovom [[Modernizam|modernizmu]]. Vođe TCF-a u principu su strogo podržavali kemalističku revoluciju, ali su imali drugačija mišljenja u vezi kulturne revolucije i načela sekularizma. Program TCF-a podržavao je uspostavu sekularizma i građanskog prava, kao i jedinstveni nastavni plan.{{sfn|Mango|2002|p=419}} Ipak, kao jedina legalna opozicija, stranka je postala utočište za razna politička gledišta.

Tokom 1926, u Izmiru je otkrivena zavjera o atentatu na Atatürka, koja je poticala od bivšeg zastupnika koji se protivio ukidanju hilafeta. Istraga je iskorištena za obračun s protivnicima kulturne revolucije. Pred sud su izašli brojni politički aktivisti, uključujući Karabekira. Krivim su proglašeni i obješeni mnogi bivši lideri İTC-a, uključujući [[Mehmet Džavid-beg|Mehmeta Cavita]], [[Ahmet Şükrü Bayındır|Ahmeta Şükrüja Bayındıra]] i [[İsmail Canbulat|İsmaila Canbulata]].&lt;ref&gt;Atabaki, Touraj; Zürcher, Erik Jan (2004). ''Men of Order: authoritarian modernization under Atatürk and Reza Shah''. I. B. Tauris, str. 207.&lt;/ref&gt; Istragom je pronađena veza između Saidove pobune i članova TCF-a, zbog čega je ta stranka ugašena 5. juna 1925. Ove akcije predstavljaju jedinu širu čistku izvršenu tokom Atatürkove vladavine.

====Modernizacija (1926–1930)====
[[Datoteka:Ataturk opens Ankara Museum of Fine Arts and Sculpture.png|mini|desno|Atatürk na otvaranju Državnog muzeja umjetnosti i kiparstva 1927.]]
[[Datoteka:Ataturk at Cankaya Library 16 July 1929.jpg|mini|lijevo|Atatürk u biblioteci [[Čankajski dvorac|Čankajskog dvorca]] u Ankari 16. jula 1929.]]

U godinama poslije 1926, Atatürk se drastično udaljio od reformi iz osmanlijskog doba. Po prvi put u turskoj historiji, islamski zakon odvojen je od svjetovnog i ograničen je na vjerska pitanja.&lt;ref&gt;Dwyer, Daisy Hilse (1990). ''Law and Islam in the Middle East''. Greenwood Publishing Group, str. 77.&lt;/ref&gt;

Dana 1. marta 1926, usvojeno je tursko [[krivično pravo]], uređeno po uzoru na italijansko krivično pravo. Uspostavljanju građanskog prava trebalo je vremena, pa je Atatürk odložio uključenje sekularizma u ustav sve do 5. februara 1937.

U skladu s islamskim običajem spolne segregacije, osmanlijsko društvo obeshrabrivalo je društvenu interakciju između muškaraca i žena. Atatürk je veoma rano počeo razvijati društvene reforme kako bi riješio ovaj problem. Za proširenje ženskih prava, Atatürku je trebao novi građanski zakonik. [[Turski građanski zakonik iz 1926.|Novi Zakonik]] usvojen je 4. oktobra 1926, a uređen je po [[Švicarski građanski zakonik|švicarskom]] primjeru. Po novom Zakoniku, muškarci i žene jednako su tretirani u pitanjima poput razvoda i nasljedstva.

[[Datoteka:Ataturk-September 20, 1928.jpg|mini|lijevo|Atatürk na predstavljanju novog pisma u [[Kayseri]]ju 20. septembra 1928.]]

Godine 1927, otvoren je [[Državni muzej umjetnosti i kiparstva]] (turski: ''Resim ve Heykel Müzesi''). Do tada je kiparstvo rijetko prakticirano u Turskoj zbog islamske tradicije izbjegavanja idolatrije. Atatürk je vjerovao da je &quot;kultura temelj Republike Turske&quot;.{{sfn|Atillasoy|2002|p=15}} Predislamska kultura Turaka postala je tema obimnih istraživanja. Također je podsticano izučavanje [[Historija Anadolije|anadolskih civilizacija]] ([[Frigijci|Frigijaca]], [[Lidijci|Lidijaca]], [[Sumer]]aca i [[Hetiti|Hetita]]). Kako bi privukao pažnju javnosti, Atatürk je lično dao imena dvjema bankama po Sumercima ([[Sümerbank]]) i Hetitima ([[Etibank]]). Narodna umjetnost ruralnih područja smatrana je izvorom turske kreativnosti.


U ranom periodu Atatürkove vladavine, u Turskoj se koristio [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski jezik]] pisan [[Arapsko pismo|arapskim pismom]] i sa velikim brojem riječi [[Arapski jezik|arapskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Svega oko 10% stanovništva bilo je pismeno. Osim toga, prema Deweyju, otprilike tri godine su bile potrebne da se turski jezik nauči pisati i čitati na arapskom pismu. U proljeće 1928, Atatürk se u Ankari susreo s nekoliko lingvista i profesora kako bi obznanio svoj plan da se izradi novo tursko pismo bazirano na [[Latinica|latinici]]. S obzirom da se novo pismo moglo naučiti za svega nekoliko mjeseci, smatrano je i rješenjem za nepismenost.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |title=Mustafa Kemal Atatürk |publisher=Columbia University in the City of New York |access-date=10. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109083247/http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Eksperti su smatrali da će za implementaciju novog pisma trebati između tri i pet godina.

[[Datoteka:Ataturk Amanulla.jpg|mini|desno|Atatürk s [[Kraljevina Afganistan|afganskim]] kraljem [[Emanullah-han]]om u [[Afganistan]]u maja 1928.]]

Stvaranje novog pisma, na Atatürkovu inicijativu, povjereno je Jezičkoj komisiji (turski: ''Dil Encümeni''). Dana 1. novembra 1928, službeno je usvojeno novo, a ukinuto arapsko pismo. Atatürk je lično obilazio seoska područja kako bi narod podučio novom pismu. Nakon energetične kampanje, pismenost se povećala sa 10,6% 1927. na 22,4% 1940.{{sfn|Landau|1984|p=190}} Uz promjenu pisma, organiziran je i niz kongresa o naučnim, obrazovnim, historijskim, ekonomskim, umjetničkim i jezičkim pitanjima.&lt;ref&gt;Kayadibi, Fahri (2006). &quot;Atatürk Döneminde Eğitim ve Bilim Alanında Gelişmeler&quot;. ''İstanbul Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi'' (13).&lt;/ref&gt; Biblioteke su otvarane sistematično. Za udaljena područja formirane su mobilne biblioteke. Reforma je podržana jačanjem privatnog izdavaštva donošenjem novog zakona o autorskim pravima.

[[Datoteka:Atatürk TBMM'den çıkarken.jpg|mini|lijevo|Atatürk na izlasku iz zgrade Skupštine 1930.]]

U osnovne škole uvedene su savremene metode učenja, prije svega zahvaljujući Johnu Deweyju. Osim osnovnog, Dewey je bio zainteresiran i za obrazovanje odraslih. Žene su, osim kućnih, učene i poslovima potrebnim za uključenje u ekonomiju. Objedinjeni nastavni plan nadgledala je država, a cilj programa bio je stvaranje kvalificiranih radnika za društveni i ekonomski napredak zemlje. Poseban naglasak stavljen je na obrazovanje djevojčica. Spolno mješovito obrazovanje uspostavljeno je na fakultetskom nivou 1923, a do 1927. već je predstavljalo normu širom obrazovnog sistema.{{sfn|Landau|1984|p=191}} Atatürkove reforme obrazovanja učinile su ga mnogo pristupačnijim: između 1923. i 1938, broj učenika u osnovnim školama povećao se za 224% (sa 342.000 na 765.000), broj učenika u srednjim školama 12,5 puta (sa oko 6.000 na 74.000), a broj učenika u višim školama skoro 17 puta (sa 1.200 na 21.000).&lt;ref&gt;Kapluhan, Erol (2011). ''Türkiye Cumhuriyeti'nde Atatürk Dönemi Eğitim Politikaları (1923–1938) ve Coğrafya Eğitimi''. Marmara Üniversitesi, str. 203–205.&lt;/ref&gt;

Kako bi pospješio razvoj savremenog obrazovanja, Atatürk je organizirao službene sastanke na kojima se raspravljalo o kvalitetu obrazovanja. Lično je bio umiješan u izradi dvaju udžbenika (''Vatandaş İçin Medeni Bilgiler'' iz 1930. i ''Geometri'' za srednje škole iz 1937).&lt;ref&gt;Gürses, Fatma (2010). [https://dergipark.org.tr/tr/pub/gav/issue/6524/86511 &quot;Kemalizm’in Model Ders Kitabı: Vatandaş İçin Medeni Bilgiler&quot;]. ''Gazi Akademik Bakış'' (7).&lt;/ref&gt;{{sfn|Landau|1984|p=204–205}}

====Opozicija (1930–1931)====
[[Datoteka:Ataturk and Fethi Okyar.jpg|mini|desno|Atatürk s Okyarom i njegovom kćerkom u [[Yalova|Yalovi]] 13. augusta 1930.]]

Dana 11. augusta 1930, Atatürk je zatražio od [[Fethi Okyar|Alija Fethija Okyara]] da formira novu stranku. Novouspostavljena [[Liberalna republikanska stranka (Turska)|Liberalna republikanska stranka]] (turski: ''Serbest Cumhuriyet Fırkası'') u principu je podržavala sekularne reforme. Međutim, stranka je postala uporište opozicije, posebno po pitanju uloge islama u javnom životu.

Dana 23. decembra 1930, u gradiću [[Menemen]]u u [[Egejska regija|Egejskoj regiji]] došlo je do [[Menemenski incident|incidenta]] u kojem je rulja, predvođena lokalnim dervišem, ubila tri vojnika.

U novembru 1930, Okyar je raspustio SCF čime je u Turskoj ponovo nastupio jednopartijski period koji će trajati do 1945. Glavni razlog zašto pluralizam nije uspio u Atatürkovo doba je to što sukobljene strane nisu uspjele postići minimalni konsenzus o zajedničkim vrijednostima, posebno o sekularizmu. Iako njegove akcije nisu uvijek bile demokratske prirode, Atatürk je podržavao ideju izgradnje građanskog društva.

====Modernizacija (1931–1938)====
[[Datoteka:Mustafa Kemal and establishment of Turkish History Institution.png|mini|desno|Atatürk na ceremoniji osnivanja Turskog historijskog društva 1931.]]

Dana 1. januara 1928, Atatürk je uspostavio [[Tursko društvo za obrazovanje]] (turski: ''Türk Eğitim Derneği''), koje je podržavalo inteligentnu i vrijednu djecu iz siromašnih porodica, kao i materijalne i naučne doprinose obrazovanju. Godine 1931, osnovano je [[Tursko historijsko društvo]] (turski: ''Türk Tarih Kurumu''), a godinu dana kasnije [[Tursko društvo za jezik]] (turski: ''Türk Dil Kurumu''). Cilj ovih društava je vršenje istraživanja o turskoj historiji, odnosno turskom jeziku. Godine 1933, Atatürk je naredio reorganizaciju Univerziteta u Istanbulu u modernu ustanovu i otvaranje [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]].{{sfn|Saikal i Schnabel|2003|p=95}}

[[Datoteka:Ataturk visits a school.jpg|mini|lijevo|Atatürk je 1. februara 1931. posjetio srednju školu za djevojke Izmir.]]

Atatürk se bavio i prijevodom naučne terminologije na turski jezik.&lt;ref name=Geof&gt;Lewis, Geoffrey L. (1999). ''The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success''. Oxford University Press, str. 66.&lt;/ref&gt; Želio je da reforma jezika bude metodološki zasnovana. Lično je nadgledao razvoj [[Teorija jezika sunca|Teorije jezika sunca]] (turski: ''Güneş Dil Teorisi''), koja je zastupala tezu da su svi ljudski jezici potekli od prvobitnog [[Srednja Azija|srednjoazijskog]] jezika. Korijeni ove teorije poticali su iz rada ''L'Origine des Langues, des Religions et des Peuples'' francuskog lingviste [[Hilaire de Barenton|Hilairea de Barentona]], koji je tvrdio sa su svi jezici potekli od sumerskih [[Hijeroglifi|hijeroglifa]] i [[Klinasto pismo|klinastog pisma]], i studije &quot;La psychologie de quelques elements des langues Turques&quot; (&quot;Psihologija nekih elemenata [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]&quot;) [[Austrija|austrijskog]] lingviste [[Hermann Feodor Kvrgić|Hermanna Feodora Kvrgića]]. Atatürk je Teoriju jezika sunca 1935. predstavio turskim političkim i obrazovnim krugovima, mada je kasnije korigovao neka ekstremnija učenja.&lt;ref name=Geof/&gt;

Prezime Atatürk prvi je upotrijebio [[Saffet Arıkan]], političar koji je bio na čelu Društva za jezik, pri držanju govora 26. septembra 1934. Kasnije je to prezime, koje doslovno znači &quot;otac Turaka&quot;, službeno prihvaćeno kao prezime Mustafe Kemala.

Počevši od 1932, više stotina [[Narodna kuća|narodnih kuća]] i [[Narodna soba|narodnih soba]] uspostavljeno je širom države kako bi se proširio pristup umjetničkim, sportskim i drugim kulturnim dešavanjima. Atatürk je podržavao i ohrabrivao razvoj [[Plastična umjetnost|plastične]] i vizualne umjetnosti, koje su u osmanlijsko doba zabranjivane. Otvoreni su brojni muzeji, arhitektura je počela pratiti savremene trendove, a zemljom su se raširili i [[Klasicizam (muzika)|klasična muzika]], opera, balet i pozorište. Povećalo se i izdavanje knjiga i časopisa, a počela je rasti i filmska industrija.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Literatura==
*Ahmad, Feroz (1993). ''The Making of Modern Turkey''. London i New York: Routledge.
*Armstrong, Harold Courtenay (1972). ''Grey Wolf, Mustafa Kemal: An Intimate Study of a Dictator''. Freeport: Books for Libraries Press.
*Atillasoy, Yüksel (2002). ''Atatürk: First President and Founder of the Turkish Republic''. Woodside: Woodside House.
*Bacqué-Grammont, Jean-Louis; Roux, Jean-Paul (1983). ''Mustafa Kemal et la Turquie nouvelle''. Pariz: Maisonneuve et Larose.
*Barber, Noel (1988). ''Lords of the Golden Horn''. London: Arrow.
*Barlas, Dilek (1998). ''Statism and Diplomacy in Turkey: Economic and Foreign Policy Strategies in an Uncertain World, 1929–1939''. New York: Brill Academic Publishers.
*Cleveland, William L (2004). ''A History of the Modern Middle East''. Boulder: Westview Press.
*Hanioğlu, M. Şükrü (2011). ''Atatürk: An Intellectual Biography''. New Jersey i Woodstock: Princeton University Press.
*Huntington, Samuel P. (2006). ''Political Order in Changing Societies''. New Haven i London: Yale University Press.
*İnan, Ayşe Afet (2007). ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler''. Istanbul: Türkiye İş Bankası Kültür Yayınları.
*İnan, Ayşe Afet; Sevim, Ali; Süslü, Azmi; Tural, M. Akif (1998). ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el Yazıları''. Ankara: AKDTYK Atatürk Araştırma Merkezi. 
*Kinross, Patrick (2003). ''Atatürk: The Rebirth of a Nation''. London: Phoenix Press.
*Kinross, Patrick (1979). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire''. New York: Morrow.
*Landau, Jacob M. (1984). ''Atatürk and the Modernization of Turkey''. Boulder: Westview Press.
*Lengyel, Emil (1962). ''They Called Him Atatürk''. New York: The John Day Co.
*Mango, Andrew (2002). ''Atatürk: The Biography of the Founder of Modern Turkey''. Woodstock: Overlook Press.
*Mango, Andrew (2004). ''Atatürk''. London: John Murray.
*Saikal, Amin; Schnabel, Albrecht (2003). ''Democratization in the Middle East: Experiences, Struggles, Challenges''. Tokio: United Nations University Press. 
*Shaw, Stanford Jay (1976). ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey''. Cambridge i New York: Cambridge University Press.
*Spangnolo, John (1992). ''The Modern Middle East in Historical Perspective: Essays in Honour of Albert Hourani''. Oxford: Middle East Centre, St. Antony's College. 
*Tunçay, Mete (1972). ''Mesaî: Halk Şûrâlar Fırkası Programı, 1920''. Ankara: Ankara Üniversitesi Siyasal Bilgiler Fakültesi.
*Tüfekçi, Gürbüz D. (1981). ''Universality of Atatürk's Philosophy''. Ankara: Pan Matbaacılık.
*Yapp, Malcolm (1987). ''The Making of the Modern Near East, 1792–1923''. London i New York: Longman.
*Webster, Donald Everett (1973). ''The Turkey of Atatürk: Social Process in the Turkish Reformation''. New York: AMS Press.
*Zürcher, Erik Jan (2004). ''Turkey: A Modern History''. London i New York: I. B. Tauris.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Mustafa Kemal Atatürk}}

{{Turska po temama}}
{{Predsjednici Turske}}
{{Premijeri Turske}}

{{DEFAULTSORT:Atatürk, Mustafa Kemal}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1938.]]
[[Kategorija:Biografije, Solun]]
[[Kategorija:Turski političari]]
[[Kategorija:Turski premijeri]]
[[Kategorija:Turski predsjednici]]
[[Kategorija:Paše]]</text>
      <sha1>dywgf6woiu8mpmteyedexe8j07uagfl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924511</id>
      <parentid>3924510</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Mustafa Kemal Atatürk]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (ističe 17:16, 9 oktobar 2026 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (ističe 17:16, 9 oktobar 2026 (UTC)))</comment>
      <origin>3921208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59515" sha1="dywgf6woiu8mpmteyedexe8j07uagfl" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Mustafa Kemal Atatürk
| slika                 = Portrait photograph of Mustafa Kemal in military uniform 1930.jpg
| redoslijed            = 1. [[predsjednik Turske]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. oktobar 1923 – 10. novembar 1938.
| prethodnik            = 
| nasljednik            = [[İsmet İnönü]]
| datum_rođenja         = circa 1881.
| mjesto_rođenja        = [[Solun]], [[Osmanlijsko Carstvo]] (danas [[Grčka]])
| datum_smrti           = 10. novembar 1938. (57 god.)
| mjesto_smrti          = [[Istanbul]], Turska
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = [[Turci|Turčin]]
| politička_stranka     = [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] &lt;small&gt;(od 1923. do smrti)&lt;/small&gt;
| supruga               = [[Latife Uşaklıgil]] (1923–25)
| supružnik             = 
| djeca                 = 
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = Signature of Mustafa Kemal Atatürk.svg
| web_stranica          = 
}}
'''Mustafa Kemal Atatürk''' (do 1934: '''Mustafa Kemal-paša'''{{Napomena|[[Osmanlijski turski jezik|Osmanlijski turski]]: مصطفى كمال پاشا.}}; poslije [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] iz 1934: '''Kemal Atatürk'''; 1881{{Napomena|Tačan datum rođenja je nepoznat. 19. maj, dan kada se 1919. iskrcao u Samsunu, smatra se njegovim simboličnim rođendanom. Postojale su i tvrdnje da je rođen 1880.}} – 10. novembar 1938) bio je [[Turska|turski]] maršal, [[Turski nacionalni pokret|revolucionarni]] državnik, te [[Otac nacije|osnivač]] i prvi [[Predsjednik Turske|predsjednik Republike Turske]] od 1923. do svoje smrti 1938. Pod njegovom vlašću preduzete su sveobuhvatne [[Atatürkove reforme|reforme]] kojima je Turska modernizirana u [[Sekularizam|sekularnu]], industrijsku naciju.{{sfn|Armstrong|1972|p=225}} Njegove politike i teorije, sekularnog i [[Turski nacionalizam|nacionalističkog]] usmjerenja, nazivaju se [[Kemalizam|kemalizmom]]. Zbog svojih vojnih i političkih dostignuća, Atatürk se smatra jednim od najznačajnijih vođa [[20. vijek]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |title=EINSTEIN AND ATATURK (Part 1) |publisher=National Geographic |date=16. 5. 2012 |access-date=28. 5. 2020 |archive-date=22. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210522162629/https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Atatürk je do izražaja došao zbog uloge koju je odigrao u [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskoj]] pobjedi u [[Bitka kod Galipolja|Galipoljskoj bici]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].{{sfn|Zürcher|2004|p=142}} Nakon [[Raspad Osmanlijskog Carstva|raspada]] Osmanlijskog Carstva, predvodio je Turski nacionalni pokret koji se opirao podjeli teritorija današnje Turske među pobjedničkim [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|savezničkim silama]]. U [[Ankara|Ankari]] je uspostavio [[Vlada Velike narodne skupštine|privremenu vladu]] na čijem je čelu izašao kao pobjednik iz [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. Potom je ukinuo oslabljeno Osmanlijsko Carstvo, umjesto koga je osnovana savremena Republika Turska.

Kao predsjednik novoformirane Republike, Atatürk je inicirao rigorozan program političkih, ekonomskih i kulturnih reformi s konačnim ciljem stvaranja savremene, napredne i sekularne [[Nacionalna država|nacionalne države]]. Osnovno obrazovanje učinio je slobodnim i obaveznim, otvarajući hiljade škola širom države. Staro osmanlijsko pismo zamijenjeno je [[Latinica|latinicom]]. Žene su dobile jednaka građanska i politička prava.

U pokušaju stvaranja homogene i ujedinjene nacije, njegova vlada sprovodila je politiku [[Turkizacija|turkizacije]].&lt;ref name=Sofos&gt;Sofos, Umut Özkırımlı; Spyros, A. (2008). ''Tormented by history: nationalism in Greece and Turkey''. New York: Columbia University Press, str. 167.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jongerden, Joost; Verheij, Jelle (2012). ''Social relations in Ottoman Diyarbekir, 1870–1915''. Leiden: Brill, str. 300.&lt;/ref&gt; Na manjine je vršen pritisak da [[Građanine, pričaj turski!|pričaju turskim]] u javnosti,&lt;ref&gt;Kieser, Hans-Lukas (2006). ''Turkey beyond nationalism: towards post-nationalist identities''. London: Tauris, str. 45.&lt;/ref&gt; a neturski [[Toponomastika|toponimi]] i prezimena mijenjani su u turske oblike.&lt;ref&gt;Öktem, Kerem (2008). [https://journals.openedition.org/ejts/2243 &quot;The Nation’s Imprint: Demographic Engineering and the Change of Toponymes in Republican Turkey&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (7).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Aslan, Senem (2009). [https://journals.openedition.org/ejts/4142 &quot;Incoherent State: The Controversy over Kurdish Naming in Turkey&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (10).&lt;/ref&gt; [[Velika narodna skupština Turske|Velika narodna skupština]] dodijelila mu je 1934. prezime Atatürk, koje doslovno znači &quot;otac [[Turci|Turaka]]&quot;, zbog zasluga u izgradnji Republike. [[Smrt i državna sahrana Mustafe Kemala Atatürka|Umro]] je 10. novembra 1938. u 57. godini u [[istanbul]]skoj palači [[Palača Dolmabahçe|Dolmabahçe]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-commemorates-ataturk-on-78th-anniversary-of-his-passing-105951 |title=Turkey commemorates Atatürk on 78th anniversary of his passing |publisher=Hürriyet Daily News |date=9. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Priređena mu je [[državna sahrana]]. Na mjestu predsjednika zamijenio ga je [[İsmet İnönü]], njegov dugogodišnji prijatelj. Atatürkov [[Anıtkabir|mauzolej]] u Ankari, sagrađen i otvoren 1953, okružen je Parkom mira u čast njegove poznate izreke &quot;[[mir kod kuće, mir u svijetu]]&quot;.

U znak sjećanja na Atatürka, širom Turske, ali i u drugim državama, izgrađeni su brojni spomenici. [[Elefterios Venizelos]], bivši [[Grčka|grčki]] premijer, predložio je 1934. Atatürka za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].

==Djetinstvo==
{{Također pogledajte|Privatni život Mustafe Kemala Atatürka}}

[[Datoteka:Ataturk-1905-Zubeyde-Makbule.jpg|mini|lijevo|Mustafa Kemal s majkom (sredina) i sestrom (lijevo).]]
Mustafa Kemal Atatürk rođen je u ranim mjesecima 1881. u [[Solun]]u ([[Turski jezik|turski]]: ''Selanik'') pod imenom Ali Rıza oğlu Mustafa. Atatürkova rodna kuća u četvrti Kodža Kasim-paša, u današnjoj Ulici [[Sveti Pavao|apostola Pavla]], očuvana je kao muzej, mada je moguće da je Atatürk zapravo rođen u četvrti Ahmet Subaši.&lt;ref&gt;Anastassiadou-Dumont, Méropi (1997). ''Salonique, 1830–1912: une ville ottomane à l'âge des Réformes''. Brill, str. 71.&lt;/ref&gt; Otac [[Ali Riza-efendija]] bio je oficir, carinski službenik i trgovac drva. Majka mu se zvala [[Zübeyde Hanım|Zübeyde]]. Od braće i sestara, jedino je [[Makbule Atadan|Makbule]] preživjela djetinstvo; umrla je 1956. Prema [[Andrew Mango|Andrewu Mangu]], Atatürkova muslimanska porodica govorila je turskim jezikom i pripadala je srednjoj klasi.{{sfn|Mango|2002|p=27–28}} Pojedini su autori Aliju Rizi pripisivali [[Albanci|albansko]] porijeklo;{{sfn|Mango|2002|p=27}}&lt;ref name=Jackh&gt;Jackh, Ernest (2007). ''The Rising Crescent''. Goemaere Press, str. 31.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Marcosson&gt;Marcosson, Isaac Frederick (1969). ''Turbulent Years''. Ayer Publishing, str. 144.&lt;/ref&gt; međutim, prema [[Falih Rıfkı Atay|Falihu Rıfkıju Atayu]], [[Vamık Volkan|Vamıku Volkanu]], [[Norman Itzkowitz|Normanu Itzkowitzu]], [[Müjgân Cunbur|Müjgânu Cunburu]] i [[Numan Kartal|Numanu Kartalu]], Ali Rizini preci bili su Turci, daljim porijeklom iz [[Söke]]a u [[Anadolija|anadolskoj]] pokrajini [[Aydın (pokrajina)|Aydın]].&lt;ref&gt;Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Volkan, Vamık; Itzkowitz, Norman (1998). ''Ölümsüz Atatürk''. Bağlam Yayınları, str. 37.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cunbur, Müjgân (2004). ''Türk dünyası edebiyatçıları ansiklopedisi, 2. cilt''. Atatürk Kültür Merkezi Başkanlığı.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kartal, Numan (2002). ''Atatürk ve Kocacık Türkleri''. T.C. Kültür Bakanlığı.&lt;/ref&gt; Za majku Zübeyde se također smatra da je bila Turkinja;&lt;ref name=Jackh/&gt;&lt;ref name=Marcosson/&gt; [[Şevket Süreyya Aydemir]] navodi da je bila [[Juruci|juručkog]] porijekla. Drugi izvori tvrde da je Atatürk bio [[Jevreji|židovskog]] ili [[Bugari|bugarskog]] porijekla.&lt;ref&gt;Zadrożna, Anna (2017). [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/reconstructing-the-past-in-a-postottoman-village-turkishness-in-a-transnational-context/6F5D196A7FEAADA3EB67F32550AFEF46 &quot;Reconstructing the past in a post-Ottoman village: Turkishness in a transnational context&quot;]. ''Nationalities Papers'' (45).&lt;/ref&gt; Zbog velike židovske zajednice koja je postojala u Solunu u osmanlijsko doba, mnogi [[Islamizam|islamistički]] protivnici [[Atatürkove reforme|Atatürkovih reformi]] tvrdili su da je on porijeklom od [[Denme|denmi]], odnosno Židova koji su prihvatili [[islam]].

Ime Kemal dao mu je Üsküplü Mustafa-efendija, učitelj matematike, ili &quot;zbog divljenja njegovoj sposobnosti i zrelosti&quot; (kako tvrdi [[Afet İnan]]),&lt;ref&gt;İnan, Afet (1959). ''Atatürk hakkında hâtıralar ve belgeler''. Türk Tarih Kurumu Basımevi, str. 8.&lt;/ref&gt; ili da bi ga razlikovao od samog sebe (kako tvrdi [[Ali Fuat Cebesoy]]).&lt;ref&gt;Cebesoy, Ali Fuat (1967). ''Sınıf arkadaşım Atatürk: okul ve genç subaylık hâtıraları''. İnkılâp ve Aka Kitabevleri, str. 6.&lt;/ref&gt; Mango smatra i da je moguće da je Atatürk sam sebi dao ime Kemal po nacionalističkom pjesniku [[Namık Kemal|Namıku Kemalu]].{{sfn|Mango|2002|p=37}} U ranom djetinstvu majka ga je ohrabrivala da pohađa vjersku školu, što je on i činio nevoljno i kratkotrajno. Kasnije je pod uputama oca pohađao Šemsi-efendijinu školu (privatnu školu sa sekularnijim nastavnim planom). Želja roditelja bila je da Kemal postane trgovac, ali je on bez njihovog znanja 1893. uradio prijemni ispit za Solunsku vojnu školu (turski: ''Selanik Askeri Rüştiyesi''). U [[Vojna srednja škola u Monastiru|Vojnu srednju školu]] (turski: ''Manastır Askerî İdadisi'') u [[Bitolj|Manastiru]] (današnji Bitolj u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]) upisao se 1896. Tri godine kasnije upisao se na [[Turska vojna akademija|Vojnu akademiju]] (turski: ''Mekteb-i Harbiye-i Şahane'') u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 29.&lt;/ref&gt; Akademiju je završio 1902, a [[Osmanlijski vojni fakultet|Vojni fakultet]] (turski: ''Mekteb-i Erkân-ı Harbiyye-i Şâhâne'') u Istanbulu 11. januara 1905.

==Vojna karijera==
{{Glavni|Vojna karijera  Mustafe Kemala Atatürka}}

===Rane godine===
{{Također pogledajte|Domovina i sloboda|Komitet jedinstva i napretka|Mladoturska revolucija}}

[[Datoteka:Turkishcon Salonika.jpg|mini|lijevo|Atatürkova navodna rodna kuća u Solunu, danas očuvana kao muzej.]]
[[Datoteka:Ali Riza Efendi memorial house in Kodzadzik, Macedonia.JPG|mini|desno|Rekonstruisana kuća Ali Rizinih roditelja u [[Kodžadžik]]u (današnja Sjeverna Makedonija).]]

Ubrzo poslije završetka Vojnog fakulteta, Atatürk je uhapšen zbog antimonarhističkih aktivnosti. Nakon nekoliko mjeseci zatvora pušten je zahvaljujući Riza-paši, njegovom bivšem školskom direktoru. Po izlasku iz zatvora dodijeljen je [[Peta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Petoj armiji]], sa sjedištem u [[Damask]]u, u funkciji štabnog [[kapetan]]a. Tu se, zajedno s Alijem Fuatom Cebesoyem i [[Lütfi Müfit Özdeş|Lütfijem Müfitom]],{{sfn|Mango|2002|p=37}} pridružio malom i tajnom revolucionarnom društvu reformističkih oficira. Ime društva bilo je [[Domovina i sloboda]] (turski: ''Vatan ve Hürriyet''), a vođa je bio trgovac [[Mustafa Cantekin|Mustafa Elvan]]. Čin [[nadkapetan]]a dobio je 20. juna 1907, a 13. oktobra 1907. premješten je u Štab [[Treća armija (Osmanlijsko Carstvo)|Treće armije]] u Manastiru. Pridruživši se [[Komitet jedinstva i napretka|Komitetu jedinstva i napretka]] (turski: ''İttihad ve Terakki Cemiyeti'') dobio je članski broj 322. U kasnijim godinama postao je poznat po protivljenju i čestom kritiziranju politika koje je sprovodilo vodstvo İTC-a. 22. juna 1908. zaposlen je kao inspektor u željeznicama [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]]. Učestvovao je u [[Mladoturska revolucija|Mladoturskoj revoluciji]] u julu 1908. kojom je svrgnut sultan [[Abdul Hamid II]] i obnovljena [[Druga ustavna era|ustavna monarhija]].

[[Datoteka:Les Manoeuvres de Picardie.jpg|mini|lijevo|Atatürk (četvrti s desne strane) na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], septembar 1910.]]

Atatürk je propagirao depolitizaciju vojske, što nije odgovaralo vođama İTC-a. Zbog toga je krajem 1908. poslat u [[Osmanlijska Tripolitanija|Tripolitanski vilajet]] (u današnjoj [[Libija|Libiji]]) pod izgovorom gušenja plemenske pobune. Ipak, prema [[Dagobert von Mikusch|von Mikuschu]], Atatürk se dobrovoljno javio za ovu misiju.&lt;ref&gt;von Mikusch, Dagobert (1981). ''Zwichen Europe und Asien''. İkarus Yayınları, str. 67.&lt;/ref&gt; Nakon gušenja ustanka, u januaru 1909. vratio se u Istanbul.

U Istanbulu je u aprilu 1909. grupa vojnika pokušala izvršiti [[Incident 31. marta|kontrarevoluciju]]. Atatürk je odigrao ključnu ulogu u slamanju pobune.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 68.&lt;/ref&gt;

Atatürk je 1910. poslat u [[Osmanlijska Albanija|albanske krajeve]]. U to je doba [[Isa Boljetinac]] predvodio albanski ustanak na [[Kosovo|Kosovu]], a došlo je do [[Albanski ustanak 1910.|ustanka]] i u [[Albanija|Albaniji]]. Tom se prilikom susreo s [[Eqrem Vlora|Eqremom Vlorom]], političarem i piscem.

Tokom jeseni 1910. bio je među osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], a 1911. kratkotrajno je služio u Ratnom ministarstvu (turski: ''Harbiye Nezareti'').

===Tursko-italijanski rat (1911–12)===
{{Glavni|Tursko-italijanski rat}}
{{Također pogledajte|Bitka za Tobruk (1911)}}

[[Datoteka:Ataturk5.JPG|mini|lijevo|Atatürk (lijevo) s osmanlijskim oficirom i beduinskim snagama u Derni 1912.]]
[[Datoteka:Mustafa Kemal, Picardie Manevraları’nda, Fransa, 28 Eylül 1910.png|mini|desno|Atatürk (prednji red, drugi s lijeve strane) s osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u Pikardiji 28. septembra 1910.]]

Atatürk se 1911. kao dobrovoljac javio za službu u [[Tursko-italijanski rat|Tursko-italijanskom ratu]]. Uglavnom je služio u područjima oko [[Derna|Derne]] i [[Tobruk]]a.{{sfn|Landau|1984|p=17}} Napadačka italijanska vojska imala je jačinu od 150.000 vojnika;&lt;ref&gt;Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 96.&lt;/ref&gt;  naspram Italijana bilo je svega 20.000 [[Beduini|beduina]] i 8.000 Turaka.&lt;ref&gt;Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 14.&lt;/ref&gt; Neposredno prije nego što je Italija objavila rat, veći dio osmanlijskih trupa poslat je iz Libije u [[Jemenski vilajet]] da uguši tamošnju pobunu, te se iz tog razloga Osmanlije nisu mogle adekvatno braniti u Libiji. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]], koja je kontrolirala [[Egipatski hedivat|Egipat i Sudan]], nije dozvolila osmanlijskim pojačanjima da kroz Egipat stignu do Libije. Osmanlijski vojnici u Libiju su dolazili ili obučeni u [[Arapi|arapsku]] nošnju (rizikujući zarobljavanje u Egiptu), ili na par preostalih trajekata (Italijani su imali superiorniju mornaricu i kontrolirali su morske rute ka [[Tripoli]]ju). Ipak, i pored svih teškoća, Atatürkove snage u Libiji odbile su više italijanskih napada, poput [[Bitka za Tobruk (1911)|bitke za Tobruk]] 22. decembra 1911. Tokom borbi kod Derne, 16. i 17. januara 1911, pri Atatürkovom napadu na tvrđavu Kasr-ı Harun, dva italijanska aviona bombardirala su osmanlijske snage; parče krečnjaka od ruševina uništene zgrade pogodilo je Atatürkovo lijevo oko, te je izazvalo trajno oštećenje tkiva, ali ne i gubitak vida. Zbog toga je Atatürk mjesec dana bio na liječenju; pokušao je napustiti objekat [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]] nakon svega dvije sedmice, ali se morao vratiti kada se stanje oka pogoršalo. 6. marta 1912. postavljen je za komandanta osmanlijskih snaga u Derni. Uspio je odbraniti i zadržati grad i okolicu sve do kraja rata 18. oktobra 1912. Osmanlijski komandanti Libiju su napustili 8. oktobra, po izbijanju [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Izgubivši rat u Libiji, Osmanlije su Lozanskim mirom predali [[Tripolitanija|Tripolitaniju]], [[Fezan|Fizan]] i [[Kirenaika|Kirenaiku]] italijanskoj upravi.&lt;ref&gt;Goldstein, Erik (2005). ''Wars and Peace Treaties: 1816 to 1991''. Routledge, str. 37.&lt;/ref&gt;

===Balkanski ratovi (1912–13)===
{{Glavni|Balkanski ratovi}}
{{Također pogledajte|Prvi balkanski rat|Drugi balkanski rat}}

Dana 1. decembra 1912, Atatürk je stigao na [[Galipolje (poluostrvo)|Galipolje]]. Tokom Prvog balkanskog rata, uzeo je učešća u pomorskom desantu kod [[Bolayır]]a na [[Trakija (regija)|tračkoj]] obali kojim je komandovao bimbaša [[Fethi Okyar|Fethi-beg]]. Ovaj napad u [[Bitka kod Bolayıra|bici kod Bolayıra]] odbila je [[bugarska]] 7. rilska pješadijska divizija [[Georgi Todorov|Georgija Todorova]]&lt;ref&gt;Hall, Richard C. (2002). ''The Balkan Wars 1912–1913: Prelude to the First World War''. Routledge, str. 81&lt;/ref&gt; iz sastava [[Stilijan Kovačev|Kovačeve]] [[Četvrta armija (Bugarska)|Četvrte armije]].&lt;ref&gt;Erickson, Edward J. (2003). ''Defeat in Detail: The Ottoman Army in the Balkans, 1912–1913''. Praeger, str. 255.&lt;/ref&gt;

U junu 1913, tokom Drugog balkanskog rata, bio je dio osmanlijskih snaga koje su, pod komandom kajmekama [[Enver-paša|Enver-bega]], od Bugara oslobodile [[Didimotika|Didimotiku]] i [[Edirne]], nekadašnju osmanlijsku prijestolnicu, kao i veći dio [[Istočna Trakija|Istočne Trakije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Kemal-Ataturk |title=Kemal Atatürk |publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Godine 1913. postavljen je za osmanlijskog vojnog atašea svim balkanskim zemljama, s kancelarijom u [[Sofija|Sofiji]]. U čin kajmekama promovisan je 1. marta 1914. U Bugarskoj je na novogodišnjem balu upoznao Dimitrinu Kovačevu, kćerku generala Kovačeva protiv kojeg se borio u Balkanskim ratovima. U narednim danima, njih dvoje su tajno stupili u vezu. Atatürk je dva puta od njenih roditelja tražio dozvolu da je oženi (drugi put 1915, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), ali je oba puta odbijen zbog čega je tugovao cijeli život.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hurriyet.com.tr/gundem/ataturkun-bulgar-aski-belgesel-oldu-4272436 |title=Atatürk'ün Bulgar aşkı belgesel oldu |publisher=Hürriyet |date=18. 4. 2006}}&lt;/ref&gt;

===Prvi svjetski rat (1914–18)===
{{Glavni|Prvi svjetski rat}}
{{Također pogledajte|Bitka kod Galipolja|Bliskoistočni teatar Prvog svjetskog rata}}

[[Datoteka:Ataturk13.JPG|mini|lijevo|Atatürk s osmanlijskim oficirima tokom Galipoljske bitke, 1915.]]

Po početku Prvog svjetskog rata, Atatürk je dobio zadatak da komanduje [[19. pješadijska divizija (Osmanlijsko Carstvo)|19. divizijom]] iz sastava Pete armije tokom [[Bitka kod Galipolja|Galipoljske bitke]]. Nakon što je tačno predvidio gdje će Saveznici napasti, s linije fronta komandovao je svojom divizijom i primorao je neprijatelja na povlačenje. Poslije Galipolja, služio je u Edirneu do 14. januara 1916. Tada je postavljen za komandanta [[16. korpus (Osmanlijsko Carstvo)|16. korpusa]] iz sastava [[Druga armija (Osmanlijsko Carstvo)|Druge armije]]. 16. korpus potom je poslat na istok države gdje su se [[Rusko Carstvo|Rusi]] približili ključnim anadolskim gradovima. Atatürk je 7. augusta prešao u kontranapad;{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} dvije njegove divizije oslobodile su [[Bitlis]] i [[Muş]].{{sfn|Kinross|2003|p=100}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal during the Gallipoli Campaign.jpg|mini|desno|Atatürk u galipoljskim rovovima sa svojim vojnicima, 1915.]]

Poslije ove pobjede, İTC-ova vlada htjela je u [[Hidžaz]]u formirati još jednu armiju i postaviti Atatürka za njenog komandanta. Ipak, Atatürk je to odbio, te ta armija nije nikad ni formirana. Umjesto toga, 7. marta 1917. data mu je komanda nad cijelom Drugom armijom. Ubrzo se, po izbijanju [[Ruska revolucija|revolucije]], [[Kavkaska armija (Rusko Carstvo)|ruska armija]] povukla sa [[Kavkaska kampanja|kavkaskog fronta]].{{sfn|Lengyel|1962|p=68}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal Atatürk (1918).jpg|mini|lijevo|Atatürk 1918.]]

U julu 1917. postao je komandant [[Sedma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Sedme armije]] iz sastava [[Udarna armijska grupa|Udarne armijske grupe]] pod komandom [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] generala [[Erich von Falkenhayn|Ericha von Falkenhayna]] (nakon što su Britanci u decembru 1917. zauzeli [[Jerusalem]], von Falkenhayna je početkom 1918. zamijenio [[Otto Liman von Sanders]]). Atatürk se nije slagao s von Falkenhaynom, te je s [[İsmet İnönü|Ismet-begom]] napisao pismo [[Mehmed Talat-paša|Mehmedu Talat-paši]] povodom teške situacije i manjka adekvatnih resursa na Palestinskom frontu. Međutim, Talat-paša je ignorirao njihova zapažanja i odbio je prijedlog da se stvori jača odbrambena linija na sjeveru (u dijelovima [[Bejrutski vilajet|Bejrutskog]], [[Sirijski vilajet|Damaščanskog]] i [[Halepski vilajet|Halepskog vilajeta]]) pod komandom turskih umjesto njemačkih oficira. Nakon što je prijedlog odbijen, Atatürk je napustio Sedmu armiju i vratio se u Istanbul. Tu je dobio zadatak da bude u pratnji prestolonasljednika [[Mehmed VI|Mehmeda]] na putovanju u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i Njemačku. Atatürk je tom prilikom posjetio i njemačke linije na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]], ispravno zaključivši da će [[Centralne sile]] uskoro izgubiti rat. To je mišljenje otvoreno iznosio pred njemačkim generalima, kao i pred carem [[Vilim II, car Njemačke|Vilimom II]]. Na povratku je, radi liječenja, kratko odsjeo u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] i [[Beč]]u.

Mehmed VI, novi sultan od jula 1918, u augustu je postavio Atatürka za komandanta Sedme armije u Palestini. Atatürk je u [[Halep]] stigao 26. augusta 1918, a potom je nastavio ka Štabu armije u [[Nablus]]u. Atatürkova armija držala je srednji sektor na Palestinskom frontu. 19. septembra, na početku [[Bitka kod Megida (1918)|bitke kod Megida]], razbijena je [[Osma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Osma armija]] koja je držala obalski sektor, pa je von Sanders naredio Sedmoj armiji povlačenje ka sjeveru. Britanski vazdušni napadi razorili su 21. septembra i Sedmu armiju na njenom povlačenju iz Nablusa ka rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. I pored toga, Atatürk je uspio formirati rezervnu liniju odbrane sjeverno od Halepa.

Prvi svjetski rat završio se za Osmanlijsko Carstvo potpisivanjem [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] 30. oktobra 1918, kojim je dato dovoljno vremena austro-ugarskim i njemačkim trupama da se povuku iz carstva. Dan kasnije, Atatürk je postavljen za komandanta Udarne armijske grupe. Na toj poziciji je organizirao podjelu oružja civilima [[Gaziantep|Antepa]] u slučaju odbrambenog rata protiv savezničke invazije.

Atatürkova posljednja aktivnost u službi osmanlijske vojske bila je organiziranje povratka trupa koje su ostale južno od linija odbrane. Udarna armijska grupa službeno je rasformirana početkom novembra 1918. Atatürk se 13. novembra vratio u [[Okupacija Istanbula|okupirani Istanbul]]. Kratko vrijeme je radio u Ratnom ministarstvu i nastavio je svoje aktivnosti u gradu do 16. maja 1919. Po [[Podjela Osmanlijskog Carstva|ranijem dogovoru]], savezničke (britanske, francuske, grčke i italijanske) snage okupirale su Anadoliju. Okupacija Istanbula, a potom i [[okupacija Izmira]] (dva najveća osmanlijska grada), podstakla je nastanak [[Turski nacionalni pokret|Turskog nacionalnog pokreta]] i početak [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]].

===Turski rat za nezavisnost (1919–1923)===
{{Glavni|Turski rat za nezavisnost}}

[[Datoteka:İsmet Paşa Mustafa Kemal Paşa ile konuşurken (1920).jpg|mini|desno|Atatürk (desno) s Ismet-pašom u Ankari.]]

Dana 30. aprila 1919, Atatürk je, kao počasni ađutant sultana s činom [[Mirliva|mirlive]], dodijeljen [[Deveta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Inspektoratu Devete armije]] da reorganizira ostatke osmanlijske vojske i poboljša unutrašnju sigurnost.{{sfn|Mango|2002|p=214}} Dana 19. maja, iskrcao se u [[Samsun]]u. Njegov prvi cilj bio je organiziranje nacionalnog pokreta protiv okupatorskih snaga. U junu 1919. izdao je [[Amasjanski letak]] (turski: ''Amasya Genelgesi''), kojim je proglasio da je nezavisnost države u opasnosti. Osmanlijsku vojsku napustio je 8. jula, zbog čega je osmanlijska vlada izdala nalog za njegovo hapšenje. Kasnije je osuđen na smrt.

U [[Sivas]]u je 4. septembra 1919. održao [[Sivaski kongres|kongres]] na kojem su delegati iz raznih pokrajina Turske izdali proglas pod imenom [[Nacionalni pakt (Turska)|Nacionalni pakt]] (turski: ''Mîsâk-ı Millî''). Atatürk je izabran za vođu Izvršnog komiteta Kongresa. To mu je dalo legitimitet koji mu je trebao za sprovođenje svojih politika.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 293.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bekir Sami Mustafa Kemal.jpg|mini|lijevo|Istaknuti nacionalisti na Sivaskom kongresu. ''S lijeva na desno'': [[Muzaffer Kılıç]], Rauf Orbay, [[Bekir Sami Kunduh]], Atatürk, [[Ruşen Eşref Ünaydın]], [[Cemil Cahit Toydemir]] i [[Cevat Abbas Gürer]].]]

[[Opći izbori u Osmanlijskom Carstvu 1919.|Posljednji izbori]] za [[Generalna skupština Osmanlijskog Carstva|osmanlijski parlament]] održani su u decembru 1919. Veliku pobjedu na izborima ostvario je [[Savez za odbranu anadolskih i rumelijskih nacionalnih prava]] (turski: ''Anadolu ve Rumeli Müdâfaa-i Hukuk Cemiyeti''), predvođen Atatürkom koji je ostao u [[Ankara|Ankari]]. Parlament su 18. marta 1920. raspustili Britanci, nedugo nakon što je usvojen Nacionalni pakt. Atatürk je zbog toga pozvao na nove izbore da se uspostavi [[Velika narodna skupština Turske|novi turski parlament]] u Ankari.{{sfn|Ahmad|1993|p=50}} Velika narodna skupština (turski: ''Türkiye Büyük Millet Meclisi'') formirana je 23. aprila 1920.&lt;ref&gt;Heper, Metin; Sayari, Sabri (2013). ''The Routledge Handbook of Modern Turkey''. Routledge, str. 41.&lt;/ref&gt;

Dana 10. augusta 1920, [[Vezir|veliki vezir]] [[Damat Ferid-paša]] potpisao je [[Sevrski sporazum]], finalizirajući pri tome planove o podjeli Osmanlijskog Carstva. Atatürk je insistirao na potpunoj nezavisnosti i zaštiti interesa turske većine na &quot;turskom tlu&quot;, te je uspio pridobiti Skupštinu za stvaranje vojske. Atatürkova vojska suočila se sa više neprijatelja: [[Armija hilafeta|Armiju hilafeta]] stvorili su Saveznici, na [[Tursko-armenski rat|Istočnom frontu]] prijetili su [[Prva armenska republika|Armeni]], dok su na [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Zapadnom frontu]], iz pravca Izmira, napredovale [[Helenska armija|grčke snage]]. U januaru i februaru 1920, Atatürk je vodio turske snage u pobjedi nad Francuzima (uključujući [[Francuska armenska legija|Francusku armensku legiju]]) u [[Bitka za Maraš|bici za Maraš]] (današnji [[Kahramanmaraş]]). Nakon bitke došlo je do masakra između 5.000 i 12.000 [[Armeni|Armena]], čime je armensko stanovništvo potpuno istrijebljeno u tom regionu.&lt;ref&gt;Kinross, Patrick (1992). ''Atatürk: a biography of Mustafa Kemal, father of modern Turkey''. New York: Quill/Morrow, str. 235.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alayarian, Aida (2008). ''Consequences of Denial: The Armenian Genocide''. Karnac Books, str. 18.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kocatepe1922.jpg|mini|desno|Atatürk na brdu Kocatepe tokom [[Bitka kod Dumlupınara|bitke kod Dumlupınara]], koja je trajala od 26. do 30. augusta 1922.]]

Turski vojni uspjesi protiv Armena u jesen 1920, a kasnije i protiv Grka, omogućeni su snabdijevanjem zlata i oružja od strane [[Boljševici|boljševika]] od jeseni 1920. pa nadalje.

Nakon niza bitaka, grčka vojska stigla je na rijeku [[Sakarya|Sakaryu]], svega 80&amp;nbsp;km zapadno od Ankare. Atatürk je 5. augusta 1921. proglašen vrhovnim komandantom turskih snaga. Grčko napredovanje zaustavljeno je u [[Bitka na Sakaryi|bici na Sakaryi]], koja se zbila od 23. augusta do 13. septembra 1921. Nakon ove pobjede, Velika narodna skupština dala je Atatürku čin maršala i titulu [[Gazija (titula)|gazije]]. Saveznici su, ignorirajući razmjere Atatürkovih uspjeha, pokušali Turcima nametnuti izmijenjenu verziju Sevrskog sporazuma, ali je prijedlog odbijen. U augustu 1922, turske snage pokrenule su [[Bitka kod Dumlupınara|žestok napad]] na grčke linije kod [[Afyonkarahisar]]a. Dana 9. septembra 1922. oslobođen je Izmir, čime su Grci istjerani iz Anadolije.

==Uspostavljanje Republike Turske==
{{Također pogledajte|Lozanski sporazum}}
[[Datoteka:SevresOttoman1927.JPG|mini|desno|Granice Osmanlijskog Carstva prema Sevrskom sporazumu, koji je kasnije poništen i zamijenjen Lozanskim sporazumom.]]

[[Lozanska konferencija (1922–23)|Lozanska konferencija]] počela je 21. novembra 1922. Turski predstavnik İsmet İnönü odbijao je sve prijedloge koji su kompromitovali suverenitet države,{{sfn|Shaw|1976|p=365}} poput kontrole nad finansijama, [[Kapitulacije Osmanlijskog Carstva|kapitulacija]], [[Turski moreuzi|Turskih moreuza]] i slično. Iako je konferencija obustavljena 4. februara, nastavila se poslije 23. aprila s fokusom na ekonomska pitanja.{{sfn|Kinross|2003|p=100}} Dana 24. jula 1923. potpisan je Lozanski sporazum, kojim je Velika narodna skupština priznata kao vlada Turske.

Republika Turska proglašena je 29. oktobra 1923.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Turkey/Declaration-of-the-Turkish-republic |title=Declaration of the Turkish republic |publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt; Od tada se taj [[Dan Republike (Turska)|dan]] u Turskoj proslavlja kao državni praznik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.timeanddate.com/holidays/turkey/republic-day |title=Republic Day in Turkey |publisher=timeanddate.com}}&lt;/ref&gt;

==Predsjedništvo==
S nastankom Republike počeli su napori za modernizaciju zemlje. Nova vlast analizirala je institucije i ustave država poput Francuske, [[Švedska|Švedske]], Italije i [[Švicarska|Švicarske]], te ih je prilagođavala potrebama turskog naroda. Glavni Atatürkovi saradnici iz ovog perioda bili su İsmet İnönü, [[Kâzım Özalp]] i [[Mustafa Fevzi Çakmak|Fevzi Çakmak]]. Iskoristivši svoj ugled, Atatürk je sve do svoje smrti sprovodio političke, ekonomske i društvene reforme, koje su Tursku pretvorile u savremenu, demokratsku i sekularnu nacionalnu državu.

===Unutrašnja politika===
[[Datoteka:Mustafa Kemal Pasha Time magazine Vol. I No. 4 Mar. 24, 1923.jpg|mini|lijevo|Atatürk na naslovnici izdanja časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' od 24. marta 1923.]]

Atatürkovo osnovno načelo bilo je potpuna nezavisnost države:{{sfn|Mango|2002|p=367}}&lt;ref&gt;Nonneman, Gerd (2005). ''Analyzing Middle East foreign policies and the relationship with Europe''. Routledge, str. 204.&lt;/ref&gt;
{{citat|...pod potpunom nezavisnošću, mislimo naravno na potpunu ekonomsku, finansijsku, sudsku, vojnu, kulturnu nezavisnost i slobodu u svim pitanjima. Biti lišen nezavisnosti u bilo kojem od ovih pitanja jednako je tome da su narod i država lišeni sve svoje nezavisnosti.}}

[[Datoteka:Atatürk Samsun-Çarşamba demiryolu temel atma töreni konuşması.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora na ceremoniji početka radova na izgradnji pruge Samsun - [[Çarşamba]] 1924. Jedna od njegovih politika bila je i izgradnja saobraćajne mreže širom države.]]

Atatürk je svojim reformama stvorio okosnicu izvršnim, sudskim i ekonomskim strukturama novoformirane Republike. Mnoge od njegovih ideja bile su rasprostranjene među osmanlijskim intelektualnim krugovima već krajem 20. vijeka, a otvorenije su isticane nakon Mladoturske revolucije.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=55}}

[[Kemalizam]], osnivačka ideologija države, baziran je na Atatürkovoj koncepciji [[Politički realizam|realizma]] i [[Pragmatizam|pragmatizma]].{{sfn|Webster|1973|p=245}} Među osnove kemalizma spadaju nacionalizam, populizam i etatizam. Ove osnove nisu bile nove u svjetskoj politici, pa čak ni među turskom elitom, ali ih je jedinstvenim učinilo to što su izričito formulisane za potrebe Turske i turskog naroda (npr. Atatürkova se Turska u primjeni sekularizma znatno razlikuje od [[Kršćanstvo|kršćanskih]] država [[Zapadni svijet|Zapada]]).

====Nastanak Republike (1923–1924)====
U stvaranju nove države, turski revolucionari okrenuli su leđa percipiranoj korupciji, dekadenciji i osmanlijskom naslijeđu Istanbula.{{sfn|Mango|2002|p=391–392}} Nekada provincijski grad u srcu Anadolije, Ankara je postala centar Atatürkovog pokreta i glavni grad Republike. Atatürk je želio &quot;direktnu vlast Skupštine&quot;, bazirane na [[Predstavnička demokratija|predstavničkoj demokratiji]] i [[Parlamentarni suverenitet|parlamentarnom suverenitetu]].{{sfn|Mango|2002|p=362}}

[[Datoteka:Mustafa Kemal and Mevlevi Order March 1923.png|mini|lijevo|Atatürk s dervišima [[Mevlevije|mevlevijama]] 1923, prije zabrane derviških redova i zatvaranja [[tekija]]. Mevlevijski red uspio se transformisati u nepolitičku organizaciju koja postoji i danas.]]

U sljedećim godinama, Atatürk je donekle promijenio svoj stav; &quot;direktna vlast Skupštine&quot; nije mogla zaživjeti u prvim godinama Republike. Revolucionari su se suočili s izazovom sljedbenika starog osmanlijskog režima, kao i novijih ideologija poput [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]]. Atatürk je u 1920-im i 1930-im, vidjevši posljedice komunističkih i fašističkih doktrina, odbacio ove ideologije.{{sfn|Landau|1984|p=252}} Spriječio je pad Turske u [[totalitarizam]], koji je u to doba vladao u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Njemačkoj i Italiji.{{sfn|Mango|2002|p=501}} Neki su u njegovom protivljenju i prigušivanju fašizma i komunizma vidjeli eliminaciju političkih protivnika, dok su drugi smatrali da je to neophodno kako bi se zaštitila mlada turska država. Godine 1927, započeta je široka kampanja hapšenja članova [[Komunistička partija Turske (1920–1988)|Komunističke partije Turske]]. Na zatvorske kazne osuđene su političke ličnosti poput [[Hikmet Kıvılcımlı|Hikmeta Kıvılcımlıja]], [[Nâzım Hikmet|Nâzıma Hikmeta]] i [[Şefik Hüsnü|Şefika Hüsnüja]]. Godine 1937, komisija predvođena Atatürkom okarakterizirala je Kıvılcımlıjeva djela štetnim, te ih je cenzurisala.&lt;ref&gt;Demirci, Fatih (2006). ''Kadro Hareketi ve Kadrocular''. Dumlupınar Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi, str. 15.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Atatürk 1924'te Bursa halkına hitap ediyor.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora u [[Bursa|Bursi]] 1924.]]

Kičmu nove Republike predstavljala je Velika narodna skupština. Izbori su bili slobodni i koristili su egalitarni izborni sistem. Skupština je imala pravo biranja i kontrole i vlade i premijera. Na početku je služila i kao zakonodavni organ, kontrolišući izvršnu vlast i, ukoliko bi bilo potrebno, služeći kao nadzorni organ prema ovlastima iz [[Ustav iz 1921. (Turska)|Ustava]]. [[Ustav iz 1924. (Turska)|Ustav iz 1924.]] postavio je labavu podjelu vlasti između zakonodavnih i izvršnih organa, osim u sudskom sistemu gdje je podjela bila striktna. Atatürk je, s funkcije predsjednika, imao vodeću ulogu u ovom političkom sistemu.&lt;ref&gt;Koçak, Cemil (2005). [https://journals.openedition.org/ejts/497 &quot;Parliament Membership during the Single-Party System in Turkey (1925-1945)&quot;]. ''European Journal of Turkish Studies'' (3).&lt;/ref&gt;

Jednopartijski režim uspostavljen je 1925, po usvajanju Ustava iz 1924. Jedina stranka bila je [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Narodna stranka]], osnovana 9. septembra 1923. Dana 10. novembra 1924, preimenovana je u Republikansku narodnu stranku (turski: ''Cumhuriyet Halk Fırkası''; od 1935. ''Cumhuriyet Halk Partisi'').

====Republika i hilafet (1924–1925)====
[[Datoteka:Reisicumhur Mustafa Kemal Cumhuriyet Bayramı kutlamalarında, Ankara, 29 Ekim 1925.png|mini|desno|Atatürk na proslavi Dana Republike 1925.]]

Ukidanje hilafeta bilo je bitan aspekat Atatürkovog pokušaja reforme političkog sistema i uspostavljanja nacionalnog suvereniteta. Halifa je, od ukidanja sultanata u novembru 1922, bio [[Abdulmedžid II]], za koga je Atatürk smatrao da slijedi stope svojih prethodnika u vođenju unutrašnje i spoljašnje politike primajući strane i oficirske delegacije, učestvujući u službenim ceremonijama i proslavama i slično.{{sfn|Mango|2002|p=401}}

Dana 1. januara 1924, İnönü, Çakmak i Özalp dali su saglasnost ukidanju hilafeta. Halifa je izdao saopćenje u kojem je naglasio da se neće miješati u politička pitanja. Dana 3. marta 1924, hilafet je službeno ukinut, a njegove ovlasti prebačene na Skupštinu. [[Šerijat]]ski sudovi ukinuti su 8. aprila.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=158}} Druge muslimanske države raspravljale su o valjanosti jednostranog ukidanja hilafeta, te o tome da li se treba prihvatiti turska odluka ili izabrati novi halifa. U [[Kairo|Kairu]] je u maju 1926. održana Hilafetska konferencija, na kojoj je donesena rezolucija prema kojoj je hilafet &quot;nužnost u islamu&quot;, ali ova odluka nije implementirana.&lt;ref name=Khad&gt;Khadduri, Majid (2006). ''War and peace in the law of Islam''. The Lawbook Exchange, str. 290–291.&lt;/ref&gt;

Održane su još dvije islamske konferencije, u [[Mekka|Meki]] 1926. i u Jerusalemu 1931, ali na njima nije postignut konsenzus. Turska nije prihvatala obnovu hilafeta vidjevši u tome opasnost za svoje postojanje.&lt;ref name=Khad/&gt;

[[Datoteka:Müşir Mustafa Kemal, Ankara, 1925.png|mini|lijevo|Atatürk u vojnoj odori.]]

Ukidanje hilafeta propraćeno je širokim pokušajem uspostavljanja podjele između političkih i vjerskih pitanja. Reforma obrazovanja bila je ključna u toj kampanji. Godine 1923, u Turskoj su postojala tri tipa obrazovnih ustanova. Najčešće su bile [[Medresa|medrese]], bazirane na učenju [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Kur'an]]a i pamćenju. Drugi tip ustanova bile su idadije i sultanije, reformističke škole iz perioda [[Tanzimat]]a. Zadnju grupu predstavljali su fakulteti i škole na stranim jezicima koje su u obrazovanju koristile najnovije metode. Atatürk je reformu obrazovanja povezao s oslobađanjem nacije od [[Dogma|dogme]], što je on smatrao bitnijim od Rata za nezavisnost.

U ljeto 1924, Atatürk je pozvao [[John Dewey|Johna Deweya]], [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] reformatora obrazovanja, u Ankaru. Atatürkove reforme državnih škola imale su za cilj da pripreme građane za ulogu u javnom životu kroz povećanje pismenosti. Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je i za dječake i za djevojčice. Zajednički nastavni plan uveden je za sve državne škole Zakonom o ujedinjenju obrazovanja od 3. marta 1924. Ovim zakonom obrazovanje je postalo uključivo i organizirano po modelu građanske zajednice. Po ovom sistemu, sve škole slale su svoj nastavni plan na odobrenje [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Turska)|Ministarstvu obrazovanja]] (turski: ''Milli Eğitim Bakanlığı''). Istovremeno, [[ulema]] je podređena [[Uprava za vjerska pitanja|Upravi za vjerska pitanja]] (turski: ''Diyanet İşleri Başkanlığı''). Atatürkovo ujedinjenje nastavnog plana nije značilo i kraj postojanja vjerskih škola; one su pomjerene na više obrazovanje, a kasnije vlade su im vratile položaj srednjoškolskih ustanova.

[[Datoteka:Ataturk-hatreform.jpg|mini|desno|Atatürk sa svojim panamskim šeširom u Kastamonuu 1925.]]

Od jeseni 1925, Atatürk je ohrabrivao Turke da nose modernu [[Evropa|evropsku]] odjeću. Bio je odlučan u namjeri da dovrši reforme na ovom planu koje su počele još u doba sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]]. [[Fes]], kojeg je uveo Mahmud II 1826, zamijenjen je šeširom 1925. Šešir je najprije proglašen obaveznim za državne službenike. Godine 1925, Atatürk je nosio [[panamski šešir]] pri posjeti [[Kastamonu]]u, jednom od najkonzervativnijih gradova u Anadoliji.

Iako se Atatürk lično zalagao za moderni način odijevanja i za žene, zakon o tom pitanju nikada nije donesen jer je on vjerovao da će žene slobodnom voljom prihvatiti nove običaje. [[Latife Uşaklıgil]], Atatürkova supruga od 1923. do 1925, prekrivala je glavu u skladu s islamskom tradicijom. Prema Atatürku: &quot;Vjersko pokrivanje žena neće uzrokovati teškoće. Ovaj jednostavni način nije u sukobu s moralima i manirima našeg društva&quot;.

Dana 30. augusta 1925, Atatürk je u Kastamonuu izjavio da &quot;Republika Turska ne može biti država šejhova, derviša i murida&quot;, da je &quot;red civilizacije najbolji i najistinitiji red&quot;, te da će &quot;vođe derviških redova sami prepoznati istinu u njegovim riječima i zatvoriti tekije&quot;. Zatvaranje svih derviških redova i tekija obznanjeno je uredbom tri dana kasnije. Tekije su pretvorene u muzeje. Institucionalni izraz sufizma zabranjen je; dozvoljeno je postojanje politički neutralne forme sufizma u obliku društvenih udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |title=Mevlevi Alayı ile Atatürk'e destek oldular |publisher=Sabah |date=28. 10. 2005 |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=21. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191221090908/http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukidanje hilafeta i druge kulturne reforme naišle su na žestok otpor konzervativnih krugova.&lt;ref name=Khad/&gt;

====Opozicija (1924–1927)====
[[Datoteka:Mustafa Kemal 15. Tümen ile, Samsun.jpg|mini|desno|Atatürk s oficirima 15. divizije u Samsunu 24. septembra 1924.]]

Godine 1924, na istoku Turske došlo je do [[Pobuna šejha Saida|pobune]] pod vodstvom [[Šejh Said|šejha Saida]]. Šejh Said bio je bogati [[Kurdi|kurdski]] plemenski vođa lokalnog [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda. Said se protivio ne samo ukidanju hilafeta, nego i usvajanju zapadnjačkih građanskih propisa, zatvaranju tarikata, zabrani [[Poligamija|višeženstva]] i obaveznom građanskom braku. Politike vlasti smatrao je antiislamskim. Saidove snage kretale su se kroz seoske krajeve i zauzimale ustanove vlasti, te su napredovale ka [[Elazığ]]u i [[Diyarbakır]]u.{{sfn|Kinross|2003|p=397}} Mnogi u vlasti su u Saidovoj pobuni vidjeli pokušaj kontrarevolucije, te su tražili vojnu akciju kako bi se spriječilo širenje. Zakon o održavanju javnog reda donesen je 4. marta 1925. Ovaj zakon dao je vlastima velike ovlasti i autoritet da unište subverzivne grupe; opozvan je 4. marta 1929.

Mnogi od zastupnika nisu bili sretni s ovim promjenama. Na privatnom sastanku CHP-a, toliko je članova stranke proglašeno simpatizerima opozicije da je Atatürk izrazio strah da je u manjini u sopstvenoj stranci. Na kraju je odlučio protiv čistke. Opozicionu grupu uspostavili su 17. oktobra 1924. [[Kâzım Karabekir]] i saradnici. Dana 8. novembra, prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Atatürku oboren je u CHP-u (18 za, 148 protiv, 41 odsutan), kome su u to vrijeme pripadali svi osim jednog zastupnika u Skupštini. U vezi toga, Atatürk je izjavio da je &quot;turska nacija čvrsto odlučna da nastavi neustrašivo na putu republike, civilizacije i napretka&quot;.{{sfn|Mango|2002|p=418}}

[[Datoteka:Gazi Mustafa Kemal Büyükada'da (14 Temmuz 1927).png|mini|desno|14. juli 1927: Atatürk s marincima u [[Büyükada|Büyükadi]], Istanbul.]]

Dana 17. novembra 1924, opoziciona grupa, u kojoj je bilo i 29 zastupnika, formirala je [[Napredna republikanska stranka (Turska)|Naprednu republikansku stranku]] (turski: ''Terakkiperver Cumhuriyet Fırkası''). Među članovima nove stranke bili su i neki od Atatürkovih najbližih saradnika iz prvih dana Rata za nezavisnost, poput Alija Fuat-paše, Rauf-bega i [[Refet Bele|Refet-paše]]. Ekonomski program TCF-a bio je liberalan, nasuprot CHP-ovom [[Državni socijalizam|državnom socijalizmu]], a društveni konzervativan, nasuprot CHP-ovom [[Modernizam|modernizmu]]. Vođe TCF-a u principu su strogo podržavali kemalističku revoluciju, ali su imali drugačija mišljenja u vezi kulturne revolucije i načela sekularizma. Program TCF-a podržavao je uspostavu sekularizma i građanskog prava, kao i jedinstveni nastavni plan.{{sfn|Mango|2002|p=419}} Ipak, kao jedina legalna opozicija, stranka je postala utočište za razna politička gledišta.

Tokom 1926, u Izmiru je otkrivena zavjera o atentatu na Atatürka, koja je poticala od bivšeg zastupnika koji se protivio ukidanju hilafeta. Istraga je iskorištena za obračun s protivnicima kulturne revolucije. Pred sud su izašli brojni politički aktivisti, uključujući Karabekira. Krivim su proglašeni i obješeni mnogi bivši lideri İTC-a, uključujući [[Mehmet Džavid-beg|Mehmeta Cavita]], [[Ahmet Şükrü Bayındır|Ahmeta Şükrüja Bayındıra]] i [[İsmail Canbulat|İsmaila Canbulata]].&lt;ref&gt;Atabaki, Touraj; Zürcher, Erik Jan (2004). ''Men of Order: authoritarian modernization under Atatürk and Reza Shah''. I. B. Tauris, str. 207.&lt;/ref&gt; Istragom je pronađena veza između Saidove pobune i članova TCF-a, zbog čega je ta stranka ugašena 5. juna 1925. Ove akcije predstavljaju jedinu širu čistku izvršenu tokom Atatürkove vladavine.

====Modernizacija (1926–1930)====
[[Datoteka:Ataturk opens Ankara Museum of Fine Arts and Sculpture.png|mini|desno|Atatürk na otvaranju Državnog muzeja umjetnosti i kiparstva 1927.]]
[[Datoteka:Ataturk at Cankaya Library 16 July 1929.jpg|mini|lijevo|Atatürk u biblioteci [[Čankajski dvorac|Čankajskog dvorca]] u Ankari 16. jula 1929.]]

U godinama poslije 1926, Atatürk se drastično udaljio od reformi iz osmanlijskog doba. Po prvi put u turskoj historiji, islamski zakon odvojen je od svjetovnog i ograničen je na vjerska pitanja.&lt;ref&gt;Dwyer, Daisy Hilse (1990). ''Law and Islam in the Middle East''. Greenwood Publishing Group, str. 77.&lt;/ref&gt;

Dana 1. marta 1926, usvojeno je tursko [[krivično pravo]], uređeno po uzoru na italijansko krivično pravo. Uspostavljanju građanskog prava trebalo je vremena, pa je Atatürk odložio uključenje sekularizma u ustav sve do 5. februara 1937.

U skladu s islamskim običajem spolne segregacije, osmanlijsko društvo obeshrabrivalo je društvenu interakciju između muškaraca i žena. Atatürk je veoma rano počeo razvijati društvene reforme kako bi riješio ovaj problem. Za proširenje ženskih prava, Atatürku je trebao novi građanski zakonik. [[Turski građanski zakonik iz 1926.|Novi Zakonik]] usvojen je 4. oktobra 1926, a uređen je po [[Švicarski građanski zakonik|švicarskom]] primjeru. Po novom Zakoniku, muškarci i žene jednako su tretirani u pitanjima poput razvoda i nasljedstva.

[[Datoteka:Ataturk-September 20, 1928.jpg|mini|lijevo|Atatürk na predstavljanju novog pisma u [[Kayseri]]ju 20. septembra 1928.]]

Godine 1927, otvoren je [[Državni muzej umjetnosti i kiparstva]] (turski: ''Resim ve Heykel Müzesi''). Do tada je kiparstvo rijetko prakticirano u Turskoj zbog islamske tradicije izbjegavanja idolatrije. Atatürk je vjerovao da je &quot;kultura temelj Republike Turske&quot;.{{sfn|Atillasoy|2002|p=15}} Predislamska kultura Turaka postala je tema obimnih istraživanja. Također je podsticano izučavanje [[Historija Anadolije|anadolskih civilizacija]] ([[Frigijci|Frigijaca]], [[Lidijci|Lidijaca]], [[Sumer]]aca i [[Hetiti|Hetita]]). Kako bi privukao pažnju javnosti, Atatürk je lično dao imena dvjema bankama po Sumercima ([[Sümerbank]]) i Hetitima ([[Etibank]]). Narodna umjetnost ruralnih područja smatrana je izvorom turske kreativnosti.


U ranom periodu Atatürkove vladavine, u Turskoj se koristio [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski jezik]] pisan [[Arapsko pismo|arapskim pismom]] i sa velikim brojem riječi [[Arapski jezik|arapskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Svega oko 10% stanovništva bilo je pismeno. Osim toga, prema Deweyju, otprilike tri godine su bile potrebne da se turski jezik nauči pisati i čitati na arapskom pismu. U proljeće 1928, Atatürk se u Ankari susreo s nekoliko lingvista i profesora kako bi obznanio svoj plan da se izradi novo tursko pismo bazirano na [[Latinica|latinici]]. S obzirom da se novo pismo moglo naučiti za svega nekoliko mjeseci, smatrano je i rješenjem za nepismenost.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |title=Mustafa Kemal Atatürk |publisher=Columbia University in the City of New York |access-date=10. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109083247/http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Eksperti su smatrali da će za implementaciju novog pisma trebati između tri i pet godina.

[[Datoteka:Ataturk Amanulla.jpg|mini|desno|Atatürk s [[Kraljevina Afganistan|afganskim]] kraljem [[Emanullah-han]]om u [[Afganistan]]u maja 1928.]]

Stvaranje novog pisma, na Atatürkovu inicijativu, povjereno je Jezičkoj komisiji (turski: ''Dil Encümeni''). Dana 1. novembra 1928, službeno je usvojeno novo, a ukinuto arapsko pismo. Atatürk je lično obilazio seoska područja kako bi narod podučio novom pismu. Nakon energetične kampanje, pismenost se povećala sa 10,6% 1927. na 22,4% 1940.{{sfn|Landau|1984|p=190}} Uz promjenu pisma, organiziran je i niz kongresa o naučnim, obrazovnim, historijskim, ekonomskim, umjetničkim i jezičkim pitanjima.&lt;ref&gt;Kayadibi, Fahri (2006). &quot;Atatürk Döneminde Eğitim ve Bilim Alanında Gelişmeler&quot;. ''İstanbul Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi'' (13).&lt;/ref&gt; Biblioteke su otvarane sistematično. Za udaljena područja formirane su mobilne biblioteke. Reforma je podržana jačanjem privatnog izdavaštva donošenjem novog zakona o autorskim pravima.

[[Datoteka:Atatürk TBMM'den çıkarken.jpg|mini|lijevo|Atatürk na izlasku iz zgrade Skupštine 1930.]]

U osnovne škole uvedene su savremene metode učenja, prije svega zahvaljujući Johnu Deweyju. Osim osnovnog, Dewey je bio zainteresiran i za obrazovanje odraslih. Žene su, osim kućnih, učene i poslovima potrebnim za uključenje u ekonomiju. Objedinjeni nastavni plan nadgledala je država, a cilj programa bio je stvaranje kvalificiranih radnika za društveni i ekonomski napredak zemlje. Poseban naglasak stavljen je na obrazovanje djevojčica. Spolno mješovito obrazovanje uspostavljeno je na fakultetskom nivou 1923, a do 1927. već je predstavljalo normu širom obrazovnog sistema.{{sfn|Landau|1984|p=191}} Atatürkove reforme obrazovanja učinile su ga mnogo pristupačnijim: između 1923. i 1938, broj učenika u osnovnim školama povećao se za 224% (sa 342.000 na 765.000), broj učenika u srednjim školama 12,5 puta (sa oko 6.000 na 74.000), a broj učenika u višim školama skoro 17 puta (sa 1.200 na 21.000).&lt;ref&gt;Kapluhan, Erol (2011). ''Türkiye Cumhuriyeti'nde Atatürk Dönemi Eğitim Politikaları (1923–1938) ve Coğrafya Eğitimi''. Marmara Üniversitesi, str. 203–205.&lt;/ref&gt;

Kako bi pospješio razvoj savremenog obrazovanja, Atatürk je organizirao službene sastanke na kojima se raspravljalo o kvalitetu obrazovanja. Lično je bio umiješan u izradi dvaju udžbenika (''Vatandaş İçin Medeni Bilgiler'' iz 1930. i ''Geometri'' za srednje škole iz 1937).&lt;ref&gt;Gürses, Fatma (2010). [https://dergipark.org.tr/tr/pub/gav/issue/6524/86511 &quot;Kemalizm’in Model Ders Kitabı: Vatandaş İçin Medeni Bilgiler&quot;]. ''Gazi Akademik Bakış'' (7).&lt;/ref&gt;{{sfn|Landau|1984|p=204–205}}

====Opozicija (1930–1931)====
[[Datoteka:Ataturk and Fethi Okyar.jpg|mini|desno|Atatürk s Okyarom i njegovom kćerkom u [[Yalova|Yalovi]] 13. augusta 1930.]]

Dana 11. augusta 1930, Atatürk je zatražio od [[Fethi Okyar|Alija Fethija Okyara]] da formira novu stranku. Novouspostavljena [[Liberalna republikanska stranka (Turska)|Liberalna republikanska stranka]] (turski: ''Serbest Cumhuriyet Fırkası'') u principu je podržavala sekularne reforme. Međutim, stranka je postala uporište opozicije, posebno po pitanju uloge islama u javnom životu.

Dana 23. decembra 1930, u gradiću [[Menemen]]u u [[Egejska regija|Egejskoj regiji]] došlo je do [[Menemenski incident|incidenta]] u kojem je rulja, predvođena lokalnim dervišem, ubila tri vojnika.

U novembru 1930, Okyar je raspustio SCF čime je u Turskoj ponovo nastupio jednopartijski period koji će trajati do 1945. Glavni razlog zašto pluralizam nije uspio u Atatürkovo doba je to što sukobljene strane nisu uspjele postići minimalni konsenzus o zajedničkim vrijednostima, posebno o sekularizmu. Iako njegove akcije nisu uvijek bile demokratske prirode, Atatürk je podržavao ideju izgradnje građanskog društva.

====Modernizacija (1931–1938)====
[[Datoteka:Mustafa Kemal and establishment of Turkish History Institution.png|mini|desno|Atatürk na ceremoniji osnivanja Turskog historijskog društva 1931.]]

Dana 1. januara 1928, Atatürk je uspostavio [[Tursko društvo za obrazovanje]] (turski: ''Türk Eğitim Derneği''), koje je podržavalo inteligentnu i vrijednu djecu iz siromašnih porodica, kao i materijalne i naučne doprinose obrazovanju. Godine 1931, osnovano je [[Tursko historijsko društvo]] (turski: ''Türk Tarih Kurumu''), a godinu dana kasnije [[Tursko društvo za jezik]] (turski: ''Türk Dil Kurumu''). Cilj ovih društava je vršenje istraživanja o turskoj historiji, odnosno turskom jeziku. Godine 1933, Atatürk je naredio reorganizaciju Univerziteta u Istanbulu u modernu ustanovu i otvaranje [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]].{{sfn|Saikal i Schnabel|2003|p=95}}

[[Datoteka:Ataturk visits a school.jpg|mini|lijevo|Atatürk je 1. februara 1931. posjetio srednju školu za djevojke Izmir.]]

Atatürk se bavio i prijevodom naučne terminologije na turski jezik.&lt;ref name=Geof&gt;Lewis, Geoffrey L. (1999). ''The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success''. Oxford University Press, str. 66.&lt;/ref&gt; Želio je da reforma jezika bude metodološki zasnovana. Lično je nadgledao razvoj [[Teorija jezika sunca|Teorije jezika sunca]] (turski: ''Güneş Dil Teorisi''), koja je zastupala tezu da su svi ljudski jezici potekli od prvobitnog [[Srednja Azija|srednjoazijskog]] jezika. Korijeni ove teorije poticali su iz rada ''L'Origine des Langues, des Religions et des Peuples'' francuskog lingviste [[Hilaire de Barenton|Hilairea de Barentona]], koji je tvrdio sa su svi jezici potekli od sumerskih [[Hijeroglifi|hijeroglifa]] i [[Klinasto pismo|klinastog pisma]], i studije &quot;La psychologie de quelques elements des langues Turques&quot; (&quot;Psihologija nekih elemenata [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]&quot;) [[Austrija|austrijskog]] lingviste [[Hermann Feodor Kvrgić|Hermanna Feodora Kvrgića]]. Atatürk je Teoriju jezika sunca 1935. predstavio turskim političkim i obrazovnim krugovima, mada je kasnije korigovao neka ekstremnija učenja.&lt;ref name=Geof/&gt;

Prezime Atatürk prvi je upotrijebio [[Saffet Arıkan]], političar koji je bio na čelu Društva za jezik, pri držanju govora 26. septembra 1934. Kasnije je to prezime, koje doslovno znači &quot;otac Turaka&quot;, službeno prihvaćeno kao prezime Mustafe Kemala.

Počevši od 1932, više stotina [[Narodna kuća|narodnih kuća]] i [[Narodna soba|narodnih soba]] uspostavljeno je širom države kako bi se proširio pristup umjetničkim, sportskim i drugim kulturnim dešavanjima. Atatürk je podržavao i ohrabrivao razvoj [[Plastična umjetnost|plastične]] i vizualne umjetnosti, koje su u osmanlijsko doba zabranjivane. Otvoreni su brojni muzeji, arhitektura je počela pratiti savremene trendove, a zemljom su se raširili i [[Klasicizam (muzika)|klasična muzika]], opera, balet i pozorište. Povećalo se i izdavanje knjiga i časopisa, a počela je rasti i filmska industrija.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Literatura==
*Ahmad, Feroz (1993). ''The Making of Modern Turkey''. London i New York: Routledge.
*Armstrong, Harold Courtenay (1972). ''Grey Wolf, Mustafa Kemal: An Intimate Study of a Dictator''. Freeport: Books for Libraries Press.
*Atillasoy, Yüksel (2002). ''Atatürk: First President and Founder of the Turkish Republic''. Woodside: Woodside House.
*Bacqué-Grammont, Jean-Louis; Roux, Jean-Paul (1983). ''Mustafa Kemal et la Turquie nouvelle''. Pariz: Maisonneuve et Larose.
*Barber, Noel (1988). ''Lords of the Golden Horn''. London: Arrow.
*Barlas, Dilek (1998). ''Statism and Diplomacy in Turkey: Economic and Foreign Policy Strategies in an Uncertain World, 1929–1939''. New York: Brill Academic Publishers.
*Cleveland, William L (2004). ''A History of the Modern Middle East''. Boulder: Westview Press.
*Hanioğlu, M. Şükrü (2011). ''Atatürk: An Intellectual Biography''. New Jersey i Woodstock: Princeton University Press.
*Huntington, Samuel P. (2006). ''Political Order in Changing Societies''. New Haven i London: Yale University Press.
*İnan, Ayşe Afet (2007). ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler''. Istanbul: Türkiye İş Bankası Kültür Yayınları.
*İnan, Ayşe Afet; Sevim, Ali; Süslü, Azmi; Tural, M. Akif (1998). ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el Yazıları''. Ankara: AKDTYK Atatürk Araştırma Merkezi. 
*Kinross, Patrick (2003). ''Atatürk: The Rebirth of a Nation''. London: Phoenix Press.
*Kinross, Patrick (1979). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire''. New York: Morrow.
*Landau, Jacob M. (1984). ''Atatürk and the Modernization of Turkey''. Boulder: Westview Press.
*Lengyel, Emil (1962). ''They Called Him Atatürk''. New York: The John Day Co.
*Mango, Andrew (2002). ''Atatürk: The Biography of the Founder of Modern Turkey''. Woodstock: Overlook Press.
*Mango, Andrew (2004). ''Atatürk''. London: John Murray.
*Saikal, Amin; Schnabel, Albrecht (2003). ''Democratization in the Middle East: Experiences, Struggles, Challenges''. Tokio: United Nations University Press. 
*Shaw, Stanford Jay (1976). ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey''. Cambridge i New York: Cambridge University Press.
*Spangnolo, John (1992). ''The Modern Middle East in Historical Perspective: Essays in Honour of Albert Hourani''. Oxford: Middle East Centre, St. Antony's College. 
*Tunçay, Mete (1972). ''Mesaî: Halk Şûrâlar Fırkası Programı, 1920''. Ankara: Ankara Üniversitesi Siyasal Bilgiler Fakültesi.
*Tüfekçi, Gürbüz D. (1981). ''Universality of Atatürk's Philosophy''. Ankara: Pan Matbaacılık.
*Yapp, Malcolm (1987). ''The Making of the Modern Near East, 1792–1923''. London i New York: Longman.
*Webster, Donald Everett (1973). ''The Turkey of Atatürk: Social Process in the Turkish Reformation''. New York: AMS Press.
*Zürcher, Erik Jan (2004). ''Turkey: A Modern History''. London i New York: I. B. Tauris.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Mustafa Kemal Atatürk}}

{{Turska po temama}}
{{Predsjednici Turske}}
{{Premijeri Turske}}

{{DEFAULTSORT:Atatürk, Mustafa Kemal}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1938.]]
[[Kategorija:Biografije, Solun]]
[[Kategorija:Turski političari]]
[[Kategorija:Turski premijeri]]
[[Kategorija:Turski predsjednici]]
[[Kategorija:Paše]]</text>
      <sha1>dywgf6woiu8mpmteyedexe8j07uagfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Çanakkale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12349</id>
    <revision>
      <id>3924539</id>
      <parentid>3924344</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:10:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2229" sha1="rc9ffaoce0ewo8jjuxtenh7r1cr5ybe" xml:space="preserve">[[Datoteka:Havadan cnk.jpg|mini|Çanakkale]]
'''Çanakkale'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.e-icisleri.gov.tr/Anasayfa/MulkiIdariBolumleri.aspx|title=Untitled Page|website=www.e-icisleri.gov.tr|access-date=2026-09-07|archive-date=6. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706215822/https://www.e-icisleri.gov.tr/Anasayfa/MulkiIdariBolumleri.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (fonetski, '''Čanakkale''', također ponekad zvan skraćeno kao '''Çanak''', '''Čanak''') grad je i luka u [[Turska|Turskoj]], na južnoj [[Azija|azijskoj]] strani [[Dardaneli|Dardanela]]. Poput [[provincija|Provincije]] [[Istanbul]], Provincija Çanakkale također leži na dva kontinenta, [[Evropa]] i Azija. Čanakkale je najbliži veći urbani centar drevnom gradu [[Troja|Troji]], koji se (zajedno sa drevnom regijom [[Troad|Troade]]) također nalazi unutar [[Çanakkale (pokrajina)|provincije Čanakkale]]. Drveni konj iz filma ''[[Troja (film)|Troja]]'' iz 2004. godine izložen je na obali Čanakkalea.

Danas je Çanakkale glavna baza za posjete ruševinama Troje i grobljima iz Prvog svjetskog rata na [[Bitka kod Galipolja|Galipolju]]. Posebno oko 18. marta i 25. aprila ([[Dan Anzac-a|Dan Anzaca]]), kada se održavaju velike proslave ratnih događaja, grad je veoma posjećen.
[[Datoteka:Çanakkale,_Turkey_-_Trojan_Horse,_March_2022.jpg|mini|243x243piksel|[[Trojanski konj (mitologija)|Trojanski konj]] koji se pojavio u [[Troja (film)|filmu ''Troja'' iz 2004. godine]] sada stoji na obali Čanakkalea.]]

== Također pogledajte ==
* [[Bitka kod Galipolja]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.canakkale.gov.tr/
* http://www.canakkale.bel.tr/
* [https://www.havaguncel.com/il/17-canakkale/ Vrijeme u Çanakkale (na turskom)]
* [https://www.canakkaleicinde.com/ Çanakkale (na turskom)]
* [http://canakkale.com/ Çanakkale Haberleri (na turskom)]
* [https://www.pbase.com/dosseman/canakkale_turkey Slike grada i podgalerije glavnih znamenitosti]
* [https://web.archive.org/web/20100212041729/http://www.gallipoli.com.tr/battlefields_gallipoli_campaign.htm Pregled spomenika, groblja i relikvija iz Galipoljske kampanje, na turskom poznate kao Ratovi u Çanakkaleu.

{{stub-grad}}

[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]</text>
      <sha1>rc9ffaoce0ewo8jjuxtenh7r1cr5ybe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maldivi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13550</id>
    <revision>
      <id>3924497</id>
      <parentid>3813420</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <origin>3924497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9268" sha1="45tm5uyrekb89kfabu9768f8pemq964" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = ދިވެހިރާއްޖޭގެ ޖުމުހޫރިއްޔާ&lt;br /&gt;Divehi Rājje ge Jumhuriyyā
| zvanično_ime                   = Maldivi
| ime_genitiv                    = Maldiva
| zastava                        = Flag of Maldives.svg
| grb                            = Emblem of Maldives.svg
| mapa                           = LocationMaldives.png
| službeni_jezik                 = [[Divehi jezik|Divehi]]
| glavni_grad                    = [[Malé]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Mohamed Muizzu]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| po_površini_na_svijetu         = 204.
| površina                       = 298
| procenat_vode                  = -
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 176.
| stanovnika                     = 298.842
| gustoća                        = 1105
| nezavisnost                    = 26. juli 1965 od Velike Britanije
| valuta                         = [[Maldivijska rupija|rupija]]
| vremenska_zona                 = +5
| himna                          = ''[[Gavmii mi ekuverikan matii tibegen kuriime salaam]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:Gaumii salaam.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.mv]]
| pozivni_broj                   = 960||
}}
'''Maldivi''', '''Maledivi''' ili službeno '''Republika Maldivi''' su [[ostrvo|ostrvska]] [[država]] u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|title=Maldives|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/maldives/|publisher=Central Intelligence Agency|date=19. 2. 2025|access-date=22. 2. 2025|language=en|archive-date=28. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728131758/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/maldives/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; jugozapadno od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Sastoje se od oko 1200 ostrva grupiranih u 26 atola, među kojima je oko 200 naseljenih, a daljnjih 80 se koristi samo za turizam. Službena religija je [[islam]], a jezik većine stanovništva je [[divehi]], [[indoevropski jezici|indoevropski jezik]] srodan [[singaleški jezik|singaleškom]], glavnom jeziku [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Maldivi su pretrpjeli značajnu štetu u tsunamiju u Indijskom okeanu u decembru [[2004.|2004]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nationalgeographic.org/explore/programs/pristine-seas/expedition-maldives|title=Maldives|website=National Geographic Society|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Malediven 01.jpg|desno|mini|Zalazak sunca na Maledivima]]

== Historija ==
Maldivi su bili kolonija [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Nezavisnost su stekli 26. jula 1965, a postala su republika 11. novembra 1968. Ovo otočje je bio sultanat do 12. stoljeća, a postaju britanski protektorat 1887. Predsjednik [[Maumoon Abdul Gayoom]] dominirao je političkom scenom Maldiva 30 godina, te je bio izabran za šest uzastopnih mandata na jednostranačkim [[Referendum|referendumima]]. Nakon političkih demonstracija u glavnom gradu [[Malé|Maleu]] 2003. godine, Gayoom i njegova vlada su se obavezali da će krenuti u proces liberalizacije i demokratskih reformi, uključujući reprezentativniji politički sistem i proširene političke slobode. Političke stranke su legalizovane 2005.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Geografija ==
Nalazi se u sjevernom dijelu [[Indijski okean|Indijskog okeana]], jugozapadno od [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Nalazi se u sjevernom dijelu Indijskog okeana, jugozapadno od Šri Lanke. Sa površinom od 298&amp;nbsp;km² i oko 380.000 hiljada stanovnika sastoji se od 2000 ostrva od kojih je 230 naseljeno. Najviši vrh ove države je 2,5 metra. Klima je [[Tropska klima|tropska-monsunska]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.workingabroad.com/travel/maldives-geography-and-climate/|title=Maldives Geography and Climate {{!}} WorkingAbroad|website=Working Abroad|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

Porijeklo Maldiva seže milione godina unazad, u doba drevne vulkanske aktivnosti. Teorija [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] o nastanku atola objašnjava kako su se koraljni grebeni razvijali oko potopljenih vulkana. Dok su vulkani tonuli, grebeni su ostajali, formirajući atole prstenastog oblika sa centralnim lagunama. Danas ovi atoli djeluju kao prirodne barijere, štiteći ostrva od okeanskih talasa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://maldives-magazine.com/general-info/geography.htm|title=Exploring the Geography of the Maldives - Maldives Magazine|website=maldives-magazine.com|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

Ukupno 26 atola obuhvata teritoriju od 1192 malih ostrva, od kojih je otprilike 200 naseljeno. Površina zemljišta je 300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ili oko 1,7 puta veća od veličine [[Washington, D.C.|Washington]] [[Washington, D.C.|D.C]].-a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim]] [[Sjedinjene Američke Države|Američkim Državama]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Maldives#:~:text=The%20Maldives%20are%20located%20south,200%20of%20which%20are%20inhabited.|title=Maldives - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=11. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://climateknowledgeportal.worldbank.org/country/maldives|title=Maldives - Country Overview {{!}} Climate Change Knowledge Portal|website=climateknowledgeportal.worldbank.org|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Na Maldivima je prisutna tropska klima sa konstantno toplim temperaturama u toku cijele godine. Pod uticajem [[Monsun|monsuna]], jugozapadni monsun (karakterističan za kraj aprila do septembra) donosi vjetrove, visoku vlažnost i oblačno vrijeme, pri čemu je njegov uticaj najizraženiji na sjevernim atolima. Sjeveroistočni monsun (od oktobra do decembra) je blaži i donosi poslijepodnevne ili večernje pljuskove i grmljavinu, naročito na južnim atolima. Najsušniji period, što je od januara do aprila, izraženiji je na sjevernim atolima. Temperature ostaju stabilne tokom cijele godine, uz maksimalne oko 30 °C&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.meteorology.gov.mv/climate|title=Maldives Meteorological Service -|website=www.meteorology.gov.mv|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt; i minimalne oko 25 °C.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.adaptation-undp.org/explore/asia-and-pacific/maldives|title=Maldives {{!}} UNDP Climate Change Adaptation|date=2025-06-20|website=www.adaptation-undp.org|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Etimologija ====
Ime zemlje nosi značenje &quot;''hiljadu ostrva''&quot;. Neki naučnici vjeruju da naziv &quot;Maldivi&quot; potiče od sanskritskog ''maladvipa'', što znači &quot;vijenac ostrva&quot;, ili od &quot;mahila dvipa&quot;, što znači &quot;ostrvo žena&quot;. 

== Demografija ==
Maldivi imaju relativno mlado stanovništvo, s medijanom starosti od (u prosjeku) 31,9 godina u 2024. godini. Očekivani životni vijek pri rođenju iznosi 79,9 godina za žene i 75,1 godinu za muškarce. Budući da su ostrva mala (nijedno ostrvo nije veće od 13 kvadratnih kilometara), gustina naseljenosti je velika te, prema podacima iz publikacije Ujedinjenih nacija (UN) iz 2023. godine iznosila je procijenjenih 1.746 stanovnika po kilometru kvadratnom (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Maldives {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCOhost|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt; 

== Ekonomija ==
Ekonomija Maldiva prvenstveno se oslanja na [[turizam]], sa velikim brojem odmarališta izgrađenim za potrebe međunarodnih posjetilaca, dok [[ribolov]] ostaje vitalni tradicionalni izvor prihoda. Osim toga, zemlja se suočava s ekološkim izazovima, posebno zbog klimatskih promjena i porasta nivoa mora, koji ugrožavaju njena niska ostrva i [[Ekosistem|ekosisteme]]. Maldivska vlada aktivno je uključena u globalne napore u borbi protiv ovih problema, promovirajući održivi turizam i očuvanje okoliša. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===
Maldivi su slabo razvijena zemlja. Najviše se bazira na ribolovu, osim toga gaji se:  kokos, kukuruz, maniok, agrumi, šećerna trska. Privreda se temelji na [[turizam|turizmu]] i [[Ribolov|ribarstvu]].

== Također pogledajte ==
* [[Commonwealth nacija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.visitmaldives.com/ Službene turističke informacije]
*[http://www.presidencymaldives.gov.mv/ Predsjednički Ured]
*{{CIA World Factbook link|mv|Maldivi}}
*[https://web.archive.org/web/20120829212541/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/maldives.htm Maldivi] iz ''UCB Libraries GovPubs''
*{{Dmoz|Regional/Asia/Maldives}}
*[http://www.bbc.co.uk/news/world-south-asia-12651486 Maldives] sa [[BBC News]]
{{Wikiatlas|Maldivi}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=MV Ključna razvojna predviđanja za Maldive] iz [[International Futures]]
*[https://web.archive.org/web/20180712165951/http://www.majlis.gov.mv/en/wp-content/uploads/Constitution-english.pdf Ustav Republike Maldivi (en)]

{{Commonscat|Maldives}}
{{Commonwealth}}
{{Države Azije}}
{{OIS}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Južna Azija]]
[[Kategorija:Maldivi]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]</text>
      <sha1>45tm5uyrekb89kfabu9768f8pemq964</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924499</id>
      <parentid>3924497</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:48:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3924499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9319" sha1="rm9c2nywb6pnaukc7zyelg90cqc1qu7" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = ދިވެހިރާއްޖޭގެ ޖުމުހޫރިއްޔާ&lt;br /&gt;Divehi Rājje ge Jumhuriyyā
| zvanično_ime                   = Maldivi
| ime_genitiv                    = Maldiva
| zastava                        = Flag of Maldives.svg
| grb                            = Emblem of Maldives.svg
| mapa                           = LocationMaldives.png
| službeni_jezik                 = [[Divehi jezik|Divehi]]
| glavni_grad                    = [[Malé]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Mohamed Muizzu]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| po_površini_na_svijetu         = 204.
| površina                       = 298
| procenat_vode                  = -
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 176.
| stanovnika                     = 298.842
| gustoća                        = 1105
| nezavisnost                    = 26. juli 1965 od Velike Britanije
| valuta                         = [[Maldivijska rupija|rupija]]
| vremenska_zona                 = +5
| himna                          = ''[[Gavmii mi ekuverikan matii tibegen kuriime salaam]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:Gaumii salaam.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.mv]]
| pozivni_broj                   = 960||
}}
'''Maldivi''', '''Maledivi''' ili službeno '''Republika Maldivi''' su [[ostrvo|ostrvska]] [[država]] u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|title=Maldives|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/maldives/|publisher=Central Intelligence Agency|date=19. 2. 2025|access-date=22. 2. 2025|language=en|archive-date=28. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728131758/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/maldives/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; jugozapadno od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Sastoje se od oko 1200 ostrva grupiranih u 26 atola, među kojima je oko 200 naseljenih, a daljnjih 80 se koristi samo za turizam. Službena religija je [[islam]], a jezik većine stanovništva je [[divehi]], [[indoevropski jezici|indoevropski jezik]] srodan [[singaleški jezik|singaleškom]], glavnom jeziku [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Maldivi su pretrpjeli značajnu štetu u tsunamiju u Indijskom okeanu u decembru [[2004.|2004]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nationalgeographic.org/explore/programs/pristine-seas/expedition-maldives|title=Maldives|website=National Geographic Society|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Malediven 01.jpg|desno|mini|Zalazak sunca na Maledivima]]

== Historija ==
Maldivi su bili kolonija [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Nezavisnost su stekli 26. jula 1965, a postala su republika 11. novembra 1968. Ovo otočje je bio sultanat do 12. stoljeća, a postaju britanski protektorat 1887. Predsjednik [[Maumoon Abdul Gayoom]] dominirao je političkom scenom Maldiva 30 godina, te je bio izabran za šest uzastopnih mandata na jednostranačkim [[Referendum|referendumima]]. Nakon političkih demonstracija u glavnom gradu [[Malé|Maleu]] 2003. godine, Gayoom i njegova vlada su se obavezali da će krenuti u proces liberalizacije i demokratskih reformi, uključujući reprezentativniji politički sistem i proširene političke slobode. Političke stranke su legalizovane 2005.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Geografija ==
Nalazi se u sjevernom dijelu [[Indijski okean|Indijskog okeana]], jugozapadno od [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Nalazi se u sjevernom dijelu Indijskog okeana, jugozapadno od Šri Lanke. Sa površinom od 298&amp;nbsp;km² i oko 380.000 hiljada stanovnika sastoji se od 2000 ostrva od kojih je 230 naseljeno. Najviši vrh ove države je 2,5 metra. Klima je [[Tropska klima|tropska-monsunska]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.workingabroad.com/travel/maldives-geography-and-climate/|title=Maldives Geography and Climate {{!}} WorkingAbroad|website=Working Abroad|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

Porijeklo Maldiva seže milione godina unazad, u doba drevne vulkanske aktivnosti. Teorija [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] o nastanku atola objašnjava kako su se koraljni grebeni razvijali oko potopljenih vulkana. Dok su vulkani tonuli, grebeni su ostajali, formirajući atole prstenastog oblika sa centralnim lagunama. Danas ovi atoli djeluju kao prirodne barijere, štiteći ostrva od okeanskih talasa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://maldives-magazine.com/general-info/geography.htm|title=Exploring the Geography of the Maldives - Maldives Magazine|website=maldives-magazine.com|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

Ukupno 26 atola obuhvata teritoriju od 1192 malih ostrva, od kojih je otprilike 200 naseljeno. Površina zemljišta je 300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ili oko 1,7 puta veća od veličine [[Washington, D.C.|Washington]] [[Washington, D.C.|D.C]].-a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim]] [[Sjedinjene Američke Države|Američkim Državama]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Maldives#:~:text=The%20Maldives%20are%20located%20south,200%20of%20which%20are%20inhabited.|title=Maldives - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=11. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://climateknowledgeportal.worldbank.org/country/maldives|title=Maldives - Country Overview {{!}} Climate Change Knowledge Portal|website=climateknowledgeportal.worldbank.org|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Na Maldivima je prisutna tropska klima sa konstantno toplim temperaturama u toku cijele godine. Pod uticajem [[Monsun|monsuna]], jugozapadni monsun (karakterističan za kraj aprila do septembra) donosi vjetrove, visoku vlažnost i oblačno vrijeme, pri čemu je njegov uticaj najizraženiji na sjevernim atolima. Sjeveroistočni monsun (od oktobra do decembra) je blaži i donosi poslijepodnevne ili večernje pljuskove i grmljavinu, naročito na južnim atolima. Najsušniji period, što je od januara do aprila, izraženiji je na sjevernim atolima. Temperature ostaju stabilne tokom cijele godine, uz maksimalne oko 30 °C&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.meteorology.gov.mv/climate|title=Maldives Meteorological Service -|website=www.meteorology.gov.mv|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt; i minimalne oko 25 °C.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.adaptation-undp.org/explore/asia-and-pacific/maldives|title=Maldives {{!}} UNDP Climate Change Adaptation|date=2025-06-20|website=www.adaptation-undp.org|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Etimologija ====
Ime zemlje nosi značenje &quot;''hiljadu ostrva''&quot;. Neki naučnici vjeruju da naziv &quot;Maldivi&quot; potiče od sanskritskog ''maladvipa'', što znači &quot;vijenac ostrva&quot;, ili od &quot;mahila dvipa&quot;, što znači &quot;ostrvo žena&quot;. 

== Demografija ==
Maldivi imaju relativno mlado stanovništvo, s medijanom starosti od (u prosjeku) 31,9 godina u 2024. godini. Očekivani životni vijek pri rođenju iznosi 79,9 godina za žene i 75,1 godinu za muškarce. Budući da su ostrva mala (nijedno ostrvo nije veće od 13 kvadratnih kilometara), gustina naseljenosti je velika te, prema podacima iz publikacije Ujedinjenih nacija (UN) iz 2023. godine iznosila je procijenjenih 1.746 stanovnika po kilometru kvadratnom (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Maldives {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCOhost|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt; 

== Ekonomija ==
Ekonomija Maldiva prvenstveno se oslanja na [[turizam]], sa velikim brojem odmarališta izgrađenim za potrebe međunarodnih posjetilaca, dok [[ribolov]] ostaje vitalni tradicionalni izvor prihoda. Osim toga, zemlja se suočava s ekološkim izazovima, posebno zbog klimatskih promjena i porasta nivoa mora, koji ugrožavaju njena niska ostrva i [[Ekosistem|ekosisteme]]. Maldivska vlada aktivno je uključena u globalne napore u borbi protiv ovih problema, promovirajući održivi turizam i očuvanje okoliša. &lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Poljoprivreda ===
Maldivi su slabo razvijena zemlja. Najviše se bazira na ribolovu, osim toga gaji se:  kokos, kukuruz, maniok, agrumi, šećerna trska. Privreda se temelji na [[turizam|turizmu]] i [[Ribolov|ribarstvu]].

== Također pogledajte ==
* [[Commonwealth nacija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.visitmaldives.com/ Službene turističke informacije]
*[http://www.presidencymaldives.gov.mv/ Predsjednički Ured]
*{{CIA World Factbook link|mv|Maldivi}}
*[https://web.archive.org/web/20120829212541/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/maldives.htm Maldivi] iz ''UCB Libraries GovPubs''
*{{Dmoz|Regional/Asia/Maldives}}
*[http://www.bbc.co.uk/news/world-south-asia-12651486 Maldives] sa [[BBC News]]
{{Wikiatlas|Maldivi}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=MV Ključna razvojna predviđanja za Maldive] iz [[International Futures]]
*[https://web.archive.org/web/20180712165951/http://www.majlis.gov.mv/en/wp-content/uploads/Constitution-english.pdf Ustav Republike Maldivi (en)]

{{Commonscat|Maldives}}
{{Commonwealth}}
{{Države Azije}}
{{OIS}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Južna Azija]]
[[Kategorija:Maldivi]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>rm9c2nywb6pnaukc7zyelg90cqc1qu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Stambolić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18028</id>
    <revision>
      <id>3924484</id>
      <parentid>3781401</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48898-90</username>
        <id>185549</id>
      </contributor>
      <comment>zemlja rodjenja: Kraljevina Srbija umesto Austrougarska</comment>
      <origin>3924484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3910" sha1="61uj6pt4sh2on622mt2f9ehoeyipufe" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Petar Stambolić
| slika                  = Petar Stambolić 1958.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1912|7|12}}
| mjesto_rođenja         = Brezova kod [[Ivanjica|Ivanjice]], [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2007|9|21|1912|7|12}}
| mjesto_smrti           = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Petar Stambolić''' (Brezova kod [[Ivanjica|Ivanjice]], 12. juli, 1912 – [[Beograd]], 21. septembar 2007) je bivši [[Spisak predsjednika SFRJ|predsjednik SFRJ]] i nosilac ordena narodnog heroja SFRJ.

Rođen je u selu Brezova kod [[Ivanjica|Ivanjice]].&lt;ref name=&quot;review&quot;&gt;{{cite journal|title=(Unknown title)|journal=Review of International Affairs|publisher=Federation of Yugoslav Journalists|volume=33|issue=762–765|page=15}}&lt;/ref&gt; Osnovnu školu je završio u Brezovi a gimnaziju u Ivanjici. Agronomiju je diplomirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]].&lt;ref name=&quot;review&quot; /&gt; Stambolić je primljen u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističku Partiju Jugoslavije]] u 1935. Godine 1940. učestvuje kao delegat na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u [[Zagreb]]u. Za razliku od većine predratnih članova KPJ koji su imali radnička zanimanja, Stambolić je bio političar po profesiji.

U jesen 1941. izabran je u [[Užice|Užicu]], [[Srbija]] za sekretara Glavnog narodnooslobodilačkog odreda za Srbiju. Ubrzo Stambolić postaje član Generalštaba Narodnoslobodilačkih partizanskih odreda Srbije. Krajem 1942. rukovodio je partijskim radom u Beogradu da bi početkom 1944. postao komandant Generalštaba NOV Srbije. Bio je član predsjedništva [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ-a]] i sekretar anti-fašističkih skupština Srbije i SFRJ. U aprilu 1957. izabran je za predsjednika Savezne skupštine.

Biran je za ministra finansija u vladi Srbije, saveznog ministra poljoprivrede, predsjednika vlade Srbije, Izvršnog vijeća Narodne skupštine Jugoslavije. Bio je član Centralnog komiteta KPJ i sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Srbije.

U periodu od 15. maja 1982.pa do 15. maja 1983. bio je predsjednik [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]].&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;&gt;{{cite book |last1=Grgić |first1=Gorana |title=Ethnic Conflict in Asymmetric Federations: Comparative Experience of the Former Soviet and Yugoslav Regions |date=2016 |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=978-1-13482-112-9 |page=123 |url=https://books.google.com/books?id=CTIlDwAAQBAJ&amp;pg=PA123}}&lt;/ref&gt;

Povukao se iz aktivnog bavljenja politikom 1984. Umro je u Beogradu 2007.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Umro Petar Stambolić |url=https://www.danas.rs/drustvo/umro-petar-stambolic/ |website=Danas.rs |date=24. 9. 2007}}&lt;br&gt;{{cite web | title = Умро Петар Стамболић | trans-title = Petar Stambolić died |language = Serbian | url = https://www.politika.rs/scc/clanak/4550/Umro-Petar-Stambolic | work = [[Politika]] | publisher = | date = 22. 9. 2007 | accessdate = 18. 5. 2023 | archive-date = 18. 5. 2023 |archive-url = https://archive.today/20230518184934/https://www.politika.rs/scc/clanak/4550/Umro-Petar-Stambolic }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici SFRJ}}
{{Premijeri SFRJ}}
{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}
{{Predsjednici CK SK Srbije}}
{{Predsjednici SR Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Stambolić, Petar}}
[[Kategorija:Rođeni 1912.]]
[[Kategorija:Umrli 2007.]]
[[Kategorija:Biografije, Ivanjica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Članovi Savjeta narodne odbrane SFRJ]]
[[Kategorija:Premijeri Srbije]]
[[Kategorija:Predsjednici Saveznog izvršnog vijeća]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]</text>
      <sha1>61uj6pt4sh2on622mt2f9ehoeyipufe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Perspektiva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21893</id>
    <revision>
      <id>3924567</id>
      <parentid>3807784</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:56:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3924567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1068" sha1="8tkk1i7br99dohnvpqicnnji6duxvb4" xml:space="preserve">'''Perspektiva''' dolazi od [[latinski jezik|latinske]] riječi ''prospicere'' što znači vidjeti ili razabrati.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://eujournal.org/index.php/esj/article/view/9188/8729|title=The Role of Teaching Materials / Textbooks on VisualPerception and Visual Interpretation}}&lt;/ref&gt; Pojam perspektiva se koristi u nebrojene svrhe, te u mnogim umjetničkim i naučnim granama. Najčešće se koristi u likovnoj umjetnosti, filmskoj industriji, književnosti, filozofiji, retorici i dr.

Perspektiva u vizualnom predmetu razgovora:

* [[Perspektiva (vizualno)]], je način na koji se objekti pojavljuju u našem oku.
* [[Perspektiva (grafički)]], znači predstavljanje vizualnih efekata perspektive u crtanju.

Perspektiva u relaciji prema spoznajnim temama:

* [[Perspektiva (spoznajno)]], jedna &quot;tačka gledanja&quot;, izbor u objašnjenju mišljenja, vjerovanja, doživljaja.
* [[Perspektiva pričanja (literalno)]], u odnosu na doživljaj pripovjedača.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Umjetnost]]</text>
      <sha1>8tkk1i7br99dohnvpqicnnji6duxvb4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Španije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30413</id>
    <revision>
      <id>3924534</id>
      <parentid>3685549</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:49:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2118" sha1="kclg09qlhbgx264vqy7ey6b9l0db3gx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Flag of Spain.svg|mini|Španska zastava]]

'''[[Zastava]] [[Španija|Španije]]''' simbolizira [[Španija|špansku]] naciju. Ona je simbol njenog suvereniteta, nezavisnosti, jedinstvenosti i cjelovitosti te predstavlja najviše vrijednosti izražene u [[Španija#Politika|španskom ustavu]].

Konačni, današnji izgled španska zastava je dobila [[1981]]. godine, kada je donesen Zakon o grbu ([[5. oktobar|5. oktobra]] [[1981]].) kojim je konačno definisan izgled [[grb Španije|nacionalnog grba]].

Izgled španske zastave definisan je prije svega španskim [[ustav]]om, zatim Zakonom kojim se reguliše korištenje zastave Španije i drugih zastava i simbola (od [[28. oktobar|28. oktobra]] [[1981]].) te drugim propisima.

Iako su boje zastave zadržane tokom vremena, promjene u štitu bile su konstantne u historiji Španije. U gotovo svakom političkom razdoblju [[Grb Španije|grb]] zemlje je drugačiji. Porijeklo boja zastave je monarhično. Nema jasnog temelja značenja njegovih boja, ali je očito vezano uz boje simbola Kastilje i [[Aragón|Aragona]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hr.thpanorama.com/articles/cultura-general/bandera-de-espaa-historia-y-significado.html|title=Zastava Španjolske Povijest i značenje / Opća kultura|website=Thpanorama - Budi bolje danas!|language=hr|access-date=18. 2. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Španska zastava sastoji se o tri horizontalne pruge: crvene, žute i crvene u omjeru 1:2:1. Zbog svojih boja, zastava je poznata kao ''Rojigualda''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na žutoj pruzi može se inkorporirati [[grb Španije]], tako da on nalazi na lijevoj strani žute pruge (gledajući zastavu sprijeda). Grb se mora uvijek nalaziti na zastavama koje su izvješene na zgradama ustavnih institucija, zgradama koje koristi centralna vlast te autonomne vlasti, vojska, te zgrada diplomatskih i konzularnih misija [[Španija|Španije]] u svijetu.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Zastave Evrope}}
{{Commonscat|Flags of Spain}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zastave država|Španija]]
[[Kategorija:Španija]]</text>
      <sha1>kclg09qlhbgx264vqy7ey6b9l0db3gx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvjezdan Misimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39088</id>
    <revision>
      <id>3924538</id>
      <parentid>3843084</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:03:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22069" sha1="78nnmkqnb0s7qwia8lhih509joiaa1i" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Zvjezdan Misimović
| slika                      = Zvjezdan Misimovic October 2011.jpg
| punoime                    =
| nadimak                    = Zwetschge (''Šljiva'')
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|6|5}}
| rodnigrad                  = [[München]]
| rodnadržava                = [[Zapadna Njemačka]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 1.79 m
| pozicija                   = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]]
| omladinskegodine           = &lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;do 2000.
| omladinskipogoni           = SV Nord Lerchenau&lt;br /&gt;TSV Forstenried&lt;br /&gt;SV Gartenstadt Trudering&lt;br&gt;FT München Gern
| godine1                    = 2000–2004.
| klubovi1                   = [[FC Bayern München II|Bayern München II]]
| nastupi(golovi)1           = 102 (44)
| godine2                    = 2002–2004.
| klubovi2                   = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)2           = 3 (0)
| godine3                    = 2004–2007.
| klubovi3                   = [[VfL Bochum]]
| nastupi(golovi)3           = 92 (21)
| godine4                    = 2007–2008.
| klubovi4                   = [[1. FC Nürnberg]]
| nastupi(golovi)4           = 28 (10)
| godine5                    = 2008–2010.
| klubovi5                   = [[VfL Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)5           = 65 (17)
| godine6                    = 2010–2011.
| klubovi6                   = [[Galatasaray SK|Galatasaray]]
| nastupi(golovi)6           = 9 (0)
| godine7                    = 2011–2013.
| klubovi7                   = [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]]
| nastupi(golovi)7           = 44 (8)
| godine8                    = 2013–2016.
| klubovi8                   = [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]]
| nastupi(golovi)8           = 88 (17)
| reprezentacija             = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnegodine1          = 2002.
| nacionalneekipe1           = {{ZD|SCG}} [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine2          = 2004–2018&lt;ref&gt;[http://tacno.net/sport/hvala-legendo-misimovic-se-oprostio-od-reprezentacije/ &quot;Hvala legendo: Misimović se oprostio od reprezentacije&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306075342/http://www.tacno.net/sport/hvala-legendo-misimovic-se-oprostio-od-reprezentacije/ |date=6. 3. 2016 }}, tacno.net, 1. 7. 2014.&lt;/ref&gt;
| nacionalneekipe2           = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 84 (25)&lt;small&gt;&lt;ref name=&quot;Zvjezdan Misimović, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html ''Zvjezdan Misimović, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129012013/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html |date=29. 11. 2014 }}; pristupljeno: 15. 11. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=23 ''Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
}}
'''Zvjezdan Misimović''' (rođen 5. juna 1982) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i nekadašnji [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Misimović je rođen 5. juna 1982. godine u [[München]]u, Njemačka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/profil/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - player profile 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom svoje bogate karijere nastupao je za [[FC Bayern München|Bayern Munchen]], [[VfL Bochum|Bochum]], [[Fc nurnberg|Nurnberg]], [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moskvu]], te [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Trenutno je predsjednik [[FK Borac Banja Luka]], a radi i na mjestu savjetnika u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].

==Klupska karijera ==

=== Početak karijere ===
Fudbalsku karijeru je počeo u omladinskim pogonima klubova [[SV Nord Lerchenau]], [[TSV Forstenried]], [[SV Gartenstadt Trudering]], te [[FT München Gern]]. Kao pionir odlazi u drugi tim [[Bayern München|Bayerna]], gdje je u periodu 2000. do 2004. odigrao 102 utakmice i postigao 44 gola. Za prvi tim [[Bayern München|Bayerna]] odigrao je samo 3 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Svoj prvi pravi angažman dobija 2004, kada dolazi u [[VFL Bochum]]. U Bochumu postaje standardan igrač, te u 92 utakmice postiže 21 pogodak, u periodu od 2004. do 2007. Nakon Bochuma prelazi u [[1. FC Nürnberg]] gdje je u sezoni 2007/08. odigrao 28 utakmica i postigao 10 golova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== VfL Wolfsburg ===
Godine 2008., Misimović prelazi u [[VfL Wolfsburg]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U Wolfsburgu je 2009. godine osvojio njemačku [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]], zajedno sa sunarodnjakom [[Edin Džeko|Edinom Džekom]]. Te sezone Misimović i Džeko činili su najefikasniji tandem u Bundseligi, a Misimović je bio najbolji asistent lige sa ukupno 20 asistencija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/zabili-45-golova-i-imali-39-asistencija/15612|title=Zabili 45 golova i imali 39 asistencija|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Galatasaray ===
U augustu 2010. godine prelazi u redove [[Turska|turskog]] prvoligaša [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] za 7 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/galatasaray-je-jedan-od-najboljih-evropskih-klubova/101007030|title=Zvjezdan Misimović / &quot;Galatasaray je jedan od najboljih evropskih klubova&quot;|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim dolaskom [[Gheorghe Hagi|Gheorghea Hagia]] na mjesto trenera [[Galatasaray SK|Galatasaraya]], Misimović biva premješten u drugi tim Galatasaraya pod izgovorom Hagia &quot;da mu (Misimović) nije potreban&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/hagi-suspendovao-misimovica/101118141|title=Galatasaray / Hagi suspendovao Misimovića|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Za Galatasaray je upisao samo 9 nastupa.

=== Dynamo Moskva ===
Zbog konflikta sa Hagijem, u martu 2011. godine prelazi u [[FK Dinamo Moskva|Dynamo]] iz [[Moskva|Moskve]] za 4,5 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/misimovic-dinamo-je-novi-izazov/52804|title=Misimović: Dinamo je novi izazov|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2011. godine na svom debiju za Dynamo postigao je i svoj prvi gol protiv ekipe [[Rostovo|Rostova]].

=== Guizhou Renhe ===
Nakon Dynama, od januara 2013. transferom vrijednim 3,5 miliona eura, postaje član [[Kina|kineskog]] prvoligaša [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/26788-misimovic-i-salihovic-zvanicno-predstavljeni-u-kini|title=Misimović i Salihović zvanično predstavljeni u Kini|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Iako je u martu 2015. godine najavio povlačenje iz profesionalnog fudbala, na nagovor članova porodice, Misimović odlučuje da nastavi svoju profesionalnu karijeru.

== Reprezentacija ==
Prije [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke reprezentacije]] odigrao je jednu utakmicu za U-21 reprezentaciju [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]]. Za reprezentaciju BiH debitirao je 18. februara 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|reprezentacije Makedonije]]. Svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 12. marta 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|reprezentacije Luksemburga]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/nationalmannschaft/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Početkom kvalifikacija za [[FIFA|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]], tadašnji selektor reprezentacije BIH, [[Blaž Slišković]], koristio je Misimovića više kao zamjenu nego standardnog prvotimca. Misimović je tokom kvalifikcija odigrao svih 90 minuta u remijima protiv [[Španija|Španije]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], zatim kao zamjena u porazu od [[Belgija|Belgije]]. U narednim mečevima dobiva šansu kao starter u mečevima protiv [[Litvanija|Litvanije]], [[San Marino|San Marina]] i [[Španija|Španije]]. Međutim, u uzvratnim mečevima protiv Litvanije, Srbije i Crne Gore, te San Marina, Misimović ne dobiva priliku od početka meča, nego kao zamjena u posljednjih 10-20 minuta.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Tokom kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EURO 2008]]., Misimović postaje redovan prvotimac i čest strijelac. Svoj prvi gol kvalifikacija postiže protiv [[Moldavija|Moldavije]], a meč završava remijem 2-2. Međutim, Misimović najavljuje povlačenje iz reprezentacije BIH zbog neslaganja sa tadašnjim rukovodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BIH]]. Nakon razgovora sa tadašnjim selektorom BIH, [[Meho Kodro|Mehom Kodrom]], Misimović mijenja svoju odluku o povlačenju i vraća se u reprezentaciju BIH.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Tokom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine, Misimović postaje jedan od lidera reprezentacije BIH pokazujući kvalitete vrhunskog kreatora igre, ali i kvalitete pravog lidera na terenu. U meču protiv [[Estonija|Estonije]], u septembru 2008. godine, Misimović postiže hat-trick u rekordnoj pobjedi BIH od 7-0. U narednim utakmicama postiže jos nekoliko golova i bilježi par asistencija. Kvalifikacije BIH završava kao druga u svojoj grupi i uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. U prvom meču protiv Portugala, Misimović biva kritikovan od strane javnosti zbog loše forme i nedovoljnog zalaganja na terenu, dok uzvratni meč baraža propušta zbog povrede koljena.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EURO 2012.]] godine, Misimović upisuje svoj 51. nastup u pobjedi protiv [[Grčka|Grčke]] u [[Zenica|Zenici]]. U narednom meču kvalifikacija, Misimović postaje igrač sa najviše nastupa za BIH, preskočivši [[Elvir Bolić|Elvira Bolića]] koji je do tada držao rekord za najviše nastupa u nacionalnom dresu BIH. BIH završava kvalifikacije kao drugoplasirana reprezentacija u svojoj grupi te ponovo uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. Nakon dvije utakmice protiv Portugala, BIH se nije uspijela kvalifikovati na EURO 2012., ali Misimović ipak postiže gol iz penala u uzvratnom meču baraža.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kalesija.info/na-luzu-smo-bili-losi-bolji-portugal-ide-na-euro-2012/|title=Na Lužu smo bili loši, bolji Portugal ide na EURO 2012 {{!}} NEON Televizija|last=Televizija|first=NEON|website=www.kalesija.info|access-date=15. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014. godine]] bile su posljednje za Misimovića. U utakmici protiv Grčke u Zenici, Misimović upisuje dvije asistencije za Edina Džeku. Tokom kvalifikacija, Misimović postiže još nekoliko bitnih golova i bilježi par asistencija te pomaže BIH da završi prva u svojoj grupi kvalifikacija, odnosno direktno kvalifikuje za Svjetsko prvenstvo u [[Brazil]]u.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Na Svjetskom prvenstvu, Misimović nastupa u sve tri utakmice grupne faze takmičenja, kada BIH gubi prvu utakmicu od [[Argentina|Argentine]] 2-1, gubi drugu utakmicu 1-0 od [[Nigerija|Nigerije]], i pobjeđuje [[Iran]] rezultatom 3-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetsko-prvenstvo-brazil-2014/bih-nigerija-0-0-zmajevi-traze-kartu-za-osminu-finala---341220.html|title=BiH - NIGERIJA 0:1: Loša igra i sudac izbacili Zmajeve sa Svjetskog prvenstva! - Gol.hr|language=hr-HR|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sa tri osvojena boda, BIH se ne uspijeva kvalifikovati za narednu fazu takmičenja.

Nakon završetka Svjetskog prvenstva u Brazilu, u augustu 2014. godine, Misimović najavljuje svoje povlačenje iz [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Zadnju utakmicu u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine odigrao je 28. maja 2018. godine u prijateljskom susretu protiv [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|nogometne reprezentacija Crne Gore]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Spaha, Miske, Vedo, hvala vam!|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/spaha-miske-vedo-hvala-vam/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=7. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Porodica ==
Roditelji su mu emigrirali iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] u [[Njemačka|Njemačku]] krajem 1960-ih. Oženjen je [[Makedonci|makedonkom]] Stefanijom, s kojom ima tri sina, Luku (rođen 2004.), Niku (rođen 2009.) i Noela (rođen 2013.).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bir.ba/index.php/vijesti/kultura/item/645-misimovic-za-mene-se-sada-broji-samo-porodica|title=RTV BIR - Misimović: Za mene se sada broji samo porodica|website=www.bir.ba|access-date=15. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 15. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/leistungsdaten/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - Performance data 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klubovi
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Kont. takmičenja
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nastupi !! Golovi
! Nastupi !! Golovi
! Nastupi !! Golovi
! Nastupi !! Golovi
! Nastupi !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | DFB-Pokal
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|2000/01.|| rowspan=&quot;3&quot; |[[Bayern Munich II]]|| rowspan=&quot;3&quot; |[[Regionalliga Süd]]||12||1|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||12||1
|-
|2001/02.||31||14|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||31||14
|-
|2002/03.||28||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||29||8
|-
|2002/03.||[[FC Bayern München|Bayern Munich]]||[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0
|-
|2003/04.||Bayern Munich II||Regionalliga Süd||31||21|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||31||21
|-
|2003/04.||Bayern Munich|| rowspan=&quot;2&quot; |Bundesliga||2||0||1||0||0||0||0||0||3||0
|-
|2004/05.|| rowspan=&quot;3&quot; |[[VfL Bochum]]||31||3||2||1||1||0||2||0||36||4
|-
|2005/06.||[[2. Bundesliga]]||31||11||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||33||12
|-
|2006/07.|| rowspan=&quot;5&quot; |Bundesliga||30||7||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||32||8
|-
|2007/08.||[[1. FC Nürnberg]]||28||10||2||2||1||0||6||1||37||13
|-
|2008/09.|| rowspan=&quot;3&quot; |[[VfL Wolfsburg]]||33||7||4||0|| colspan=&quot;2&quot; |—||8||4||45||11
|-
|2009/10.||31||10||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |—||12||2||45||14
|-
|2010/11.||1||0||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||2||0
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Türkiye Kupası]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga Kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|2010/11.||[[Galatasaray SK|Galatasaray]]||[[Süper Lig]]||9||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |—||0||0||9||0
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Rusija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Ruski Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga Kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|2011/12.|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moscow]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Rusije|Ruska Premijer Liga]]||35||8||4||2|| colspan=&quot;2&quot; |—||0||0||39||10
|-
|2012/13.||9||0||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |—||4||0||14||0
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Kina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Chinese FA Cup|CFA Cup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga Kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[Asian Football Confederation|Asia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|2013.|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[CSL]]||24||4||6||2|| colspan=&quot;2&quot; |—||5||0||35||7
|-
|2014.||25||6||1||1|| colspan=&quot;2&quot; |—||4||0||30||7
|-
|2015.||16||2||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |—|| colspan=&quot;2&quot; |—||16||2
|-
|2016.
|17
|3
| -
| -
| colspan=&quot;2&quot; |—
| colspan=&quot;2&quot; |—
|17
|3
|-
! rowspan=&quot;4&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!290||92||17||7||2||0||28||7||337||106
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!9||0||0||0||0||0||0||0||9||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Rusija
!44||8||5||2||0||0||4||0||53||10
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Kina
!82||15||8||3||0||0||9||0||99||18
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Karijera ukupno
!425||115||30||12||2||0||41||7||498||134
|}

=== Reprezentacija ===
'''Golovi za reprezentaciju BIH'''

''Ažurirano: 15. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!!!Datum!!Lokacija!!Protivnik!!Gol!!Rezultat!!Takmičenje
|-
| 1. || 31. mart 2004. || [[Stadion &quot;Josy Barthel&quot;|Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] ||{{ZID|Luksemburg}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || &lt;center&gt;2–1 || [[Prijateljska utakmica]]
|-
| 2. || 28 April 2004 || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Finska}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || &lt;center&gt;1–0 || Prijateljska utakmica
|-
| 3. || 8. juni 2005. || [[Stadion &quot;Mestalla&quot;|Estadio Mestalla]], [[Valencia (grad)|Valencia]], [[Španija]] ||{{ZID|Španija}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || &lt;center&gt;1–1 ||Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]]
|-
| 4. || 28. februar 2006. || [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]], [[Dortmund]], [[Njemačka]] ||{{ZID|Japan}}|| &lt;center&gt;'''1'''–1 || &lt;center&gt;2–2 || Prijateljska utakmica
|-
| 5. || 31. maj 2006. || [[Azadi Stadium]]‚ [[Teheran]], [[Iran]] ||{{ZID|Iran}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || &lt;center&gt;2–5 || Prijateljska utakmica
|-
| 6. || 2. septembar 2006. || [[Ta' Qali Stadium]], [[Ta' Qali]], [[Malta]] ||{{ZID|Malta}}|| &lt;center&gt;'''5'''–1 || &lt;center&gt;5–2 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA EURO 2008.]]
|-
| 7. || 6. septembar 2006. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Mađarska}}|| &lt;center&gt;'''1'''–3 || &lt;center&gt;1–3 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008.
|-
| 8. || 7. oktobar 2006.  || [[Zimbru Stadium]], [[Chișinău|Chişinău]], [[Moldavija]] ||{{ZID|Moldavija}}|| &lt;center&gt;'''1'''–2 || &lt;center&gt;2–2 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008.
|-
| 9. || 24. mart 2007. || [[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] ||{{ZID|Norveška}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || &lt;center&gt;2–1 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008.
|-
| 10. || 19. november 2008. || [[Ljudski vrt]], [[Maribor]], [[Slovenija]] ||{{ZID|Slovenija}}|| &lt;center&gt;'''2'''–1 || &lt;center&gt;4–3 || Prijateljska utakmica
|-
| 11.
| rowspan=&quot;3&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;3&quot; | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Estonija}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | &lt;center&gt;7–0 || rowspan=&quot;3&quot; |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]]
|-
| 12. || &lt;center&gt;'''2'''–0
|-
| 13. || &lt;center&gt;'''3'''–0
|-
| 14. || 28. mart 2009. || [[Cristal Arena]], [[Genk]], [[Belgija]] ||{{ZID|Belgija}}|| &lt;center&gt;'''4'''–1 || &lt;center&gt;4–2 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.
|-
| 15. || 14. oktobar 2009.  || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Španija}}|| &lt;center&gt;'''2'''–5 || &lt;center&gt;2–5 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.
|-
| 16. || 10. decembar 2010. || [[Mardan Sports Complex]], [[Antalya]], [[Turska]] ||{{ZID|Poljska}}|| &lt;center&gt;'''2'''–2 || &lt;center&gt;2–2 || Prijateljska utakmica
|-
| 17. || 6. septembar 2011. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Bjelorusija}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || &lt;center&gt;1–0 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA EURO 2012.]]
|-
| 18.
| rowspan=&quot;2&quot; | 7. oktobar 2011. || rowspan=&quot;2&quot; | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Luksemburg}}|| &lt;center&gt;'''2'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | &lt;center&gt;5–0 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije UEFA EURO 2012.
|-
| 19. || &lt;center&gt;'''3'''–0
|-
| 20. || 15. oktobar 2011. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] ||{{ZID|Portugal}}|| &lt;center&gt;'''1'''–2 || &lt;center&gt;2–6 || Kvalifikacije UEFA EURO 2012.
|-
| 21.
| rowspan=&quot;2&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;2&quot; | [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]], [[Lihtenštajn]] || rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Lihtenštajn}}|| &lt;center&gt;'''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | &lt;center&gt;8–1 || rowspan=&quot;2&quot; |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]
|-
| 22. || &lt;center&gt;'''2'''–0
|-
| 23.
| rowspan=&quot;2&quot; | 11. septembar 2012. || rowspan=&quot;2&quot; | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Latvija}}|| &lt;center&gt;'''1'''–1 || rowspan=&quot;2&quot; | &lt;center&gt;4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.
|-
| 24. || &lt;center&gt;'''3'''–1
|-
| 25. || 11. oktobar 2013. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Lihtenštajn}}|| &lt;center&gt;'''2'''–0 || &lt;center&gt;4–1 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zvjezdan Misimović}}
* [http://www.transfermarkt.de/de/zvjezdan-misimovic/profil/spieler_2309.html Zvjezdan Misimović] na transfermarkt.de
* {{soccerway|zvjezdan-misimovic/1666/}}
* {{NFT player|pid=890}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Misimović, Zvjezdan}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, München]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Moskve]]
[[Kategorija:Nogometaši Bochuma]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena II]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>78nnmkqnb0s7qwia8lhih509joiaa1i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mayotte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60135</id>
    <revision>
      <id>3924565</id>
      <parentid>3793453</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana infokutija</comment>
      <origin>3924565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6934" sha1="8uqz7z1z6ys0o30ytl4vzln4mmt2dzj" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Mayotte
| izvorno_ime           = Départements et régions d'outre-mer de Mayotte
| drugo_ime             = Mahoré
| kategorija            = prekomorski departman
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           = 
| službeni_naziv        = Departman Mayotte
| moto                  = 
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = 
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = Flag of France.svg
| simbol                = Coat of Arms of Mayotte.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Francuska
| zastava_države        = {{ZD|FRA}}
| pokrajina             = 
| pokrajina_vrsta       = 
| regija                = 
| regija_vrsta          = 
| distrikt              = 
| distrikt_vrsta        = 
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = 
| dio                   = [[Komorski arhipelag]]
| grad                  = 
| znamenitost           = 
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Mamoudzou]]
| položaj_glavnog_grada = 
| regija_glavnog_grada  = 
| država_glavnog_grada  = 
| visina_glavnog_grada  = 
| širina_stepeni_glavnog_grada   = 12
| širina_minuta_glavnog_grada    = 50
| širina_sekundi_glavnog_grada   = 35
| širina_SJ_glavnog_grada        = S
| dužina_stepeni_glavnog_grada   = 45
| dužina_minuta_glavnog_grada    = 8
| dužina_sekundi_glavnog_grada   = 18
| dužina_IZ_glavnog_grada        = E
| najviši               = Mount Bénara
| najviša_lokacija      = 
| najviša_regija        = 
| najviša_država        = 
| najviša_visina        = 660
| highest_lat_d         = 
| highest_lat_m         = 
| highest_lat_s         = 
| highest_lat_NS        = 
| highest_long_d        = 
| highest_long_m        = 
| highest_long_s        = 
| highest_long_EW       = 
| najniža               = [[Indijski okean]]
| najniža_lokacija      = 
| najniža_regija        = 
| najniža_država        = 
| najniža_visina        = 0
| lowest_lat_d          = 
| lowest_lat_m          = 
| lowest_lat_s          = 
| lowest_lat_NS         = 
| lowest_long_d         = 
| lowest_long_m         = 
| lowest_long_s         = 
| lowest_long_EW        = 
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 
| dužina_orijentacija   = 
| širina                = 
| širina_orijentacija   = 
| površina              = 374
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 320901
| stanovništvo_datum    = januar 2024.
| stanovništvo_gustoća  = 858
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 31. mart 2011.
| datum                 = 
| vlada_položaj         = Predsjednik Departmanskog vijeća
| vlada_regija          = 
| vlada_država          = 
| government_elevation  = 
| government_lat_d      = 
| government_lat_m      = 
| government_lat_s      = 
| government_lat_NS     = 
| government_long_d     = 
| government_long_m     = 
| government_long_s     = 
| government_long_EW    = 
| lider                 = Ben Issa Ousseni
| lider_partija         = [[Republikanci (Francuska)|LR]]
&lt;!-- *** Kod *** --&gt;
| vremenska_zona        = [[Istočnoafričko vrijeme|EAT]]
| utc_odstupanje        = +3
| vremenska_zona_DST    = 
| utc_offset_DST        = 
| poštanski_broj        = 976xx
| pozivni broj          = +262
| kod                   = ISO 3166-2: [[ISO 3166-2:YT|YT]], [[ISO 3166-2:FR|FR-976]]
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = [[Euro]] (€) (EUR)
| prazno_vrsta          = Valuta
| prazno1               = .yt, .fr
| prazno1_vrsta         = Internet TLD
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Mahoré in Comoros (hatched).svg
| opis_karte            = Položaj Mayottea u Komorskom arhipelagu
| razmjer_karte         = 
| karta_lokacija_x      = 
| karta_lokacija_y      = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.mayotte.pref.gouv.fr/ Prefektura]&lt;br /&gt;[http://www.cg976.fr/ Departmansko vijeće]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Službeni jezik: [[francuski jezik|francuski]]
}}
[[Datoteka:Comoros CIA factbook map.png|mini|desno|300px|Komori i Mayotte]]
'''Mayotte''' je [[Francuska|francuski]] prekomorski kolektiv&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=2015|title=Les collectivités territoriales et le finacement des lieux de culte, LC 255, mars 2015|url=http://dx.doi.org/10.3406/ridc.2015.20521|journal=Revue internationale de droit comparé|volume=67|issue=2|pages=597–602|doi=10.3406/ridc.2015.20521|issn=0035-3337}}&lt;/ref&gt; ({{jez-fr|Collectivité d'outre-mer}}). Nalazi se na sjevernom kraju [[Mozambik|mozambičkog]] kanala, u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], između sjevernog [[Madagaskar]]a i sjevernog Mozambika, u Komorskom [[arhipelag]]u.
Mayotte je znan i kao Mahoré, posebno među pristalicama i zagovornicima uključenja ovog ostrva u Komorsku Uniju.
Mayotte je ustupljen Francuskoj zajedno sa ostalim [[Komori]]ma [[1843]]. godine. Referendumima [[1974]]. i [[1976]]. odlučeno je da Mayotte ostane u zajednici sa Francuskom, iako Komori još uvijek tvrde da ostrvo pripada njima.

Mayotte je 2. aprila 2011, u skladu sa referendumom od 29. marta 2009, postao 101. francuski departman.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/eu-shores-spread-to-indian-ocean-island/a-14957924|title=New frontiers – DW – 03/31/2011|website=dw.com|language=en|access-date=4. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; Prema novoj administrativnoj podjeli jedna od 18 [[Regije Francuske|administrativnih regija]] u [[Francuska|Francuskoj]].

Mayotte se sastoji od više ostrva i ostrvcadi, a najveći su [[Petite Terre]] i [[Grande Terre]]. Grande Terre&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gouvernement.gouv.fr/gouvernement/mayotte-devient-le-101e-departement-francais|title=Mayotte devient le 101e département français|access-date=4. 6. 2023|archive-date=25. 7. 2011|archive-url=https://archive.today/20110725211725/http://www.gouvernement.gouv.fr/gouvernement/mayotte-devient-le-101e-departement-francais|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je 39{{razmak}}km dug i 22{{razmak}}km širok. Najviše tačke ostrva su Mont Benara (660{{razmak}}m) i Mont Choungui (594{{razmak}}m) i nalaze se kod glavnog i najvećeg grada [[Mamoudzou]].

Tlo je vrlo bogato mineralima zbog [[vulkan]]skog porijekla. Na ostrvu Petite Terre se nalazi grad Dzaoudzi koji je do [[1962]]. bio glavni grad Komora, a sad se u njemu nalazi prefektura Mayottea. [[Ostrvo]] je površine 10{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i na njemu se nalazi [[aerodrom]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}

{{Departmani u Francuskoj}}
{{Države Afrike}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}
{{Spisak regija Francuske}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Francuske prekomorske teritorije]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]</text>
      <sha1>8uqz7z1z6ys0o30ytl4vzln4mmt2dzj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guadeloupe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60594</id>
    <revision>
      <id>3924485</id>
      <parentid>3901949</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48928-32</username>
        <id>185551</id>
      </contributor>
      <origin>3924485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9400" sha1="6u55yh7u6jjtkbxyp61too9lh1jytwp" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Guadeloupe
| ime_genitiv     = Guadeloupea
| izvorno_ime     = 
| zastava         = Flag of Guadeloupe (local).svg
| grb             = Coat of arms of Guadeloupe.svg
| mapa            = Guadeloupe in France 2016.svg
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Francuska}}
| upravni_oblik   = [[Regije Francuske|Regija]]
| službeni_jezik  = [[Francuski jezik|Francuski]]
| glavni_grad     = [[Basse-Terre]]
| vladar          = [[Victorin Lurel]]
| titula_vladara  = [[Predsjednik regionalnog vijeća|Predsjednik&lt;br /&gt;reg. vijeća]]
| površina        = 1703
| procenat_vode   = 
| stanovnika      = 438820
| pozivni_broj    = 590
| web             = www.guadeloupe.pref.gouv.fr
| komentar        = 
}}
'''Guadeloupe''' je mali [[arhipelag]] u [[Mali Antili|Antilima]] u [[Karipsko more|Karipskom moru]] i jedna od 18 [[Regije Francuske|administrativnih regija]] u [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Guadeloupe |title=Encyclopedia Britannica – Guadeloupe |access-date=27. 7. 2019 |archive-date=3. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403223745/https://www.britannica.com/place/Guadeloupe |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nalazi se otprilike 600{{razmak}}km sjeverno od obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i 600{{razmak}}km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao ''Karukera'' što znači &quot;ostrvo sa lijepim vodama&quot;. Prekomorski je departman [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name= &quot;RG&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.regionguadeloupe.fr/guadeloupe-regional-council/guadeloupe-a-land-of-history/#_|title= ''Guadeloupe, a Land of History''|website= regionguadeloupe.fr|access-date= 21. 10. 2024|archive-date= 30. 12. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191230174838/https://www.regionguadeloupe.fr/guadeloupe-regional-council/guadeloupe-a-land-of-history/#_|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu su bili američki indijanci iz plemena [[Arawaks]], koji su naselili ostrvo 300 godina prije naše ere i bavili se pretežno [[Ribolov|ribolovom]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Ostrvo su &quot;otkrili&quot; Evropljani 14. novembra 1493. od strane [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] koji ga je otkrio na svom drugom putovanju. [[Francuzi]] su kolonizirali ostrvo [[1635]]. godine, na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Ostrvo su mnogo puta tokom vijekova otimali Britanci i ponovno osvajali [[Francuzi]], da bi napokon [[1815]]. godine [[Bečki kongres|Bečkim ugovorom]] ostrvo pripalo Francuskoj. Ropstvo je na ostrvu ukinuto [[1848]]. godine. Ostrvo je postalo prekomorski departman Francuske [[19. mart]]a [[1946]]. godine.

== Administracija ==

[[Datoteka:GuadeloupeVue.jpg|lijevo|mini|Pogled s Gvadalupe]]
Gvadalupa je samostalna administrativna regija i prekomorski departman [[Francuska|Francuske]] (DOM- département d'outre-mer) s prefekturom u Basse-Terrei. Zajedno sa [[Martinik]]om koji se nalazi oko 150&amp;nbsp;km na jugu i [[Francuska Gvajana|Francuskom Gvajanom]] koja se nalazi na sjeveru [[Južna Amerika|Južne Amerike]] čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvadalupa je jedna od sedam ultraperifernih regija [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Geografija ==

[[Datoteka:Guadeloupe1.png|mini|320px|Zeleno(sa crvenim slovima) su ostrva koji spadaju pod Gvadalupu]]
[[Datoteka:Guadeloupe map.png|frame|Karta Gvadalupskog arhipelaga]]
Gvadalupe se sastoji od pet ostrva: Basse-Terre, Grande-Terre, La Désirade, Les Saintes i Marie-Galante. Također na sjeveru ostrva Saint-Barthélemy i francuski dio ostrva Saint-Martin spadaju pod Gvadalupu. Basse-Terre je velik 848&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima vulkanski reljef, dok Grande-Terre je velik 588&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima brežuljkasti i nizinski reljef. Ostrva su odvojena malim kanalom kojeg zovu Rivière Salée tj. Slana Rijeka. 
Les Saintes se sastoje od 9 ostrvca od kojih su samo dva naseljena: Terre de Haut i Terre de Bas.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

Kao dio Francuske, Gvadalupa je ujedno i dio [[Evropska unija|Evropske unije]]. Prema tome, kao i u većini zemalja EU, njena valuta je [[euro]]. Međutim, Gvadalupa nije dio šengenskog prostora. Administrativni centar i glavni grad Gvadalupe je [[Basse-Terre]]. [[Kristofor Kolumbo]] je ovo ostrvo 1493. godine nazvao Santa María de Guadalupe po Djevici Mariji, koja se posebno poštuje u španskom gradu [[Guadalupe (Španija)|Guadalupe]] u regiji [[Ekstremadura|Extremadura]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://century21agcoplus.com/en/useful-information/geography/|title=Guadeloupe’s Geography|last=S|first=Yanfen|website=Guadeloupe Real Estate|language=en-US|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==

Ekonomija Gvadalupe ovisi o poljoprivredi, turizmu i laganoj industriji. Više od 50% izvoza čine banane. Industrija se većinom bavi proizvodnjom [[šećer]]a i [[rum]]a.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

Glavne privredne grane na Gvadalupi uključuju [[turizam]], poljoprivredu i prerađivačku industriju. Turizam je ključni sektor koji značajno doprinosi ekonomiji, a ovo područje privlači posjetioce bogatim kulturnim naslijeđem, pejzažima i toplom klimom. Poljoprivredni sektor se primarno fokusira na uzgoj šećerne trske i banana, te proizvodnju [[Rum|ruma]], što je od suštinskog značaja kako za domaću potrošnju, pa tako i za izvoz. Pored toga, prerađivačka industrija je relativno mala, ali obuhvata preradu hrane i proizvodnju robe široke potrošnje. Trgovački odnosi Gvadalupe prvenstveno su usmjereni na Francusku, koja je glavni trgovinski partner. Ukupna vrijednost izvoza i uvoza značajno oblikuje ekonomsku sliku regije, pri čemu uvoz nadmašuje izvoz. Ovaj trgovinski disbalans predstavlja ključan faktor u ekonomskom planiranju i donošenju političkih odluka Gvadalupa, jer bi njeno rješavanje moglo podstaći rast i održivost.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=Guadeloupe - World Facts and Statistics|url=https://geofactbook.com/countries/guadeloupe|newspaper=Geo Factbook|access-date=2026-09-09|language=en|first=Geo|last=Factbook}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

Većina vjernika su katolici (95%), hinduisti (4%) i protestanti (1%). [[Francuski jezik|Francuskim]] se koristi 99% stanovništva.
2005 godine populacijska tablica izgledala je ovako (448,000): gvadalupski [[kreoli]] 332,000 (govore francuski) i gvadalupski [[mestici]] 88,000 (francuski); [[Haićani]] 12,000; [[Francuzi]] 7,400; [[Tamili]] 4,500 (tamilski jezik); kreoli sa Djevičanskih ostrva (3,300, govore kreolsko-engleski)Dominikanci 500 (španski); [[Sirija|Sirijski]] [[Arapi]] (700). Postoji i manji broj nepoznatih ili manje poznatih skupina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worlddata.info/america/guadeloupe/index.php|title=Guadeloupe: country data and statistics|website=Worlddata.info|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==

Gvadalupska kultura je mješavina [[Evropa|evropske]], [[Indija|indijske]], [[Afrika|afričke]], [[Južna Amerika|južnoameričke]] i [[Sirija|sirijsko]]-[[libanon]]ske kulture.

Kulturne tradicije Gvadalupa duboko su ukorijenjene u kolonijalnoj prošlosti zemlje i prožimanju afričkih, evropskih, kao i autohtonih uticaja. Festivali poput tradicionalnih karnevala slave se sa velikim oduševljenjem, uz povorke, tradicionalnu muziku i raskošne kostime. Lokalni običaji često odražavaju poljoprivredno naslijeđe ostrva, uz manifestacije posvećene berbi šećerne trske i drugih kultura. Porodična okupljanja i događaji u zajednici igraju značajnu ulogu u svakodnevnom životu, održavajući snažan osjećaj identiteta i kolektivnog sjećanja među stanovnicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tempe.gov/government/community-services/tempe-history-museum/exhibits/past-exhibits/guadalupe|title=Guadalupe: Where Three Cultures Flourish {{!}} City of Tempe, AZ|website=www.tempe.gov|language=en|access-date=2026-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Gastronomija ===
Kuhinja Gvadalupa predstavlja ukusnu mješavinu francuskih, afričkih i autohtonih jela, a odlikuje se upotrebom svježih lokalnih namirnica. Jela kao što su ''accras'' (pržene kuglice od tijesta), ''colombo'' (jelo nalik [[Kari|kariju]]) i razne delicije od morskih plodova odražavaju kulinarsku autentičnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Guadeloupe}}[https://www.villa-guadeloupe.eu/en/guadeloupe-practical-informations/geography-of-guadeloupe/ Geography and informartion about Guadeloupe]
* [http://www.cr-guadeloupe.fr Conseil régional de la Gouadeloupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219160924/http://www.cr-guadeloupe.fr/ |date=19. 2. 2014 }}
* [http://www.palli.ch/~kapeskreyol/ki_nov/inde/actu.html Indijanci na Gvadalupi]
* [https://web.archive.org/web/20070608000327/http://guadeloupe.rfo.fr/article11.html Lista spomenika na Gvadalupi]
* [http://www.antanlontan-antilles.com/guadeloupe.htm Poštanske markice s Gvadalupe.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917072124/http://www.antanlontan-antilles.com/guadeloupe.htm |date=17. 9. 2007 }}

{{Spisak regija Francuske}}
{{Departmani u Francuskoj}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}

[[Kategorija:Francuske prekomorske teritorije]]
[[Kategorija:Regije Francuske]]</text>
      <sha1>6u55yh7u6jjtkbxyp61too9lh1jytwp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Stambolić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61390</id>
    <revision>
      <id>3924491</id>
      <parentid>3924424</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:41:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-48728-72|~2026-48728-72]] ([[User talk:~2026-48728-72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bosancica by MK|Bosancica by MK]]</comment>
      <origin>3924394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51119" sha1="1to4agfdxj2596236dtdmbbkfghbu1n" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Ivan Stambolić
| slika                 = Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG
| redoslijed            = Predsjednik Predsjedništva Srbije
| vrijeme_na_vlasti     = 5. maj 1986 – 14. decembar 1987.
| prethodnik            = [[Dušan Čkrebić]]
| nasljednik            = [[Petar Gračanin]]
| redoslijed2           = Predsjednik Izvršnog vijeća Srbije
| vrijeme_na_vlasti2    = 6. maj 1978 – 5. maj 1982.
| prethodnik2           = Dušan Čkrebić
| nasljednik2           = [[Branislav Ikonić]]
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = 5. novembar 1936.
| mjesto_rođenja        = [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2000|08|25|1936|11|05}}
| mjesto_smrti          = [[Fruška gora]], [[Savezna Republika Jugoslavija]]
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = 
| politička_stranka     = [[SKJ]]
| supruga               = Katarina Kaća Stambolić
| supružnik             = 
| djeca                 = sin Veljko i kćerke Tijana i Bojana
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Ivan Stambolić''' (5. novembar 1936 – 25. august 2000) bio je [[Srbija|srbijanski]] političar i funkcioner [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] (SKS). Od 1978. do 1982. bio je [[predsjednik Vlade Srbije|predsjednik Izvršnog vijeća Srbije]], od 1984. do 1986. [[Savez komunista Srbije|predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]], a od 1986. do 1987. [[predsjednik Srbije|predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije]].

Stambolić je početkom 1980-ih bio jedan od najutjecajnijih političara u Srbiji i politički mentor [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], kojeg je 1986. podržao kao svog nasljednika na čelu Saveza komunista Srbije.&lt;ref name=&quot;Traynor_Guardian_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Ivan Stambolic |newspaper=The Guardian |date=1. 4. 2003 |url=https://www.theguardian.com/news/2003/apr/01/guardianobituaries.balkans |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihov politički odnos pogoršao se tokom 1987, kada je Milošević preuzeo kontrolu nad partijskim rukovodstvom Srbije, nakon čega su Stambolić i njegovi politički saveznici uklonjeni s ključnih političkih funkcija. Stambolić se potom povukao iz aktivnog političkog života.

U augustu 2000. Stambolić je [[nestanak Ivana Stambolića|otet i ubijen]] uoči [[Predsjednički izbori u SR Jugoslaviji 2000.|predsjedničkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji]], na kojima se očekivalo da bi mogao biti protivkandidat Miloševiću. Istraga i sudski postupak utvrdili su da su njegovo ubistvo organizovali pripadnici [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne sigurnosti Srbije]] po nalogu Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;Nacional_Milosevic_2019&quot;&gt;{{cite web |author=Nacional |title=Najveća Miloševićeva izdaja: Kako je Milošević ubio svog najboljeg prijatelja |website=Nacional |date=30. 10. 2019 |url=https://www.nacional.hr/najveca-miloseviceva-izdaja-kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja/ |access-date=18. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[Datoteka:Ivan Stambolic i Slobodan Milosevic prijateljstvo.png|mini|desno|300px|Slobodan Milošević i Ivan Stambolić]]
[[Datoteka:Slobodan Milošević i Ivan Stambolić, 1986.jpg|mini|desno|300px|Slobodan Milošević i Ivan Stambolić, 1986]]
Stambolić je rođen 5. novembra 1936. u selu [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]] kod [[Ivanjica|Ivanjice]], u komunističkoj porodici. Njegov otac Miodrag Stambolić bio je predratni zadrugar, učesnik [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]], narodni poslanik i predsjednik Moravičkog sreza,&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot;&gt;{{cite web |author=infoLIGA |title=Ivanjica: Dve decenije od ubistva Ivana Stambolića |website=infoLIGA |date=25. 8. 2020 |url=https://infoliga.rs/2020/08/25/ivanjica-dve-decenije-od-ubistva-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; dok je njegov stric bio istaknuti jugoslavenski političar [[Petar Stambolić]].&lt;ref name=&quot;Traynor_Guardian_2003&quot; /&gt;

Osnovnu školu završio je u Brezovi, a niže razrede gimnazije pohađao je u [[Užice|Užicu]] i [[Ivanjica|Ivanjici]]. Nakon toga završio je industrijsku školu u [[Rakovica (Beograd)|Rakovici]] kod Beograda, gdje se školovao za metalostrugara. Kao kvalificirani radnik radio je u Fabrici reznog alata i CER-u u [[Čačak|Čačku]], a potom u Industriji motora i traktora u Rakovici.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt; Uz rad je studirao na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]], gdje je diplomirao.&lt;ref name=&quot;Autonomija_Perovic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Autonomija |title=Podsećanje kroz tekst Latinke Perović: 25 godina od ubistva Ivana Stambolića |website=Autonomija |date=25. 8. 2025 |url=https://autonomija.info/podsecanje-kroz-tekst-latinke-perovic-25-godina-od-ubistva-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Stambolić |first=Ivan |title=Poslednje pismo Slobodanu Miloševiću |website=Peščanik |date=25. 8. 2008 |url=https://pescanik.net/poslednje-pismo-slobodanu-milosevicu/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Politički uspon ===

Nakon završetka [[Pravni fakulteta u Beogradu|Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu]], Stambolić je nastavio profesionalno napredovati u [[privreda|privredi]] i političkim strukturama [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]]. Kao rukovodilac u beogradskom privrednom sistemu stekao je iskustvo u upravljanju velikim preduzećima, a njegovo napredovanje bilo je povezano i s partijskim strukturama [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]]. Bio je direktor Doma omladine u izgradnji u Beogradu, a potom generalni direktor Združenog preduzeća &quot;Tehnogas&quot; u Beogradu, na čijem je čelu bio od 1965. do 1975.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1975. izabran je za predsjednika Privredne komore Beograda, a naredne godine prešao je u najviše partijske strukture Srbije. Od 1976. do 1978. bio je sekretar [[Savez komunista Srbije|Izvršnog komiteta Predsjedništva Saveza komunista Srbije]]. U tom periodu nastavio je napredovati u partijskom sistemu i postao jedan od istaknutijih funkcionera srbijanskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1978. izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine SR Srbije, odnosno republičke vlade. Na toj funkciji ostao je do 1982. Njegov mandat odvijao se u periodu ozbiljnih ekonomskih problema u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], uključujući rast [[Inflacija|inflacije]], vanjskog duga i ekonomskih teškoća.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka mandata predsjednika Izvršnog vijeća, Stambolić je 1982. postao predsjednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda. Na toj funkciji ostao je do 1984, kada je izabran za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Na njegovo mjesto na čelu beogradskog partijskog komiteta potom je izabran [[Slobodan Milošević]], koji je do tada bio član Predsjedništva CK SK Srbije.&lt;ref name=&quot;Istorija20Veka_2006_1&quot;&gt;{{cite journal |journal=Istorija 20. veka |title=Istorija 20. veka |publisher=Institut za savremenu istoriju |location=Beograd |volume=24 |issue=1 |year=2006 |issn=0352-3160 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-2006-1.pdf |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Express_2018&quot;&gt;{{cite web |author=Express |title=Slučaj Stambolić: Kad se kum razišao sa Slobom, bačen je u živo vapno |website=Express |date=25. 8. 2018 |url=https://express.24sata.hr/top-news/on-je-mogao-ne-glasati-za-slobu-i-promijeniti-povijest-17646 |access-date=19. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Godine 1984. Stambolić je izabran za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Na toj funkciji naslijedio je [[Dragoslav Marković|Dragoslava Markovića]]. Kao predsjednik SK Srbije nastojao je ojačati položaj Srbije unutar jugoslavenske federacije, ali istovremeno zadržati političko djelovanje u okviru tadašnjeg socijalističkog sistema i jugoslavenskog ustavnog poretka.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

U vrijeme Stambolićevog predsjedavanja SK Srbije, Milošević je nastavio napredovati u partijskom sistemu. Stambolić ga je podržao kao svog nasljednika na mjestu predsjednika Centralnog komiteta SK Srbije. Milošević je u maju 1986. izabran na tu funkciju, nakon čega je Stambolić prešao na državnu funkciju predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Kao predsjednik Predsjedništva SR Srbije od 1986. do 1987, Stambolić je bio jedan od najutjecajnijih političara u Srbiji. U tom periodu sve izraženiji problemi na [[Kosovo|Kosovu]], rasprave o položaju Srbije u Jugoslaviji i zahtjevi za promjenom ustavnog uređenja postali su centralne teme njegove politike. Istovremeno su se unutar srbijanskog partijskog rukovodstva počele pojavljivati razlike između Stambolića i Miloševića u pogledu načina na koji treba odgovoriti na političku i društvenu krizu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

=== Politički kontekst ===

Početkom 1980-ih [[Savez komunista Srbije]] suočavao se s rastućim političkim i društvenim pritiscima, kako unutar Srbije tako i na nivou [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Među važnijim pitanjima bili su ekonomska i politička kriza u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odnosi između republika i pokrajina, pitanje ustavnog uređenja zemlje i [[Kosovska kriza|kriza na Kosovu]], koja je dobila novu dimenziju nakon demonstracija i nemira 1981. godine.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jović |first=Dejan |chapter=Osma sjednica: uzroci, značaj, interpretacije |editor-last=Pavlović |editor-first=Momčilo |editor2-last=Jović |editor2-first=Dejan |editor3-last=Petrović |editor3-first=Vladimir |title=Slobodan Milošević: Put ka vlasti |publisher=Institut za savremenu istoriju; Centre for European Neighbourhood Studies |location=Beograd; Stirling |year=2008 |pages=33–70 |chapter-url=https://www.stir.ac.uk/research/hub/file/824353 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno je u Srbiji jačala javna kritika političkog sistema. Posebno aktivni bili su pojedini intelektualni krugovi okupljeni oko [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], njegovog Odbora za zaštitu slobode misli i izražavanja te dijela članova [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. Kritički stavovi prema političkom sistemu i društvenim prilikama objavljivani su i u dijelu beogradskih književnih i političkih časopisa. U tom kontekstu tokom 1980-ih razvijala se i intelektualna rasprava o položaju Srbije u Jugoslaviji, koja je kulminirala objavljivanjem [[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]] 1986.&lt;ref name=&quot;Stefanov&quot;&gt;{{cite journal |last=Stefanov |first=Nikola |title=The Serbian Academy of Sciences and Arts Memorandum and the Yugoslav crisis |journal=Südosteuropa |year=2021 |url=https://d-nb.info/1351800140/34 |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti|Memorandum SANU]] izazvao je snažne političke reakcije u Srbiji i drugim dijelovima Jugoslavije. Stambolić ga je javno kritikovao i njegovu suštinu opisao kao &quot;in memoriam&quot; Jugoslaviji, smatrajući da dokument predstavlja opasnost za jugoslavenski politički okvir i odnose među narodima i republikama.&lt;ref name=&quot;StambolicMemorandum&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Stambolić – Pokrajine u Srbiji nisu slučajno... |website=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2010.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Stambolic1986&quot;&gt;{{cite web |title=Izlaganje Ivana Stambolića na Beogradskom univerzitetu, 30. oktobar 1986. |website=Pretraživa digitalna biblioteka |url=https://pretraziva.rs/show/borba/1992-09-26/12 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Njegov stav prema Memorandumu potvrđen je i u njegovom izlaganju na Beogradskom univerzitetu 30. oktobra 1986:

{{Citat|Stara je šovinistička briga za sudbinu srpstva sa već poznatom formulom da su Srbi pobjednici u ratovima, a gubitnici u miru. Memorandum se osvjedočio da nekolicini akademika društvene neprilike posluže kao dobre prilike da pored već toliko otvorenih frontova otvore i svoj front nacionalističke borbe za vlast.&lt;ref name=&quot;Dragovic_Novosti_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Dragović |first=Rade |title=Zemljotres u uzdrmanoj Jugoslaviji: Delo akademika 1986. postalo je političko-medijska afera |website=Večernje novosti |date=29. 10. 2020 |url=https://www.novosti.rs/drustvo/vesti/929496/zemljotres-uzdrmanoj-jugoslaviji-delo-akademika-1986-postalo-politicko-medijska-afera |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, srbijansko partijsko rukovodstvo zalagalo se za promjene ustavnog uređenja Jugoslavije i preispitivanje odnosa između Srbije, njenih autonomnih pokrajina i federacije. Stambolić je kasnije naglašavao da ustavne promjene koje je njegovo rukovodstvo iniciralo nisu imale za cilj ukidanje autonomije [[Kosovo|Kosova]] i [[Vojvodina|Vojvodine]], nego promjenu odnosa nadležnosti unutar postojećeg jugoslavenskog sistema.&lt;ref name=&quot;StambolicUstav&quot;&gt;{{cite web |title=Ivan Stambolić – Pokrajine u Srbiji nisu slučajno, bez jakih razloga, nacionalnih, istorijskih i drugih, konstituisane |website=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |url=https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2010.pdf |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Stambolić 1986. postao predsjednik Predsjedništva SR Srbije, a [[Slobodan Milošević]] predsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, između dvojice dotadašnjih političkih saveznika počele su se pojavljivati sve izraženije razlike u pristupu političkim pitanjima. Posebno su se razlikovali njihovi stavovi o načinu rješavanja kosovskog pitanja i odnosu prema rastućoj nacionalnoj mobilizaciji u Srbiji.&lt;ref name=&quot;RFEOsma&quot;&gt;{{cite news |title=Osma sednica - da li je moglo biti drugačije? |website=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=21. 9. 2007 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/715524.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Miloševićev politički uspon ubrzan je nakon njegovog obraćanja [[Srbi|Srbima]] i [[Crnogorci|Crnogorcima]] u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u aprilu 1987. Njegov pristup kosovskom pitanju i način političke mobilizacije razlikovali su se od Stambolićevog pristupa, koji je zagovarao rješenje u okviru jugoslavenskog političkog sistema i uz uključivanje drugih republika.&lt;ref name=&quot;RFEOsma&quot;/&gt;

=== Osma sjednica CK SK Srbije ===
{{Glavni|Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije}}
Sukob između Ivana Stambolića i Slobodana Miloševića kulminirao je tokom 1987, u vrijeme sve izraženijih političkih neslaganja unutar rukovodstva Saveza komunista Srbije. Jedno od osnovnih pitanja bilo je rješavanje [[Kosovska kriza|kosovske krize]] i način na koji je trebalo odgovoriti na sve snažnije zahtjeve Srba i Crnogoraca s Kosova. U proljeće i ljeto 1987. razlike između Stambolića i Miloševića postajale su sve izraženije, dok je Milošević postepeno izgrađivao podršku unutar partijskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Neposredni povod za sazivanje [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije|Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]] bio je sukob između Miloševića i [[Dragiša Pavlović|Dragiše Pavlovića]], predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda i Stambolićevog političkog saveznika. Pavlović je u septembru 1987. kritikovao način na koji se rješavalo kosovsko pitanje i upozoravao na opasnost od političke mobilizacije zasnovane na nacionalnim osjećajima. Milošević je njegove stavove ocijenio kao neprihvatljive i zahtijevao njegovo razrješenje.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot; /&gt;

Osma sjednica održana je 23. i 24. septembra 1987. u Beogradu, a njome je predsjedavao Milošević kao predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.&lt;ref name=&quot;Jovic_2008&quot; /&gt; Sjednica je bila javno prenošena na Televiziji Beograd, što je omogućilo da višednevni unutarpartijski sukob prvi put u takvoj mjeri bude praćen u cijeloj Srbiji.

Tokom sjednice Milošević je Pavlovića predstavio kao političara koji svojim stavovima slabi partijsko jedinstvo i ne odgovara adekvatno na probleme na [[Kosovo|Kosovu]]. Pavlović je, s druge strane, upozoravao na posljedice politike koja je kosovsko pitanje predstavljala prvenstveno kroz nacionalnu mobilizaciju i zahtijevao oprezniji politički pristup.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolić je nastojao zadržati kontrolu nad političkim procesom i spriječiti potpuno preuzimanje partijskog rukovodstva od strane Miloševićeve struje. Međutim, njegova podrška među članovima Centralnog komiteta bila je nedovoljna. Milošević je tokom priprema za sjednicu uspio osigurati većinu u partijskom rukovodstvu, dok je dio dotadašnjih Stambolićevih saveznika prešao na njegovu stranu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Na sjednici je Milošević osigurao podršku za razrješenje Pavlovića iz članstva u Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije. Time je Stambolićev politički položaj dodatno oslabljen, a Milošević je učvrstio kontrolu nad partijskim rukovodstvom Srbije. Osma sjednica predstavljala je odlučujući politički poraz Stambolićeve struje i važnu prekretnicu u Miloševićevom usponu.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

=== Politički pad i povlačenje iz politike ===

Nakon [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije|Osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]] u septembru 1987, politički položaj Ivana Stambolića bio je ozbiljno oslabljen. Iako je formalno ostao predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije, Milošević i njegovi saveznici nastavili su učvršćivati kontrolu nad političkim institucijama Srbije i postupno uklanjati Stambolićeve pristalice s važnih funkcija.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolić se nakon Osme sjednice našao u političkoj izolaciji. Miloševićeva struja nastojala je njegovu smjenu prikazati kao dio promjene političkog rukovodstva Srbije, dok je Stambolić pokušavao zadržati funkciju i politički utjecaj. Prema analizi historičara Koste Nikolića, Miloševićev cilj bio je uspostavljanje potpune političke kontrole u Srbiji, zbog čega je uklanjanje Stambolića predstavljalo jednu od narednih faza nakon pobjede na Osmoj sjednici.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

U narednim mjesecima pojačan je politički i javni pritisak na Stambolića. Njegov položaj dodatno je oslabljen nakon što je izgubio podršku dijela dotadašnjih političkih saveznika. Na sjednici Predsjedništva SR Srbije 14. decembra 1987. Stambolić je podnio ostavku na funkciju predsjednika Predsjedništva SR Srbije i time se povukao iz neposrednog političkog života.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot;/&gt; Na njegovu funkciju izabran je [[Petar Gračanin]], koji je pripadao političkoj strukturi koja je nakon Osme sjednice podržavala Miloševića.&lt;ref name=&quot;Nikolic2016&quot; /&gt;

Stambolićev odlazak s političke funkcije nije značio i njegov potpuni nestanak iz javnog života. Na prijedlog tadašnjeg saveznog premijera [[Ante Marković|Ante Markovića]] krajem 1987. preuzeo je funkciju direktora [[Jugoslovenska banka za međunarodnu ekonomsku saradnju|Jugoslovenske banke za međunarodnu ekonomsku saradnju]] (JUBMES) u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Na čelu JUBMES-a Stambolić je ostao tokom gotovo čitave naredne decenije. Početkom raspada Jugoslavije i izbijanja ratova 1990-ih poslovanje banke bilo je otežano, a Stambolić je nastojao očuvati njenu imovinu i međunarodne poslovne veze. Prema njegovom kasnijem svjedočenju, banka je u tom periodu nastojala sačuvati kapital vrijedan više od 300 miliona američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Stambolić je tokom 1990-ih ostao kritičan prema politici Slobodana Miloševića. U aprilu 1995. učestvovao je u posjeti [[Sarajevo|Sarajevu]] koju je organizovao [[Beogradski krug]], zajedno s grupom srbijanskih intelektualaca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Stambolic_2025&quot;&gt;{{cite web |author=Radio Sarajevo |title=Prošlo je 25 godina od ubistva Ivana Stambolića: Čovjek koji je plakao u opkoljenom Sarajevu |website=Radio Sarajevo |date=25. 8. 2025 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/proslo-je-25-godina-od-ubistva-ivana-stambolica-covjek-koji-je-plakao-u-opkoljenom-sarajevu/603124 |access-date=18. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U istom periodu učestvovao je u pokušajima okupljanja političara i intelektualaca oko ideje socijaldemokratske alternative Miloševićevom režimu, zajedno s [[Miladin Životić|Miladinom Životićem]], [[Žarko Korać|Žarkom Koraćem]], [[Rasim Ljajić|Rasimom Ljajićem]], [[Nenad Čanak|Nenadom Čankom]] i drugima.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

Godine 1997. savezna vlada preuzela je JUBMES, čime je Stambolić izgubio položaj direktora i otišao u penziju. Njegov odlazak iz JUBMES-a označio je kraj njegovog dugogodišnjeg profesionalnog angažmana u privredi, ali ne i njegovog političkog djelovanja. Nakon toga je sve otvorenije javno istupao protiv Miloševića i njegove politike.&lt;ref name=&quot;Stambolic_Pescanik_2008&quot; /&gt;

=== Smrt kćerke Bojane ===

Stambolićevu porodicu pogodila je tragedija u aprilu 1988, kada je njegova dvadesetčetvorogodišnja kćerka Bojana poginula u [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnoj nesreći]] kod [[Budva|Budve]]. Prema izvještaju istražnog sudije Miodraga Živkovića, koji je decenijama kasnije objavljen u javnosti, Bojana je 28. aprila 1988, tokom vožnje iz Budve prema Hrvatskoj, izgubila kontrolu nad svojim automobilom. Vozilo je udarilo u zaštitnu ogradu, probilo je i sletjelo u provaliju iznad plaže Jaz, pri čemu je Bojana smrtno stradala.&lt;ref name=&quot;Vreme_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Nova dokumenta o misterioznoj smrti ćerke Ivana Stambolića |website=Vreme |date=28. 5. 2020 |url=https://vreme.com/vesti/nova-dokumenta-o-misterioznoj-smrti-cerke-ivana-stambolica/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Iako je slučaj zvanično vođen kao saobraćajna nesreća, Bojanina smrt je godinama ostala predmet sumnji u porodici Stambolić. Nakon političkog pada Slobodana Miloševića 2000. godine u javnosti su se pojavile tvrdnje da nesreća možda nije bila slučajna i da je Bojanina smrt mogla biti povezana s političkim sukobom između Stambolića i Miloševića.&lt;ref name=&quot;Vreme_Stambolic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SB_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |title=Smrt u provaliji bez tajni: &quot;Vijesti&quot; objavile dokumente o nesreći u kojoj je stradala kćerka Ivana Stambolića |website=Slobodna Bosna |date=28. 5. 2020 |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/362583/smrt_u_provaliji_bez_tajni_vijesti_objavile_dokumente_o_nesreci_u_kojoj_je_stradala_kcerka_ivana_stambolica.html |access-date=18. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIN_Stambolic_2001&quot;&gt;{{cite web |title=Da li je Ivan nastradao zbog Bojane |website=NIN |date=15. 2. 2001 |url=https://www.nin.rs/2001-02/15/16646.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 

[[Slobodan Milošević]] prisustvovao je Bojaninoj sahrani. Prema svjedočenju članova porodice Stambolić, Ivanova supruga Katarina odbila je njegovo saučešće i, kada je Milošević pokušao ući u kapelu, suprotstavila mu se riječima: &quot;Ti si je ubio.&quot; Prema istom svjedočenju, Milošević nije odgovorio, već je napustio kapelu.&lt;ref name=&quot;Ekspres_Stambolic_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Marković Subota |first=Tamara |title=Ubijen zbog prezimena |website=Ekspres |date=14. 7. 2020 |url=https://www.ekspres.net/hronika/ubijen-zbog-prezimena |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Navod o Katarininoj reakciji kasnije je prenošen i u drugim izvještajima o porodici Stambolić, dok drugi izvori potvrđuju barem da je Katarina na sahrani odbila Miloševićevo saučešće.&lt;ref name=&quot;Mihovilovic_Nacional_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Mihovilović |first=Maroje |title=Kako je Milošević ubio svog najboljeg prijatelja |website=Nacional |date=2. 4. 2003 |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/10549/kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812204558/https://arhiva.nacional.hr/clanak/10549/kako-je-milosevic-ubio-svog-najboljeg-prijatelja |archive-date=12. 8. 2020 |url-status=dead |access-date=19. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Prema kasnijim svjedočenjima članova porodice i Stambolićevih prijatelja, sumnja da Bojanina smrt nije bila slučajna ostala je prisutna i kod samog Ivana Stambolića. Međutim, za tvrdnju da je Bojana ubijena po Miloševićevom nalogu ne postoji pravosnažna sudska presuda, pa je takvu tvrdnju potrebno navoditi kao sumnju ili navod, a ne kao utvrđenu činjenicu.&lt;ref name=&quot;Ekspres_Stambolic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NIN_Stambolic_2001&quot; /&gt;

=== Povratak u politički život (1997–2000) ===

Nakon odlaska s mjesta direktora JUBMES-a 1997, Stambolić se postepeno počeo vraćati u javni i politički život. Tokom 1990-ih uglavnom je djelovao izvan stranačke politike, ali je javno kritikovao politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Već 1991. počeo je ponovo javno istupati, nakon što su mu studenti tokom studentskih protesta omogućili da govori, a kasnije je podržavao i opozicijske aktivnosti usmjerene protiv Miloševićevog režima.&lt;ref name=&quot;RSE_Stambolic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Mihajlović |first=Branka |title=Ivan Stambolić iz arhive RSE: Topovi su me ućutkali |website=Radio Slobodna Evropa |date=23. 9. 2017 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-stambolic/28751099.html |access-date=19. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Stambolić je 1995. objavio knjigu ''Put u bespuće'', u kojoj je iznio svoje viđenje političke krize u Srbiji i Jugoslaviji i kritikovao politiku Miloševićeve vlasti.&lt;ref name=&quot;Stambolic_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Put u bespuće: odgovori Ivana Stambolića na pitanja Slobodana Inića |publisher=Radio B-92 |location=Beograd |year=1995 |isbn=86-7963-018-7 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/98036487 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; U drugoj polovini 1990-ih učestvovao je i u opozicijskim inicijativama. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] posjetio je [[Sarajevo]], a njegovi javni nastupi i kontakti s političarima iz drugih bivših jugoslavenskih republika doprinijeli su njegovom ponovnom pojavljivanju na političkoj sceni.&lt;ref name=&quot;Partos_Independent&quot;&gt;{{cite news |last=Partos |first=Gabriel |title=Ivan Stambolic |website=The Independent |date=1. 4. 2003 |url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/ivan-stambolic-36385.html |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uoči saveznih izbora 2000. Stambolić je sve otvorenije govorio o potrebi promjene vlasti. U intervjuima početkom 2000. ocjenjivao je da Milošević gubi podršku i da opozicija mora prevazići međusobne podjele kako bi ga porazila na izborima. Istovremeno je naglašavao da se ne želi vratiti stranačkoj politici i da ne pripada nijednoj političkoj stranci.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Miladinović |first=Veljko |title=„Najbesmislenije političko ubistvo u istoriji“: Zašto je ubijen Ivan Stambolić |website=Nedeljnik |date=4. 10. 2025 |url=https://www.nedeljnik.rs/najbesmislenije-politicko-ubistvo-u-istoriji-zasto-je-ubijen-ivan-stambolic/ |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom ljeta 2000. pojedini opozicijski političari predložili su Stambolića kao mogućeg zajedničkog kandidata opozicije protiv Miloševića na predsjedničkim izborima najavljenim za septembar. Branislav Kovačević iz koalicije &quot;Šumadija&quot; razgovarao je sa Stambolićem o toj mogućnosti. Prema Kovačevićevom svjedočenju, Stambolić je bio spreman prihvatiti kandidaturu pod uslovom da njegovu kandidaturu jednoglasno podrže stranke [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS) i da mu protivkandidat bude upravo Milošević.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;&gt;{{cite news |title=Ivan Stambolic je prihvatio predsednicku kandidaturu |website=B92 |date=2003 |url=https://www.b92.net/o/info/vesti/pregled_stampe?nav_id=105299 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Međutim, unutar opozicije nije postojala saglasnost o njegovoj kandidaturi. Kovačević je naveo da su je podržavali pojedini opozicijski lideri, među kojima [[Nenad Čanak]], [[Mile Isakov]] i [[Rasim Ljajić]], dok su [[Zoran Đinđić]] i [[Žarko Korać]] smatrali da Stambolić nema dovoljno velike izglede da pobijedi Miloševića.&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;/&gt; Stambolić je, prema istom svjedočenju, nakon što je obaviješten o podijeljenim stavovima unutar DOS-a, izjavio da će podržati kandidata kojeg koalicija na kraju odabere.&lt;ref name=&quot;B92_Kandidatura&quot;/&gt;

U međuvremenu je u julu 2000. promijenjen Ustav Savezne Republike Jugoslavije, čime je uveden neposredan izbor predsjednika SR Jugoslavije, a predsjednički izbori raspisani su za 24. septembar 2000.&lt;ref name=&quot;Miladinovic_Nedeljnik_2025&quot; /&gt; Stambolić je u tom periodu nastavio javno pozivati opoziciju na zajednički nastup protiv Miloševića. U jednom od svojih posljednjih intervjua, objavljenom tokom ljeta 2000, govorio je o neizbježnosti političkih promjena i potrebi da opozicija nastupi jedinstveno.&lt;ref name=&quot;RSE_Stambolic_2017&quot; /&gt;

== Otmica i ubistvo ==

Dana 25. augusta 2000. godine Ivan Stambolić je otet u beogradskom naselju [[Košutnjak]], dok je išao na rekreaciju. Prema kasnije utvrđenim činjenicama, pripadnici [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) prisilno su ga uveli u vozilo i odvezli iz Beograda. Nakon toga prevezen je na [[Fruška gora|Frušku goru]], gdje je ubijen.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;&gt;{{cite web |title=Godišnjica od ubistva Stambolića |website=Radio-televizija Srbije |date=25. 8. 2011 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/945398/.html |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Prema nalazima kasnijeg sudskog postupka, u otmici su učestvovali pripadnici JSO-a [[Branko Berček]] i [[Nenad Šare]], dok je operacijom rukovodio komandant JSO-a [[Milorad Ulemek]]. Stambolić je na Fruškoj gori izveden iz vozila i ubijen s dva hica u potiljak. Njegovo tijelo potom je zakopano u prethodno iskopanu jamu i prekriveno živim [[Kalcij-oksid|kreč]]om.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot; /&gt;

Stambolićev nestanak dogodio se mjesec dana prije [[Izbori u SR Jugoslaviji 2000.|predsjedničkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji]], na kojima je Milošević bio kandidat. Zbog njegovog ranijeg političkog sukoba s Miloševićem i činjenice da je uoči izbora razmatrana mogućnost njegove kandidature kao zajedničkog opozicionog kandidata, odmah nakon nestanka pojavile su se sumnje da je riječ o politički motivisanoj otmici.&lt;ref name=&quot;B92_Stambolic_ostaci&quot;&gt;{{cite web |title=Mihajlović: Pronađeni posmrtni ostaci Ivana Stambolića |website=B92 |date=28. 3. 2003 |url=https://www.b92.net/o/news/indexs?nav_id=104601 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom naredne dvije i po godine sudbina Stambolića nije bila poznata. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 27. marta 2003. na Fruškoj gori, tokom policijske akcije [[Operacija Sablja|&quot;Sablja&quot;]], pokrenute nakon [[Atentat na Zorana Đinđića|ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića]]. Policija je tada saopštila da su u otmici i ubistvu učestvovali pripadnici JSO-a. Identitet posmrtnih ostataka naknadno je potvrđen DNK analizom.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;DNA_Stambolic&quot;&gt;{{cite news |title=DNK analiza potvrdila da je riječ o ubijenom Ivanu Stamboliću |website=Index.hr |date=4. 4. 2003 |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/dnk-analiza-potvrdila-da-je-rijec-o-ubijenom-ivanu-stambolovicu/129868.aspx |access-date=18. 8. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Pronalazak posmrtnih ostataka omogućio je rekonstrukciju posljednjih sati Stambolićevog života i pokretanje postupka protiv pripadnika JSO-a i drugih osoba osumnjičenih za njegovu otmicu i ubistvo. U julu 2005. Specijalni sud u Beogradu proglasio je krivima više pripadnika JSO-a i bivših službenika sigurnosnih struktura. Sud je utvrdio da je Stambolićeva otmica i ubistvo izvršena po nalogu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, preko komandanta JSO-a Milorada Ulemeka.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot;&gt;{{cite news |title=Ulemeku 40 godina, Markoviću 15 |website=[[B92]] |date=18. 7. 2005 |url=https://www.b92.net/o/vesti/vesti?nav_id=172820 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_Ulemek40&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Ulemeku 40 godina zatvora |website=B92 |date=28. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=120&amp;nav_id=202885 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ulemek i pripadnici JSO-a [[Branislav Berček|Branislav Berček]], [[Dušan Maričić]] i [[Nenad Bujošević]] osuđeni su na po 40 godina zatvora. Bivši načelnik [[Resor državne bezbednosti|Resora državne bezbednosti]] [[Radomir Marković]] osuđen je na 15 godina zatvora, dok su [[Leonid Milivojević]] i [[Nenad Ilić]] osuđeni na po 15 godina. [[Milorad Bracanović]], bivši zamjenik načelnika Bezbednosno-informativne agencije, osuđen je na četiri godine zatvora zbog prikrivanja zločina.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot;/&gt;

Presudu je 2006. potvrdio [[Vrhovni sud Srbije]], čime je potvrđena odgovornost Ulemeka i ostalih osuđenih za Stambolićevo ubistvo.&lt;ref name=&quot;B92_VrhovniSud&quot;&gt;{{cite news |title=Supreme Court confirms verdict |website=[[B92]] |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/o/eng/news/crimes?dd=14&amp;mm=06&amp;nav_id=35286&amp;yyyy=2006 |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U pravosnažnoj presudi utvrđeno je da je motiv zločina bio uklanjanje Stambolića kao mogućeg političkog protivnika Miloševića.&lt;ref name=&quot;Vreme_KonacnaPravda&quot;&gt;{{cite web |last=Tagirov |first=Tatjana |title=Konačna pravda |website=Vreme |date=11. 7. 2007 |url=https://vreme.com/vreme/konacna-pravda/ |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Stambolić je sahranjen 8. aprila 2003. na [[Topčidersko groblje|Topčiderskom groblju]] u Beogradu, uz državne počasti.&lt;ref name=&quot;RTS_Stambolic_ubistvo&quot;/&gt;

== Sudski postupak ==

Nakon pronalaska Stambolićevih posmrtnih ostataka u martu 2003, srpske pravosudne i sigurnosne institucije pokrenule su postupak protiv pripadnika [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) i drugih osoba osumnjičenih za njegovu otmicu i ubistvo. Postupak je vođen pred Posebnim odjeljenjem Okružnog suda u Beogradu za borbu protiv organizovanog kriminala, a optužnica je obuhvatala i pokušaj ubistva [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] u [[Budva|Budvi]] 2000.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Vrhovni sud potvrdio presudu |website=B92 |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=14&amp;nav_category=120&amp;nav_id=201135 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 

Tokom suđenja saslušan je veći broj svjedoka i vještaka, a izvedeni su brojni materijalni dokazi. Među važnim svjedocima bio je [[Nenad Šare]], pripadnik JSO-a i svjedok saradnik, čiji su iskazi korišteni u rekonstrukciji priprema i izvršenja Stambolićeve otmice i ubistva. U postupku su razmatrani i iskazi bivšeg načelnika [[Resor državne bezbednosti|Resora državne bezbednosti]] (RDB) [[Radomir Marković|Radomira Markovića]], koji je tokom istrage iznio navode o ulozi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref name=&quot;B92_2005_Marković&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Izjave Markovića ostaju |website=B92 |date=2. 6. 2005 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=06&amp;dd=02&amp;nav_category=120&amp;nav_id=169719 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2005_NastavakSudjenja&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Nastavak suđenja za ubistvo Stambolića |website=B92 |date=19. 1. 2005 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_category=120&amp;nav_id=160280 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan dio dokaznog postupka odnosio se na utvrđivanje veze između političkog vrha tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, RDB-a i JSO-a. Prema iskazu koji je Marković dao tokom istrage, Milošević mu je rekao da treba &quot;ukloniti&quot; Stambolića, a zatim mu naložio da Ulemeku stavi na raspolaganje ono što bude tražio. Sudsko vijeće prihvatilo je ovaj i druge izvedene dokaze u ocjeni odgovornosti optuženih.&lt;ref name=&quot;B92_2005_Marković&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2005_NastavakSudjenja&quot; /&gt;

=== Prvostepena presuda ===

Specijalni sud u Beogradu donio je prvostepenu presudu 18. jula 2005. [[Milorad Ulemek]], tadašnji komandant JSO-a, i pripadnici jedinice [[Branko Berček]], [[Dušan Maričić]] i [[Nenad Bujošević]] osuđeni su na po 40 godina zatvora. [[Leonid Milivojević]] i [[Nenad Ilić]] osuđeni su na po 15 godina, dok je bivši načelnik RDB-a [[Radomir Marković]] osuđen na 15 godina zatvora zbog pomaganja u izvršenju zločina. Bivši zamjenik načelnika [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] [[Milorad Bracanović]] osuđen je na četiri godine zatvora zbog prikrivanja krivičnog djela.&lt;ref name=&quot;B92_Presuda&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot; /&gt;

U obrazloženju presude sud je zaključio da je Ulemek, postupajući po nalogu Slobodana Miloševića, organizovao kriminalnu grupu i izdao naređenje za otmicu i ubistvo Stambolića. Sud je također zaključio da je cilj bio uklanjanje političkih protivnika tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije. Istovremeno, predsjedavajući sudskog vijeća naglasio je da se postupak odnosi na konkretnu krivičnu odgovornost optuženih, a ne na &quot;suđenje jednom režimu&quot;.&lt;ref name=&quot;B92_2007_Ulemek&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Konačna odluka o presudi Ulemeku |website=B92 |date=10. 7. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=07&amp;dd=10&amp;nav_category=120&amp;nav_id=254581 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_VrhovniSud&quot; /&gt;

=== Žalbeni postupak ===

Vrhovni sud Srbije je u junu 2006. razmatrao žalbe na prvostepenu presudu. Potvrdio je kazne [[Milorad Ulemek|Miloradu Ulemeku]] i [[Branko Berček|Branku Berčeku]] od po 40 godina zatvora, dok je [[Dušan Maričić|Dušanu Maričiću]] kaznu smanjio sa 40 na 30 godina, a [[Nenad Bujošević|Nenadu Bujoševiću]] sa 40 na 35 godina. Kazna [[Leonid Milivojević|Leonidu Milivojeviću]] povećana je sa 15 na 30 godina, dok je kazna [[Radomir Marković|Radomiru Markoviću]] od 15 godina potvrđena. [[Milorad Bracanović|Miloradu Bracanoviću]] kazna je smanjena sa četiri na dvije godine zatvora, a [[Nenad Ilić|Nenadu Iliću]] ostala je kazna od 15 godina.&lt;ref name=&quot;B92_2008_Godisnjica&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Godišnjica ubistva Stambolića |website=B92 |date=25. 8. 2008 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=08&amp;dd=25&amp;nav_category=12&amp;nav_id=315323 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zbog izrečene maksimalne kazne, Ulemek i Berček imali su pravo na žalbu u trećem stepenu. Veliko vijeće Vrhovnog suda Srbije razmatralo je njihove žalbe tokom 2007.&lt;ref name=&quot;Klix_Fena_2007&quot;&gt;{{cite web |author=FENA |title=Pročitan obdukcioni nalaz Stambolićevih posmrtnih ostataka |website=Klix.ba |date=6. 3. 2007 |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/procitan-obdukcioni-nalaz-stambolicevih-posmrtnih-ostataka/70306087 |access-date=19. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U julu iste godine odbilo je žalbe kao neosnovane, čime su presude protiv Ulemeka i Berčeka postale pravosnažne.&lt;ref name=&quot;B92_2007_Ulemek&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Konačna odluka o presudi Ulemeku |website=B92 |date=10. 7. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=07&amp;dd=10&amp;nav_category=120&amp;nav_id=254581 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2007_VrhovniSudOpet&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Vrhovni sud opet o presudi Ulemeku |website=B92 |date=5. 3. 2007 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=03&amp;dd=05&amp;nav_category=120&amp;nav_id=235058 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tagirov_Vreme_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Tagirov |first=Tatjana |title=Konačna pravda |website=Vreme |date=11. 7. 2007 |url=https://vreme.com/vreme/konacna-pravda/ |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pravosnažnim presudama tako je potvrđeno da je Stambolić otet i ubijen u okviru organizovane akcije u kojoj su učestvovali pripadnici JSO-a, te da je [[Milorad Ulemek]] postupao po nalogu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Sudski postupak predstavljao je jedno od prvih pravosnažnih utvrđenja odgovornosti visokih pripadnika sigurnosnog aparata za politička ubistva povezana s režimom Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;B92_2006_SupremeCourtConfirm&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Supreme Court confirms verdict |website=B92 |date=14. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/eng/news/crimes.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=14&amp;nav_id=35286 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;B92_2006_Ulemek40&quot;&gt;{{cite web |author=B92 |title=Ulemeku 40 godina zatvora |website=B92 |date=28. 6. 2006 |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=120&amp;nav_id=202885 |access-date=19. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Porodični život ==

Stambolić je bio oženjen Katarinom, s kojom je imao sina Veljka i kćerke Tijanu i Bojanu. Bojana Stambolić poginula je 28. aprila 1988. u saobraćajnoj nesreći kod Budve, u 24. godini života.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

== Nagrade ==

Bio je nosilac [[Orden rada|Ordena rada]] sa srebrnim vijencem i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem.&lt;ref name=&quot;InfoLIGA_2020&quot; /&gt;

== Djela ==
* ''Direktor u samoupravljanju'' (1978])&lt;ref name=&quot;Stambolic_1978&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Direktor u samoupravljanju |publisher=Rad |location=Beograd |year=1978 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/11707143 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Rasprave o SR Srbiji: 1979-1987.'' (1988)&lt;ref name=&quot;Stambolic_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |title=Rasprave o SR Srbiji: 1979-1987. |publisher=Globus |location=Zagreb |year=1988 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/34263815/ubsm |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Put u bespuće: odgovori Ivana Stambolića na pitanja Slobodana Inića'' (1995)&lt;ref name=&quot;Stambolic_1995&quot; /&gt;
* ''Koren zla'' (objavljena posthumno 2002)&lt;ref name=&quot;Stambolic_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |last2=Perović |first2=Latinka |title=Koren zla |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji |location=Beograd |year=2002 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/179255559#full |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Žrtve: Ivan Stambolić Slavku Ćuruviji'' (objavljena posthumno 2006)&lt;ref name=&quot;Stambolic_Curuvija_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Stambolić |first=Ivan |last2=Ćuruvija |first2=Slavko |title=Žrtve: Ivan Stambolić Slavku Ćuruviji |publisher=Udruženje Nauka i društvo Srbije |location=Beograd |year=2006 |isbn=86-84333-02-0 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/rs/sr/data/cobib/130276876/nbhp?format=isbd |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

O političkom djelovanju i životu Ivana Stambolića objavljeno je više knjiga i drugih publikacija. Među značajnijim djelima su:

* ''Slučaj Ivana Stambolića'' (2001)&lt;ref name=&quot;Perovic_2001&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |title=Case of Ivan Stambolić |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia : Committee for Release of Ivan Stambolić |location=Belgrade |year=2001 |isbn=86-7208-038-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/4260112/cnbct?format=detail |access-date=18. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istraga_Stambolic_2001&quot;&gt;{{cite book |title=Istraga je u toku ... : slučaj Ivana Stambolića |publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji i Odbor za oslobađanje Ivana Stambolića |location=Beograd |year=2001 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/512616279#full |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990)'' (2004)&lt;ref name=&quot;Popovic_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Popović |first=Milivoje |title=Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990.) |publisher=Prometej; M. Popović |location=Novi Sad; Beograd |year=2004 |isbn=86-7639-770-8 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/nbs/112905228 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek)'' (2016)&lt;ref name=&quot;Perovic_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) |publisher=Dan Graf; Javna medijska ustanova &quot;Radio-televizija Vojvodine&quot; |location=Beograd; Novi Sad |edition=2. |year=2016 |isbn=978-86-83517-87-9 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/222322444 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Dominantna i neželjena elita. Knj. 7, Ivan Stambolić. Ivan Đurić'' (2022)&lt;ref name=&quot;Perovic_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita. Knj. 7, Ivan Stambolić. Ivan Đurić |publisher=Dan graf |location=Beograd |year=2022 |isbn=978-86-6030-024-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/75197449 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* ''Stambolić: moć, izdaja, tragedija'' (2025)&lt;ref name=&quot;Selinic_2025&quot;&gt;{{cite book |last=Selinić |first=Slobodan |title=Stambolić: moć, izdaja, tragedija |publisher=Vukotić media |location=Beograd |year=2025 |isbn=978-86-81510-98-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/175465481 |access-date=18. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Spomen-obilježja ===
[[Datoteka:Stambolićev spomenik.JPG|mini|desno|300px|Spomen-obilježje Ivanu stamboliću u blizini mjesta ubistva na Fruškoj gori]]
U julu 2004. u beogradskom parku [[Košutnjak]], na mjestu na kojem je Stambolić otet četiri godine ranije, podignuta je kamena spomen-česma poznata kao &quot;Ivanova česma&quot;. Spomen-česmu su podigli njegovi prijatelji, a na njoj je ispisano da je Stambolić otet i ubijen 2000. i da su česmu podigli prijatelji 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |title=U Beogradu otvorena spomen-česma ubijenom Ivanu Stamboliću |work=Index.hr |date=7. 7. 2004 |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=211767 |access-date=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. na [[Fruška gora|Fruškoj gori]], na mjestu na kojem je Stambolić ubijen i gdje su pronađeni njegovi posmrtni ostaci, podignut je spomenik u njegovo sjećanje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dvanaest godina od ubistva Stambolića |website=RTS |date=25. 8. 2012 |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/1162672/.html |access-date=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Atentat na Zorana Đinđića]]
* [[Jedinica za specijalne operacije]]
* [[Memorandum SANU]]
* [[Operacija Sablja]]
* [[Osma sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije]]
* [[Savez komunista Srbije]]
* [[Slobodan Milošević]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |editor-last=Perović |editor-first=Latinka |title=Case of Ivan Stambolić |publisher=Helsinki Committee for Human Rights in Serbia : Committee for Release of Ivan Stambolić |location=Belgrade |year=2001 |isbn=86-7208-038-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_cyrl/data/cobib/4260112/cnbct?format=detail |language=en}}
* {{cite book |last=Popović |first=Milivoje |title=Beleške o Ivanu Stamboliću i o događajima i ljudima pre i posle Osme sednice: (iz dnevnika 1983-1990.) |publisher=Prometej; M. Popović |location=Novi Sad; Beograd |year=2004 |isbn=86-7639-770-8 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/sr_latn/bib/nbs/112905228 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{cite book |last=Perović |first=Latinka |title=Dominantna i neželjena elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) |publisher=Dan Graf; Javna medijska ustanova &quot;Radio-televizija Vojvodine&quot; |location=Beograd; Novi Sad |year=2016 |isbn=978-86-83517-87-9 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/222322444 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{cite book |last=Selinić |first=Slobodan |title=Stambolić: moć, izdaja, tragedija |publisher=Vukotić media |location=Beograd |year=2025 |isbn=978-86-81510-98-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/175465481 |language=sr}}
* {{cite journal |last=Nikolić |first=Kosta |title=Smenjivanje Ivana Stambolića sa funkcije predsednika Predsedništva SR Srbije 1987. |journal=Istorija 20. veka |year=2016 |volume=34 |issue=1 |pages=159–178 |url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2016/12/2016_1_09.pdf |language=sr}}
* {{cite web |author=Express |title=Kako su Gumar i Rambo ubili predsjednika Srbije Ivana Stambolića: 'Klekni!' |website=Express |date=25. 8. 2025 |url=https://express.24sata.hr/top-news/kako-su-gumar-i-rambo-ubili-predsjednika-srbije-ivana-stambolica-klekni-30636 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
* {{Commons category-inline|Ivan Stambolić}}
* [https://pescanik.net/poslednje-pismo-slobodanu-milosevicu/ Posljednje pismo Slobodanu Miloševiću]
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-stambolic/28751099.html Posljednji intervju s Ivanom Stambolićem snimljen u junu 2000.]

{{Predsjednici CK SK Srbije}}
{{Predsjednici SR Srbije}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stambolić, Ivan}}
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Ivanjica]]
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Premijeri Srbije]]</text>
      <sha1>1to4agfdxj2596236dtdmbbkfghbu1n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tisa (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61645</id>
    <revision>
      <id>3924480</id>
      <parentid>3849039</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:16:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3840" sha1="ho761z4uhqrsbimkma4xyde3jfvdrx1" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Tisa
| slika              = Szeged-tisza3.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Tisa protječe kroz Segedin
| slika_karta        = Tisza.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 
| ušće               = U [[Dunav]] kod [[Stari Slankamen|Starog Slankamena]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = 
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 966
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 2020
| nadmorska visina ušća      = 70
| prosječni protok           = 920,1 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 157.186
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Vișeu (rijeka)|Vișeu]], [[Iza (rijeka)|Iza]], [[Someș]], [[Körös]], [[Mureș (rijeka)|Mureș]], [[Begej]], [[Crasna (rijeka)|Crasna]]
| desne_pritoke      = [[Tereswa (rijeka)|Tereswa]], [[Tereblja (rijeka)|Tereblja]], [[Rika (rijeka)|Rika]], [[Boršava (rijeka)|Boršava]], [[Bodrog]], [[Sajó]], [[Eger (Tisa)|Eger]], [[Zagyva]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Tisa''' ({{hu|Tisza}}; [[rumunski jezik|rum.]], [[slovački jezik|slovač.]] i [[srpski jezik|srp.]] ''Tisa''; {{uk|Тиса}}; od [[latinski jezik|latinskog]]  ''Tissus'', ''Tisia'' ili ''Pathissus'' za graničnu rijeku [[Dakija|Dakije]]) najduža je [[Spisak pritoka Dunava|pritoka]] [[Dunav]]a&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://turisti.rs/destinacije/reka-tisa/|title=Reka Tisa|website=Turisti Srbije|language=en-US|access-date=10. 3. 2025|archive-date=17. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250517122017/https://turisti.rs/destinacije/reka-tisa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i druga po količini vode (poslije [[Sava|Save]]) te druga rijeka po dužini koja protječe kroz [[Mađarska|Mađarsku]] i [[Srbija|Srbiju]]. Po njoj je nazvana kultura s kraja [[neolit]]a.

Nastaje u [[Ukrajina|Ukrajini]], na [[Karpati]]ma, u [[Bukovina|Bukovini]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sentainfo.org/sr/p/5/23/03/2023/Reka-Tisa.html|title=Turistička organizacija opštine Senta - Senta, turizam, smeštaj, manifestacije, cvetanje tise, restoran, Senćanska bitka|website=www.sentainfo.org|access-date=10. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; spajanjem [[Crna Tisa|Crne]] i [[Bijela Tisa|Bijele Tise]], koje izviru na 960, odnosno 1700 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Tisa protječe kroz Ukrajinu, [[Slovačka|Slovačku]], [[Rumunija|Rumuniju]], Mađarsku i Srbiju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Plovna je u dužini 532&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Szeged]]
| datum               = datum nepoznat
| izvor               = 
| max protok          = 1600
| glavna razmjera     = 100
| jan1                = 720
| feb1                = 830
| mar1                = 1236
| apr1                = 1505
| maj1                = 1260
| jun1                = 940
| jul1                = 731
| aug1                = 501
| sep1                = 427
| okt1                = 445
| nov1                = 650
| dec1                = 702
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-rijeka}}
{{Commonscat-inline|Tisza}}
{{Dunav}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Hidrografija Slovačke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>ho761z4uhqrsbimkma4xyde3jfvdrx1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dunja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61831</id>
    <revision>
      <id>3924541</id>
      <parentid>3873231</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3924541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3536" sha1="6z336obv1x7c2ew0p4pzrhfb1qa7aax" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = lightgreen
| naziv = Dunja
| slika = Quince.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Dunja
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnice|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| subfamilia = [[Maloideae]]
| genus = '''[[Cydonia]]'''
| razdioba_stepen = Vrste
| razdioba = &lt;center&gt;'''''Cydonia oblonga''''' - Dunja&lt;/center&gt;
}}
[[Datoteka:Cydonia oblonga Pigwa pospolita 2019-05-03 02.jpg|mini|Cvijet dunje]]
[[Datoteka:Quince fruit in Dabrica, Bosnia and Herzegovina-bs.jpg|mini|Plod dunje]]
'''Dunja''' ([[latinski jezik|lat.]] - ''Cydonia oblonga'') je jedina vrsta iz roda ''Cydonia'' koja pripada subporodici ''Maloideae'' iz porodice ''Rosaceae''. Svoje latinsko ime je dobila po starom [[Grčka|grčkom]] gradu Kydonia, danas grad [[Chania]] na ostrvu [[Kreta|Kreti]]. U [[Armenija|Armeniji]] i [[Iran]]u, dunje rastu u divljini.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.plantea.com.hr/dunja/|title=Dunja (Cydonia oblonga)|last=Uredništvo|date=2015-03-03|website=Plantea|language=hr|access-date=20. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==

Dunja je drvo visoko 2 do 7 metara visine koje raste u Aziji i Evropi. Krošnja je gusta i široka. Cvjeta kratko u maju i junu, a cvjetovi su joj ružičasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Voli toplije krajeve i često se sadila u pored [[vinograd]]a. Da bi pravilno cvjetala, potrebno je da temperatura bude ispod 7&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C. Plod dunje je jarko žut, tvrd, blagog mirisa i oporog ukusa.

== Hemijski sastav ==

Sjemenke sadrže dosta sluzi, otrovnog cijanid-glikozida i masnih [[ulje|ulja]]. Sam plod sadrži mnogo [[vitamin]]a C, [[kalijum]]a, [[natrijum]]a, [[cink]]a, [[željezo|željeza]], [[bakar|bakra]], [[mangan]]a i [[fluor]]a, [[tanin]]a, organskih kiselina, veoma mnogo [[pektin]]a i sluzi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tablicakalorija.com/voce/dunja.html|title=Dunja - Kalorije i nutritivni sastav|last=Tanja|date=2017-04-21|website=Tablica Kalorija|language=|access-date=20. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
{|
|{{Hranjiva vrijednost
| name=Dunja, sirova, jestivi dijelovi
| water = 83.8 g
| kJ             = 238
| protein        = .4 g 
| fat            = .10 g 
| carbs          = 15.3 g 
| sugars         = 12.53 g 
| fiber          = 1.9 g 
| sodium_mg      = 4
| potassium_mg   = 197 
| vitA_ug        = 40 
| vitC_mg        = 15.0
| niacin_mg      = 0.2
| folate_ug      = 8 
| iron_mg        = 0.7 
| phosphorus_mg  = 17 
| magnesium_mg   = 8
| calcium_mg     = 8
| vitB6_mg       = 0.04 
| source_usda    = 1 
|note = 
|source_usda = 1
}}
|}

== Upotreba ==

Na [[portugalski|portugalskom jeziku]] naziv za dunju je '''marmelo'''. Odatle potiče naziv [[marmelada]], koja se prvobitno pravila od dunje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hedonistmagazin.net/news/poreklo-reci-marmelada/|title=Poreklo reči Marmelada - Hedonist Magazin|last=Magazin|first=Hedonist|date=2019-07-02|language=sr-RS|access-date=20. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;

Dunja se upotrebljava u proizvodnji džemova, [[pekmez]]a, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe. Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv [[giht]]a.

== Vanjski linkovi ==

[https://web.archive.org/web/20061006012246/http://www.agroforestry.co.uk/ansample.html Dunja (engl.)]&lt;br /&gt;[http://www.arbolesornamentales.com/Cydoniaoblonga.htm Dunja (špan.)]

{{Commonscat|Cydonia oblonga}}

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Rosaceae]]</text>
      <sha1>6z336obv1x7c2ew0p4pzrhfb1qa7aax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rasim Delić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66857</id>
    <revision>
      <id>3924561</id>
      <parentid>3822402</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:03:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19790" sha1="sn0n955otcqyqngf6oluktf1sixvy6s" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Rasim Delić
| slika             = Rasim delic.jpg
| opis              = 
| veličina          = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1949|2|4}}
| mjesto rođenja    = [[Čelić]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2010|4|16|1949|2|4}}
| mjesto smrti      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| nadimak           = 
| titule            = 
| pripadnost        = {{ZID|SFR Jugoslavija}} {{Malo|(1967-1992)}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|ime=Republika BiH}} {{Malo|(1992-1995)}}&lt;br&gt;{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|1996|ime=Federacija BiH}} {{Malo|(1995-2000)}}
| služba            = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] {{Malo|(1967-1992)}}&lt;br&gt;[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] {{Malo|(1992-1995)}}&lt;br&gt;[[Datoteka:Shield of the Army of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojska Federacije BiH]] {{Malo|(1995-2000)}}
| čin               = [[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-4 (1982–2006).svg|15px]] [[Potpukovnik]] (JNA)&lt;br&gt;[[Datoteka:18-Armijski general ARBiH 1992.png|15px]] [[Armijski general]] (ARBiH)
| ratovi            = 
| bitke             = {{tree list}}
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Opsada Sarajeva]]
** [[Operacija Lukavac '93]]
** [[Bitka za Kupres (1994)]]
** [[Operacija deblokade Sarajeva]]
{{tree list/end}}
| vojska            = 
| rod               = [[Artiljerija]]&lt;br&gt;[[Pješadija]]
| jedinice          = 
| komandovao        = Glavni štab Armije Republike BiH&lt;br&gt;Zajednička komanda Vojske Federacije BiH
| odlikovanja       = [[Datoteka:BIH Order of Freedom.png|30px]] [[Orden slobode (Bosna i Hercegovina)|Orden slobode]]
}}
'''Rasim Delić''' ([[Čelić]], 4. februar 1949 – [[Sarajevo]], 16. april 2010) bio je [[general]] i drugi načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH). Bio je [[potpukovnik]] u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA), ali ju je napustio tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Osuđen je na 3 godine zatvora za ratne zločine od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) zbog nesprečavanja i nekažnjavanja zločina koje je počinila jedinica [[El-Mudžahid]] pod njegovom komandom.

== Karijera ==

=== Jugoslavenska naroda armija ===
Svoju vojnu karijeru započeo je u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA) 1. oktobra 1967. na Vojnoj akademiji kopnene vojske, te je 31. jula 1971. diplomirao.&lt;ref name=&quot;indictment&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/delic/ind/en/del-ind060714e.pdf|title=The Prosecutor of the Tribunal Against Delić|date=14. 7. 2006|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt; Od 1971. do septembra 1984. služio je u artiljerijskom bataljonu JNA sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], a komandovao je jedinicom od oktobra 1980. pa nadalje.

Od septembra 1984. do augusta 1985. služio je kao načelnik štaba i zamjenik komandanta združenog artiljerijskog puka. Komandovao je istim pukom od augusta 1985. do jula 1990, u kom periodu je unapređen u [[potpukovnik]]a 22. decembra 1987. Ova komanda je prekinuta od septembra 1988. do jula 1989. dok je pohađao Komandno-štabnu školu u [[Beograd]]u.&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt;

Njegova posljednja pozicija u JNA bila je pomoćnik načelnika Odjeljenja za operativne i nastavne usluge u Četvrtom korpusu u Sarajevu, koju je obavljao od 16. jula 1990. do zvaničnog zahtjeva za napuštanje vojske 13. aprila 1992.

=== Armija Republike Bosne i Hercegovine ===
Imenovan je za načelnika Organa za obuku i operacije [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH).&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt;

Dana 16. aprila 1992. naređeno mu je da napusti [[Sarajevo]], a u [[Visoko]] je stigao 19. aprila. Tamo je radio sa grupom oficira Teritorijalne odbrane (TO) na formiranju jedinica u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]]. Ovi napori doveli su do stvaranja Taktičke grupe Visoko, na čijem je čelu bio on. Do 12. maja postao je član Glavnog štaba TO i zvanično je zadužen za organizovanje i komandovanje borbenim operacijama u raznim općinama u srednjoj Bosni.&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt;

Dana 20. maja 1992. snage TO su transformisane u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH). Dana 17. oktobra 1992. [[Sefer Halilović]], tadašnji načelnik Glavnog štaba, imenovao ga je za vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za planiranje operacija i obuku u Glavnom štabu. Ovo odjeljenje je kasnije preimenovano u Operativnu komandu Visoko.&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt;

U jesen 1992. službeno je preimenovan u Štab Vrhovne komande – Odjeljenje Visoko, čime je zaobiđena komandna struktura Generalštaba i [[Ministarstvo odbrane Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane]] i direktno odgovoran [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu]] i predsjedniku Predsjedništva [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]].

Dana 27. aprila 1993. [[Sefer Halilović]] ga je imenovao za jednog od četiri oficira koji predstavljaju ARBiH u zajedničkoj komandi ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO).&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt;

Dana 8. juna 1993. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Republike Bosne i Hercegovine]] naredilo je reorganizaciju Štaba Vrhovne komande ARBiH, uspostavljajući poziciju komandanta Glavnog štaba ARBiH. Imenovan je na tu poziciju, čime je preuzeo komandu nad ARBiH i postao član Predsjedništva RBiH po funkciji.

Ključno dostignuće Delićeve komande bilo je sprječavanje raspada ARBiH tokom druge polovine 1993. Ova stabilizacija fronta osigurala je potreban prostor za pregovore, uz posredovanje [[State Department|američke administracije]], koji su rezultirali [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] u martu 1994, kojim je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]].&lt;ref name=&quot;Guardian&quot;&gt;{{cite news|last1=Partos|first1=Gabriel|title=General Rasim Delic obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2010/may/19/general-rasim-delic-obituary|work=The Guardian|date=19. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Penzionisanje ===
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u BiH]], komandovao je [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojskom Federacije Bosne i Hercegovine]] do penzionisanja 2000.&lt;ref name=&quot;Guardian&quot; /&gt;

Nakon vojne karijere, upisao se na doktorski studij na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 2004, te je 2007. doktorirao. Njegova disertacija nosila je naziv Nastanak, razvoj i uloga Armije Republike BiH u odbrani Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/obiljezena-6-godisnjica-smrti-generala-deli263a|title=Obilježena 6. godišnjica smrti generala Delića|date=16. 4. 2016|website=fbihvlada.gov.ba}}&lt;/ref&gt;

Također je suosnivač Udruženja za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu.

== Optužnica ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) optužio ga je za ratne zločine i osudio ga na tri godine zatvora.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;[https://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=28057&amp;Cr=ICTY&amp;Cr1= “Bosnian Muslim army chief receives three-year jail term from UN tribunal”] UN News Centre, retrieved 15 September 2008&lt;/ref&gt;

Sudsko vijeće ga je osudilo zbog toga što nije spriječio ili kaznio okrutno postupanje prema 12 zarobljenih vojnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Ovo postupanje počinili su pripadnici odreda [[El-Mudžahid]], koji je bio pod njegovom komandom. Događaji su se dogodili u selu [[Livade (Zavidovići)|Livade]] i [[Logor Kamenica|logoru Kamenica]] u blizini [[Zavidovići|Zavidovića]] u julu i augustu 1995.

Nakon presude, ostao je u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a do okončanja žalbenog postupka.&lt;ref&gt;[http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/rasim_delic_273.html TRIAL Watch] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081016173716/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/rasim_delic_273.html|date=16. 10. 2008}}, fact sheet on Rasim Delic&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=12636&amp;kat=3 Sense Agency -] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222124933/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=12636&amp;kat=3|date=22. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;

=== Pozadina ===
Strani [[mudžahedini]] su stigli u [[Srednja Bosna|srednju Bosnu]] u drugoj polovini 1992. s ciljem da pomognu svojim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] istovjernicima protiv neprijatelja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt; Dolazili su iz zemalja [[Bliski istok|Bliskog istoka]] kao što su: [[Saudijska Arabija]], [[Pakistan]], [[Afganistan]], [[Jordan]] i [[Egipat]]. Dana 13. augusta 1993. ARBiH je zvanično organizovala strane dobrovoljce u odred poznat kao &quot;[[El-Mudžahid]]&quot; kako bi nametnula kontrolu i red.&lt;ref&gt;[https://www.un.org/icty/hadzihas/trialc/judgement/060315/hadz-sum060315.htm ICTY], Summary of the Judgement for Enver Hadžihasanović and Amir Kubura, 15 March 2006&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće MKSJ-a u ''slučaju Kubura i Hadžihasanović'' primijetilo je da odnos između [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa ARBiH]], na čelu s [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanovićem]], i odreda El-Mudžahid nije bio odnos podređenosti, već blizak otvorenom neprijateljstvu, budući da je jedini način kontrole odreda bio napad na njih kao da su zasebna neprijateljska snaga.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/icty/pressreal/2008/pr1240e.htm|title=Hadžihasanović &amp; Kubura Appeals Only Partially Granted|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|archive-url=https://web.archive.org/web/20090805095540/https://www.un.org/icty/pressreal/2008/pr1240e.htm|archive-date=5. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;

Vojnici odreda El-Mudžahid počinili su razne ratne zločine i okrutno postupali sa [[Srbi|srpskim]] i [[Hrvati|hrvatskim]] vojnicima, uglavnom zarobljenicima.&lt;ref name=&quot;opt&quot;&gt;International prosecutor for former Yugoslavia indictment with El Mujahid crimes confirmed and proved: [http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/rasim_delic_273.html Trial Watch: Rasim Delić profile with rough description of main crimes]&lt;/ref&gt; Primjeri uključuju sljedeće:

* Prema optužnici, 8. juna 1993, istog dana kada je imenovan za komandanta Glavnog štaba ARBiH, ARBiH je zarobila oko 200 vojnika [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a koji su se predali nakon borbi u i oko sela [[Maline (Travnik)|Maline]]. Zarobljenim vojnicima je Vojna policija [[306. brdska brigada|306. brdske brigade ARBiH]] naredila da marširaju prema obližnjem naselju [[Mehurići]]. U blizini sela [[Poljanice (Travnik)|Poljanice]], sreli su grupu od oko 10 mudžahedina koji su odveli grupu od oko 20 hrvatskih vojnika i jednu ženu i naredili im da se vrate u Maline. Tamo im je svima naređeno da se postroje, a potom su ubijeni. U optužnici se navodi da je Delić bio obaviješten o ovim zločinima, ali nije učinio ništa da ih spriječi ili kazni počinioce.
* Dana 21. juna 1995. dvojica vojnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] ([[Momir Mitrović]] i [[Predrag Knežević]]) su zarobljeni i ubrzo nakon toga su im odrubljene glave.&lt;ref name=&quot;opt&quot; /&gt; U optužnici se navodi da su drugi zarobljenici zarobljeni istog dana mučeni, a zatim odvedeni u [[logor Kamenica]]. Još jedan srpski vojnik, [[Gojko Vujičić]], navodno je odrubljen 24. jula 1995. Drugi zatvorenici su bili prisiljeni da ljube odrubljenu glavu, koja je bila izložena u prostoriji u kojoj su bili zatočeni. U logoru Kamenica su se praktikovale razne vrste mučenja, uključujući elektrošokove i umetanje gumenih cijevi u noge zatvorenika, koje su zatim naduvavane rastućim pritiskom vazduha.
* Dana 11. septembra 1995. oko 60 srpskih vojnika je zarobljeno zajedno s tri žene i prebačeno u logor Kamenica. Nijedan od vojnika više nikada nije viđen i pretpostavlja se da su mrtvi. U optužnici se navodi da su tri žene silovane, a kasnije oslobođene 10. novembra 1995. Međutim, 26. februara 2008. Delić je oslobođen optužbi za silovanje prema Pravilu 98. Pravilnika o postupku i dokazima, koje omogućava oslobađajuću presudu ako dokazi tužilaštva nisu dovoljni za potkrepljenje osuđujuće presude. Prema riječima predsjedavajućeg sudije [[Bakone Moloto|Bakonea Molotoa]], tužilaštvo tokom izvođenja svojih dokaza nije iznijelo nikakve dokaze u vezi s tačkom optužnice za [[silovanje]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=10923&amp;kat=3 |title=SENSE TRIBUNAL – ICTY: DELIC ACQUITTED ON RAPE CHARGES |access-date=23. 3. 2026 |archive-date=5. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080305033335/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=10923&amp;kat=3 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Druga grupa od 10 srpskih vojnika zarobljena je 10. septembra 1995. i podvrgnuta torturi u periodu od 12 dana.

Tužilaštvo je tvrdilo da je Delić znao da mudžahedini i drugi vojnici njegove vojske namjeravaju počiniti ove zločine, znao je da je [[logor Kamenica]] vjerovatno mjesto za njih i nije učinio ništa da ih spriječi.&lt;ref name=&quot;indictment&quot; /&gt; Dana 3. marta 2005. dobrovoljno se predao MKSJ-u. Izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnian Muslim Pleads Not Guilty To War Crimes|url=https://www.rferl.org/a/1057786.html|work=RadioFreeEurope/RadioFreeLiberty|publisher=Reuters|date=3. 3. 2005}}&lt;/ref&gt;

=== Suđenje i presuda ===
Dana 15. septembra 2008, nakon suđenja koje je trajalo otprilike 11 mjeseci, MKSJ je donio presudu u slučaju Delić. Dva puta mu je odobreno privremeno puštanje na slobodu u BiH: jednom u maju 2005. i ponovo 11. decembra 2007. Tužilaštvo nije prigovorilo na ove odluke.&lt;ref name=&quot;b92-pus&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=11&amp;dd=26&amp;nav_id=273830&amp;nav_category=64|title=Delić na privremenoj slobodi|date=26. 11. 2007|website=B92.net}}&lt;/ref&gt; Tokom drugog puštanja na slobodu, Delić je stavljen u privremeni kućni pritvor nakon razgovora s [[Haris Silajdžić|Harisom Silajdžićem]]. Optužen je da je razgovarao o svom slučaju, iako je Delić tvrdio da je njihov razgovor bio ograničen na lične stvari.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?dd=19&amp;mm=12&amp;nav_category=64&amp;nav_id=277269&amp;yyyy=2007|title=Deliću određen kućni pritvor u BiH|date=19. 12. 2007|website=B92.net}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je tražilo kaznu od 15 godina zatvora, dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu, tvrdeći da njegova krivica nije dokazana. Odbrana je tvrdila da u spornom periodu Delić nije imao kontrolu nad mudžahedinima i stoga nije bio u poziciji da ih zaustavi ili kazni.&lt;ref name=&quot;mts2&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mtsmondo.com/news/vesti/text.php?vest=109558 |title=MTS Mondo News: Rasim Delić sentenced to 3 years |access-date=23. 3. 2026 |archive-date=18. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918205259/http://www.mtsmondo.com/news/vesti/text.php?vest=109558 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sudsko vijeće je oslobodilo Delića optužbi za zločine počinjene nad [[Hrvatsko vijeće odbrane|hrvatskim vojnicima]] u Malinama, budući da je bio imenovan za komandanta na dan kada su se zločini dogodili. Također je oslobođen optužbi za okrutnost i ubistva u selu [[Kesten (Zavidovići)|Kesten]] i [[Logor Kamenica|logoru Kamenica]], gdje su mudžahedinske snage ubile jednog starijeg muškarca i 52 srpska vojnika, a mučili još 10 drugih.&lt;ref name=&quot;icty-pressrelease&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0|title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment|date=15. 9. 2008|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po jednoj tački optužnice: propust da spriječi ili kazni okrutno postupanje prema 12 zarobljenih srpskih vojnika u [[Livade (Zavidovići)|selu Livade]] i logoru Kamenica. Oslobođen je po svim ostalim tačkama optužnice.&lt;ref name=&quot;icty-pressrelease&quot; /&gt;

Iako su ratni zločini odreda [[El-Mudžahid]] dokazani i većina Sudskog vijeća je utvrdila da je Delić imao efektivnu kontrolu nad jedinicom, sudije su zaključile da se ne može utvrditi van razumne sumnje da je Delić bio svjestan ubistava u vrijeme kada su se dogodila. Shodno tome, nije ih mogao spriječiti.&lt;ref name=&quot;mts2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;danas2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.danas.rs/vesti/svet/region/rasim_delic_osudjen_na_tri_godine_zatvora.9.html?news_id=139355|title=Rasim Delić osuđen na tri godine zatvora|date=15. 9. 2008|website=Danas.rs|archive-url=https://archive.today/20130113140156/http://www.danas.co.rs/vesti/svet/region/rasim_delic_osudjen_na_tri_godine_zatvora.9.html?news_id=139355|archive-date=13. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

Osuđen je na tri godine zatvora,&lt;ref name=&quot;danas2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Stevenson|first=Reed|title=Rasim Delic gets 3 years in prison|url=https://www.reuters.com/article/uk-warcrimes-delic-idUKLF17605320080915|work=Reuters|date=15. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; s 488 dana već provedenih u pritvoru uračunatim u kaznu.

== Smrt ==
Umro je 16. aprila 2010. u svom stanu u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Former Bosnian Army Chief Convicted Of War Crimes Dies|url=https://www.rferl.org/a/Former_Bosnian_Army_Chief_Convicted_Of_War_Crimes_Dies/2015534.html|work=RadioFreeEurope/RadioFreeLiberty|date=16. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Iza njega su ostali supruga Suada, kao i dva sina i četvero unučadi.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Simons|first1=Marlise|title=Rasim Delic, Bosnian Army Commander, Dies at 61|url=https://www.nytimes.com/2010/04/18/world/europe/18delic.html|work=The New York Times|date=17. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Dženaza je obavljena 19. aprila i sahranjen je na šehidskom mezarju [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Sahranjen Rasim Delić|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/rasim_delic_komemoracija/2018013.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=19. 4. 2010|access-date=23. 3. 2026|language=sh|first=Selma|last=Boračić-Mršo}}&lt;/ref&gt;

== Publikacije ==

* ''Čast je braniti Bosnu'' (2002)
* ''Armija Republike Bosne i Hercegovine – nastanak, razvoj i odbrana zemlje'' (2007)
* ''101 ratna priča'' (2010)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Delić, Rasim}}
[[Kategorija:Biografije, Čelić]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Umrli 2010.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske vojne ličnosti]]
[[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>sn0n955otcqyqngf6oluktf1sixvy6s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia na bosanskom jeziku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68817</id>
    <revision>
      <id>3924531</id>
      <parentid>3915929</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:41:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9425" sha1="6b7yhecz3lese63yet0pm94uspfpmrk" xml:space="preserve">{{Infokutija web stranica
| ime_stranice            = [[Datoteka:Wikipedia's W.svg|17px|Favicon Wikipedije]] Wikipedia na bosanskom jeziku
| logo                    = Wikipedia-logo-v2-bs.svg
| logo_veličina           = 150px
| logo_opis               = Logo Wikipedije na bosanskom jeziku
| slika_ekrana            = Bosnian Wikipedia Homepage July 2020.png
| slika_ekrana_veličina   = 280px
| slika_ekrana_opis       = 
| opis_slike              = Početna stranica Wikipedije na bosanskom jeziku
| url                     = [https://bs.wikipedia.org bs.wikipedia.org]
| slogan                  = Slobodna enciklopedija
| komercijalno            = ne
| vrsta                   = internetska enciklopedija
| registracija            = nije potrebna
| jezik                   = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| broj_korisnika          = 
| licenca sadržaja        = 
| programski_jezik        = [[PHP]]
| vlasnik                 = 
| autor                   = 
| urednik                 = 
| datum_pokretanja        = 12. decembar 2002.
| prihod                  = 
| alexa                   = 
| ip                      = 
| trenutni_status         = aktivna
| fusnote                 = 
}}
'''Wikipedia na bosanskom jeziku''' jest verzija [[Wikipedia|Wikipedije]], slobodne [[internetska enciklopedija|internetske enciklopedije]] u vlasništvu [[Zadužbina Wikimedia|Zadužbine Wikimedia]], na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Počela je sa radom 12. decembra 2002. godine. Deset hiljada članaka dostigla je 15. jula 2006. godine. Polovinom 2010. je imala preko 29.500 članaka i preko 30.000 članova. Krajem 2014, pređena je brojka od 56.000 članaka i 23.000 slika, uz preko 72.700 korisnika. Istovremeno, napravljeno je preko 2,7 miliona izmjena. Najstariji postojeći članak je [[Matematika]], započet 12. decembra 2002. u 23:40:53.&lt;ref&gt;[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Matematika&amp;oldid=130 Prvi članak ''Matematika''].&lt;/ref&gt;

Wikipedia na bosanskom jeziku trenutno ima [[Posebno:Statistike|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{PLURAL:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}.

== Statistika ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Pregledi stranica po državama&lt;ref&gt;{{cite web|title=Wikimedia Traffic Analysis Report - Page Views Per Wikipedia Language - Breakdown|url=https://stats.wikimedia.org/wikimedia/squids/SquidReportPageViewsPerLanguageBreakdown.htm#Bosnian|website=stats.wikimedia.org|publisher=Zadužbina Wikipedia|access-date=6. 5. 2021|archive-date=25. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225215939/https://stats.wikimedia.org/wikimedia/squids/SquidReportPageViewsPerLanguageBreakdown.htm#Bosnian|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| širina            = 490px
| širina_stubovima  = 50%
| lijevo1           = Država
| desno1            = %
| maks              = 35
 |ime_stuba2={{ZID|Bosna i Hercegovina}} |boja_stuba2=#ce3939|cifra_stuba2=27.4
 |ime_stuba1={{ZID|Hrvatska}} |boja_stuba1=#ce6839|cifra_stuba1=31.0
 |ime_stuba3={{ZID|Srbija}} |boja_stuba3=#cebf39|cifra_stuba3=11.8
 |ime_stuba4={{ZID|Njemačka}} |boja_stuba4=#b0ce39|cifra_stuba4=5.9
 |ime_stuba6={{ZID|Kina}} |boja_stuba6=#6dce39|cifra_stuba6=4.3
 |ime_stuba5={{ZID|Francuska}} |boja_stuba5=#39ce61|cifra_stuba5=5.0
 |ime_stuba9={{ZID|Slovenija}} |boja_stuba9=#39ce95|cifra_stuba9=1.8
 |ime_stuba10={{ZID|Austrija}} |boja_stuba10=#4839ce|cifra_stuba10=1.4
 |ime_stuba8={{ZID|Crna Gora}} |boja_stuba8=#8139ce|cifra_stuba8=2.0
 |ime_stuba7={{ZID|SAD}} |boja_stuba7=#b039ce|cifra_stuba7=3.7
 |ime_stuba11={{ZID|Nizozemska}} |boja_stuba11=#ce39b3|cifra_stuba11=1.3
 |ime_stuba12={{ZID|Sjeverna Makedonija}} |boja_stuba12=#ce3972|cifra_stuba12=1.2
|cifra_stuba13=3.2|ime_stuba13=Druge države}}

== Medijska prisutnost ==
=== tacno.net ===
Na portalu [[tacno.net]] je 25. augusta 2020. godine objavljen članak pod nazivom ''&quot;Wiki-šta? Wikipedia djelovanja u Bosni i Hercegovini&quot;'', u kom je na osnovu intervjua s nekoliko administratora, opisan rad i djelovanje Wikipedije na bosanskom jeziku.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.tacno.net/novosti/wiki-sta-wikipedia-djelovanja-u-bosni-i-hercegovini/ | title =Wiki-šta? Wikipedia djelovanja u Bosni i Hercegovini | last =Ćurak | first =Hana | authorlink =Hana Ćurak | last2 =Šabanović | first2 =Elmedina | authorlink2 =Elmedina Šabanović | date =25. 8. 2020 | website =tacno.net | publisher = | access-date =5. 11. 2022 | archive-date =29. 6. 2022 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220629123757/https://www.tacno.net/novosti/wiki-sta-wikipedia-djelovanja-u-bosni-i-hercegovini/ | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===
U članku ''&quot;Promoviraju li hrvatski nacionalisti političku agendu na Wikipediji?&quot;'' od 6. 8. 2021. godine na portalu  [[Al Jazeera Balkans]] se Wikipedia na bosanskom jeziku, kao i [[Wikipedia na hrvatskom jeziku]] optužuje za hrvatsku nacionalističku propagandu, separatizam, te se osobno napada jedan administrator.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://balkans.aljazeera.net/teme/2021/8/6/promoviraju-li-hrvatski-nacionalisti-politicku-agendu-na-wikipediji | title =Promoviraju li hrvatski nacionalisti političku agendu na Wikipediji? | last =Gadžo | first =Mersiha|authorlink= Mersiha Gadžo | date =6. 6. 2021 | website =balkans.aljazeera.net | publisher =Al Jazeera | access-date =5. 11. 2021 | language = }}&lt;/ref&gt; Članak je napisan bez namjere da se neko od upravnika ili urednika Wikipedije na bosanskom jeziku izjasni o tezama Al Jazeere.

===klix.ba ===
U redakcijskom nepotpisanom članku portala [[klix.ba]] ''&quot;Kome smeta bosanska historija na Wikipediji?&quot;'' od 7. 6. 2021.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123 | title =Kome smeta bosanska historija na Wikipediji? | last = | first = | date =7. 6. 2021 | website =klix.ba | publisher = | access-date =5. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; i članku ''Brisanje sadržaja na bosanskom jeziku: Kako nacionalisti vrše reviziju historije na Wikipediji'' autora V. K.{{efn|name=VK|Na redakcijskom impresumu pod inicijalima u grupi novinara nalazi se  Vedad Karić}} od 5. 8. 2021,&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.klix.ba/vijesti/bih/brisanje-sadrzaja-na-bosanskom-jeziku-kako-nacionalisti-vrse-reviziju-historije-na-wikipediji/210805129 | title =Brisanje sadržaja na bosanskom jeziku: Kako nacionalisti vrše reviziju historije na Wikipediji | last = | first = | date =5. 8. 2021 | website =klix.ba | publisher = | access-date =5. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; kritikuje se projekat bosanskom jeziku, te se citira [[Jahja Muhasilović]], koji iznošenjem vlastitih teza, se protivi konceptu Wikipedije, koji zabranjuje [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|iznošenje vlastititih teorija]]. Oba članka su napisana bez intervjua sa predstavnicima ili urednicima Wikipedije na bosanskom jeziku. U oba slučaja redakcija je dozvolila neprimjerne i vulgarne šovinističke komentare, te osobne napade na administratore Wikipedije.

===Preporod ===
U nepotpisanom redakcijskom članku [[Preporod (novine)|Preporod]]a, lista [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] pod nazivom ''&quot;Izgubljena bitka za Bosnu na internetu: slučaj Wikipedija&quot;'', objavljenom 1. novembra 2022. Wikipedia na bosanskom jeziku, kao i projekat na [[Wikipedia na hrvatskom jeziku|hrvatskom jeziku]]&lt;nowiki/&gt; kritikovani su pod izgovorom, da uređivačka koncepcija korisnika i administratora ne odgovara pogledima autora teksta. Nekoliko puta se navode citati [[Jahja Muhasilović|Jahje Muhasilovića]], koji poziva na osnivanje &quot;Fondacije&quot; uz pomoć novčanih sredstava, iako osnivanje jedne Wiki organizacije je moguće samo u koordinaciji i uz dozvolu [[Fondacija Wikimedia|Fondacije]].{{efn|name=Fondacija|Redakcija vjerovatno kao Fondaciju naziva jedan od vidova organiziranja korisnika na Wikipediji: npr. mogućnost osnivanja Wikimedije Bosne i Hercegovine. }} U članku se direktno napada i jedan administrator, koje se u podnaslovu opisuje kao &quot;Glavni administrator Hrvat koji živi u Austriji&quot;, te se navode izmišljene teze, da se &quot;radi o Hrvatu iz Vojvodine&quot;. Stavovi Wikipedije nisu zatraženi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.google.com/document/d/1MfgHYHE-0NNYGruRatfE6o-3csl7FXdxXb4t882FrU8/edit?usp=sharing&amp;usp=embed_facebook|title=Bez naslova|website=Google Docs|language=hr|access-date=12. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; U online izdanju novina, članak je potpisan inicialima E. S.{{efn|name=ES|Na redakcijskom impresumu pod inicijalima E. S. u grupi novinara nalazi se Elvedin Subašić}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/11886-izgubljena-bitka-za-bosnu-na-internetu-slucaj-wikipedija | title =Izgubljena bitka za Bosnu na internetu: slučaj Wikipedija | last =E. | first =S. | date =15. 11. 2022 | website =preporod.com | publisher =Preporod | access-date =9. 1. 2023 | archive-date =9. 1. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230109101758/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/11886-izgubljena-bitka-za-bosnu-na-internetu-slucaj-wikipedija | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Bosnian Wikipedia}}
* [[Wikipedia]]
* [[Wikipedia:Naš odgovor kritičarima]]
* {{simboli jezika|en|engleski}} [[:m:Tell us about Bosnian Wikipedia]]

{{Wikipedije}}

[[Kategorija:Wikipedije po jezicima|Bosanski]]</text>
      <sha1>6b7yhecz3lese63yet0pm94uspfpmrk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanskohercegovačka dijaspora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85948</id>
    <revision>
      <id>3924568</id>
      <parentid>3806048</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4993" sha1="l7pw9y5uu1rgyxcc9yjchzj01pakr4f" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Bosanskohercegovačka dijaspora''' pojam je novijeg datuma iako je i prije 1990-ih postojao u okviru političke ([[Bošnjaci]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i [[Sandžak]]a u [[Turska|Turskoj]] početkom 20. stoljeća) i ekonomske migracije (posebno u zemlje [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] tokom 1960-ih i 1970-ih). U većoj mjeri bosanskohercegovačka dijaspora postoji kao [[društvo|društveni]] [[fenomen]] ili zasebna društvena grupa tek od početka 1990-ih, kad su velike grupe [[stanovništvo|stanovništva]] Bosne i Hercegovine (Bošnjaci i dijelom bosanski [[Hrvati]] i [[Srbi]]) prognane iz matične zemlje od agresorskih [[vojska|vojski]] i paravojnih jedinica. Migracijski ciljevi bosanskohercegovačke dijaspore bile su prvobitno zemlje u kojima su već postojale određene grupe građana iz Bosne i Hercegovine ([[Njemačka]], [[Švicarska]], [[Austrija]]), prijateljski naklonjene zemlje i zemlje s posebnim historijskim vezama s Bosnom i Hercegovinom ([[Turska]], [[Italija]], [[Mađarska]], [[Češka]]) te tradicionalne emigrantske zemlje [[sjeverna Evropa|sjeverne Evrope]] ([[Norveška]], [[Švedska]], [[Danska]], [[Holandija]]). Zbog pogoršanja ekonomske situacije u zemlji dio stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] odlučuje se tokom druge polovine 1990-ih napustiti zemlju u pravcu zemalja [[Novi svijet|&quot;Novog svijeta&quot;]]: [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Kanada|Kanade]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Sličan potez preduzima i dio bosanskohercegovačkih iseljenika u [[Njemačka|Njemačkoj]], koji zbog neriješenog boravišnog statusa nije mogao ostati u zemlji, a svoju perspektivu ne vidi u povratku u [[domovina|domovinu]]. Grube procjene govore re o 1,5 do dva miliona [[Bosanci|Bosanaca]] izvan matične zemlje.

== Raspodjela ==
=== [[Sjeverna Amerika]] ===
* [[Sjedinjene Američke Države]] 145.000
** [[Missouri]] 
*** [[St. Louis]] 40.000+
** [[Georgia]]
*** [[Atlanta]] 15.000+
** [[New York (savezna država)|New York]] 
*** [[Utica]] 6.500
*** [[Syracuse]] 3.000
*** [[New York]] ???
** [[Vermont]] 
*** [[Burlington]] 5.000
** [[Florida]] 
*** [[Jacksonville]] ???
*** [[Tampa]] 4.200
** [[Kalifornija]] 
*** [[San Francisco]] 3.500
*** [[Los Angeles]] ???
** [[Illinois]] 
*** [[Chicago]] 45.000+
** [[Teksas]] 
*** [[Dallas]] / [[Fort Worth]] ???
*** [[Houston]] ???
** [[Michigan]]
*** [[Grand Rapids (Michigan)|Grand Rapids]] 12.000
*** [[Detroit]] 3.340 (izvor: U.S. Census Bureau, 2000)
** [[Washington (savezna država)|Washington]]
*** [[Seattle]] 5.500
*** [[Spokane]] ???
* [[Kanada]] 30.000+

=== [[Evropa]] ===
* [[Njemačka]] 180.000
** [[Berlin]] 10.000
* [[Norveška]] 12.000
* [[Švedska]] 54.000
* [[Danska]] 16.000
* [[Holandija]] 25.000
* [[Švicarska]] 40.000
* [[Austrija]] 90.000
* [[Turska]] 45.000
* [[Hrvatska]] 20.755
* [[Slovenija]] 21.542 
* [[Makedonija]] 17.018 
* [[Francuska]] 10.000
* [[Velika Britanija]] 8.000
** [[Birmingham]] 1.000
* [[Belgija]] 4.000
* [[Luksemburg]] 3.000
* [[Irska]] 2.000
* [[Rusija]] / [[Ukrajina]] / [[Bjelorusija]] 5.000

=== [[Okeanija]] ===
* [[Australija]] 35.000
** [[Sydney]] ???
** [[Melbourne]] ???
* [[Novi Zeland]] 1.000

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20081202185323/http://www.mo.lcms.org/CFNA.htm St. Louis]
*[https://web.archive.org/web/20040303055809/http://www.cityofutica.com/docs/04-05_conplan.doc Utica (Word dokument)]
*[https://web.archive.org/web/20181228001353/http://www.dijaspora.org/ Zajednica sandžačke dijaspore]
*[https://web.archive.org/web/20160305142105/http://www.syracuse.com/news/poststandard/index.ssf?%2Fbase%2Fnews-2%2F113360292736610.xml&amp;coll=1 Syracuse]
*[http://www.sptimes.com/2005/04/17/State/Welfare_law_challenge.shtml Tampa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081005142155/http://www.sptimes.com/2005/04/17/State/Welfare_law_challenge.shtml |date=5. 10. 2008 }}
*[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2002/05/09/DD36239.DTL San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090103155947/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2002/05/09/DD36239.DTL |date=3. 1. 2009 }}
*[http://www.encyclopedia.chicagohistory.org/pages/157.html Chicago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230319201618/http://www.encyclopedia.chicagohistory.org/pages/157.html |date=19. 3. 2023 }}
*[https://web.archive.org/web/20090117073016/http://www.state.gov/g/prm/rls/fs/2004/28215.htm USA]
*[https://web.archive.org/web/20090104011254/http://www.aliciapatterson.org/APF2102/Lorch/Lorch.html Grand Rapids]
*[http://aa.ecn.cz/img_upload/79a33131c9c4293e0fcefb50bfa263ef/Abstracts_Prague_workshop_1.doc Berlin (Acrobat dokument)]{{Mrtav link}}
*[https://web.archive.org/web/20021230065719/http://www.birmingham.gov.uk/GenerateContent?CONTENT_ITEM_ID=13619&amp;CONTENT_ITEM_TYPE=0&amp;MENU_ID=5359 Birmingham]

[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]</text>
      <sha1>l7pw9y5uu1rgyxcc9yjchzj01pakr4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarit Hadad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96136</id>
    <revision>
      <id>3924569</id>
      <parentid>3807866</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3924569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1325" sha1="dnjg1nh74lholjwpe9fqoujbs6grufq" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Sarit Hadad 10.JPG|mini|250px|Sarit Hadad, 2013.]]
'''Sarit Hadad''' ([[hebrejski]]: שרית חדד; rođena kao ''Sara Hudadatov'', [[hebrejski]]: שרה חודדטוב‎; [[20. septembar|20. septembra]] [[1978]] u [[Hadera]], [[Izrael]]), je Izraelska pjevačica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1013760-Sarit-Hadad|title=Sarit Hadad|website=Discogs|language=en|access-date=11. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Sarit je rođena u tradicionalnoj jevrejskoj porodici kao najmlađa od devetoro djece. Počela je nastupati sa osam godina. Svirala je klavir u lokalnom klubu bez znanja njenih roditelja. U 15. godini svog života postala je članica Hadera Youth Banda. Kada je imala 16 godina, otkrio ju je Avi Gueta koji je još uvijek njen menadžer. U oktobru 2009. godine izraelska muzička televizija (Channel 24) proglasila ju je najboljom pjevačicom 2000-te. Predstavljala je Izrael 2002. godine na [[Evrovizija|Evroviziji]] sa pjesmom &quot;Nadlik Beyakhad Ner&quot; i osvojila 12. mjesto. U julu 2007. godine [[Madonna]] je otkrila da je zaljubljenica Sarit, i da uživa slušajući njenu muziku.

{{commonscat|Sarit Hadad}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{IMDb name|id=1185062}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hadad, Sarit}}
[[Kategorija:Izraelski pjevači]]</text>
      <sha1>dnjg1nh74lholjwpe9fqoujbs6grufq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ahmet Obradović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101222</id>
    <revision>
      <id>3924549</id>
      <parentid>3511131</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T04:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9308" sha1="c03m72kwsgd7wc2ld9ku5rwrabc0sw5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Ahmet Obradović
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|05|18}}
| mjesto_rođenja     = Mostar, FNRJ
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1993|01|30|1946|05|18}}
| mjesto_smrti       = Zagreb, Hrvatska
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Ahmet Obradović''' bio je pozorišni i filmski režiser, pisac i direktor Narodnog pozorišta u [[Mostar]]u.

== Rane godine ==
Rođen je u Mostaru gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Amaterski se počeo baviti režijom u [[Stolac|Stocu]], gdje je kao srednjoškolac sa Kulturno umjetničkim društvom Marko Mihić režirao ''Zulumćara'' [[Svetozar Ćorović|Svetozara Ćorovića]]. Nekoliko godina je živio u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i za list ''Glas'' pisao filmske i pozorišne kritike. Na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u [[Beograd]]u, Odsjek režije upisao se 1969/70. godine u klasi profesora Miroslava Bejlovića. Na prvoj godini studija scenski je osmislio Studenski festival poezije, a 1971. godine prvi je u bivšoj Jugoslaviji dramatizovao roman ''Tvrđava'' Meše Selimovića. Za postavku ''Tvrđave'' sa Studentskim teatrom u Beogradu nagrađen je godišnjom nagradom Udruženja kulturno – umjetničkih društava Srbije.&lt;ref name = &quot;tacno&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tacno.net/nasigradovi/25-godina-od-smrti-ahmeta-obradovica-1946-1993/ |title=25 godina od smrti Ahmeta Obradovića (1946. – 1993.) |publisher=[[tacno.net]] |access-date=30. 1. 2018 |archive-date=21. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721024832/https://www.tacno.net/nasigradovi/25-godina-od-smrti-ahmeta-obradovica-1946-1993/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Režiserska karijera ==
Kao stipendista Narodnog pozorišta Mostar diplomsku predstavu ''Ko se boji Virdžinije Vulf'' Edvarda Olbija Obradović je režirao je na velikoj sceni ovog pozorišta 10. 3. 1973. godine. Poslije toga postaje stalni režiser Narodnog pozorišta u [[Mostar]]u, a 1987. postavljen je za direktora Pozorišta. U mostarskom Narodnom pozorištu režirao je 33 predstave, od kojih i svoja dva autorska teksta: „Vi ste na redu, izvolite“, premijerno izvedeno u Studiju 64, maloj sceni pozorišta, krajem decembra 1977. godine. Oktobra 1979., Obradović na scenu postavlja i svoju drugu autorsku predstavu, dokumentarno-poetsku dramu „Ljudi s juga“. Ovu dramu Obradović je za Radio Sarajevo režirao 1981. godine. Režirao je i izvan matične kuće, predstave višestruko nagrađivane. Autor je i nekoliko dokumenarnih filmova, među kojima i filma o glumcu Avdi Džinoviću. Tokom 1992. godine za RTV Sarajevo snimio je dokumentarni film o mostarskim izbjeglicama u Hrvatskoj “Konvoj za život”, emitovan na RTV Sarajevo 1993. godine.&lt;ref name = &quot;tacno&quot;/&gt;

{{Citat|''Došao sam u Mostar, jer ga volim. Volim Neretvu, Stari most, Radobolju, mostarske mahale, nebo, ljude...Mogao sam ostati u Beogradu i vrlo lako ući u pozorišni život tog grada. Ipak, izabrao sam Mostar.- Ahmet Obradović''}}

U Narodnom pozorištu Mostar, Ahmet Obradović režirao je djela Žorža Fejdoa; komedije [[Branislav Nušić|Branislava Nušića]]; dramu Slobodana Stojanovića ''Ti si to''; Ćopićeve „Doživljaje Nikoletine Bursaća“; &quot;Priča o Drugu Titu&quot; Svetozarada Pajića; ''Gorko sunce'' Anđelka Vuletića; dramu ''To'' [[Alija Isaković|Alije Isakovića]]; ''Divlje meso'' Gorana Stefanovskog. Praizvedba Isakovićeve ''Hasanagice'' igrana je u mostarskom Narodnom pozorištu novembra 1981. godine u režiji Ahmeta Obradovića. Nedugo zatim Obradović režirao je predstavu „Ase“ - prema sbirci poezije ''[[Kameni Spavač]]'' [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]]. Režira i ''Preporuku'', Efraima Kišona, ''Svadbeni marš'', Zorana Božovića, te dramske tekstove [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]] ''Česalj'', ''Heroji u smokingu'', ''Orhideja'', ''Revolucija u dvorcu'', a predstava ''Gospoda i drugovi'' je nagrađena. 
Nakon „Gospode i drugova“, Obradović režira Bokačov ''Slavujev poj'', ''Neprijatno interesovanje'' Moidraga Zalice; slijede predstave ''Bila je deveta'', Alda Nikolaja, za koju potpisuje i scenografiju i izbor muzike, potom Aleksandar Geljman „Nasamo sa svima“, Ljubomir Simović „Putujuće pozorište Šopalović&quot;, Dušan Kovačević ''Klaustrofobična komedija''. 
Premijera predstave ''[[Omer i Merima]]'' održana je juna 1988. godine u pećini pod Kujundžilukom.

Godinu kasnije slijedi premijera ''Tvrđave'' Meše Selimovića, koju je tadašnja pozorišna kritika ocijenila vrlo značajnom u dramaturskom postupku Darka Lukića. Ovom predstavom se Narodno pozorište Mostar predstavilo na 16. susretima profesionalnih pozorišta Bosne i Hercegovine u Brčkom i osvojilo nagradu za najbolju predstavu Festivala.

Izvan matične kuće Obradović je režirao u teatru Joakin Vujić u Kragujevcu predstavu „Jazavac pred sudom“ Petra Kočića 1977-e. U tuzlanskom Narodnom pozorištu režirao je Dubravčićevu „Zlatnu jabuku“ 1979-e i Nušićevu „Ožalošćenu porodicu“ 1985. godine. A u Narodnom pozorištu Zenica na scenu je postavio Kemolajtijev tekst „Stjuardese za DC-10 boeing boeing“ 1986 godine. 
Izuzetnu saradnju Obradović je ostvario sa Akademijom scenskih umjetnosti Sarajevo, Odsjekom za glumu, čiji su studenti diplomske predstave radili u Mostaru.

Narodno pozorište u Mostaru je na inicijativu režisera Ahmeta Obradovića 1991. godine pokrenulo Festival komedije Bosne i Hercegovine.

{{Citat|''„Festival sam nazvao „Mostarska liska“ ponukan tradicijom mostarskog humora. Naime oduvijek su na glasu bile mostarske saljivdžije – liske, uvijek spremne na duhovitu dosjetku, blagu podvalu i kalambur. Tako je Prvi festival održan od 11 - 17. maja 1991 godine. Učestvovala su pozorišta iz Sarajeva, Banja Luke, Tuzle i Zenice. Mostarsko pozorište je učestvovalo sa predstavom „Revolucija u dvorcu“ Fadila Hadžica, koju sam ja rezirao. Gost nam je bilo Crnogorsko Narodno pozorište iz Titograda, a otvorena izložba [[Hasan Fazlić|Hasana Fazlića]], na kojoj je izložio karikature dobitnika nagrade i &quot;Lovorov vijenac&quot; na sarajevskom festivalu MESS.“ - Ahmet Obradović''}}

U Baltičkom dramskom teatru u Košalinu, Poljska, Obradović je režirao komediju Fadila Hadžića &quot;Gospoda i drugovi&quot;, 1988. godine, u Amaterskom pozorištu u Prijedoru režirao je Kovačevićevu &quot;Klaustrofobičnu komediju&quot;, 1986-e i Nikolajevu &quot;Bila je deveta&quot;, 1987. godine. 
Poslijednja Obradovićeva pozorišna režija bila je predstava „Derviš i smrt“ po romanu Meše Selimovića. Predstava je premijerno izvedena februara 1992. godine. Imala je samo 10 izvođenja. Igrali su Dragan Jovičić, Branko Lican, Toni Pehar, Tahir Nikšić. Scenografiju potpisuje akademski slikar Safet Zec.

{{Citat|''„Derviša radimo uz obilježavanje 80 godišnjice Mešinog rođenja. Odmah me je osvojila dramatizacija  Nijaza Alispahića, koja je metodom slaganja slika u jednom skladnom ritmu stvorila mozaik i zaokruženu misaonu cjelinu Mešinog svijeta. A sada našeg svijeta. Obuzela me prava stvaralačka groznica i odlučih da napravimo nešto što će se pamtiti...Radili smo ne scenu po scenu, već riječ po riječ, monolog po monolog, uskladjivanje dijaloga .“ - Ahmet Obradović''}}

Ahmet Obradović autor je i nekoliko dokumenarnih filmova – o glumcu Avdi Džinoviću, o Medjugorju, te filma o glumcu Anti Vicanu. Tokom 1992. godine za RTV Sarajevo Obradović je snimio dokumentarni film o mostarskim izbjeglicama u Hrvatskoj &quot;Konvoj za zivot&quot;, emitiran na Televiziji Sarajevo 1993. godine.
Na obnovljenom Festivalu &quot;Mostarska liska&quot; ustanovljena je Nagrada-plaketa „Ahmet Obradović“.

{{Citat|''„Jako sam sretna što sam imala tako jednog predivnog oca, od kojeg sam naslijedila tako jednu predivnu profesiju i to je moj život. Moj život je bio pozorište i predstave a i danas se bavim i pozorištem a i filmom, koje sam isto tako naslijedila od oca.“ - Lea Obradović''}}

{{Citat|''„Ja sam bila na njegovoj zadjnoj turneji, koju je on nazvao &quot;Turneja mira&quot;, koja je išla kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku 1990 godine. Sa tom &quot;Turnejom mira&quot; Narodnog pozorišta u Mostaru, on je želio jednostavno da pokaže da umjetnost može prevazići svu mržnju i da može prevazići pogotovu mržnju na kninskim barikadama, koje su skinuli kada su stigli autobusi Narodnog pozorišta. Naravno mami to i nije bilo bas najdraže, ali on je uvijek inzistirao da mi idemo sa njim i da upoznajemo ljude širom bivše Jugoslavije i pogotovo pred sami rat, jer je želio da mi razumijemo šta se dešava, i stim je želio da mi odrastemo u miru i da nam pokaže da je to moguće.“''

''- Prof. Dr. Lana Candler (rođ. Obradović)''}}

Sa novinarkom Majdom Hrvić, Ahmet Obradović se oženio 1973. godine. Imali su kćerke Lanu i Leu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Obradović, Ahmet}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1993.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>c03m72kwsgd7wc2ld9ku5rwrabc0sw5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Maldivi</title>
    <ns>1</ns>
    <id>106256</id>
    <revision>
      <id>3924501</id>
      <parentid>1165705</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:49:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3924501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924507</id>
      <parentid>3924501</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Guadeloupe</title>
    <ns>1</ns>
    <id>121974</id>
    <revision>
      <id>3924486</id>
      <parentid>2453957</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026</comment>
      <origin>3924486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>mcotf7y83ayukzkv9wijxbk7p390a3n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924494</id>
      <parentid>3924486</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:43:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0" xml:space="preserve">{{Male države i teritorije - članak|2026}}</text>
      <sha1>3c1y6de9gsxtegymivxprlgwt5sldv0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924495</id>
      <parentid>3924494</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>ne pripada u definisanu  grupu &gt;1000 km²</comment>
      <origin>3924495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tankard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133317</id>
    <revision>
      <id>3924475</id>
      <parentid>3353145</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:41:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2606" sha1="ldzbhgpbet4j52c0ac64fdxmagcdz5o" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Tankard
| pozadina          = skupina
| slika             = Tankard With Full Force 2018 14.jpg
| žanr              = [[Thrash metal]]
| karijera          = [[1982]]-sada
| trenutni_članovi  = Andreas Geremia, Andreas Gutjahr, Frank Thorwarth, Olaf Zissel
| bivši_članovi     = Bernhard Rapprich, Axel Katzmann, Oliver Werner, Andy Bulgaropoulos, Arnulf Tunn
| izdavač           = AFM Records, Noise Records, Century Media
| porijeklo         = [[Njemačka]]
}}
'''Tankard''' je [[njemačka|njemački]] [[thrash metal]] bend iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]]. Većina njihovih pjesama je o [[alkohol]]u, posebno o [[pivo|pivu]], te su se zato proglasili izumuteljima novog žanra – &quot;alkoholnog metala&quot;.

== O grupi ==
Grupu su [[1982.]] osnovali Andreas Geremia, Axel Katzmann i Frank Thorwarth, te su je nazvali prema riječi koja označava vrč za [[pivo]]. Do sada su izdali trinaest studijskih albuma, te su jedni od predstavnika &quot;teutonskog [[thrash metal]]a&quot;. Inače, članovi grupe su i veliki navijači [[Bundesliga (njemački nogomet)|bundesligaškog]] nogometnog kluba [[Eintracht Frakfurt|Eintracht]], te su autori klupske himne &quot;Schwarz-weiß wie Schnee&quot;.

== Članovi grupe ==
;Sadašnja postava
* Andreas Geremia – [[pjevanje|vokal]] (1982–trenutno)
* Andy Gutjahr – [[gitara]] (1999–trenutno)
* Frank Thorwarth – [[bas-gitara]] (1982–trenutno)
* Olaf Zissel – [[bubnjevi]] (1994–trenutno)

;Bivši članovi
* Bernhard Rapprich – gitara (1982)
* Axel Katzmann – gitara (1982–1995)
* Andy Boulgaropoulos – gitara (1982–1998)
* Oliver Werner – bubnjevi (1982–1989)
* Arnulf Tunn – bubnjevi (1989–1993)

== Diskografija ==
;Studijski albumi
* ''[[Zombie Attack]]'' (1986)
* ''[[Chemical Invasion]]'' (1987)
* ''[[The Morning After]]'' (1988)
* ''[[The Meaning of Life]]'' (1990)
* ''[[Stone Cold Sober]]'' (1992)
* ''[[Two-Faced]]'' (1994)
* ''[[The Tankard]]'' (1995)
* ''[[Disco Destroyer]]'' (1998)
* ''[[Kings of Beer]]'' (2000)
* ''[[B-Day]]'' (2002)
* ''[[Beast of Bourbon]]'' (2004)
* ''[[The Beauty and the Beer]]'' (2006)
* ''[[Thirst]]'' (2008)
* ''[[Vol(l)ume 14]]'' (2010)
* ''[[A Girl Called Cerveza]]'' (2012)
* ''[[R.I.B.]]'' (2014)
* ''[[One Foot in the Grave]]'' (2017)

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Tankard (band)}}
* [http://www.tankard.info/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218055331/https://www.tankard.info/ |date=18. 2. 2021 }}

[[Kategorija:Njemačke thrash metal grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]]</text>
      <sha1>ldzbhgpbet4j52c0ac64fdxmagcdz5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Allison Cameron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141033</id>
    <revision>
      <id>3924553</id>
      <parentid>3557130</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T05:14:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16984" sha1="4sxfjahag70q2aclk19yzrkapfaq0jz" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| ime            = Allison Cameron
| serija         = ''Dr. House''
| slika          = Allison Cameron.jpg
| prvo           = [[Pilot (Dr. House)|&quot;Pilot&quot;]]
| zadnje         = [[Everybody Dies (Dr. House)|&quot;Everybody Dies&quot;]] (8x22)
| kreator        = [[David Shore]]
| portretirao    = Jennifer Morrison
| glas           =
| oznaka6        =
| podaci6        =
| oznaka7        = 
| podaci7        =
| oznaka8        =
| podaci8        =
&lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          =
| vrsta          =
| rod            =
| zanimanje      = Liječnica
| titula         = '''Imunologinja'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Dijagnostička medicina&lt;small&gt; (sezone 1–3, 6)&lt;/small&gt;&lt;/ul&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Šefica Urgentnog odjela &lt;small&gt; (sezone 4–5)&lt;/small&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Privremena direktorica bolnice&lt;small&gt; (epizoda [[Big Baby (Dr. House)|&quot;Big Baby&quot;]], 5x13)&lt;/small&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/li&gt;
| porodica       = Neimenovani brat
| supruga        = Bob (''preminuo'') &lt;br/&gt; Robert Chase (razvedeni suprug) &lt;br/&gt; Neimenovani treći suprug
| djeca          = Jedno
| rodbina        =
| religija       = [[Deizam]]
| nacionalnost   =
| oznaka22       =
| podaci22       =
| oznaka23       =
| podaci23       =
| oznaka24       =
| podaci24       =
&lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    =
| oznaka26       =
| podaci26       =
| oznaka27       =
| podaci27       =
| oznaka28       =
| podaci28       =
}}
'''Dr. Allison Cameron''' lik je u [[Fox Broadcasting Company|Foxovoj]] [[medicina|medicinskoj]] [[televizijska serija|seriji]] ''[[Dr. House]]'', a tumači je [[Jennifer Morrison]]. Po specijalizaciji [[imunologija|imunolog]], Cameron je bila članica [[Gregory House|Houseovog]] posebno biranog tima na Odsjeku za dijagnostičku medicinu bolnice ''Princeton‑Plainsboro''.

== Biografija ==
Prije rada u ''Princeton-Plainsborou'' Cameron je stažirala na [[Klinika Mayo|klinici ''Mayo'']] i bila je među najboljim studentima na medicinskom fakultetu.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x01]]) [[Pilot (Dr. House)|&quot;Pilot&quot;]], [[scenarist]]: [[David Shore]], ''Dr. House'', Fox, 16. novembar 2004.&lt;/ref&gt; Porijeklom je sa [[Srednji Zapad (SAD)|Srednjeg Zapada]] i ima neimenovanog starijeg brata.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x06]]) [[Que Sera Sera (Dr. House)|&quot;Que Sera Sera&quot;]], Thomas L. Moran, ''Dr. House'', Fox, 7. novembar 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x17]]) [[Fetal Position (Dr. House)|&quot;Fetal Position&quot;]], Garrett Lerner, Russel Friend, ''Dr. House'', Fox, 3. april 2007.&lt;/ref&gt; U epizodi ''[[Lockdown (Dr. House)|Lockdown]]'' ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 6|6x16]]) [[Robert Chase|Chase]] spominje da joj se divi koliko se čvrsto suprotstavila svom ocu nakon što je vikao na njenu majku tokom praznične posjete. Cameron je radila za Housea tri godine, zajedno sa Chaseom [[(Jesse Spencer]]) i [[Eric Foreman|Foremanom]] ([[Omar Epps]]).&lt;ref name=&quot;3x24&quot;&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x24]]) [[Human Error (Dr. House)|&quot;Human Error&quot;]], Thomas L. Moran i Lawrence Kaplow, ''Dr. House'', Fox, 29. maj 2007.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Allison Cameron - vjenčanje.jpg|mini|lijevo|250px|Cameron s pokojnim mužem i njihovim kumom Joeom]]
Kad je imala 21 godinu, zaljubila se u jednog čovjeka, iako je znala da mu je dijagnosticiran neizlječivi [[rak štitnjače]].&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 2|2x01]]) [[Acceptance (Dr. House)|&quot;Acceptance&quot;]], Russel Friend, Garett Lerner, ''Dr. House'', Fox, 13. septembar 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;1x07&quot;&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x07]]) [[Fidelity (Dr. House)|&quot;Fidelity&quot;]], Thomas L. Moran, ''Dr. House'', Fox, 28. decembar 2004.&lt;/ref&gt; Vjenčali su se i šest mjeseci nakon toga njen je muž umro jer mu je rak [[metastaze|metastazirao]] u [[mozak]].&lt;ref name=&quot;1x07&quot;/&gt;

U [[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1. sezoni]] vidimo da se Cameron sviđa House.&lt;ref&gt;Maureen Ryan (15. mart 2005), &quot;Hot Docs&quot;, ''Chicago Tribune'', str. 16.&lt;/ref&gt; Dala je otkaz u epizodi [[Role model (Dr. House)|&quot;Role Model&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x17]]) nakon što je [[Edward Vogler]] prisilio Housea da otpusti jednog člana svog tima.&lt;ref&gt;&quot;Role Model&quot;, Matt Witten, ''Dr. House'', Fox, 5. april 2005.&lt;/ref&gt; Kad je zamoljena da se vrati, pristaje jedino pod uvjetom da iziđe s Houseom na sastanak.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x19]]) [[Kids (Dr. House)|&quot;Kids&quot;]], Lawrence Kaplow, Thomas L. Moran, ''Dr. House'', Fox, 3. mart 2005.&lt;/ref&gt; To se dešava u sljedećoj epizodi. Kad budu upitani hoće li ponovo izići, House odgovori &quot;Ne mislim baš&quot;, a Cameron &quot;Ne znam&quot;.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x20]]) [[Love Hurts (Dr. House)|&quot;Love Hurts&quot;]], Sara B. Cooper, ''Dr. House'', Fox, 10. mart 2005.&lt;/ref&gt; Nakon što je vidjela Houseovo ponašanje kad se ponovo spojio sa svojom bivšom djevojkom [[Stacy Warner|Stacy]] ([[Sela Ward]]), Cameron mu govori: &quot;Mislila sam da si previše emotivno nesređen da bi ikoga volio. Nisam bila u pravu. Ti me jednostavno ne bi mogao voljeti. U redu je. Pobrinut ću se za sebe radi tvog dobra.&quot;&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x22]]) [[Honeymoon (Dr. House)|&quot;Honeymoon&quot;]], Lawrence Kaplow, John Mankiewicz, ''Dr. House'', FOox, 24. maj 2005.&lt;/ref&gt;

Nakon što se prethodno &quot;ušlagirala&quot; [[metamfetamin]]om, Cameron odlazi u krevet sa Chaseom u epizodi [[Hunting (Dr. House)|&quot;Hunting&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 2|2x07]]), a zatim se s njim upušta u neobaveznu vezu, tj. postaju [[neobavezna veza|&quot;prijatelji s povlasticama&quot;]] na kraju epizode [[Insensitive (Dr. House)|&quot;Insensitive&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x14]]). Međutim, prekida tu vezu nakon što joj Chase kaže da želi njihovu vezu podići na viši stepen. Uprkos njenom odbijanju, Chase je svakog utorka počinje zvati na sastanak.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x20]]) [[House Training (Dr. House)|&quot;House Training&quot;]], Doris Egan, ''Dr. House'', Fox, 24. april 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x21]]) [[Family (Dr. House)|&quot;Family&quot;]], Liz Friedman, ''Dr. House'', Fox, 1. maj 2007.&lt;/ref&gt; Kad ostane jedina u Houseovom timu nakon što je Chase dobio, a Foreman dao otkaz, u finalu treće sezone i ona daje otkaz.&lt;ref name=&quot;3x24&quot;/&gt; Nakon toga odlazi do Chaseove kuće (u ponedjeljak) i govori mu: &quot;Jednostavno ne želim više čekati.&quot;&lt;ref name=&quot;3x24&quot;/&gt;

U četvrtoj sezoni Cameron radi na Odjelu za hitnu pomoć. I Chase i Foreman primjećuju da je, uprkos tome što više ne radi za Housea, &quot;prilično umiješana u njegov (novi) tim&quot;.&lt;ref name=&quot;4x06&quot;&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 4|4x06]]) [[Whatever It Takes (Dr. House)|&quot;Whatever It Takes&quot;]], Thomas L. Moran, ''Dr. House'', Fox, 13. novembar 2007.&lt;/ref&gt; Cameron se kasnije povjerava Foremanu govoreći mu da ono što joj nedostaje u vezi sa starim poslom jesu &quot;ljudi koji čine što god treba da posao bude obavljen&quot; iako je više puta rekla da se ne želi vratiti na stari posao.&lt;ref name=&quot;4x06&quot;/&gt; Njena veza sa Chaseom napreduje tokom pete sezone; u epizodi [[Saviors (Dr. House)|&quot;Saviors&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 5|5x21]]), nakon male prepirke s Chaseom o njihovom otkazanom odmoru, zaručuju se, a u finalu sezone sklapaju [[brak]].&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 5|5x24]]) [[Both Sides Now (Dr. House)|&quot;Both Sides Now&quot;]], Doris Egan, ''Dr. House'', Fox, 11. maj 2009.&lt;/ref&gt;

U šestoj sezoni Cameron i Chase vraćaju se u Dijagnostički odjel, koji privremeno vodi Foreman (dok se House ne vrati iz bolnice u koju je otišao radi odvikavanja od ''[[Vicodin]]a''). Međutim, u epizodi [[The Tyrant (Dr. House)|&quot;The Tyrant&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 6|6x04]]) Chase namjernim pogrešnim liječenjem ubija pacijenta Dibalu, brutalnog [[Afrika|afričkog]] [[diktator]]a, koji je u svojoj zemlji nemilosrdno pobio hiljade ljudi. Chase priznaje to Cameron u epizodi [[Known Unknowns (Dr. House)|&quot;Known Unknowns&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 6|6x07]]). U [[Teamwork (Dr. House)|sljedećoj epizodi]] Cameron i Chase trebali su napustiti Houseov tim i bolnicu zbog Dibaline smrti i kako bi spasili svoju vezu, međutim, Chase na kraju odlučuje ostati u timu. Cameron se suočava s Houseom i govori mu da je uništio Chaseov život učinivši ga &quot;nesposobnim da razlikuje dobro od zla i da vidi svetost ljudskog života&quot;. Ona priznaje svoju nekadašnju ljubav prema Houseu koja je nestala kao rezultat nedavnih dešavanja, zajedno s ljubavlju prema Chaseu. Epizoda završava njenim rastankom od Chasea i napuštanjem njihovog stana u suzama. Devet epizoda kasnije, u &quot;Lockdownu&quot;, vraća se u bolnicu kako bi Chaseu donijela papire za razvod da ih potpiše. Nakon početnog oklijevanja i prepirke Chase potpisuje papire, ali, dok su bili u karantinu (cijela bolnica bila je u karantinu u tom trenutku), spontano provode posljednje zajedničke trenutke u [[ples]]u, a nakon njega imaju i [[seks|intimni odnos]].
== Osobnost ==
{|class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 90%; background:#c6dbf7; color:black; width:37em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
|style=&quot;text-align: left;&quot;|&quot;Živiš u zabludi da možeš ispraviti sve što nije savršeno. Zato si se udala za čovjeka koji je umirao od [[rak (bolest)|raka]]. Ti ne voliš, ti trebaš. A sada, kad je tvoj muž mrtav, tražiš svoj novi dobrotvorni slučaj. Zato si izišla sa mnom. Dvostruko sam stariji od tebe, ne izgledam lijepo, nisam šarmantan, čak nisam ni dobra osoba. Ja sam ono što ti trebaš. Ja sam oštećen.&quot;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;| — Houseove riječi upućene Cameron na njihovom sastanku u epizodi &quot;Love Hurts&quot;
|}
Cameron je jedno vrijeme bila jedina žena u Houseovom timu.&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;Joyce Millman (26. mart 2006), [http://www.nytimes.com/2006/03/26/arts/television/26mill.html?_r=2&amp;oref=slogin &quot;Sviđaju joj se stariji doktori, naročito kreteni&quot;], ''New York Times''; preuzeto: 2. maj 2008.&lt;/ref&gt; Poznata je po poštenju, iskrenosti, idealizmu i jakoj etici. Iako takva, nije joj strano ni zadirkivanje drugih, kao kad je jednom bila sama sa Chaseom i rekla mu da žene mogu imati jednosatni [[orgazam]] (kao odgovor na to što joj je Foreman ranije rekao da je Chase zainteresiran, ali stidljiv), ali kad uđe Foreman, Cameron se ponaša potpuno hladnokrvno. Ona je [[ateizam|ateistica]], ali poštuje ljude s religijskim uvjerenjima, za razliku od Housea, koji se otvoreno i nemilosrdno izruguje religioznim osobama.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x05]]) [[Damned if You Do (Dr. House)|&quot;Damned if You Do&quot;]], Sara B. Cooper, ''Dr. House'', Fox, 14. decembar 2004.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x12]]) [[Sports Medicine (Dr. House)|&quot;Sports Medicine&quot;]], John Mankiewicz i David Shore, ''Dr. House'', Fox, 22. februar 2005.&lt;/ref&gt; Joyce Millman iz ''[[The New York Times|New York Timesa]]'' kaže da Houseov opis Cameron (vidi desno) &quot;ide u srž njene motivacije i osobnosti&quot;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;/&gt; Morrison je rekla da Cameron mrzi samu sebe zbog ljubavi prema Houseu, &quot;ali ne može a da ga ne smatra poželjnim&quot;.&lt;ref&gt;Scott Ellis (20. mart 2006), [http://www.smh.com.au/news/tv--radio/confusion-times-three/2006/03/20/1142703267736.html?page=fullpage#contentSwap1 &quot;Konfuzija na treću&quot;], ''The Sydney Morning Herald''; preuzeto: 3. juli 2009.&lt;/ref&gt; Cameron prigovara Houseu što se često služi obmanjivanjem pacijenata i nekoliko mu se puta suprotstavila u vezi s tim.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 2|2x18]]) [[Sleeping Dogs Lie (Dr. House)|&quot;Sleeping Dogs Lie&quot;]], Sara Hess, ''Dr. House'', Fox, 18. april 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 3|3x03]]) [[Informed Consent (Dr. House)|&quot;Informed Consent&quot;]], David Foster, ''Dr. House'', Fox, 19. januar 2006.&lt;/ref&gt; Također često oklijeva saopćiti loše vijesti pacijentima ili njihovoj porodici.&lt;ref&gt;([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 1|1x04]]) [[Maternity (Dr. House)|&quot;Maternity&quot;]], Peter Blake, ''Dr. House'', Fox, 7. decembar 2004.&lt;/ref&gt;

Njeno zanimanje za Housea opalo je nakon što je počela vezu sa Chaseom iako ono povremeno izranja kroz mini flertove i omaške u govoru; u epizodi [[Ugly (Dr. House)|&quot;Ugly&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 4|4x07]]), dok je TV-ekipa snimala kako protječe jedan dan u ''Princeton-Plainsborou'' za potrebe [[dokumentarni film|dokumentarca]], pred kamerom joj se omaklo da voli Housea. U epizodi [[No More Mr. Nice Guy (Dr. House)|&quot;No More Mr. Nice Guy&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 4|4x13]]), kada se za Housea vjeruje da ima [[neurosifilis]], Chase je otvoreno pred Foremanom i ostatkom tima pita je li spavala s Houseom, na što je ona dvosmisleno odgovorila: &quot;To se njih ne tiče&quot;. Chase ostaje pri mišljenju da jest; međutim, kasnije, kad su ostali sami, rekla mu je da nije. U četvrtoj sezoni ofarbala se i postala plavuša. Početkom te sezone House, kome su [[James Wilson|Wilson]] i [[Lisa Cuddy|Cuddy]] rekli da su se Cameron i Chase preselili u [[Arizona|Arizonu]], pronalazi Cameron na Odjelu za hitnu pomoć nakon što je konačno otkrio da ona (kao i Chase) i dalje radi u istoj bolnici. House joj govori da je idiot (uobičajena Houseova rečenica). Kad ga Cameron upita je li to zbog kose ili zbog toga gdje sada radi, on joj kaže: &quot;Zbog oboje&quot;, rekavši joj da zbog kose sad izgleda kao kurva i da mu se to sviđa.

U epizodi [[Big Baby (Dr. House)|&quot;Big Baby&quot;]] ([[Spisak epizoda &quot;Dr. Housea&quot;#Sezona 5|5x13]]) Cameron privremeno preuzima direktorsko mjesto nakon što Cuddy odluči provoditi više vremena sa svojom tek usvojenom kćeri. Međutim, uskoro daje otkaz, rekavši da nikad ne bi mogla reći &quot;NE&quot; Houseu nakon što je tri godine radila za njega.
== Prijem ==
Maureen Ryan iz ''Chicago Tribunea'' navodi kako su mnogi ljubitelji serije bili razočarani time što se u četvrtoj sezoni Cameron pojavljivala znatno manje nego prije.&lt;ref&gt;[http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2008/04/house-creator-t.html &quot;Autor ''Dr. Housea'' govori: Ljubitelji Chasea i Cameron možda neće htjeti to čuti&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111017135858/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2008/04/house-creator-t.html |date=17. 10. 2011}}, 18. april 2008.&lt;/ref&gt; [[David Shore]] i [[filmski producent|filmska producentica]] Katie Jacobs izjavili su da će Chase i Cameron uskoro dobiti dovoljno minutaže i fabule nakon što su se mnogi ljubitelji serije žalili i preduzeli neke akcije.&lt;ref&gt;Michael Aussielo, [http://insidetv.ew.com/2009/01/13/exclusive-house-2/ &quot;Ekskluzivno: Glavni ljudi serije ''Dr. House'' o Chaseu i Cameron&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315121757/http://insidetv.ew.com/2009/01/13/exclusive-house-2/ |date=15. 3. 2012}}, januar 2009.&lt;/ref&gt;
== Napuštanje serije ==
U septembru 2009. Fox je objavio da će Cameron biti &quot;uklonjena&quot; iz serije sredinom šeste sezone. To je bila odluka [[scenarist]]a i producenata, a ne Morrisonina.

Prije emitiranja njene posljednje epizode (16. novembra 2009) Morrison je komentirala objavu o njenom odlasku iz serije, rekavši da to nije definitivno. &quot;Ne mislim da iko zaista zna... oni (tj. autori) uvijek su tek nekoliko epizoda ispred i Shore je uvijek bio vrlo iskren u scenarističkom pristupu prema likovima i onome što on vjeruje da ti likovi jesu.&quot; Rekla je i da Shore trenutno pokušava shvatiti gdje bi Cameron sada trebala biti i &quot;uklapa li se u bolnicu... a, koliko znam, još to ne znaju. Dakle, to je to što znam&quot;, rekla je na zabavi povodom premijere [[DVD]]-a / [[Blu-ray disc|Blu-Raya]] ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]''.&lt;ref&gt;Jennifer Godwin, [http://uk.eonline.com/uberblog/watch_with_kristin/b154043_jennifer_morrison_talks_about_her_exit.html &quot;Jennifer Morrison govori o svom odlasku iz ''Dr. Housea'', te o tome hoće li se vratiti&quot;], ''E! Online''; preuzeto: 2. april 2010.&lt;/ref&gt; Cameron se vratila u još jednoj epizodi šeste sezone, već spomenutoj &quot;Lockdown&quot;, kao i u posljednjoj epizodi serije, [[Everybody Dies (Dr. House)|&quot;Everybody Dies&quot;]], u okviru [[halucinacija|halucinacije]].

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.imdb.com/character/ch0015928/ Allison Cameron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101024031429/http://www.imdb.com/character/ch0015928/ |date=24. 10. 2010 }} na ''[[IMDb]]-ju''
* [http://www.housemd-guide.com/characters/cameron.php Dr. Allison Cameron]
* [http://tviv.org/House%2C_M.D./Allison_Cameron Allison Cameron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080915192709/http://tviv.org/House,_M.D./Allison_Cameron |date=15. 9. 2008 }} na ''[[TVIV]]-u''
* [http://www.housemd-guide.com/CamIssues/ Blog o odlasku Cameron iz serije]
* [http://www.housemd-guide.com/CamIssues/ Allison Cameron] na [http://www.wikia.com/wiki/c:House:Main_Page House Wikia]

{{House}}

{{DEFAULTSORT:Cameron, Allison}}
[[Kategorija:Likovi u &quot;Dr. Houseu&quot;]]
[[Kategorija:Fiktivni liječnici]]</text>
      <sha1>4sxfjahag70q2aclk19yzrkapfaq0jz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homologična riječ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146033</id>
    <revision>
      <id>3924566</id>
      <parentid>3873514</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:52:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3924566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2384" sha1="kdaa33bqo61uxhbq4zbkwt8w5helcsc" xml:space="preserve">'''Homologična''' ili '''autologična riječ''' je riječ koja izražava osobinu koju i sama posjeduje. Suprotna ovom je '''heterologična riječ''' koja se ne odnosi na samu sebe.

Primjeri homologičnih riječi su:
* &quot;kratko&quot; je kratko
* &quot;riječ&quot; je riječ
* &quot;Bosanski&quot; je [[Bosanski]]

Primjeri heterologičnih riječi su:
* &quot;dugačko&quot; nije dugačko
* &quot;banana&quot; nije banana
* &quot;Englisch&quot; je [[Njemački]]

== Historija ==
Za razliku od općenitih [[pojam|pojmova]], '''autologija''' i samoreferencija, osobito ovo razlikovanje i suprotovanje je neobično u [[lingvistika|lingvistici]] zato što opisuje lingvistične fenomene ili klase riječi dok je aktuelno u [[logika|logici]] i [[filozofija|filozofiji]]. U prethodnom su ovo prvi uveli [[Kurt Grelling]] i [[Leonard Nelson]] za opis [[semantički paradoks|sematničkog paradoksa]], kasnije poznato kao [[Grelling-Nelsonov paradoks]].&lt;ref&gt;Grelling i Nelson su koristili sljedeću definiciju kod prvog objavljivanja njihovog paradoksa u 1808-oj godini: &quot;Neka ''&lt;big&gt;φ&lt;/big&gt;(M)'' bude riječ koja označava pojam koja definiše ''M''. Ova riječ je ili elemenat iz ''M'' ili ne. U prvom slučaju zvat ćemo ga 'atologično', a u drugom 'heterologično'.&quot; (Peckhaus 1995, str. 269). Prijašnja verzija Grellingovog paradoksa je prezentirao Nelson u pismu [[Gerhard Hessenberg|Gerhardu Hessenbergu]], 28 maja 1907-e, gdje riječ &quot;heterologično&quot; nije bila korištena dok su &quot;autologične riječi&quot; bile definisane kao &quot;riječi koje spadaju u pojmove koji sami sebe definiraju&quot; (Peckhaus 1995, str. 277).&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{de simbol}} [https://ris.uni-paderborn.de/record/17492 Volker Peckhaus: ''The Genesis of Grelling's Paradox'': Ingolf Max / Werner Stelzner (eds.), ''Logik und Mathematik: Frege-Kolloquium''] ''Jena 1993'', Walter de Gruyter, Berlin 1995 (= Perspektiven der analytischen Philosophie, 5), str. 269-280.
* {{en simbol}} [[iarchive:oxforddictionary0000blac|Simon Blackburn: ''The Oxford Dictionary of Philosophy'']], Oxford University Press, 2nd ed. Oxford 2005, str. 30 (&quot;autological&quot;), str. 170 (&quot;heterological&quot;), str. 156 (&quot;Grelling's paradox&quot;).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [[Henry Segerman]]: [http://www.segerman.org/autological.html A list of autological words]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Riječi]]
[[Kategorija:Samoreferencija]]
[[Kategorija:Vrste riječi]]</text>
      <sha1>kdaa33bqo61uxhbq4zbkwt8w5helcsc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih 1000 članaka</title>
    <ns>2</ns>
    <id>175093</id>
    <revision>
      <id>3924571</id>
      <parentid>3923250</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41104" sha1="lzv3b5vtb3hhsxsm8smxdbq87ipjrdf" xml:space="preserve">Sortirano po datumu kreiranja (najstariji prvi). Bez preusmjerenja, čvorova, portala, Wikipedia stranica i godina/mjeseci/dana. Bazirano na bs-wiki ispis: ''20260101''. Generisano: 2026-1-2 15:39:10. Ukupno članaka: '''1000'''.


# 2013-04-18 21:37:19: [[Grb Izraela]]
# 2013-04-18 21:37:55: [[Zastava Južnog Sudana]]
# 2013-04-18 21:38:41: [[Grb Tadžikistana]]
# 2013-04-18 21:39:35: [[Grb Turkmenistana]]
# 2013-04-18 21:39:37: [[Grb Ujedinjenih Arapskih Emirata]]
# 2013-06-26 15:14:31: [[Grb Jordana]]
# 2013-06-30 22:00:17: [[Funkcionalni red]]
# 2013-07-01 04:55:25: [[Prvenstvo Jugoslavije u odbojci]]
# 2013-08-15 19:47:31: [[Zastava Hrvatske]]
# 2013-09-09 07:34:22: [[Banica Anka]]
# 2013-09-09 08:02:39: [[Katarina Vuković]]
# 2013-09-09 10:20:25: [[Plemkinja Vukoslava]]
# 2013-09-09 10:23:05: [[Vukimir Bosanski]]
# 2013-09-09 13:01:02: [[Ponosnik]]
# 2013-09-10 13:40:15: [[Itinerarij]]
# 2013-09-19 12:38:02: [[Ugovori o radu srednjovjekovne Bosne]]
# 2013-09-26 18:56:01: [[Vitača]]
# 2013-10-22 19:27:10: [[Polupropusna membrana]]
# 2013-10-29 19:08:38: [[Akvaristika]]
# 2013-10-31 20:36:53: [[Marsovci]]
# 2013-10-31 20:37:13: [[Martialis heureka]]
# 2013-10-31 22:04:53: [[Mileševac]]
# 2013-11-03 09:28:35: [[Normanska dinastija]]
# 2013-11-07 11:25:19: [[Grb Maroka]]
# 2013-11-14 06:56:29: [[Charlesov zakon]]
# 2013-11-14 07:06:39: [[Dinastija (sport)]]
# 2013-11-14 11:51:36: [[Porez na dobit]]
# 2013-11-18 15:01:27: [[Samostan Klini]]
# 2013-11-29 12:11:01: [[Kari]]
# 2013-12-01 10:52:04: [[Koncesija]]
# 2013-12-12 18:21:31: [[Spisak proizvođača čelika]]
# 2013-12-19 09:03:26: [[Privreda Madagaskara]]
# 2014-02-05 13:11:47: [[Elejska škola]]
# 2014-02-05 13:16:06: [[Sedam Mudraca]]
# 2014-02-05 13:17:51: [[Pitija]]
# 2014-02-05 13:19:01: [[Secesija plebejaca]]
# 2014-02-05 13:20:09: [[Hanibal Gisko]]
# 2014-02-05 13:41:10: [[Kim]]
# 2014-02-05 13:41:41: [[Kohorta]]
# 2014-02-05 13:43:03: [[Talenat (mjera)]]
# 2014-02-05 13:43:38: [[Kalijin mir]]
# 2014-02-05 13:44:15: [[Sushruta]]
# 2014-02-05 13:44:30: [[Dinastija Kanva]]
# 2014-02-05 13:44:54: [[Hijeronim od Sirakuze]]
# 2014-02-05 13:45:10: [[Kandalanu]]
# 2014-02-05 13:46:39: [[Kalistrat iz Afidne]]
# 2014-02-05 17:03:58: [[Lizimah]]
# 2014-02-05 17:24:31: [[CER računari]]
# 2014-02-09 15:27:52: [[Aperitiv]]
# 2014-02-12 07:55:25: [[Konosman]]
# 2014-02-12 14:44:19: [[Almanah]]
# 2014-02-19 09:12:06: [[Amater]]
# 2014-02-19 10:28:39: [[Plebejci]]
# 2014-02-19 11:49:18: [[Evropski put E70]]
# 2014-02-19 11:56:12: [[Aton]]
# 2014-02-19 13:37:50: [[Barion]]
# 2014-02-19 13:39:06: [[Barokomora]]
# 2014-02-19 13:49:05: [[Naučni časopis]]
# 2014-02-19 13:49:41: [[Cezarova linija]]
# 2014-02-19 13:55:36: [[Bačka]]
# 2014-02-19 14:32:12: [[OpenNTPD]]
# 2014-02-19 14:32:15: [[Gondor]]
# 2014-02-19 14:33:41: [[Prvo doba sunca]]
# 2014-02-19 16:59:38: [[Bogoslužje]]
# 2014-02-19 17:26:12: [[Boza]]
# 2014-02-19 21:52:19: [[Centurija]]
# 2014-02-19 22:11:33: [[Cijena]]
# 2014-02-20 00:35:53: [[Demiurg]]
# 2014-02-20 07:53:16: [[Destiny Fulfilled ... And Lovin' It]]
# 2014-02-20 07:53:46: [[Deterministički konačni automat]]
# 2014-02-20 08:06:18: [[Dinar]]
# 2014-02-20 09:22:56: [[Dorski red]]
# 2014-02-20 10:02:04: [[Dúnedaini]]
# 2014-02-20 10:46:34: [[Egeskov zamak]]
# 2014-02-20 10:48:45: [[Egzocitoza]]
# 2014-02-20 12:07:02: [[Ekonomski pojmovi]]
# 2014-02-20 15:19:36: [[Elektromagnetno polje]]
# 2014-02-20 15:32:22: [[Endotel]]
# 2014-02-20 18:00:51: [[Etika novinarstva]]
# 2014-02-21 00:55:34: [[Feral Tribune]]
# 2014-02-21 00:58:54: [[Fermion]]
# 2014-02-21 01:47:33: [[Fluid]]
# 2014-02-21 05:44:50: [[Nesai]]
# 2014-02-21 10:19:16: [[Front islamskog spasa]]
# 2014-02-21 12:39:48: [[Gamepad]]
# 2014-02-21 13:13:12: [[Gluon]]
# 2014-02-21 13:36:38: [[Grand Casablanca]]
# 2014-02-21 13:51:23: [[Grifon]]
# 2014-02-21 14:03:07: [[Guverner]]
# 2014-02-21 14:40:58: [[Haute couture]]
# 2014-02-21 14:43:15: [[Hebefrena shizofrenija]]
# 2014-02-21 14:45:50: [[Hebrejsko pismo]]
# 2014-02-21 15:20:17: [[Hipokratova zakletva]]
# 2014-02-21 15:57:54: [[Hiponim]]
# 2014-02-21 16:55:50: [[HomePlug]]
# 2014-02-22 16:07:04: [[Ilustracija]]
# 2014-02-22 16:09:07: [[Imperativno programiranje]]
# 2014-02-22 16:17:41: [[Infant]]
# 2014-02-22 16:19:43: [[Inicijali]]
# 2014-02-22 18:13:48: [[Izbori]]
# 2014-02-22 19:44:49: [[Javno mišljenje]]
# 2014-02-24 08:42:58: [[Taza-Al Hoceima-Taounate]]
# 2014-02-24 14:06:12: [[Okrug Nelson (Kentucky)]]
# 2014-02-24 17:44:21: [[Kartel]]
# 2014-02-25 08:27:46: [[Kategorički imperativ]]
# 2014-02-27 06:50:00: [[Osmanlijsko tursko pismo]]
# 2014-02-27 13:05:40: [[Hamtramck (Michigan)]]
# 2014-03-08 22:23:17: [[Valuk]]
# 2014-03-08 23:19:51: [[Grb Islanda]]
# 2014-03-08 23:23:28: [[Zastava Islanda]]
# 2014-03-09 10:57:54: [[Lazar BVT]]
# 2014-03-12 10:10:30: [[Karpas]]
# 2014-03-13 11:55:12: [[Menelaj]]
# 2014-03-13 17:19:05: [[Roštilj]]
# 2014-03-15 02:33:05: [[Poluotvorena linija]]
# 2014-03-15 14:00:40: [[Otvorena linija]]
# 2014-03-15 15:18:14: [[Uporište (šah)]]
# 2014-03-15 16:27:45: [[Navlačenje (šah)]]
# 2014-03-20 07:38:41: [[Korintski red]]
# 2014-03-21 10:18:32: [[Kriminal bijele kragne]]
# 2014-03-22 12:31:53: [[Krivotvoreni novac]]
# 2014-03-22 12:42:56: [[Kulturalna asimilacija]]
# 2014-03-22 14:28:49: [[Leves]]
# 2014-03-25 16:48:03: [[Lupang Hinirang]]
# 2014-03-25 16:59:27: [[MCA]]
# 2014-03-25 17:37:21: [[Majari]]
# 2014-03-25 20:25:52: [[Martenzit]]
# 2014-03-25 21:11:34: [[Mogoriš]]
# 2014-03-25 21:22:14: [[Mauro Orbin]]
# 2014-03-26 14:39:37: [[Mezon]]
# 2014-03-26 15:02:57: [[Mikroprogram]]
# 2014-03-26 15:35:53: [[Minivan]]
# 2014-03-26 15:36:31: [[Minopolagač]]
# 2014-03-26 16:33:45: [[Mišićni spazam]]
# 2014-03-26 23:13:31: [[Dravidi]]
# 2014-03-27 07:43:06: [[Mooreov automat]]
# 2014-03-27 08:47:15: [[Morski lav]]
# 2014-03-27 12:45:56: [[Nargotrond]]
# 2014-03-27 16:00:19: [[Nelipići]]
# 2014-03-28 08:00:40: [[Noldori]]
# 2014-03-28 08:01:09: [[Nominalna vrijednost]]
# 2014-03-28 08:02:00: [[Nordijsko skijanje]]
# 2014-03-28 10:34:24: [[Košarka na Olimpijskim igrama 1968.]]
# 2014-03-30 01:33:51: [[Prevencija (šah)]]
# 2014-03-30 08:33:07: [[Strabon]]
# 2014-03-30 10:05:28: [[Dvostruki šah]]
# 2014-04-05 09:01:44: [[Fiat M11/39]]
# 2014-04-07 12:48:26: [[Ortorompski kristalni sistem]]
# 2014-04-07 21:42:28: [[Pafos]]
# 2014-04-08 09:53:12: [[Norma (šah)]]
# 2014-04-15 20:11:00: [[Paranoidna shizofrenija]]
# 2014-04-15 21:14:21: [[Parodija]]
# 2014-04-15 21:18:22: [[Patagonija]]
# 2014-04-15 21:25:59: [[Patogene gljivice]]
# 2014-04-16 14:00:53: [[Piroliza]]
# 2014-04-16 14:05:17: [[Pjastovići]]
# 2014-04-16 14:07:29: [[Planckova masa]]
# 2014-04-16 14:07:38: [[Planckova temperatura]]
# 2014-04-16 15:53:41: [[Polemika]]
# 2014-04-16 16:49:49: [[Političar]]
# 2014-04-16 18:19:27: [[Pomona (mitologija)]]
# 2014-04-16 18:34:26: [[Poređenje optičkih medija za pohranu podataka]]
# 2014-04-17 10:06:05: [[Prestolonasljednik]]
# 2014-04-17 10:43:31: [[Programska paradigma]]
# 2014-04-17 14:09:26: [[Ptolemejidi]]
# 2014-04-17 15:02:49: [[Rajsko jezero]]
# 2014-04-17 15:39:23: [[Reichssicherheitshauptamt]]
# 2014-04-17 16:15:44: [[Ricotta]]
# 2014-04-17 22:13:05: [[SRAM]]
# 2014-04-21 13:46:44: [[Sloboda govora]]
# 2014-04-21 16:48:41: [[Spisak osoba znanih kao Veliki]]
# 2014-04-21 17:17:19: [[Stadion &amp;quot;Slavko Maletin Vava&amp;quot;]]
# 2014-04-21 17:39:20: [[Streljačko oružje]]
# 2014-04-21 17:58:49: [[Sturm und Drang]]
# 2014-04-21 19:12:18: [[Sundska ostrva]]
# 2014-04-22 07:43:50: [[Tabak]]
# 2014-04-22 07:44:19: [[Tabiini]]
# 2014-04-22 07:50:50: [[Tao]]
# 2014-04-22 10:16:33: [[Torpiljarka]]
# 2014-04-22 10:21:59: [[Transvestizam]]
# 2014-04-22 10:24:20: [[Tremor]]
# 2014-04-22 10:29:12: [[Trgovački brod]]
# 2014-04-22 10:38:55: [[Tropi]]
# 2014-04-22 12:43:40: [[Ummet]]
# 2014-04-22 21:48:27: [[Veksilologija]]
# 2014-04-22 21:50:16: [[Velika Sundska ostrva]]
# 2014-04-22 23:53:14: [[Video]]
# 2014-04-23 08:38:35: [[Vrijednosni papir]]
# 2014-04-23 10:03:43: [[Irig]]
# 2014-04-23 10:05:38: [[Pećinci]]
# 2014-04-23 10:05:43: [[Inđija]]
# 2014-04-24 10:24:51: [[Stanovo (Kragujevac)]]
# 2014-04-24 11:41:11: [[Zagreb film]]
# 2014-04-24 11:43:48: [[Zalistak plućne arterije]]
# 2014-04-24 11:51:01: [[Zastava Biafre]]
# 2014-04-24 11:53:50: [[Zastava Grčke]]
# 2014-04-24 11:55:54: [[Zastava Libije]]
# 2014-04-24 12:05:18: [[Zastava Malte]]
# 2014-04-24 12:06:01: [[Zastava Mongolije]]
# 2014-04-24 12:06:45: [[Zastava Norveške]]
# 2014-04-24 12:06:53: [[Zastava Obale Slonovače]]
# 2014-04-24 12:07:54: [[Zastava San Marina]]
# 2014-04-24 12:09:00: [[Zastava Sudana]]
# 2014-04-24 12:09:38: [[Zastava Ujedinjenih Arapskih Emirata]]
# 2014-04-24 12:10:51: [[Zastava Šri Lanke]]
# 2014-04-24 12:11:15: [[Zastava Švicarske]]
# 2014-04-24 15:41:49: [[Šid]]
# 2014-04-24 15:52:41: [[Željezna brda (Gospodar prstenova)]]
# 2014-05-03 11:24:00: [[Lj]]
# 2014-05-06 13:56:51: [[Puškomitraljez]]
# 2014-05-06 15:02:05: [[Grb Gambije]]
# 2014-05-06 15:07:50: [[Grb Gane]]
# 2014-05-10 13:48:20: [[Covenanter]]
# 2014-05-10 13:51:01: [[Cruiser Mk IV]]
# 2014-05-12 12:58:40: [[Challenger (tenk)]]
# 2014-05-16 09:22:19: [[Grb Portorika]]
# 2014-05-16 09:40:11: [[Grb Južnog Sudana]]
# 2014-05-16 18:07:58: [[Mudžiza]]
# 2014-05-21 10:37:28: [[Univerzitetski teleinformatički centar]]
# 2014-05-23 06:07:08: [[Sušenje hrane]]
# 2014-05-23 16:56:48: [[Grb Zapadne Sahare]]
# 2014-05-26 12:25:07: [[Jednostavni grupni sistemi]]
# 2014-05-28 09:53:26: [[Državna cesta D7]]
# 2014-05-29 08:21:08: [[Skup Fornaks]]
# 2014-05-30 06:42:39: [[Poet's Corner]]
# 2014-05-31 14:46:31: [[De facto]]
# 2014-06-01 00:14:37: [[Grb Čilea]]
# 2014-06-06 07:22:51: [[Senat]]
# 2014-06-07 09:14:39: [[Spisak premijera Irske]]
# 2014-06-07 12:55:15: [[Cikla]]
# 2014-06-08 11:23:38: [[Rukoljub]]
# 2014-06-08 17:42:16: [[Evropski put E6]]
# 2014-06-09 10:00:01: [[Zastava Južne Koreje]]
# 2014-06-13 21:46:07: [[Osman Redžović]]
# 2014-06-16 08:14:32: [[Type 2 Ka-Mi]]
# 2014-06-16 08:32:19: [[Type 3 Ka-Chi]]
# 2014-06-17 20:28:20: [[Learjet 45]]
# 2014-06-30 12:33:54: [[IBM PC]]
# 2014-07-01 00:13:14: [[Marina (slikarstvo)]]
# 2014-07-03 03:50:50: [[Unihokej]]
# 2014-07-06 13:23:01: [[Dinar Republike Srpske]]
# 2014-07-13 17:39:38: [[Općine u Danskoj]]
# 2014-07-15 23:49:14: [[Wartortle]]
# 2014-07-15 23:52:12: [[Vulpix]]
# 2014-07-15 23:52:48: [[Oddish]]
# 2014-07-15 23:53:16: [[Vileplume]]
# 2014-07-15 23:53:54: [[Bellossom]]
# 2014-07-15 23:54:22: [[Golduck]]
# 2014-07-15 23:55:27: [[Poliwhirl]]
# 2014-07-15 23:57:20: [[Weepinbell]]
# 2014-07-15 23:57:46: [[Tentacool]]
# 2014-07-15 23:57:56: [[Tentacruel]]
# 2014-07-15 23:58:51: [[Rapidash]]
# 2014-07-15 23:59:34: [[Seel]]
# 2014-07-15 23:59:55: [[Dewgong]]
# 2014-07-16 00:00:27: [[Exeggcute]]
# 2014-07-16 00:00:50: [[Tangela]]
# 2014-07-16 00:01:03: [[Magmar]]
# 2014-07-16 00:01:30: [[Vaporeon]]
# 2014-07-16 12:19:34: [[Flareon]]
# 2014-07-16 12:20:05: [[Kabuto]]
# 2014-07-16 12:20:41: [[Moltres]]
# 2014-07-16 12:21:07: [[Dragonair]]
# 2014-07-16 12:21:30: [[Chikorita]]
# 2014-07-16 12:21:57: [[Meganium]]
# 2014-07-16 12:22:10: [[Cyndaquil]]
# 2014-07-16 19:53:56: [[Quilava]]
# 2014-07-16 19:54:08: [[Typhlosion]]
# 2014-07-16 19:54:41: [[Croconaw]]
# 2014-07-16 19:54:51: [[Feraligatr]]
# 2014-07-24 00:09:49: [[Pastel]]
# 2014-08-01 16:05:29: [[Festival pjesme i sevdaha &amp;quot;Rade Jovanović&amp;quot;]]
# 2014-08-01 20:25:36: [[Beatrice Napuljska]]
# 2014-08-03 17:13:25: [[Mašice]]
# 2014-08-10 01:44:30: [[Izolirani pješak]]
# 2014-08-14 09:59:26: [[Gens]]
# 2014-08-14 14:56:24: [[Urukagina]]
# 2014-08-21 06:22:07: [[Prozerpina]]
# 2014-08-21 07:57:03: [[Cel (božica)]]
# 2014-08-25 07:54:20: [[Ops]]
# 2014-08-25 10:26:31: [[Selkis]]
# 2014-08-25 11:52:31: [[Spomeni Olova u historijskim izvorima]]
# 2014-08-26 12:06:21: [[Robin Hood]]
# 2014-08-26 12:58:10: [[Trent (rijeka)]]
# 2014-08-27 04:47:55: [[Ecser]]
# 2014-08-27 15:48:44: [[Murina]]
# 2014-08-28 01:16:14: [[Čorba]]
# 2014-08-28 08:04:05: [[Triton (mitologija)]]
# 2014-08-28 12:53:26: [[Venecuelanski zaliv]]
# 2014-08-30 08:56:47: [[Brlići]]
# 2014-08-31 10:13:19: [[Vlasi Nenkovići]]
# 2014-08-31 10:17:29: [[Etenol]]
# 2014-09-08 09:09:39: [[WISE 1049-5319]]
# 2014-09-08 09:52:36: [[Pontiac Montana]]
# 2014-09-08 10:43:30: [[Dekretali]]
# 2014-09-11 18:38:48: [[Heptan]]
# 2014-09-11 22:07:24: [[Dirichletov granični uvjet]]
# 2014-09-16 18:43:24: [[Nausikaja]]
# 2014-09-19 21:35:17: [[Površinski pritisak]]
# 2014-09-21 20:24:20: [[Meduza (mitologija)]]
# 2014-09-24 12:12:07: [[Sektor za ležišta mineralnih sirovina zavoda za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine]]
# 2014-09-24 18:45:02: [[Odžaci (Srbija)]]
# 2014-09-25 15:06:35: [[Zastava Libana]]
# 2014-09-29 12:18:23: [[Koncern]]
# 2014-09-30 08:13:56: [[Protej (mitologija)]]
# 2014-09-30 15:43:56: [[Neumiruće Zemlje]]
# 2014-10-01 07:25:37: [[Tok'ra]]
# 2014-10-04 14:59:43: [[Whaitiri]]
# 2014-10-05 06:25:05: [[Hodr]]
# 2014-10-05 11:20:12: [[Nova Švedska]]
# 2014-10-05 15:48:34: [[RX J1856.5-3754]]
# 2014-10-05 17:20:57: [[Bek šuter]]
# 2014-10-05 17:28:28: [[Krilni bek]]
# 2014-10-07 11:08:40: [[Tera]]
# 2014-10-08 11:50:16: [[Uporedno istraživanje]]
# 2014-10-11 19:33:46: [[Nova klasična ekonomija]]
# 2014-10-11 20:00:31: [[Palilula]]
# 2014-10-11 20:31:31: [[Injektivna funkcija]]
# 2014-10-11 20:32:23: [[Larva]]
# 2014-10-11 23:06:39: [[IT certifikacija]]
# 2014-10-11 23:23:56: [[OpenCVS]]
# 2014-10-11 23:30:59: [[Brzina po Nyquistu]]
# 2014-10-11 23:31:50: [[Dvodimenzionalne transformacije]]
# 2014-10-11 23:32:05: [[GLUT]]
# 2014-10-11 23:40:18: [[GXL]]
# 2014-10-11 23:41:31: [[Prednje i zadnje lice poligona]]
# 2014-10-21 01:52:38: [[Turtonovo udvajanje]]
# 2014-10-21 02:15:13: [[Zeplerovo udvajanje]]
# 2014-10-22 10:54:06: [[Savez reformskih snaga Jugoslavije]]
# 2014-10-23 21:13:33: [[Grimshaw (šah)]]
# 2014-10-23 21:27:25: [[ADS 16402]]
# 2014-10-23 22:47:14: [[Amarilis]]
# 2014-10-23 22:49:22: [[Andrija Vlatković]]
# 2014-10-24 01:27:08: [[BL Lacertae]]
# 2014-10-24 01:28:26: [[Babenko–Becknerova nejednakost]]
# 2014-10-24 03:11:28: [[EV Lacertae]]
# 2014-10-24 05:14:28: [[Francesco Sforza]]
# 2014-10-24 06:40:17: [[Porodica Borgia]]
# 2014-10-24 06:42:41: [[Ratna mornarica Albanije]]
# 2014-10-24 07:02:14: [[Univerzitetska biblioteka Umeå]]
# 2014-10-24 07:15:20: [[Aita]]
# 2014-10-25 08:33:07: [[Iveco VM 90]]
# 2014-10-25 08:35:12: [[KV-2]]
# 2014-10-25 08:39:18: [[Land Rover Wolf]]
# 2014-10-25 08:44:41: [[Misija Swift Gamma-Ray Burst]]
# 2014-10-25 09:04:10: [[Oshkosh M-ATV]]
# 2014-10-25 09:05:33: [[Pejzažna arhitektura]]
# 2014-10-25 09:28:29: [[T-44]]
# 2014-10-26 06:49:44: [[Koktel]]
# 2014-10-26 06:50:39: [[Kraljevi Atene]]
# 2014-10-29 00:00:03: [[80. paralela (jug)]]
# 2014-10-30 10:36:58: [[Centralna divizija (NBA)]]
# 2014-10-30 10:37:50: [[Sjeverozapadna divizija (NBA)]]
# 2014-10-30 10:38:12: [[Pacifička divizija (NBA)]]
# 2014-10-30 10:41:36: [[Atlantska divizija (NBA)]]
# 2014-10-31 05:52:21: [[Orci (Gospodar prstenova)]]
# 2014-11-06 12:00:53: [[Punga]]
# 2014-11-06 12:46:11: [[Gliese 581 c]]
# 2014-11-07 16:32:36: [[Evropski put E63]]
# 2014-11-08 21:06:31: [[Slobodni pad]]
# 2014-11-09 10:28:36: [[Asistencija (košarka)]]
# 2014-11-09 16:12:36: [[Aljehinov top]]
# 2014-11-10 13:24:39: [[WEP]]
# 2014-11-10 13:28:36: [[Wakizashi]]
# 2014-11-12 09:20:58: [[Opijum]]
# 2014-11-13 19:25:05: [[Wobbuffet]]
# 2014-11-13 19:25:52: [[Goldeen]]
# 2014-11-13 19:25:59: [[Roselia]]
# 2014-11-15 13:46:23: [[Nova godina]]
# 2014-11-27 14:21:48: [[Spisak košarkaša NBA: A]]
# 2014-11-29 22:51:29: [[Preglednik slike]]
# 2014-11-29 22:57:53: [[Digitalna slika]]
# 2014-11-29 22:59:36: [[Alef broj]]
# 2014-11-29 23:02:33: [[Grupe za pritisak]]
# 2014-11-29 23:03:30: [[Kompozicija funkcija]]
# 2014-11-29 23:03:51: [[Load balancer]]
# 2014-12-01 16:06:21: [[Lorica (rimska vojska)]]
# 2014-12-01 20:04:37: [[Skila]]
# 2014-12-01 22:02:48: [[Toplota topljenja]]
# 2014-12-07 12:30:35: [[Embriologija]]
# 2014-12-07 13:12:51: [[Die Ärzte]]
# 2014-12-08 09:58:07: [[Fauna]]
# 2014-12-08 22:05:42: [[Palinologija]]
# 2014-12-14 20:57:14: [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2005/2006.]]
# 2014-12-15 20:34:51: [[Proizvod rastvorljivosti]]
# 2014-12-20 22:41:27: [[Spisak staza Formule 1]]
# 2014-12-21 10:48:56: [[Industrijske otpadne vode]]
# 2014-12-22 17:31:11: [[Istro-Rumuni]]
# 2014-12-24 07:50:45: [[Katolički kraljevi]]
# 2014-12-31 09:21:09: [[Wosret]]
# 2015-01-05 20:20:58: [[Gharb-Chrarda-Béni Hssen]]
# 2015-01-07 19:12:40: [[Sorghum]]
# 2015-01-10 00:43:06: [[Rabat-Salé-Zemmour-Zaer]]
# 2015-01-12 00:20:17: [[HLX-1 (crna rupa)]]
# 2015-01-14 06:13:49: [[Tadžički jezik]]
# 2015-01-14 12:15:48: [[Triskaidekafobija]]
# 2015-01-15 09:24:19: [[Football Alliance]]
# 2015-01-15 17:34:39: [[El-Ka'ka'a ibn Amr et-Temimi]]
# 2015-01-18 13:57:30: [[Cargo 10]]
# 2015-01-19 11:53:30: [[Kurski zaliv]]
# 2015-01-21 12:06:38: [[Piroluzit]]
# 2015-01-25 07:23:34: [[Planckovo vrijeme]]
# 2015-01-25 13:20:50: [[Grofovija Aragon]]
# 2015-01-26 12:27:56: [[Deinococcus radiodurans]]
# 2015-01-27 08:27:18: [[Tāne]]
# 2015-02-02 10:04:05: [[Kalij-oksalat]]
# 2015-02-02 18:25:19: [[Nezaposlenost]]
# 2015-02-02 19:36:28: [[Salijski zakonik]]
# 2015-02-07 11:52:54: [[Švicarski nož]]
# 2015-02-07 21:34:13: [[Spisak režisera]]
# 2015-02-07 22:44:17: [[Fosforescencija]]
# 2015-02-07 22:44:32: [[Čistoća od stvarne nečisti]]
# 2015-02-07 22:55:21: [[Simpatija]]
# 2015-02-07 22:55:41: [[Variometar]]
# 2015-02-08 00:13:46: [[Surface rendering]]
# 2015-02-08 00:13:48: [[Sektor za inženjersku geologiju zavoda za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine]]
# 2015-02-08 00:13:55: [[Računarska dinamika fluida]]
# 2015-02-08 00:14:44: [[Izomorfizam]]
# 2015-02-11 21:54:51: [[Polimorfizam dužine jednostavne sekvence]]
# 2015-02-12 10:45:26: [[Vrijeme (šah)]]
# 2015-02-16 11:17:39: [[Genetičar]]
# 2015-02-16 23:30:19: [[Ninetales]]
# 2015-02-17 00:32:30: [[Dimitrije Ivanovič]]
# 2015-02-17 01:14:51: [[Jigglypuff]]
# 2015-02-17 10:41:21: [[Konstantin Paleolog (sin Mihaela VIII)]]
# 2015-02-17 14:43:04: [[Ernst Wilhelm Leberecht Tempel]]
# 2015-02-17 18:29:49: [[Janje (William Blake)]]
# 2015-02-19 21:15:19: [[Engleski valcer]]
# 2015-02-23 12:08:57: [[Rancho Mirage]]
# 2015-02-25 21:24:03: [[Zakoni (Platon)]]
# 2015-02-25 21:25:24: [[Američka revolucija]]
# 2015-02-25 21:29:17: [[Pir]]
# 2015-02-25 21:30:00: [[Shaka Zulu]]
# 2015-02-25 21:31:51: [[Zastava Japana]]
# 2015-02-25 21:33:07: [[Samo]]
# 2015-02-25 21:36:58: [[Pirati]]
# 2015-02-25 21:40:04: [[Dopplerov efekt]]
# 2015-02-25 21:41:56: [[Samojed (pas)]]
# 2015-02-25 21:44:18: [[Lov]]
# 2015-02-25 21:44:19: [[Ribolov]]
# 2015-02-25 21:44:55: [[Bjelouška]]
# 2015-02-25 21:45:21: [[Filmska trilogija Gospodar prstenova]]
# 2015-02-25 21:49:45: [[Zastava Litvanije]]
# 2015-02-25 21:50:45: [[Li Po]]
# 2015-02-25 21:52:26: [[Paprika]]
# 2015-02-25 21:52:41: [[Tu Fu]]
# 2015-02-25 21:52:44: [[Tokugawa]]
# 2015-02-25 21:54:25: [[Kon-Tiki]]
# 2015-02-25 21:55:01: [[Dalaj Lama]]
# 2015-02-25 21:55:20: [[Kalmarska unija]]
# 2015-02-25 22:00:29: [[Nubija]]
# 2015-02-25 22:02:00: [[Zastava Južnoafričke Republike]]
# 2015-02-25 22:02:55: [[Eutifron]]
# 2015-02-25 22:02:58: [[Torpedo]]
# 2015-02-25 22:05:32: [[Tekila]]
# 2015-02-25 22:05:57: [[Izviđači]]
# 2015-02-25 22:05:58: [[GPRS]]
# 2015-02-25 22:06:04: [[Očni mišići]]
# 2015-02-25 22:06:14: [[Zastava Irana]]
# 2015-02-25 22:07:44: [[Zastava Novog Zelanda]]
# 2015-02-25 22:10:28: [[Cigara]]
# 2015-02-25 22:11:13: [[Spisak integrala hiperboličkih funkcija]]
# 2015-02-25 22:11:44: [[Panzer IV]]
# 2015-02-25 22:11:47: [[Panzer VI]]
# 2015-02-25 22:11:49: [[Panzer V]]
# 2015-02-25 22:13:09: [[Lira (muzički instrument)]]
# 2015-02-25 22:13:32: [[Zabranjeni grad]]
# 2015-02-25 22:13:39: [[Tangaroa]]
# 2015-02-25 22:14:36: [[Kečuanski jezik]]
# 2015-02-25 22:15:05: [[Perajari]]
# 2015-02-25 22:15:13: [[Janus (mitologija)]]
# 2015-02-25 22:15:23: [[Fidija]]
# 2015-02-25 22:17:22: [[KV-85]]
# 2015-02-25 22:17:39: [[Veliki mravojed]]
# 2015-02-25 22:18:07: [[T-60]]
# 2015-02-25 22:18:16: [[Crna joha]]
# 2015-02-25 22:19:31: [[El Niño]]
# 2015-02-25 22:20:08: [[Bečki dijalekt njemačkog jezika]]
# 2015-02-25 22:22:20: [[Hangul]]
# 2015-02-25 22:30:01: [[Colo-Colo]]
# 2015-02-25 22:33:56: [[Tetrarch]]
# 2015-02-25 22:34:49: [[Razmjenjivač toplote]]
# 2015-02-25 22:34:50: [[Pobuna na &amp;quot;Bountyju&amp;quot;]]
# 2015-02-26 05:48:55: [[Savjest]]
# 2015-02-26 05:56:53: [[Eumen]]
# 2015-02-26 05:57:56: [[Bik Koji Sjedi]]
# 2015-02-26 05:58:16: [[Pocomtuc]]
# 2015-02-26 05:58:37: [[Optičko vlakno]]
# 2015-02-26 05:59:48: [[CP/M]]
# 2015-02-26 06:02:04: [[Rivendel]]
# 2015-02-26 06:02:10: [[Hobiti (Gospodar prstenova)]]
# 2015-02-26 06:02:38: [[Dopisnica]]
# 2015-02-26 06:02:44: [[Sarah Kane]]
# 2015-02-26 06:02:58: [[Roy Lichtenstein]]
# 2015-02-26 06:03:00: [[Sima Qian]]
# 2015-02-26 06:03:26: [[Zastava Italije]]
# 2015-02-26 06:03:43: [[San Diego]]
# 2015-02-26 06:04:48: [[Šiva]]
# 2015-02-26 06:05:22: [[Edipov kompleks]]
# 2015-02-26 06:06:34: [[Hoenir]]
# 2015-02-26 06:06:45: [[Torpedni čamac]]
# 2015-02-26 06:07:44: [[Zastava Ekvadora]]
# 2015-02-26 06:07:54: [[Zastava Tunisa]]
# 2015-02-26 06:07:55: [[Zastava Kolumbije]]
# 2015-02-26 06:09:21: [[George Hammond]]
# 2015-02-26 06:09:27: [[Grb Slovenije]]
# 2015-02-26 06:09:31: [[Jonas Quinn]]
# 2015-02-26 06:09:32: [[Vala Mal Doran]]
# 2015-02-26 06:09:35: [[Grb Sjedinjenih Američkih Država]]
# 2015-02-26 06:09:39: [[Grb Kolumbije]]
# 2015-02-26 06:09:48: [[Grb Singapura]]
# 2015-02-26 06:10:25: [[Guildford Dudley]]
# 2015-02-26 06:10:45: [[Pancho Villa]]
# 2015-02-26 06:10:57: [[John Dudley]]
# 2015-02-26 06:11:08: [[Lignin]]
# 2015-02-26 06:11:33: [[Mary Boleyn]]
# 2015-02-26 06:12:00: [[Lidice]]
# 2015-02-26 06:12:30: [[Dangerously in Love World Tour]]
# 2015-02-26 06:19:33: [[Fujian]]
# 2015-02-26 06:21:26: [[Špinat]]
# 2015-02-26 06:22:04: [[Reunifikacija Njemačke]]
# 2015-02-26 06:22:38: [[Minobacač]]
# 2015-02-26 06:23:09: [[152 mm haubica M1943 (D-1)]]
# 2015-03-04 10:31:32: [[Bombarder]]
# 2015-03-05 07:49:52: [[Evropsko prvenstvo u nogometu za žene]]
# 2015-03-13 12:35:40: [[Char G1]]
# 2015-03-13 15:33:47: [[Koncert]]
# 2015-03-13 20:49:07: [[Stridsvagn m/21-29]]
# 2015-03-16 10:53:53: [[Stridsvagn m/42]]
# 2015-03-16 13:01:12: [[Minisatelit]]
# 2015-03-20 04:09:30: [[Telemark (skijaški skokovi)]]
# 2015-03-20 10:42:38: [[Spisak integrala inverznih trigonometrijskih funkcija]]
# 2015-03-20 16:19:20: [[Zajednički jetreni vod]]
# 2015-03-21 19:20:44: [[Potražnja]]
# 2015-03-22 19:43:49: [[Piet Mondrian]]
# 2015-03-23 11:58:46: [[Ratna mornarica Slovenije]]
# 2015-03-25 21:46:45: [[Koro more]]
# 2015-03-26 13:08:39: [[St Andrew's (stadion)]]
# 2015-03-27 20:07:02: [[FA Inter-Liga kup]]
# 2015-04-02 22:26:49: [[Hiperbarična medicina]]
# 2015-04-03 19:58:44: [[Mark I (tenk)]]
# 2015-04-03 20:16:20: [[Mark II (tenk)]]
# 2015-04-05 14:58:14: [[Mark VIII (tenk)]]
# 2015-04-06 00:25:04: [[Kompanija]]
# 2015-04-08 08:29:41: [[Portman Road]]
# 2015-04-08 08:30:55: [[John Smith's (stadion)]]
# 2015-04-08 08:43:11: [[Craven Cottage]]
# 2015-04-09 15:33:27: [[Tir]]
# 2015-04-13 03:12:21: [[Scenarist]]
# 2015-04-15 23:18:50: [[Roseau]]
# 2015-04-15 23:32:26: [[Forssman sistem antigena]]
# 2015-04-19 09:03:52: [[Stadion Madejski]]
# 2015-04-21 17:26:31: [[Parvati]]
# 2015-04-22 10:37:04: [[Svjetsko ekipno prvenstvo u stonom tenisu]]
# 2015-04-23 09:59:44: [[The Agatha Christie Hour]]
# 2015-04-23 19:27:20: [[Prvi spomen Rogatice]]
# 2015-04-24 12:38:36: [[Gisingovci]]
# 2015-04-27 12:57:45: [[Ekskluzivna ekonomska zona]]
# 2015-04-28 11:57:56: [[Blackburn Buccaneer]]
# 2015-04-29 00:51:25: [[Dusina u srednjem vijeku]]
# 2015-04-29 18:30:06: [[Ekler]]
# 2015-04-30 10:13:38: [[Tupoljev Tu-244]]
# 2015-05-03 19:02:39: [[Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine Zapad II]]
# 2015-05-03 19:09:31: [[Druga nogometna liga Republike Srpske]]
# 2015-05-03 19:10:18: [[Druga nogometna liga Republike Srpske Centar]]
# 2015-05-05 12:34:39: [[Katarina Podjebradska]]
# 2015-05-05 13:10:28: [[Beril]]
# 2015-05-06 10:10:36: [[Topografija]]
# 2015-05-06 11:53:30: [[Etiopija (mitologija)]]
# 2015-05-06 15:52:17: [[Sjevernokorejski von]]
# 2015-05-08 07:38:18: [[Hebrejski kalendar]]
# 2015-05-08 15:15:08: [[Safet Pašalić]]
# 2015-05-18 11:35:07: [[Kamotesko more]]
# 2015-05-20 11:59:00: [[Lakadivsko more]]
# 2015-05-24 09:02:42: [[Mikrostruktura]]
# 2015-05-24 18:46:24: [[Norrköping]]
# 2015-05-24 18:51:41: [[Norrköpings IF Bosna]]
# 2015-05-24 23:20:44: [[Mike Shinoda]]
# 2015-05-25 11:27:50: [[Mawsonovo more]]
# 2015-05-25 12:26:29: [[Tonkinski zaliv]]
# 2015-05-25 16:17:57: [[Boholsko more]]
# 2015-05-28 08:27:12: [[Stadion Ashton Gate]]
# 2015-05-29 03:58:42: [[Efeska škola]]
# 2015-05-29 21:16:52: [[Flamsteedova oznaka]]
# 2015-05-30 16:10:36: [[Sigma aproksimacija]]
# 2015-06-01 10:15:46: [[Gorilla (Bruno Mars)]]
# 2015-06-01 10:15:50: [[Locked Out of Heaven]]
# 2015-06-01 10:16:06: [[Treasure (Bruno Mars)]]
# 2015-06-01 10:16:09: [[When I Was Your Man]]
# 2015-06-01 10:16:51: [[Wrecking Ball (pjesma)]]
# 2015-06-02 03:18:55: [[Pop art]]
# 2015-06-02 05:27:39: [[Sigurnosne zakrpe]]
# 2015-06-02 17:32:40: [[Privredno društvo]]
# 2015-06-03 08:48:06: [[Glukoneogeneza]]
# 2015-06-04 10:49:33: [[Color TV Game]]
# 2015-06-05 18:25:01: [[EF Eridani]]
# 2015-06-06 10:52:10: [[Ratna mornarica]]
# 2015-06-09 13:10:06: [[Grb]]
# 2015-06-12 00:19:45: [[Maseni protok]]
# 2015-06-17 10:03:57: [[Pluralizam]]
# 2015-06-21 10:50:47: [[Kamenovi spoticanja u Norveškoj]]
# 2015-06-22 23:22:22: [[Sarajevo u srednjem vijeku]]
# 2015-06-23 00:24:05: [[Meokrnje]]
# 2015-06-23 00:27:54: [[Bitovnja]]
# 2015-06-23 10:01:54: [[Sedam sekretara SKOJ-a]]
# 2015-06-25 11:19:41: [[Homerova Itaka]]
# 2015-06-26 13:50:41: [[Bitka kod Beneventuma]]
# 2015-06-26 16:27:39: [[Zastava Madeire]]
# 2015-06-29 20:32:38: [[Dolomit]]
# 2015-06-29 20:36:48: [[Safir]]
# 2015-06-30 13:11:45: [[Sibujansko more]]
# 2015-07-01 20:13:19: [[Gestapo]]
# 2015-07-01 22:07:15: [[Moment sile]]
# 2015-07-03 16:32:28: [[Postaneksioni period]]
# 2015-07-03 19:58:48: [[Glukoza]]
# 2015-07-03 20:09:03: [[Dekstrin]]
# 2015-07-03 20:27:57: [[Heparin]]
# 2015-07-05 11:54:34: [[Biofizika]]
# 2015-07-06 17:45:57: [[Teodora Trapezuntska]]
# 2015-07-07 07:12:18: [[Ivan I Trapezuntski]]
# 2015-07-07 08:02:31: [[Aleksije I Trapezuntski]]
# 2015-07-07 13:32:04: [[Georgije Trapezuntski]]
# 2015-07-07 18:03:14: [[Ivan II Trapezuntski]]
# 2015-07-09 15:16:28: [[Teodora Axouchina]]
# 2015-07-09 15:43:49: [[Kretsko more]]
# 2015-07-11 13:30:41: [[Satelitski internet]]
# 2015-07-12 21:16:51: [[Vlaški katun]]
# 2015-07-15 17:23:58: [[Marcel Mauss]]
# 2015-07-16 06:11:16: [[Ratnik]]
# 2015-07-18 08:18:12: [[Garnizon]]
# 2015-07-18 16:11:09: [[Hoencolerni]]
# 2015-07-20 16:41:57: [[Jelena Kotromanić]]
# 2015-07-21 02:14:48: [[Spisak nagrada i nominacija za film Avatar]]
# 2015-07-21 07:14:54: [[Kukaʻilani]]
# 2015-07-21 15:24:16: [[Hotel]]
# 2015-07-24 07:41:06: [[Iwikauikaua]]
# 2015-07-25 10:42:11: [[Vukac Hrvatinić]]
# 2015-07-25 10:42:44: [[Vuk Vukčić]]
# 2015-07-25 10:45:16: [[Vuk Hranić]]
# 2015-07-25 13:44:21: [[8422 Mohorovicic]]
# 2015-07-27 10:42:42: [[Q]]
# 2015-07-30 14:43:43: [[Yorktown (Virginia)]]
# 2015-07-31 16:38:27: [[Dračevica (župa)]]
# 2015-08-01 18:06:54: [[Carina u Deževicama]]
# 2015-08-02 07:25:58: [[Izvori o Bileći u srednjem vijeku]]
# 2015-08-02 18:19:29: [[Eterično ulje]]
# 2015-08-03 06:42:04: [[Manono I]]
# 2015-08-03 08:34:59: [[Kaštela, srednjovjekovna utvrda]]
# 2015-08-04 10:27:43: [[VK Jug]]
# 2015-08-04 16:02:29: [[Literatura o franjevcima na području Bišća]]
# 2015-08-04 18:02:33: [[Veljan (Trpković) Atanasovski]]
# 2015-08-05 15:50:51: [[Nanaulu]]
# 2015-08-08 08:29:47: [[Pisani izvori o Dubrovniku u Bosni]]
# 2015-08-09 10:50:50: [[Grb Havaja]]
# 2015-08-09 10:52:40: [[Zastava Havaja]]
# 2015-08-09 15:47:14: [[Doroteja Gorjanska]]
# 2015-08-11 12:49:26: [[Zastava Jordana]]
# 2015-08-11 20:53:17: [[Postshizofrena depresija]]
# 2015-08-14 07:55:45: [[Dux (rimska vojska)]]
# 2015-08-17 09:46:41: [[Aginor]]
# 2015-08-20 11:39:58: [[Uljane boje]]
# 2015-08-21 14:24:49: [[Kasiopeja (mitologija)]]
# 2015-08-21 14:59:46: [[Lernejska Hidra]]
# 2015-08-21 15:01:19: [[Ganimed (mitologija)]]
# 2015-08-22 20:24:03: [[Gorski javor]]
# 2015-08-24 07:03:53: [[Vladislav Kotromanić]]
# 2015-08-24 12:10:09: [[Južni Liang]]
# 2015-08-24 22:01:36: [[Tender (brod)]]
# 2015-08-27 20:35:56: [[Cruiser Mk I]]
# 2015-08-27 20:36:40: [[Cruiser Mk III]]
# 2015-08-27 20:41:09: [[SOMUA S35]]
# 2015-08-27 20:41:27: [[FCM 36]]
# 2015-08-27 20:42:05: [[FCM F1]]
# 2015-08-27 20:42:24: [[Char 2C]]
# 2015-08-27 20:51:02: [[T-37]]
# 2015-08-27 21:04:10: [[Type 95 Ha-Go]]
# 2015-08-27 21:04:48: [[Type 97 Chi-Ni]]
# 2015-08-27 21:12:00: [[M2 tenk]]
# 2015-08-27 21:25:17: [[Panzer I]]
# 2015-08-27 21:25:39: [[Panzer II]]
# 2015-08-30 22:58:41: [[Castrum]]
# 2015-08-31 06:19:16: [[Gornji Egipat]]
# 2015-08-31 06:20:26: [[Donji Egipat]]
# 2015-08-31 13:12:58: [[Teletekst]]
# 2015-09-01 20:58:06: [[M1 Combat Car]]
# 2015-09-01 21:09:40: [[Vickers Medium Mark I]]
# 2015-09-01 21:14:45: [[Vickers Medium Mark II]]
# 2015-09-01 21:22:26: [[Medium Mark III]]
# 2015-09-04 10:17:11: [[Beheira (guvernorat)]]
# 2015-09-04 13:35:19: [[Giza (guvernorat)]]
# 2015-09-05 10:55:23: [[Vickers-Carden-Loyd lahki amfibijski tenk]]
# 2015-09-07 12:11:47: [[Crveno more (guvernorat)]]
# 2015-09-09 06:59:48: [[T-100]]
# 2015-09-09 10:27:27: [[Ram (tenk)]]
# 2015-09-10 12:31:06: [[Georgije de' Buondelmonti]]
# 2015-09-11 07:04:58: [[Eufrozina Paleolog]]
# 2015-09-11 15:59:06: [[Šit]]
# 2015-09-12 07:12:40: [[Ana Basaraba]]
# 2015-09-12 16:48:40: [[Ana (Anastazija)]]
# 2015-09-15 06:39:32: [[Nova Dolina (guvernorat)]]
# 2015-09-16 06:25:37: [[Monufia (guvernorat)]]
# 2015-09-21 02:42:39: [[Paradoks ljestava]]
# 2015-09-21 12:08:56: [[Beni Suef (guvernorat)]]
# 2015-09-22 08:08:28: [[Grac (tvrđava)]]
# 2015-09-22 19:56:35: [[UEFA Liga prvaka 2011/12. - finalna runda]]
# 2015-09-27 02:39:40: [[Thomas Chatterton]]
# 2015-09-27 14:06:09: [[Kim Tec]]
# 2015-09-27 14:12:35: [[Ericsson]]
# 2015-09-27 14:56:11: [[Pioneer Corporation]]
# 2015-09-27 14:57:26: [[TAM]]
# 2015-09-28 18:21:14: [[Spisak slovenskih arhitekata]]
# 2015-09-30 16:01:51: [[Komnena Nemanjić]]
# 2015-10-06 18:30:43: [[Litij-nitrat]]
# 2015-10-08 12:02:00: [[Liberdade]]
# 2015-10-08 12:03:42: [[Marginal Tietê]]
# 2015-10-09 03:53:05: [[Grb Hondurasa]]
# 2015-10-09 19:37:43: [[Kralj Arthur]]
# 2015-10-11 07:34:03: [[Azijsko prvenstvo u rukometu]]
# 2015-10-11 12:49:20: [[Kombinacija (šah)]]
# 2015-10-15 08:02:21: [[Stranci u srednjovjekovnoj Bosni]]
# 2015-10-15 11:40:18: [[Ivan I de la Roche]]
# 2015-10-16 09:13:32: [[Ćirilična građa]]
# 2015-10-16 11:51:53: [[Mors (mitologija)]]
# 2015-10-16 12:24:31: [[Lamijski rat]]
# 2015-10-17 09:45:47: [[Kozman]]
# 2015-10-17 19:54:02: [[Gorjanski]]
# 2015-10-19 09:01:44: [[Institut Allan Memorial]]
# 2015-10-20 19:32:18: [[Norne]]
# 2015-10-21 16:57:27: [[Suhoj Superdžet 100]]
# 2015-10-22 11:37:14: [[Sumpor-trioksid]]
# 2015-10-24 08:12:13: [[Mletački dukat]]
# 2015-10-25 22:47:12: [[Korizma]]
# 2015-10-26 21:55:23: [[Argument nedosljednih otkrovenja]]
# 2015-10-27 18:24:42: [[Kovin u Polimlju]]
# 2015-10-28 09:11:29: [[Ravan (tvrđava)]]
# 2015-10-28 10:34:32: [[Kurodin normalni oblik]]
# 2015-10-29 08:49:27: [[Primorje (župa)]]
# 2015-10-29 10:19:31: [[Pedagoška psihologija]]
# 2015-11-01 18:54:09: [[Ivysaur]]
# 2015-11-01 20:28:21: [[Squirtle]]
# 2015-11-02 00:15:30: [[Globozid sistem antigena]]
# 2015-11-02 07:49:39: [[Sun He]]
# 2015-11-02 09:36:32: [[Cloyster]]
# 2015-11-02 09:37:52: [[Venusaur]]
# 2015-11-02 09:38:09: [[Charmander]]
# 2015-11-02 09:38:20: [[Exeggutor]]
# 2015-11-02 09:38:29: [[Shellder]]
# 2015-11-02 09:44:17: [[Eevee]]
# 2015-11-02 10:17:44: [[Politoed]]
# 2015-11-03 15:32:29: [[Piilaniwahine]]
# 2015-11-03 19:31:05: [[Disident]]
# 2015-11-08 09:41:19: [[Koznik]]
# 2015-11-08 12:01:48: [[Pakaʻa]]
# 2015-11-08 16:24:02: [[Kawalakiʻi]]
# 2015-11-09 07:19:38: [[Aikanaka (mitologija)]]
# 2015-11-09 07:25:50: [[Lona (mitologija)]]
# 2015-11-09 11:51:30: [[Ostrog (tvrđava)]]
# 2015-11-09 12:13:46: [[Budoš]]
# 2015-11-09 17:01:06: [[Gorska]]
# 2015-11-09 18:51:33: [[Cavalier (tenk)]]
# 2015-11-10 08:19:56: [[Juanes]]
# 2015-11-10 08:32:04: [[Ksifo]]
# 2015-11-10 09:29:36: [[Satelit za osmatranje Zemlje]]
# 2015-11-10 10:01:57: [[Program &amp;quot;Gemini&amp;quot;]]
# 2015-11-11 11:24:01: [[Vlasi Drobnjaci]]
# 2015-11-12 09:04:07: [[Veli-dedina džamija]]
# 2015-11-12 09:34:47: [[Monoplacophora]]
# 2015-11-12 12:39:16: [[Kamaiole]]
# 2015-11-12 13:34:54: [[T-19]]
# 2015-11-13 07:47:53: [[Diskordija]]
# 2015-11-13 08:45:35: [[Kanipahu]]
# 2015-11-13 08:45:53: [[Kealiʻiokaloa]]
# 2015-11-13 08:46:26: [[Kaikilani]]
# 2015-11-13 08:46:35: [[Keawe Nui-a-ʻUmi]]
# 2015-11-13 08:47:32: [[Keakealanikane]]
# 2015-11-13 08:47:33: [[Keakamahana]]
# 2015-11-13 08:47:34: [[Keakealaniwahine]]
# 2015-11-14 10:54:49: [[Litvanski jezik]]
# 2015-11-15 08:54:54: [[Zastava Gornje Volte]]
# 2015-11-15 16:01:15: [[Laminarno strujanje]]
# 2015-11-16 07:20:57: [[Video-in video-out]]
# 2015-11-16 08:03:35: [[Paumakua]]
# 2015-11-17 14:11:28: [[Zastava Danske]]
# 2015-11-17 14:39:21: [[Spisak reprezentacija učesnica Evropskog prvenstva u nogometu i njihove suše]]
# 2015-11-17 17:36:04: [[Jagelonci]]
# 2015-11-18 07:05:17: [[Rodonit]]
# 2015-11-18 09:54:37: [[Spisak najviših tornjeva u jugozapadnoj Aziji]]
# 2015-11-18 14:10:27: [[Javni univerzitet]]
# 2015-11-18 21:24:29: [[Hidrid]]
# 2015-11-19 20:06:36: [[Kompenzacija (šah)]]
# 2015-11-22 09:45:25: [[Norin (tvrđava)]]
# 2015-11-22 09:49:15: [[Morača (tvrđava)]]
# 2015-11-23 09:55:15: [[Savai'i]]
# 2015-11-23 17:21:39: [[Antemurale Christianitatis]]
# 2015-11-24 12:05:19: [[AMR 35]]
# 2015-11-25 15:25:36: [[Spisak gradova u Mozambiku]]
# 2015-11-25 17:10:44: [[Termopar]]
# 2015-11-28 20:25:03: [[Kubični kristalni sistem]]
# 2015-11-30 10:57:44: [[Ljetopis Popa Dukljanina]]
# 2015-12-01 00:38:22: [[Masakr]]
# 2015-12-01 07:48:42: [[Aurija]]
# 2015-12-01 16:19:58: [[Jimeno Garcés]]
# 2015-12-02 23:59:26: [[Moli]]
# 2015-12-04 21:55:28: [[Grb Olandskih ostrva]]
# 2015-12-04 22:03:23: [[Zastava Olandskih ostrva]]
# 2015-12-05 01:20:58: [[NUTS:ES]]
# 2015-12-05 17:59:09: [[Tetida (rimska mitologija)]]
# 2015-12-06 17:09:41: [[Zagora]]
# 2015-12-06 17:11:39: [[Vrabač]]
# 2015-12-06 17:12:44: [[Mir (svemirska stanica)]]
# 2015-12-06 17:17:53: [[Rep (biologija)]]
# 2015-12-06 17:18:04: [[Samoglasnik]]
# 2015-12-06 17:21:44: [[Sloboda]]
# 2015-12-06 17:23:50: [[Prevlaka (geografija)]]
# 2015-12-06 17:24:02: [[Kralj Miraz]]
# 2015-12-08 15:08:39: [[Arno]]
# 2015-12-09 17:47:30: [[Samobor, tvrđava kod Gacka]]
# 2015-12-09 20:10:16: [[Sveta gora]]
# 2015-12-11 18:32:45: [[Izabela Blojiška]]
# 2015-12-11 18:38:35: [[Vilim, grof Sullyja]]
# 2015-12-13 15:42:07: [[Spisak rijeka u Srednjoj Zemlji]]
# 2015-12-13 21:20:47: [[Cameron Mitchell]]
# 2015-12-14 18:48:57: [[Katarina od Clermont-en-Beauvaisisa]]
# 2015-12-16 07:08:01: [[Alpski triton]]
# 2015-12-16 18:06:49: [[Sestra]]
# 2015-12-16 18:19:51: [[Zastava Melille]]
# 2015-12-16 18:38:47: [[Tivoli-Neu]]
# 2015-12-17 11:23:51: [[Minojska civilizacija]]
# 2015-12-17 19:58:36: [[Frekvencijska modulacija]]
# 2015-12-19 19:09:00: [[ISO 3166-1]]
# 2015-12-22 16:35:32: [[Potočna zlatovčica]]
# 2015-12-22 16:39:36: [[Švicarske federalne željeznice]]
# 2015-12-23 08:55:05: [[Flavijevci]]
# 2015-12-23 09:48:16: [[NUTS:UK]]
# 2015-12-23 09:54:16: [[Herkul (sazviježđe)]]
# 2015-12-23 12:30:36: [[Dinja]]
# 2015-12-23 12:30:38: [[Šine]]
# 2015-12-23 12:30:39: [[Afrička poletuša]]
# 2015-12-23 13:10:05: [[Sjeverna Afrika]]
# 2015-12-23 13:12:49: [[Srednja Afrika]]
# 2015-12-23 19:50:13: [[Kašalj]]
# 2015-12-27 12:19:29: [[Spisak općina u Hrvatskoj (E)]]
# 2015-12-27 12:25:58: [[Spisak općina u Hrvatskoj (Đ)]]
# 2015-12-29 17:31:56: [[Alago jezik]]
# 2015-12-30 04:35:39: [[Zastava Finske]]
# 2015-12-30 10:58:33: [[Slonovača]]
# 2015-12-31 16:55:34: [[Džentrifikacija]]
# 2016-01-04 15:04:40: [[Beta hidroksilna kiselina]]
# 2016-01-05 20:04:52: [[Zastava Mjanmara]]
# 2016-01-06 14:16:07: [[Harpija]]
# 2016-01-07 22:59:02: [[Binarno stablo]]
# 2016-01-09 12:04:06: [[Carro Armato P 40]]
# 2016-01-09 22:36:51: [[Dubrovačke gradske zidine]]
# 2016-01-10 09:36:27: [[Mazlum]]
# 2016-01-11 16:32:13: [[Husejnovići]]
# 2016-01-11 16:32:45: [[Ogorelica]]
# 2016-01-12 21:18:30: [[Stadion Poljud]]
# 2016-01-13 21:14:01: [[Stadion &amp;quot;Ernst Happel&amp;quot;]]
# 2016-01-16 12:52:51: [[Jajići]]
# 2016-01-16 18:10:02: [[Stadion Gradski vrt]]
# 2016-01-18 14:26:34: [[Španske državne željeznice]]
# 2016-01-20 05:16:32: [[Doljani (Doboj)]]
# 2016-01-21 22:50:14: [[Dramski film]]
# 2016-01-27 13:20:14: [[Juraj Vojsalić]]
# 2016-01-27 22:08:18: [[Fox Mulder]]
# 2016-02-06 18:44:06: [[Torquato Tasso]]
# 2016-02-10 07:34:18: [[Trošenje]]
# 2016-02-12 13:47:21: [[433 Eros]]
# 2016-02-13 18:08:49: [[Pravilo derivacije složene funkcije]]
# 2016-02-13 20:16:50: [[Zastava Marsa]]
# 2016-02-13 21:38:31: [[Nottinghamshire]]
# 2016-02-13 23:08:21: [[Mikrotehnika]]
# 2016-02-16 11:09:22: [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
# 2016-02-16 11:12:05: [[Ekonomski univerzitet u Pragu]]
# 2016-02-16 19:01:47: [[EK Trianguli Australis]]
# 2016-02-16 19:20:05: [[Klima Irana]]
# 2016-02-17 18:29:40: [[Kizil (rijeka)]]
# 2016-02-25 07:03:29: [[Ziynet Sali]]
# 2016-02-27 15:50:13: [[Marija od Francuske (šampanjska grofica)]]
# 2016-02-28 22:19:55: [[Qin Shi Huang]]
# 2016-03-01 09:29:50: [[Kolonija (politika)]]
# 2016-03-01 15:27:05: [[Šah (titula)]]
# 2016-03-04 12:53:29: [[Mark III (tenk)]]
# 2016-03-08 12:25:06: [[Komensalizam]]
# 2016-03-08 21:26:53: [[Kurdistanska pokrajina]]
# 2016-03-09 11:03:55: [[Spisak naselja u Hrvatskoj (Nj)]]
# 2016-03-09 23:11:54: [[Učenje u islamu]]
# 2016-03-11 13:27:26: [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni]]
# 2016-03-11 21:12:51: [[Piper PA-18]]
# 2016-03-13 04:50:47: [[Spisak NBA sezona]]
# 2016-03-13 23:16:16: [[Type 4 Chi-To]]
# 2016-03-17 14:44:43: [[Kayan]]
# 2016-03-17 14:44:54: [[Indokina]]
# 2016-03-18 14:13:32: [[Prljavi rat]]
# 2016-03-22 22:38:52: [[Hormuški moreuz]]
# 2016-03-23 13:44:07: [[Portland]]
# 2016-03-26 02:20:15: [[Tarrascheva zamka]]
# 2016-04-07 21:51:41: [[Ezra]]
# 2016-04-08 06:45:38: [[Okrug Tartumaa]]
# 2016-04-08 06:49:52: [[Okrug Põlvamaa]]
# 2016-04-10 16:31:36: [[Skradinska kapetanija]]
# 2016-04-11 15:10:27: [[Centralna banka Turske]]
# 2016-04-11 18:12:07: [[Crtež]]
# 2016-04-13 17:50:20: [[Relativistički Dopplerov efekt]]
# 2016-04-15 16:35:03: [[Transvaal]]
# 2016-04-17 10:22:33: [[Filmska nagrada Austrijske filmske akademije]]
# 2016-04-19 09:46:34: [[Kovin]]
# 2016-04-21 13:24:29: [[Visuć (Drvar)]]
# 2016-04-23 20:25:10: [[Dezoksiribonukleozid]]
# 2016-04-23 22:39:10: [[Hatchback]]
# 2016-04-24 08:54:03: [[Spisak naselja u Hrvatskoj (Dž)]]
# 2016-04-24 19:09:22: [[Franjo, kralj Navare]]
# 2016-04-24 19:24:42: [[García Sánchez I]]
# 2016-04-26 11:08:37: [[Stadion Pirelli]]
# 2016-04-26 12:16:01: [[Deepdale]]
# 2016-04-26 12:34:33: [[Loftus Road]]
# 2016-04-27 12:54:17: [[Southern Alliance]]
# 2016-04-28 16:56:50: [[Zapadni raskol]]
# 2016-04-29 12:12:24: [[Sjevernojemenski rijal]]
# 2016-04-29 13:34:20: [[Turanidi]]
# 2016-05-02 00:24:13: [[Šesti igrač]]
# 2016-05-02 16:52:44: [[West Bromwich]]
# 2016-05-02 21:41:40: [[Istočna konferencija (NBA)]]
# 2016-05-03 08:00:32: [[Veduta]]
# 2016-05-05 09:39:38: [[Swansea]]
# 2016-05-05 18:10:52: [[Agoga]]
# 2016-05-05 18:14:10: [[Košarkaški savez Hrvatske]]
# 2016-05-07 03:38:34: [[Karlo I Robert, kralj Ugarske]]
# 2016-05-08 08:21:31: [[Podveležje (regija)]]
# 2016-05-08 22:42:02: [[Inicijator radikala]]
# 2016-05-11 15:30:02: [[Č]]
# 2016-05-12 12:44:05: [[Hai He]]
# 2016-05-15 23:15:16: [[Interakcija čovjeka i računara]]
# 2016-05-16 16:37:42: [[Leonida I]]
# 2016-05-16 20:39:23: [[Glagolski pridjev]]
# 2016-05-18 11:27:25: [[Thursday October Christian]]
# 2016-05-19 08:03:17: [[Oksid]]
# 2016-05-19 10:55:49: [[Milatovići]]
# 2016-05-19 10:55:52: [[Komlinovići]]
# 2016-05-20 03:52:14: [[Ivan Zapolja]]
# 2016-05-20 08:33:00: [[Univerzitet u Tübingenu]]
# 2016-05-22 10:55:14: [[Haribda]]
# 2016-05-24 18:43:43: [[Stolačka sahat-kula]]
# 2016-05-28 23:30:58: [[Zamka Magnusa Smitha]]
# 2016-05-30 13:38:37: [[Arapsko more]]
# 2016-06-01 16:27:12: [[Sogn og Fjordane]]
# 2016-06-02 16:25:16: [[Zimbabveanski dolar]]
# 2016-06-03 12:04:43: [[Epiphyllum]]
# 2016-06-03 16:25:04: [[Đ]]
# 2016-06-03 16:30:30: [[T]]
# 2016-06-03 16:31:10: [[V]]
# 2016-06-03 16:31:24: [[Z]]
# 2016-06-07 07:33:25: [[Vest-Agder]]
# 2016-06-07 14:37:15: [[Liga Bosne i Hercegovine u malom nogometu]]
# 2016-06-08 12:41:20: [[Lokativ]]</text>
      <sha1>lzv3b5vtb3hhsxsm8smxdbq87ipjrdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarajevski derbi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268321</id>
    <revision>
      <id>3924535</id>
      <parentid>3892636</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3924535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88791" sha1="q0b6mlbntr4jlkm2yig287zs0u7ys5x" xml:space="preserve">{{Infokutija sportski rivali
| naslov                      = Sarajevski derbi
| ostala imena                = FK Sarajevo – FK Željezničar
| slika                       = 
| grad ili regija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| uključene ekipe             = &lt;small&gt;'''[[FK Sarajevo]]'''&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;'''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]'''&lt;/small&gt;
| ukupno                      = '''Ukupno:''' 160&lt;br&gt;
*[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (49)	 
*[[FK Sarajevo]] (48)	 
*Neriješeno (63)
| najviše pobjeda             = 
| nogometaš sa naviše nastupa = [[Slobodan Janjuš]] (21 utakmica)
| najbolji strijelac          = [[Dželaludin Muharemović]] (8 golova)
| prvisusret                  = Željezničar 1–6 Sarajevo &lt;br&gt; &lt;small&gt;10. oktobar 1954.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Prva liga SFRJ 1953/54.)&lt;/small&gt;
| posljednjautakmica          = Željezničar 2–0 Sarajevo &lt;br&gt; &lt;small&gt;9. septembar 2026.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2026/2027.|Premijer liga BiH 2026/27.]])&lt;/small&gt;
| sljedećisusret              = 
| najvećapobjeda              = Željezničar 9–1 Torpedo (Sarajevo)&lt;br&gt; &lt;small&gt;29. decembar 1946.&lt;/small&gt;
}}
'''Sarajevski derbi''' je naziv za [[nogomet]]ne utakmice između dva [[Sarajevo|sarajevska]] kluba: [[FK Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Prvu zvaničnu utakmicu u nekom od takmičenja Sarajevo i Željezničar su odigrali 10. oktobra 1954. u prvoj ligi Jugoslavije.

Derbi Sarajevo - Željezničar se smatra najvećim gradskim i ligaškim derbijem u Bosni i Hercegovini. U prvoj ligi Jugoslavije po broju šampionskih titula FK Sarajevo je uspješnije sa dvije titule, dok je Željezničar osvojio jednu titulu. Ipak, u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], Željezničar je uspješniji po broju šampionskih titula. U međusobnim utakmicama Željezničar je također uspješniji, ostvarivši jednu pobjedu više u odnosu na FK Sarajevo.

U ostalim takmičenjema Kupa i Superkupa, FK Sarajevo je [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kup Bosne i Hercegovine]] osvojilo osam puta, a Željezničar šest puta. [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]] Željezničar je osvojio tri puta, a FK Sarajevo jedanput.

==Navijači==
===Horde zla===
[[Datoteka:Horde Zla (logo).png|desno|mini|190px|Logo navijačke grupe &quot;Horde zla&quot;]]
{{Glavni|Horde zla}}

Navijači kluba FK Sarajevo poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom &quot;Horde Zla&quot;. U prošlosti navijači kluba su sebe nazivali ''Pitari''. Naziv &quot;Horde zla&quot; se temelji na istoimenom [[Zagor]]ovom [[strip]]u.&lt;ref&gt;[http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci ''Navijači, fksinfo.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710141038/http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci |date=10. 7. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.&lt;/ref&gt;

===Manijaci===
{{Glavni|Manijaci}}
Navijači kluba FK Željezničar poznati su pod nazivom ''Manijaci''. U drugoj polovini 1980-tih godina dolazi do veće organizacije najvatrenijih navijača FK Željezničar, i oni tada daju sebi ime &quot;The Maniacs&quot;. Osim ove grupe stvaraju se i &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;, te još nekoliko manjih grupa ali svi oni sacinjavaju matičnu grupaciju &quot;Manijaka&quot;. Počinje izrada navijačkih vezenih šalova sa imenom grupe (šal &quot;Joint Union&quot; je uživao veliko poštovanje i na tribinama širom tadašnje Jugoslavije), nabavka pirotehničkih sredstava – bakljada, na utakmici protiv FK Crvene Zvezde u jesen 1990.godine je bila dotada najveća u BiH, a putuje se organizovano i na gostovanja sa klubom.&lt;ref&gt;[http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka ''Historija Manijaka, themaniacs.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150422060043/http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka |date=22. 4. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.&lt;/ref&gt;

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=100%
|-
|colspan=8 width=100% align=center |Statistika utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u prvim nogometnim ligama [[Prva nogometna liga Jugoslavije|SFRJ]] i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]
|-
|}
{{Prikaz utakmica nogometnih ekipa
|ekipa1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|ekipa2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|Zastava ekipe 1            = [[Datoteka:FK_Sarajevo.svg|175px]]
|Zastava ekipe 2            = [[Datoteka:FK Željezničar Sarajevo.png|175px]]
|Broj utakmica              = 140
|Broj pobjeda ekipe 1       = 40
|Broj neriješenih rezultata = 59
|Broj pobjeda ekipe 2       = 41
|Broj datih golova ekipe 1  = 159
|Broj datih golova ekipe 2  = 156
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 80%&quot; width=100%
|-
!colspan=15 width=100% align=center |Statistika svih zvaničnih utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar
|-
! width=7.6% rowspan=&quot;2&quot; |
! width=7.6% rowspan=&quot;2&quot; | Utakmice
! width=15.2% colspan=&quot;2&quot; | Pobjede
! width=7.6% rowspan=&quot;2&quot; | Neriješeno
! width=15.2% colspan=&quot;2&quot; | Golovi
! width=1.2% rowspan=&quot;9&quot; |
! width=15.2% colspan=&quot;2&quot; | Domaće pobjede
! width=15.2% colspan=&quot;2&quot; | Domaće neriješene utakmice
! width=15.2% colspan=&quot;2&quot; | Gostujuće pobjede
|-
! width=7.6% style=&quot;background-color:#800000&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sarajevo
! width=7.6% style=&quot;background-color:#0000ff&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Željezničar
! width=7.6% style=&quot;background-color:#800000&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sarajevo
! width=7.6% style=&quot;background-color:#0000ff&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Željezničar
! width=7.6% style=&quot;background-color:#800000&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sarajevo
! width=7.6% style=&quot;background-color:#0000ff&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Željezničar
! width=7.6% style=&quot;background-color:#800000&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sarajevo
! width=7.6% style=&quot;background-color:#0000ff&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Željezničar
! width=7.6% style=&quot;background-color:#800000&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sarajevo
! width=7.6% style=&quot;background-color:#0000ff&quot;| &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Željezničar
|-
! [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]
|| 63 || 19 || 21 || 23 || 83 || 86 || 11 || 12 || 11 || 12 || 8 || 9 
|-
! [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
|| 77 || 21 || 20 || 36 || 76 || 70 || 14 || 14 || 19 || 16 || 7 || 6 
|-
! [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]
|| 2 || 1 || 1 || 0 || 5 || 6 || 0 || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 
|-
! Republ. kup BiH
|| 3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 6 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 
|-
! [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]
|| 14 || 6 || 4 || 4 || 21 || 19 || 6 || 3 || 2 || 2 || 0 || 1 
|-
! [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]
|| 1 || 0 || 1 || 0 || 0 || 4 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 
|-
! Ukupno
|| '''160''' || '''48''' || '''49''' || '''63''' || '''190''' || '''192''' || '''33''' || '''31''' || '''34''' || '''30''' || '''15'''|| '''17'''
|-
|colspan=15 width=100% align=right |''&lt;small&gt;Ažurirano: 9. septembra 2026.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.footballderbies.com/results/index.php?id=95 ''Derbi Sarajevo - Željezničar, footballderbies.com'']: pristupljeno: 9. 9. 2026.&lt;/ref&gt;''
|}

===Titule===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=45% style=&quot;width:auto; margin:auto;&quot;
|-
!width=15%|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
!width=15%|Takmičenje
!width=15%|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|-
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| 2 || [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 1 
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| 5 || [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] ||  6 
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| 8 || [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 6 
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| 1 || [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 3 
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| '''16''' || || '''16'''
|}

==Utakmice==
{| style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; border-collapse: collapse; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;&quot;
|-
|width=20px bgcolor=ffcccc| || Pobjeda [[FK Sarajevo]] 
|-
|width=10px bgcolor=b9e8ff | || Pobjeda [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|-
|width=10px bgcolor=ccffcc | || Neriješen rezultat
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=70%
|-
|colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Prva nogometna liga Jugoslavije|prvoj ligi Jugoslavije]]
|-
!width=2%|#
!width=18%|Datum
!width=10%|Sezona
!width=10%|Lokacija
!width=10%|Domaćin
!width=5%|Rezultat
!width=10%|Gost
!width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 1.
|align=left  | 10. oktobar 1954.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;6
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 2.
|align=left  | 17. april 1955.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 3.
|align=left  | 11. septembar 1955.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 4.
|align=left  | 18. mart 1956.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 5.
|align=left  | 23. novembar 1958.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 6.
|align=left  | 21. juni 1959.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 4&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 7.
|align=left  | 2. decembar 1962.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 8.
|align=left  | 2. juni 1963.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 9.
|align=left  | 1. septembar 1963.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 4&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 10.
|align=left  | 15. mart 1964.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 11.
|align=left  | 16. august 1964.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 3&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 12.
|align=left  | 7. mart 1965.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 13.
|align=left  | 12. septembar 1965.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 14.
|align=left  | 27. mart 1966.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 15.
|align=left  | 28. august 1966.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 16.
|align=left  | 12. mart 1967.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 17.
|align=left  | 10. decembar 1967.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 18.
|align=left  | 30. juni 1968.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 19.
|align=left  | 1. decembar 1968.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 20.
|align=left  | 29. juni 1969.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 21.
|align=left  | 7. septembar 1969.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 22.
|align=left  | 21. mart 1970.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 23.
|align=left  | 15. novembar 1970.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 24.
|align=left  | 6. juni 1971.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 25.
|align=left  | 3. oktobar 1971.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 26.
|align=left  | 3. maj 1972.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 27.
|align=left  | 26. novembar 1972.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 28.
|align=left  | 3. juni 1973.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;4
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 29.
|align=left  | 23. septembar 1973.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 30.
|align=left  | 31. mart 1974.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 31.
|align=left  | 22. septembar 1974.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 32.
|align=left  | 20. april 1975.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 33.
|align=left  | 8. oktobar 1975.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 34.
|align=left  | 9. maj 1976.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 35.
|align=left  | 12. septembar 1976.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 5&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 36.
|align=left  | 3. april 1977.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 3&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 37.
|align=left  | 13. august 1978.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 38.
|align=left  | 4. mart 1979.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 4&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 39.
|align=left  | 21. oktobar 1979.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 40.
|align=left  | 8. juni 1980.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 41.
|align=left  | 13. septembar 1980.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 42.
|align=left  | 29. mart 1981.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 43.
|align=left  | 23. august 1981.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 4&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 44.
|align=left  | 10. mart 1982.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 45.
|align=left  | 7. novembar 1982.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 46.
|align=left  | 5. juni 1983.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 47.
|align=left  | 4. septembar 1983.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 48.
|align=left  | 18. mart 1984.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 5&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 49.
|align=left  | 9. septembar 1984.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 50.
|align=left  | 17. mart 1985.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 51.
|align=left  | 2. novembar 1985.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 52.
|align=left  | 29. maj 1986.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 3&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 53.
|align=left  | 7. septembar 1986.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 4&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 54.
|align=left  | 22. mart 1987.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 55.
|align=left  | 9. august 1987.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 56.
|align=left  | 13. mart 1988.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 57.
|align=left  | 30. oktobar 1988.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 58.
|align=left  | 14. maj 1989.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 59.
|align=left  | 30. juli 1989.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 60.
|align=left  | 10. decembar 1989.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 61.
|align=left  | 5. august 1990.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 62.
|align=left  | 17. februar 1991.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 63.
|align=left  | 9. oktobar 1991.
| [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1991/92.|1991/92]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=70%
|-
|colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]
|-
!width=2%|#
!width=18%|Datum
!width=10%|Sezona
!width=10%|Lokacija
!width=10%|Domaćin
!width=5%|Rezultat
!width=10%|Gost
!width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}}
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 1.
|align=left  | 14. septembar 1994.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994]].
| [[Stadion Bilino Polje|Bilino Polje]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1994/95), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104925/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 2.
|align=left  | 15. novembar 1995.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 5&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 5-0 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104927/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 3.
|align=left  | 2. maj 1996.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104928/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 4.
|align=left  | 22. septembar 1996.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104930/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 5.
|align=left  | 17. april 1997.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104932/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 6.
|align=left  | 26. oktobar 1997.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122012906/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 7.
|align=left  | 3. maj 1998.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122002238/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 8.
|align=left  | 5. juni 1998.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 9.
|align=left  | 8. august 1998.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 3&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 3-1 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104940/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 10.
|align=left  | 27. februar 1999.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104941/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 11.
|align=left  | 9. oktobar 1999.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104943/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 12.
|align=left  | 15. april 2000.
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 4&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 4-1 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104945/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 13.
|align=left  | 23. septembar 2000.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104946/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 14.
|align=left  | 11. april 2001.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-3 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104948/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 15.
|align=left  | 27. oktobar 2001.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104950/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 16.
|align=left  | 4. maj 2002.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104952/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 17.
|align=left  | 22. septembar 2002.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104953/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 18.
|align=left  | 5. april 2003.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104956/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 19.
|align=left  | 4. oktobar 2003.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104957/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 20.
|align=left  | 24. april 2004.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104959/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 21.
|align=left  | 30. oktobar 2004.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105001/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 22.
|align=left  | 30. april 2005.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105004/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 23.
|align=left  | 15. oktobar 2005.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105005/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 24.
|align=left  | 5. april 2006.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105007/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 25.
|align=left  | 30. septembar 2006.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105009/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 26.
|align=left  | 14. april 2007.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105010/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 27.
|align=left  | 6. oktobar 2007.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105012/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 28.
|align=left  | 19. april 2008.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105015/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 29.
|align=left  | 8. novembar 2008.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105017/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 30.
|align=left  | 9. maj 2009.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105018/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 31.
|align=left  | 7. novembar 2009.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105022/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 32.
|align=left  | 15. maj 2010.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105020/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 33.
|align=left  | 24. oktobar 2010.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105023/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 34.
|align=left  | 7. maj 2011.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105025/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 35.
|align=left  | 5. novembar 2011.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105027/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 36.
|align=left  | 12. maj 2012.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105028/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 37.
|align=left  | 3. novembar 2012.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105030/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 38.
|align=left  | 8. maj 2013.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105031/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 39.
|align=left  | 30. oktobar 2013.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105033/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 40.
|align=left  | 4. maj 2014.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba&quot;&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-zrinjski-novi-sampion-drzave-remi-zeljeznicara-i-sarajeva/140504070 ''Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba'']; pristupljeno: 5. 5. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808122344/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=8. 8. 2014 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 41.
|align=left  | 2. novembar 2014.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref name=&quot;Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba&quot;&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-tim-slavio-na-grbavici-nakon-pet-godina-neredi-navijaca-obiljezili-mec/141102050 ''Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba'']; pristupljeno: 2. 11. 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2014/15), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419033119/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=19. 4. 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 42.
|align=left  | 16. maj 2015.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu ''Remi bez golova u derbiju na Koševu: Sarajevo i Željezničar podijelili bodove, oslobodjenje.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518011654/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu |date=18. 5. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 43.
|align=left  | 4. oktobar 2015.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178200&amp;sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:0 (4. oktobar 2015) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 44.
|align=left  | 24. april 2016.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178320&amp;sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:1 (24. april 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 45.
|align=left  | 23. juli 2016.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927359&amp;sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:1 (23. juli 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 46.
|align=left  | 16. oktobar 2016.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927425&amp;sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (16. oktobar 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=15. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 47.
|align=left  | 15. april 2017.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 48.
|align=left  | 20. maj 2017.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 49.
|align=left  | 19. august 2017.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 50.
|align=left  | 27. novembar 2017.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 51.
|align=left  | 15. april 2018.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] 
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 52.
|align=left  | 19. maj 2018.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 53.
|align=left  | 15. august 2018.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (15. august 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407000439/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 54.
|align=left  | 3. novembar 2018.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (3. novembar 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074049/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 55.
|align=left  | 6. april 2019.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:3 (6. april 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074051/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 56.
|align=left  | 31. august 2019.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 5&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/futsal/premijer-liga-bih?view=match&amp;id=7857762:zeljeznicar-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 5:2 (31. august 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=31. 8. 2019 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 57.
|align=left  | 30. novembar 2019.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;3
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:3 (30. novembar 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 11. 2019 |archive-date=11. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211115243/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 58.
|align=left  | 4. novembar 2020.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (4. novembar 2020) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 11. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225130828/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 59.
|align=left  | 1. mart 2021.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/9332660-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (1. mart 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 3. 2021 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 60.
|align=left  | 1. maj 2021.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 3&amp;ndash;1
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/18402752-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:1 (1. maj 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 5. 2021 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 61.
|align=left  | 22. septembar 2021.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874160-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:0 (22. septembar 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 9. 2021 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 62.
|align=left  | 5. mart 2022.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874226-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (5. mart 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=5. 3. 2022 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 63.
|align=left  | 10. maj 2022.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/24421974-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (10.maj 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=10. 5. 2022 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 64.
|align=left  | 26. august 2022.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (26. august 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=26. 8. 2022 |archive-date=1. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901122536/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 65.
|align=left  | 8. mart 2023.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].
|Trening centar [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (8. mart 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309214835/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 66.
|align=left  | 12. maj 2023.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;2
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:2 (12. maj 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=12. 5. 2023 |archive-date=28. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230628215620/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&amp;id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 67.
|align=left  | 8. oktobar 2023.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 3&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&amp;id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:0 (8. oktobar 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 10. 2023 |archive-date=9. 10. 2023 |archive-url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&amp;id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 68.
|align=left  | 3. mart 2024.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 3&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&amp;id=34749241:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 3:0 (3. mart 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=3. 3. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 69.
|align=left  | 14. april 2024.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&amp;id=38029551:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (14. april 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=14. 4. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 70.
|align=left  | 25. septembar 2024.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&amp;id=40605907:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (25. septembar 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 9. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 71.
|align=left  | 22. februar 2025.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&amp;id=40605973:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (22. februar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 2. 2025 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 72.
|align=left  | 27. april 2025.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&amp;id=44412516:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (27. april 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 4. 2025 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 73.
|align=left  | 27. septembar 2025.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&amp;id=46565854:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (27. septembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 9. 2025 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 74.
|align=left  | 7. decembar 2025.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 4&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&amp;id=46565899:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 4:0 (7. decembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 12. 2025 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 75.
|align=left  | 4. april 2026.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&amp;id=46565944:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (4. april 2026) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 4. 2026 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 76.
|align=left  | 25. maj 2026.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]].
|[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/raspored-kola-wwin-lige-bih?view=match&amp;id=46565989:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:0 (25. maj 2026) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 5. 2026 }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 77.
|align=left  | 9. septembar 2026.
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2026/2027.|2026/27]].
|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/raspored-kola-wwin-lige-bih?view=match&amp;id=54152283:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (9. septembar 2026) |work=nfsbih.ba |access-date=9. 9. 2026 }}&lt;/ref&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=70%
|-
|colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]
|-
!width=7%|#
!width=15%|Datum
!width=9%|Sezona
!width=9%|Lokacija
!width=10%|Domaćin
!width=5%|Rezultat
!width=10%|Gost
!width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 1/8 finala
|align=left  | 22. oktobar 1994.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 4&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| Finale 
|align=left  | 31. maj 1997.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bih97.html ''Bosnia-Hercegovina 1996/97, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 1. polufinale
|align=left  | 5. maj 1999.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bih99.html ''Bosnia-Hercegovina 1998/99, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 2. polufinale 
|align=left  | 12. maj 1999.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;0 &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1&amp;ndash;3 pen.)&lt;/small&gt;
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| Finale
|align=left  | 15. juni 2001.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| Finale
|align=left  | 29. maj 2002.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 2&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bih02.html ''Bosnia-Hercegovina 2001/02, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 1. čevrtfinale 
|align=left  | 9. novembar 2005.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bih06.html ''Bosnia-Hercegovina 2005/06, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 2. čevrtfinale
|align=left  | 16. novembar 2005.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 3&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 1. čevrtfinale
|align=left  | 8. novembar 2006.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup07.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2006/07, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 2. čevrtfinale
|align=left  | 22. novembar 2006.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 3&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 1. čevrtfinale
|align=left  | 12. mart 2008.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 3&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup08.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2007/08, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 2. čevrtfinale 
|align=left  | 19. mart 2008.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 4&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 1. čevrtfinale 
|align=left  | 12. mart 2014.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;1
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;ref name=&quot;Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba&quot;&gt;[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika ''Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314152642/http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika |date=14. 3. 2014 }}; pristupljeno: 12. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ccffcc;&quot;
| 2. čevrtfinale 
|align=left  | 26. mart 2014.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]].
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 0&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;ref name=&quot;Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba&quot;&gt;[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/gol-na-grbavici-dovoljan-sarajevu-za-veliko-slavlje ''Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 26. mart 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba&quot;&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/sarajevski-derbi-bez-golova-b-u-polufinalu-kupa-bih/140326125 ''Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba'']; pristupljeno: 26. mart 2014.&lt;/ref&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=70%
|-
|colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]
|-
!width=8%|#
!width=14%|Datum
!width=9%|Sezona
!width=9%|Lokacija
!width=10%|Domaćin
!width=5%|Rezultat
!width=10%|Gost
!width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 2. kolo
|align=left  | 12. august 1954.
| [[Kup Jugoslavije u nogometu 1954.|1954]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 2&amp;ndash;5
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 1/16 finala
|align=left  | 30. august 1978.
| [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1978/1979.|1978/79]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 4&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=70%
|-
|colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u Republičkom kupu Bosne i Hercegovine
|-
!width=2%|#
!width=18%|Datum
!width=10%|Sezona
!width=10%|Lokacija
!width=10%|Domaćin
!width=5%|Rezultat
!width=10%|Gost
!width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| 1/4 finale
|align=left  | 3. novembar 1963.
| 1963/1964
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 3&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
| 1/4 finale
|align=left  | 20. novembar 1968.
| 1968/1969
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 1&amp;ndash;3
|align=left  | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 
|-
|- style=&quot;background:#ffcccc;&quot;
| Polufinale
|align=left  | 1969. 
| 1969/1970
| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 1&amp;ndash;2
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; width=70%
|-
|colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]
|-
!width=2%|#
!width=18%|Datum
!width=10%|Sezona
!width=10%|Lokacija
!width=10%|Domaćin
!width=5%|Rezultat
!width=10%|Gost
!width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#b9e8ff;&quot;
|  
|align=left  | 25. novembar 1998.
| [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998.|1998]].
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
|align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| 4&amp;ndash;0
|align=left  | [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| 
|-
|}

==Rekordi==
''U rekordima su uključeni rezultati igranih u prvoj ligi Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.''
----
:'''Najveće pobjede (5+ golovi):'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Razlika
! Rezultat
! Datum
! Takmičenje
|- style=&quot;text-align:center;&quot; 
| +5
| Željezničar 1–6 '''Sarajevo'''
| 10. oktobar 1954.
| Prva liga SFRJ
|-
|- style=&quot;text-align:center;&quot; 
| +5
| '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar
| 12. septembar 1976.
| Prva liga SFRJ
|-
|- style=&quot;text-align:center;&quot; 
| +5
| '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar
| 2. septembar 1995.
| Prva liga BiH
|-
|}
:'''Najduži period pobjeda:'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Utakmica
!Kub
!Period
|-
|'''3'''||Željezničar||14. maj 1989. – 10. decembar 1989.
|-
|'''3'''||Sarajevo||5. april 2006. – 14. april 2007.
|}
:'''Najduži period neriješenih utakmica:'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Utakmica
!Period
|-
|'''4'''||5. august 1990. – 31. maj 1995.
|}
:'''Najduži period bez neriješene utakmice:'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Utakmica
!Period
|-
|'''7'''||5. juni 1998. – 11. april 2001.
|}
:'''Najduži neporaženi period:'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Utakmica
!Klub
!Period
|-
|'''11''' (6 pobjeda)||Sarajevo||2. juni 1963. – 30. juni 1968.
|-
|'''11''' (5 pobjeda)||Željezničar||23. septembar 2000. – 15. oktobar 2005.
|-
|'''10''' (3 pobjede)||Sarajevo||5. august 1990. – 4. april 1998.
|-
|'''8''' (3 pobjede)||Sarajevo||30. april 2005. – 8. novembar 2008.
|-
|'''7''' (3 pobjede)||Željezničar||14. maj 1989. – 31. maj 1995.
|-
|'''7''' (2 pobjede)||Sarajevo||12. maj 2012. – 16. maj 2015.
|}
:'''Najduži period bez primljenog gola:'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Utakmica
!Klub
!Period
|-
|'''4'''||Željezničar||6. oktobar 2007. – 9. maj 2009.
|-
|'''4'''||Željezničar||15. maj 2010. – 5. novembar 2011.
|-
|'''3'''||Sarajevo||27. mart 1966. – 12. mart 1967.
|-
|'''3'''||Sarajevo||15. oktobar 2005. – 30. septembar 2006.
|-
|'''3'''||Sarajevo||6. oktobar 2007. – 8. novembar 2008.
|-
|'''3'''||Sarajevo||15. maj 2010. – 7. maj 2011.
|-
|'''3'''||Sarajevo||3. novembar 2012. – 30. oktobar 2013.
|}
:'''Najduži period postizanja gola na utakmicama:'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Utakmica
!Klub
!Period
|-
|'''17'''||Željezničar||1. oktobar 1997. – 30. april 2005.
|-
|'''8'''||Sarajevo|| 13 august 1978. – 10. mart 1982.
|-
|'''8'''||Željezničar||4. mart 1979. – 7. novembar 1982.
|}

===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije===
[[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Jugoslavije.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije (1947-1992)]]{{-}}

===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine===
[[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Bosne i Hercegovine.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine]]{{-}}

==Reference==
{{Refspisak|2|height=200}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.fcsarajevo.ba/ ''Zvanični sajt FK Sarajeva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307030427/http://fcsarajevo.ba/ |date=7. 3. 2021 }}
*[https://fkzeljeznicar.ba/ ''Zvanični sajt FK Željezničara'']

{{FK Sarajevo}}
{{Nogometna rivalstva}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:FK Sarajevo]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometna rivalstva]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni derbiji]]</text>
      <sha1>q0b6mlbntr4jlkm2yig287zs0u7ys5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrgorac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350437</id>
    <revision>
      <id>3924479</id>
      <parentid>3875849</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:12:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>3924479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6636" sha1="totpl10fozai664ml9pts4m09u3wimq" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Vrgorac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Vrgorac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Vrgorac 2026 3.jpg
|opis_slike          = pogled na Vrgorac
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Vrgorac (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 12| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 20| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 222
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 284.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 5698
|stanovništvo grad                        = 2132
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 23.14
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Ante Pranić
|gradonačelnik stranka                    = [[Nezavisna lista mladih|NLM]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21276
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.vrgorac.hr/ Grad Vrgorac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Kirche Vrgorac Kroatien.JPG|300x300px|mini|Vrgorac, rimokatolička crkva &quot;Navještenje Blažene Djevice Marije&quot;|lijevo]]
'''Vrgorac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Vrgorac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Vrgorac je imao 5.698 stanovnika, od čega u samom Vrgorcu 2.132.

=== Grad Vrgorac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 7.618 || 7.865 || 8.701 || 10.251 || 11.910 || 12.859 || 12.838 || 12.756 || 11.621 || 11.612 || 11.246 || 9.927 || 8.228 || 7.497 || 7.593 || 6.572 || 5.698
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Vrgorac.''&lt;/small&gt;

=== Vrgorac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 656 || 1.184 || 754 || 886 || 1.035 || 1.188 || 1.454 || 1.172 || 987 || 1.031 || 1.057 || 1.167 || 1.350 || 1.697 || 2.188 || 2.039 || 2.132
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Od 1869. do 1910. iskazivano je pod imenom '''Vrhgorac'''. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Banja (Vrgorac)|Banja]], kao i dio podataka u 1857. i 1931., te za naselje [[Kotezi (Vrgorac)|Kotezi]] u 1869.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991.]]===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrgorac je imalo 1.697 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Vrgorac
|-
| [[1991.]] 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,697
| label1 = [[Hrvati]] 1,609
| value1 = 94.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 36
| value2 = 2.12
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Srbi]] 11
| value3 = 0.64
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value4 = 0.53
| color4 = #228B22
| label5 = [[Crnogorci]] 2
| value5 = 0.11
| color5 = #C19A6B
| label6 = [[Makedonci]] 2
| value6 = 0.11
| color6 = #FF7E00
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.11
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 19
| value8 = 1.11
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 1
| value9 = 0.05
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 6
| value10 = 0.35
| color10 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

==Poznate osobe==

* [[Tin Ujević]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Vrgorac 01.jpg|ulica [[Tin Ujević|Tina Ujevića]]
File:Dizdarevi Turm Vrgorac Kroatien.JPG|''Dizdarević-kula'' iz otomanskog perioda
File:Burgruine Vrgorac, Kroatien.JPG|ostaci stare vrgoračke tvrđave

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

* https://lokalnahrvatska.hr/images/naselja/021/vrgorac/Prostorn%20plan.pdf&lt;nowiki/&gt;{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Vrgorac|*]]</text>
      <sha1>totpl10fozai664ml9pts4m09u3wimq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banja (Vrgorac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350449</id>
    <revision>
      <id>3924498</id>
      <parentid>3875850</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:47:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>3924498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4404" sha1="qf8kuusv0h7yer4tv6qsowdn47uhunr" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Banja
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Banja Vrgorac.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = [[Vrgorac]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 13| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 43| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 81
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 209
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21276 Vrgorac
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Banja''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vrgorac|Vrgorca]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Vrgorac]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Banja je imala 209 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 158 || 0 || 228 || 243 || 297 || 308 || 0 || 276 || 268 || 276 || 257 || 215 || 214 || 210 || 242 || 202 || 209
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Vrgorac]], kao i dio podataka u 1857. i 1931.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991.]]===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Banja je imalo 210 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Banja
|-
| [[1991.]] 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 210
| label1 = [[Hrvati]] 205
| value1 = 97.61
| color1 = #4169E1
| label2 = nepoznato 5
| value2 = 2.38
| color2 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>qf8kuusv0h7yer4tv6qsowdn47uhunr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotezi (Vrgorac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350480</id>
    <revision>
      <id>3924528</id>
      <parentid>3875857</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T18:04:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>3924528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="689tke3p3093jf31tptbax4me3hu82i" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Kotezi
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Kotezi.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = [[Vrgorac]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 12| širina_sekundi = 01| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 20| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 150
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 259
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21276 Vrgorac
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Kotezi''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vrgorac|Vrgorca]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Vrgorac]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kotezi su imali 259 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 195 || 0 || 339 || 340 || 460 || 517 || 608 || 528 || 422 || 442 || 394 || 350 || 334 || 309 || 314 || 278 || 259
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Vrgorac]]. U 1857., 1890., 1921. i 1931. sadrži podatke za bivše naselje '''Sršenik''' koje je u 1910. i 1948. iskazivano kao naselje.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991.]]===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kotezi je imalo 309 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Kotezi
|-
| [[1991.]] 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 309
| label1 = [[Hrvati]] 304
| value1 = 98.38
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Česi]] 1
| value2 = 0.32
| color2 = #B94E48
| label3 = [[Srbi]] 1
| value3 = 0.32
| color3 = #FF0000
| label4 = nepoznato 3
| value4 = 0.97
| color4 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>689tke3p3093jf31tptbax4me3hu82i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podprolog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350501</id>
    <revision>
      <id>3924527</id>
      <parentid>3875861</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>3924527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4511" sha1="im7j7l9hv3yzyx7dv436fqznqqrd2gh" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Podprolog
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Podprolog.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = [[Vrgorac]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 11| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 25| dužina_sekundi = 18| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 76
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 331
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21277 Veliki Prolog
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Podprolog''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Vrgorac|Vrgorca]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Vrgorac]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Podprolog je imao 331 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 211 || 0 || 227 || 274 || 316 || 357 || 350 || 359 || 349 || 380 || 376 || 374 || 352 || 325 || 419 || 355 || 331
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Do 1991. iskazivano je pod imenom '''Potprolog'''. U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Dusina (Vrgorac)|Dusina]].''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991.]]===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Podprolog je imalo 325 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Podprolog
|-
| [[1991.]] 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 325
| label1 = [[Hrvati]] 323
| value1 = 99.38
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenci]] 1
| value2 = 0.30
| color2 = #FF55A3
| label3 = nepoznato 1
| value3 = 0.30
| color3 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>im7j7l9hv3yzyx7dv436fqznqqrd2gh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yukon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398172</id>
    <revision>
      <id>3924532</id>
      <parentid>3799376</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:15:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3934" sha1="fq6qiqovxh0rtqxd6lstv3f4ndrxhth" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Yukon
| izvorno_ime =
| kategorija = [[Provincije i teritorije Kanade|Kanadska teritorija]]
| službeni_naziv =
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Britanska Kolumbija]]
* [[Aljaska]]
* [[Sjeverozapadne teritorije]]
}}
| moto = 
| slika =
| zastava  = Flag_of_Yukon.svg
| simbol = Coat_of_arms_of_Yukon.svg
| država = Kanada
| zastava_države = da
| glavni_grad =Whitehorse
| širina_stepeni_glavnog_grada = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =W
| površina =482443 
| površina_zemlje = 474391
| površina_vode = 8052
| stanovništvo = 33897 | stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća = 0.07
| osnovan = 9. administrativna jedinica
| datum = 13. juni 1898.
| vlada = 
| lider = Mike Pemberton | lider_vrsta = premijer
| lider_partija = 
| vremenska_zona = UTC−8
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = prefiks Y
| pozivni broj =
| kod = CA-YT | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Yukon_in_Canada.svg
| opis_karte =
| web_stranica = [http://www.gov.yk.ca/ www.gov.yk.ca]
}}
'''Yukon''' je najzapadnija i najmanja od 3 [[Kanada|kanadske]] [[Provincije i teritorije Kanade|teritorije]]. Glavni grad je [[Whitehorse]] koji je ujedno i jedini grad ove teritorije.
Formirana je izdvajanjem iz [[Sjeverozapadne teritorije]] 1898. godine.

Aktom o Yukonu federalne vlade, koji je usvojen 27. marta 2002. godine, za naziv teritorije se usvaja termin &quot;Yukon&quot; iako se termin &quot;Teritorija Yukon&quot; i dalje koristi i popularniji je termin.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.canlii.org/en/ca/laws/stat/sc-2002-c-7/latest/sc-2002-c-7.html|title=CanLII - Yukon Act, SC 2002, c 7|work=canlii.org|access-date=30. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Iako je teritorija službeno dvojezična ([[Engleski jezik|engleski]] i [[Francuski jezik|francuski]]), Vlada Yukona također priznaje jezike [[Prvi narodi|Prvih naroda]], tj. jezike domorodačkog stanovništva, naroda Inuit ili Métis.

== Geografija ==
[[Datoteka:Mount Logan.jpg|200px|mini|lijevo|Pogled na planinu Logan sa jugoistoka]]
Sa nadmorskom visinom od 5.959 m, planina [[Logan (planina)|Logan]] u [[Nacionalni park Kluane|Nacionalnom parku Kluane]] je najviša planina u Kanadi i druga najviša na sjevernoameričkom kontinentu (nakon [[Denali]]ja u američkoj saveznoj državi [[Aljaska]]). Većim dijelom teritorije Yukona vlada [[subarktička klima]] koja se odlikuje dugim i hladnim zimama i kratkim ljetima.

Od značajnijih rijeka tu su rijeka [[Yukon (rijeka)|Yukon]], po kojoj je teritorija i nazvana kao i rijeke Pelly, Stewart, Peel, Bijela rijeka i Tatshenshini.

== Demografija ==
Prema podacima iz decembra 2014. u Yukonu je živjelo 37.183 stanovnika što je povećanje od 19,5% u odnosu na 2004. godinu.&lt;ref&gt;[http://www.eco.gov.yk.ca/stats/pdf/mr_jun2015.pdf Mjesečni statistički pregled Yukona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160716011524/http://www.eco.gov.yk.ca/stats/pdf/mr_jun2015.pdf |date=16. 7. 2016 }} Pristupljeno 30. 10. 2015.&lt;/ref&gt; Sa površinom od 474.712,64&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, gustina iznosi samo 0.1/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;[http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2011/dp-pd/hlt-fst/pd-pl/Table-Tableau.cfm?LANG=Eng&amp;T=302&amp;SR=1&amp;S=51&amp;O=A&amp;RPP=9999&amp;CMA=0&amp;PR=60 Populacija kanadskih provincija i teritorija] Pristupljeno 30. 10. 2015.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kanada]]
* [[Provincije i teritorije Kanade]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gov.yk.ca/ Službena stranica]

{{Commonscat}}
{{Provincije i teritorije Kanade}}
{{Polarne regije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Yukon|*]]
[[Kategorija:1898. u Kanadi]]
[[Kategorija:Arktički okean]]
[[Kategorija:Beaufortovo more]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1898.]]
[[Kategorija:Pokrajine i teritorije Kanade]]</text>
      <sha1>fq6qiqovxh0rtqxd6lstv3f4ndrxhth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goduša (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403365</id>
    <revision>
      <id>3924526</id>
      <parentid>3924352</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Curiousmind8|Curiousmind8]] ([[User talk:Curiousmind8|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3916837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8810" sha1="tjx3i31pf6vrq3f5ew73slzuiuespjf" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Goduša
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9259
| dužina_stepeni               = 18.1714
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 466
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157651&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Goduša u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Goduša''' je [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko]]m, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;LepicFF&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Kulturno-historijsko naslijeđe općine Visoko iz austrougarskog perioda|last=Lepić|first=Dženeta|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Historija Goduše vezana je za širi prostor visočkog kraja, koji je u različitim periodima bio važan saobraćajni, privredni i politički prostor srednje Bosne.&lt;ref name=&quot;LepicFF&quot; /&gt; U etnografskoj i lokalnohistoriografskoj literaturi Goduša se opisuje kao zasebna kotlina oko potoka Godušice, sa skupinom razasutih zaselaka koji zajedno čine cjelinu goduškog kraja.&lt;ref name=&quot;AcademiaGodusa&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/9846577/Diplomski_rad_2008_Izrada_svirala_jednojki_i_dvojnica_na_primjeru_majstora_Vehaba_Halilovi%C4%87a_iz_Godu%C5%A1e_kod_Visokog|title=Izrada svirala jednojki i dvojnica na primjeru majstora Vehaba Halilovića iz Goduše kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Stariji historijski slojevi područja potvrđeni su arheološkim tragovima u neposrednoj okolini Goduše. U stručnoj literaturi za lokalitet Veliki Gradac kod Ramadanovaca–Goduše navode se naseobinski tragovi i moguće utvrđenje, što pokazuje da je prostor današnje Goduše bio uključen u starije odbrambene i naseobinske obrasce visočkog područja.&lt;ref name=&quot;MesihovicFF&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/download/330/250/1547|title=Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka|last=Mesihović|first=Salmedin|website=Radovi Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za srednji vijek značajna je i evidencija [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], u kojoj su zabilježeni srednjovjekovni nadgrobni spomenici u naseljenom mjestu Goduša.&lt;ref name=&quot;KONSPeticije&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Lista peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za osmanski period posebno je važna [[Stara džamija sa haremom u Goduši]]. Prema podacima koje prenosi [[Zavičajni muzej Visoko]], selo Goduša i džamija spominju se u sidžilu sarajevskog mule za 1565/66. godinu, dok se na osnovu najstarijih nišana u haremu zaključuje da je džamija podignuta krajem 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;ZMStaraDzamija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/stara-dzamija-sa-haremom-u-godusi/|title=Stara džamija sa haremom u Goduši|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je ovu graditeljsku cjelinu nacionalnim spomenikom, čime je potvrđena njena historijska i kulturna vrijednost.&lt;ref name=&quot;KONSDzamija&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20stara%20dzamija%20u%20Godusi%20BOS.pdf|title=Graditeljska cjelina – Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230529145723/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20stara%20dzamija%20u%20Godusi%20BOS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U novijoj historiji Goduša je posebno poznata po razvoju tradicijskih zanata. Zavičajni muzej Visoko navodi da u Goduši postoji višestoljetna tradicija izrade rukotvorina od drveta i goveđeg roga, naročito [[čibuk]]a, svirala, [[tespih]]â i češljeva, koja se prenosila s koljena na koljeno.&lt;ref name=&quot;ZMEtno&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/etno-muzej-godusa/|title=Etno-muzej Goduša|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Radi očuvanja te zanatske baštine, u Goduši je 2006. godine izgrađen depandans muzeja ''Etno-soba / etno-radionica''.&lt;ref name=&quot;ZMEtno&quot; /&gt; Goduša je ostala prepoznatljiva i po tradiciji izrade [[frula]] i drugih puhačkih instrumenata, što joj daje posebno mjesto u nematerijalnoj kulturnoj baštini visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;AcademiaFrula&quot;&gt;{{cite web|url=https://unsa-ba.academia.edu/Departments/Ethnomusicology/Documents|title=Traditional Duct Flute Manufacturing and Socio-Cultural Context: The Instrument Maker Vehab Halilović|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Goduša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157651
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 466
| g2013_bosnjaci           = 465
| g2013_ukrajinci          = 1
| g1991_ukupno             = 429
| g1991_muslimani          = 408
| g1991_srbi               = 21
| g1981_ukupno             = 391
| g1981_muslimani          = 375
| g1981_srbi               = 12
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 383
| g1971_muslimani          = 367
| g1971_srbi               = 16
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>tjx3i31pf6vrq3f5ew73slzuiuespjf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seoča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403471</id>
    <revision>
      <id>3924523</id>
      <parentid>3924357</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:29:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9726" sha1="4h8uooeys641dvboqewzwxqtp5er2k1" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Seoča
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0538
| dužina_stepeni               = 18.102
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 604
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158089&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Seoča u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Seoča''' je [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskim izvorima područje Seoče vezuje se za [[Rimsko Carstvo|rimsko]] doba, [[Osmansko Carstvo|osmanski]] administrativni sistem i kasnije upravne promjene na području visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot;/&gt;

== Historija ==
=== Antika ===
Na širem području Visokog zabilježeni su ostaci [[Rimski putevi|rimske ceste]] koja je pratila tok [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i povezivala zenički i sarajevski kraj. Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, jedna od dionica te komunikacije prolazila je i kroz [[Donja Seoča|Donju Seoču]].&lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/na-podrucju-visokog-nalaze-se-i-ostaci-rimske-ceste/|title=Na području Visokog nalaze se i ostaci rimske ceste|date=20. 3. 2018|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U arheološkoj literaturi evidentiran je i lokalitet Veliki Grad na Gradini u području Seoča–Gerdečići, opisan kao rimski [[kastel]] iz perioda od 1. do 3. stoljeća. Na lokalitetu su zabilježeni vidljivi temelji manje rimske utvrde dužine oko 30 metara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|title=Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=1. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801150814/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoko navodi Veliki Gradac kod Seoče među značajnijim arheološkim lokalitetima iz rimskog perioda na području grada.&lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot; /&gt;

Rimske utvrde i komunikacije na području Visokog bile su dio šireg sistema koji je povezivao naselja i strateške tačke u unutrašnjosti rimske provincije. Položaj Visokog na raskrsnici prirodnih komunikacija pogodovao je razvoju naselja i vojnih objekata, a arheološki nalazi potvrđuju prisustvo rimske kulture na širem području. &lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot; /&gt;

Šire područje današnjeg Visokog bilo je naseljeno i prije rimskog perioda. Grad Visoko navodi arheološke nalaze koji svjedoče o kontinuitetu života na ovom prostoru od prahistorije, preko antike i srednjeg vijeka, do osmanskog i novijeg perioda.&lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku Seoča je pripadala širem području koje je gravitiralo srednjovjekovnom Visokom. Prostor današnjeg Visokog bio je jedno od najvažnijih političkih središta srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot; /&gt;

Na području Visokog nalazili su se kraljevski grad Visoki, trgovište Podvisoki, Mile, Biskupići i Moštre. Ovi lokaliteti činili su jednu od najvažnijih političkih i kulturnih cjelina srednjovjekovne Bosne. &lt;ref name=&quot;ZMVRimskaCesta&quot; /&gt;

Iako nema dovoljno podataka da se Seoča direktno poveže s konkretnim događajem iz srednjovjekovne historije Bosne, njen položaj u neposrednom širem području Visokog znači da je pripadala prostoru koji je imao veliki značaj za razvoj srednjovjekovne bosanske države.&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot; /&gt;

=== Osmanski period ===
Najstariji do sada sačuvani osmanski popis koji neposredno bilježi naselje vezano za današnju Seoču jeste katastarski popis visočke nahije iz 1468/1469. godine, u kojem se mjesto javlja kao Selce (Seoca). Isti izvor pokazuje da je naselje tada bilo dio šire upravne cjeline [[Visočka nahija|visočke nahije]].&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot;&gt;{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća|website=Prilozi za orijentalnu filologiju / Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U istom radu navodi se da se Selce pojavljuje i u kasnijim popisima visočke nahije krajem 15. i početkom 16. stoljeća, što svjedoči o kontinuitetu naselja u osmanskom administrativnom okviru.&lt;ref name=&quot;CarDrnda&quot; /&gt;

=== 19. i 20. stoljeće ===
U literaturi o islamskim sakralnim spomenicima visočkog kraja navodi se džamija u Seoči s godinom 1900, što pokazuje da je naselje i u austrougarskom periodu imalo razvijen vjerski život i lokalnu zajednicu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/10866458/Islamska_umjetnost_u_Austro_Ugarskoj_Monarhiji_slu%C4%8Daj_islamske_kaligrafije_u_Bosni_i_Hercegovini_Islamic_Art_in_the_Austro_Hungarian_Monarchy_The_Case_of_Islamic_Calligraphy_in_Bosnia_and_Herzegovina_|title=Islamska umjetnost u Austro-Ugarskoj Monarhiji: slučaj islamske kaligrafije u Bosni i Hercegovini|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Novija istraživanja kulturnohistorijskog naslijeđa Visokog bilježe i mezarje sa turbetom u Seoči (Donja Seoča), čime je potvrđeno prisustvo vrijednih osmanskih i postosmanskih sepulkralnih spomenika na prostoru naselja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126295506/ZAVI%C4%8CAJNOG_MUZEJA_VISOKO|title=Stara muslimanska mezarja u Lužnici i Podvincima kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Seoča je bila u sastavu neorganizirane seoske općine Mokronoge, zajedno s Buzićima, Džindićima i Hlapčevićima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Enes S. Omerović, ''Visoko u KHS-Jugoslaviji''|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Seoča
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158089
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 604
| g2013_bosnjaci           = 581
| g2013_hrvati             = 9
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_bosanciihercegovci = 3
| g2013_jugosloveni 
       = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g1991_ukupno             = 737
| g1991_muslimani          = 650
| g1991_srbi               = 33
| g1991_hrvati             = 40
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 659
| g1981_muslimani          = 559
| g1981_srbi               = 37
| g1981_hrvati             = 54
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 618
| g1971_muslimani          = 478
| g1971_srbi               = 65
| g1971_hrvati             = 73
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>4h8uooeys641dvboqewzwxqtp5er2k1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi u bivšoj Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>432957</id>
    <revision>
      <id>3924492</id>
      <parentid>3924414</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:41:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-48705-10|~2026-48705-10]] ([[User talk:~2026-48705-10|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]]</comment>
      <origin>3815469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30824" sha1="779ecppqe1lleemmayqwwhwpgfmgwxt" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| datum          = 31. mart 1991 – 12. novembar 2001.
| slika          = [[Datoteka:Collage Yugoslav wars.jpg|300px]]
| komandant1     = {{ZD|SFRJ}} [[Veljko Kadijević]]&lt;hr&gt;{{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;hr&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Radovan Karadžić]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Ratko Mladić]]&lt;hr&gt;{{ZD|RSK}} [[Milan Martić]]&lt;br&gt;{{ZD|RSK}} [[Milan Babić]]&lt;hr&gt;{{ZD|APZB}} [[Fikret Abdić]]&lt;hr&gt;{{ZD|Makedonija}} [[Boris Trajkovski]]
| komandant2     = {{ZD|BIH|1992}} [[Alija Izetbegović]]
| strana3        = '''1991.''' &lt;br /&gt; {{ZID|Slovenija}}&lt;hr&gt;'''1991–1995.'''&lt;br /&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}}&lt;hr&gt;'''1994–1995.'''&lt;br /&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}}&lt;hr&gt;{{ZID|NATO}} &lt;small&gt;(1995)&lt;/small&gt;
| strana2b       = '''2001.''' &lt;br /&gt; {{ZD slika|Uck Nla logo.svg|50px}} [[Oslobodilačka narodna armija (Makedonija)|Oslobodilačka narodna armija]]
| strana1b       = '''2001.''' &lt;br /&gt; {{ZID|Makedonija}}
| strana2a       = '''1998–2001.''' &lt;br /&gt; {{ZD slika|UCK KLA.svg|50px}} [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] &lt;small&gt;(1998–1999)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZD slika|UCPMB logo.svg|50px}} [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca|OVPMB]] &lt;small&gt;(1999–2001) &lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|Albanija}}&lt;hr&gt;{{ZID|NATO}} &lt;small&gt;(1999)&lt;/small&gt;
| strana1a       = '''1998–2001.''' &lt;br /&gt; {{ZID|SR Jugoslavija}}
| žrtve1         = '''Ukupno poginulih:''' ~130.000–140.000
| žrtve2         = '''Raseljenih:''' 4.000.000
| strana1        = '''1991–1995.''' &lt;br /&gt; {{ZID|SFR Jugoslavija}} &lt;small&gt;(do aprila 1992)&lt;/small&gt;&lt;hr&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska}} &lt;small&gt;(1992–1995)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|SR Jugoslavija}} &lt;small&gt;(od aprila 1992)&lt;/small&gt;&lt;hr&gt;{{ZID|Autonomna pokrajina Zapadna Bosna}} &lt;small&gt;(1993–1995)&lt;/small&gt;
| strana2        = '''1991–1995.''' &lt;br /&gt; {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}} &lt;small&gt;(1992–1994)&lt;/small&gt;
| komandant3     = {{ZD|Slovenija}} [[Milan Kučan]]&lt;hr&gt;{{ZD|HRV}} [[Franjo Tuđman]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Mate Boban]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Krešimir Zubak]]&lt;hr&gt;{{ZD slika|UCK KLA.svg|50px}} [[Adem Jashari]]&lt;br&gt;{{ZD slika|UCK KLA.svg|50px}} [[Hashim Thaçi]]&lt;br&gt;{{ZD slika|UCK KLA.svg|50px}} [[Ramush Haradinaj]]&lt;br&gt;{{ZD slika|UCPMB logo.svg|50px}} [[Shefket Musliu]]&lt;br&gt;{{ZD slika|UCPMB logo.svg|50px}} [[Ridvan Qazimi]]&lt;br&gt;{{ZD slika|Uck Nla logo.svg|50px}} [[Ali Ahmeti]]&lt;br&gt;{{ZD slika|Uck Nla logo.svg|50px}} [[Fadil Nimani]]&lt;hr&gt;{{ZD|NATO}} [[Leighton W. Smith Jr.]]&lt;br&gt;{{ZD|NATO}} [[Wesley Clark]]
| dio            = [[Raspad SFRJ]]
| sukob          = Ratovi u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]
| opis_slike     = Slijeva nadesno od vrha: [[slovenska nacionalna policija|slovenska policija]] je tokom [[Desetodnevni rat|desetodnevnog rata]] zarobila vojnike [[JNA|jugoslovenske vojske]] i njihovu jedinicu; uništeni tenk T-72 tokom [[Bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]]; Srpska protutenkovska raketna postrojenja tokom [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]]; sahrana ekshumiranih žrtava [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]]; vozilo [[UN]]-a koje se vozilo ulicama [[Sarajevo|Sarajeva]] tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]].
| rezultat       = [[Raspad SFRJ]] i stvaranje nezavisnih država
| mjesto         = [[Balkan]]; teritorije bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i njenih republika
| žrtve3         = '''Izvori podataka:'''
&lt;ref&gt;{{cite news |title = Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url = http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia |publisher = [[International Center for Transitional Justice]] |date = 1. 1. 2009 |access-date = 8. 9. 2009 |archive-date = 26. 1. 2021 |archive-url = https://web.archive.org/web/20210126214707/https://www.ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title = About us |url = http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html |publisher=Humanitarian Law Center |access-date=17. 11. 2010 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html |archive-date=22. 5. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia |title = Transitional Justice in the Former Yugoslavia |website = ICJT.org |publisher = [[International Center for Transitional Justice]] |date = 1. 1. 2009 |access-date = 19. 4. 2021 |archive-date = 26. 1. 2021 |archive-url = https://web.archive.org/web/20210126214707/https://www.ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
}}
{{Jugoslavenski ratovi}}
[[Datoteka:SocialistYugoslavia en.svg|mini|200px|Republike SFRJ]]
[[Datoteka:Breakup of Yugoslavia.gif|mini|200px|Raspad SFRJ
&lt;br/&gt;'''Legenda''':
{|style=&quot;float:right; text-align:left; font-size: 75%&quot;
|-
| bgcolor=&quot;b62c2c&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[SFRJ|Jugoslavija]]''' &lt;small&gt;(1943–1992)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SFRJ}}
|-
| bgcolor=&quot;de5c5c&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Hrvatska]]''' &lt;small&gt;(1991–)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|HRV}}
|-
| bgcolor=&quot;e18080&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] &lt;small&gt;(1992–1994)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;dcedff&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[UNTAES]] &lt;small&gt;(1996–1998)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of the United Nations.svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;404375&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Srbija i Crna Gora]]''' &lt;small&gt;(1992–2006)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SCG}}
|-
| bgcolor=&quot;5d61a2&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Republika Srpska]] &lt;small&gt;(1992–)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of Republika Srpska.svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;9394c2&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Republika srpska krajina]] &lt;small&gt;(1991–1995/96)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;cbcbcb&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Republika Bosna i Hercegovina]]''' &lt;small&gt;(1992–1998)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|BIH|1992}}
|-
| bgcolor=&quot;a4a4a4&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Bosna i Hercegovina]]''' &lt;small&gt;(1998–)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|BIH}}
|-
| bgcolor=&quot;797878&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Zapadna Bosna]] &lt;small&gt;(1993–1995)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;63809f&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Srbija]]''' &lt;small&gt;(2006–)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SRB}}
|-
| bgcolor=&quot;9eb3cb&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Kosovo]] &lt;small&gt;(pod kontrolom [[UNMIK]]a 1999–; deklaracija o nezavisnosti 2008.)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|KOSV}}
|-
| bgcolor=&quot;f0eabb&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Crna Gora]]''' &lt;small&gt;(2006–)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|CG}}
|-
| bgcolor=&quot;e1995b&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Makedonija]]''' &lt;small&gt;(1991–)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|MAK}}
|-
| bgcolor=&quot;a1c893&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Slovenija]]''' &lt;small&gt;(1991–)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SLO}}
|}]]
'''Ratovi u bivšoj Jugoslaviji''' jest pojam za ratove i oružane sukobe, koji su posljedica [[Raspad SFRJ|raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], usljed narušenih odnosa među [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Geografija|njenim republikama]], koji su se desili od 1991. do 2001. Ovi ratovi bili su prvi veći oružani sukobi u [[Evropa|Evropi]] od završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945.{{efn|name=RAT|Ne računajući [[grčki građanski rat]], [[istočnonjemački ustanak 1953.]], [[mađarski ustanak 1956]] i [[sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetsku invaziju Čehoslovačke]]}} U ove sukobe spadaju: [[Rat u Sloveniji]] (27. juni – 6. juli 1991), [[Rat u Hrvatskoj]] (1991–1995), [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) u okviru kog se politički izdvaja [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] (1992–1994), [[Kosovski rat]] (1998–1999), okončan [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO bombardiranjem Srbije]], [[Preševski konflikt]] u [[Makedonija|Makedoniji]] (1999–2001) i [[Sukob u Makedoniji 2001.]] Ovi sukobi nazivani su i raznim drugm imenima, kao Balkanski ratovi (često kao: ''Treći balkanski rat''), po britanskom historičaru [[Misha Glenny|Mishi Glennyju]], zatim ''Građanski rat u Jugoslaviji'', dok su na lokalnom nivou ratovi nazivali ''Otadžbinski rat'', ''Domovinski rat'', ''Desetodnevni rat'' ({{jez-sl|desetdnevna vojna}}), ''Agresija na Bosnu i Hercegovinu'' i ''Građanski rat u Bosni i Hercegovini''. Ovi nazivi su obično jednostrano politički obojeni, te ne prikazuju realnu kompleksnost zbivanja.

== Politička pozadina ==
Ratovi su prouzrokovani dubokom političkom, privrednom i ekonomskom krizom, koja je zahvatila [[SFRJ]], početkom 80-ih godina 20. vijeka. Nakon uvođenja [[Pluralizam|pluralizma]] i višestranačkih izbora, a prvobitnim konfliktom u vodećoj partijskoj strukturi [[SKJ|Savezu komunista Jugoslavije]] na [[14. Kongres SKJ|14. Kongresu SKJ]] 1990, usljed porasta [[Nacionalizam|nacionalizma]] u saveznim republikama SFRJ, nakon prvih višepartijskih izbora došlo je do referenduma o otcjepljenju pojedinih republika od SFRJ.

Politička neslaganja su bila višeslojna i sastojala su se od neriješenih nacionalnih pitanja na [[SAP Kosovo|SAP Kosovu]], te statusu te pokrajine unutar SR Srbije, raspodjele budžeta unutar republika, nacionalističkim pokretima u SR Srbiji, SR Hrvatskoj i SR Sloveniji, nerješenog pitanja služenja vojnog roka u [[JNA]], gdje je slovenska opozicija osporavala služenje slovenskih regruta u JNA, te značajan faktor je bio upad SR Srbije u platni promet SFRJ, 28. decembra 1990. godine, kada je odlukom [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skupštine SR Srbije]] donesena tajna odluka o puštanju u opticaj 18,243 milijardi dinara (11,4 milijarde [[Američki dolar|dolara]]), kako bi se isplatile zaostale plate i penzije, kada je tadašnji premijer [[Ante Marković]] anonimno informisan 4. januara 1991, a on je ovaj akt na vanrednoj sjednici Vlade nazvao ''činom za likvidaciju Jugoslavije''.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/raspad-jugoslavije-i-2/][[Srđa Popović]]&lt;span&gt; &lt;/span&gt;''Raspad Jugoslavije''&lt;/ref&gt; Nakon protesta Vlade 10 milijardi dinara je vraćeno u [[Jugoslavenska narodna banka|Jugoslavensku narodnu banku]], a ostatak je nestao.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Postojeći nerazjašeni sukobi očitovali su se i u [[Hiperinflacija|hiperinflaciji]], koju je nakon upada Srbije, bilo gotovo nemogući suzbiti. Nekoliko godina prije samog raspada došlo je do diskusija na relaciji srpskih i hrvatskih historičara o broju žrtava u [[Ustaše|ustaškom]] [[Koncentracioni logor u Jasenovcu|koncentracionom logoru u Jasenovcu]], zatim je 1986. proklamiran [[Memorandum SANU]], na koji su slovenski intelektualci odgovorili političkim pamfletom o budućnosti slovenskog naroda. Gotovo u svim republikama došlo je do porasta nacionalizma, podržavanog od strane vjerskih zajednica.

=== Izbori ===
Prvi [[Skupštinski izbori u SR Sloveniji 1990.|skupštinski]] i [[Predsjednički izbori u Sloveniji 1990.|predsjednički]] izbori održani su u [[SR Slovenija|SR Sloveniji]] [[8. april]]a 1990. godine&lt;ref name=&quot;SI90&quot;&gt;[http://www.stat.si/StatWeb/doc/letopis/1997/05-97.pdf Službeni rezultati skupštinskih izbora 1990. ''Statistički godišnjak Republike Slovenije 1997.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224013602/https://www.stat.si/StatWeb/doc/letopis/1997/05-97.pdf |date=24. 12. 2018 }} {{Simboli jezika|si|slovenski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;, zatim u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] ([[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 1990.|skupštinski izbori]]) [[22. april]]a i 6–7. maja,&lt;ref name=&quot;HR90&quot; &gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.hr/arhiva/arhiva_1990.html |title=Arhiva izbora |access-date=9. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504041445/http://www.izbori.hr/arhiva/arhiva_1990.html |archive-date=4. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; zatim [[Makedonski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarni izbori]] u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]] 11. i 25. novembra, u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] [[18. novembar|18. novembra]] [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći izbori]] a 2. decembra drugi krug izbora.&lt;ref name= &quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/istorija/Default.aspx?id=27926&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |title=Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=9. 9. 2017 |archive-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120234432/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27926&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Početkom decembra ([[9. decembar|9. decembra]]) održani su u [[Srbija|Srbiji]] [[Predsjednički izbori u Srbiji 1990.|predsjednički]] i [[Skupštinski izbori u Srbiji 1990.|skupštinski]] izbori,&lt;ref name=&quot;SR90&quot;&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=01&amp;dd=21&amp;nav_category=418&amp;nav_id=228593 Hronologija parlamentarnih izbora]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RS90&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19916001.pdf Službeni rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora]&lt;/ref&gt; a istog dana su održani [[Izbori za poslanike u Narodnu Skupštinu Socijalističke Republike Crne Gore 1990.|skupštinski]] i [[Izbori za predsednika predsedništva i članove predsedništva Socijalističke Republike Crne Gore 1990.|predsjednički izbori]] u [[SR Crna Gora|SR Crnoj Gori]].&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;  U nemogućnosti nalaženja izbornog sistema na saveznom nivou, koji bi onemogućio npr. prednost koju bi imali Srbi kao najbrojniji narod u odnosu na Slovence, zbog oko četiri puta većeg broja stanovnika, izbori, kao i zbog nepostojanja političkih partija na saveznom nivou, nisu nikada održani. Pokušaj premijera [[Ante Marković]]a osnivanjem [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]] (SRSJ) u julu 1990. godine, da ta partija zaživi na saveznom nivou nije uspio, jer se partija kandidirala samo na republičkim izborima.

Na izborima su, osim u SR Sloveniji, Srbiji, SR Makedoniji i SR Crnoj Gori pobijedile nove stranke. U SR Hrvatskoj je premoćno pobijedila desno orijentirana nacionalistička stranka [[HDZ]] sa 41,9% glasova osvojivši ukupno 55 mandata,&lt;ref name=&quot;HR90&quot;/&gt; a u SR Bosni i Hercegovini tri nove nacionalne stranke [[SDA]], [[HDZ BiH]] i [[SDS]] su osvojile prva tri mjesta u oba skupštinska vijeća.&lt;ref name= &quot;Parlament&quot;/&gt; Reformirani [[Savez komunista Slovenije]] pod imenom [[Savez komunista Slovenije-Stranka demokratskih promjena]] osvojila je prvo mjesto sa 17,3% i ukupno 14 mandata,&lt;ref name=&quot;SI90&quot;/&gt; u SR Makedoniji pod imenom [[Savez komunista Makedonije - Stranka demokratskih promjena]] ({{Jez-mk|Сојуз на комунистите на Македонија}}) osvojila je 27,7% glasova sa 31 mandatom. U SR Crnoj Gori [[Savez komunista Crne Gore]] osvojio je apsolutnu većinu sa 56,18% glasova i 83 mandata, dok je reformirana srbijanska [[Socijalistička partija Srbije]] (SPS) zbog prethodno promijenjenog većinskog izbornog sistema sa samo 46,09% osvojenih glasova dobila 194 od ukupno 250 mandata &lt;ref name=&quot;SR90&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RS90&quot;/&gt; Izbori u Srbiji nisu bili regularni, jer je SPS preuzela čitavu imovinu Saveza komunista Jugoslavije, procijenjenu na oko 100 miliona dolara, te je imala potpunu kontrolu nad medijima, kao i  na izbornim mjestima.&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;Holm Sundhaussen Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönliche Geschichte des Gewönlichen, Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}}&lt;/ref&gt;

=== Referendumi ===
Nakon izbora u SR Sloveniji, 23. decembra 1990. godine održan je [[Referendum o nezavisnosti Slovenije]], na kom je 88.5% glasača glasalo za samostalnost i nezavisnost SR Slovenije. Na osnovu toga referenduma. Slovenija je 25. juna 1991. godine proglasila nezavisnost. Slijedili su referendumi u [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|Hrvatskoj]] 19. maja 1991. sa 94,17% glasova za nezavisnost, te u [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]] 29. februara i 1. marta 1992. godine sa 99,7% glasova za nezavisnost. Referendumi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su političkim uticajem srpskih nacionalističkih partija bojkotovani od strane dijela srpskog stanovništva. Politički vrh Srbije i Jugoslavije, reagovao je prijetnjama, a tada već gotovo prosrpski orijentirani vrh JNA, pripremio je planove za vojne intervencije.

== Ratovi ==
=== Rat u Sloveniji ===
{{Glavni|Desetodnevni rat}}
Rat u Sloveniji ili ''Desetodnevni rat'' ({{jez-sl|Slovenska osamosvojitvena vojna-Desetdnevna vojna}}) bio je kratkotrajni rat između [[Slovenija|Slovenije]] i [[JNA]] [[1991]]. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od [[SFRJ]]. Napad [[JNA]] je započeo 26. juna 1991. godine, a cilj je bilo oslobađanje nekoliko opkoljenih kasarni i zauzimanje graničnih prelaza prema Austriji, Mađarskoj i Italiji, na kojima je [[MUP Slovenije|slovenski MUP]] preuzao kontrolu, te [[Međunarodni aerodrom Jože Pučnik Ljubljana|aerodroma u Ljubljani]]. U napadu su učestvovale jedinice iz garnizona sa [[Rijeka (grad)|Rijeke]], iz [[Karlovac|Karlovca]], te jedinice stacionirane u Sloveniji. U napadu su korištene pješadijske i tenkovske jedinice, avionima je JNA djelovala na nekim graničnim prelazima. U toku napada avioni [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|RV i PVO]] su prelijetali austrijski zračni prostor, od oko 50&amp;nbsp;km u pravcu [[Graz]]a. JNA su se susprostavile jedinice reorganizirane [[Teritorijalna odbrana Slovenije|Teritorijalne odbrane Slovenije]] (TOS), pod zapovjedništvom [[Janez Janša|Janeza Janše]] i jedinice MUP-a Slovenije. Rat je trajao do 7. jula, a prekid sukoba dogovoren je [[Brionska deklaracija|Brionskom deklaracijom]], koji su potpisali: [[Ante Marković]], [[Petar Gračanin]], [[Budimir Lončar]], [[admiral]] [[Stane Brovet]] za Jugoslaviju; [[Milan Kučan]], [[Lojze Peterle]], [[Dimitrij Rupel]], [[France Bučar]] i [[Janez Drnovšek]] za Sloveniju; te [[Franjo Tuđman]] za Hrvatsku. Međunarodnu delegaciju [[EU]] predstavljali su [[Hans van den Broek]], [[Jacques Poos]] i [[João de Deus Pinheiro]]. Gubici JNA su bili po procjenama 44 poginula i 146 ranjenih, a na slovenskoj strani 18 poginulih i 182 ranjenih. U borbama je poginulo 12 stranih državljana.

=== Rat u Hrvatskoj ===
{{Glavni|Rat u Hrvatskoj}}
Prvi sukobi u Hrvatskoj, zbili su se nakon [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 1990.|prvih izbora]], 1990. godine, a manifestovali su se u blokadi saobraćajnica na ljeto, u okolini [[Knin]]a, kada su Srbi u znak protesta protiv izbora nacionalno orijentirane desničarske [[HDZ]], koja je bila potpomogunuta ekstremnom proustaškom emigracijom u [[Balvan-revolucija|Balvan-revoluciji]], balvanima i kamenjem blokirali ceste iz pravca Dalmacije prema [[Zagreb]]u i [[Karlovac|Karlovcu]]. Barikade su držali naoružani pripadnici paravojnih jednica, koje su osnovane iz seoskih straža u organizaciji tada vodeće stranke [[SDS]]. Pod uticajem političke propagande iz Srbije, srbijanskih političara i medija, srpska je strana nove izbore shvatila kao osnivanje nove države sa elementima proustaške politike, te samoorganizacijom i djelomičnim potpomaganjem srbijanskih struktura došlo je do stvaranje srpske lokalne milicije, koja je odbila prihvatiti nova hrvatska obilježja ([[Grb Hrvatske|šahovnicu]] i [[Zastava Hrvatske|zastavu]]), zbog podsjećanja na [[Ustaše|ustaške]] zločine nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata i [[NDH]]. Uskoro 1991. godine dolazi do stvaranja [[SAO Krajina|SAO Krajine]], [[SAO Zapadna Slavonija|SAO Zapadne Slavonije]] i [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|SAO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadni Srem]], koje su se kasnije ujedinile u paradržavu [[Republika srpska krajina|Republiku srpsku krajinu]], koja je vremenom stvarala sve institucije države, te se odvojila od platnog sistema Hrvatske, stvaranjem nove valute [[Dinar Republike srpske krajine]]. Područja koje je obuhvatala RSK bili su okolina Knina, te Zapadna i Istočna Slavonija, odnosno općine u kojima su Srbi bili u većini. Barikade i naoružavanje pobunjenika, kao i stvaranje RSK pomagala je JNA, te tajne službe JNA, dijenjem oružja i opreme, te prekomandom zapovjednog kadra politički orijentisanog i indoktriniranog nacionalističkom politikom.

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}Rat u Bosni i Hercegovini je općeprihvaćeni naziv za međunarodni vojni sukob na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji je trajao od 6. aprila 1992. do 14. decembra 1995. između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], zajedno sa samoproglašenim srpskim i hrvatskim paradržavama unutar teritorije Bosne i Hercegovine, [[Republika Srpska]] (prvobitno Srpska Republika Bosna i Hercegovina, sada entitet u sastavu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]. Mogu se pronaći i nazivi &quot;agresija na Bosnu i Hercegovinu&quot;, &quot;odbrambeno-oslobodilački rat&quot;, &quot;obrambeno-otadžbinski rat&quot; i &quot;građanski rat u Bosni i Hercegovini&quot; u zavisnosti od gledišta sukobljenih strana. [[Bosna i Hercegovina]] je zvanično podigla optužnicu protiv [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] za genocid pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]]. Sud je 21. februara 2007. objavio presudu u kojoj je zaključio da je rat imao međunarodni karakter.

Konflikt je sprva bio između jedinica JNA u Bosni koje su se kasnije transformirale u [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] (VRS) na jednoj strani i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) koja je uveliko bila sastavljena od [[Bošnjaci|Bošnjaka]], kao i hrvatskih snaga poznatih kao [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO) na drugoj strani. Tenzije između Bošnjaka i Hrvata su se pojačale krajem 1992, što je dovelo do [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]] koji je eskalirao početkom 1993. Rat u Bosni i Hercegovini je okarakterisan teškim borbama, neselektivnim [[Granata|granatiranjem]] gradova i naselja, [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] i [[Ratno seksualno nasilje|sistematskim silovanjem]], koje su uglavnom počinile srpske snage, a u manjem omjeru hrvatske i bošnjačke.

==== Bošnjačko-hrvatski sukob ====
{{Glavni|Bošnjačko-hrvatski sukob}}'''Bošnjačko-hrvatski sukob''' ili '''Hrvatsko-bošnjački sukob''', često nazvan i ''Rat u ratu'', bio je sukob između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i samoproglašene [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosna]] koju je podržavala [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. Trajao je od 19. juna 1992. do 23. februara 1994. godine.

Sukob je eskalirao u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] i uskoro se proširio na [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali nije prerastao u sveopšti rat između Bošnjaka i Hrvata jer su na ostalim frontovima kao u [[Bihać]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Tešanj|Tešnju]] ostali u savezništvu. Primirjem 23. februara 1994. zaustavljen je sukob, a okončan potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] 18. marta 1994. Sporazumom je oformljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i omogućeno zajedničko djelovanje protiv [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]] što će biti prekretnica koja je dovela do završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] osudio je 17 [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]] i Herceg-Bosanskih zvaničnika, od kojih je šestero osuđeno za učestvovanje u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] koji je za cilj imao pripajanje Hrvatskoj ili kontrolu nad dijelovima Bosne i Hercegovine gdje je [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski narod]] činio većinu. Dva zvaničnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] su osuđena za ratne zločine. Sud je također presudio da je sukob imao međunarodni karakter jer je Hrvatska imala potpunu kontrolu nad jedinicama HVO-a.

=== Kosovski rat ===
{{Glavni|Kosovski rat}}Kosovski rat je bio oružani sukob na [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]] koji je počeo krajem februara 1998. i trajao je do 11. juna 1999. U ratu su, kao suprostavljene strane, učestvovale snage [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]] (koju su u to doba činile republike [[Crna Gora]] i [[Srbija]]), koje su kontrolisale Kosovo prije rata i snaga kosovskih [[Albanci|Albanaca]] poznate kao [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK), uz zračnu podršku [[NATO]]-a u završnici sukoba (od 24. marta 1999).

=== Preševski konflikt ===
{{Glavni|Preševski konflikt}}Preševski konflikt bio je manji oružani sukob od 1999. do 2001. godine u dolini [[Preševo|Preševa]] na jugu [[Srbija|Srbije]] između [[Albanija|albanske]] [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca|Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca]] (OVPMB) i [[Savezna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] policije. Državni organi [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i [[Srbija|Republike Srbije]], te srbijanska policija u okolici Preševa proglasili su OVPMB terorističkom organizacijom.

=== Sukobi u Makedoniji ===
{{Glavni|Sukobi u Makedoniji 2001.}}
Sukobi u Makedoniji naziv je za kratkotrajni rat u tada [[Sjeverna Makedonija|Republici Makedoniji]] započet gerilskom aktivnošću [[Albanija|albanske]] [[Separatizam|separatističke]] grupe [[Oslobodilačka narodna vojska (Makedonija)|Oslobodilačka narodna vojska]] početkom 2001, nakon [[Preševski konflikt|Preševskog konflikta]] u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]]. Sukobi su završili [[Ohridski sporazum (2001)|Ohridskim sporazumom]], kojim je dogovoren prekid vatre i razoružavanje gerilaca koje su obavile snage [[NATO|NATO-a]], a vlada Makedonije pristala je dati veća politička prava makedonskim [[albanci]]ma.

== Embargo na naoružavanje ==
{{Proširiti sekciju}}

== Ratni zločini ==

=== Genocid ===
{{Glavni|Genocid u Bosni i Hercegovini}}

=== Etnička čišćenja i masakri ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Zločini silovanja ===
{{Glavni|Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini}}

== Posljedice ==
{{Proširiti sekciju}}

== Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ==
{{Glavni|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}'''Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju''' (''MKSJ'', [[Engleski jezik|engleski]]: ''International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia'' - ICTY, također: ''Haški tribunal'') jest skraćeni naziv za ''Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine'', tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Sud djeluje kao &quot;ad hoc&quot; tijelo i ima sjedište u [[Den Haag]]u. Osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti [[UN]] [[25. maj]]a [[1993]]. godine. Najteža moguća kazna koju može izreći jest [[doživotni zatvor]].

=== Spisak optuženih pred sudom ===
{{Glavni|Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{Portal|SFRJ|Bosna i Hercegovina|Crna Gora|Hrvatska|Srbija|Crna Gora|Slovenija|Sjeverna Makedonija|Kosovo}}{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|*]]
[[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Raspad Jugoslavije]]
[[Kategorija:Vojna historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojna historija Crne Gore]]
[[Kategorija:Vojna historija Srbije]]
[[Kategorija:Vojna historija Slovenije]]
[[Kategorija:Vojna historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Vojna historija Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Vojna historija Kosova]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Crne Gore]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovenije]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Kosova]]
[[Kategorija:NATO-ova intervencija u bivšoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1991. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1992. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1993. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1994. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1995. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1998. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1999. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:2000. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:2001. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1991.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1993.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1994.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1998.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1999.]]
[[Kategorija:Sukobi u 2000.]]
[[Kategorija:Sukobi u 2001.]]
[[Kategorija:1991. u Sloveniji]]
[[Kategorija:1991. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1992. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1993. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1994. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1998. u Srbiji]]
[[Kategorija:1999. u Srbiji]]
[[Kategorija:2000. u Srbiji]]
[[Kategorija:2001. u Srbiji]]
[[Kategorija:1998. na Kosovu]]
[[Kategorija:1999. na Kosovu]]
[[Kategorija:2001. u Makedoniji]]
[[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1990-e u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:1990-e u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1990-e u Sloveniji]]
[[Kategorija:1990-e u Srbiji]]
[[Kategorija:1990-e na Kosovu]]
[[Kategorija:1990-e u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:2000-te u Srbiji]]
[[Kategorija:2000-te u Makedoniji]]
[[Kategorija:2000-te u Srbiji i Crnoj Gori]]
[[Kategorija:20. vijek u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:20. vijek u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:20. vijek u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:20. vijek u Sloveniji]]
[[Kategorija:20. vijek u Srbiji]]
[[Kategorija:20. vijek na Kosovu]]
[[Kategorija:20. vijek u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:20. vijek u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:21. vijek u Srbiji]]
[[Kategorija:21. vijek u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:21. vijek u Srbiji i Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem NATO-a]]</text>
      <sha1>779ecppqe1lleemmayqwwhwpgfmgwxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stara džamija sa haremom u Goduši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454875</id>
    <revision>
      <id>3924525</id>
      <parentid>3924353</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:31:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6046" sha1="dtvr0296yhwaxjq530d0wpdigewvwrz" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Džamija u Goduši
| slika                        = 
| veličina_slike               = 
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = 
| vrsta_karte                  = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte               = 250px
| reljef_karte                 = da
| opis_karte                   = Položaj džamije u Goduši u Bosni i Hercegovini
| geografska_širina            = 43.9289537
| geografska_dužina            = 18.1687561
| lokacija                     = [[Goduša (Visoko)]]
| država                       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| oznaka_baštine               = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
| arhitekt                     = 
| arhitektonski_tip            = 
| arhitektonski_stil           = 
| osnivač                      = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 1565/66. god 
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 
| dužina                       = &lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot; /&gt;
| širina                       = &lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot; /&gt;
| visina_maks                  = 
| broj_munara                  = 1
| visina_munare                = 
| materijali                   = [[kamen]]
}}
'''Stara džamija u Goduši''' nalazi se u mjestu [[Goduša (Visoko)|Goduša]], u općini [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]]. Zajedno sa haremom proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=27 |title=Džamija u Goduši |work=kons.gov.ba |access-date=5. 3. 2019 |archive-date=19. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250819043944/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=27 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Komisija je donijela odluku 17. aprila 2019. u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući) i članovi Radoje Vidović i Goran Milojević.

[[Džamija]] u Goduši izgrađena 1565/66. godine. Rađena je od kamena, na uzvišenom prostoru iznad [[Goduša (Visoko)|stare Goduše]]. Stara džamija u Goduši vezana je za osmanski period historije visočkog kraja. Selo Goduša i džamija u njemu spominju se u sidžilu sarajevskog mule za 1565/1566. godinu. Iako nisu poznati tačni podaci o njenom osnivaču niti precizna godina izgradnje, na osnovu starosti nišana koji se nalaze u haremu zaključuje se da je džamija vjerovatno podignuta krajem XVI stoljeća. Nad ulazom džamije nalazio se natpis kojeg danas nema. Četvrtaste je osnove sa četveroslivnim krovom i ravnim drvenim stropom, vrlo jednostavne spoljašnosti i unutrašnjosti.

Džamija je smještena u naselju Goduša, u kotlini potoka Godušice. Prema dokumentaciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, nalazi se iznad sastava potočića Vilinski i potoka Palučak, koji formiraju Godušicu. Od Visokog je udaljena približno šest kilometara.

Položaj džamije na izdignutom terenu iznad vodotoka predstavlja karakteristiku njenog ambijenta. Uz sam objekat nalazi se harem, koji je i danas aktivan i u kojem se ukopavaju stanovnici Goduše i okolnih porodica.
 
[[Munara]] je kružne osnove ne toliko visoka. Prozori su četvrtasti sa demirima. U haremu se nekada nalazio i [[pješčani sat]] koji je pokazivao tačno vrijeme.

Objekat je izgrađen od kamena, a zidovi su debljine približno 65 centimetara. Džamija je pokrivena četverovodnim krovom sa crijepom, dok je krovna konstrukcija izrađena od drveta. Kamena munara predstavlja sastavni dio objekta.

Prema određenim predanjima smatra se da je ovim prostorom u doba [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] prolazio tzv. Sarajevski put, kojim se transportovala roba. U neposrednoj blizini nalazio se i turski han, a džamija je dugo vremena služila kao mjesto molitve putnika i okolnog stanovništva. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], iako se nalazila na prvoj borbenoj liniji, pretrpila je manja oštećenja.

Proglašenjem 2019. Stara džamija sa haremom dobila je status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. U službenoj tabeli nacionalnih spomenika Komisije evidentirana je pod brojem odluke '''07.5-2.3-42/19-7''', koja je donesena na 28. sjednici Komisije 17. aprila 2019. godine.

== Kulturni značaj ==
Stara džamija sa haremom u Goduši predstavlja značajan primjer tradicionalne islamske arhitekture na području visočkog kraja. Njena vrijednost proizlazi iz kombinacije historijske starosti, arhitektonskih karakteristika i kontinuiteta korištenja objekta i harema.&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot; /&gt;

== Literatura ==
* [[Mustafa Imamović]], Historija Bošnjaka, izdanje Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće «Preporod», Sarajevo, 1997, str. 330.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998, str. 164.

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://visitvisoko.com/sta-posjetiti/dzamija-u-godusi/ Džamija u Goduši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814122011/http://visitvisoko.com/sta-posjetiti/dzamija-u-godusi/ |date=14. 8. 2019 }}
* [http://miruhbosne.com/?p=50225 Stara džamija u Goduši kod Visokog nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]
* [https://infovisoko.com/item/stara-dzamija-sa-haremom-u-godusi/ Džamija u Goduši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814122010/https://infovisoko.com/item/stara-dzamija-sa-haremom-u-godusi/ |date=14. 8. 2019 }} 
* [http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/6qz39YEu7ohz4nh78h77M= Slušbeni glasnik]
* {{službeni sajt|http://www.islamskazajednica.ba}} Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
* {{službeni sajt|http://www.kons.gov.ba}} komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Džamije u Visokom]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]]</text>
      <sha1>dtvr0296yhwaxjq530d0wpdigewvwrz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3924564</id>
      <parentid>3924225</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:17:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10630" sha1="7oep97dd774w3elihn2pkhd8ohfqnml" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>7oep97dd774w3elihn2pkhd8ohfqnml</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ANKRD24</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477863</id>
    <revision>
      <id>3924546</id>
      <parentid>3916726</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T02:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23214" sha1="60c48n5l95w5fa1y7lwt950o52lhwpr" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
[[Datoteka:ANKRD24.jpg|thumb|Predviđena tercijarna struktura ANKRD24 upotrebom I-TASSER-a&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://zhanglab.ccmb.med.umich.edu/I-TASSER/|title=I-TASSER server for protein structure and function prediction|website=zhanglab.ccmb.med.umich.edu|access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;|320x320px]]
'''Ankirin ponavljajući  domen-sadržavajući protein 24''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''ANKRD24'''.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = ankyrin repeat domain-containing protein 24 [Homo sapiens] - Protein - NCBI|url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_597732.1|website = www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date = 7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj gen je također znan i kao  ''KIAA1981''&lt;ref&gt;{{Cite web|title = ANKRD24 - Ankyrin repeat domain-containing protein 24 - Homo sapiens (Human) - ANKRD24 gene &amp; protein|url = https://www.uniprot.org/uniprot/Q8TF21|website = www.uniprot.org|access-date = 7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;. Funkcija proteina kod ljudi još uvijek nije poznata. ANKRD24 je u porodici proteina koja sadrži domen [[ankirinsko ponavljanje|ankirinskog ponavljanja]].

== Gen ==
=== Lokus ===
[[slika:Locus of ANKRD24.png|thumb|320x320px|[[citogenetika|Citogenetička]] lokacija gena ANKRD24 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ANKRD24|title=Gene Card entry for ANKRD24|website=Gene Card|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;]]
[[slika:ANKRD24 gene neighborhood.png|thumb|320x320px|Susjedstvo gena ANKRD24 &lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?LinkName=nuccore_gene&amp;from_uid=126723389#genomic-context|title=ANKRD24 ankyrin repeat domain 24 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;]]
Gen se nalazi na hromosomu 19 na poziciji p13.3 prednjeg lanca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ANKRD24|title=Gene Card Entry on ANKRD24|website=www.genecards.org|access-date=7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?db=core;g=ENSG00000089847;r=19:4183354-4224814|title=Gene: ANKRD24 (ENSG00000089847) - Summary - Homo sapiens - Ensembl genome browser 84|website=useast.ensembl.org|access-date=9. 5. 2016|archive-date=17. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241217165229/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?db=core;g=ENSG00000089847;r=19:4183354-4224814|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Gen je dugačak 4041 parova baza i sadrži 29 egzona.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_133475.1|title=Homo sapiens ankyrin repeat domain 24 (ANKRD24), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; U susjedstvu je gena ''[[SIRT6]]'', koji kodira protein [[sirtuin]]-6 i gena ''[[EBI3]]'',koji kodira protein [[Epstein-Barrov gen 3 virusne indukcije|Epstein-Barrovog gena3 virusne indukcije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/170961|title=ANKRD24 ankyrin repeat domain 24 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresija ===
Obrazac ekspresije ANKRD24 je nekarakterističan. U uslovima rasta i proliferacije ćelija, nivo ekspresije se povećava. U tumorima klice, [[gliom]]a i [[rak prostate|raka prostate]], ekspresja je povišena u odnosu na druga stanja bolesti. Tokom razvoja, nivo ekspresije je povišen u fazi [[blastocist]]a. U odraslih je povišen nivo ekspresije u [[placenta|placenti]], [[želudac|želucu]], [[bubrezi]]ma i [[oko|oku]] u odnosu na druga tkiva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.197872|title=EST Profile - Hs.197872|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, rezultati eksperimentalnih profila ekspresije gena nisu konzistentni u odnosu na ekspresiju ANKRD24, što upućuje na [[redundancija gena|redundanciju]] gena i njegovog proteinskog proizvoda.

== iRNK ==
=== Alternativna ekspresija ===
Predviđeno je 13 [[alternativna prerada RNK|varijanti prerade]] [[transkripcija (genetika)|transkripata]] [[iRNK]] ANKRD24-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_597732.1|title=ankyrin repeat domain-containing protein 24 [Homo sapiens] - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Protein ==
=== Opća svojstva ===
Protein ANKRD24 dugačak je 1146 [[aminokiselina]], ima molekulsku težinu 124 kDa i  [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tačku]] od 4,98.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu/|title=SDSC Biology Workbench|website=workbench.sdsc.edu|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Predviđa se da se [[sekundarna struktura proteina|sekundarna struktura]] sastoji od svih [[alfa-heliks]]a i da neće sadržavati ni jedan [[beta-list]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/phyre2_output/edf8a2f434ea859e/summary.html|title=Phyre 2 Results for My_protein|website=www.sbg.bio.ic.ac.uk|access-date=27. 4. 2016}}{{Dead link|date=maj 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Predviđa se da će [[tercijarna struktura proteina]] biti spiralna zavojnica.

=== Sastav ===
ANKRD24 ima relativno visok sadržaj [[alanin]]a (15,0%), [[glutaminska kiselina|glutaminske kiseline]] (13,5%) i [[leucin]]a (11,0%) i relativno nizak sadržaj [[cistein]]a ( 1,5%), [[fenilalanin]]a (0,7%), [[triptofan]]a (0,2%) i [[tirozin]]a (0,8%). Protein sadrži pozitivne klastere koji bi mogli biti [[Sekvenca jedarne lokalizacije|signali jedarne lokalizacije]]. Protein nema značajnije nakupine negativnog naboja i nema značajne obrasce naboja uopće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu|title=SAPS submission on ANKRD24|date=|website=Biology WorkBench|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

;Aminokiselinska sekvenca

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MKTLRARFKK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TELRLSPTDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSCPPCGPCP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IPKPAARGRR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSQDWGKSDE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RLLQAVENND&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;APRVAALIAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGLVPTKLDP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGKSAFHLAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRGAASCLEV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MIAHGSNVMS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADGAGYNALH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAAKYGHPQC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKQLLQASCV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VDVVDSSGWT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ALHHAAAGGC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSCSEVLCSF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KAHLNPQDRS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GATPLIIAAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MCHTDLCRLL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LQQGAAANDQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLQGRTALML&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACEGASPETV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVLLQGGAQP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GITDALGQDA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AHYGALAGDK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LILHLLQEAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QRPSPPSALT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDDSGEASSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSMSSHGKQG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;APKKRKAPPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PASIPMPDDR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DAYEEIVRLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QERGRLLQKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGLEQHKERR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QQESPEASSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HILERQVQEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QQLLVERQEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KESLGREVES&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQSRLSLLEN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ERENTSYDVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLQDEEGELP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLPGAEVLLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQLSPSAQEH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LASLQEQVAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LTRQNQELME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVQILENFEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DETQMEVEAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEVIPLALYD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLRAEFDQLR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RQHAEALQAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQQETREVPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEGAACGESE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAGATATKNG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PTHMELNGSV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;APETKVNGAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIDEEAAGDE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TMEARTMEAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATGAEATGAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATGAKVTETK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PTGAEVREME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTEEEANMET&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KPTGAQATDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETTGVEAMGV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EATKTKAEEA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EMQAYGVGAG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QAEPPVTGTT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NMEATGSRAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GMESTGVSAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GVENPGVEAT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VPGISAGPIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HPGAAEASEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQVELETRIR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLEEALRQRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REAAAELEAA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LGKCEAAEAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGRLRERVRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEGSGASGGG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGDTTQLRAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEQAREDLRD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RDSRLRELEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASACLDEARA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRLLAEEEAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLRAELAQRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EARLEQSREL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EVLREQLATA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RATGEQQRTA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AAELGRARDA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEARVAELPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACEEARQGLA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ELREASEALR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSVVPASEHR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLQEEALELR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GRAASLEQEV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VATGKEAARL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RAELERERVC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SVALSEHERI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGTLQANVAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEGQLEELGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RHEKTSAEVF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QVQREALFMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SERHAAEAQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATAEQQLRGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RTEAERARQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSRAQEALDK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AKEKDKKITE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSKEVFNLKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALKEQPAALA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPEVEALRDQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKDLQQQLQE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AARDHSSVVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LYRSHLLYAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGQMDEDVQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILSQILQMQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQAQGR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
;Simboli
{{refbegin|3}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

===Subćelijska lokalizacija===
Predviđa se da se protein ANKRD24 [[lokalizacija proteina|lokalizira]] u [[ćelijsko jedro|jedrima]] [[ćelije (biologija)|ćelija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ANKRD24|title=Gene Card Entry on ANKRD24|website=www.genecards.org|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Domeni ===
ANKRD24 je u [[porodica proteina|porodici proteina]] koja sadrži [[Ankirinsko ponavljanje|ankirin-ponavljajućere]] domene. Ponavljanja ankirina poznata su po tome što ulaze u  [[interakcija protein-protein|interakcije protein-protein]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mosavi LK, Cammett TJ, Desrosiers DC, Peng ZY | title = The ankyrin repeat as molecular architecture for protein recognition | journal = Protein Science | volume = 13 | issue = 6 | pages = 1435–48 | date = juni 2004 | pmid = 15152081 | pmc = 2279977 | doi = 10.1110/ps.03554604 }}&lt;/ref&gt; Protein takođe sadrži dvije regije [[Upredena zavojnica|upredene zavojnice]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title = ANKRD24 - Ankyrin repeat domain-containing protein 24 - Homo sapiens (Human) - ANKRD24 gene &amp; protein|url = https://www.uniprot.org/uniprot/Q8TF21|website = www.uniprot.org|access-date = 8. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Post-translacijska modifikacija ===
Predviđa se da se ANKRD24  podvrgava C-manodilaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetCGlyc/|title=NetCGlyc 1.0 Server|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Interaktivni proteini ===
Predviđa se da ANKRD24 stupa u interakciju s diskovima velikog homologa 4 ([[DLG4]]), faktora produženja [[eukariot]]ske translacije 1-alfa 1 ([[Faktor produženja eukariotskog prevođenja 1 alfa 1|EEF1A1]], unc-119 homologa A ([[Proteinski unc-119 homolog|UNC119]]), regulatornim faktorom vremena replikacije 1 ([[RIF1]]), proteinom kinaza C i supstratom kazein-[[kinaza]] u neuronima 1 ([[PACSIN1]]), podjedinicom jedarnog  faktors NF-kappa-B p105 ([[NFKB1]]), kolesti-5-en-3β, 7α-diol 3β-dehidrogenaza ([[holest-5-en-3beta, 7alfa-diol 3beta-dehidrogenaza|HSD3B7]]om, homologom smrtonosnih divovskih larvi 2 (L2GL2) i glukokortikoidom induciranim 1 (GLC) CI1.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.ebi.ac.uk/intact/interactions?conversationContext=3&amp;query=ANKRD24 | title = 8 binary interactions found for search term ANKRD24 | work = IntAct Molecular Interaction Database | publisher = EMBL-EBI | access-date = 25. 8. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.innatedb.com/?conversationContext=1|title=InnateDB: Systems Biology of the Innate Immune Response|last=al.|first=David Lynn et|website=www.innatedb.com|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mentha.uniroma2.it/?conversationContext=1|title=mentha: the interactome browser|website=mentha.uniroma2.it|access-date=24. 4. 2016|archive-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826120144/http://mentha.uniroma2.it/?conversationContext=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/Welcome.do|title=mint database|website=mint.bio.uniroma2.it|access-date=24. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506110418/http://mint.bio.uniroma2.it/mint/Welcome.do|archive-date=6. 5. 2006|url-status=dead|archive-date=6. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506110418/http://mint.bio.uniroma2.it/mint/Welcome.do}}&lt;/ref&gt; Karakterizacija ovih interakcija još nije obavljena.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = STRING: functional protein association networks|url = http://string-db.org|website = string-db.org|access-date = 8. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Homologija ===
[[slika:ANKRD24 unrooted phylogenetic tree.png|thumb|280px| Neukorijenjeno [[filogenetsko stablo]] ANKRD24 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu|title=DRAWTREE|date=|website=Biology WorkBench|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;]]
ANKRD24 nema ljudskog [[paralog]]a. Ortolognii proteini nalaze se u drugim organizmima. Sljedeća tabela predstavlja neke od ortologa pronađenih korištenjem pretraživanja u [[BLAST]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; [[BLAT (bioinformatiks)|BLAT-u]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://genome.ucsc.edu/FAQ/FAQblat.html|title=UCSC Genome Bioinformatics: FAQ|website=genome.ucsc.edu|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, ovaj popis nije konačan za ortologe ANKRD24 i namijenjen je samo prikazivanju široke raznolikosti vrsta za koje se mogu naći ortolozi ANKRD24.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|
|'''Rod vrste'''
|'''Uobičajeno ime'''
|'''Datiranjedivergencije (milioni godina)'''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hedges SB, Marin J, Suleski M, Paymer M, Kumar S | title = Tree of life reveals clock-like speciation and diversification | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 32 | issue = 4 | pages = 835–45 | date = april 2015 | pmid = 25739733 | pmc = 4379413 | doi = 10.1093/molbev/msv037 | arxiv = 1412.4312 }}&lt;/ref&gt;
|'''Pristup [[nukleotid]]ima'''
|'''Pristup [[protein]]ima'''
|'''Dužina sekvence (bp)'''
|'''Dužina sekvence (aa)'''
| '''E-vrijednost'''
| '''Identitet sekvence (%)'''
| '''Sličnost sekvence (%)'''
|-
|'''1'''
|'' [[Homo sapiens]]''
|Ljudi
|'''0'''
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nucleotide/126723389?report=genbank&amp;log$=nuclalign&amp;blast_rank=1&amp;RID=CSXSWNZE014 NM_133475.1]
|NP_597732.1
|4041
|1146
|
|100
|100
|-
|'''2'''
|''Nomascus leucogenys''
| Sjeverni bjeloobrazni gibon 
|19,9
|XM_012503370.1
|XP_012358824.1
|3675
|1165
|0
|95
|96
|-
|'''3'''
|''Otolemur garnettii''
|Malouhi galago
|75,9
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/831224342?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=74&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_012804592.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/831224342?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=74&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_012660046.1]
|4181
|1035
|0
|83
|87
|-
|'''4'''
|''Trichechus manatus latirostris''
|Floridski manati
|105
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/471381446?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=57&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_004378459.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/471381446?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=57&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_004378516.1|]
|3354
|1117
|0
|81
|86
|-
|'''5'''
|''Eptesicus fuscus''
|Veliki smeđi šišmiš
|97,5
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/641718535?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=64&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_008150610.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/641718535?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=64&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_008148832.1]
|3369
|1122
|0
|80
|84
|-
|'''6'''
|''Ailuropoda melanoleuca''
|Gigantska panda
|97,5
|XM_002928471.2
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/301786198?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=73&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_002928517.1]
|3729
|1116
|0
|80
|84
|-
|'''7'''
|''Loxodonta africana''
|Afrički  savanski slon 
|105
|XM_003421925.2
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/344306599?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=63&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_003421973.1]
|4049
|1345
|0
|79
|85
|-
|'''8'''
|''Octodon degus''
|Degu
|90,9
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/507651197?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=68&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_004632746.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/507651197?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=68&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_004632803.1]
|3381
|1126
|0
|79
|84
|-
|'''9'''
|''Chrysochloris asiatica''
|Bjelokapa krtica
|105
|XM_006869037.1
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/586477109?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=76&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_006869099.1]
|3747
|1248
|0
|78
|85
|-
|'''10'''
|''Orcinus orca''
|Kit-ubica
|97,5
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/466047778?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=69&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_004277648.2]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/466047778?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=69&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_004277696.1]
|3482
|1079
|0
|77
|82
|-
|'''11'''
|''Chelonia mydas''
| Zelena morska kornjača
|320,5
|XM_007072230.1
|XP_007072292
|3051
|1016
|9.00E-178
|63
|77
|-
|'''12'''
|''Ficedula albicollis''
| Ogrličasta muholovka
|320,5
|XM_005060250.1
|XP_005060307
|1885
|621
|2.00E-171
|60
|74
|-
|'''13'''
|''Gekko japonicus''
|Japanski gekon
|320,5
|XM_015410656.1
|XP_015266142
|3057
|1019
|3.00E-175
|58
|75
|-
|'''14'''
|''Python bivittatus''
|Burmanski piton
|320,5
|XM_007434390
|XP_007434452
|3192
|1063
|1.00E-167
|58
|75
|-
|'''15'''
|''Falco cherrug''
|Stepski soko
|320,5
|XM_014277718.1
|XP_014133193
|1431
|476
|0
|57
|71
|-
|'''16'''
|''Stegastes partitus''
| Dvobojna samodopadnica
|429,6
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/657579232 XM_008295305.1]
|XP_008293527.1
|3629
|1095
|2.00E-90
|41
|55
|-
|'''17'''
|''Trichomonas vaginalis'' G3
|''Trichomonas vaginalis''
|2040
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/123506712 XM_001329224.1]
|XP_001329259
|774
|257
|2.00E-24
|34
|54
|-
|'''18'''
|''Ciona intestinalis''
|Vazasta tunikata
|733
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/699255321 XM_009863371.1]
|XP_009861673
|3156
|956
|9.00E-24
|32
|48
|-
|'''19'''
|''Talaromyces stipitatus''
|Gljiva
|1302,5
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/242816800 XM_002486774.1]
|XP_002486819.1
|3216
|1071
|3.00E-18
|32
|51
|-
|'''20'''
|''Cryptococcus neoformans''
|Kvasac
|1302,5
| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/799342266 XM_012197089.1]
|XP_012052479.1
|943
|236
|3.00E-16
|32
|51
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>60c48n5l95w5fa1y7lwt950o52lhwpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aida Redžepagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478736</id>
    <revision>
      <id>3924550</id>
      <parentid>3885897</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T04:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4320" sha1="okgubd1qn967ooapcf708f9lmfxebw6" xml:space="preserve">{{relevantnost}}{{Preuređivanje}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Aida Redžepagić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1986|3|2}}
| mjesto_rođenja     = [[Zenica]], [[Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Fotografkinja i filantropkinja
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Aida Redžepagić''' (Zenica, 22. marta1986.) je bosanskohercegovačka [[Fotografija|fotografkinja]] i [[Filantropija|filantropkinja]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.akta.ba/vijesti/urucene-nagrade-i-priznanja-dobro-za-filantropiju-2020/128834|title=Uručene nagrade i priznanja DOBRO za filantropiju 2020.|last=Akta.ba|website=Akta.ba|access-date=9. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;.

== Biografija ==
Rođena je 1986 godine u [[Zenica|Zenici]]. Osnovnu i srednju školu je završila u [[Kakanj|Kaknju]], a nakon toga je 2009. godine diplomirala na odsjeku za Engleski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].

U toku studija je radila kao novinarka i voditeljica u dječijoj redakciji na [[NTV Hayat|Hayat TV]]. Po završetku studija je radila kao prevoditeljica i predavačica na [[Internacional University of Sarajevo|International University of Sarajevo]].

Početkom 2012 napušta posao na fakultetu i do danas radi kao freelance fotografkinja.

Iza sebe na desetine grupnih kao i četiri samostalne izložbe fotografija&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.tacno.net/kultura/otvorena-izlozba-foto-prica-autorice-aide-redzepagic-tolerancija-na-testu-zivot-s-hidzabom-u-bh-drustvu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2021 |archive-date=28. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210728061412/https://www.tacno.net/kultura/otvorena-izlozba-foto-prica-autorice-aide-redzepagic-tolerancija-na-testu-zivot-s-hidzabom-u-bh-drustvu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://6yka.com/index.php/novosti/aida-redzepagic-modna-i-portretna-fotografkinja-za-buku-fotografija-je-cista-ljubav|title=Aida Redžepagić, modna i portretna fotografkinja za BUKU: Fotografija je čista ljubav!|website=6yka.com|access-date=9. 6. 2021|archive-date=9. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210609180837/https://6yka.com/index.php/novosti/aida-redzepagic-modna-i-portretna-fotografkinja-za-buku-fotografija-je-cista-ljubav|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, dobitnica je nekoliko nagrada fotografije među kojima su nagrada za Fotografiju godine BiH 2014 u kategoriji Grad na [[Balkan Photo Festival]]&lt;nowiki/&gt;u &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/predstavljamo-pobjedinke-fotografije-godine-bih-2014-aida-redzepagic/38346|title=Predstavljamo pobjedinke Fotografije godine BiH 2014. – Aida Redžepagić|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;, drugo mjesto na Sarajevo Fotomaratonu, nekoliko zlatnih i srebrnih PSA medalja na internacionalnim takmičenjima, prvo mjesto na Rovinj foto festivalu (2020) u kategoriji Tijelo.

Članica je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine ([[Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine|ULUPUBiH]]).

Osnivačica je Studia 140&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bonjour.ba/modamo-zaviruje-u-chic-minimalisticki-ureden-sarajevski-ured-bh-fotografkinje|title=MODAMO.zaviruje: U chic &amp; minimalistički uređen sarajevski ured bh.fotografkinje|website=bonjour.ba|language=en|access-date=9. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;. Jedna je od istaknutih modnih i portretnih fotografkinja u BiH, surađivala je sa nekim od dizajnerskih, modnih i kozmetičkih brendova u uključujući [[Dino Merlin|Dinu Merlina]], [[Edin Džeko|Edina Džeku]], [[Senidah]].

Njeno polje djelovanja također nerijetko zalazi i u dokumentarnu fotografiju, pa tako iza sebe ima dva velika dokumentarna projekta koja su rezultirala izložbama.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]</text>
      <sha1>okgubd1qn967ooapcf708f9lmfxebw6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Život je san</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485008</id>
    <revision>
      <id>3924545</id>
      <parentid>3817082</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T01:17:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8544" sha1="ew964zkdo1f0m4bhkteuozldmhoc1cc" xml:space="preserve">'''Život je san''' ({{Jez-es|La vida es sueñ}}'')'' španska je [[Filozofija|filozofska]] [[alegorija]] i [[drama]] koja se odnosi na misteriju čovjekovog života. Djelo je napisao španski [[barok]]ni književnik [[Pedro Calderón de la Barca|Pedro Calderon de la Barca]]. Calderón je slutio ljudski pakao i njegove vrtloge, ali je bio previše opterećen kršćanskim dogmama i uvriježenim moralnim zasadama, a da bi bio u stanju razriješiti sva tamna pitanja i mučne dileme oko ljudske egzistencije, s kojima se hvatao u koštac. Ali je njegova veličina već u tome što je sve te teške i bitne probleme znao osjetiti i što se usudio tako smiono uroniti u njih. Drama &quot;Život je san&quot; ide među najveća djela europske [[Drama|dramske književnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/zivot-je-san-d2824.html|title=Život je san, Pedro Calderon De La Barca, Školska knjiga, POINT knjižara, on-line trgovina|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Monumento a Calderón de la Barca (Madrid) 03.jpg|ivica|mini|222x222piksel|''Detalj sa bronzanog reljefa u čast Kalderona nadomak Madrida'']]
[[Datoteka:Las Glorias Nacionales, 1852 &quot;D. Pedro Calderón de la Barca&quot; (4013195639).jpg|mini|Pedro Kalderon de la Barka, ''portret'']]

== Pisac ==
{{Glavni|Pedro Calderón de la Barca}}

== Period piščevog stvaralaštva ==
Špansko zlatno doba trajalo je od kraja XV ([[otkriće Amerike]]) do kraja XVII vijeka (smrt [[Pedro Calderón de la Barca|Calderón]]). Španska civilizacija je u tom periodu bila najmoćnija kolonijalna, politička i kulturna sila. Španija je tada predstavila svijetu svoje najveće književne umove poput [[Miguel de Cervantes|Cervantesa]] i [[Lope de Vega|Lope De Vege]]. Pored njih pojavili su se i moćni likovni umjetnici kao što su [[El Greco]] i [[Diego Velázquez|Velázquez]]. Međutim, [[Nepobjediva armada|Španska armada]] je izgubila bitku sa [[Engleska|Engleskom]] 1588. godine, te je vodila brojne bitke u [[Afrika|Africi]] sa [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijama]] koji su nastojali teritorijalno proširiti svoje carstvo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hr.thpanorama.com/articles/arte/siglo-de-oro-espaol-origen-caractersticas-obras-y-autores.html|title=Zlatno doba Španije|access-date=19. 11. 2021|archive-date=19. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211119181832/https://hr.thpanorama.com/articles/arte/siglo-de-oro-espaol-origen-caractersticas-obras-y-autores.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pored svih tih bitki [[Evropa]] je vodila religijski rat u koji je odnio mnoge živote na svim stranama. Takvi događaji stvorili su [[barok]], kao jedan nakićen i mračan period. Barok je bio sve što renesansa nije. Iz racionalnog i lijepog života nastao je [[gongorizam]] ([[Luis de Góngora|Góngora]]), nejasnoća i neshvatanje.

== Radnja ==
Poljskom kralju Baziliju rodio se sin Sigismund. Kako je Bazilije bio astrolog, u zvijezdama je vidio da će njegov sin Sigismund biti okrutan vladar i da će upropastiti kraljevstvo. Da bi spriječio takvu propast on je sina dao zatvoriti u tvrđavu, gdje ga je potpuno odvojenog od svijeta odgajao starac Klotaldo. Dolaskom Rosaure, koja je prerušena u muškarca, i Klarina na poljski dvor unosi se nemir. Rosaura dolazi u Poljsku na dvor s ciljem da se osveti knezu Astolfu koji ju je ostavio zbog princeze Stele. Čula je Sigismundove jadikovke, te oni dolaze u tvrđavu gdje je Sigismund zatvoren. Njezin razgovor sa Sigismundom prekida Klotaldo koji ih odluči ubiti jer su otkrili Sigismunda, ali vidjevši Rosaurin mač Klotaldo se prisjeća kako je davno poklonio mač djevojci Violanti i on shvaća da je Rosaura njegova kći, ali joj to ne otkriva. Kako je Bazilije počeo sumnjati u proročanstvo, a nije imao drugih nasljednika, odlučio je iskušati Sigismunda i reći mu istinu. Ako se Sigismund pokaže dobrim i uzornim vladarom, dat će mu vlast, a ako se pokaže lošim, vratit će ga u tamnicu i vlast će predati rođacima, moskovskom knezu Astolfu i njegovoj princezi Steli. Bazilije je naumio da ga uspavaju pa će ga odvesti na dvor gdje će mu reći istinu o njegovom porijeklu  položaju. Tako su i učinili, ali kad je Sigismund čuo istinu, razbjesni se i htjede ubiti Klotalda, ali ga je spasio moskovski knez Astolfo. Sigismund još jednom pokazuje svoju okrutnost bacivši slugu s balkona u jezero jer mu je dosađivao. Vidjevši što Sigismund čini, Bazilije se priboja da se proročanstvo ipak ostvaruje te ga je ponovno uspavao i vratio u kulu. Kad se Sigismund probudio, Klotaldo ga je uvjerio da je sve samo sanjao, ali ga upozorava da i u snu treba činiti dobro. Sigismund više nije znao što je san, a što java i tada se u njemu javljaju sumnje i razmišljanja sa zaključkom da je život samo san i da će se tek u smrti probuditi i zato treba pobijediti sebe i zlo u sebi. Narod se pobunio protiv kralja Bazilija jer su htjeli da im Sigismund bude kralj. Vojnici su oslobodili Sigismunda i on ponovno počne sumnjati u sve, ne znajući je li san ili java. Odluči prihvatiti poziv vojnika i nastaviti dalje sanjati, ali spreman da se može svakoga trenutka 10 probuditi i da tada može sve nestati. Klotaldo nije uspio ispuniti obećanje koje je dao Rosauri da će ispuniti njezinu želju da se osveti jer mu je Astolfo spasio život te Rosaura moli Sigismunda za pomoć. Sigismund uz podršku vojske krene u napad na Bazilija, iako su svi smatrali da će Sigismund postati tiranski vladar, on se pokazao kao plemenit i velikodušan, oprostivši ocu sve zlo koje mu je nanio. Sigismund je zatražio od Astolfa da oženi Rosauru, ali on to odbija jer ona nije časnog porijekla. Klotaldo tada ipak otkriva da je Rosaura njegova kći i da je časnog roda, nakon čega je Astolfo pristaje oženiti. Sigismund odluči oženiti Stelu kako ona ne bi ostala sama. Tako Sigismund dokazuje da je dobar i plemenit vladar i da odupro proročanstvu, ali to se ne bi dogodilo da mu učitelj nije bio san i uz pomoć njega se mogao oduprijeti tiranskoj naravi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A488/datastream/PDF/view|title=Sadržaj djela|access-date=19. 11. 2021|archive-date=19. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211119181839/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:488/datastream/PDF/view|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Likovi ==
* Sigismund (''protagonist-glavni lik, uzrok fabularnog presjeka u djelu'')
* Bazilije (''kralj tužne životne sudbine'')
* Rosaura (''iskorištena djevojka)''
* Klotaldo (''starac, Sigismundov &quot;učitelj&quot;'')
* Astolfo (''moskovski knez'')
* Stela (''princeza'')
* Klarin (''netipični lik baroka, strada na kraju djela'')
* vojnici
* dvorjani

== Da li je život san? ==
Ovo je jedno kvalitetno pitanje poput [[William Shakespeare|Šekspirovog]] &quot;Biti ili ne biti?&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vilijam|first=Šekspir|title=Hamlet|year=1603}}&lt;/ref&gt; Čovjek trećinu svoga života provede spavajući, dok san u prosjeku traje 20-30 minuta, te kada se probudimo mi zaboravljamo preko 90% sna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scientificamerican.com/article/why-do-memories-of-vivid-dreams/|title=Snovi i njihovo zaboravljanje}}&lt;/ref&gt; San je pored govora i razmišljanja najveći čovjekov fenomen. Snovi omogućavaju slijepim ljudima da vide (pa čak i boje). San kao simbol u svakodnevnom govoru predstvalja nešto što želimo i za šta se zalažemo, npr.: &quot;Sanjam da jednoga dana osnujem porodicu i da sretno živim do kraja života.&quot; Pedro Calderón de la Barca je rekao sljedeće:

''„Šta je život? Ludilo.''

''šta je život? Iluzija,''

''sjena, fikcija''

''i najveće dobro je malo;''

''da je sav život san,''

''a snovi su snovi.&quot;'' &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kalderon de la Barka|first=Pedro|title=Život je san}}&lt;/ref&gt;

Subjektivno mišljenje stvaraoca ovoga članka je to da je život san, ali sve varira od osobe do osobe. Neko će se složiti sa ovom konstatacijom dok će ju neko negirati. Ono što je stvarno je to da su snovi prolazni, pa tako i život.

== Triptih   ==
[[Datoteka:Don Pedro Calderon de la Barca.jpg|mini|1x1piksel]]
Triptih je domaća dramska predstava nastala po uzoru na Kalderonovo djelo &quot;Život je san&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nps.ba/tag/pedro-calderon-de-la-barca/|title=Triptih|access-date=19. 11. 2021|archive-date=20. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210920191719/https://www.nps.ba/tag/pedro-calderon-de-la-barca/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Španska književnost]]</text>
      <sha1>ew964zkdo1f0m4bhkteuozldmhoc1cc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Almir Bašović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490041</id>
    <revision>
      <id>3924554</id>
      <parentid>3902403</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T05:20:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9144" sha1="n9aj3m91nyas33yrnqz73t8lk210ccl" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Almir Bašović
| slika                  = 
| alt_slike              = 
| opis                   = Almir Basović
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1971|10|9}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[SFRJ]]
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 2002 - present
| poznat_po              = 
| značajni_radovi        = 
| nagrade                = Nagrada za najbolji dramski tekst (Pozorišne igre u Jajcu, 2021); Kočićevo pero (2020), Nagrada „Dr. Razija Lagumdžija“ (2018), Najbolji dramski tekst (Festival bh drame Zenica, 2004)
| web-sajt               = 
}}
'''Almir Bašović''' ([[Sarajevo]], 9. oktobar 1971), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačk]]&lt;nowiki/&gt;i književnik i profesor.

== Biografija ==
Diplomirao, magistrirao i doktorirao na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], gdje predaje na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske znanosti. Kao profesor je angažiran i na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] objavio je preko stotinu eseja, prikaza i stručnih članaka. Sudjelovao je u priređivanju zbornika ''Drama i vrijeme'' (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010) i zbornika ''Život, narativ, sjećanje: prof. dr. [[Nirman Moranjak-Bamburać]]'' ([[Filozofski fakultet u Sarajevu]], Sarajevo, 2017).

Radio je kao dramaturg na više predstava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]]. Bio je selektor pozorišnih festivala u [[Jajce|Jajcu]] i [[Brčko]]m, kao predsjednik i član žirija bio je angažiran na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim pozorišnim festivalima ([[Jajce]], [[Brčko]], [[Skoplje]], [[Novi Sad]], [[Živinice]]).

Član je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca]] i [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. centra u BiH]]. Pet godina je bio glavni urednik književnog časopisa [[Život (časopis)|Život]].

=== Dramsko stvaralaštvo ===
Autor je drama Priviđenja iz srebrenog vijeka (praizvedba: [[Narodno pozorište Sarajevo]], 2003) i RE: Pinocchio (praizvedba na albanskom jeziku: CTC Skopje, 2006), mikrodrame Druga Evropa (prezentirana u okviru Bijenala evropskih dramskih pisaca u Bonnu, 2002) i dramskog monologa Lica (praizvedba na njemačkom jeziku, u okviru predstave Balkan Requiem, Hundsturm – Volkstheater, [[Beč]], 2014).

U [[Pariz]]u je objavljena knjiga njegovih drama na francuskom jeziku (Theatrum noctuaubundi, 2008.), a drame su mu prevođene na jedanaest jezika. Objavio je knjigu drama Četiri i po drame(Priviđenja iz srebrenog vijeka, RE: Pinokio, Kreketanje, Sarajevo Feeling i Lica), a autor je i drame &quot;Splav šišmiša&quot;.

=== Nagrade i priznanja ===
* Dobitnik stipendije Fondacije Karim Zaimović za 1999. godinu, stipendija se dodjeljuje studentima sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva.
* Godine 2003. boravio je u Beču kao stipendista Austrijske akademije nauka i umjetnosti (Odjel za pozorište).
* Na Festivalu bh. drame u Zenici 2004. godine je za dramu Priviđenja iz srebrenog vijeka dobio nagradu za najbolji dramski tekst napisan na bosanskom, hrvatskom, crnogorskom ili srpskom jeziku. Drama Priviđenja iz srebrenog vijeka je u izboru Evropske teatrske konvencije (ETC) uvrštena među 120 najboljih suvremenih evropskih komada. 
* Predstava Revizor, za koju je radio adaptaciju i dramaturgiju, na festivalu Dani satire u Zagrebu 2005. godine je dobila specijalnu nagradu za „osavremenjenje Gogoljevog teksta“. 
* Godine 2018. dobio je nagradu „Dr. Razija Lagumdžija“, koja se dodjeljuje za nagrađivanje najuspješnijih rezultata u nastavi, umjetnosti i znanosti nastavnika i suradnika Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.
* Godine 2020. za knjigu Četiri i po drame dobio je nagradu Kočićevo pero, koja se dodjeluje za visoka dostignuća u savremenoj književnosti.
* Godine 2021. na Pozorišnim igrama u Jajcu za dramu Kreketanje dobio je nagradu za najbolji savremeni dramski tekst.
* Godine 2022. dobio je Zahvalnicu [[Ilidža|Općine Ilidža]] za izuzetne rezultate na polju naučnog istraživanja, nastavnog rada sa studentima, kao i na polju književnog stvaralaštva.

=== Bibliografija ===

* Priviđenja iz srebrenog vijeka, drama (OKO, [[Sarajevo]], 2004) 
* Visions de l'Age d'argent, drame (Theatrum noctuaubundi, [[Pariz|Paris]], 2008)
* Čehov i prostor (Sterijino pozorje, [[Novi Sad]] 2008; slovensko izdanje: Knjižnica MGL, [[Ljubljana]], 2013)
* Maske dramskog subjekta (Buybook, [[Sarajevo]]/[[Zagreb]], 2015) 
* Četiri i po drame (Connectum, [[Sarajevo]], 2018)
* Kalemi i biljezi ([[Preporod (novine)|Preporod]], Zagreb, 2020)
* Priviđenja iz srebrenog vijeka - prijevod na deset jezika (Preporod, Sarajevo, 2022)
* Andrićev skriveni teatar (University press, Sarajevo, 2022)
* Bošnjačka drama 20. stoljeća (Zavod za kulturu sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji, 2025)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bnv.org.rs/objava/Bo%C5%A1nja%C4%8Dko_nacionalno_vije%C4%87e_obilje%C5%BEilo_Dan_Sand%C5%BEaka_nizom_doga%C4%91aja_%C5%A1irom_Sand%C5%BEaka|title=Bošnjačko nacionalno vijeće obilježilo Dan Sandžaka nizom događaja širom Sandžaka|website=BOŠNJAČKO NACIONALNO VIJEĆE|access-date=1. 12. 2025|archive-date=9. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251209074213/https://bnv.org.rs/objava/Bo%C5%A1nja%C4%8Dko_nacionalno_vije%C4%87e_obilje%C5%BEilo_Dan_Sand%C5%BEaka_nizom_doga%C4%91aja_%C5%A1irom_Sand%C5%BEaka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Čehov i prostor (University press, Sarajevo, 2026.; drugo izdanje)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/cehov-i-prostor-almira-basovica/643159|title=Nova izdanja: Objavljena knjiga &quot;Čehov i prostor&quot; autora Almira Bašovića|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

=== Izvođenja ===

==== Priviđenja iz srebrenog vijeka ====
* [[Narodno pozorište Sarajevo]] (praizvedba), 2003, režija: Elmir Jukić
* Teatar Husa na provazku (scensko čitanje na češkom jeziku), [[Brno]], [[Češka|Češka Republika]], 2010, režija: [[Tanja Miletić Oručević|Tanja Miletić-Oručević]]
* Nestroyhof Hamakom Theater (praizvedba na njemačkom jeziku), [[Beč]], [[Austrija]], 2012, režija: Stevan Bodroža
*Centar za kulturnu dekontaminaciju, [[Beograd]], [[Srbija]], 2017, režija: Stevan Bodroža

==== RE: Pinocchio ==== 
* CTC teatar [[Skoplje|Skopje]], [[Sjeverna Makedonija]], 2006, režija: [[Tanja Miletić Oručević|Tanja Miletić-Oručevi]]&lt;nowiki/&gt;ć (praizvedba na albanskom jeziku)
* Teatar Stadium, u okviru festivala YOUGO! (scensko čitanje na češkom jeziku), [[Brno]], [[Češka|Češka Republika]], 2011, režija: Michal Zetel
'''Lica'''
* Volksteatar Beč, scena Hundsturm/[[Bosansko narodno pozorište Zenica]], u okviru predstave Balkan Requiem (praizvedba na njemačkom jeziku), Zenica/Beč, 2014, režija: Stevan Bodroža
* Parobrod teatar Beograd/Puls teatar Lazarevac (u okviru predstave Balkanska tužbalica), [[Srbija]], 2018, režija: Stevan Bodroža

==== Kreketanje ====
* Bosansko narodno pozorište Tuzla (praizvedba), [[Tuzla]], 2021, režija: Aleš Kurt

==== Sarajevo Feeling ====
* [[SARTR]] [[Sarajevo]], 2021, režija/koreografija: Thomas Steyaert

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Almir Bašović}}
{{Wikicitat|Almir Bašović}}
* {{cite web | url = https://www.klix.ba/magazin/kultura/prestizna-knjizevna-nagrada-kocicevo-pero-urucena-almiru-basovicu/200808047 | title = Almir Bašović dobtnik nagrade Kočićevo pero | last = Kočićevo pero| first = Banja Luka, Bosna i Hercegovina  =| access-date = 5. 4. 2022| language = }}
* {{cite web | url = https://www.face.ba/magazin/kultura/almir-basovic-dramatursko-stanje-u-bih-mi-osim-profesije-nemamo-gotovo-nista/97560| title = Dramaturško stanje u Bosni i Hercegovini| last = FaceTV| first = Sarajevo| website = | publisher = | access-date = 5. 4. 2022| language = }}
* {{cite web| url = https://preokret.info/index.php/2020/08/26/intervju-preokreta-almir-basovic-dobitnik-kocicevog-pera-mastam-o-knjizi-koja-bi-se-zvala-andricev-skriveni-teatar/| title = INTERVJU PREOKRETA, ALMIR BAŠOVIĆ, DOBITNIK “KOČIĆEVOG PERA”: Maštam o knjizi koja bi se zvala “Andrićev skriveni teatar”| last = Sarajevo| first = Preokret| date = 20. 5. 2020| website = preokret.info| publisher = | access-date = 5. 4. 2022| language = }}{{Mrtav link}}

{{DEFAULTSORT:Bašović, Almir}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Kočićevo pero&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade na festivalu bosanskoheregovačke drame u Zenici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski pisci]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]]</text>
      <sha1>n9aj3m91nyas33yrnqz73t8lk210ccl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ableizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492662</id>
    <revision>
      <id>3924547</id>
      <parentid>3906298</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T03:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23161" sha1="0j9sfeptcjt3zng2tp01eg3knany28e" xml:space="preserve">'''Ableizam''' ({{Jez-en|ableism}} ili ''{{Lang|en|disablism}}'') obuhvata [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema osobama s [[Invalidnost|invaliditetom]] ili onima za koje se smatra da imaju neki oblik invaliditeta. Ableisti smatraju da su osobe s invaliditetom manje vrijedne od onih bez invaliditeta.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Na temelju toga, ljudima se dodjeljuju ili uskraćuju određene sposobnosti, vještine i karakterne orijentacije.

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (na primjer, pretpostavka da se sve osobe s invaliditetom žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepe osobe imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijske [[Stav (psihologija)|stavove]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;

Ableistička društva vide osobe s invaliditetom kao inferiorne u odnosu na one bez invaliditeta. Primjerom ableizma smatra se pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća. Ekstremni ableizam odrazio se u masovnim ubojstvima osoba s invaliditetom u nacističkoj Njemačkoj – [[Eutanazijski program T-4|Akcija T4]].

[[Studije o invalidnosti|Studij invalidnosti]] akademska je disciplina koja se bavi problemima u društvu povezanim s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom nad osobama s invaliditetom.

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata s invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10. 1. 2021 |archive-date=12. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210112030825/https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |url-status=dead |archive-date=23. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210923210654/https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability }}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba s invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe s invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe s invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu (&quot;[[infantilizacija]]&quot;), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10. 6. 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10. 1. 2021 |archive-date=11. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111033718/https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |url-status=dead |access-date=19. 8. 2022 |archive-date=11. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111033718/https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 }}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipove razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]].

Vrste [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija|prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju|prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija osoba s invaliditetom u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |access-date=26. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told |work=National Post |access-date=26. 8. 2018 |first=Michael |last=Tutton }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s hroničnim neurološkim poremećajima. Zbog tog programa ubijeno je približno 70.000 osoba s invaliditetom. Pod pritiskom javnosti program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=1. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine|Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;.

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine|Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] )

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena.

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |title=History Perspective of Ableism in America |access-date=19. 8. 2022 |archive-date=10. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210025951/https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |url-status=dead |archive-date=10. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210025951/https://sites.google.com/site/ableism123edu/history }}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |title=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting |access-date=19. 8. 2022 |archive-date=1. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401105305/http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://nccj.org/ableism |title=Ableism |website=NCCJ |access-date=19. 8. 2022 |archive-date=4. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210204210530/https://www.nccj.org/ableism |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim osobama s invaliditetom osobama pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Na primjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći&quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |title=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. 9. 2011 |website=rootedinrights.org |access-date=1. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archive-date=1. 4. 2019 |archive-date=18. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170118150635/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals with Disabilities Education Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet.

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza osoba s invaliditetom u medijima su zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa&quot;.&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015).&lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu.

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa jesu da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archive-url=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017).&lt;/ref&gt;

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic Runner.jpg|mini|Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad je riječ o [[sport]]u. U sportskim medijima sportisti s invalidnošću često se prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004, 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi sportaš s amputacijom obiju noga na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju.

==Također pogledajte ==
*[[Paraolimpijske igre]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|url=https://archive.org/details/keywordsfordisab0000unse|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal 
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=28. 12. 2010 
 |access-date=19. 8. 2022 
 |archive-date=28. 12. 2010 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 }}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11
 |issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari
 |last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 |access-date=19. 8. 2022
 |archive-date=26. 7. 2020
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200726234130/http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |url-status=dead
 |access-date=19. 8. 2022
 |archive-date=26. 7. 2020
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200726234130/http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |url=https://archive.org/details/contoursofableis0000camp
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |url=https://archive.org/details/sim_rehabilitation-counseling-bulletin_summer-2005_48_4/page/194|journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470175798
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220730094223/https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf |date=30. 7. 2022 }} by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>0j9sfeptcjt3zng2tp01eg3knany28e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šantića vila u Borcima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495797</id>
    <revision>
      <id>3924542</id>
      <parentid>3633827</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3936" sha1="8hpm0veukw4iqdqcc11tnxg827a0fyn" xml:space="preserve">'''Šantića vila u Jezeru''' je bila stambeni objekat u naselju [[Jezero (Konjic)|Jezero]], [[Konjic]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://trail.viadinarica.com/bs/point/historijski-lokalitet/santica-vila/17481193/ |title=trail.viadinarica.com, 12.01.2023 |access-date=13. 1. 2023 |archive-date=13. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230113142552/https://trail.viadinarica.com/bs/point/historijski-lokalitet/santica-vila/17481193/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Poglavar Bosne i Hercegovine]] barun Benko, 1902. godine sagradio je vilu na Borcima koja mu je služila za odmor i boravak tokom lova na [[Prenj]]u. Godine 1910. godine, vilu je prodao porodici Šantić. Pjesnik [[Aleksa Šantić]] se nastanio u vili na Borcima 1913. godine, kada je bio protjeran iz [[Mostar]]a od strane [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti zbog svojih rodoljubivih pjesama. 
I književnik [[Svetozar Ćorović]] je jedno vrijeme boravio u vili na Borcima, kao dobar prijatelj, a i u rodbinskoj vezi sa Šantićima.

Poslije [[Prvi svjetski rat|I svjetskog rata]], Aleksa Šantić je prodao vilu Domu zdravlja u Mostaru (Higijenskom zavodu). Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]], u vili je jedno vrijeme bila partizanska bolnica, prema zamisli dr. [[Safet Mujić|Safeta Mujića]]. Okupatorska vojska je tada zapalila vilu.&lt;ref name=&quot;Ćemalović&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/182.htm Enver Ćemalović: MOSTARSKI BATALJON - Skupština opštine Mostar - www.suggsbih.ba]&lt;/ref&gt;

Poslije [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]], Ministarstvo šuma Bosne i Hercegovine je obnovilo vilu i pretvorilo je u šumsku kuću, koju su koristili za svoje potrebe. Od 1931. godine, u Vili Šantića na Borcima, živio je akademski slikar [[Lazar Drljača]], gdje je i umro 13. jula 1970. godine. Sahranjen je, po sopstvenoj želji, na proplanku kod vile Šantića.

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-1995, Vila Šantića je razrušena, tako da su sada ostali samo dijelovi kamenih zidova.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.konjic.ba/ba/opcina-konjic/nacionalni-spomenici/58-santica-vila-na-borcima.html |title=Šantića vila na Borcima - Grad Konjic, službene stranice, pristupljeno 12.01.2023 |access-date=13. 1. 2023 |archive-date=13. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230113142552/https://www.konjic.ba/ba/opcina-konjic/nacionalni-spomenici/58-santica-vila-na-borcima.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Opis ==
Stambeni objekat vila Šantića, tipolški odgovara austrougarskoj vili. Bio je to slobodnostojeći objekat, čiji se glavni ulaz nalazio na zapadnoj strani. Kasnije je otvoren i drugi ulaz na istočnoj strani. Osnova je pravougaonog oblika, čije vanjske dimenzije iznose dužine oko 11,65 m (zapadna strana) i 12,15 m (istočna strana), a širina oko 10,15 m. Imala je prizemlje, sprat i na jednom dijelu potkrovlje (zapadni dio objekta).

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 14. do 20. marta 2006. godine donijela je  odluku da se Mjesto i ostaci historijske građevine Šantića vile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3921 |title= Šantića vila u Jezeru |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date= 15. 10. 2022 |archive-date= 4. 8. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220804073132/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3921 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Konjicu]]</text>
      <sha1>8hpm0veukw4iqdqcc11tnxg827a0fyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500627</id>
    <revision>
      <id>3924563</id>
      <parentid>3923854</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:43:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>115208</id>
      </contributor>
      <comment>38</comment>
      <origin>3924563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82308" sha1="tfzurso500x7zoc8wlhd7gv8saoqazd" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi
| slika                          = Star Trek SNW logo.svg
| veličina_slike                 = 
| slika_alt                      = 
| opis_slike                     = 
| originalni_naslov              = Star Trek: Strange New Worlds
| ime2                           = 
| žanr                           = [[Naučna fantastika]]
| format                         = 
| autor                          = {{Plainlist|
* [[Akiva Goldsman]]
* [[Alex Kurtzman]]
* [[Jenny Lumet]]
}}
| bazirano_na                    = ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija]]'' [[Gene Roddenberry|Genea Roddenberryja]]
| razvoj                         = 
| pisac                          = 
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = 
| stvaralački_režiseri           = 
| predstavlja                    = 
| glumci                         = {{Plainlist|
* [[Anson Mount]]
* [[Ethan Peck]]
* [[Jess Bush]]
* [[Christina Chong]]
* [[Celia Rose Gooding]]
* [[Melissa Navia]]
* [[Babs Olusanmokun]]
* [[Bruce Horak]]
* [[Rebecca Romijn]]
}}
| suci                           = 
| glasovi                        = 
| pripovjedač                    = 
| kompozitor_muzičke_teme        = [[Jeff Russo]]
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = [[Nami Melumad]]
| država                         = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik                          = [[Engleski jezik|Engleski]]
| broj_sezona                    = 4
| broj_serijala                  = 
| broj_epizoda                   = 38
| spisak_epizoda                 = 
| izvršni_producenti= {{plainlist|
* [[Eugene Roddenberry]]
* [[Trevor Roth]]
* [[Jenny Lumet]]
* [[Frank Siracusa]]
* [[John Weber]]
* [[Aaron Baiers]]
* [[Heather Kadin]]
* [[Henry Alonso Myers]]
* [[Akiva Goldsman]]
* [[Alex Kurtzman]]
}}
| producenti                     = [[Andrea Raffaghello]]
| montaža                        = 
| lokacija                       = 
| kinematografija                = 
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 46–62 minute
| produkcijska_kompanija         = {{Plainlist|
* [[Secret Hideout]]
* [[Roddenberry Entertainment]]
* [[Weed Road Pictures]]
* [[H M R X Productions]]
* [[CBS Studios]]
}}
| distributer                    = [[Paramount+]]
| budžet                         = 
| kanal                          = 
| format_slike                   = 
| format_tona                    = 
| prvo_prikazano_u               = 
| prvo_emitiranje                = 5. maj 2022
| zadnje_emitiranje              = trenutno
| prethodno                      = 
| sljedeće                       = 
| povezano                       = {{Plainlist|
* ''[[Zvjezdane staze]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]''
* ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]''
}}
| web_stranica                   = 
| naslov_web_stranice            = 
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 
}}
'''''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''''' jest američka [[Naučna fantastika|naučnofantastična]] televizijska serija koju su kreirali [[Akiva Goldsman]], [[Alex Kurtzman]] i [[Jenny Lumet]] za streaming servis [[Paramount+]]. To je jedanaesta serija ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]'', a debitovala je 2022. kao dio Kurtzmanovog proširenog svemira ''Zvjezdanih staza''. Spin-off ''Discoveryja'', prati kapetana Christophera Pikea i posadu zvjezdanog broda ''Enterprise'' u 23. vijeku dok istražuju nove svjetove i izvršavaju misije širom galaksije tokom decenije prije [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]].

[[Anson Mount]], [[Ethan Peck]] i [[Rebecca Romijn]] glume Pikea, Spocka i Broja jedan, svi likovi iz Originalne serije. Dobili su uloge 2019. za drugu sezonu ''Discoveryja'' i, nakon pozitivnih reakcija obožavatelja, Kurtzman je izrazio interesovanje da ih vrati u spin-off. Razvoj serije započeo je u martu 2020, a službeno je naručen u maju. Potvrđena je glavna glumačka postava, naslov i kreativni tim, sa Goldsmanom i [[Henry Alonso Myers|Henryjem Alonsom Myersom]] kao voditeljima serije. [[Jess Bush]], [[Christina Chong]], [[Celia Rose Gooding]], [[Melissa Navia]], [[Babs Olusanmokun]] i [[Bruce Horak]] također glume. Neki od tih glumaca igraju mlađe verzije likova iz Originalne serije. Seriju producira [[CBS Studios]] u saradnji sa [[Secret Hideout]], [[Weed Road Pictures]], [[H M R X Productions]] i [[Roddenberry Entertainment]]. Snimanje je održano na [[CBS]] Stages Canada u Mississaugiju ([[Ontario]]). Voditelji serije su se odlučili vratiti epizodnom pripovijedanju Originalne serije, a ne ''Discoveryjevom'' serijaliziranijem pristupu.

''Čudni novi svjetovi'' premijerno su prikazani na servisu Paramount+ 5. maja 2022, a prva sezona od deset epizoda izlazila je svake sedmice do jula. Druga sezona objavljena je od juna do augusta 2023, dok je treća sezona najavljena u martu 2023. Snimanje treće sezone odgođeno je na neodređeno vrijeme zbog štrajka Udruženja scenarista Amerike 2023. Serija je dobila pozitivne kritike zbog svog epizodnog pripovijedanja i glumačke ekipe, te je nominirana za Primetime [[Nagrada Emmy|Emmy nagradu]] za montažu zvuka i nekoliko drugih nagrada.

== Premisa ==
''Čudni novi svjetovi'' prati kapetana Christophera Pikea (glumi ga [[Anson Mount]]) i posadu zvjezdanog broda USS ''Enterprise'' (NCC-1701) u 23. vijeku dok istražuju nove svjetove širom galaksije u deceniji prije Originalne serije.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot;&gt;{{Cite web |last=Goldberg |first=Lesley |date=15. 5. 2020 |title='Star Trek' Pike and Spock Series Set at CBS All Access |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-pike-spock-series-set-at-cbs-all-access-1294704 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200515145406/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-pike-spock-series-set-at-cbs-all-access-1294704 |archive-date=15. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2020 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilmingCast&quot;&gt;{{Cite web |last=Petski |first=Denise |date=12. 3. 2021 |title='Star Trek: Strange New Worlds': Paramount+ Series Adds Five To Cast As Production Begins |url=https://deadline.com/2021/03/star-trek-strange-new-worlds-paramount-series-cast-production-begins-1234713092/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312201721/https://deadline.com/2021/03/star-trek-strange-new-worlds-paramount-series-cast-production-begins-1234713092/ |archive-date=12. 3. 2021 |access-date=12. 3. 2021 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Serija ima savremeni pogled na epizodno pripovijedanje te serije i dizajn iz 1960-ih,&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=5. 5. 2022 |title=Interview: Henry Alonso Myers On 'Star Trek: Strange New Worlds' Premiere, Pon Farr, And Going Big |url=https://trekmovie.com/2022/05/05/interview-henry-alonso-myers-on-star-trek-strange-new-worlds-premiere-pon-farr-and-going-big/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220506120536/https://trekmovie.com/2022/05/05/interview-henry-alonso-myers-on-star-trek-strange-new-worlds-premiere-pon-farr-and-going-big/ |archive-date=6. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; i sadrži naraciju tokom uvodnih špica, slično uvodnim naracijama Originalne serije i ''Sljedeće generacije'':&lt;ref name=&quot;Narration&quot;&gt;{{Cite web |last=Saclao |first=Christian |date=3. 5. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds intro includes an homage to the original series |url=https://geekspin.co/star-trek-strange-new-worlds-intro/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503122312/https://geekspin.co/star-trek-strange-new-worlds-intro/ |archive-date=3. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=Geek Spin}}&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Svemir, poslednja granica. Ovo su putovanja zvjezdanog broda ''Enterprise''. Njegova petogodišnja misija: da istražuje čudne nove svjetove, da traži novi život i nove civilizacije, da hrabro ide tamo gdje niko prije nije išao.&lt;/blockquote&gt;

== Uloge i likovi ==

* [[Anson Mount]] kao [[Christopher Pike]]:&lt;br /&gt;Kapetan USS Enterprajza,&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; koji se bori sa saznanjem da će doživjeti užasnu sudbinu.&lt;ref name=&quot;PikeVisionVariety&quot;&gt;{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=5. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Stars Anson Mount, Ethan Peck Boldly Go Back to Franchise's Roots in New Series |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-ethan-peck-1235258157/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505160151/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-ethan-peck-1235258157/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}&lt;/ref&gt; Jeffrey Hunter je prvi put prikazao Pikea u ''Originalnoj seriji'' kao &quot;grubog, autoritativnog komandanta&quot; kojeg je Mount opisao kao &quot;Prvi čin Pikea... vrlo mladog čovjeka [koji je] vrlo samozadovoljan&quot;. Nasuprot tome, Mountov &quot;drugi čin Pikea&quot; je samouvjeren, saradljiv i empatičan. Jedan od voditelja serije showrunner Akiva Goldsman vjerovao je da je potreban &quot;promišljeniji i savremeniji pristup&quot; kako bi se izbjegla toksična muškost nekih prethodnih kapetana Zvjezdanih staza, a Mount je rekao da njegov Pike predstavlja &quot;pravu muškost&quot;. Inspirisan Mountovim vlastitim stilom vođenja, Pikeove odaje uključuju kuhinju u kojoj on saziva ekipu, kuha za njih i gradi konsenzus.&lt;ref name=&quot;PikePolygon&quot;&gt;{{Cite web |last=Roth |first=Dylan |date=5. 5. 2022 |title=After 50 years, Captain Pike got the Star Trek show he deserves |url=https://www.polygon.com/23057405/star-trek-strange-new-worlds-creator-anson-mount-pike-masculinity |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505130224/https://www.polygon.com/23057405/star-trek-strange-new-worlds-creator-anson-mount-pike-masculinity |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Polygon (website)|Polygon]]}}&lt;/ref&gt; Pikeova frizura je bila naširoko komentirana, povlačeći poređenja s Elvisom Presleyem i naslovnim likom animirane serije Johnny Bravo, iznjedrivši razne internetske memove i vlastiti [[Twitter]] račun koji su vodili obožavatelji,&lt;ref name=&quot;MountHairHeavy&quot;&gt;{{Cite web |last=Pesola |first=Eric |date=11. 6. 2022 |title=The Surprise Star From 'Star Trek: Strange New Worlds' Is Known as Pike's Peak |url=https://heavy.com/entertainment/star-trek/anson-mount-hair-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611182843/https://heavy.com/entertainment/star-trek/anson-mount-hair-strange-new-worlds/ |archive-date=11. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Heavy (website)|Heavy]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MountHairHeavy2&quot;&gt;{{Cite web |last=Spelling |first=Ian |date=15. 6. 2022 |title=A Peek at the Many Peak Memes Devoted to 'Pike's Peak' |url=https://heavy.com/entertainment/star-trek/peak-memes-pikes-peak/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616035837/https://heavy.com/entertainment/star-trek/peak-memes-pikes-peak/ |archive-date=16. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[Heavy (website)|Heavy]]}}&lt;/ref&gt; i nazivana je &quot;najboljom frizurom na televiziji&quot;.&lt;ref name=&quot;MountHairEW&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Romano |first=Nick |date=5. 5. 2022 |title=Anson Mount talks 'Strange New Worlds' and having TV's best hair quiff |url=https://ew.com/tv/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds-best-hair-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505152431/https://ew.com/tv/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds-best-hair-interview/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |magazine=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt; Mount je uživao u ovome i pripisao je stil &quot;guruu za kosu&quot; Danielu Loscu.&lt;ref name=&quot;MountHairHeavy2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MountHairEW&quot; /&gt;
* [[Ethan Peck]] kao [[Spock]]:&lt;br /&gt;Polu-vulkanac, polu-ljudski naučnik na Enterpriseu.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Serija istražuje borbu lika da bude prihvaćen među Vulkancima, kao i komplikovan odnos sa njegovom verenicom T'Pring.&lt;ref name=&quot;Peck103THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=19. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Ethan Peck Discusses Initial &quot;Nearly Unbearable&quot; Weight of Playing Spock and Profound Fan Appreciation |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-spock-1235150013/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220519180537/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-spock-1235150013/ |archive-date=19. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; Ko-showrunner Henry Alonso Myers priznao je da su pisci nešto od Originalne serije tumačili drugačije od onoga što su fanovi ranije činili kako bi proširili T'Pringovu ulogu u ovoj fazi Spockovog života.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot; /&gt; Peck je rekao da je &quot;stalno provjeravao&quot; s originalnim glumcem [[Leonard Nimoy|Leonardom Nimoyem]] koji je tumačio Spocka, ali je također želio &quot;imati iskustvo kao Spock&quot; i ne fokusirati se na konačni ishod za lik.&lt;ref name=&quot;Peck103THR&quot; /&gt;
* [[Jess Bush]] kao [[Christine Chapel]]:&lt;br /&gt;Medicinska sestra na Enterpriseu.&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; Myers je smatrao da je portret lika u Originalnoj seriji proizašao iz &quot;veoma različite koncepcije žene i braka i onoga što bi ljudi radili na svom poslu&quot; koju moderna publika ne bi očekivala, te je nastojao ispričati nove priče inspirisane Bushovoj snazi.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiereChanges&quot; /&gt; Bush je izjavila da lik ima &quot;izrazitu suštinu&quot;, ali je također smatrala da ima prostora za istraživanje njene mladosti i pozadine; glumica se fokusirala na &quot;suhu i sarkastičnu&quot; ličnost lika i razvila to u smisao za [[humor]] za mlađu verziju. Serija istražuje prijateljstvo i potencijalnu romansu između Chapele i Spocka.&lt;ref name=&quot;Bush107THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=16. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Actress Jess Bush Talks Honor and Joy of Making Iconic Franchise Character Her Own |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-jess-bush-nurse-chapel-1235161759/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616135724/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-jess-bush-nurse-chapel-1235161759/ |archive-date=16. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Christina Chong]] kao [[La'an Noonien-Singh]]:&lt;br /&gt;Novoimenovana šefica sigurnosti Enterprisea,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; čiju je porodicu ubio gušteroliki Gorn kada je bila dijete.&lt;ref name=&quot;Perez104Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=26. 5. 2022 |title=Star Trek writer explains a big Gorn canon twist in 'Strange New Worlds' |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-gorn-canon-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526155117/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-gorn-canon-explained |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; Chong je opisala lik kao čuvan i koji se bori sa krivicom preživjelih, ali je primijetila da se ona otvara kako serija ide dalje i da posada Enterprisea postaje njena nova porodica. Funkcija šefa obezbjeđenja omogućava joj da zaštiti tu porodicu.&lt;ref name=&quot;Chong104THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=26. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Christina Chong Discusses Her Heartbreaking Childhood Connection to La'an Noonien-Singh |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526130046/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; La'an je također potomak zlikovca Ricarda Montalbana iz ''Khanov bijes'',&lt;ref name=&quot;Perez104Inverse&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KhanConnection&quot;&gt;{{Cite web |last=Hibberd |first=James |date=1. 2. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Confirms Khan Link |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/star-trek-strange-new-worlds-khan-1235085292/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220202084257/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/star-trek-strange-new-worlds-khan-1235085292/ |archive-date=2. 2. 2022 |access-date=2. 2. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt; i zbog toga je diskriminisana. Chong se pronašla u ovom aspektu lika jer je kao dijete bila maltretirana zbog svoje etničke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;Chong104THR&quot; /&gt; Ava Cheung igra mladog La'ana.&lt;ref name=&quot;104WaWRecap&quot;&gt;{{Cite web |author=Sue |date=26. 5. 2022 |title=SNW Recap s1e4: &quot;Memento Mori&quot; |url=https://www.womenatwarp.com/snw-recap-s1e4-memento-mori/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526141540/https://www.womenatwarp.com/snw-recap-s1e4-memento-mori/ |archive-date=26. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Women at Warp}}&lt;/ref&gt;
* [[Celia Rose Gooding]] kao [[Nyota Uhura]]:&lt;br /&gt;Kadet na Enterpriseu specijalizirana za [[Lingvistika|lingvistiku]].&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; Uprkos važnoj ulozi lika u franšizi Zvjezdanih staza, pisci su smatrali da o njoj ima još mnogo toga nepoznatog što bi se moglo istražiti osim što je samo oficir Zvjezdane flote.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiereChanges&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GoodingCB&quot;&gt;{{Cite web |last=Lovett |first=Jamie |date=9. 6. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds' Celia Rose Gooding on Giving Uhura the Backstory She Deserves |url=https://comicbook.com/startrek/news/star-trek-strange-new-worlds-celia-rose-gooding-uhura-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220610192301/https://comicbook.com/startrek/news/star-trek-strange-new-worlds-celia-rose-gooding-uhura-interview/ |archive-date=10. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[ComicBook.com]]}}&lt;/ref&gt; Kao jednu od svojih prvih televizijskih glumačkih uloga, Gooding se odnosila na Uhurina iskustva u seriji kao kadeta koji uči o Enterpriseu.&lt;ref name=&quot;GoodingCB&quot; /&gt;  Glumica je odabrala da zadrži sopstvenu podšišanu kosu radije nego da nosi periku koja odgovara prethodnim glumicama Uhure Nichelle Nichols i Zoe Saldaña jer je smatrala da obje predstavljaju &quot;crnu ženstvenost&quot; svog vremena, a mogla je i sa modernim izgledom.&lt;ref name=&quot;GoodingTVLine&quot;&gt;{{Cite web |last=Hatchett |first=Keisha |date=25. 4. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds Star Celia Rose Gooding: It Was 'Important for Me to Not Put a Wig On' as Uhura |url=https://tvline.com/2022/04/25/star-trek-strange-new-worlds-uhura-hair-celia-rose-gooding/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220425213934/https://tvline.com/2022/04/25/star-trek-strange-new-worlds-uhura-hair-celia-rose-gooding/ |archive-date=25. 4. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[TVLine]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Melissa Navia]] kao [[Erica Ortegas]]: &lt;br /&gt;Kormilarka Enterprajza,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; kojeg je Navia opisala kao &quot;visoko kvalifikovanog pilota [i] veterana... ona može da rukuje pištoljem i da se našali&quot;. Glumica je uporedila Ortegasa sa likom sledeće generacije, [[William Riker|Williamom Rikerom]], jednim od njenih omiljenih likova iz ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref name=&quot;NaviaHL&quot;&gt;{{Cite web |last=Thompson |first=Avery |date=8. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' Star Melissa Navia: The Role Of Ortegas Was 'Meant To Happen' For Me |url=https://hollywoodlife.com/2022/06/08/star-trek-strange-new-worlds-ortegas-melissa-navia-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220608194309/https://hollywoodlife.com/2022/06/08/star-trek-strange-new-worlds-ortegas-melissa-navia-interview/ |archive-date=8. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[Hollywood Life]]}}&lt;/ref&gt; Navia je radila s [[John Van Citters|Johnom Van Cittersom]]—potpredsjednikom upravljanja brendom Zvjezdanih staza u studiju CBS—i timom za grafiku pokreta, koji kreiraju ekran za Ortegasov kontrolni panel na setu, kako bi razumjeli kako precizno upravljati Enterpriseom.&lt;ref name=&quot;NaviaVariety&quot;&gt;{{Cite web |last=Vary |first=Adam B. |date=2. 7. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Breakout Melissa Navia on Lt. Ortegas' Swordplay and Sexuality: 'Everybody Should Be a Bit Queer' |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-melissa-navia-ortega-sexuality-1235308285/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702205436/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-melissa-navia-ortega-sexuality-1235308285/ |archive-date=2. 7. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}&lt;/ref&gt; Ortegasovo prezime je referenca na originalni sadržaj Star Trek koji je uključivao navigatora po imenu Jose Ortegas.&lt;ref name=&quot;OrtegasName&quot;&gt;{{Cite tweet |number=1519312692120629248 |user=TrekCore |title=The 'Ortegas' name is quite likely an homage to the original #StarTrek pitch, which included a navigator named Jose Ortegas in the starship crew |author=TrekCore.com |date=27. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430112839/https://twitter.com/TrekCore/status/1519312692120629248 |archive-date=30. 4. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrtegasName2&quot;&gt;{{Cite tweet |number=1519320174712791042 |user=melissaCnavia |title=Can confirm! So, to the few who've been pointing out &quot;but I don't personally know an Ortegas&quot;... 200+ years in the future there is an Ortegas. Her first name is Erica. She is Latina. She is a helmsman. On May 5th, you'll meet her. Then you'll know an Ortegas. |date=27. 4. 2022 |access-date=30. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430113756/https://twitter.com/melissaCnavia/status/1519320174712791042 |archive-date=30. 4. 2022 |url-status=live |last=Navia |first=Melissa}}&lt;/ref&gt;
* [[Babs Olusanmokun]] kao [[Joseph M'Benga]]: &lt;br /&gt;glavni medicinski službenik Enterprajza,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; koji tajno pokušava da izliječi svoju kćer Rukiju od rijetke bolesti.&lt;ref name=&quot;Olusanmokun108Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=24. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' just fixed Star Trek canon — and set up a Season 2 villain |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-8-klingons |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220626172907/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-8-klingons |archive-date=26. 6. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; M'Benga nije dobio ime u ''Originalnoj seriji'', ali se pominje kao Joseph u scenariju za neproizvedenu epizodu &quot;Shol&quot;.&lt;ref name=&quot;MBengaOriginalName&quot;&gt;{{Cite web |last=Williams |first=Mike |date=5. 5. 2022 |title=A Short History Of Dr. M'Benga In The Star Trek Universe |url=https://www.slashfilm.com/839319/a-short-history-of-dr-mbenga-in-the-star-trek-universe/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505120133/https://www.slashfilm.com/839319/a-short-history-of-dr-mbenga-in-the-star-trek-universe/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[/Film]]}}&lt;/ref&gt; Na posterima iz 2022. na konvenciji &quot;Zvjezdane staze: Misija u Čikagu&quot; lik je spominjan kao &quot;Jabilo&quot;, ime koje se koristi u nekim ne-kanonskim romanima, ali su producenti ubrzo izjavili da je to netačno i da je ime Joseph na kraju korišteno u ''Čudnim novim svjetovima''.&lt;ref name=&quot;IncorrectFullNames&quot;&gt;{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=9. 4. 2022 |title=Update: M'Benga and Spock Full Names &quot;Incorrect&quot; on Mission Chicago Strange New Worlds Posters |url=https://blog.trekcore.com/2022/04/star-trek-strange-new-worlds-mbenga-spock-first-names/ |url-status=live  |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409202137/https://blog.trekcore.com/2022/04/star-trek-strange-new-worlds-mbenga-spock-first-names/ |archive-date=9. 4. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=TrekCore.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;108TrekMovieReview&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=23. 6. 2022 |title=Recap/Review: 'Star Trek: Strange New Worlds' Gets Enchanted In &quot;The Elysian Kingdom&quot; |url=https://trekmovie.com/2022/06/23/recap-review-star-trek-strange-new-worlds-gets-enchanted-in-the-elysian-kingdom/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623172228/https://trekmovie.com/2022/06/23/recap-review-star-trek-strange-new-worlds-gets-enchanted-in-the-elysian-kingdom/ |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=7. 7. 2022 |website=[[TrekMovie.com]]}}&lt;/ref&gt; Olusanmokun je osjećao da &quot;izrađuje nešto iznova&quot; sa svojim portretom budući da se M'Benga pojavljuje samo u dvije epizode ''Originalne serije''.&lt;ref name=&quot;Olusanmokun108THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=23. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Actor Babs Olusanmokun Talks Classic Throwback Episode and Those Emotional Father-Daughter Moments |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-babs-olusanmokun-dr-mbenga-1235163878/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623130314/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-babs-olusanmokun-dr-mbenga-1235163878/ |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=5. 7. 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Bruce Horak]] kao [[Hemmer]]: &lt;br /&gt;Glavni inžinjer, Hemmer je Aenar, albino podvrsta Andorijanaca koji se općenito prikazuju kao slijepi; Horak je slijep na jedno oko sa ograničenim vidom na drugo,&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; i prvi je legalno slijepi redovni glumac u seriji ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref name=&quot;Horak109Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=30. 6. 2022 |title='Strange New Worlds' star reveals why [spoilers] had to die |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-9-hemmer-death |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220701114532/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-episode-9-hemmer-death |archive-date=1. 7. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; Scenaristi su uvijek namjeravali da Hemmer umre u prvoj sezoni kao način da povećaju uloge u seriji jer je većina glavnih likova još uvijek živa u ''Originalnoj seriji''.&lt;ref name=&quot;Myers110SR&quot;&gt;{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=7. 7. 2022 |title=Henry Alonso Myers Interview: Star Trek Strange New Worlds |url=https://screenrant.com/star-trek-strange-new-worlds-henry-alonso-myers-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708035327/https://screenrant.com/star-trek-strange-new-worlds-henry-alonso-myers-interview/ |archive-date=8. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=[[Screen Rant]]}}&lt;/ref&gt; Horaku je rečeno o tome kada je prvi put dobio ulogu i nadao se da će prvi lik izgraditi u &quot;omiljenog obožavatelja&quot;. Uporedio je ulogu sa likom iz Ratova zvezda Obi-Wan Kenobi, koji je bio mentor mladom Uhuri.&lt;ref name=&quot;Horak109Inverse&quot; /&gt;
* [[Rebecca Romijn]] kao [[Una Chin-Riley]] / Broj jedan: &lt;br /&gt;Prvi oficir Enterprisea i drugi u zapovjedništvu Pikeu,&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; lik je spominjan samo kao &quot;Broj jedan&quot; u Originalnoj seriji, ali je dobio ime Una Chin-Riley u nekoliko ne-kanonskih Star Trek romani; Strange New Worlds dovodi ovo ime u službeni kanon.&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot; /&gt; Serija potvrđuje da je Broj Jedan Ilirac, što je pisac Originalne serije D.C. Fontana ustanovio u romanu Vulkanova slava (1989), i otkriva da se Iliri genetski modificiraju. Ovo objašnjava zašto se broj jedan pojavljuje kao ljudi, dok Iliri viđeni u epizodi &quot;Šteta&quot; u &quot;Zvjezdanim stazama: Enterprise&quot; ne, a također je u skladu s opisom Ilira koji se bave &quot;selektivnim uzgojem&quot; u romanu Dijete dva svijeta Grega Coxa. Pisci Strange New Worlds-a vjerovali su da bi bilo zanimljivo da broj jedan bude u suprotnosti sa zakonima o anti-genetskim promjenama [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]].&lt;ref name=&quot;Wolkoff103Inverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=24. 5. 2022 |title=Is Number One an alien? 'Strange New Worlds' writer explains Illyrian canon |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-una-illyrian |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220531195732/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-una-illyrian |archive-date=31. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt;

==Proizvodnja==
===Pozadina===
Kada je Alex Kurtzman, kokreator i izvršni producent serije ''Discovery'', zamolio Akivu Goldsmana da se pridruži seriji kao prateći producent, Goldsman je vjerovao – na osnovu internetskih glasina – da je to nastavak Originalne serije koji bi pratio USS ''Enterprise'' (NCC-1701) pod komandom kapetana Christophera Pikea. Bio je razočaran kada je otkrio da to nije slučaj,&lt;ref name=&quot;GoldsmanWrapPremiere&quot;&gt;{{Cite web |last=Svetkey |first=Benjamin |date=3. 5. 2022 |title=Akiva Goldsman on Creating Star Trek: Strange New Worlds |url=https://www.thewrap.com/star-trek-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503225149/https://www.thewrap.com/star-trek-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview/ |archive-date=3. 5. 2022 |access-date=9. 5. 2022 |website=TheWrap}}&lt;/ref&gt; i uz njegov nagovor ''Enterprise'' je predstavljen u finalu prve sezone.&lt;ref name=&quot;SDCC2018InterviewBits&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=22. 7. 2018 |title=Recasting Spock, Pike's Command Style And More Season 2 Details From 'Star Trek: Discovery' Crew |url=https://trekmovie.com/2018/07/22/recasting-spock-pikes-command-style-and-more-season-2-details-from-star-trek-discovery-crew/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818040511/https://trekmovie.com/2018/07/22/recasting-spock-pikes-command-style-and-more-season-2-details-from-star-trek-discovery-crew/ |archive-date=18. 8. 2018 |access-date=23. 7. 2018 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Tada je [[Aaron Harberts]] želio istražiti lik Pikea, smatrajući da nije dovoljno predstavljen u ''Zvjezdanim stazama'', ali je bio manje zainteresiran za istraživanje člana posade ''Enterprisea'' [[Spock]]a zbog njegovih brojnih pojavljivanja u franšizi.&lt;ref name=&quot;PikeSpock&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=11. 2. 2018 |title=Showrunners Talk Captain Pike and Spock in 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://www.inverse.com/article/41174-star-trek-discovery-season-2-spock-captain-pike |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190724145156/https://www.inverse.com/article/41174-star-trek-discovery-season-2-spock-captain-pike |archive-date=24. 7. 2019 |access-date=14. 2. 2018 |website=Inverse}}&lt;/ref&gt; Također je oklijevao da treći glumac pored [[Leonard Nimoy|Leonarda Nimoya]] ili [[Zachary Quinto]]a tumači lik.&lt;ref name=&quot;THRPostS1&quot;&gt;{{Cite web |last=Hayner |first=Chris E. |date=11. 2. 2018 |title=What That Enterprising Finale Twist Means for 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-finale-enterprise-revealed-spock-season-2-1083547 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212214412/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-finale-enterprise-revealed-spock-season-2-1083547 |archive-date=12. 2. 2018 |access-date=14. 2. 2018 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; Međutim, potvrđeno je da će Spock biti uključen u drugu sezonu u aprilu 2018.&lt;ref name=&quot;FrakesEps&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=14. 4. 2018 |title=Jonathan Frakes Reveals Details On Second Episode Of 'Star Trek: Discovery' Season 2 |url=https://trekmovie.com/2018/04/14/jonathan-frakes-reveals-details-on-second-episode-of-star-trek-discovery-season-2 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180422050232/https://trekmovie.com/2018/04/14/jonathan-frakes-reveals-details-on-second-episode-of-star-trek-discovery-season-2/ |archive-date=22. 4. 2018 |access-date=16. 4. 2018 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; [[Anson Mount]] je dobio ulogu Pikea,&lt;ref name=&quot;Mount&quot;&gt;{{Cite web |last=Ramos |first=Dino-Ray |date=9. 4. 2018 |title='Star Trek: Discovery' Adds Anson Mount In Key Role For Season 2 |url=http://deadline.com/2018/04/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-captain-christopher-pike-cbs-all-access-1202360639/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180411123211/http://deadline.com/2018/04/star-trek-discovery-anson-mount-season-2-captain-christopher-pike-cbs-all-access-1202360639/ |archive-date=11. 4. 2018 |access-date=10. 4. 2018 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; a on je u julu otkrio da će Rebecca Romijn glumiti lik Broja jedan iz Originalne serije.&lt;ref name=&quot;SDCC2018Deadline&quot;&gt;{{Cite web |last=N'Duka |first=Amanda |date=20. 7. 2018 |title='Star Trek: Short Treks' Set On CBS All Access, 'Discovery' Season 2 Trailer Unveiled, Rebecca Romijn Joining The Cast – Comic-Con |url=https://deadline.com/2018/07/star-trek-short-treks-cbs-all-access-discovery-season-2-trailer-comic-con-1202430416/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721043724/https://deadline.com/2018/07/star-trek-short-treks-cbs-all-access-discovery-season-2-trailer-comic-con-1202430416/ |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Mount i Romijn potpisali su jednogodišnje ugovore za seriju kao dio pokušaja producenata da bolje usklade Discovery sa širim kontinuitetom ''Zvjezdanih staza'' nego što je to bio slučaj u prvoj sezoni.&lt;ref name=&quot;NoMountRomijnS3&quot;&gt;{{Cite web |last1=Andreeva |first1=Nellie |last2=Patten |first2=Dominic |date=18. 3. 2019 |title='Star Trek: Discovery': Two Major New Characters To Exit At End Of Season 2 |url=https://deadline.com/2019/03/anson-mount-star-trek-discovery-exit-rebecca-romijn-altercation-director-season-2-1202577741/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190319014846/https://deadline.com/2019/03/anson-mount-star-trek-discovery-exit-rebecca-romijn-altercation-director-season-2-1202577741/ |archive-date=19. 3. 2019 |access-date=23. 3. 2019 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; U augustu je otkriveno da je Ethan Peck dobio ulogu Spocka.&lt;ref name=&quot;Peck&quot;&gt;{{Cite web |last=Nemetz |first=Dave |date=14. 8. 2018 |title=Star Trek: Discovery Finds Its Spock (!), Casts Ethan Peck to Play Iconic Role |url=https://tvline.com/2018/08/14/star-trek-discovery-spock-ethan-peck-cast-season-2-cbs-all-access/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180814212923/https://tvline.com/2018/08/14/star-trek-discovery-spock-ethan-peck-cast-season-2-cbs-all-access/ |archive-date=14. 8. 2018 |access-date=15. 8. 2018 |website=TVLine}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj ==
{{Multiple image
 | align     = left
 | direction = horizontal
 | footer    = U ''Čudnim novim svjetovima'' glume [[Anson Mount]] kao Christopher Pike, [[Ethan Peck]] kao Spock i [[Rebecca Romijn]] kao Broj jedan, ponavljajući svoje uloge iz ''Discoveryja''. Njihovi likovi su se prvi put pojavili u ''Orginalnoj seriji''.
 | image1    = Anson Mount by Gage Skidmore.jpg
 | width1    = 140
 | image2    = Ethan Peck by Gage Skidmore.jpg
 | width2    = 162
 | image3    = Rebecca Romijn by Gage Skidmore.jpg
 | width3    = 169
}}
U junu 2018, nakon što je postao jedini voditelj serije ''Discovery'', Kurtzman je potpisao petogodišnji ugovor sa CBS Television Studios da proširi franšizu ''Zvjezdanih staza'' izvan ''Discoveryja'' na nekoliko novih serija, mini serija i animiranih serija.&lt;ref name=&quot;KurtzmanDeal&quot;&gt;{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=19. 6. 2018 |title=Alex Kurtzman Sets Five-Year CBS TV Studios Pact, Will Oversee Expanded 'Star Trek' Universe |url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712051151/https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |archive-date=12. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Mount je napustio ''Discovery'' nakon finala druge sezone, a fanovi su počeli da ga pozivaju da ponovi svoju ulogu u spin-off seriji smještenoj na ''Enterpriseu'', zajedno s Romijn i Peckom. Mount i Peck su pozitivno odgovorili na tu ideju.&lt;ref name=&quot;MountSpinoff&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 4. 2019 |title=Anson Mount Responds To Fan Petition Calling For Star Trek Pike Series |url=https://trekmovie.com/2019/04/15/anson-mount-responds-to-fan-petition-calling-for-star-trek-pike-series/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190416053444/https://trekmovie.com/2019/04/15/anson-mount-responds-to-fan-petition-calling-for-star-trek-pike-series/ |archive-date=16. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeckSpinoff&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=25. 3. 2019 |title=Interview: Ethan Peck On Where Spock Is Headed In 'Star Trek: Discovery' ... And Maybe Beyond |url=https://trekmovie.com/2019/03/25/interview-ethan-peck-on-where-spock-is-headed-in-star-trek-discovery-and-maybe-beyond/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327032334/https://trekmovie.com/2019/03/25/interview-ethan-peck-on-where-spock-is-headed-in-star-trek-discovery-and-maybe-beyond/ |archive-date=27. 3. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Mount je izjavio da je snimanje ''Discoveryja'' bilo teško i da bi njegov povratak uključivao &quot;mnogo kreativnih razgovora&quot;,&lt;ref name=&quot;MountSpinoff2&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=17. 4. 2019 |title=Anson Mount Open To Pike Show, But Returning To Star Trek Would Require &quot;Creative Conversations&quot; |url=https://trekmovie.com/2019/04/17/anson-mount-open-to-pike-show-but-requires-creative-conversations-to-return-to-star-trek/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419011436/https://trekmovie.com/2019/04/17/anson-mount-open-to-pike-show-but-requires-creative-conversations-to-return-to-star-trek/ |archive-date=19. 4. 2019 |access-date=19. 4. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; ali je kasnije dodao da nikada nije imao tako pozitivan odjek na svoj rad kao na ulogu Pikea, koji je &quot; promijenio [njegov] život&quot;.&lt;ref name=&quot;Mount101THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=5. 5. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Anson Mount Discusses That Implied 2021 Insurrection Moment and NASA Letter to Crew |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-premiere-episode-1235137665/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505133150/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-anson-mount-premiere-episode-1235137665/ |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; Kurtzman je također izrazio interesovanje za tu ideju, rekavši: &quot;Fanove smo čuli. Sve je moguće u svijetu Staza.&quot;&lt;ref name=&quot;KurtzmanPostS2THR&quot;&gt;{{Cite web |last=Bloom |first=Mike |date=18. 4. 2019 |title=How the 'Star Trek: Discovery' Finale Pulled Off the Franchise's Boldest Leap Yet |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-season-2-finale-time-jump-explained-1203166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419023639/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-discovery-season-2-finale-time-jump-explained-1203166 |archive-date=19. 4. 2019 |access-date=20. 4. 2019 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt;

Na Comic-Conu u San Diegu 2019. Kurtzman je najavio da će druga sezona prateće serije ''[[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratke staze]]'' uključivati tri kratka filma s glumcima ''Enterprisea''. Rekao je da je ovo način da se ti likovi i glumci vrate, ali da ih neće spriječiti da napreduju s kompletnom spin-off serijom.&lt;ref name=&quot;SDCC2019Kurtzman&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=21. 7. 2019 |title=SDCC19: 'Short Treks' Season Two Detailed, Possible Pike/Spock Enterprise Series Teased |url=https://trekmovie.com/2019/07/21/sdcc19-short-treks-season-two-detailed-possible-pike-spock-enterprise-series-teased/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190722012106/https://trekmovie.com/2019/07/21/sdcc19-short-treks-season-two-detailed-possible-pike-spock-enterprise-series-teased/ |archive-date=22. 7. 2019 |access-date=6. 10. 2019 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; U januaru 2020. Kurtzman je rekao da su počele aktivne rasprave o takvoj spin-off seriji i da je &quot;bacao ideje naprijed-nazad&quot; s Goldsmanom, koji je prešao sa produkcije ''Discoveryja'' na zajedničko vođenje ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]]''. Kurtzman je rekao da bi više volio da potencijalni spin-off bude tekuća, a ne mini serija i rekao je da bi mogao istražiti sedam godina između Discoverjeve druge sezone i nesreće koja je ozbiljno povrijedila Pikea u Originalnoj seriji.&lt;ref name=&quot;KurtzmanPGJan2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Owen |first=Rob |date=16. 1. 2020 |title=Tuned In: Author Michael Chabon treks to 'Star Trek: Picard' |url=https://www.post-gazette.com/ae/tv-radio/2020/01/15/Tuned-In-Author-Michael-Chabon-treks-to-Star-Trek-Picard/stories/202001150036 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200126090115/https://www.post-gazette.com/ae/tv-radio/2020/01/15/Tuned-In-Author-Michael-Chabon-treks-to-Star-Trek-Picard/stories/202001150036 |archive-date=26. 1. 2020 |access-date=26. 1. 2019 |website=Pittsburgh Post-Gazette}}&lt;/ref&gt; Kurtzman je ubrzo izjavio da su dvije nenajavljene serije ''Zvjezdanih staza'' u razvoju za [[CBS All Access]],&lt;ref name=&quot;KurtzmanTCJan2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=12. 1. 2020 |title=Star Trek's TV Universe Still Expanding; Kurtzman Reveals Two More Live-Action Series in the Works |url=http://blog.trekcore.com/2020/01/kurtzman-says-two-more-star-trek-live-action-shows-in-works/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200120002836/http://blog.trekcore.com/2020/01/kurtzman-says-two-more-star-trek-live-action-shows-in-works/ |archive-date=20. 1. 2020 |access-date=20. 1. 2020 |website=TrekCore.com}}&lt;/ref&gt; a da je spin-off jedne od njih planiran za prikazivanje u martu.&lt;ref name=&quot;WGTCReportMar2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Bone |first=Christian |date=11. 3. 2020 |title=Captain Pike Star Trek Spinoff Series Reportedly In Development |url=https://wegotthiscovered.com/tv/captain-pike-star-trek-spinoff-series-reportedly-development/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316081515/https://wegotthiscovered.com/tv/captain-pike-star-trek-spinoff-series-reportedly-development/ |archive-date=16. 3. 2020 |access-date=16. 3. 2019 |website=We Got This Covered}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GWWReportMar2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Kaya |first=Emre |date=16. 3. 2020 |title=Exclusive: Captain Pike 'Star Trek: Discovery' Spin-Off Series in the Works |url=https://thegww.com/exclusive-captain-pike-star-trek-discovery-spin-off-series-in-the-works/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317093015/https://thegww.com/exclusive-captain-pike-star-trek-discovery-spin-off-series-in-the-works/ |archive-date=17. 3. 2020 |access-date=17. 3. 2019 |website=Geeks WorldWide}}&lt;/ref&gt;

CBS All Access je službeno naručio serijal ''Čudni novi svjetovi'' u maju 2020, a potvrđeno je da će Mount, Romijn i Peck ponovo igrati svoje uloge.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Potvrđeno je da Kurtzman i Goldsman budu izvršni producenti zajedno sa svojim kolegama producentom ''Zvjezdanih staza'' [[Jenny Lumet]], [[Henry Alonso Myers|Henryjem Alonsom Myersom]], [[Heather Kadin]] i [[Aaron Baiers|Aaronom Baiersom]] iz Kurtzmanove produkcijske kuće [[Secret Hideout]], [[Frank Siracusa|Frankom Siracusom]], [[John Weber|Johnom Weberom]] i [[Rod Roddenberry|Rodom Roddenberryjem]] (sinom tvorca ''Zvjezdanih staza'') i [[Trevor Roth]]om iz [[Roddenberry Entertainment]]a. [[Akela Cooper]] i [[Davy Perez]] su postavljeni za ko-izvršne producente.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FilmingCast&quot; /&gt; Goldsman je napisao scenario za prvu epizodu serije na osnovu priče koju je napisao sa Kurtzmanom i Lumetom, a postavljen je kao voditelj serije zajedno sa Myersom. Goldsman bi također ostao izvršni producent i voditelj serije Picard.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Myers se našalio da se &quot;Kavez&quot; (1965), prva pilot epizoda Originalne serije u kojoj glume isti glavni likovi kao ''Strange New Worlds'', može smatrati i pilotom za novu seriju, što je čini &quot;najdužim pilotom&quot; koji je prehodio prikazivanju serije u historiji televizije&quot;.&lt;ref name=&quot;LongestPilotPickup&quot;&gt;{{Cite web |last=Comtois |first=James |date=8. 9. 2020 |title=Star Trek: Strange New Worlds, 'The Longest Pilot-to-Series Pickup' Ever, Returns to TOS' Episodic Roots |url=https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-strange-new-worlds-episodic-storytelling-return |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914200822/https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-strange-new-worlds-episodic-storytelling-return |archive-date=14. 9. 2020 |access-date=15. 9. 2020 |website=SyFy Wire}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2020, [[ViacomCBS]] je objavio da će [[CBS All Access]] biti proširen i rebrendiran u [[Paramount+]] u martu 2021.&lt;ref name=&quot;ParamountPlus&quot;&gt;{{Cite web |last=Graham |first=Megan |date=15. 9. 2020 |title=CBS All Access streaming service is getting a new name: Paramount+ |url=https://www.cnbc.com/2020/09/15/cbs-all-access-rebranded-as-paramount-plus-.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200917034639/https://www.cnbc.com/2020/09/15/cbs-all-access-rebranded-as-paramount-plus-.html |archive-date=17. 9. 2020 |access-date=17. 9. 2020 |website=CNBC}}&lt;/ref&gt; Izvještava se da je druga sezona ''Čudnih novih svjetova'' u razvoju u novembru 2021.&lt;ref name=&quot;S2Report&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff--&gt; |date=1. 11. 2021 |title=Report: 'Star Trek: Strange New Worlds' Planning Production For Season 2 |url=https://trekmovie.com/2021/11/01/report-star-trek-strange-new-worlds-planning-production-for-season-2/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101174606/https://trekmovie.com/2021/11/01/report-star-trek-strange-new-worlds-planning-production-for-season-2/ |archive-date=1. 11. 2021 |access-date=1. 1. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; što je reditelj ''Zvjezdanih staza'' [[Jonathan Frakes]] potvrdio mjesec dana kasnije.&lt;ref name=&quot;FrakesDec2021SR&quot;&gt;{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=23. 12. 2021 |title=Jonathan Frakes Interview: Star Trek Discovery Season 4 |url=https://screenrant.com/star-trek-discovery-seasson-4-jonathan-frakes-interview/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211223185747/https://screenrant.com/star-trek-discovery-seasson-4-jonathan-frakes-interview/ |archive-date=23. 12. 2021 |access-date=1. 1. 2022 |website=Screen Rant}}&lt;/ref&gt; Paramount+ je zvanično objavio narudžbu za drugu sezonu u januaru 2022.&lt;ref name=&quot;STUJan2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Andreeva |first=Nellie |date=18. 1. 2022 |title='Star Trek' Universe News: 'Discovery', 'Strange New Worlds' &amp; 'Lower Decks' Renewed, 'Picard' Gets Season 2 Premiere Date |url=https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119000127/https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |archive-date=19. 1. 2022 |access-date=19. 1. 2022 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; Goldsman je izrazio nadu da će se serija nastaviti sve dok ne sustigne događaje iz Originalne serije,&lt;ref name=&quot;Goldsman110Deadline&quot;&gt;{{Cite web |last=Patten |first=Dominic |date=7. 7. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Co-Creator Akiva Goldsman On Season 1 Throwback Finale, Crossovers &amp; Where It All Could End |url=https://deadline.com/2022/07/star-trek-spoilers-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview-anson-mount-picard-paramount-1235059214/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707215704/https://deadline.com/2022/07/star-trek-spoilers-strange-new-worlds-akiva-goldsman-interview-anson-mount-picard-paramount-1235059214/ |archive-date=7. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt; a Mount je rekao da je voljan nastaviti seriju sve dok fanovi ne osjete da je Pike na istom nivou kao i prethodni kapetani ''Zvjezdanih staza'' [[James T. Kirk]] i [[Jean-Luc Picard]].&lt;ref name=&quot;Mount110Esquire&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=7. 7. 2022 |title=Anson Mount Sets a High Bar |url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/a40516817/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708034622/https://www.esquire.com/entertainment/tv/a40516817/anson-mount-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=8. 7. 2022 |access-date=8. 7. 2022 |website=Esquire}}&lt;/ref&gt; Myers je u julu 2022. rekao da su počele rane rasprave o trećoj sezoni, objašnjavajući da sezona nije službeno naručena, ali su je planirali zbog količine vremena potrebnog za pripremu za produkciju.&lt;ref name=&quot;MyersS3Jul2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Joest |first=Mick |date=7. 7. 2022 |title=Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Discusses Those Surprise Appearances, Plus The Latest On Potential Season 3 |url=https://www.cinemablend.com/interviews/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-discusses-those-surprise-appearances-plus-the-latest-on-potential-season-3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707184003/https://www.cinemablend.com/interviews/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-discusses-those-surprise-appearances-plus-the-latest-on-potential-season-3 |archive-date=7. 7. 2022 |access-date=6. 8. 2022 |website=CinemaBlend}}&lt;/ref&gt; Goldsman je u martu 2023. otkrio da će snimanje treće sezone uskoro početi,&lt;ref name=&quot;GoldsmanMar2023&quot;&gt;{{Cite web |last=Kaplan |first=Rebecca Oliver |date=21. 3. 2023 |title=Akiva Goldsman Says Star Trek: Strange New Worlds Is Boldly Going for a Season 3 |url=https://movieweb.com/akiva-goldsman-says-star-trek-strange-new-worlds-is-boldly-going-for-a-season-3/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322085036/https://movieweb.com/akiva-goldsman-says-star-trek-strange-new-worlds-is-boldly-going-for-a-season-3/ |archive-date=22. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=MovieWeb}}&lt;/ref&gt; a Paramount+ je službeno objavio redoslijed sezone sedmicu kasnije.&lt;ref name=&quot;S3Order&quot;&gt;{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=28. 3. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds,' 'Lower Decks' Renewed at Paramount+, Set Summer Premieres |url=https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328193124/https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |archive-date=28. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Produkcija je odgođena zbog štrajka Udruženja scenarista Amerike 2023.&lt;ref name=&quot;WritersStrikeDelay&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=25. 5. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Showrunner Confirms WGA Strike Has Delayed Season 3 Production Start |url=https://trekmovie.com/2023/05/25/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-confirms-wga-strike-has-delayed-season-3-production-start/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230526004927/https://trekmovie.com/2023/05/25/star-trek-strange-new-worlds-showrunner-confirms-wga-strike-has-delayed-season-3-production-start/ |archive-date=26. 5. 2023 |access-date=26. 5. 2023 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje scenarija ===
Kurtzman je smatrao da je publika prvenstveno odgovorila na &quot;nemilosrdni optimizam&quot; Pikea, Spocka i Broja jedan u ''Discovery'', i rekao je da će ''Čudni novi svjetovi'' istražiti kako Pike ostaje optimistični vođa uprkos tome što je saznao svoju tragičnu budućnosti tokom druge sezone ''Discoveryja''.&lt;ref name=&quot;KurtzmanContendersAug2020&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=17. 8. 2020 |title=Entire Second Season Of 'Star Trek: Short Treks' Now Streaming For Free As Part Of Emmy Campaign |url=https://trekmovie.com/2020/08/17/entire-second-season-of-star-trek-short-treks-now-streaming-for-free-as-part-of-emmy-campaign/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200820091046/https://trekmovie.com/2020/08/17/entire-second-season-of-star-trek-short-treks-now-streaming-for-free-as-part-of-emmy-campaign/ |archive-date=20. 8. 2020 |access-date=22. 8. 2020 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Myers je želio da iskoristi svoje vlastito iskustvo u komediji kako bi serijal bio laganiji od dramatičnijih serija ''Discovery'' i ''Picard'',&lt;ref name=&quot;MyersInversePremiere&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=5. 5. 2022 |title='Strange New Worlds' showrunner unpacks 3 ways it changes Star Trek canon |url=https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-showrunner-canon-spock-kirk-robert-april |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505143112/https://www.inverse.com/entertainment/strange-new-worlds-showrunner-canon-spock-kirk-robert-april |archive-date=5. 5. 2022 |access-date=6. 5. 2022 |website=Inverse}}&lt;/ref&gt; osjećajući da je svrha serije da nastavi optimistične poruke Originalne serije. Bilo mu je važno da istraži trenutna društvena i politička pitanja u seriji, kao što su imali svi prethodni projekti ''Zvjezdanih staza'',&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot; /&gt; i da zanemari elemente karakterizacije iz Originalne serije koji više nisu bili prikladni, kao što je prikaz ženskih likova u korist modernijeg pristupa.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiereChanges&quot;&gt;{{Cite web |last=Ulster |first=Laurie |date=1. 5. 2022 |title=Interview: 'Strange New Worlds' Co-Showrunner Henry Alonso Meyers On Updating 'Star Trek' Characters |url=https://trekmovie.com/2022/05/01/interview-strange-new-worlds-co-showrunner-henry-alonso-meyers-on-updating-star-trek-characters/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220501212739/https://trekmovie.com/2022/05/01/interview-strange-new-worlds-co-showrunner-henry-alonso-meyers-on-updating-star-trek-characters/ |archive-date=1. 5. 2022 |access-date=9. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Nakon što je radila kao generalni naučni savjetnik na ''Discoveryju'' i drugim serijama ''Zvjezdanih staza'' na Paramount+, astrofizičarka [[Erin Macdonald]] učinila je isto za ''Čudne nove svjetove''. Rekla je da je svaka serija na &quot;spektru od nauke do fantastike&quot;, a njena uloga je uglavnom bila da pomogne piscima da uklone &quot;salatu od riječi&quot; iz naučnih objašnjenja i da podesi druge dijaloge kako bi osigurali korištenje ispravnih naučnih izraza.&lt;ref name=&quot;MacdonaldJul2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Miller |first=Melissa T. |date=28. 7. 2022 |title=Star Trek's Science Advisor Works on All the Franchise's Current Shows |url=https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220728150944/https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |archive-date=28. 7. 2022 |access-date=21. 8. 2022 |website=Nerdist}}&lt;/ref&gt;

{{quote box|width=35%|align=right|quote=&quot;&quot;Radićemo samostalne epizode. Biće emocionalne serijalizacije. Biće dva dijela. Biće većih lukova radnje. Ali to se zaista vraća na model vanzemaljca sedmice, planete sedmice, izazova-na-brodu-sedmice.&quot;
—Izvršni producent Alex Kurtzman o staromodnom pripovijedanju serije&lt;ref name=&quot;KurtzmanContendersAug2020&quot; /&gt;}}

Goldsman je rekao da je serija bila epizodičnija od ''Discoveryja'' i ''Picarda'', što je stil bliži ''Originalnoj seriji'', iako koristi prednost serijaliziranog pripovijedanja za razvoj lukova likova.&lt;ref name=&quot;SNWEpisodic&quot;&gt;{{Cite web |last=Holloway |first=Daniel |date=15. 5. 2020 |title=New 'Star Trek' Series Featuring Spock and Pike Will Be 'Optimistic and More Episodic,' Creators Say |url=https://variety.com/2020/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-spock-pike-episodic-1234608181/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516022322/https://variety.com/2020/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-spock-pike-episodic-1234608181/ |archive-date=16. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2019 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Myers je elaborirao da su pisci htjeli unijeti &quot;moderni senzibilitet karaktera&quot; u ''Zvjezdane staze'' na način na koji su se uvijek pričale priče o ''Zvjezdanim stazama''. To je brod i putuje u čudne nove svjetove, a mi ćemo pričati velike ideje o naučnofantastičnim avanturama u epizodnom modu. Tako da imamo prostora da upoznamo nove vanzemaljce, vidimo nove brodove, posjetimo nove kulture.&quot;&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2020&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie.com Staff --&gt; |date=8. 9. 2020 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Will Reveal Number One's &quot;Mind-Blowing&quot; Backstory |url=https://trekmovie.com/2020/09/08/star-trek-strange-new-worlds-will-reveal-number-ones-mind-blowing-backstory/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200911231636/https://trekmovie.com/2020/09/08/star-trek-strange-new-worlds-will-reveal-number-ones-mind-blowing-backstory/ |archive-date=11. 9. 2020 |access-date=12. 9. 2020 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Budući da serija ima samo 10 epizoda po sezoni, za razliku od 20 ili više epizoda koje su imale sezone drugih serija ''Zvjezdanih staza'', producenti su smatrali da ''Čudni novi svjetovi'' nisu u stanju &quot;samo [probati] različite stvari&quot; i umjesto toga su željeli pokazati svoj puni potencijal dajući svakoj epizodi &quot;dramatično&quot; drugačiji žanr i ton.&lt;ref name=&quot;MyersInversePremiere&quot; /&gt; Goldsman je rekao da je ovo jedina serija na kojoj je radio a u kojoj je želio da ima duplo veći broj epizoda, jer su pisci morali odbaciti 10 dobrih ideja po  epizodi za svakih 10 odabranih za sezonu.&lt;ref name=&quot;GoldsmanMoreEps&quot;&gt;{{Cite web |last=Orquiola |first=John |date=19. 5. 2023 |title=Strange New Worlds' 10 Episode Seasons Aren't Enough, Says Showrunner |url=https://screenrant.com/strange-new-worlds-showrunner-10-episodes-not-enough/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230519190347/https://screenrant.com/strange-new-worlds-showrunner-10-episodes-not-enough/ |archive-date=19. 5. 2023 |access-date=30. 7. 2023 |website=Screen Rant}}&lt;/ref&gt;

=== Glumačka postava ===
Anson Mount, Ethan Peck i Rebecca Romijn glume u seriji, ponavljajući svoje uloge Christophera Pikea, Spocka i Une Chin-Riley / Broj jedan iz ''Discoveryja''.&lt;ref name=&quot;OfficialOrder&quot; /&gt; Njihovi likovi su prvi put predstavljeni u filmu &quot;The Cage&quot;, u kojem su glumili [[Jeffrey Hunter]] kao Pike, [[Leonard Nimoy]] kao Spock i [[Majel Barrett]] kao Broj jedan.&lt;ref name=&quot;Mount&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SNWEpisodic&quot; /&gt; [[Babs Olusanmokun]], [[Christina Chong]], [[Celia Rose Gooding]], [[Jess Bush]] i [[Melissa Navia]] najavljene su kao dodatni redovni glumci u seriji s početkom snimanja.&lt;ref name=&quot;FilmingCast&quot; /&gt; Njihove uloge otkrivene su u septembru 2021. Bush je dobila ulogu lika [[Christina Chapel|Christine Chapel]], Gooding je preuzela ulogu [[Nyota Uhura|Nyote Uhura]] od [[Nichelle Nichols]], a Olusanmokun je zamijenio [[Booker Bradshaw|Bookera Bradshawa]] kao [[Joseph M'Benga|Josepha M'Benga]]. Chong i Navia su glumili nove likove [[La'an Noonien-Singh]] i [[Erica Ortegas]], a [[Bruce Horak]] je dobio ulogu Hemmera.&lt;ref name=&quot;CastReveal&quot;&gt;{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=8. 9. 2021 |title=Meet The Cast Of 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://trekmovie.com/2021/09/08/meet-the-cast-of-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210909081814/https://trekmovie.com/2021/09/08/meet-the-cast-of-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=9. 9. 2021 |access-date=11. 9. 2021 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CastReveal2&quot;&gt;{{Cite web |last=Burt |first=Kayti |date=9. 9. 2021 |title=Star Trek's Most Underserved Characters Will Be Back in Strange New Worlds |url=https://www.denofgeek.com/tv/star-treks-most-underserved-characters-will-be-back-in-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210909081720/https://www.denofgeek.com/tv/star-treks-most-underserved-characters-will-be-back-in-strange-new-worlds/ |archive-date=9. 9. 2021 |access-date=11. 9. 2021 |website=Den of Geek}}&lt;/ref&gt; Horak je bio prvi slijepi redovni glumac u seriji ''Zvjezdanih staza''. Rekao je da Hemerova smrt kasno u prvoj sezoni neće biti kraj njegovog učešća u seriji;&lt;ref name=&quot;HorakOC&quot;&gt;{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=30. 6. 2022 |title=Interview (With Spoilers): Star Trek's First Blind Actor on Cancer, Family and Facing Death |url=https://www.original-cin.ca/posts/2022/6/30/interview-with-spoilers-star-treks-first-blind-characteractor-on-cancer-family-and-facing-death |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630163433/https://www.original-cin.ca/posts/2022/6/30/interview-with-spoilers-star-treks-first-blind-characteractor-on-cancer-family-and-facing-death |archive-date=30. 6. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Original Cin}}&lt;/ref&gt; Horak se vratio kao lik u drugoj sezoni za gostujuću ulogu.&lt;ref name=&quot;HorakS2&quot;&gt;{{Cite web |last=Donaldson |first=Mark |date=20. 7. 2023 |title=Star Trek Strange New Worlds Season 2 Episode 6 Ending Explained |url=https://screenrant.com/strange-new-worlds-season-2-episode-6-ending/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20230731015905/https://screenrant.com/strange-new-worlds-season-2-episode-6-ending/ |archive-date=31. 7. 2023 |access-date=31. 7. 2023 |website=Screen Rant}}&lt;/ref&gt;

=== Dizajn ===
Rad na dizajnu započeo je u augustu 2020.&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2020&quot; /&gt; s [[Jonathan Lee|Jonathanom Leejem]] kao dizajnerom produkcije.&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2021&quot;&gt;{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=13. 9. 2021 |title=Pike's Kitchen, Spock's Love, And More Revealed From 'Star Trek: Strange New Worlds' Panel |url=https://trekmovie.com/2021/09/13/pikes-kitchen-spocks-love-and-more-revealed-from-star-trek-strange-new-worlds-panel/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210914012200/https://trekmovie.com/2021/09/13/pikes-kitchen-spocks-love-and-more-revealed-from-star-trek-strange-new-worlds-panel/ |archive-date=14. 9. 2021 |access-date=19. 9. 2021 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Myers je rekao da su pristupili seriji kao da kreator ''Zvjezdanih staza'' [[Gene Roddenberry]] pravi [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnu seriju]] sa modernom tehnologijom i efektima, zadržavajući elemente dizajna iz 1960-ih koji su i dalje funkcionisali za savremeni projekat, a izbjegavajući dijelove koji su izgledali &quot;jeftino&quot;. On je ovo uporedio sa prvim filmom ''[[Zvjezdane staze: Film|Zvjezdanih staza]]'', koji je također koristio svoj budžet i resurse da proširi originalne dizajne.&lt;ref name=&quot;MyersTMPremiere&quot; /&gt; Mount je rekao da su kompleti imali &quot;moderni izgled iz sredine stoljeća. Postoje neki komadi koje biste mogli pronaći u super luksuznoj verziji Macy'sa iz 1967. Zadržava onu cool vibru iz 60-ih, ali na ažuriran način&quot;.&lt;ref name=&quot;Mount101THR&quot; /&gt; Setovi ''Enterprisea'' za ''Čudne nove svjetove'' ažurirani su u odnosu na ''Discovery'',&lt;ref name=&quot;GoldsmanApr2021&quot;&gt;{{Cite web |last=Hibberd |first=James |date=12. 4. 2021 |title='Star Trek' Showrunner Discusses 'Strange New Worlds' Plan, Evolving Q for 'Picard' |url=https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-trek-producer-reveals-strange-new-worlds-plan-evolving-q-for-picard |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412180517/https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-trek-producer-reveals-strange-new-worlds-plan-evolving-q-for-picard |archive-date=12. 4. 2021 |access-date=13. 4. 2021 |website=The Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt; kao što je set komandnog mosta kompaktniji i bliži veličini originalne serije. Setovi su dizajnirani da funkcionišu kao praktičan zvjezdani brod, uključujući pokretne komponente i unaprijed programiranu grafiku monitora koja je reagovala na glumce,&lt;ref name=&quot;SNWStarTrekDay2021&quot; /&gt; i praktičan ekran za prikaz koji zamjenjuje vizualne efekte koje je ''Discovery'' koristio. Lee je želio da se most osjeća &quot;toplije&quot; od ''Discoveryjeve'' hladne plave i zelene palete, posebno koristeći boje grafike monitora na setu da bi to postigao.&lt;ref name=&quot;EnterpriseVarietyAug2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Mantz |first=Scott |date=3. 8. 2022 |title=How the Starship Enterprise Was Redesigned for 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://variety.com/2022/artisans/news/starship-enterprise-resdesigned-star-trek-strange-new-worlds-1235326096/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220803191606/https://variety.com/2022/artisans/news/starship-enterprise-resdesigned-star-trek-strange-new-worlds-1235326096/ |archive-date=3. 8. 2022 |access-date=6. 8. 2022 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Inženjering, trpezarija i kompleti teretnog prostora su prošireni tehnologijom virtuelne proizvodnje.&lt;ref name=&quot;VirtualProductionAC&quot;&gt;{{Cite web |last=Kadner |first=Noah |date=23. 6. 2022 |title=Boldly Going Virtual with Star Trek: Strange New Worlds |url=https://ascmag.com/articles/star-trek-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220623095432/https://theasc.com/articles/star-trek-strange-new-worlds |archive-date=23. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=American Cinematographer}}&lt;/ref&gt; Rekviziti su također redizajnirani od ''Discoveryjevih'': faseri, trikorderi i komunikatori imaju &quot;retro&quot; izgled bliži onima iz Originalne serije.[&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022TMProps&quot;&gt;{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=9. 4. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Props Revealed At Star Trek: Mission Chicago |url=https://trekmovie.com/2022/04/09/star-trek-strange-new-worlds-props-revealed-at-star-trek-mission-chicago/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410025028/https://trekmovie.com/2022/04/09/star-trek-strange-new-worlds-props-revealed-at-star-trek-mission-chicago/ |archive-date=10. 4. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt;

[[Bernadette Croft]] je postavljena za kostimografkinju serije nakon što je radila kao asistent na ''Discoveryju''.&lt;ref name=&quot;CroftInverse&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=20. 5. 2022 |title=53 years later, Star Trek rebooted the miniskirt uniform — with a gender-neutral twist |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-costume-designer-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521195230/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-strange-new-worlds-costume-designer-interview |archive-date=21. 5. 2022 |access-date=4. 7. 2022 |website=Inverse}}&lt;/ref&gt; Uniforme Zvjezdane flote su ažurirane u odnosu na one koje smo vidjeli u ''Discoveryju'',&lt;ref name=&quot;GoldsmanApr2021&quot; /&gt; a Mount ih je nazvao &quot;svijetom razlike u odnosu na ''Discoveryjeve'' uniforme. One su mnogo više opraštale... više kao povratak.&quot;&lt;ref name=&quot;Mount101THR&quot; /&gt; zadržati primarne boje kostima iz Originalne serije (zlatna za oficire komande i kontrole, plava za naučne oficire i crvena za komunikacije, inženjering, sigurnost i taktiku). Svaka divizija ima oznake koje se pojavljuju na njihovoj znački Zvjezdane flote, a one su dodane kao uzorak na ramenima i rukama.&lt;ref name=&quot;UniformsTMFeb2022&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekMovie Editors --&gt; |date=28. 2. 2022 |title=Get A Closer Look At The 'Star Trek: Strange New Worlds' Starfleet Uniforms |url=https://trekmovie.com/2022/02/28/get-a-closer-look-at-the-star-trek-strange-new-worlds-starfleet-uniforms/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228213045/https://trekmovie.com/2022/02/28/get-a-closer-look-at-the-star-trek-strange-new-worlds-starfleet-uniforms/ |archive-date=28. 2. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Uniforma se smatra i standardnom tunikom i dužom jaknom koja ima sličan izgled uniformama u stilu mini suknje koje nose glumice u Originalnoj seriji. Croft je želio da izbegne &quot;pretjeranu seksualizaciju“ dizajna mini suknje, ali Romijn ju je ohrabrio da napravi prikladniju verziju jer &quot;možeš učiniti da izgleda opasno, možeš da se boriš (u njoj), možeš da uradiš šta god trebaš u haljini&quot;. Serijalna verzija minice je rodno neutralna i glumci odlučuju da li je nose ili će nositi tuniku.&lt;ref name=&quot;CroftInverse&quot; /&gt; Tunika dr. M'Benge je svijetloplava i ima preklop sprijeda kako bi se približio izgledu modernog pilinga,&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022TCProps&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=d6Vaz66niIg |title=Star Trek: Strange New Worlds Prop &amp; Costume Exhibit – April 2022 |date=16. 4. 2022 |last=&lt;!-- TrekCore Staff --&gt; |type=Video |publisher=TrekCore.com |access-date=10. 5. 2022 |via=[[YouTube]] |archive-date=10. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220510034847/https://www.youtube.com/watch?v=d6Vaz66niIg |url-status=live }}&lt;/ref&gt; dok je također inspirisan kostimima koje je nosio dr. [[Leonard McCoy]] [[DeForest Kelley|DeForesta Kelleya]] u Originalnoj seriji. Sestra Chapel nosi bijeli kombinezon koji je sličan medicinskim uniformama koje se nose u ''Discoveryju''. Članovi gostujućeg tima preko uniformi nose sivi sako koji je omaž jaknama koje se nose u &quot;Kavezu&quot;. Jakne imaju okrugli dio na ramenu koji je inspirisan kostimom koji je nosio [[William Shatner]] kao [[James T. Kirk]] u filmu ''[[Zvjezdane staze 2: Khanov bijes|Khanov bijes]]'' (1982).&lt;ref name=&quot;CroftInverse&quot; /&gt; Čizme koje oficiri nose kreirao je dizajner cipela [[John Fluevog]] kao futurističkiju verziju &quot;čizama u kubanskom stilu&quot; iz Originalne serije. Kožne čizme imaju metalnu delta obilježje Zvjezdane flote na gležnju.&lt;ref name=&quot;FluevogSpace&quot;&gt;{{Cite web |last=Spry |first=Jeff |date=27. 4. 2022 |title=Beam up these 'Star Trek: Strange New Worlds' Starfleet boots from designer John Fluevog |url=https://www.space.com/star-trek-starfleet-boots-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429045407/https://www.space.com/star-trek-starfleet-boots-strange-new-worlds |archive-date=29. 4. 2022 |access-date=10. 5. 2022 |website=Space.com}}&lt;/ref&gt;

[[Legacy Effects]] obezbjedio je vanzemaljske proteze za seriju i uveo nove vanzemaljske vrste u skoro svaku epizodu.&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=17. 4. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Panel Talks New Aliens, Expanding The Enterprise, Time Travel, And More |url=https://trekmovie.com/2022/04/17/star-trek-strange-new-worlds-panel-talks-new-aliens-expanding-the-enterprise-time-travel-and-more/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419002748/https://trekmovie.com/2022/04/17/star-trek-strange-new-worlds-panel-talks-new-aliens-expanding-the-enterprise-time-travel-and-more/ |archive-date=19. 4. 2022 |access-date=19. 4. 2022 |website=TrekMovie.com}}&lt;/ref&gt; Po Goldsmanovom zahtjevu, Legacy je redizajnirao protezu za Spockove uši i obrve kako bi bili bliži onima korištenim na Nimoyu u &quot;Kavezu&quot; nego onima iz ''Discoveryja''.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsVariety&quot;&gt;{{Cite web |last=Mantz |first=Scott |date=15. 6. 2022 |title=Ethan Peck Shaved His Eyebrows to Play Spock on 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://variety.com/2022/artisans/news/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-1235295273/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615200316/https://variety.com/2022/artisans/news/star-trek-strange-new-worlds-ethan-peck-1235295273/ |archive-date=15. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=Variety}}&lt;/ref&gt; Također su napravljena podešavanja kako bi bolje pristajala Peckovom licu, kao što je manji ugao obrva u odnosu na Nimoyovo.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsIW&quot;&gt;{{Cite web |last=Desowitz |first=Bill |date=24. 6. 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds': Making Spock Look Like Spock |url=https://www.indiewire.com/2022/06/star-trek-strange-new-worlds-spock-new-makeup-1234736139/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220624205143/https://www.indiewire.com/2022/06/star-trek-strange-new-worlds-spock-new-makeup-1234736139/ |archive-date=24. 6. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=IndieWire}}&lt;/ref&gt; Šef odjela za protetiku [[Chris Bridges]] uvjerio je Pecka da obrije obrve, što je Peck odlučio da ne radi na ''Discoveryju'', kako bi poboljšao proces nanošenja protetike i smanjio vrijeme potrebno sa dva sata na 72 minute.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsVariety&quot; /&gt; Tim za šminkanje i kosu radio je na Spockovoj frizuri i zaliscima, stvarajući varijaciju Nimoyovog izgleda koja je bolje pristajala Peckovom licu.&lt;ref name=&quot;SpockProstheticsIW&quot; /&gt; Uvodnu sekvencu naslova napravio je kreativni studio [[Picturemill]].&lt;ref name=&quot;Picturemill&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- Brief Staff --&gt; |date=6. 5. 2022 |title=Picturemill Lights Up the Enterprise for 'Strange New Worlds' |url=https://brief.promax.org/article/picturemill-lights-up-the-enterprise-for-strange-new-worlds |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706021631/https://brief.promax.org/index.php/article/picturemill-lights-up-the-enterprise-for-strange-new-worlds |archive-date=6. 7. 2022 |access-date=6. 7. 2022 |website=Promax Awards}}&lt;/ref&gt; Počinje &quot;početnom sekvencom&quot; ''Enterprisea'' u kojoj brod postaje osvijetljen, a Mount daje monolog &quot;Svemir: posljednja granica...&quot; koji je također korišten za Originalnu seriju i Sljedeću generaciju. Zatim slijede vizuali ''Enterprisea'' koji leti kroz različite međuzvjezdane lokacije i posjećuje naslovne &quot;čudne nove svjetove&quot;. Sekvenca je slična &quot;naslovnoj sekvenci u istraživačkom stilu&quot; iz Voyagera.&lt;ref name=&quot;Picturemill&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OpeningTitles&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- TrekCore Staff --&gt; |date=29. 4. 2022 |title=Watch the Star Trek: Strange New Worlds Opening Credits! |url=https://blog.trekcore.com/2022/04/watch-the-star-trek-strange-new-worlds-opening-credits/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430110413/https://blog.trekcore.com/2022/04/watch-the-star-trek-strange-new-worlds-opening-credits/ |archive-date=30. 4. 2022 |access-date=30. 4.  2022 |website=TrekCore.com}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Serija se snima na CBS Stages Canada u [[Mississaugi]], [[Ontario]], pod radnim naslovom ''Lily i Isaac''.&lt;ref name=&quot;FilmingStart&quot;&gt;{{Cite web |last=Pitt |first=Alison |date=15. 2. 2021 |title=Star Trek: Strange New Worlds due to start filming at CBS Studios Canada this week |url=https://www.dailystartreknews.com/read/star-trek-strange-new-worlds-due-to-start-filming-at-cbs-studios-canada-this-week |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215201909/https://www.dailystartreknews.com/read/star-trek-strange-new-worlds-due-to-start-filming-at-cbs-studios-canada-this-week |archive-date=15. 2. 2021 |access-date=27. 2. 2021 |website=Daily Star Trek News}}&lt;/ref&gt; Voditelji emisije ohrabrili su režisere da unesu jedinstven izgled i ton u svaku epizodu kako bi istakli epizodni pristup serije.&lt;ref name=&quot;MissionChicago2022&quot; /&gt; [[Paramount Pictures|Paramount+]] izgradio je video zid kako bi omogućio virtuelnu produkciju serije, zasnovanu na StageCraft tehnologiji korištenoj u Disney+ seriji  [[Mandalorian]].&lt;ref name=&quot;VideoWall&quot;&gt;{{Cite web |last=Snowden |first=Scott |date=20. 11. 2020 |title='Star Trek: Discovery' borrows from 'The Running Man' in season 3, episode 6 'Scavengers' |url=https://www.space.com/star-trek-discovery-seaon-3-episode-6-recap |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120172057/https://www.space.com/star-trek-discovery-seaon-3-episode-6-recap |archive-date=20. 11. 2020 |access-date=4. 1. 2021 |website=[[Space.com]]}}&lt;/ref&gt;]&lt;ref name=&quot;PixomondoVolume&quot;&gt;{{Cite web |last=Kadner |first=Noah |date=16. 7. 2021 |title=On The Walls: Virtual Production for Series Shooting - The American Society of Cinematographers |url=https://ascmag.com/articles/on-the-walls |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717070021/https://ascmag.com/articles/on-the-walls |archive-date=17. 7. 2021 |access-date=17. 7. 2021 |website=[[American Cinematographer]]}}&lt;/ref&gt; Novi virtuelni set u Torontu je izgradila kompanija za vizuelne efekte [[Pixomondo]], a sadrži LED volumen od 270 stepeni 21 m x 9,1 m u obliku potkovice sa dodatnim LED panelima na plafonu za pomoć pri osvetljenju . Tehnologija koristi softver za igru [[Unreal Engine]] za prikaz kompjuterski generisane pozadine na LED ekranima u realnom vremenu tokom snimanja;&lt;ref name=&quot;PixomondoVolume&quot; /&gt; dodatna snimanja koja podržavaju ove vizuelne efekte odvijala su se u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].&lt;ref name=&quot;NewMexicoFilming&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 7. 2021 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Filming In New Mexico For VFX |url=https://trekmovie.com/2021/07/15/star-trek-strange-new-worlds-filming-in-new-mexico-for-vfx/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717055625/https://trekmovie.com/2021/07/15/star-trek-strange-new-worlds-filming-in-new-mexico-for-vfx/ |archive-date=17. 7. 2021 |access-date=17. 7. 2021 |website=[[TrekMovie.com]]}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Do decembra 2020. kompozitor [[Zvjezdane staze: Discovery|Discoveryja]] i [[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]], Jeff Russo, razgovarao je o ''Čudnim novim svjetovima'' s Kurtzmanom, uključujući i način na koji to „treba tretirati muzički“, ali da li će Russo biti uključen u partituru spin-offa tek treba da se utvrdi.&lt;ref name=&quot;RussoInverseDec2020&quot;&gt;{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=16. 12. 2020 |title=Star Trek Composer Teases Picard Season 2, Discovery Season 4, and More |url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-picard-season-2-discovery-season-4-jeff-russo-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201216135959/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-picard-season-2-discovery-season-4-jeff-russo-interview |archive-date=16. 12. 2020 |access-date=24. 12. 2020 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}&lt;/ref&gt; U februaru 2022. otkriveno je da je Russo napisao muziku za glavne naslove za seriju, dok je [[Nami Melumad]] komponovala ostatak muzike. Melumad je ranije komponovala muziku za [[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]] i epizodu [[Zvjezdane staze: Kratke staze|Kratkih staza]],&lt;ref name=&quot;Composers&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- filmmusicreporter --&gt; |date=11. 2. 2022 |title=Nami Melumad Scoring Paramount+'s 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://filmmusicreporter.com/2022/02/11/nami-melumad-scoring-paramounts-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220212034106/https://filmmusicreporter.com/2022/02/11/nami-melumad-scoring-paramounts-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=12. 2. 2022 |access-date=12. 2. 2022 |website=Film Music Reporter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MelumadFeb2022&quot;&gt;{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=15. 2. 2022 |title=Composer Nami Melumad Talks About Her &quot;Cinematic&quot; Score For 'Star Trek: Strange New Worlds' |url=https://trekmovie.com/2022/02/15/composer-nami-melumad-talks-about-her-cinematic-score-for-star-trek-strange-new-worlds/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216023849/https://trekmovie.com/2022/02/15/composer-nami-melumad-talks-about-her-cinematic-score-for-star-trek-strange-new-worlds/ |archive-date=16. 2. 2022 |access-date=16. 2. 2022 |website=[[TrekMovie.com]]}}&lt;/ref&gt; i pristupila je svakoj epizodi kao da je u pitanju igrani film.&lt;ref name=&quot;MelumadFeb2022&quot; /&gt; Russova glavna tema je moderna adaptacija originalne teme Zvjezdanih staza [[Alexander Courage|Alexandera Couragea]],&lt;ref name=&quot;OpeningTitles&quot; /&gt; i uključuje teremin kao način da se nagovijesti Courageov vokalni aranžman teme.&lt;ref name=&quot;MusicST&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://startrek.com/videos/watch-the-music-of-star-trek-strange-new-worlds |title=Watch: The Music of Star Trek: Strange New Worlds |type=Video |publisher=[[StarTrek.com]] |access-date=7. 7. 2022 |archive-date=7. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707035755/https://www.startrek.com/videos/watch-the-music-of-star-trek-strange-new-worlds |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Album sa soundtrackom za prvu sezonu je izdao [[Lakeshore Records]] u digitalnoj formi 28. aprila 2023. godine.&lt;ref name=&quot;S1Soundtrack&quot;&gt;{{Cite web |last=&lt;!-- filmmusicreporter --&gt; |date=20. 4. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Soundtrack Album Details |url=http://filmmusicreporter.com/2023/04/20/star-trek-strange-new-worlds-soundtrack-album-details/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422041827/http://filmmusicreporter.com/2023/04/20/star-trek-strange-new-worlds-soundtrack-album-details/ |archive-date=22. 4. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=Film Music Reporter}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zvjezdane staze]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://startrek.com/shows/star-trek-strange-new-worlds}}
* [https://www.paramountplus.com/shows/star-trek-strange-new-worlds/ ''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''] na [[Paramount+]]
* {{IMDb title}}
{{Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi}}
{{Zvjezdane staze}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze]]
[[Kategorija:Animirane serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2022.]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Zvjezdane staze (TV-serije)]]</text>
      <sha1>tfzurso500x7zoc8wlhd7gv8saoqazd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Taras Doljni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>519852</id>
    <revision>
      <id>3924476</id>
      <parentid>3893849</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8286" sha1="2jjzxma19cykojh6rnsxxv8281s1nju" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Taras Dolnij
| slika             = 
| puno ime          = Taras Vasiljevič Dolnij
| država            = {{ZID|SSSR}} &lt;br&gt; {{ZID|Ukrajina}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1959|06|18}}
| mjesto rođenja    = [[Humali]], [[Ternopiljska oblast]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] 
| država rođenja    = [[SSSR]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            = 
| visina            = 174
| težina            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 
| plasman SK        = '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = 
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = 
| kraj karijere     = 1997.
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivan
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0
}}
| nagrade                    =
| ordeni                     = 
|ažurirano                   = 19. 4. 2025.
}}
'''Taras Dolnij''', ({{jez-uk|Тарас Васильович Дольний|kurziv=da}}, {{jez-ru|Тарас Васильевич Дольный|kurziv=da}})&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.misto.net/firm/1205183.html | title =Спортивні постаті області: Дольний Тарас Васильович | authorlink = | last = | first = | date = | website =misto.net | publisher = | access-date = | language =uk }}&lt;/ref&gt; rođen 18. juna 1959.&lt;ref name=&quot;BiathlonUA&quot;&gt;{{citation |url=https://www.biathlon.com.ua/ua/profile/2247-taras-dolyniy |title=Taras Dolniy's Profile |access-date=15. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; u [[Humali]]ju  u [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|USSR]], [[SSSR]] (danas [[Ukrajina]]), nekadašnji je sovjetski i ukrajinski biatlonac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/do/toras-dolniy-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191213/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/do/toras-dolniy-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Toras Dolniy Olympic Results |access-date=8. 6. 2019| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|12]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|18]]  
| 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|15]]
|}
Taras Dolnij je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]  U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 12-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 2:25.8&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 15-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Vitalij Mohiljenko|Vitalijem Mohiljenkom]], [[Roman Zvonkov|Romanom Zvonkovim]] i [[Valentin Džima|Valentinom Džimom]] kada su s 5:25.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|60]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|51]] 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|5]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|13]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|34]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|17]] 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|5]] 
|}
Dolnij je nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20&amp;nbsp;km]] kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:01.1&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika poljskog biatlonca [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je plasman peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksandar Lisenko|Aleksandrom Lisenkom]], [[Valentin Džima|Valentinom Džimom]] i [[Roman Zvonkov|Romanom Zvonkovim]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;6&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]
|-
|57|| || ||75||
|}
Prvi nastup Dolnija u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] u [[Ruhpolding]]u 27. januara 1983. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto iza pobjednika zapadnonjemačkog biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]], što mu je i najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji. U ekipnim disciplinama u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] osvojio je četvrto mjesto 21. marta 1993. u [[Kontiolahti]]ju u štafetnoj utrci s [[Vitalij Mohiljenko|Vitalijem Mohiljenkom]], [[Ivan Maksimov|Ivanom Maksimovim]] i [[Valentin Džima|Valentinom Džimom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988, nakon čega se bavio trenerskim poslom.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://vilne.org.ua/2017/10/olimpijskyj-urok-ye-na-kogo-rivnyatysya | title =Олімпійський урок: є на кого рівнятися, є до чого прагнути | authorlink = | last = | first = | date =24. 10. 2017 | website =vilne.org.ua | publisher = | access-date =19. 4. 2025 | language =uk }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Taras Dolnij}}
* {{Sport365-m|314}}

{{DEFAULTSORT:Dolnji, Taras}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Humali]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>2jjzxma19cykojh6rnsxxv8281s1nju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arijana Čulina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521694</id>
    <revision>
      <id>3924558</id>
      <parentid>3806893</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T07:33:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4809" sha1="kizteallm0o4p9axvt6znsujfcr826m" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime =  Arijana Čulina
| slika = 
| alt_slike = 
| opis = 
| ime_pri_rođenju = &lt;!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --&gt;
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|20}}
| mjesto_rođenja = [[Split]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti =
| nacionalnost = 
| druga_imena = 
| zanimanje = Glumica
| godine_aktivnosti = 1988-danas
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
}}
'''Arijana Čulina''' jest [[hrvatska]] književnica, pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.hnk-split.hr/o-kazalistu/ansambl/detalj/article/arijana-culina|title=Arijana Čulina|website=HNK Split|access-date=29. 5. 2025|archive-date=12. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231012184121/https://www.hnk-split.hr/o-kazalistu/ansambl/detalj/article/arijana-culina|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Karijera ===
USplitu je završila srednju upravnu školu, te Muzičku školu &quot;Josip Hatze&quot;, odsjek solo pjevanja. Diplomirala je glumu 1989. na [[Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]]. Odigrala je više pozorišnih uloga u [[komedija]]ma, [[drama]]ma, [[mjuzikl]]ima. Angažirana je u [[split]]skom [[Hrvatsko narodno pozorište u Splitu|HNK]]-u  od 1988.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Od televizijskih uloga, najpoznatija je uloga Milijane u seriji ''Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo'', a prepoznatljiva je i po ulogama u serijama ''[[Novo doba]]'', ''[[Cimmer fraj]]'', ''[[Ptice nebeske]]'' i ''[[Ruža vjetrova (serija)|Ruža vjetrova]]''.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/185050/12/Arijana-Culina-igra-nezrelu--neodgovornu-i-pohlepnu-Dunju Arijana Čulina igra nezrelu, neodgovornu i pohlepnu Dunju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624114834/http://www.glas-slavonije.hr/185050/12/Arijana-Culina-igra-nezrelu--neodgovornu-i-pohlepnu-Dunju |date=24. 6. 2013 }} Piše: Dražen Bađun, Glas Slavonije&lt;/ref&gt;

Autorica je brojnih izdanja, priča, romana i drama.

== Književna djela ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Naziv
!Izdavač
|-
|1997.
|''[[Životinjska posla]]''
|Laus, Split
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2001.
|''[[Što svaka žena triba znat o onin stvarima]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |Mozaik knjiga, Zagreb
|-
|''[[Put-ovanja, lud-ovanja za veliku i malu djecu]]''
|-
|2002.
|''[[Dvi-tri teške drame za umrit od smija]]''
|-
|2003.
|''[[Bolje se rodit bez one stvari nego bez sriće]]''
|Profil International, Zagreb
|-
|2004.
|''[[Za Europu spremni]]''
|Slobodna Dalmacija, Split
|-
|2008.
|''[[Kako sam postao faca]]''
|Mozaik knjiga, Zagreb
|-
|2013.
|''[[Vrline mane Mare Bubamare]]''
|V.B.Z., Zagreb
|}

== Filmografija ==
=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1988-1989.
|''[[Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo]]''
|Milijana 
|-
|1989.
|''[[Ptice nebeske]]''
|
|-
|2002.
|''[[Novo doba]]''
|Jagoda Šimleša 
|-
|2005-2006.
|''[[Večernja škola: Povratak upisanih]]''
|Sofija 
|-
|2006-2007.
|''[[Cimmer fraj]]''
|Anđelina 'Anđa' Macola
|-
|2013.
|''[[Ruža vjetrova]]''
|Dunja Bartulović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
|''[[Minus i plus]]''
|Ivanka 
|-
|''[[Područje bez signala]]''
|Janja 
|}

=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|2016.
|''[[Ne gledaj mi u pijat]]''
|Vera 
|-
|2020.
|''[[Tereza37]]''
|doktorica 
|-
|2021.
|''[[Plavi cvijet]]''
|Sanja 
|}

== '''Nagrade''' ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Nagrada
!Djelo i uloga
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2023.
|Nagrada za najbolju glumicu na festivalu Purgatorije, Tivat, Crna Gora
| rowspan=&quot;4&quot; |Fani u predstavi Ivane Vuković ''55 kvadrata''
|-
|Nagrada Fabijan Šovagović za najbolju glumicu na 30. Festivalu glumca
|-
|Nagrada Marul za glumačko ostvarenje na 33. Marulićevim danima
|-
|2022.
|Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju sporednu žensku ulogu
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017.
|Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu
|Vera u filmu ''Ne gledaj mi u pijat'' , 64. Pulski filmski festival
|-
|Nagrada za najbolju žensku ulogu 
|Vera u filmu Ne gledaj mi u pijat, FEST 2017
|-
|2003.
|Nagrada Marin Držić Ministarstva kulture Republike Hrvatske
|za dramski tekst Splitska kvatrologija
|-
|2001.
|Nagrada Marul na Festivalu Marulićevi dani
|Desa u predstavi Ptičice Filipa Šovagovića u režiji Paola Magellija
|-
|
|Priznanje na Festivalu u Sibiu, Rumunjska
|za ulogu Lizistrate na “Glumci europske konvencije
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb name|1122136}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čulina, Arijana}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]
[[Kategorija:Hrvatske glumice]]</text>
      <sha1>kizteallm0o4p9axvt6znsujfcr826m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teorija haosa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526296</id>
    <revision>
      <id>3924477</id>
      <parentid>3916677</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:17:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="125323" sha1="6ky6tlfjgjf1d3qpaj0pz2nfiko50c5" xml:space="preserve">[[Slika:Lorenz attractor yb.svg|thumb|right| Grafikon  [[Lorenzov atraktor|Lorenzovog atraktora]] za vrijednosti {{nowrap|''r'' {{=}} 28}}, {{nowrap|σ {{=}} 10}}, {{nowrap|''b'' {{=}} {{sfrac|8|3}}}}]]
[[Slika:Double-compound-pendulum.gif|thumb| Animacija [[dvostruko klatno|dvostrukog štapnog klatna]] pri srednjoj energiji koja pokazuje haotično ponašanje. Pokretanje klatna iz malo drugačijeg [[početni uslov|početnog uslova]] rezultiralo bi znatno drugačijom [[putanja|putanjom]]. Dvostruko štapno klatno je jedan od najjednostavnijih dinamičkih sistema sa haotičnim rješenjima.]]
'''Teorija haosa''' je [[multidiscplinarnost|interdisciplinarno]] područje [[nauka|naučnog proučavanja]] i grana [[matematika|matematike]]. Fokusira se na osnovne obrasce i [[deterministički sistem|determinističke]] [[naučni zakon|zakone]] [[dinamički sistem|dinamičkih sistema]] koji su veoma osjetljivi na [[početni uslovi|početne uslove]]. Nekada se smatralo da imaju potpuno nasumična stanja nereda i nepravilnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/chaos-theory|title=chaos theory {{!}} Definition &amp; Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Teorija haosa tvrdi da unutar prividne slučajnosti haotičnih kompleksnih sistema postoje osnovni obrasci, međusobna povezanost, konstantne [[povratna sprega|povratne sprege]], ponavljanje, samosličnost, fraktali i [[samoorganizacija]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fractalfoundation.org/resources/what-is-chaos-theory/|title=What is Chaos Theory? – Fractal Foundation|language=en-US|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Efekat leptira]], osnovni princip haosa, opisuje kako mala promjena u jednom stanju determinističkog nelinearnog sistema može rezultirati velikim razlikama u kasnijem stanju (što znači da postoji osjetljiva zavisnost od početnih uslova).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://mathworld.wolfram.com/Chaos.html|title=Chaos|last=Weisstein|first=Eric W. |website=mathworld.wolfram.com |language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Metafora]] za ovo [[ponašanje]] je da leptir koji maše krilima u [[Brazil]]u može uzrokovati ili spriječiti [[tornado]] u [[Teksas]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://geoffboeing.com/2015/03/chaos-theory-logistic-map/|title=Chaos Theory and the Logistic Map|last=Boeing
|first=Geoff|date=26. 3. 2015|language=en|access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;&gt;{{Cite book |last=Lorenz |first=Edward |title=The Essence of Chaos |publisher=University of Washington Press |year=1993 |isbn=978-0-295-97514-6 |url=https://books.google.com/books?id=j5Ub6sMCoOsC}}&lt;/ref&gt;{{rp|181–184}}&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Cui |first4=Jialin |last5=Faghih-Naini |first5=Sara |last6=Paxson |first6=Wei |last7=Atlas |first7=Robert |date=4. 7. 2022 |title=Three Kinds of Butterfly Effects within Lorenz Models |journal=Encyclopedia |volume=2 |issue=3 |pages=1250–1259 |doi=10.3390/encyclopedia2030084 |issn=2673-8392|doi-access=free }} 
[[Slika:CC-BY icon.svg|70px]]  Tekst je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].&lt;/ref&gt;

Male razlike u početnim uslovima, kao što su one uzrokovane greškama u mjerenjima ili greškama zaokruživanja u numeričkoj analizi, mogu dati veoma različite rezultate za takve dinamičke sisteme, što dugoročno predviđanje njihovog ponašanja generalno čini nemogućim.&lt;ref&gt;{{cite book |last = Kellert |first = Stephen H. |title = In the Wake of Chaos: Unpredictable Order in Dynamical Systems |url = https://archive.org/details/inwakeofchaosunp0000kell |url-access = registration |publisher = University of Chicago Press |year = 1993 |isbn = 978-0-226-42976-2 |page = [https://archive.org/details/inwakeofchaosunp0000kell/page/32 32] }}&lt;/ref&gt; Ovo se može dogoditi čak i ako su ovi sistemi [[deterministički sistem (matematika)|deterministički]], što znači da njihovo buduće ponašanje prati jedinstvenu evoluciju &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation|last=Bishop|first=Robert|title=Chaos|date=2017|url=https://plato.stanford.edu/archives/spr2017/entries/chaos/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Spring 2017|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; i u potpunosti je određen njihovim početnim uslovima, bez uključenih elemenata [[slučajnost]]i.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kellert|1993|p=56}}&lt;/ref&gt; Drugim riječima, uprkos determinističkoj prirodi ovih sistema, to ih ne čini predvidljivim.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kellert|1993|p=62}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WerndlCharlotte&quot;&gt;{{cite journal |author = Werndl, Charlotte |title = What are the New Implications of Chaos for Unpredictability? |url = https://archive.org/details/sim_british-journal-for-the-philosophy-of-science_2009-03_60_1/page/194 |journal = The British Journal for the Philosophy of Science |volume = 60 |issue = 1 |pages = 195–220 |year = 2009 |doi = 10.1093/bjps/axn053 |arxiv = 1310.1576 |s2cid = 354849 }}&lt;/ref&gt; Ovo ponašanje je poznato kao '''deterministički haos''' ili jednostavno '''haos'''. Teoriju je sažeo [[Edward Lorenz]] kao:&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://mpe.dimacs.rutgers.edu/2013/03/17/chaos-in-an-atmosphere-hanging-on-a-wall/ |title = Chaos in an Atmosphere Hanging on a Wall |last1 = Danforth |first1 = Christopher M. |date = april 2013 |work = Mathematics of Planet Earth 2013 |access-date = 12. 6. 2018 |archive-date = 1. 4. 2023 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230401133402/http://mpe.dimacs.rutgers.edu/2013/03/17/chaos-in-an-atmosphere-hanging-on-a-wall/ |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

{{Blockquote|Haos: Kada sadašnjost određuje budućnost, ali približna sadašnjost ne određuje približno budućnost.}}
Haotično ponašanje postoji u mnogim prirodnim sistemima, uključujući protok fluida, nepravilnosti u otkucajima srca, vrijeme i klimu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=Lorenz1961/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last = Ivancevic |first = Vladimir G. |title = Complex nonlinearity: chaos, phase transitions, topology change, and path integrals |url = https://archive.org/details/complexnonlinear0000ivan |year = 2008 |publisher = Springer |isbn = 978-3-540-79356-4 |author2 = Tijana T. Ivancevic }}&lt;/ref&gt; Također se spontano javlja u nekim sistemima s umjetnim komponentama, kao što je [[drumski saobraćaj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Ovo ponašanje se može proučavati analizom haotičnog [[matematički model|matematičkog modela]] ili analitičkim tehnikama kao što su [[rekurentni grafikon]]i i [[Poincaréova mapa|Poincaréove mape]]. Teorija haosa ima primjenu u raznim disciplinama, uključujući [[meteorologija|meteorologiju]],&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[antropologija|antropologiju]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=On the order of chaos. Social anthropology and the science of chaos|last=Mosko M.S., Damon F.H. (Eds.)|publisher=Berghahn Books|year=2005|location=Oxford}}&lt;/ref&gt; [[sociologija|sociologiju]], [[ekologija|nauku o okolišu]], [[računarastvo|računarske nauke]], [[inženjerstvo]], [[ekonomija|ekonomiju]], [[ekologija|ekologiju]] i [[pandemija|pandemiju]] [[upravljanje krizom|upravljanje krizama]].&lt;ref name=&quot;CT-REF-20&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.researchgate.net/publication/340775886 |title=Covid-19 Pandemic and Chaos Theory: Applications based on a Bibliometric Analysis |last=Piotrowski |first=Chris |website=researchgate.net |access-date=13. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CT-REF-21&quot;&gt;{{cite book |last=Weinberger| first=David |title=Everyday Chaos – Technology, Complexity and How We're Thriving in a New World of Possibility |publisher=Harvard Business Review Press |year=2019 | isbn=9781633693968 |url=https://books.google.com/books?id=R7V2DwAAQBAJ}}&lt;/ref&gt; Teorija je formirala osnovu za područja istraživanja kao što su [[dinamički sistem|kompleksni dinamički sistemi]], [[teorija ruba haosa]] i procesi [[samoorganizacija]].

==Uvod==
Teorija haosa se bavi determinističkim sistemima čije se ponašanje, u principu, može predvidjeti. Haotični sistemi su predvidljivi neko vrijeme, a zatim 'izgledaju' kao da postaju slučajni. Količina vremena za koju se ponašanje haotičnog sistema može efikasno predvidjeti zavisi od tri stvari: koliko se neizvjesnosti može tolerisati u prognozi, koliko se tačno može izmjeriti njegovo trenutno stanje i vremenske skale koja zavisi od dinamike sistema, nazvane [[Ljapunovljevo vrijeme]]. Neki primjeri Ljapunovljevih vremena su: haotična električna kola, oko 1 milisekunda; vremenski sistemi, nekoliko dana (nedokazano); unutrašnji [[Sunčev sistem]], 4 do 5 miliona godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Wisdom|first1=Jack|last2=Sussman|first2=Gerald Jay|date=3. 7. 1992|title=Chaotic Evolution of the Solar System|url=https://archive.org/details/sim_science_1992-07-03_257_5066/page/56|journal=Science|language=en|volume=257|issue=5066|pages=56–62|doi=10.1126/science.257.5066.56|issn=1095-9203|pmid=17800710|bibcode=1992Sci...257...56S|hdl=1721.1/5961|s2cid=12209977|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U haotičnim sistemima, neizvjesnost u prognozi se povećava [[Eksponencijalni rast|eksponencijalno]] s proteklim vremenom. Dakle, matematički, udvostručenje vremena prognoze više od kvadrata proporcionalne neizvjesnosti u prognozi. To znači da se u praksi smisleno predviđanje ne može napraviti u intervalu većem od dva ili tri puta Ljapunovljevog vremena. Kada se smislena predviđanja ne mogu napraviti, sistem se čini nasumičnim.&lt;ref&gt;''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order'', Steven Strogatz, Hyperion, New York, 2003, pages 189–190.&lt;/ref&gt;

==Haotična dinamika==
[[Slika:Chaos Sensitive Dependence.svg|thumb| [[Mapa (matematika)|Mapa]] definirana sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x'')&lt;/span&gt; i &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''y'' → (''x'' + ''y)'' [[Operacija modula|mod]] 1&lt;/span&gt; pokazuje osjetljivost na početne x pozicije. Ovdje se dva niza vrijednosti ''x'' i ''y'' značajno razlikuju tokom vremena od male početne razlike.]]
U uobičajenoj upotrebi, &quot;haos&quot; znači &quot;stanje nereda&quot;.&lt;ref&gt;Definicija {{linktext|haosa}} na [[Wiktionary]];&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dictionary.com/browse/chaos|title=Definition of chaos {{!}} Dictionary.com|website=www.dictionary.com|language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Međutim, u teoriji haosa, termin je preciznije definiran. Iako ne postoji univerzalno prihvaćena matematička definicija haosa, uobičajeno korištena definicija, koju je prvobitno formulisao [[Robert L. Devaney]], kaže da da bi se dinamički sistem klasificirao kao haotičan, on mora imati ova svojstva:&lt;ref&gt;{{cite book|title=A First Course in Dynamics: With a Panorama of Recent Developments|url=https://archive.org/details/firstcourseindyn0000hass|last=Hasselblatt|first=Boris|author2=Anatole Katok|year=2003|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-58750-1}}&lt;/ref&gt;

# mora biti [[osjetljiva zavisnost od početnih uslova|osjetljivo na početne uslove]],
# mora biti [[Miješanje (matematika)|topološki tranzitivno]],
# mora imati [[gust skup|guste]] [[periodična orbita|periodične orbite]].

U nekim slučajevima, pokazano je da posljednja dva svojstva iznad zapravo impliciraju osjetljivost na početne uslove.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Elaydi, Saber N. |title=Discrete Chaos |url=https://archive.org/details/discretechaos0000elay |publisher=Chapman &amp; Hall/CRC |year=1999 |isbn=978-1-58488-002-8 |page=[https://archive.org/details/discretechaos0000elay/page/137 137] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Basener, William F. |title=Topology and its applications |publisher=Wiley |year=2006 |isbn=978-0-471-68755-9 |page=42 }}&lt;/ref&gt; U slučaju diskretnog vremena, ovo važi za sve [[Kontinuirana funkcija|kontinuirane]] [[Preslikavanje (matematika)|preslikavanja]] na [[metrički prostor|metričkim prostorima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author1=Banks | author2=Brooks | author3=Cairns | author4=Davis | author5=Stacey | title= On Devaney's definition of chaos | url=https://archive.org/details/sim_american-mathematical-monthly_1992-04_99_4/page/332 | journal=The American Mathematical Monthly | volume=99|issue=4|date=1992| pages=332–334 | doi=10.1080/00029890.1992.11995856 }}&lt;/ref&gt; U ovim slučajevima, iako je često najpraktičnije značajno svojstvo, &quot;osjetljivost na početne uslove&quot; ne mora biti navedena u definiciji.

Ako se pažnja ograniči na intervale, drugo svojstvo implicira druga dva.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Vellekoop, Michel |author2=Berglund, Raoul |title=On Intervals, Transitivity = Chaos |url=https://archive.org/details/sim_american-mathematical-monthly_1994-04_101_4/page/352 |journal=The American Mathematical Monthly |volume=101 |issue=4 |pages=353–5 |date=april 1994 |jstor=2975629 |doi=10.2307/2975629}}&lt;/ref&gt; Alternativna i općenito slabija definicija haosa koristi samo prva dva svojstva na gornjoj listi.&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Medio, Alfredo |author2=Lines, Marji |title=Nonlinear Dynamics: A Primer |url=https://archive.org/details/nonlineardynamic0000medi |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=2001 |isbn=978-0-521-55874-7 |page=[https://archive.org/details/nonlineardynamic0000medi/page/165 165] }}&lt;/ref&gt;

===Osjetljivost na početne uslove===
{{Glavni|Efekat leptira}} 
[[Slika:SensInitCond.gif|thumb| Lorenzove jednačine korištene su za generiranje grafikona za varijablu y. Početni uslovi za ''x'' i ''z'' su zadržani isti, ali su oni za ''y'' mijenjani između '''1.001''', '''1.0001''' i '''1.00001'''. Vrijednosti za &lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\sigma&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\beta&lt;/math&gt; bile su '''45.91''', '''16''' i '''4''' respektivno. Kao što se može vidjeti iz grafikona, čak i najmanja razlika u početnim vrijednostima uzrokuje značajne promjene nakon otprilike 12 sekundi evolucije u tri slučaja. Ovo je primjer osjetljive zavisnosti od početnih uslova.]]

'''Osjetljivost na početne uslove''' znači da je svaka tačka u haotičnom sistemu proizvoljno blisko aproksimirana drugim tačkama koje imaju značajno različite buduće putanje ili trajektorije. Dakle, proizvoljno mala promjena ili poremećaj trenutne putanje može dovesti do značajno drugačijeg budućeg ponašanja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Osjetljivost na početne uslove je popularno poznata kao &quot;[[efekat leptira]]&quot;, tako nazvan zbog naslova rada koji je [[Edward Lorenz]] predstavio [[Američko udruženju za unapređenje nauke|Američkom udruženju za unapređenje nauke]] u [[Washington]]u, D.C., pod naslovom &quot;Predvidljivost: Da li mahanje krila leptira u [[Brazil]]u izaziva tornado u [[Teksas]]u?''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.mit.edu/2008/obit-lorenz-0416|title=Edward Lorenz, father of chaos theory and butterfly effect, dies at 90|website=MIT News|date=16. 4. 2008 |access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Mahanje krila predstavlja malu promjenu u početnom stanju sistema, što uzrokuje lanac događaja koji sprječava predvidljivost fenomena velikih razmjera. Da leptir nije mahao krilima, putanja cijelog sistema mogla bi biti znatno drugačija.

Kao što je sugerirano u Lorenzovoj knjizi pod nazivom ''Suština haosa'', objavljenoj 1993. godine,&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;/&gt;{{rp|8}} &quot;osjetljiva zavisnost može poslužiti kao prihvatljiva definicija haosa&quot;. U istoj knjizi, Lorenz je definirao efekat leptira kao: &quot;Fenomen da mala promjena u stanju dinamičkog sistema uzrokuje da se naredna stanja uveliko razlikuju od stanja koja bi uslijedila bez promjene.&quot;&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;/&gt;{{rp|23}} Gornja definicija je u skladu s osjetljivom zavisnošću rješenja od početnih uslova (SDIC). Razvijen je idealizirani model skijanja kako bi se ilustrirala osjetljivost vremenski promjenjivih putanja na početne pozicije.&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;/&gt;{{rp|189–204}} Horizont predvidljivosti može se odrediti prije početka SDIC-a (tj. prije značajnih razdvajanja početnih obližnjih putanja).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |date=7. 5. 2022 |title=One Saddle Point and Two Types of Sensitivities within the Lorenz 1963 and 1969 Models |journal=Atmosphere |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=753 |doi=10.3390/atmos13050753 |bibcode=2022Atmos..13..753S |issn=2073-4433|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Posljedica osjetljivosti na početne uslove je da ako počnemo s ograničenom količinom informacija o sistemu (kao što je obično slučaj u praksi), onda nakon određenog vremena sistem više ne bi bio predvidljiv. Ovo je najprisutnije u slučaju vremena, koje je uglavnom predvidljivo samo oko sedmicu unaprijed.&lt;ref name=&quot;RGW&quot;&gt;{{cite book |author=Watts, Robert G. |title=Global Warming and the Future of the Earth |publisher=Morgan &amp; Claypool |year=2007 |page=17 }}&lt;/ref&gt; To ne znači da se ne može ništa tvrditi o događajima u dalekoj budućnosti - samo da postoje neka ograničenja sistema. Naprimjer, znamo da temperatura Zemljine površine prirodno neće dostići 100&amp;nbsp;°C niti pasti ispod -130&amp;nbsp;°C na Zemlji (tokom trenutne [[geološka era|geološke ere]]), ali ne možemo tačno predvidjeti koji će dan imati najvišu temperaturu u godini.

U matematičkim terminima, Ljapunovljev eksponent mjeri osjetljivost na početne uslove, u obliku brzine eksponencijalnog odstupanja od poremećenih početnih uslova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/LyapunovCharacteristicExponent.html|title=Lyapunov Characteristic Exponent|last=Weisstein|first=Eric W.|website=mathworld.wolfram.com|language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Preciznije, ako su date dvije početne putanje u faznom prostoru koje su beskonačno blizu, s početnim razmakom &lt;math&gt;\delta \mathbf{Z}_0&lt;/math&gt;, dvije putanje na kraju divergiraju brzinom datom izrazom 
:&lt;math&gt; | \delta\mathbf{Z}(t) | \approx e^{\lambda t} | \delta \mathbf{Z}_0 |,&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;t&lt;/math&gt; vrijeme, a &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt; Ljapunovljev eksponent. Brzina razdvajanja zavisi od orijentacije početnog vektora razdvajanja, tako da može postojati cijeli spektar Ljapunovljevih eksponenata. Broj Ljapunovljevih eksponenata jednak je broju dimenzija faznog prostora, iako je uobičajeno da se koristi samo najveći. Na primjer, maksimalni Ljapunovljev eksponent (MLE) se najčešće koristi, jer određuje ukupnu predvidljivost sistema. Pozitivan MLE, zajedno s ograničenošću rješenja, obično se uzima kao indikacija da je sistem haotičan.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Pored gore navedenog svojstva, postoje i druga svojstva povezana s osjetljivošću početnih uvjeta. To uključuje, na primjer, [[Mjera (matematika)|teorijski mjere]] [[Miješanje (matematika)|miješanje]] (kao što je razmatrano u [[ergodičnost|ergodičkoj]] teoriji) i svojstva [[Kolmogorovljev automorfizam|K-sistema.&lt;ref name=&quot;WerndlCharlotte&quot; /&gt;

===Neperiodičnost===
Haotičan sistem može imati nizove vrijednosti za varijablu koja se razvija, koji se tačno ponavljaju, dajući periodično ponašanje počevši od bilo koje tačke u tom nizu. Međutim, takvi periodični nizovi se odbijaju, a ne privlače, što znači da ako se varijabla koja se razvija nalazi izvan niza, ma koliko blizu, neće ući u niz i, u stvari, će od njega odstupati. Dakle, za skoro sve početne uslove, varijabla evoluira haotično sa neperiodičnim ponašanjem.

===Topološko miješanje=== 
[[Slika:LogisticTopMixing1-6.gif|thumb| Šest iteracija skupa stanja &lt;math&gt;[x,y]&lt;/math&gt; prošlo je kroz logističku mapu. Prva iteracija (plava) je početni uslov, koji u suštini formira krug. Animacija prikazuje prvu do šestu iteraciju kružnih početnih uslova. Može se vidjeti da se &quot;miješanje&quot; dešava kako napredujemo u iteracijama. Šesta iteracija pokazuje da su tačke gotovo potpuno raspršene u faznom prostoru. Da smo dalje napredovali u iteracijama, miješanje bi bilo homogeno i nepovratno. Logistička mapa ima jednačinu &lt;math&gt;x_{k+1} = 4x_k (1 - x_k)&lt;/math&gt;. Da bi se prostor stanja logističke mape proširio u dvije dimenzije, kreirano je drugo stanje, &lt;math&gt;y&lt;/math&gt;, kao &lt;math&gt;y_{k+1} = x_k + y_k &lt;/math&gt;, ako je &lt;math&gt;x_k + y_k &lt;1&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;y_{k+1} = x_k + y_k -1&lt;/math&gt; u suprotnom.]]
[[Datoteka:Chaos Topological Mixing.png|thumb|Mapa definirana sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x'')&lt;/span&gt; i &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''y'' → (''x'' + ''y)'' [[Modulo operacija|mod]] 1&lt;/span&gt; također prikazuje [[topološko miješanje]]. Ovdje se plava regija dinamikom transformiše prvo u ljubičastu regiju, zatim u ružičastu i crvenu regiju, i na kraju u oblak vertikalnih linija razasutih po prostoru.]]

[[Topološko miješanje]] (ili slabiji uslov topološke tranzitivnosti) znači da se sistem razvija tokom vremena tako da se bilo koja data regija ili [[otvoreni skup]] njenog [[fazni prostor|faznog prostora]] na kraju preklapa s bilo kojom drugom datom regijom. Ovaj matematički koncept &quot;miješanja&quot; odgovara standardnoj intuiciji, a miješanje  [[boja]] ili [[fluid]]a je primjer haotičnog sistema.

Topološko miješanje se često izostavlja iz popularnih opisa haosa, koji izjednačavaju haos samo sa osjetljivošću na početne uslove. Međutim, osjetljiva zavisnost od početnih uslova sama po sebi ne daje haos. Naprimjer, razmotrimo jednostavan [[dinamički sistem]] proizveden ponovljenim udvostručavanjem početne vrijednosti. Ovaj sistem ima osjetljivu zavisnost od početnih uslova svugdje, budući da bilo koji par bliskih tačaka na kraju postaje široko razdvojen. Međutim, ovaj primjer nema topološko miješanje, i stoga nema haos. Zaista, ima izuzetno jednostavno ponašanje: sve tačke osim 0 teže pozitivnoj ili negativnoj [[beskonačnost]]i.

===Topološka tranzitivnost===
Kaže se da je preslikavanje &lt;math&gt;f:X \u X&lt;/math&gt; topološki tranzitivno ako za bilo koji par nepraznih [[otvoreni skup|otvorenih skupova]] &lt;math&gt;U, V \subsetX&lt;/math&gt; postoji &lt;math&gt;k &gt; 0&lt;/math&gt; takvo da &lt;math&gt;f^{k}(U) \cap V \neq \emptyset&lt;/math&gt;. Topološka tranzitivnost je slabija verzija [[topološko miješanje|topološkog miješanja]]. Intuitivno, ako je preslikavanje topološki tranzitivno, onda za datu tačku ''x'' i oblast ''V'' postoji tačka ''y'' blizu ''x'' čija orbita prolazi kroz ''V''. To implicira da je nemoguće rastaviti sistem na dva otvorena skupa.&lt;ref name=&quot;Devaney&quot;&gt;{{harvnb|Devaney|2003}}&lt;/ref&gt;

Važna povezana teorema je Birkhoffova teorema tranzitivnosti. Lahko je vidjeti da postojanje guste orbite implicira topološko tranzitivnost. Birkhoffova teorema tranzitivnosti kaže da ako je ''X'' prostor koji se može prebrojiti do druge tačke, [[metrički prostor|kompletan metrički prostor]], onda topološka tranzitivnost implicira postojanje [[gusti skup|gustog skupa]] tačaka u ''X'' koje imaju guste orbite.&lt;ref&gt;{{harvnb|Robinson|1995}}&lt;/ref&gt;

===Gustoća periodičnih orbita===
Da bi haotičan sistem imao [[Gusti skup|guste]] [[periodična orbita|periodične orbite]] znači da se svakoj tački u prostoru približavaju periodične orbite proizvoljno blizu.&lt;ref name=&quot;Devaney&quot;/&gt; Jednodimenzijska [[logistička mapa]] definirana sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x'')&lt;/span&gt; je jedan od najjednostavnijih sistema s gustoćom periodičnih orbita. Naprimjer, &lt;math&gt;\tfrac{5-\sqrt{5}}{8}&lt;/math&gt;&amp;nbsp;→ &lt;math&gt;\tfrac{5+\sqrt{5}}{8}&lt;/math&gt;&amp;nbsp;→ &lt;math&gt;\tfrac{5-\sqrt{5}}{8}&lt;/math&gt; (ili približno 0,3454915&amp;nbsp;→ 0,9045085&amp;nbsp;→ 0,3454915) jest (nestabilna) orbita perioda 2, a slične orbite postoje za periode 4, 8, 16, itd. (zaista, za sve periode određene [[Sharkovskijeva teorema|Sharkovskijevom teoremom]]).&lt;ref&gt;{{harvnb|Alligood|Sauer|Yorke|1997}}&lt;/ref&gt;

Sharkovskijeva teorema je osnova Lijeve i Yorkeove teoreme&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Li |first1=T.Y. |last2=Yorke |first2=J.A. |title=Period Three Implies Chaos |journal=American Mathematical Monthly|volume=82 |pages=985–92 |year=1975 |url=http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |author1=Tien-Yien Li |doi=10.2307/2318254 |issue=10 |author2=James A. Yorke |bibcode=1975AmMM...82..985L |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091229042210/http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |archive-date=29. 12. 2009 |jstor=2318254}}&lt;/ref&gt; (1975) dokaz da će svaki kontinuirani jednodimenzionalni sistem koji pokazuje regularni ciklus perioda tri također pokazivati regularne cikluse svake druge dužine, kao i potpuno haotične orbite.
{{clear}}

===Strani atraktori=== 
[[Slika:TwoLorenzOrbits.jpg|thumb|right|[[Lorenzov atraktor]] pokazuje haotično ponašanje. Ova dva grafikona pokazuju osjetljivu zavisnost od početnih uslova unutar područja faznog prostora koje zauzima atraktor.]]

Neki dinamički sistemi, poput jednodimenzionalne [[logistička mapa|logističke mape]] definirane sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x''),&lt;/span&gt; su haotični svugdje, ali u mnogim slučajevima haotično ponašanje se nalazi samo u podskupu faznog prostora. Slučajevi od najvećeg interesa nastaju kada se haotično ponašanje odvija na [[atraktor]]u, budući da tada veliki skup početnih uslova dovodi do orbita koje konvergiraju prema ovom haotičnom području.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Strelioff|first1=Christopher|last2=et.|first2=al.|title=Medium-Term Prediction of Chaos|journal=Phys. Rev. Lett.|date=2006|volume=96|issue=4|pages=044101|doi=10.1103/PhysRevLett.96.044101|pmid=16486826|bibcode = 2006PhRvL..96d4101S }}&lt;/ref&gt;

Jednostavan način za vizualizaciju haotičnog atraktora je početi s tačkom u [[bazen privlačenja|bazenu privlačenja]] atraktora, a zatim jednostavno nacrtati njegovu naknadnu orbitu. Zbog uvjeta topološke tranzitivnosti, ovo će vjerovatno dati sliku cijelog konačnog atraktora, i zaista obje orbite prikazane na slici desno daju sliku općeg oblika Lorenzovog atraktora. Ovaj atraktor je rezultat jednostavnog trodimenzijskog modela [[Edward Lorenz|Lorenz]] vremenskog sistema. Lorenzov atraktor je možda jedan od najpoznatijih dijagrama haotičnog sistema, vjerovatno zato što nije samo jedan od prvih, već je i jedan od najsloženijih, i kao takav daje vrlo zanimljiv uzorak koji, uz malo mašte, izgleda kao krila leptira.

Za razliku od [[Atraktor|atraktora fiksne tačke]] i [[granični ciklus|graničnih ciklusa]], atraktori koji nastaju iz haotičnih sistema, poznati kao [[strani atraktor]]i, imaju velike detalje i [[složenost]]. Čudni atraktori se javljaju i u [[kontinuirana funkcija|kontinuiranim]] dinamičkim sistemima (kao što je Lorenzov sistem) i u nekim [[diskretna matematika|diskretnim]] sistemima (kao što je [[Hénonova mapa]]). Drugi diskretni dinamički sistemi imaju strukturu odbijanja koja se naziva [[Julia skup]], a koja se formira na granici između bazena privlačenja fiksnih tačaka. Julia skupovi se mogu smatrati čudnim repelentima. I strani atraktori i Julia skupovi obično imaju [[fraktal]]nu strukturu, a [[fraktalna dimenzija]] se može izračunati za njih.

=== Koegzistirajući atraktori ===
 [[Slika:Coexisting Attractors.png|thumb|Koegzistirajući haotični i nekaotični atraktori unutar generaliziranog Lorenzovog modela.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Postoji 128 orbita u različitim bojama, počevši s različitim početnim uvjetima za bezdimenzijsko vrijeme između 0,625 i 5 i parametrom zagrijavanja r = 680. Haotične orbite se ponavljajuće vraćaju blizu sedlaste tačke u ishodištu. Nehaotične orbite se na kraju približavaju jednoj od dvije stabilne kritične tačke, kao što je prikazano velikim plavim tačkama. Haotične i nehaotične orbite zauzimaju različite regije privlačenja unutar faznog prostora.]]

Za razliku od haotičnih rješenja jednog tipa, studije koje koriste Lorenzove modele&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yorke |first1=James A. |last2=Yorke |first2=Ellen D. |date=1. 9. 1979 |title=Metastable chaos: The transition to sustained chaotic behavior in the Lorenz model |url=https://doi.org/10.1007/BF01011469 |journal=Journal of Statistical Physics |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=263–277 |doi=10.1007/BF01011469 |bibcode=1979JSP....21..263Y |s2cid=12172750 |issn=1572-9613|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke Sr. |first2=R. A. |last3=Zeng |first3=X. |last4=Baik |first4=J.-J. |last5=Faghih-Naini |first5=S. |last6=Cui |first6=J. |last7=Atlas |first7=R. |last8=Reyes |first8=T. A. L. |title=13th Chaotic Modeling and Simulation International Conference |chapter=Is Weather Chaotic? Coexisting Chaotic and Non-chaotic Attractors within Lorenz Models |date=2021 |editor-last=Skiadas |editor-first=Christos H. |editor2-last=Dimotikalis |editor2-first=Yiannis |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-70795-8_57 |series=Springer Proceedings in Complexity |language=en |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |pages=805–825 |doi=10.1007/978-3-030-70795-8_57 |isbn=978-3-030-70795-8|s2cid=245197840 }}&lt;/ref&gt; naglasili su važnost razmatranja različitih tipova rješenja. Naprimjer, koegzistencija haotičnog i nehaotičnog može se pojaviti unutar istog modela (npr. sistem dvostrukog klatna) koristeći iste konfiguracije modeliranja, ali različite početne uslove. Nalazi o koegzistenciji atraktora, dobijeni iz klasičnih i generalizovanih Lorenzovih modela,&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke Sr. |first2=Roger Pielke |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Cui |first4=Jialin |last5=Faghih-Naini |first5=Sara |last6=Paxson |first6=Wei |last7=Kesarkar |first7=Amit |last8=Zeng |first8=Xiping |last9=Atlas |first9=Robert |date=12. 11. 2022 |title=The Dual Nature of Chaos and Order in the Atmosphere |journal=Atmosphere |language=en |volume=13 |issue=11 |pages=1892 |doi=10.3390/atmos13111892 |bibcode=2022Atmos..13.1892S |issn=2073-4433|doi-access=free |hdl=10150/673501 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; predložili su revidirani stav da &quot;cjelokupno vrijeme posjeduje dvojaku prirodu haosa i reda s izrazitom predvidljivošću&quot;, za razliku od konvencionalnog stava da je &quot;vrijeme haotično&quot;.

===Minimalna složenost haotičnog sistema=== 
[[Slika:Logistic Map Bifurcation Diagram, Matplotlib.svg|thumb|right|[[Dijagram bifurkacije]] [[logistička mapa|logističke mape]] &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → ''r'' ''x'' (1 – ''x'').&lt;/span&gt; Svaki vertikalni presjek prikazuje atraktor za određenu vrijednost ''r''. Dijagram prikazuje [[Bifurkacija udvostručenja perioda|udvostručenje perioda]] kako se ''r'' povećava, što na kraju proizvodi haos. Tamnije tačke se češće posjećuju.]]

Diskretni haotični sistemi, kao što je [[logistička mapa]], mogu pokazivati čudne atraktore bez obzira na njihovu [[dimenzionalnost]]. Nasuprot tome, za [[kontinuirana funkcija (topologija)|kontinuirane]] dinamičke sisteme, [[Poincaré-Bendixsonova teorema]] pokazuje da čudni atraktor može nastati samo u tri ili više dimenzija. [[Dimenzija (vektorski prostor)|Konačno-dimenzionalni]] [[linearni sistemi]] nikada nisu haotični; da bi dinamički sistem pokazao haotično ponašanje, mora biti ili [[nelinearnost|nelinearan]] ili beskonačno-dimenzionalan.

[[Poincaré-Bendixsonova teorema]] tvrdi da dvodimenzijska diferencijalna jednačina ima vrlo regularno ponašanje. Lorenzov atraktor o kojem se govori u nastavku generira se sistemom od tri [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]] kao što su:
: &lt;math&gt; \begin{align}
\frac{\mathrm{d}x}{\mathrm{d}t} &amp;= \sigma y - \sigma x, \\
\frac{\mathrm{d}y}{\mathrm{d}t} &amp;= \rho x - x z - y, \\
\frac{\mathrm{d}z}{\mathrm{d}t} &amp;= x y - \beta z.
\end{align} &lt;/math&gt;

gdje &lt;math&gt;x&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;y&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;z&lt;/math&gt; čine [[reprezentacija stanja prostora|stanje sistema]], &lt;math&gt;t&lt;/math&gt; je vrijeme, a &lt;math&gt;\sigma&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\beta&lt;/math&gt; su [[parametar|parametri]] sistema. Pet članova na desnoj strani su linearni, dok su dva kvadratna; ukupno sedam članova. Još jedan poznati haotični atraktor generira [[Rösslerova mapa|Rösslerove jednačine]], koje imaju samo jedan nelinearni član od sedam. Sprott&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sprott |first=J.C.|year=1997|title=Simplest dissipative chaotic flow|journal=Physics Letters A|volume=228|issue=4–5 |pages=271–274|doi=10.1016/S0375-9601(97)00088-1|bibcode = 1997PhLA..228..271S }}&lt;/ref&gt; pronašau je  trodimenzijski sistem sa samo pet članova, koji je imao samo jedan nelinearni član, što pokazuje haos za određene vrijednosti parametara. Zhang i Heidel&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fu |first1=Z. |last2=Heidel |first2=J.|year=1997|title=Non-chaotic behaviour in three-dimensional quadratic systems|journal=Nonlinearity|volume=10|issue=5 |pages=1289–1303|doi=10.1088/0951-7715/10/5/014
|bibcode = 1997Nonli..10.1289F |s2cid=250757113 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Heidel |first1=J. |last2=Fu |first2=Z.|year=1999|title=Nonchaotic behaviour in three-dimensional quadratic systems II. The conservative case|journal=Nonlinearity|volume=12|issue=3 |pages=617–633|doi=10.1088/0951-7715/12/3/012|bibcode = 1999Nonli..12..617H |s2cid=250853499 }}&lt;/ref&gt; pokazao je da, barem za disipativne i konzervativne kvadratne sisteme, trodimenzijski kvadratni sistemi sa samo tri ili četiri člana na desnoj strani ne mogu pokazivati haotično ponašanje. Razlog je, jednostavno rečeno, taj što su rješenja takvih sistema asimptotska u odnosu na dvodimenzionalnu površinu i stoga se rješenja dobro ponašaju.

Dok Poincaré-Bendixsonova teorema pokazuje da kontinuirani dinamički sistem na euklidskoj ravni ne može biti haotičan, dvodimenzionalni kontinuirani sistemi sa neeuklidskom geometrijom i dalje mogu pokazivati neka haotična svojstva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ulcigrai |first=Corinna |date=2021 |title=Slow chaos in surface flows |url=http://link.springer.com/10.1007/s40574-020-00267-0 |journal=Bollettino dell'Unione Matematica Italiana |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=231–255 |arxiv=2010.06231 |doi=10.1007/s40574-020-00267-0 |issn=1972-6724}}&lt;/ref&gt;

Gornji skup od tri obične diferencijalne jednačine naziva se trodimenzijski Lorenzov model.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Shen |first=Bo-Wen |date=1. 5. 2014 |title=Nonlinear Feedback in a Five-Dimensional Lorenz Model |url=https://journals.ametsoc.org/doi/10.1175/JAS-D-13-0223.1 |journal=Journal of the Atmospheric Sciences |language=en |volume=71 |issue=5 |pages=1701–1723 |doi=10.1175/JAS-D-13-0223.1 |bibcode=2014JAtS...71.1701S |s2cid=123683839 |issn=0022-4928|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Od 1963. godine, višedimenzionalni Lorenzovi modeli su razvijeni u brojnim studijama&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last=Shen |first=Bo-Wen |date=1. 3. 2019 |title=Aggregated Negative Feedback in a Generalized Lorenz Model |journal=International Journal of Bifurcation and Chaos |volume=29 |issue=3 |pages=1950037–1950091 |doi=10.1142/S0218127419500378 |bibcode=2019IJBC...2950037S |s2cid=132494234 |issn=0218-1274|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Baik |first4=Jong-Jin |last5=Faghih-Naini |first5=Sara |last6=Cui |first6=Jialin |last7=Atlas |first7=Robert |date=1. 1. 2021 |title=Is Weather Chaotic?: Coexistence of Chaos and Order within a Generalized Lorenz Model |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |language=EN |volume=102 |issue=1 |pages=E148–E158 |doi=10.1175/BAMS-D-19-0165.1 |bibcode=2021BAMS..102E.148S |s2cid=208369617 |issn=0003-0007|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Musielak |first1=Dora E. |last2=Musielak |first2=Zdzislaw E. |last3=Kennamer |first3=Kenny S. |date=1. 3. 2005 |title=The onset of chaos in nonlinear dynamical systems determined with a new fractal technique |url=https://www.worldscientific.com/doi/abs/10.1142/S0218348X0500274X |journal=Fractals |volume=13 |issue=1 |pages=19–31 |doi=10.1142/S0218348X0500274X |issn=0218-348X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Roy |first1=D. |last2=Musielak |first2=Z. E. |date=1. 5. 2007 |title=Generalized Lorenz models and their routes to chaos. I. Energy-conserving vertical mode truncations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960077906001937 |journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals |language=en |volume=32 |issue=3 |pages=1038–1052 |doi=10.1016/j.chaos.2006.02.013 |bibcode=2007CSF....32.1038R |issn=0960-0779|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; za ispitivanje utjecaja povećanog stepena nelinearnosti, kao i njenog kolektivnog efekta sa zagrijavanjem i disipacijama, na stabilnost rješenja.

===Haos i linearni sistemi===
Možda iznenađujuće, haos se može pojaviti i u linearnim sistemima, pod uslovom da su beskonačno dimenzionalni.&lt;ref&gt;{{cite journal
 |last1=Bonet |first1=J. |last2=Martínez-Giménez |first2=F. |last3=Peris |first3=A.
 |year=2001
 |title=A Banach space which admits no chaotic operator
 |journal=Bulletin of the London Mathematical Society
 |volume=33
 |issue=2 |pages=196–8
 |doi=10.1112/blms/33.2.196
|s2cid=121429354 }}&lt;/ref&gt; Teorija linearnog haosa se razvija u [[funkcionalna analiza|funkcionalnoj analizi]].&lt;ref&gt;{{cite book | title=Linear Chaos | series=Universitext | date=2011 | doi=10.1007/978-1-4471-2170-1 | isbn=978-1-4471-2169-5 | url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-4471-2170-1 }}&lt;/ref&gt;
[[Kvantna mehanika]] se također često smatra glavnim primjerom linearne nehaotične teorije, koja prigušuje haotično ponašanje na isti način na koji [[viskoznost]] prigušuje turbulenciju, što zapravo nije slučaj za kvantno-mehaničke sisteme s beskonačnim stepenima slobode, kao što su snažno korelirani sistemi koji pokazuju oblike kvantne [[turbulencija|turbulencije]] nano skale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Zaanen |first=Jan |date=20. 5. 2019 |title=Planckian dissipation, minimal viscosity and the transport in cuprate strange metals |journal=SciPost Physics |language=en |volume=6 |issue=5 |article-number=061 |doi=10.21468/SciPostPhys.6.5.061 |arxiv=1807.10951 |bibcode=2019ScPP....6...61Z |doi-access=free |issn=2542-4653}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Guthrie | first1=A. | last2=Kafanov | first2=S. | last3=Noble | first3=M. T. | last4=Pashkin | first4=Yu. A. | last5=Pickett | first5=G. R. | last6=Tsepelin | first6=V. | last7=Dorofeev | first7=A. A. | last8=Krupenin | first8=V. A. | last9=Presnov | first9=D. E. | title=Nanoscale real-time detection of quantum vortices at millikelvin temperatures | journal=Nature Communications | date=2021 | volume=12 | issue=1 | article-number=2645 | doi=10.1038/s41467-021-22909-3 | pmid=33976214 | pmc=8113507 | arxiv=2007.04482 | bibcode=2021NatCo..12.2645G }}&lt;/ref&gt;

==Ostale karakteristike haosa==
===Beskonačno dimenzionalna preslikavanja===
Jednostavna generalizacija povezanih diskretnih preslikavanja &lt;ref name=&quot;Moloney, J V 1986&quot;&gt;{{cite journal |title=Solitary waves as fixed points of infinite-dimensional maps for an optical bistable ring cavity: Analysis
|journal=Journal of Mathematical Physics|volume=29 |issue=1 |pages=63 |year=1988
|last1= Adachihara |first1=H
|last2= McLaughlin |first2=D W
|last3= Moloney |first3=J V
|last4= Newell |first4=A C
|doi=10.1063/1.528136 |bibcode=1988JMP....29...63A}}&lt;/ref&gt; zasniva se na konvolucijskom integralu koji posreduje u interakciji između prostorno distribuiranih mapa:
:&lt;math&gt;\psi_{n+1}(\vec r,t)  = \int K(\vec r - \vec r^{,},t) f [\psi_{n}(\vec r^{,},t) ]d {\vec r}^{,}&lt;/math&gt;,

Gdje je jezgro &lt;math&gt;K(\vec r - \vec r^{,},t)&lt;/math&gt; propagator izveden kao Greenova funkcija relevantnog fizičkog sistema,&lt;ref name=&quot;Okulov, A Yu 1988&quot;&gt;{{cite book |chapter=Spatiotemporal dynamics of a wave packet in nonlinear medium and discrete maps
|title=Proceedings of the Lebedev Physics Institute |language=ru |editor=N.G. Basov |publisher=Nauka |lccn=88174540 |volume=187 |pages=202–222 |year=1988 |last1= Okulov |first1=A Yu |last2=Oraevskiĭ |first2=A N }}&lt;/ref&gt;

&lt;math&gt; f [\psi_{n}(\vec r,t) ] &lt;/math&gt; mogla bi biti slična logističkoj mapi &lt;math&gt; \psi \rightarrow G \psi [1 - \tanh (\psi)]&lt;/math&gt; ili [[kompleksna mapa]]. Za primjere kompleksnih mapa [[Julijin skup]]&lt;math&gt; f[\psi] = \psi^2&lt;/math&gt; ili [[Ikeda mapa]]&lt;math&gt; \psi_{n+1} = A + B \psi_n e^{i (|\psi_n|^2 + C)} &lt;/math&gt; može poslužiti. Kada se razmatraju problemi širenja talasa na udaljenosti &lt;math&gt;L=ct&lt;/math&gt; sa talasnom dužinom &lt;math&gt;\lambda=2\pi/k&lt;/math&gt;, jezgro &lt;math&gt;K&lt;/math&gt; može imati oblik Greenove funkcije za [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]:&lt;ref name=&quot;Okulov, A Yu 2000&quot;&gt;{{cite journal |title=Spatial soliton laser: geometry and stability
|journal=Optics and Spectroscopy|volume=89 |issue=1 |pages=145–147 |year=2000 |last1= Okulov |first1=A Yu|s2cid=122790937|doi=10.1134/BF03356001  |bibcode=2000OptSp..89..131O}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Okulov, A Yu 2020&quot;&gt;{{cite journal |title=Structured light entities, chaos and nonlocal maps
|journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals|volume=133 |issue=4|article-number=109638 |year=2020|last1= Okulov |first1=A Yu|doi=10.1016/j.chaos.2020.109638|arxiv=1901.09274|bibcode=2020CSF...13309638O|s2cid=118828500}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt; K(\vec r - \vec r^{,},L)  = \frac {ik\exp[ikL]}{2\pi L}\exp[\frac {ik|\vec r-\vec r^{,}|^2}{2 L} ]&lt;/math&gt;.

===Spontani red===
Pod pravim uslovima, haos spontano evoluira u obrazac usklađenog redoslijeda. U [[Kuramotov model|Kuramotovom modelu]], četiri uslova su dovoljna da proizvedu sinhronizaciju u haotičnom sistemu.
Primjeri uključuju [[spregnuta oscilacij|spregnutu oscilaciju]] klatna [[Christiaan Huygens|Huygensove]], krijesnice, [[neuron]]e, rezonancu [[London Millennium Bridge|Londonskog Millenniumskog Bridgea]] i velike nizove [[Josephsonov spoj|Josephsonovih spojeva]].&lt;ref&gt;Steven Strogatz, ''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order'', Hyperion, 2003.&lt;/ref&gt;

Štaviše, sa stanovišta teorijske fizike, sam dinamički haos, u svojoj najopštijoj manifestaciji, jeste spontani red. Suština je u tome da većina redova u prirodi nastaje iz [[Spontano kršenje simetrije|spontanog sloma]] različitih simetrija. Ova velika porodica [[fenomen]]a uključuje elastičnost, supravodljivost, feromagnetizam i mnoge druge. Prema [[supersimetrična teorija stohastičke dinamike|supersimetričnoj teoriji stohastičke dinamike]], haos, ili preciznije, njegova stohastička generalizacija, također je dio ove porodice. Odgovarajuća simetrija koja se krši je [[Topološka kvantna teorija polja|topološka supersimetrija]] koja je skrivena u svim [[Stohastička diferencijalna jednačina|stohastičkim (parcijalnim) diferencijalnim jednačinama]], a odgovarajući [[Fazni prelaz|parametar reda]] je [[Kvantna teorija polja|teorijski]] utjelovljenje efekta leptira.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ovchinnikov |first=I.V. |title=Ubiquitous order known as chaos |date=15. 2. 2024 |journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals |language=en |volume=181 |issue=5 |article-number=114611 |doi=10.1016/j.chaos.2024.114611 |arxiv=2503.17157 |bibcode=2024CSF...18114611O |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0960077924001620 |issn = 0960-0779}}&lt;/ref&gt;
===Kombinatorni (ili kompleksni) haos===
Postoje i definicije haosa koje ne zahtijevaju osjetljivost na svojstvo početnih uslova, kao što je kombinatorni haos (tj. rekurzivna primjena diskretne kombinatorne akcije).&lt;ref&gt;{{cite web | title=Science: Mathematician discovers a more complex form of chaos | url=https://www.newscientist.com/article/mg12617232-800-science-mathematician-discovers-a-more-complex-form-of-chaos/ }}&lt;/ref&gt; Ovo je također uporedivo i slično haosu koji generiraju ćelijski automati. Ovo je važno jer je ova vrsta haosa također ekvivalentna Turingovoj mašini, možete izvršavati računanje s takvim dinamičkim sistemima i kao takav problem zaustavljanja nije odlučiv, stoga neki [[računar]]ski [[algoritam|algoritmi]] možda nikada neće završiti. Ovo je u konačnici vrlo drugačiji način da sistem bude nepredvidljiv.&lt;ref&gt;{{cite web | title='Next-Level' Chaos Traces the True Limit of Predictability | date=7. 3. 2025 | url=https://www.quantamagazine.org/next-level-chaos-traces-the-true-limit-of-predictability-20250307/ }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Slika:Barnsley fern plotted with VisSim.PNG|thumb|upright|[[Barnsleyjeva paprat]] kreirana korištenjem [[igra haosa|igre haosa]]. Prirodni oblici ([[paprati]], oblaci, planine itd.) mogu se rekreirati putem [[sistem iteriranih funkcija|sistema iteriranih funkcija]] (IFS).]]

[[James Clerk Maxwell]] bio je prvi naučnik koji je naglasio važnost početnih uslova i smatra se jednim od prvih koji je raspravljao o teoriji haosa, s radom u 1860-im i 1870-im.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hunt |first1=Brian R. |last2=Yorke |first2=James A. |date=1993 |title=Maxwell on Chaos |url=https://yorke.umd.edu/Yorke_papers_most_cited_and_post2000/1993_04_Hunt_%20Nonlin-Science-Today%20_Maxwell%20on%20Chaos.PDF |journal=Nonlinear Science Today |volume=3 |issue=1 |access-date=30. 9. 2025 |archive-date=3. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231103150943/https://yorke.umd.edu/Yorke_papers_most_cited_and_post2000/1993_04_Hunt_%20Nonlin-Science-Today%20_Maxwell%20on%20Chaos.PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Everitt |first=Francis |date=1. 12. 2006 |title=James Clerk Maxwell: a force for physics |url=https://physicsworld.com/a/james-clerk-maxwell-a-force-for-physics/ |access-date=3. 11. 2023 |website=Physics World |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardini |first1=Laura |last2=Grebogi |first2=Celso |last3=Lenci |first3=Stefano |date=1. 10. 2020 |title=Chaos theory and applications: a retrospective on lessons learned and missed or new opportunities |journal=Nonlinear Dynamics |language=en |volume=102 |issue=2 |pages=643–644 |doi=10.1007/s11071-020-05903-0 |s2cid=225246631 |issn=1573-269X|doi-access=free |bibcode=2020NonDy.102..643G |hdl=2164/17003 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Tokom 1880-ih, proučavajući [[problem triju tijela]], [[Henri Poincaré]] je otkrio da mogu postojati orbite koje su neperiodične, a ipak se ne povećavaju zauvijek niti se približavaju fiksnoj tački.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Poincaré, Jules Henri |title=Sur le problème des trois corps et les équations de la dynamique. Divergence des séries de M. Lindstedt |journal=Acta Mathematica |volume=13 |issue=1–2 |pages=1–270 |year=1890 |doi=10.1007/BF02392506 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The three-body problem and the equations of dynamics : Poincaré's foundational work on dynamical systems theory|url=https://archive.org/details/threebodyproblem0000unse_u2y5|last=Poincaré|first=J. Henri|publisher=Springer International Publishing|others=Popp, Bruce D. (Translator)|year=2017|isbn=9783319528984|location=Cham, Switzerland|oclc=987302273}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Diacu, Florin |author2=Holmes, Philip |title=Celestial Encounters: The Origins of Chaos and Stability |url=https://archive.org/details/celestialencount0000unse |publisher=Princeton University Press |year=1996 }}&lt;/ref&gt; Godine 1898, [[Jacques Hadamard]] objavio je uticajnu studiju o kretanju slobodne čestice koja klizi bez trenja po površini konstantne negativne zakrivljenosti, nazvanu &quot;[[Hadamardov bilijar]]&quot;. Hadamard je uspio pokazati da su sve trajektoriji nestabilni,&lt;ref&gt;{{cite journal|first = Jacques|last = Hadamard|year = 1898|title = Les surfaces à courbures opposées et leurs lignes géodesiques|journal = Journal de Mathématiques Pures et Appliquées|volume = 4|pages = 27–73|url=https://www.numdam.org/item/JMPA_1898_5_4__27_0.pdf}}&lt;/ref&gt;  Ljapunovljev eksponent je prvi put objavljen 1897. na francuskom jeziku, a kasnije 1907. godine, nije spomenut od strane Hadamara (1898), koji izvodi [[Hillova diferencijalna jednačina|Hillovu diferencijalnu jednačinu]] sa negativnom zakrivljenošću, a time i hiperboličku geometriju u faznom prostoru, tj. divergentne orbite, ali zapravo ne izračunava nijedan eksponent. U ovom PRL radu, umjesto toga, Ljapunovljev eksponent je eksplicitan.
Kasnije studije, također na temu nelinearnih [[diferencijalna jednačina|diferencijalnih jednačina]], proveo je [[George David Birkhoff]].&lt;ref&gt;George D. Birkhoff, ''Dynamical Systems,'' vol.&amp;nbsp;9 of the American Mathematical Society Colloquium Publications (Providence, Rhode Island: American Mathematical Society, 1927)&lt;/ref&gt; [[Andrey Nikolaevich Kolmogorov]],&lt;ref&gt;{{cite journal| last=Kolmogorov | first=Andrey Nikolaevich| year=1941 | title=Local structure of turbulence in an incompressible fluid for very large Reynolds numbers | journal=Doklady Akademii Nauk SSSR| volume=30 | issue=4 | pages=301–5 |bibcode = 1941DoSSR..30..301K | title=Turbulence }} Reprint u: {{cite journal |journal=Proceedings of the Royal Society A |volume=434 |pages=9–13 |year=1991 |doi=10.1098/rspa.1991.0075 |title=The Local Structure of Turbulence in Incompressible Viscous Fluid for Very Large Reynolds Numbers |last1=Kolmogorov |first1=A. N. |s2cid=123612939 |issue=1890 |bibcode=1991RSPSA.434....9K}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| last=Kolmogorov | first=A. N. | year=1941 | title=On degeneration of isotropic turbulence in an incompressible viscous liquid | journal=Doklady Akademii Nauk SSSR | volume=31 | issue=6 | pages=538–540}} Reprinted in: {{cite journal |journal=Proceedings of the Royal Society A |volume=434 |pages=15–17 |year=1991 |doi=10.1098/rspa.1991.0076 |title=Dissipation of Energy in the Locally Isotropic Turbulence |last1=Kolmogorov |first1=A. N. |s2cid=122060992 |issue=1890 |bibcode=1991RSPSA.434...15K}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| last=Kolmogorov | first=A. N. | title=Stochastic Behavior in Classical and Quantum Hamiltonian Systems | chapter=Preservation of conditionally periodic movements with small change in the Hamilton function|pages=51–56| bibcode=1979LNP....93...51K| doi=10.1007/BFb0021737| series=Lecture Notes in Physics| date=1979 | volume=93 | isbn=978-3-540-09120-2}} Translation of ''Doklady Akademii Nauk SSSR'' (1954) 98: 527. Vidi: [[Kolmogorov–Arnold–Moserova teorema]]&lt;/ref&gt; [[Mary Lucy Cartwright]] i [[John Edensor Littlewood]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cartwright |first1=Mary L. |last2=Littlewood |first2=John E. |title=On non-linear differential equations of the second order, I: The equation ''y''&quot; + ''k''(1−''y''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)''y&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;'' + ''y'' = ''b''λkcos(λ''t'' + ''a''), ''k'' large |journal=Journal of the London Mathematical Society |volume=20 |pages=180–9 |year=1945 |doi=10.1112/jlms/s1-20.3.180 |issue=3 }} vidi također: [[Van der Polov oscilator]]&lt;/ref&gt; i [[Stephen Smale]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Smale, Stephen |title=Morse inequalities for a dynamical system |journal=Bulletin of the American Mathematical Society |volume=66 |pages=43–49 |date=januar 1960 |doi=10.1090/S0002-9904-1960-10386-2 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Eksperimentalisti i matematičari susreli su se s turbulencijom u kretanju fluida, haotičnim ponašanjem u društvu i ekonomiji, neperiodičnim oscilacijama u radio krugovima i [[fraktal]]nim obrascima u prirodi bez koristi teorije koja bi objasnila ono što su vidjeli.

Uprkos početnim uvidima u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, teorija haosa formalizirana je kao takva tek nakon sredine stoljeća, kada je nekim naučnicima prvi put postalo očigledno da linearna teorija, koja je glatka i kontinuirana, a koja je bila prevladavajuća teorija sistema u to vrijeme, jednostavno nije mogla objasniti uočeno ponašanje određenih eksperimenata poput logističke mape koja ima skokove i stohastička ponašanja. Oba ova zapažanja naglašavaju vezu haosa sa stohastičkim ili nelinearnim dinamičkim sistemima, ali definitivno ne-diferencijabilnom i ne-kontinuiranom vremenskom evolucijom. Ono što se pripisivalo nepreciznosti mjerenja i jednostavnom &quot;[[Pseudoslučajni šum|šumu]]&quot; teoretičari haosa smatrali su punopravnom komponentom proučavanih sistema. Godine 1959. [[Boris Čirikov|Boris Valerianovich Čirikov]] predložio je kriterij za pojavu klasičnog haosa u Hamiltonovim sistemima ([[Čirikov kriterij]]). Primijenio je ovaj kriterij kako bi objasnio neke eksperimentalne rezultate o [[ograničenje plazme|ograničenju plazme]] u otvorenim zrcalnim zamkama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Chirikov |first=Boris |title=РЕЗОНАНСНЫЕ ПРОЦЕССЫ В МАГНИТНЫХ ЛОВУШКАХ |url=https://www.quantware.ups-tlse.fr/chirikov/refs/chi1959.pdf |journal=Атомная энергия |volume=6 |access-date=30. 9. 2025 |archive-date=25. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220525200616/https://www.quantware.ups-tlse.fr/chirikov/refs/chi1959.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Chirikov |first=B. V. |date=1. 12. 1960 |title=Resonance processes in magnetic traps |url=https://doi.org/10.1007/BF01483352 |journal=The Soviet Journal of Atomic Energy |language=en |volume=6 |issue=6 |pages=464–470 |doi=10.1007/BF01483352 |s2cid=59483478 |issn=1573-8205|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ovo se smatra prvom fizičkom teorijom haosa koja je uspjela objasniti konkretan eksperiment. A sam Boris Čirikov se smatra pionirom klasičnog i kvantnog haosa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jean |first1=Bellissard |author-link=Jean Bellissard |last2=Dima |first2=Shepelyansky |date=27. 2. 1998 |title=Boris Chirikov, a pioneer in classical and quantum chaos |url=https://www.quantware.upstlse.fr/chirikov/aboutchirikov/poincare1998.pdf |journal=Annales Henri Poincaré |volume=68 |issue=4 |page=379 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bellissard |first1=J. |last2=Bohigas |first2=O. |last3=Casati |first3=G. |last4=Shepelyansky |first4=D.L. |date=1. 7. 1999 |title=A pioneer of chaos |url=http://dx.doi.org/10.1016/s0167-2789(99)90007-6 |journal=Physica D: Nonlinear Phenomena |volume=131 |issue=1–4 |pages=viii–xv |doi=10.1016/s0167-2789(99)90007-6 |arxiv=cond-mat/9903412 |bibcode=1999PhyD..131D...8B |s2cid=119107150 |issn=0167-2789}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |first=Dima |last=Shepelyansky |title=Chaos at Fifty Four in 2013 |oclc=859751750}}&lt;/ref&gt;

Glavni katalizator za razvoj teorije haosa bio je elektronski računar. Veliki dio matematike teorije haosa uključuje ponovljene [[iteracija|iteracije]] jednostavnih matematičkih formula, što bi bilo nepraktično raditi ručno. Elektronski računari su učinili ove ponovljene proračune praktičnim, dok su slike i brojevi omogućili vizualizaciju ovih sistema. Kao postdiplomski student u laboratoriji Chihira Hayashija na Univerzitetu u Kyotu, Yoshisuke Ueda je eksperimentisao s analognim [[računar]]ima i 27. novembra 1961. godine primijetio je ono što je nazvao &quot;slučajnim prelaznim [[fenomen]]ima&quot;. Ipak, njegov savjetnik se u to vrijeme nije složio s njegovim zaključcima i nije mu dozvolio da izvijesti o svojim nalazima sve do 1970. godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Abraham|Ueda|2000|loc=See Chapters 3 and 4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Sprott|2003|p=[https://books.google.com/books?id=SEDjdjPZ158C&amp;pg=PA89 89]}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Airplane vortex edit.jpg|thumb|left|[[Turbulencija]] u [[vrtlog na vrhu krila|vrtlogu na vrhu krila]] iz [[avion]]skog krila. Studije kritične tačke iza koje sistem stvara turbulenciju bile su važne za teoriju haosa, koju je, naprimjer, analizirao sovjetski [[fizičar]] [[Lev Landau]], koji je razvio [[Landau-Hopfova teorija turbulencije|Landau-Hopfovu teoriju turbulencije]]. [[David Ruelle]] i [[Floris Takens]] kasnije su, suprotno Landauu, predvidjeli da se [[turbulencija fluida]] može razviti putem [[strani atraktor|stranog atraktora]], glavnog koncepta teorije haosa.]]

[[Edward Lorenz]] bio je rani pionir teorije. Njegovo interesovanje za haos se slučajno pojavilo kroz njegov rad na [[meteorologija|predviđanju vremena]] 1961. godine.&lt;ref&gt;Lorenz, E.N. The statistical prediction of solutions of dynamic equations. In Proceedings of the International Symposium on Numerical Weather Prediction, Tokyo, Japan, 7–13 November 1962; pp. 629–635. {{Citation |title=Numerical solutions to the equations |date=2. 12. 2010 |work=Numerical Weather and Climate Prediction |pages=17–118 |url=https://doi.org/10.1017/cbo9780511763243.004 |access-date=5. 3. 2025 |publisher=Cambridge University Press|doi=10.1017/cbo9780511763243.004 |isbn=978-0-521-51389-0 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lorenz1961&gt;{{cite journal |author=Lorenz, Edward N. |title=Deterministic non-periodic flow |journal=Journal of the Atmospheric Sciences |volume=20 |pages=130–141 |year=1963 |doi=10.1175/1520-0469(1963)020&lt;0130:DNF&gt;2.0.CO;2 |issue=2 |bibcode=1963JAtS...20..130L|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Lorenz i njegove saradnice [[Ellen Fetter]] i [[Margaret Hamilton]] &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sokol |first=Joshua |date=20. 5. 2019 |title=The Hidden Heroines of Chaos |url=https://www.quantamagazine.org/the-hidden-heroines-of-chaos-20190520/ |access-date=9. 11. 2022 |website=Quanta Magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Chaos: Making a New Science |last=Gleick |first=James |year=1987 |publisher=Cardinal |location=London|page=17|isbn=978-0-434-29554-8|title-link=Chaos: Making a New Science }}&lt;/ref&gt; ponovili sub Lorenzovo otkriće, koje je dalo ime Lorenzovim atraktorima, pokazalo je da čak ni detaljno atmosfersko modeliranje ne može, općenito, dati precizna dugoročna vremenska predviđanja.
Lorenzovo otkriće, koje je dalo ime Lorenzovim atraktorima, pokazalo je da čak ni detaljno atmosfersko modeliranje ne može, generalno, dati precizne dugoročne vremenske prognoze.

Godine 1963. [[Benoit Mandelbrot]], proučavajući teoriju informacija, otkrio je da je šum u mnogim fenomenima (uključujući cijene dionica na berzi i [[telefon|telefonske krugove]]) oblikovan poput [[Cantorov skup|Cantorovog skupa]], skupa tačaka s beskonačnom hrapavošću i detaljima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Berger J.M. |author2=Mandelbrot B. | year = 1963 | title = A new model for error clustering in telephone circuits |url=https://archive.org/details/sim_ibm-journal-of-research-and-development_1963-07_7_3/page/224 | journal = IBM Journal of Research and Development | volume = 7 |issue=3 | pages = 224–236 | doi=10.1147/rd.73.0224}}&lt;/ref&gt; Mandelbrot je opisao i &quot;Noin efekat&quot; (u kojem se mogu dogoditi nagle diskontinuirane promjene) i &quot;Josifov efekat&quot; (u kojem se vrijednost može održati neko vrijeme, ali se nakon toga iznenada promijeniti).&lt;ref&gt;{{cite book |author=Mandelbrot, B. |title=The Fractal Geometry of Nature |publisher=Freeman |location=New York |year=1977 |page=248 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Također: {{cite book |last1=Mandelbrot |first1=Benoît B. |last2=Hudson |first2=Richard L. |title=The (Mis)behavior of Markets: A Fractal View of Risk, Ruin, and Reward |url=https://archive.org/details/misbehaviorofmar00beno |url-access=registration |publisher=Basic Books |location=New York |year=2004 |page=[https://archive.org/details/misbehaviorofmar00beno/page/201 201] |isbn=9780465043552 }}&lt;/ref&gt; Godine 1967. objavio je djelo &quot;[[Koliko je duga obala Britanije? Statistička samosličnost i frakcijska dimenzija]]&quot;, pokazujući da dužina obalne linije varira s razmjerom mjernog instrumenta, da nalikuje sebi u svim razmjerama i da je beskonačne dužine za [[beskonačnost|beskonačno mali]] mjerni uređaj.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mandelbrot |first=Benoît |title=How Long Is the Coast of Britain? Statistical Self-Similarity and Fractional Dimension |journal=Science |volume=156 |issue=3775 |pages=636–8 |date=5. 5. 1967 |doi=10.1126/science.156.3775.636 |pmid=17837158 |bibcode=1967Sci...156..636M |s2cid=15662830 |url=http://ena.lp.edu.ua:8080/handle/ntb/52473 |access-date=31. 1. 2022 |archive-date=19. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019193011/http://ena.lp.edu.ua:8080/handle/ntb/52473 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tvrdeći da klupko kanapa izgleda kao tačka kada se gleda izdaleka (0-dimenzionalno), kao lopta kada se gleda prilično blizu (3-dimenzionalno) ili kao zakrivljena nit (1-dimenzionalno), on je tvrdio da su dimenzije objekta relativne u odnosu na posmatrača i da mogu biti frakcijske. Objekt čija je nepravilnost konstantna na različitim skalama („samosličnost“) je fraktal (primjeri uključuju Mengerovu spužvu, Sierpinskijevu brtvu i Kochovu krivulju ili ''pahuljicu'', koja je beskonačno dugačka, ali zatvara konačan prostor i ima fraktalnu dimenziju od oko 1,2619). Godine 1982. Mandelbrot je objavio djelo ''Fraktalna geometrija prirode'', koje je postalo klasik teorije haosa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Mandelbrot, B.|title=The Fractal Geometry of Nature|date=1982|place=New York|publisher=Macmillan|isbn=978-0716711865|url=https://archive.org/details/fractalgeometryo00beno}}&lt;/ref&gt;

U decembru 1977. godine, [[Njujorška akademija nauka]] organizovala je prvi simpozijum o haosu, kojem su prisustvovali David Ruelle, [[Robert May, baron May iz Oxforda|Robert May]], [[James A. Yorke]] (tvorac termina &quot;haos&quot; koji se koristi u matematici), [[Robert Shaw]] i meteorolog Edward Lorenz. Sljedeće godine Pierre Coullet i Charles Tresser objavili su članak &quot;Itérations d'endomorphismes et grupe de renormalisation&quot;, a članak [[Mitchell Feigenbaum|Mitchella Feigenbauma]] &quot;Kvantitativna univerzalnost za klasu nelinearnih transformacija&quot; konačno se pojavio u časopisu, nakon tri godine odbijanja recenzenata.&lt;ref name=&quot;Feigenbaum 25–52&quot;&gt;{{cite journal |first=Mitchell |last=Feigenbaum |title=Quantitative universality for a class of nonlinear transformations |url=https://archive.org/details/journal-of-statistical-physics_1978-07_19_1/page/25 |journal=Journal of Statistical Physics |volume=19 |issue=1 |pages=25–52 |date=juli 1978 |doi=10.1007/BF01020332 |bibcode=1978JSP....19...25F|citeseerx=10.1.1.418.9339 |s2cid=124498882 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coullet, Pierre, and Charles Tresser. &quot;Iterations d'endomorphismes et groupe de renormalisation.&quot; Le Journal de Physique Colloques 39.C5 (1978): C5-25&lt;/ref&gt; Tako su Feigenbaum (1975) i Coullet &amp; Tresser (1978) otkrili [[Univerzalnost (dinamički sistemi)|univerzalnost]] u haosu, omogućavajući primjenu teorije haosa na mnoge različite fenomene.

Godine 1979, [[Albert J. Libchaber]], tokom simpozija koji je u Aspenu organizovao [[Pierre Hohenberg]], predstavio je svoje eksperimentalno posmatranje kaskade [[Teorija bifurkacije|bifurkacije]] koja dovodi do haosa i turbulencije u [[Rayleigh-Bénardovi konvekcijski sistemi|Rayleigh-Bénardovim konvekcijskim sistemima]]. Dobitnik je [[Wolfova nagrada za fiziku|Wolfove nagrade za fiziku]] 1986. godine zajedno sa [[Mitchell J. Feigenbaum|Mitchellom J. Feigenbaumom]] za njihova inspirativna dostignuća.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.wolffund.org.il/cat.asp?id=25&amp;cat_title=PHYSICS|title = The Wolf Prize in Physics in 1986.|access-date = 17. 1. 2008|archive-date = 25. 5. 2024|archive-url = https://archive.today/20240525172450/https://www.webcitation.org/65DR3JlSI?url=http://www.wolffund.org.il/cat.asp%3Fid=25|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

U 1986., Njujorška akademija nauka je zajedno sa Nacionalnim institutom za mentalno zdravlje i Uredom za pomorska istraživanja organizovala prvu važnu konferenciju o haosu u biologiji i medicini. Tamo je [[Bernardo Huberman]] predstavio matematički model disfunkcije [[oči|praćenja očiju]] kod ljudi sa [[shizofrenija|shizofrenijom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author-link=Bernardo Huberman |author=Huberman, B.A. |title=A Model for Dysfunctions in Smooth Pursuit Eye Movement |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=504 Perspectives in Biological Dynamics and Theoretical Medicine |issue=1 |pages=260–273 |date=juli 1987 |doi=10.1111/j.1749-6632.1987.tb48737.x |pmid=3477120 |bibcode = 1987NYASA.504..260H |s2cid=42733652 }}&lt;/ref&gt; To je dovelo do obnove fiziologije 1980-ih godina primjenom teorije haosa, na primjer, u proučavanju patoloških srčanih ciklusa.

Godine 1987, Per Bak, Chao Tang i Kurt Wiesenfeld objavili su rad u časopisu Physical Review Letters.''&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Bak, Per |author2=Tang, Chao |author3=Wiesenfeld, Kurt |title=Self-organized criticality: An explanation of the 1/f noise |journal=Physical Review Letters |volume=59 |issue=4 |pages=381–4 |date=27. 7. 1987 |doi=10.1103/PhysRevLett.59.381 |pmid=10035754 |bibcode=1987PhRvL..59..381B|s2cid=7674321 }} Međutim, zaključci ovog članka bili su predmet spora {{cite web|url=http://www.nslij-genetics.org/wli/1fnoise/1fnoise_square.html |title=? |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214033929/https://www.nslij-genetics.org/wli/1fnoise/1fnoise_square.html |archive-date=14. 12. 2007 }}. Posebno vidi: {{cite journal |author1=Laurson, Lasse |author2=Alava, Mikko J. |author3=Zapperi, Stefano |title=Letter: Power spectra of self-organized critical sand piles |journal=Journal of Statistical Mechanics: Theory and Experiment |volume=0511 |id=L001 |date=15. 9. 2005 }}&lt;/ref&gt; prvi put opisujući [[samoorganizovana kritičnost|samoorganizovanu kritičnost]] (SOC), koja se smatra jednim od mehanizama kojim [[složenost]] nastaje u prirodi.

Uz uglavnom laboratorijske pristupe poput [[Bak-Tang-Wiesenfeldova pješčana hrpa|Bak-Tang-Wiesenfeldove pješčane hrpe]], mnoga druga istraživanja fokusirala su se na velike prirodne ili društvene sisteme za koje se zna (ili se sumnja) da pokazuju [[nepromjenjivo ponašanje na skali]]. Iako ovi pristupi nisu uvijek bili dobrodošli (barem u početku) od strane stručnjaka u ispitivanim oblastima, SOC se ipak etablirao kao snažan kandidat za objašnjenje niza prirodnih fenomena, uključujući [[zemljotres]]e, (koji su, mnogo prije nego što je SOC otkriven, bili poznati kao izvor nepromjenjivog ponašanja na skali kao što je [[Gutenberg-Richterov zakon]] koji opisuje statističku raspodjelu veličina zemljotresa i [[Aftershock|Omorijev zakon]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Omori, F.|title=On the aftershocks of earthquakes |journal=Journal of the College of Science, Imperial University of Tokyo |volume=7 |pages=111–200 |year=1894 }}&lt;/ref&gt; opisujući učestalost naknadnih potresa), [[sunčeva baklja|sunčeve baklje]], fluktuacije u ekonomskim sistemima kao što su [[finansijsko tržište|finansijska tržišta]] (reference na SOC su uobičajene u [[ekonofizici]]), formiranje pejzaža, [[šumski požar]]i, [[klizište|klizišta]], [[epidemija|epidemije]] i [[evolucija|biološka evolucija]] (gdje se SOC poziva, naprimjer, kao dinamički mehanizam iza teorije &quot;[[isprekidana ravnoteža|isprekidanih ravnoteža]]&quot; koju su iznijeli [[Niles Eldredge]] i [[Stephen Jay Gould]]). S obzirom na implikacije distribucije veličina događaja bez skale, neki istraživači sugerišu da je još jedan [[fenomen]] koji bi trebalo smatrati primjerom SOC-a pojava [[rat]]ova. Ova istraživanja SOC-a uključivala su i pokušaje modeliranja (ili razvoj novih modela ili prilagođavanje postojećih specifičnostima datog prirodnog sistema) i opsežnu analizu podataka kako bi se utvrdilo postojanje i/ili karakteristike zakona prirodnog skaliranja.

Također 1987. godine [[James Gleick]] je objavio knjigu ''Haos: Stvaranje nove nauke'', koja je postala bestseler i upoznala širu javnost s općim principima teorije haosa, kao i njenom historijom.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite book|last=Gleick|first=James|title=Chaos: Making a New Science|url=https://archive.org/details/chaosmakingnewsc0000glei_r3a5|date=26. 8. 2008|publisher=Penguin Books|isbn=978-0143113454}}&lt;/ref&gt; U početku domen nekolicine, izolovanih pojedinaca, teorija haosa se progresivno pojavila kao transdisciplinarna i institucionalna disciplina, uglavnom pod nazivom analiza nelinearnih sistema. Aludirajući na koncept [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] o promjeni paradigme izložen u djelu ''Struktura naučnih revolucija' (1962), mnogi &quot;haosolozi&quot; (kako su se neki opisivali) tvrdili su da je ova nova teorija primjer takve promjene, teza koju je podržao Gleick.
Dostupnost jeftinijih i snažnijih [[računar]]a proširuje primjenjivost teorije haosa. Trenutno, teorija haosa ostaje aktivno područje istraživanja,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Motter | first1 = A. E. | last2 = Campbell | first2 = D. K. | year = 2013 | title = Chaos at fifty | url = http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v66/i5/p27_s1?bypassSSO=1 | journal = Phys. Today | volume = 66 | issue = 5| pages = 27–33 | doi=10.1063/pt.3.1977|arxiv = 1306.5777 |bibcode = 2013PhT....66e..27M | s2cid = 54005470 }}&lt;/ref&gt; koje uključuju mnoge različite discipline kao što su [[matematika]], [[topologija]], [[fizika]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Hubler|first1=A.|last2=Foster|first2=G.|last3=Phelps|first3=K.|title=Managing chaos: Thinking out of the box|journal=Complexity|volume=12|issue=3|pages=10|date=2007|doi=10.1002/cplx.20159|bibcode = 2007Cmplx..12c..10H }}&lt;/ref&gt; [[društvo|društveni sistemi]],&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Chaos Theory in the Social Sciences: Foundations and Applications|url=https://archive.org/details/bwb_P9-DJF-510|date=1996|publisher=University of Michigan Press|isbn=9780472106387|editor-last=Kiel|editor-first=L.|location=Ann Arbor, MI|language=en|doi=10.3998/mpub.14623|editor-last2=Elliott|editor-first2=Euel|hdl = 2027/fulcrum.d504rm03n}}&lt;/ref&gt; [[modeliranje populacije]], [[biologija]], [[meteorologija]], [[astrofizika]], [[teorija informacija]], [[računarska neuronauka]], [[pandemija]] [[upravljanje krizom]],&lt;ref name=&quot;CT-REF-20&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CT-REF-21&quot;/&gt; etc.
== Popularna, ali netačna analogija za haos ==
Osjetljiva zavisnost od početnih uslova (tj. efekat leptira) ilustrovana je korištenjem sljedeće narodne predaje:&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

&lt;poem style=&quot;margin-left: 2em;&quot;&gt;
Zbog nedostatka eksera, potkovica je bila izgubljena.
Zbog nedostatka potkovice, konj je bio izgubljen.
Zbog nedostatka konja, jahač je bio izgubljen.
Zbog nedostatka jahača, bitka je bila izgubljena.
Zbog nedostatka bitke, kraljevstvo je bilo izgubljeno.
A sve zbog nedostatka eksera za potkovicu.
&lt;/poem&gt;

Na osnovu navedenog, mnogi ljudi pogrešno vjeruju da uticaj male početne perturbacije monotono raste s vremenom i da svaka mala perturbacija može na kraju imati veliki uticaj na numeričke integracije. Međutim, 2008., Lorenz je izjavio da ne smatra da ovaj stih opisuje pravi haos, već da bolje ilustruje jednostavniji fenomen nestabilnosti i da stih implicitno sugeriše da naknadni mali događaji neće preokrenuti ishod.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web |last=Lorenz |first=E. N. |date=decembar 2008 |title=The butterfly effect. In Premio Felice Pietro Chisesi E Caterina Tomassoni Award Lecture; University of Rome: Rome, Italy. |url=https://eapsweb.mit.edu/sites/default/files/Tomassoni_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610171122/https://eapsweb.mit.edu/sites/default/files/Tomassoni_2008.pdf |access-date=29. 1. 2023 |website= |archive-date=10. 6. 2023 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na osnovu analize, ajet ukazuje samo na divergenciju, a ne na ograničenost.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Ograničenost je važna za konačnu veličinu uzorka leptira.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Karakteristika prethodno spomenutog ajeta opisana je kao &quot;zavisnost osjetljiva na konačno vrijeme&quot; &quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Saiki |first1=Yoshitaka |last2=Yorke |first2=James A. |date=2. 5. 2023 |title=Can the Flap of a Butterfly's Wings Shift a Tornado into Texas&amp;mdash;Without Chaos? |journal=Atmosphere |language=en |volume=14 |issue=5 |pages=821 |doi=10.3390/atmos14050821 |bibcode=2023Atmos..14..821S |issn=2073-4433 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Aplikacjje ==
[[Slika:Textile cone.JPG|thumb|left| Školjka [[konus tekstil]], slična izgledu [[pravilo 30|Pravilu 30]], [[ćelijski automat|ćelijskom automatu]] s haotičnim ponašanjem &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.maths.nottingham.ac.uk/personal/sc/pdfs/Seashells09.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105134513/https://www.maths.nottingham.ac.uk/personal/sc/pdfs/Seashells09.pdf |archive-date=5. 11. 2013 |url-status=live |title=The Geometry and Pigmentation of Seashells |author=Stephen Coombes |date=februar 2009 |work=www.maths.nottingham.ac.uk |publisher=[[University of Nottingham]] |access-date=10. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;]]

Iako je teorija haosa nastala posmatranjem vremenskih obrazaca, postala je primjenjiva na niz drugih situacija. Neka područja koja danas imaju koristi od teorije haosa su [[geologija]], [[matematika]], [[biologija]], [[računarske nauke]], [[ekonomija]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Kyrtsou C. |author2=Labys W. | year = 2006 | title = Evidence for chaotic dependence between US inflation and commodity prices |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-macroeconomics_2006-03_28_1/page/256 | journal = Journal of Macroeconomics | volume = 28 | issue = 1| pages = 256–266 |doi=10.1016/j.jmacro.2005.10.019 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Kyrtsou C., Labys W. | year = 2007 | title = Detecting positive feedback in multivariate time series: the case of metal prices and US inflation | doi =10.1016/j.physa.2006.11.002 | journal = Physica A | volume = 377 | issue = 1| pages = 227–229 |bibcode = 2007PhyA..377..227K | last2 = Labys }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Kyrtsou, C. |author2=Vorlow, C. |chapter=Complex dynamics in macroeconomics: A novel approach |editor1=Diebolt, C. |editor2=Kyrtsou, C. |title=New Trends in Macroeconomics |publisher=Springer Verlag |year=2005 }}&lt;/ref&gt; [[inženjerstvo]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hernández-Acosta |first1=M. A. |last2=Trejo-Valdez |first2=M. |last3=Castro-Chacón |first3=J. H. |last4=Miguel |first4=C. R. Torres-San |last5=Martínez-Gutiérrez |first5=H. |title=Chaotic signatures of photoconductive Cu 2 ZnSnS 4 nanostructures explored by Lorenz attractors |journal=New Journal of Physics |date=2018 |volume=20 |issue=2 |pages=023048 |doi=10.1088/1367-2630/aaad41 |language=en |issn=1367-2630|bibcode=2018NJPh...20b3048H |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.dspdesignline.com/218101444;jsessionid=Y0BSVTQJJTBACQSNDLOSKH0CJUNN2JVN?pgno=1 |title = Applying Chaos Theory to Embedded Applications |archive-url=https://archive.today/20110809025913/http://www.dspdesignline.com/218101444;jsessionid=Y0BSVTQJJTBACQSNDLOSKH0CJUNN2JVN?pgno=1 |archive-date=9. 8. 2011 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[finandije]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Hristu-Varsakelis, D. |author2=Kyrtsou, C. |title=Evidence for nonlinear asymmetric causality in US inflation, metal and stock returns |journal=Discrete Dynamics in Nature and Society |id=138547 |year=2008 |doi=10.1155/2008/138547 |volume=2008 |pages=1–7 |article-number=138547 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1023/A:1023939610962 |author1=Kyrtsou, C. |author2=M. Terraza |s2cid=154202123 | year = 2003 | title = Is it possible to study chaotic and ARCH behaviour jointly? Application of a noisy Mackey-Glass equation with heteroskedastic errors to the Paris Stock Exchange returns series | url = https://archive.org/details/sim_computational-economics_2003-06_21_3/page/256 | journal = Computational Economics | volume = 21 | issue = 3| pages = 257–276 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=Justine |last1=Gregory-Williams |first2=Bill |last2=Williams |title=Trading Chaos: Maximize Profits with Proven Technical Techniques |url=https://archive.org/details/tradingchaosmaxi0000greg |year=2004|publisher=Wiley|location=New York|isbn=9780471463085|edition=2nd }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Peters|first=Edgar E.|title=Fractal market analysis : applying chaos theory to investment and economics|url=https://archive.org/details/fractalmarketana0000pete|year=1994|publisher=Wiley|location=New York u.a.|isbn=978-0471585244|edition=2. print.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Peters|first=/ Edgar E.|title=Chaos and order in the capital markets : a new view of cycles, prices, and market volatility|url=https://archive.org/details/chaosorderincapi0002pete|year=1996|publisher=John Wiley &amp; Sons|location=New York|isbn=978-0471139386|edition=2nd }}&lt;/ref&gt; [[meteorologija]], [[philosophy]], [[anthropology]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[fizika]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Hubler|first1=A.|last2=Phelps|first2=K.|title=Guiding a self-adjusting system through chaos|journal=Complexity|volume=13|issue=2|pages=62|date=2007|doi=10.1002/cplx.20204|bibcode = 2007Cmplx..13b..62W }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Gerig|first1=A.|title=Chaos in a one-dimensional compressible flow|journal=Physical Review E |volume=75 |issue=4|article-number=045202|date=2007|doi=10.1103/PhysRevE.75.045202|pmid=17500951|arxiv=nlin/0701050|bibcode = 2007PhRvE..75d5202G |s2cid=45804559}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Wotherspoon|first1=T.|last2=Hubler|first2=A.|title=Adaptation to the Edge of Chaos in the Self-Adjusting Logistic Map|journal=The Journal of Physical Chemistry A|volume=113|issue=1|pages=19–22|date=2009|doi=10.1021/jp804420g|pmid=19072712|bibcode = 2009JPCA..113...19W }}&lt;/ref&gt; [[politics]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Borodkin |first1=Leonid I. |title=Challenges of Instability: The Concepts of Synergetics in Studying the Historical Development of Russia |journal=Ural Historical Journal |date=2019 |volume=63 |issue=2 |pages=127–136 |doi=10.30759/1728-9718-2019-2(63)-127-136|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Progonati |first1=E |title=Chaos, complexity and leadership 2018 explorations of chaotic and complexity theory |date=2018 |publisher=Springer |isbn=978-3-030-27672-0 |chapter=Brexit in the Light of Chaos Theory and Some Assumptions About the Future of the European Union}}&lt;/ref&gt; [[populacija|populacijska dinamika]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Dilão, R. |author2=Domingos, T. |s2cid=697164 | year = 2001 | title = Periodic and Quasi-Periodic Behavior in Resource Dependent Age Structured Population Models |url=https://archive.org/details/bulletin-of-mathematical-biology_2001-03_63_2/page/207 | journal = Bulletin of Mathematical Biology | volume = 63 |pages = 207–230|doi=10.1006/bulm.2000.0213 | issue = 2 | pmid = 11276524}}&lt;/ref&gt; i [[robotika]]. U nastavku je navedeno nekoliko kategorija s primjerima, ali ovo nipošto nije sveobuhvatan popis jer se pojavljuju nove aplikacije.
=== Kriptografija ===
{{Glavni|Haotična kriptologija}}

Teorija haosa se već dugi niz godina koristi u [[kriptografija|kriptografiji]]. U posljednjih nekoliko decenija, haos i nelinearna dinamika su korišteni u dizajnu stotina kriptografskih primitivaa. Ovi algoritmi uključuju algoritme za šifriranje slika, [[heš funkcija|heš funkcije]], [[Kriptografski siguran generator pseudoslučajnih brojeva|sigurne generatore pseudoslučajnih brojeva]], [[protočna šifra|protočne šifre]], [[Digitalni vodeni žig|vodeni žig]] i [[steganografija]].&lt;ref name=&quot;Akhavan 1797–1813&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Akhavan|first1=A.|last2=Samsudin|first2=A.|last3=Akhshani|first3=A.|date=1. 10. 2011|title=A symmetric image encryption scheme based on combination of nonlinear chaotic maps|journal=Journal of the Franklin Institute|volume=348|issue=8|pages=1797–1813|doi=10.1016/j.jfranklin.2011.05.001}}&lt;/ref&gt; Većina ovih [[algoritam]]a zasnovana je na unimodalnim haotičnim mapama, a veliki dio ovih algoritama koristi kontrolne parametre i početni uslov haotičnih mapa kao svoje ključeve.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Behnia|first1=S.|last2=Akhshani|first2=A.|last3=Mahmodi|first3=H.|last4=Akhavan|first4=A.|date=1. 1. 2008|title=A novel algorithm for image encryption based on mixture of chaotic maps|journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals|volume=35|issue=2|pages=408–419|doi=10.1016/j.chaos.2006.05.011|bibcode = 2008CSF....35..408B }}&lt;/ref&gt; Iz šire perspektive, bez gubitka općenitosti, sličnosti između haotičnih mapa i kriptografskih sistema su glavna motivacija za dizajn kriptografskih algoritama zasnovanih na haosu.&lt;ref name=&quot;Akhavan 1797–1813&quot;/&gt; Jedna vrsta šifriranja, tajni ključ ili [[simetrični ključ]], oslanja se na [[difuzija i konfuzija|difuziju i konfuziju]], što je dobro modelirano teorijom haosa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wang|first=Xingyuan|year=2012|title=An improved key agreement protocol based on chaos|journal=Commun. Nonlinear Sci. Numer. Simul.|volume=15|issue=12|pages=4052–4057|bibcode=2010CNSNS..15.4052W|doi=10.1016/j.cnsns.2010.02.014|author2=Zhao, Jianfeng}}&lt;/ref&gt; Drugi tip  vrsta računarstva, [[DNK računarstvo]], uparena s teorijom haosa, nudi način šifriranja slika i drugih informacija.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Babaei|first=Majid|s2cid=18407251|year=2013|title=A novel text and image encryption method based on chaos theory and DNA computing|journal=Natural Computing |volume=12|issue=1|pages=101–107|doi=10.1007/s11047-012-9334-9}}&lt;/ref&gt; Mnogi [[DNK]]-haos kriptografski algoritmi su se pokazali nesigurnima ili se smatra da primijenjena tehnika nije efikasna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Akhavan|first1=A.|last2=Samsudin|first2=A.|last3=Akhshani|first3=A.|date=1. 10. 2017|title=Cryptanalysis of an image encryption algorithm based on DNA encoding|journal=Optics &amp; Laser Technology|volume=95|pages=94–99|doi=10.1016/j.optlastec.2017.04.022|bibcode = 2017OptLT..95...94A }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xu|first=Ming|s2cid=125169427|date=1. 6. 2017|title=Cryptanalysis of an Image Encryption Algorithm Based on DNA Sequence Operation and Hyper-chaotic System|journal=3D Research|language=en|volume=8|issue=2|article-number=15|doi=10.1007/s13319-017-0126-y|issn=2092-6731|bibcode = 2017TDR.....8..126X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Liu|first1=Yuansheng|last2=Tang|first2=Jie|last3=Xie|first3=Tao|date=1. 8. 2014|title=Cryptanalyzing a RGB image encryption algorithm based on DNA encoding and chaos map|journal=Optics &amp; Laser Technology|volume=60|pages=111–115|doi=10.1016/j.optlastec.2014.01.015|arxiv=1307.4279|bibcode = 2014OptLT..60..111L |s2cid=18740000}}&lt;/ref&gt;

=== Robotika ===
Robotika je još jedno područje koje je nedavno imalo koristi od teorije haosa. Umjesto robota koji djeluju metodom pokušaja i grešaka kako bi se usavršavali u interakciji sa svojim okruženjem, teorija haosa je korištena za izgradnju [[prediktivno modeliranje|prediktivnog modela]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Nehmzow|first=Ulrich|date=Dec 2005|title=Quantitative description of robot–environment interaction using chaos theory|journal=Robotics and Autonomous Systems|volume=53|issue=3–4|pages=177–193|doi=10.1016/j.robot.2005.09.009|author2=Keith Walker|url=http://cswww.essex.ac.uk/staff/udfn/ftp/ecmrw3.pdf|access-date=25. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812003513/http://cswww.essex.ac.uk/staff/udfn/ftp/ecmrw3.pdf|archive-date=12. 8. 2017|url-status=dead|citeseerx=10.1.1.105.9178}}&lt;/ref&gt;
Haotičnu dinamiku su pokazali dvonožni roboti [[Pasivna dinamika|pasivno hodanje]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Goswami|first=Ambarish|year=1998|title=A Study of the Passive Gait of a Compass-Like Biped Robot: Symmetry and Chaos|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-robotics-research_1998-12_17_12/page/1282|journal=The International Journal of Robotics Research|volume=17|issue=12|pages=1282–1301|doi=10.1177/027836499801701202|author2=Thuilot, Benoit|author3=Espiau, Bernard|citeseerx=10.1.1.17.4861|s2cid=1283494}}&lt;/ref&gt;

===Biologija===
Više od stotinu godina, biolozi prate populacije različitih [[vrsta]] pomoću modela populacije. Većina modela je kontinuirana funkcija, ali su nedavno naučnici uspjeli implementirati haotične modele u određenim [[populacija]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Eduardo|first=Liz|author2=Ruiz-Herrera, Alfonso|title=Chaos in discrete structured population models|journal=SIAM Journal on Applied Dynamical Systems|year=2012|volume=11|issue=4|pages=1200–1214|doi=10.1137/120868980}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, studija na modelima [[kanadski ris|kanadskog risa]] pokazala je haotično ponašanje u rastu populacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Lai|first=Dejian|title=Comparison study of AR models on the Canadian lynx data: a close look at BDS statistic|url=https://archive.org/details/sim_computational-statistics-data-analysis_1996-08-10_22_4/page/408|journal=[[Computational Statistics &amp; Data Analysis]]|year=1996|volume=22|issue=4|pages=409–423|doi=10.1016/0167-9473(95)00056-9}}&lt;/ref&gt; Haos se može naći i u [[ekosistem|ekološkim sistemima]], kao što je [[hidrologija]]. Iako haotičan model za hidrologiju ima svoje nedostatke, još uvijek se mnogo toga može naučiti posmatrajući podatke kroz prizmu teorije haosa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sivakumar|first=B|title=Chaos theory in hydrology: important issues and interpretations|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hydrology_2000-01-31_227_1-4/page/1|journal=Journal of Hydrology|date=31. 1. 2000|volume=227|issue=1–4|pages=1–20|bibcode=2000JHyd..227....1S|doi=10.1016/S0022-1694(99)00186-9}}&lt;/ref&gt; Druga biološka primjena nalazi se u [[kardiotokografiji]]. Fetusni nadzor predstavlja delikatnu ravnotežu između dobijanja tačnih informacija i što neinvazivnijeg pristupa. Bolji modeli znakova upozorenja na [[intrauterina hipoksija|fetusnu hipoksiju]] mogu se dobiti haotičnim modeliranjem.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bozóki|first=Zsolt|title=Chaos theory and power spectrum analysis in computerized cardiotocography|url=https://archive.org/details/sim_european-journal-of-obstetrics-gynecology_1997-02_71_2/page/163|journal=[[European Journal of Obstetrics &amp; Gynecology and Reproductive Biology]]|date=februar 1997|volume=71|issue=2|pages=163–168|doi=10.1016/s0301-2115(96)02628-0|pmid=9138960}}&lt;/ref&gt;

Kao što Perry ističe, [[matematičko modeliranje|modeliranje]] haotičnih [[vremenska serija|vremenskih serija]] u teorijskoj [[ekologija|ekologiji]] je potpomognuto ograničenjem.&lt;ref name=realdata/&gt;{{rp|176,177}} Uvijek postoji potencijalna poteškoća u razlikovanju stvarnog haosa od haosa koji postoji samo u modelu.&lt;ref name=realdata/&gt;{{rp|176,177}} Stoga će i ograničenje u modelu i/ili duplicirani podaci vremenskih serija za poređenje biti korisni u ograničavanju modela na nešto blisko stvarnosti, naprimjer Perry &amp; Wall 1984.&lt;ref name=realdata&gt;{{cite book|year=2000|edition=1|publisher=Springer Science+Business Media Dordrecht|first4=David|first3=Ian|first2=Robert|first1=Joe|last4=Morse|last2=Smith|last1=Perry|last3=Woiwod|editor-first1=Joe N|editor-first2=Robert H|editor-first3=Ian P|editor-first4=David R|editor-last1=Perry|editor-last2=Smith|editor-last3=Woiwod|editor-last4=Morse|pages=xii+226|title=Chaos in Real Data : The Analysis of Non-Linear Dynamics from Short Ecological Time Series|series=Population and Community Biology Series|doi=10.1007/978-94-011-4010-2|isbn=978-94-010-5772-1|s2cid=37855255}}&lt;/ref&gt;{{rp|176,177}} [[Koevolucija]] [[gen-za-gen]] ponekad pokazuje haotičnu dinamiku u [[frekvencija alela|frekvencijama alela]].&lt;ref name = &quot;GFG&quot; /&gt; Dodavanje varijabli ovo preuveličava: haos je češći u [[evolucijski model|modelima]] koji uključuju dodatne varijable kako bi odrazili dodatne aspekte stvarnih [[populacija]].&lt;ref name = &quot;GFG&quot; /&gt; [[Robert M. May]] je i sam proveo neke od ovih fundamentalnih studija o koevoluciji usjeva, što je zauzvrat pomoglo u oblikovanju cijele oblasti.&lt;ref name = &quot;GFG&quot; &gt;
 {{ Cite journal |
       language=en|
           year=1992|
      publisher=[[Nature]] Publishing Group|
         volume=360|
        journal=[[Nature]]|
           issn=0028-0836|
          eissn=1476-4687|
         first2=Jeremy|
         first1=John|
     department=Review Article|
          pages=121–125|
          last1=Thompson|
          last2=Burdon|
          title=Gene-for-gene coevolution between plants and parasites|        url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-11-12_360_6400/page/n117|
 issue=6400|
            doi=10.1038/360121a0|
 bibcode=1992Natur.360..121T|
 s2cid=4346920}}
&lt;/ref&gt; Čak i u stabilnom okruženju, samo kombinovanje jednog [[usjev]]a i jednog [[patogen]]a može rezultirati [[kvaziperiodičnost|kvaziperiodičnim-]] ili [[haotična oscilacija|haotičnim-]] oscilacijama u [[statistička populacija|populaciji]].&lt;ref name = &quot;Epidemiology&quot; &gt;
 {{ Cite book |
       language=en|
           year=1998|
        edition=1|
      publisher=Springer Science+Business Media Dordrecht|
          first=Gareth|
           last=Jones|
 editor-first1=D. Gareth|
 editor-last1=Jones|
          pages=xvi + 460 + 26{{NBSP}}b/w{{NBSP}}{{NBSP}}ill. + 33{{NBSP}}color{{NBSP}}ill|
          title=The Epidemiology of Plant Diseases|        url=https://archive.org/details/epidemiologyofpl0000jone|
            doi=10.1007/978-94-017-3302-1|
          s2cid=1793087|
           isbn=978-94-017-3302-1}}
&lt;/ref&gt;{{ RP |page=169}}

===Ekonomija===
Moguće je da se ekonomski modeli mogu poboljšati i primjenom teorije haosa, ali predviđanje zdravlja ekonomskog sistema i faktora koji na njega najviše utiču izuzetno je složen zadatak.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Juárez|first=Fernando|title=Applying the theory of chaos and a complex model of health to establish relations among financial indicators|journal=Procedia Computer Science|year=2011|volume=3|pages=982–986|doi=10.1016/j.procs.2010.12.161|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ekonomski i finansijski sistemi se fundamentalno razlikuju od onih u klasičnim prirodnim naukama, budući da su prvi inherentno stohastički po prirodi, budući da su rezultat interakcija ljudi, te je stoga malo vjerovatno da će čisti deterministički modeli pružiti tačne prikaze podataka. Empirijska literatura koja testira haos u ekonomiji i finansijama predstavlja vrlo mješovite rezultate, dijelom zbog konfuzije između specifičnih testova za haos i općenitijih testova za nelinearne odnose.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Brooks |first=Chris |author-link=Chris Brooks (academic)|title=Chaos in foreign exchange markets: a sceptical view |journal=Computational Economics|year=1998 |volume=11 |issue=3 |pages=265–281 |issn=1572-9974 |doi=10.1023/A:1008650024944|s2cid=118329463 |url=http://centaur.reading.ac.uk/35988/1/35988.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809072731/http://centaur.reading.ac.uk/35988/1/35988.pdf |archive-date=9. 8. 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Haos se u ekonomiji može pronaći pomoću [[analiza kvantifikacije ponavljanja|analize kvantifikacije ponavljanja]]. U stvari, Orlando et al.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orlando |first1=Giuseppe |last2=Zimatore |first2=Giovanna |title=RQA correlations on real business cycles time series |journal=Indian Academy of Sciences – Conference Series |date=18. 12. 2017 |volume=1 |issue=1 |pages=35–41 |doi=10.29195/iascs.01.01.0009|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; pomoću tzv. indeksa [[korelacija]] kvantifikacije ponavljanja uspjeli su otkriti skrivene promjene u vremenskim serijama. Zatim je ista tehnika korištena za otkrivanje prijelaza iz laminarne (regularne) u turbulentnu (haotičnu) fazu, kao i razlika između makroekonomskih varijabli i isticanje skrivenih karakteristika ekonomske dinamike.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orlando |first1=Giuseppe |last2=Zimatore |first2=Giovanna |title=Recurrence quantification analysis of business cycles |journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals |date=1. 5. 2018 |volume=110 |pages=82–94 |doi=10.1016/j.chaos.2018.02.032 |bibcode=2018CSF...110...82O |s2cid=85526993 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0960077918300924 |language=en |issn=0960-0779|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Konačno, teorija haosa mogla bi pomoći u modeliranju načina na koji ekonomija funkcioniše, kao i u uključivanju šokova uzrokovanih vanjskim događajima poput [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orlando |first1=Giuseppe |last2=Zimatore |first2=Giovanna |title=Business cycle modeling between financial crises and black swans: Ornstein–Uhlenbeck stochastic process vs Kaldor deterministic chaotic model |url=https://aip.scitation.org/doi/10.1063/5.0015916 |journal=Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science |pages=083129 |doi=10.1063/5.0015916 |date=1. 8. 2020|volume=30 |issue=8 |pmid=32872798 |bibcode=2020Chaos..30h3129O |s2cid=235909725 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

=== Konačna predvidljivost u vremenu i klimi ===
Zbog osjetljive zavisnosti rješenja od početnih uslova (SDIC), poznate i kao efekat leptira, haotični sistemi poput Lorenzovog modela iz 1963. impliciraju konačan horizont predvidljivosti. To znači da, iako su tačna predviđanja moguća tokom konačnog vremenskog perioda, ona nisu izvodljiva tokom beskonačnog vremenskog perioda. Uzimajući u obzir prirodu Lorenzovih haotičnih rješenja, odbor koji su predvodili Charney i saradnici 1966. godine&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1. 1. 1966 |title=The Feasibility of a Global Observation and Analysis Experiment |url=http://dx.doi.org/10.17226/21272 |doi=10.17226/21272|isbn=978-0-309-35922-1 }}&lt;/ref&gt; ekstrapolirali su vrijeme udvostručenja od pet dana iz općeg modela cirkulacije, što sugerira granicu predvidljivosti od dvije sedmice. Ova veza između vremena udvostručenja od pet dana i granice predvidljivosti od dvije sedmice zabilježena je i u izvještaju Globalnog programa za istraživanje atmosfere (GARP) iz 1969.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=GARP |title=GARP topics |journal=Bull. Am. Meteorol. Soc. |volume=50 |pages=136–141}}&lt;/ref&gt; To acknowledge the combined direct and indirect influences from the Mintz and Arakawa model and Lorenz's models, as well as the leadership of Charney et al., Shen et al.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Zeng |first4=Xiping |date=16. 7. 2024 |title=Exploring the Origin of the Two-Week Predictability Limit: A Revisit of Lorenz's Predictability Studies in the 1960s |journal=Atmosphere |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=837 |doi=10.3390/atmos15070837 |doi-access=free |bibcode=2024Atmos..15..837S |issn=2073-4433}}&lt;/ref&gt; dvosedmičnu granicu predvidljivosti nazivaju &quot;hipotezom granice predvidljivosti&quot;, povlačeći analogiju sa Murovim zakonom.

=== Okvir za modeliranje proširen umjetnom inteligencijom ===
U modelima velikih jezika vođenim [[vještačka inteligencija|umjetnom inteligencijom]], odgovori mogu pokazivati osjetljivost na faktore poput promjena u formatiranju i varijacija u uputama. Ove osjetljivosti su slične efektu leptira.&lt;ref&gt;{{Cite arXiv|last1=Salinas |first1=Abel |last2=Morstatter |first2=Fred |date=1. 1. 2024 |title=The Butterfly Effect of Altering Prompts: How Small Changes and Jailbreaks Affect Large Language Model Performance |class=cs.CL |eprint=2401.03729}}&lt;/ref&gt; Iako klasifikacija modela velikih jezika pokretanih umjetnom inteligencijom kao klasičnih determinističkih haotičnih sistema predstavlja izazove, pristupi i tehnike inspirisani haosom (kao što je modeliranje ansambla) mogu se koristiti za izvlačenje pouzdanih informacija iz ovih ekspanzivnih jezičkih modela (vidi također &quot;[[Efekat leptira u popularnoj kulturi#Modeli velikih jezika pokretani umjetnom inteligencijom|Efekat leptira u popularnoj kulturi]]&quot;).

===Ostala područja===
U hemiji, predviđanje rastvorljivosti gasa je ključno za proizvodnju [[polimer]]a, ali modeli koji koriste [[optimizacija roja čestica|optimizaciju roja čestica]] (PSO) imaju tendenciju da konvergiraju ka pogrešnim tačkama. Poboljšana verzija PSO-a je stvorena uvođenjem haosa, što sprečava da se simulacije zaglave.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Li|first=Mengshan|author2=Xingyuan Huanga|author3=Hesheng Liua|author4=Bingxiang Liub|author5=Yan Wub|author6=Aihua Xiongc|author7=Tianwen Dong|title=Prediction of gas solubility in polymers by back propagation artificial neural network based on self-adaptive particle swarm optimization algorithm and chaos theory|journal=Fluid Phase Equilibria|date=25. 10. 2013|volume=356|pages=11–17|doi=10.1016/j.fluid.2013.07.017|bibcode=2013FlPEq.356...11L }}&lt;/ref&gt; U [[nebeska mehanika|nebeskoj mehanici]], posebno prilikom posmatranja asteroida, primjena teorije haosa dovodi do boljih predviđanja o tome kada će se ovi objekti približiti Zemlji i drugim [[planeta]]ma..&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Morbidelli|first=A.|title=Chaotic diffusion in celestial mechanics|journal=Regular &amp; Chaotic Dynamics |year=2001|volume=6|issue=4|pages=339–353|doi=10.1070/rd2001v006n04abeh000182}}&lt;/ref&gt; Četiri od pet [[Plutonovi mjeseci|Plutonovih mjeseci]] rotiraju haotično. U [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] i [[elektrotehnika|elektrotehnici]], proučavanje velikih nizova [[Josephsonovi spojevi|Josephsonovih spojeva]] uveliko je koristilo teoriji haosa.&lt;ref&gt;Steven Strogatz, ''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order'', Hyperion, 2003&lt;/ref&gt; Bliže domu, rudnici uglja oduvijek su bili opasna mjesta gdje česta curenja prirodnog [[plin]]a uzrokuju mnoge smrtne slučajeve. Do nedavno nije postojao pouzdan način da se predvidi kada će se dogoditi. Ali ova curenja plina imaju haotične tendencije koje se, uz pravilno modeliranje, mogu prilično precizno predvidjeti.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Dingqi|first=Li|author2=Yuanping Chenga|author3=Lei Wanga|author4=Haifeng Wanga|author5=Liang Wanga|author6=Hongxing Zhou|title=Prediction method for risks of coal and gas outbursts based on spatial chaos theory using gas desorption index of drill cuttings|journal=Mining Science and Technology|date=maj 2011|volume=21|issue=3|pages=439–443|doi=10.1016/j.mstc.2011.05.010 |bibcode=2011MiSTC..21..439L }}&lt;/ref&gt;

Teorija haosa može se primijeniti i izvan [[prirodne nauke|prirodnih nauka]], ali historijski gledano, gotovo sve takve studije su patile od nedostatka ponovljivosti; slabe eksterne validnosti; i/ili nepažnje prema unakrsnoj validaciji, što je rezultiralo slabom prediktivnom tačnošću (ako je uopće pokušano predviđanje izvan uzorka). Glass,&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Glass | first1 = L |editor1-first=C |editor1-last= Grebogi |editor2-first=J. A. | editor2-last=Yorke |title= The impact of chaos on science and society|publisher= United Nations University Press |year=1997 |chapter= Dynamical disease: The impact of nonlinear dynamics and chaos on cardiology and medicine }}&lt;/ref&gt; Mandell i Selz&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Mandell |first1= A. J. | last2 = Selz |first2= K. A. |editor1-first=C |editor1-last= Grebogi |editor2-first=J. A. | editor2-last=Yorke |title= The impact of chaos on science and society|publisher= United Nations University Press |year=1997 |chapter= Is the EEG a strange attractor? }}&lt;/ref&gt; otkrili su da nijedna EEG studija do sada nije ukazala na prisustvo čudnih atraktora ili drugih znakova haotičnog ponašanja.

Redington i Reidbord (1992) pokušali su pokazati da ljudsko srce može pokazivati haotične osobine. Pratili su promjene u intervalima između otkucaja srca kod jedne pacijentice na psihoterapiji dok je prolazila kroz periode različitog emocionalnog intenziteta tokom terapijske sesije. Rezultati su, priznajem, bili neuvjerljivi. Ne samo da je bilo nejasnoća u raznim dijagramima koje su autori napravili kako bi navodno pokazali dokaze haotične dinamike (spektralna analiza, fazna putanja i dijagrami autokorelacije), već i kada su pokušali izračunati Ljapunovljev eksponent kao definitivniju potvrdu haotičnog ponašanja, autori su otkrili da to ne mogu pouzdano učiniti.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Redington|first1=D. J.|last2=Reidbord|first2=S. P.|s2cid=214722|title=Chaotic dynamics in autonomic nervous system activity of a patient during a psychotherapy session|url=https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_1992-05-15_31_10/page/992|journal=Biological Psychiatry|date=1992|volume=31|issue=10|pages=993–1007|pmid=1511082|doi=10.1016/0006-3223(92)90093-F}}&lt;/ref&gt;

U svom radu iz 1995. godine, Metcalf i Allen &lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Metcalf |first1= B. R. | last2 = Allen |first2= J. D. |editor1-first=F. D. |editor1-last= Abraham |editor2-first=A. R. | editor2-last=Gilgen |title= Chaos theory in psychology |publisher= Greenwood Press |year=1995 |chapter= In search of chaos in schedule-induced polydipsia }}&lt;/ref&gt; tvrdili su da su u ponašanju životinja otkrili obrazac udvostručavanja perioda koji dovodi do haosa. Autori su ispitali dobro poznati odgovor nazvan polidipsija izazvana rasporedom, pri čemu životinja lišena hrane određeni vremenski period pije neuobičajene količine vode kada joj se hrana konačno ponudi. Kontrolni parametar (r) koji je ovdje djelovao bila je dužina intervala između hranjenja, nakon što se nastavi. Autori su pazili da testiraju veliki broj životinja i da uključe mnogo ponavljanja, a svoj eksperiment su osmislili tako da isključe vjerovatnoću da su promjene u obrascima odgovora uzrokovane različitim početnim mjestima za '''r'''.

Vremenske serije i dijagrami prvog kašnjenja pružaju najbolju podršku za iznesene tvrdnje, pokazujući prilično jasan prelazak od periodičnosti do nepravilnosti kako su se vremena hranjenja povećavala. Različiti dijagrami faznih trajektorija i spektralne analize, s druge strane, ne poklapaju se dovoljno dobro s drugim grafikonima ili s ukupnom teorijom da bi neizbježno doveli do haotične dijagnoze. Na primjer, fazne trajektorije ne pokazuju definitivnu progresiju prema sve većoj složenosti (i dalje od periodičnosti); proces izgleda prilično mutan. Također, tamo gdje su Metcalf i Allen u svojim spektralnim dijagramima vidjeli periode od dva i šest, postoji prostor za alternativna tumačenja. Sva ova dvosmislenost zahtijeva neka zmijolika, post-hoc objašnjenja kako bi se pokazalo da rezultati odgovaraju haotičnom modelu.

Prilagođavanjem modela savjetovanja o karijeri kako bi se uključila haotična interpretacija odnosa između zaposlenika i tržišta rada, Amundson i Bright su otkrili da se ljudima koji se bore s odlukama o karijeri mogu dati bolji prijedlozi.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Pryor|first=Robert G. L.|author2=Norman E. Amundson|author3=Jim E. H. Bright|title=Probabilities and Possibilities: The Strategic Counseling Implications of the Chaos Theory of Careers|url=https://archive.org/details/sim_career-development-quarterly_2008-06_56_4/page/308|author3=Jim Bright (psychologist)|journal=The Career Development Quarterly|date=juni 2008|volume=56|issue=4|pages=309–318|doi=10.1002/j.2161-0045.2008.tb00096.x}}&lt;/ref&gt; Moderne organizacije se sve više posmatraju kao otvoreni [[kompleksni adaptivni sistem]]i sa fundamentalnim prirodnim nelinearnim strukturama, podložni unutrašnjim i vanjskim silama koje mogu doprinijeti haosu. Naprimjer, [[izgradnja tima]] i [[razvoj grupe]] se sve više istražuju kao inherentno nepredvidivi sistemi, jer neizvjesnost različitih pojedinaca koji se prvi put susreću čini putanju tima nepoznatom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Thompson|first1=Jamie|last2=Johnstone|first2=James|last3=Banks|first3=Curt|date=2018|title=An examination of initiation rituals in a UK sporting institution and the impact on group development|journal=European Sport Management Quarterly|volume=18|issue=5|pages=544–562|doi=10.1080/16184742.2018.1439984|s2cid=149352680}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:BML N=200 P=32.png|right|Crveni i plavi [[automobil]]i se naizmjenično kreću; crveni se kreću samo prema gore, a plavi se kreću prema desno. Svaki put, svi automobili iste boje pokušavaju se pomaknuti za jedan korak ako ispred njih nema automobila. Ovdje se model samoorganizirao u donekle geometrijski uzorak gdje postoje neke prometne gužve i neka područja gdje se automobili mogu kretati maksimalnom brzinom.]]

Prognoziranje prometa može imati koristi od primjene teorije haosa. Bolja predviđanja o tome kada će doći do zagušenja omogućila bi poduzimanje mjera za njegovo raspršivanje prije nego što se dogodi. Kombiniranje principa teorije haosa s nekoliko drugih metoda dovelo je do preciznijeg kratkoročnog modela predviđanja (pogledajte grafikon [[BML prometni model|BML prometnog modela]] desno)).&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wang|first=Jin|author2=Qixin Shi|title=Short-term traffic speed forecasting hybrid model based on Chaos–Wavelet Analysis-Support Vector Machine theory|journal=Transportation Research Part C: Emerging Technologies|date=februar 2013|volume=27|pages=219–232|doi=10.1016/j.trc.2012.08.004|bibcode=2013TRPC...27..219W }}&lt;/ref&gt;

Teorija haosa je primijenjena na podatke o ciklusu vode u okolišu (također i na [[hidrologija|hidrološke]] podatke), kao što su padavine i protok.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pasternack.ucdavis.edu/research/projects/chaos-hydrology/|title=Dr. Gregory B. Pasternack – Watershed Hydrology, Geomorphology, and Ecohydraulics :: Chaos in Hydrology|website=pasternack.ucdavis.edu|language=en|access-date=12. 6. 2017}}&lt;/ref&gt; Ove studije su dale kontroverzne rezultate, jer su metodi za otkrivanje haotičnog potpisa često relativno subjektivni. Rane studije su obično &quot;uspjevale&quot; u pronalaženju haosa, dok su kasnije studije i meta-analize dovele te studije u pitanje i pružile objašnjenja zašto ovi skupovi podataka vjerovatno nemaju haotičnu dinamiku niske dimenzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pasternack|first=Gregory B.|date=1. 11. 1999|title=Does the river run wild? Assessing chaos in hydrological systems|journal=Advances in Water Resources|volume=23|issue=3|pages=253–260|doi=10.1016/s0309-1708(99)00008-1|bibcode = 1999AdWR...23..253}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
{{Portal| Matematika|Nauka|Biologija }}

'''Primjeri haotičnih sistema'''
{{Div col|colwidth=18em}}
* [[Advekcija kontura|Advektovane konture]]
* [[Arnoldova mapa mačke]]
* [[Teorija bifurkacije]]
* [[Dinamika odbijajuće lopte]]
* [[Plastičnost]]
* [[Kliodinamika]]
* [[Rešetka spregnutih mapa]]
* [[Dvostruko klatno]]
* [[Duffingova jednačina]]
* [[Dinamički bilijar]]
* [[Ekonomski balon]]
* [[Haotično raspršenje|Gaspard-Riceov sistem]]
* [[Logistička mapa]]
* [[Hénonova mapa]]
* [[Mapa potkove]]
* [[Lista haotičnih mapa]]
* [[Rösslerov atraktor]]
* [[Standardna mapa]]
* [[Njihajuća Atwoodova mašina]]
* [[Nagni vrtlog]]
{{Div col end}}

'''Ostale povezane teme'''

{{Div col|colwidth=18em}}
* [[Smrt amplitude]]
* [[Anosov difeomorfizam]]
* [[Teorija katastrofa]]
* [[Kauzalnost]]
* [[Supersimetrična teorija stohastičke dinamike|Haos kao narušavanje topološke supersimetrije]]
* [[Mašina haosa]]
* [[Haotično miješanje]]
* [[Haotično raspršenje]]
* [[Kontrola haosa]]
* [[Determinizam]]
* [[Rub haosa]]
* [[Pojava]]
* [[Mandelbrotov skup]]
* [[Kolmogorov-Arnold-Moserova teorema]]
* [[Loše uslovljavanje]]
* [[Loše postavljenost]]
* [[Nelinearni sistem]]
* [[Obrasci u prirodi]]
* [[Predvidljivost]]
* [[Kvantni haos]]
* [[Santa Fe Institute]]
* [[Lema sjenčenja]]
* [[Sinhronizacija haosa]]
* [[Nenamjerna posljedica]]
{{Div col end}}
'''Ljudi'''
{{Div col|colwidth=18em}}
* [[Ralph Abraham (matematičar)|Ralph Abraham]]
* [[Michael Berry (fizičar)|Michael Berry]]
* [[Leon O. Chua]]
* [[Ivar Ekeland]]
* [[Doyne Farmer]]
* [[Martin Gutzwiller]]
* [[Brosl Hasslacher]]
* [[Michel Hénon]]
* [[Aleksandr Lyapunov]]
* [[Norman Packard]]
* [[Otto Rössler]]
* [[David Ruelle]]
* [[Oleksandr Mikolaiovich Sharkovsky]]
* [[Greg Sams]]
* [[Robert Shaw (fizičar)|Robert Shaw]]
* [[Floris Takens]]
* [[James A. Yorke]]
* [[George M. Zaslavsky]]
{{Div col end}}

==Reference== 
{{refspisak|30em}}

; Pripisivanje
* {{Pripisivanje slobodnog sadržaja| title = Three Kinds of Butterfly Effects within Lorenz Models
| author = Bo-Wen Shen, Roger A. Pielke, Sr., Xubin Zeng, Jialin Cui, Sara Faghih-Naini, Wei Paxson, and Robert Atlas
| publisher = MDPI
| source = Encyclopedia
| documentURL = https://www.mdpi.com/2673-8392/2/3/84/html?
| license statement URL = https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
| license = CC-BY
}}

==Dopunska literatura==
{{Kutija s bibliotečkim resursima}}
===Članci===
* {{cite journal |first=A.N. |last=Sharkovskii |author=Oleksandr Mykolaiovych Sharkovsky |title=Co-existence of cycles of a continuous mapping of the line into itself |journal=Ukrainian Math. J. |volume=16 |pages=61–71 |year=1964 }}
* {{cite journal |author1=Tien-Yien Li |last1=Li |first1=T.Y. |author2=James A. Yorke |last2=Yorke |first2=J.A. |title=Period Three Implies Chaos |journal=American Mathematical Monthly |volume=82 |pages=985–92 |year=1975 |bibcode=1975AmMM...82..985L |doi=10.2307/2318254 |issue=10 |url=http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |jstor=2318254 |citeseerx=10.1.1.329.5038 |access-date=12. 8. 2009 |archive-date=29. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091229042210/http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |url-status=dead }}
* {{cite journal|last1=Alemansour|first1=Hamed|last2=Miandoab|first2=Ehsan Maani|last3=Pishkenari|first3=Hossein Nejat|title=Effect of size on the chaotic behavior of nano resonators|journal=Communications in Nonlinear Science and Numerical Simulation|date=mart 2017|volume=44|pages=495–505|doi=10.1016/j.cnsns.2016.09.010|bibcode=2017CNSNS..44..495A}}
* {{Cite journal |date = decembar 1986|title=Chaos |url = https://archive.org/details/sim_scientific-american_1986-12_255_6/page/38|journal=[[Scientific American]] |volume=255 |issue=6 |pages=38–49 (bibliography p.136) |bibcode = 1986SciAm.255d..38T |last2 = Tucker |last3 = Morrison |author1 = Crutchfield|author4 = J.D. Farmer|author5 = Packard|author6=N.H. |author7=Shaw |author8=R.S |author-link1=James P. Crutchfield |author-link5=Norman Packard |author-link7=Robert Shaw (physicist) |author4-link=J. Doyne Farmer |doi=10.1038/scientificamerican1286-46 }} [https://web.archive.org/web/20100612040821/http://cse.ucdavis.edu/~chaos/courses/ncaso/Readings/Chaos_SciAm1986/Chaos_SciAm1986.html Online version] (Note: the volume and page citation cited for the online text differ from that cited here. The citation here is from a photocopy, which is consistent with other citations found online that don't provide article views. The online content is identical to the hardcopy text. Citation variations are related to country of publication).
* {{cite journal |author=Kolyada, S.F. |s2cid=207251437 |title=Li-Yorke sensitivity and other concepts of chaos |journal=Ukrainian Math. J. |volume=56 |pages=1242–57 |year=2004 |doi=10.1007/s11253-005-0055-4 |issue=8 }}
* {{cite journal | last1 = Day| first1 = R.H. | last2 = Pavlov| first2 = O.V. | year = 2004| title = Computing Economic Chaos | ssrn = 806124| journal = Computational Economics | volume = 23 | issue = 4 | pages = 289–301 | doi = 10.1023/B:CSEM.0000026787.81469.1f | arxiv = 2211.02441 | s2cid = 119972392 }}
* {{cite journal|first1=C. |last1=Strelioff |first2=A. |last2=Hübler |title=Medium-Term Prediction of Chaos |journal=Phys. Rev. Lett. |volume=96 |issue=4 |id=044101 |year=2006 |doi=10.1103/PhysRevLett.96.044101 |url=http://www.ccsr.illinois.edu/web/Techreports/2005-08/CCSR-05-4.pdf |pmid=16486826 |page=044101 |bibcode=2006PhRvL..96d4101S |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130426201635/http://www.ccsr.illinois.edu/web/Techreports/2005-08/CCSR-05-4.pdf |archive-date=26. 4. 2013 }}
* {{cite journal |author1=Hübler, A. |author2=Foster, G. |author3=Phelps, K. |title=Managing Chaos: Thinking out of the Box |journal=Complexity |volume=12 |pages=10–13 |year=2007 |url=http://server17.how-why.com/blog/ManagingChaos.pdf |doi=10.1002/cplx.20159 |issue=3 |bibcode=2007Cmplx..12c..10H |access-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030165633/http://server17.how-why.com/blog/ManagingChaos.pdf |archive-date=30. 10. 2012 |url-status=dead }}
* {{cite journal | last1 = Motter | first1 = Adilson E. | last2 = Campbell | first2 = David K. | year = 2013 | title = Chaos at 50 | url = https://archive.org/details/sim_physics-today_2013-05_66_5/page/26 | journal = Physics Today | volume = 66| issue = 5| page = 27| doi = 10.1063/PT.3.1977 |arxiv = 1306.5777 |bibcode = 2013PhT....66e..27M | s2cid = 54005470 }}

===Udžbenici===
* {{cite book |last1=Alligood |first1=K.T. |last2=Sauer |first2=T. |last3=Yorke |first3=J.A. |title=Chaos: an introduction to dynamical systems |publisher=Springer-Verlag |year=1997 |isbn=978-0-387-94677-1 |url=https://books.google.com/books?id=48YHnbHGZAgC}}
* {{cite book| author=Baker, G. L.| title=Chaos, Scattering and Statistical Mechanics| url=https://archive.org/details/chaosscatterings0000gasp| publisher=Cambridge University Press| year=1996| isbn=978-0-521-39511-3}}
* {{cite book |author1=Badii, R. |author2=Politi A. |title=Complexity: hierarchical structures and scaling in physics |publisher=Cambridge University Press |year=1997 |isbn=978-0-521-66385-4 |url=http://www.cambridge.org/gb/academic/subjects/physics/statistical-physics/complexity-hierarchical-structures-and-scaling-physics}}
* {{cite book |author1=Collet, Pierre |author2=[[Jean-Pierre Eckmann|Eckmann, Jean-Pierre]] |title=Iterated Maps on the Interval as Dynamical Systems |url=https://archive.org/details/iteratedmapsonin0000coll |publisher=Birkhauser |year=1980 |isbn=978-0-8176-4926-5}}
* {{cite book |last=Devaney |first=Robert L. |author-link=Robert L. Devaney |title=An Introduction to Chaotic Dynamical Systems |url=https://archive.org/details/introductiontoch0000deva_b6r9 |edition=2nd |publisher=Westview Press |year=2003 |isbn=978-0-8133-4085-2 }}
* {{cite book |last=Robinson |first=Clark |title=Dynamical systems: Stability, symbolic dynamics, and chaos |publisher=CRC Press |year=1995 |isbn=0-8493-8493-1}}
* {{cite book |author1=Feldman, D. P. |title=Chaos and Fractals: An Elementary Introduction |publisher=Oxford University Press |year=2012 |isbn=978-0-19-956644-0 |url=https://dpfeldman.github.io/Chaos/index.html |access-date=29. 12. 2016 |archive-date=31. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191231030717/http://chaos.coa.edu/index.html |url-status=live}}
* {{cite book |author1=Gollub, J. P. |author2=Baker, G. L. |title=Chaotic dynamics |publisher=Cambridge University Press |year=1996 |isbn=978-0-521-47685-0 |url=https://books.google.com/books?id=n1qnekRPKtoC}}
* {{cite book |author=Guckenheimer, John| author-link=John Guckenheimer|author2= Holmes, Philip |author-link2=Philip Holmes|title=Nonlinear Oscillations, Dynamical Systems, and Bifurcations of Vector Fields |url=https://archive.org/details/nonlinearoscilla0042guck|publisher=Springer-Verlag |year=1983 |isbn=978-0-387-90819-9}}
* {{cite book| author=Gulick, Denny| title=Encounters with Chaos| url=https://archive.org/details/encounterswithch0000unse| publisher=McGraw-Hill| year=1992| isbn=978-0-07-025203-5}}
* {{cite book |author=Gutzwiller, Martin |title=Chaos in Classical and Quantum Mechanics |publisher=Springer-Verlag |year=1990 |isbn=978-0-387-97173-5 |url=https://books.google.com/books?id=fnO3XYYpU54C}}
* {{cite book |author=Hoover, William Graham|author-link=William G Hoover|title=Time Reversibility, Computer Simulation, and Chaos |publisher=World Scientific |orig-year=1999|year=2001 |isbn=978-981-02-4073-8 |url=https://books.google.com/books?id=24kEKsdl0psC}}
* {{cite book |author=Kautz, Richard |title=Chaos: The Science of Predictable Random Motion |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-959458-0 |url=https://books.google.com/books?id=x5YbNZjulN0C}}
* {{cite book |author1=Kiel, L. Douglas |author2=Elliott, Euel W. |title=Chaos Theory in the Social Sciences |publisher=Perseus Publishing |year=1997 |isbn=978-0-472-08472-2 |url=https://books.google.com/books?id=K46kkMXnKfcC}}
* {{cite book |author=Moon, Francis |title=Chaotic and Fractal Dynamics |publisher=Springer-Verlag |year=1990 |isbn=978-0-471-54571-2 |url=https://books.google.com/books?id=Ddz-CI-nSKYC}}
* {{cite book|last1=Orlando|first1=Giuseppe|author-link1=Giuseppe Orlando|last2=Pisarchick|first2=Alexander|last3=Stoop|first3=Ruedi|title=Nonlinearities in Economics |chapter=|series=Dynamic Modeling and Econometrics in Economics and Finance|year=2021|volume=29|url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-030-70982-2#editorsandaffiliations|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-70982-2|isbn=978-3-030-70981-5|s2cid=239756912}}
* {{cite book |author=Ott, Edward |title=Chaos in Dynamical Systems |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-01084-9 |url=https://books.google.com/books?id=nOLx--zzHSgC}}
* {{cite book| author=Strogatz, Steven| author-link=Steven Strogatz| title=Nonlinear Dynamics and Chaos| publisher=Perseus Publishing| year=2000| isbn=978-0-7382-0453-6| url=https://archive.org/details/nonlineardynamic00stro}}
* {{cite book |last=Sprott |first=Julien Clinton |title=Chaos and Time-Series Analysis |publisher=Oxford University Press |year=2003 |isbn=978-0-19-850840-3 |url=https://books.google.com/books?id=SEDjdjPZ158C}}
* {{cite book |author1=Tél, Tamás |author2=Gruiz, Márton |title=Chaotic dynamics: An introduction based on classical mechanics |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83912-9 |url=https://books.google.com/books?id=P2JL7s2IvakC}}
* {{cite book| last = Teschl| given = Gerald|author-link=Gerald Teschl| title = Ordinary Differential Equations and Dynamical Systems| publisher=[[American Mathematical Society]]| place = [[Providence, Rhode Island|Providence]]| year = 2012| isbn= 978-0-8218-8328-0| url = https://www.mat.univie.ac.at/~gerald/ftp/book-ode/}}
* {{cite book|vauthors=Thompson JM, Stewart HB | title=Nonlinear Dynamics And Chaos| publisher=John Wiley and Sons Ltd| year=2001| isbn=978-0-471-87645-8}}
* {{cite book |author1-link=Nicholas Tufillaro |last1=Tufillaro |last2=Reilly |title=An experimental approach to nonlinear dynamics and chaos |series=American Journal of Physics |volume=61 |issue=10 |pages=958 |publisher=Addison-Wesley |year=1992 |isbn=978-0-201-55441-0 |bibcode=1993AmJPh..61..958T |doi=10.1119/1.17380 |url=https://archive.org/details/unset0000unse_q2b7 |url-access=limited }}
* {{cite book | last=Wiggins|first=Stephen | title= Introduction to Applied Dynamical Systems and Chaos | publisher= Springer | year= 2003 | isbn= 978-0-387-00177-7 }}
* {{cite book| author=Zaslavsky, George M.| title=Hamiltonian Chaos and Fractional Dynamics| publisher=Oxford University Press| year=2005| isbn=978-0-19-852604-9}}

=== Polutehnička i popularna djela ===
* Christophe Letellier, ''Chaos in Nature'', World Scientific Publishing Company, 2012, {{ISBN|978-981-4374-42-2}}.
* {{cite book |editor1-first=Ralph H. |editor1-last=Abraham |editor2-first=Yoshisuke |editor2-last=Ueda |title=The Chaos Avant-Garde: Memoirs of the Early Days of Chaos Theory |journal=&lt;!--Citation bot --&gt; |volume=39 |url=https://books.google.com/books?id=0E667XpBq1UC |year=2000 |publisher=World Scientific |isbn=978-981-238-647-2 |bibcode=2000cagm.book.....A |doi=10.1142/4510 |series=World Scientific Series on Nonlinear Science Series A }}
* {{cite book |author=Michael F. Barnsley |first=Michael F. |last=Barnsley |title=Fractals Everywhere |url=https://books.google.com/books?id=oh7NoePgmOIC |year=2000 |publisher=Morgan Kaufmann |isbn=978-0-12-079069-2}}
* {{cite book |first=Richard J. |last=Bird |title=Chaos and Life: Complexity and Order in Evolution and Thought |url=https://books.google.com/books?id=fv3sltQBS54C |year=2003 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-12662-5}}
* [[John Briggs (author)|John Briggs]] and David Peat, ''Turbulent Mirror: : An Illustrated Guide to Chaos Theory and the Science of Wholeness'', Harper Perennial 1990, 224 pp.
* John Briggs and David Peat, ''Seven Life Lessons of Chaos: Spiritual Wisdom from the Science of Change'', Harper Perennial 2000, 224 pp.
* {{cite journal |author=Cunningham, Lawrence A. |title=From Random Walks to Chaotic Crashes: The Linear Genealogy of the Efficient Capital Market Hypothesis |journal=George Washington Law Review |volume=62 |page=546 |year=1994 }}
* [[Predrag Cvitanović]], ''Universality in Chaos'', Adam Hilger 1989, 648 pp.
* [[Leon Glass]] and Michael C. Mackey, ''From Clocks to Chaos: The Rhythms of Life,'' Princeton University Press 1988, 272 pp.
* [[James Gleick]], ''[[Chaos: Making a New Science]]'', New York: Penguin, 1988. 368 pp.
* {{cite book |author=John Gribbin |title=Deep Simplicity |year=2005 |url=https://archive.org/details/deepsimplicity0000john |series=Penguin Press Science |publisher=Penguin Books}}
* L Douglas Kiel, Euel W Elliott (ed.), ''Chaos Theory in the Social Sciences: Foundations and Applications'', University of Michigan Press, 1997, 360 pp.
* Arvind Kumar, ''Chaos, Fractals and Self-Organisation; New Perspectives on Complexity in Nature '', National Book Trust, 2003.
* Hans Lauwerier, ''Fractals'', Princeton University Press, 1991.
* [[Edward Lorenz]], ''The Essence of Chaos'', University of Washington Press, 1996.
* {{cite book|doi=10.1142/9781860949548|title=The Unity of Nature - Wholeness and Disintegration in Ecology and Science|url=https://archive.org/details/unityofnaturewho0000mars|year=2002|last1=Marshall|first1=Alan|isbn=9781860949548}}
* David Peak and Michael Frame, ''Chaos Under Control: The Art and Science of Complexity'', Freeman, 1994.
* Heinz-Otto Peitgen and Dietmar Saupe (Eds.), ''The Science of Fractal Images'', Springer 1988, 312 pp.
* Nuria Perpinya, ''Caos, virus, calma. La Teoría del Caos aplicada al desórden artístico, social y político'', Páginas de Espuma, 2021.
*Clifford A. Pickover, ''Computers, Pattern, Chaos, and Beauty: Graphics from an Unseen World '', St Martins Pr 1991.
* [[Clifford A. Pickover]], ''Chaos in Wonderland: Visual Adventures in a Fractal World'', St Martins Pr 1994.
* [[Ilya Prigogine]] and [[Isabelle Stengers]], ''Order Out of Chaos'', Bantam 1984.
* {{cite book|doi=10.1007/978-3-642-61717-1|title=The Beauty of Fractals|url=https://archive.org/details/beautyoffractals0000peit_h9s5|url-access=registration|year=1986|last1=Peitgen|first1=Heinz-Otto|last2=Richter|first2=Peter H.|isbn=978-3-642-61719-5}}
* David Ruelle, ''Chance and Chaos'', Princeton University Press 1993.
* Ivars Peterson, ''Newton's Clock: Chaos in the Solar System'', Freeman, 1993.
* {{cite book |author1=Ian Roulstone |author2=John Norbury |title=Invisible in the Storm: the role of mathematics in understanding weather |url=https://books.google.com/books?id=qnMrFEHMrWwC|year=2013 |publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691152721 }}
* {{cite book|doi=10.1017/CBO9780511608773|title=Chaotic Evolution and Strange Attractors|url=https://archive.org/details/chaoticevolution0000ruel|url-access=registration|year=1989|last1=Ruelle|first1=D.|isbn=9780521362726}}
* Manfred Schroeder, ''Fractals, Chaos, and Power Laws'', Freeman, 1991.
* {{cite book|doi=10.1017/CBO9780511554544|title=Explaining Chaos|url=https://archive.org/details/explainingchaos0000smit|year=1998|last1=Smith|first1=Peter|isbn=9780511554544}}
* Ian Stewart, ''Does God Play Dice?: The Mathematics of Chaos '', Blackwell Publishers, 1990.
* Steven Strogatz, ''Sync: The emerging science of spontaneous order'', Hyperion, 2003.
* Yoshisuke Ueda, ''The Road To Chaos'', Aerial Pr, 1993.
* M. Mitchell Waldrop, ''Complexity : The Emerging Science at the Edge of Order and Chaos'', Simon &amp; Schuster, 1992.
* Antonio Sawaya, ''Financial Time Series Analysis : Chaos and Neurodynamics Approach'', Lambert, 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Chaos theory}}
* {{springer|title=Chaos|id=p/c021480}}
* [https://web.archive.org/web/20160310065017/http://lagrange.physics.drexel.edu/ Nonlinear Dynamics Research Group] with Animations in Flash
* [http://www.chaos.umd.edu/ The Chaos group at the University of Maryland]
* [https://hypertextbook.com/chaos/ The Chaos Hypertextbook]. An introductory primer on chaos and fractals
* [https://chaosbook.org/ ChaosBook.org] An advanced graduate textbook on chaos (no fractals)
* [https://www.societyforchaostheory.org/ Society for Chaos Theory in Psychology &amp; Life Sciences]
* [https://web.archive.org/web/20130425220329/http://www.csdc.unifi.it/mdswitch.html?newlang=eng Nonlinear Dynamics Research Group at CSDC], Florence, [[Italy
* [http://www.creatingtechnology.org/papers/chaos.htm Nonlinear dynamics: how science comprehends chaos], talk presented by Sunny Auyang, 1998.
* [https://www.egwald.ca/nonlineardynamics/ Nonlinear Dynamics]. Models of bifurcation and chaos by Elmer G. Wiens
* [https://around.com/books/chaos/ Gleick's ''Chaos'' (excerpt)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202075958/http://www.around.com/chaos.html |date=2. 2. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20070428110552/http://www.eng.ox.ac.uk/samp/ Systems Analysis, Modelling and Prediction Group] at the University of Oxford
* [https://web.archive.org/web/20090307094012/http://www.mgix.com/snippets/?MackeyGlass A page about the Mackey-Glass equation]
* [https://www.youtube.com/watch?v=5pKrKdNclYs High Anxieties — The Mathematics of Chaos] (2008) BBC documentary directed by David Malone
* [https://www.newscientist.com/article/mg20827821.000-the-chaos-theory-of-evolution.html The chaos theory of evolution] – article published in Newscientist featuring similarities of evolution and non-linear systems including fractal nature of life and chaos.
* Jos Leys, Étienne Ghys et Aurélien Alvarez, [https://www.chaos-math.org/en.html ''Chaos, A Mathematical Adventure'']. Nine films about dynamical systems, the butterfly effect and chaos theory, intended for a wide audience.
* [https://www.bbc.co.uk/programmes/p00548f6 &quot;Chaos Theory&quot;], BBC Radio 4 discussion with Susan Greenfield, David Papineau &amp; Neil Johnson (''In Our Time'', May 16, 2002)
* [https://www.youtube.com/watch?v=fDek6cYijxI Chaos: The Science of the Butterfly Effect] (2019) an explanation presented by Derek Muller

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Teorija haosa| ]]
[[Kategorija:Teorija složenih sistema]]
[[Kategorija:Računske akademske discipline]]</text>
      <sha1>6ky6tlfjgjf1d3qpaj0pz2nfiko50c5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapovednik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526380</id>
    <revision>
      <id>3924533</id>
      <parentid>3923663</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:39:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124586" sha1="8d1xkvme94um3t4kz41z5bkc4sn4ytl" xml:space="preserve">[[Slika:Заповедник &quot;Брянский Лес&quot;. Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]]
'''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se &quot;zauvijek čuva u divljini&quot;. To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen.

==Pregled==
Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je &quot;utočište prirode&quot; (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u.

Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere.

Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na &quot;državni rezervat divljači&quot; jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta).

U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&amp;nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].&lt;ref&gt;Tsentr dickoy prirody&lt;/ref&gt;

==Teorija zapovednosti==
Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači &quot;stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''&quot;. Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]].

Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003) p.2.&lt;/ref&gt; Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].&lt;ref&gt;Weiner (2000), p.91.&lt;/ref&gt; U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.12-13.&lt;/ref&gt;

Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.17-18.&lt;/ref&gt;

U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: &quot;Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&amp;nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila.&quot; Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.&lt;ref&gt;Leopold (1968), pp.196-7.&lt;/ref&gt;
Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}}

==Historija==
Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.&lt;/ref&gt;
Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.25.&lt;/ref&gt; Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.24-25.&lt;/ref&gt;

[[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.29.&lt;/ref&gt; Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}&lt;/ref&gt; u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.&lt;/ref&gt;

Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom &quot;O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova&quot;, koji je Lenjin potpisao 1921.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.&lt;/ref&gt; Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća.

Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,&lt;ref&gt;Weiner (2000), p. 251.&lt;/ref&gt;, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&amp;nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&amp;nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&amp;nbsp;km² u periodu 1986–95.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.206.&lt;/ref&gt; U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u &quot;komercijalne i istraživačke&quot; institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.&lt;/ref&gt; Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}&lt;/ref&gt; u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.&lt;/ref&gt; Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. &gt;Shtilmark (2003), p.&amp;nbsp;137.&lt;/ref&gt;

Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju.

==Zaštićena okolina==
 [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]]

Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu:
* '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]])
* '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća)
* '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste)
* '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu).

Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije.

S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]].

==Upravljanje i korištenje==
Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.71.&lt;/ref&gt; Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.67.&lt;/ref&gt;

Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja.

Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.&lt;/ref&gt; Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.&lt;ref&gt;Filonov &amp; Nukhimovskaya (1990).&lt;/ref&gt;

Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega.

==Međunarodni značaj sistema zapovednika==
[[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].&lt;ref&gt;Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.&lt;/ref&gt;

Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.&lt;ref&gt;Kokorin et al.&lt;/ref&gt;

==Lista prirodnih rezervata u Rusiji==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;width:98%&quot;
!scope=&quot;col&quot; |Ime
!scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot;|Slika
!scope=&quot;col&quot; |Lokacija
!scope=&quot;col&quot; |Website
!scope=&quot;col&quot; |Područje
!scope=&quot;col&quot; |Godina
!scope=&quot;col&quot; |Opis

|-
!scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]]
| [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский]
| 881238 ha
| 1932
| [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] &quot;[[Zlatne planine Altaja]]&quot;.&lt;ref name=&quot;parksite-Altai&quot;&gt;{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Altai&quot;&gt;{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]]
| [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]]
| [[Astrahanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский]
| 66816 ha
| 1919.
| Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].&lt;ref name=&quot;parksite-Astrakhan&quot;&gt;{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Astrakhan&quot;&gt;{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]]
| [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]]
| [[Tuva]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-azas.ru/ Азас] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015044859/http://zapovednik-azas.ru/ |date=15. 10. 2014 }}
| 300390 ha
| 1985.
| Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.&lt;ref name=&quot;parksite-Azas&quot;&gt;{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=15. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141015044859/http://zapovednik-azas.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Azas&quot;&gt;{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]]
| [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский]
| 165724 ha
| 1968.
| Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].&lt;ref name=&quot;parksite-Baikalsky&quot;&gt;{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Baikalsky&quot;&gt;{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]]
| [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]]
| [[Irkutska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский]
| 660000 ha
| 1986.
| Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&amp;nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;parksite-Baykal-Lena&quot;&gt;{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Baykal-Lena&quot;&gt;{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]]
| [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский]
| 366868 ha
| 1916.
| Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].&lt;ref name=&quot;parksite-Barguzin&quot;&gt;{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Barguzin&quot;&gt;{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]]
| [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]]
| [[Permski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.basegi.ru/ Басеги]
| 37935 ha
| 1982.
| Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.&lt;ref name=&quot;parksite-Basegi&quot;&gt;{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Basegi&quot;&gt;{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]]
| [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]]
| [[Baškortostan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский]
| 49609 ha
| 1930.
| Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.&lt;ref name=&quot;parksite-Bashkirski&quot;&gt;{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bashkirski&quot;&gt;{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]]
| [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]]
| [[Jevrejska autonomna oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак]
| 91375 ha
| 1997.
| Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.&lt;ref name=&quot;parksite-Bastak&quot;&gt;{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bastak&quot;&gt;{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]]
| [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]]
| [[Belgorodska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье]
| 2131 ha
| 1935.
| Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.&lt;ref name=&quot;parksite-Belogorye&quot;&gt;{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Belogorye&quot;&gt;{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]]
| [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]]
| [[Astrahanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский]
| 18780 ha
| 1997.
| Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].&lt;re]].&lt;ref name=&quot;parksite-Bogdinsko-Baskunchakski&quot;&gt;{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bogdinsko-Baskunchakski&quot;&gt;{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]]
| [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский]
| 103000 ha
| 1997.
| Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.&lt;ref name=&quot;parksite-Bolon&quot;&gt;{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bolon&quot;&gt;{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]]
| [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский]
| 45439 ha
| 1963.
| Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&amp;nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.&lt;ref name=&quot;zap-Kekhtsirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]]
| [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]]
| [[Khabarovsk Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский]
| 267380 ha
| 1994.
| Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.&lt;ref name=&quot;parksite-Botcha&quot;&gt;{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Botcha&quot;&gt;{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]]
| [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]]
| [[Brjanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес]
| 12186 ha
| 1987.
| Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.&lt;ref name=&quot;parksite-Bryansk Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bryansk Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]]
| [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapbureya.ru/ Буреинский]
| 358444 ha
| 1987.
| Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].&lt;ref name=&quot;parksite-Bureya&quot;&gt;{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bureya&quot;&gt;{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]]
| [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]]
| [[Krasnodarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова]
| 280335 ha
| 1924.
| Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.&lt;ref name=&quot;parksite-Caucasus&quot;&gt;{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Caucasus&quot;&gt;{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]]
| [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]]
| [[Kursk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj]
| 5287 ha
| 1935
| Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].&lt;ref name=&quot;parksite-Central Tsernozemsky&quot;&gt;{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Tsernozemsky&quot;&gt;{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]]
| [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]]
| [[Tverska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj]
| 24447 ha
| 1931.
| Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.&lt;ref name=&quot;parksite-Central Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]]
| [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/ |date=16. 10. 2016 }}
| 1021469 ha
| 1985.
| Rezervat &quot;Centralnosibirski&quot; je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].&lt;ref name=&quot;parksite-Central Siberia&quot;&gt;{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=16. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Siberia&quot;&gt;{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]]
| [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]]
| [[Republika Kalmikija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje]
| 121901 ha
| 1990.
| (Na ruskom, &quot;Crne zemlje&quot;). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-Chyornye Zemli&quot;&gt;{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Chyornye Zemli&quot;&gt;{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]]
| [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]]
| [[Dagestan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }}
| 19061 ha
| 1987.
| Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.&lt;ref name=&quot;parksite-Dagestan&quot;&gt;{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dagestan&quot;&gt;{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]]
| [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/ |date=17. 6. 2017 }}
| 64316 ha
| 1978.
| Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.&lt;ref name=&quot;parksite-Dalnevostochny Morskoy&quot;&gt;{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dalnevostochny Morskoy&quot;&gt;{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]]
| [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]]
| [[Vologdska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski]
| 11267 ha
| 1945.
| Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.&lt;ref name=&quot;parksite-Darwin&quot;&gt;{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Darwin&quot;&gt;{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]]
| [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]]
| [[Čitanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }}
| 44752 ha
| 1987.
| Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.&lt;ref name=&quot;parksite-Dauriya&quot;&gt;{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dauriya&quot;&gt;{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]]
| [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]]
| [[Sverdlovska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez
kinski kamen|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen]
| 78192 ha
| 1991.
| Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.&lt;ref name=&quot;parksite-Denezhkin Kamen&quot;&gt;{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Denezhkin Kamen&quot;&gt;{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]]
| [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }}
| 238088 ha
| 1992
| East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.&lt;ref name=&quot;parksite-Dzherginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dzherginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]]
| [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug  (mapa)]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski]
| 859956 ha
| 1990.
| Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.&lt;ref&gt;&quot;Dzhugdzursky (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dzhugdzursky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]]
| [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]]
| [[Čeljabinska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[Istočno-Uralski]
| 16600 ha
| 1968.
| Državni &quot;radijacijski rezervat&quot;, smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-East Ural&quot;&gt;&quot;East Ural (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-East Ural&quot;&gt;&quot;East Ural (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]]
| [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]]
| [[Ingušetija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }}
| 5970 ha
| 2000.
| Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.&lt;ref name=&quot;parksite-Erzi&quot;&gt;{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Erzi&quot;&gt;&quot;Erzi (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]]
| [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]]
| [[Lipecka oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора]
| 231 ha
| 1925.
| Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.&lt;ref name=&quot;parksite-Galitsya Gora&quot;&gt;{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Galitsya Gora&quot;&gt;{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]]
| [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический]
| 4169222 ha
| 1993.
| Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.&lt;ref name=&quot;parksite-Great Arctic&quot;&gt;{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Great Arctic&quot;&gt;{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]]
| 
| [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский]
| 878174 ha
| 1996.
| Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.&lt;ref name=&quot;parksite-Gydan&quot;&gt;{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Gydan&quot;&gt;{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]]
| [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]]
| [[Chelyabinsk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126184324/http://igz.ilmeny.ac.ru/ |date=26. 1. 2016 }}
| 34380 ha
| 1920.
| Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.&lt;ref name=&quot;parksite-Ilmen&quot;&gt;{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126184324/http://igz.ilmeny.ac.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ilmen&quot;&gt;{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]]
| [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]]
| [[Kabardino-Balkarska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski]
| 82507 ha
| 1976.
| Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati &quot;Bezengijski zid&quot; koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-Kabardino-Balkarski&quot;&gt;{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kabardino-Balkarski&quot;&gt;{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]]
| [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]]
| [[Kaluška oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik]
| 18533 ha
| 1992.
| Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.&lt;ref name=&quot;parksite-Kaluzhskiye Zaseki&quot;&gt;{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kaluzhskiye Zaseki&quot;&gt;{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]]
| [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]]
| [[Murmanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša]
| 70530 ha
| 1932.
Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].&lt;ref name=&quot;parksite-Kandalaksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kandalaksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]]
| [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.katunskiy.ru/ Katunski]
| 150079 ha
| 1991.
| Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine &quot;Zlatne planine Altaja&quot;.&lt;ref name=&quot;parksite-Katun&quot;&gt;{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Katun&quot;&gt;{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']]
| [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad]
| 17900 ha
| 1925.
| Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;parksite-Kedrovaya Pad&quot;&gt;{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kedrovaya Pad&quot;&gt;{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]]
| [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]]
| [[Nižnjenovgorodska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski]
| 46940 ha
| 1993.
| Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].&lt;ref name=&quot;parksite-Kerzhinski&quot;&gt;{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kerzhinski&quot;&gt;{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]]
| [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski]
| 43679 ha
| 1990.
| Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.&lt;ref name=&quot;parksite-Khanka&quot;&gt;{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khanka&quot;&gt;{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]]
| [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]]
| [[Khakassia]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija]{{Mrtav link}}
| 267483 ha
| 1999.
| Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.&lt;ref name=&quot;parksite-Khakasski&quot;&gt;{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khakasski&quot;&gt;{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]]
| [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]]
| [[Amur Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.khingan.ru/ Hinganski]
| 93995 ha
| 1963.
| Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.&lt;ref name=&quot;parksite-Khingan&quot;&gt;&quot;Khingan (Official Reserve Website)&quot; (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khingan&quot;&gt;{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]]
| [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]]
| [[Voronješka oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский]
| 16178 ha
| 1935.
| Teritorija se proteže 50&amp;nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.&lt;ref name=&quot;parksite-Khopyor&quot;&gt;{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khopyor&quot;&gt;{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]]
| [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]]
| [[Republika Karelija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 10880 ha
| 1931
| Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.&lt;ref name=&quot;parksite-Kivach&quot;&gt;{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kivach&quot;&gt;{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]]
| [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]]
| [[Kostroma Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес]
| 58940 ha
| 2006.
| Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&amp;nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.&lt;ref name=&quot;parksite-Kologrivsky&quot;&gt;{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kologrivsky&quot;&gt;{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]]
| [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]]
| [[Kamchatka Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.komandorsky.ru/ Командорский]
| 3648679 ha
| 1993
| Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].&lt;ref name=&quot;parksite-Komandor&quot;&gt;{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Komandor&quot;&gt;{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]]
| [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]]
| [[Habarovsk kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[ Комсомольский]
| 64278 ha
| 1963
| Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.&lt;ref name=&quot;parksite-Komsomolsk&quot;&gt;&quot;Komsomolsk (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Komsomolsk&quot;&gt;{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]]
| [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]]
| [[Kamchatka Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250830080728/https://koryakskigpz.ru/ |date=30. 8. 2025 }}
| 327106 ha
| 1995.
Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.&lt;ref name=&quot;parksite-Koryak&quot;&gt;{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224193443/http://www.koryakskigpz.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Koryak&quot;&gt;{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]]
| [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]]
| [[Republika Karelija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }}
| 47569 ha
| 1983
| Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.&lt;ref name=&quot;parksite-Kostamuksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kostamuksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]]
| [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]]
| [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий]
| 1142134 ha
| 1967
| Opisan kao &quot;Zemlja vatre i leda&quot;, rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji (&quot;Dolina gejzira&quot;&lt;ref name=&quot;parksite-Kronotski&quot;&gt;{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;.&lt;zap-Kronotski&quot;&gt;{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]]
| [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]]
| [[Sakhalin Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский]
| 65364 ha
| 1984.
| Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.&lt;ref name=&quot;parksite-Kurils&quot;&gt;{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kurils&quot;&gt;{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]]
| [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]]
| [[Oblast Kemerovo]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201014314/http://www.kuz-alatau.ru/ |date=1. 2. 2016 }}
| 401811.7447 ha
| 1989.
| | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.&lt;ref name=&quot;parksite-Kuznetsk Alatau&quot;&gt;{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=1. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201014314/http://www.kuz-alatau.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kuznetsk Alatau&quot;&gt;{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]]
| [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]]
| [[Murmanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski]
| 278436 ha
| 1957.
| Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.&lt;ref name=&quot;parksite-Lapland&quot;&gt;{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lapland&quot;&gt;{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]]
| [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]]
| [[Primorsky Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский]
| 120989 ha
| 1957.
| Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.&lt;ref name=&quot;parksite-Lazovski&quot;&gt;{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lazovski&quot;&gt;{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]]
| [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]]
| [[Republika Saha]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 1433000 ha
| 1985.
| Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.&lt;ref name=&quot;parksite-Lena Delta&quot;&gt;{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lena Delta&quot;&gt;{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]]
| [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]]
| [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва]
| 225562 ha
| 1976
| The reserve &quot;Malaya Sosva&quot; is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.&lt;ref name=&quot;parksite-Little Sosva&quot;&gt;{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Little Sosva&quot;&gt;{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]]
| [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]]
| [[Magadan Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.magterra.ru/ Магаданский]
| 883817 ha
| 1982.
| Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.&lt;ref name=&quot;parksite-Magadan&quot;&gt;{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Magadan&quot;&gt;{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]]
| [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] 
| [[Mordovija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }}
| 32148 ha
| 1935.
| Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].&lt;ref name=&quot;parksite-Mordovski&quot;&gt;{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Mordovski&quot;&gt;{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]]
| [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]]
| [[Nenetski Autonomni Okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111074519/http://nenetz.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 313400 ha
| 1997.
| Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].&lt;ref name=&quot;parksite-Nenets&quot;&gt;{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111074519/http://nenetz.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nenets&quot;&gt;{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]]
| [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]]
| [[Lenjingradska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/ |date=26. 1. 2016 }}
| 42390 ha
| 1980
| Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.&lt;ref name=&quot;parksite-Nizhnesvirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126124109/http://n-svirsky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nizhnesvirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]]
| [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]]
| [[Amurska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }}
| 211168 ha
| 1998.
| Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.&lt;ref name=&quot;parksite-Nora&quot;&gt;{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nora&quot;&gt;{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]]
| [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]]
| [[Sjeverna Osetija-Alanija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }}
| 29000 ha
| 1967.
| Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.&lt;ref name=&quot;parksite-North Ossetia&quot;&gt;{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-North Ossetia&quot;&gt;{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]]
| [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]]
| [[Kirovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://nurgush.org/ Нургуш]
| 23449.7 ha
| 1994.
| Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;parksite-Nurgush&quot;&gt;{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nurgush&quot;&gt;{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]]
| [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]]
| [[Rjazanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://oksky-reserve.ru/ Окский]
| 55722 ha
| 1935.
| Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.&lt;ref name=&quot;parksite-Oka&quot;&gt;{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Oka&quot;&gt;{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]]
| [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]]
| [[Republika Saha]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }}
| 847102 ha
| 1984.
| Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).&lt;ref name=&quot;parksite-Olyokma&quot;&gt;{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Olyokma&quot;&gt;{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]]
| [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]]
| [[Orenburška oblast]] &lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский]
| 21653 ha
| 1988.
| Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.&lt;ref name=&quot;parksite-Orenburg&quot;&gt;{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Orenburg&quot;&gt;{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]]
| [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]]
| [[Murmanska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 14727 ha
| 1992.
| Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.&lt;ref name=&quot;parksite-Pasvik&quot;&gt;{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111211904/http://pasvik51.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pasvik&quot;&gt;{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]]
| [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]]
| [[Komi Republic]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }}
| 721322 ha
| 1930.
| U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.&lt;ref name=&quot;parksite-Pechoro-Ilych&quot;&gt;{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pechoro-Ilych&quot;&gt;{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]]
| [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]]
| [[Arhangelska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }}
| 51522 ha
| 1974.
| Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.&lt;ref name=&quot;parksite-Pinezhsky&quot;&gt;{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pinezhsky&quot;&gt;{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]]
| [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]]
| [[Pskovska oblast]]]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://polistovsky.ru/ Полистовский]
| 36026 ha
| 1994.
| Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.&lt;ref name=&quot;parksite-Polistovsky&quot;&gt;&quot;Polistovsky (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Polistovsky&quot;&gt;{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]]
| [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]]
| [[Sahalinska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский]
| 56695 ha
| 1988.
| Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.&lt;ref name=&quot;parksite-Poronaysky&quot;&gt;{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Poronaysky&quot;&gt;{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]]
| [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]]
| [[Penza Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/ |date=5. 6. 2016 }}
| 8373 ha
| 1989.
| Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.&lt;ref name=&quot;parksite-Pribolshky Les&quot;&gt;{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=5. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pribolshky Les&quot;&gt;&quot;Pribolshky Les (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]]
| [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]]
| [[Moskovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный]
| 4945 ha
| 1945.
Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.&lt;ref name=&quot;parksite-Prioksko-Terrasny&quot;&gt;{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Prioksko-Terrasny&quot;&gt;{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]]
|
| [[Čuvaška Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }}
| 9150.4 ha
| 1995.
| Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)&lt;ref name=&quot;parksite-Prisurski&quot;&gt;{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Prisurski&quot;&gt;{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]]
| [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский]
| 1887251 ha
| 1988.
| Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&amp;nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.&lt;ref name=&quot;parksite-Putorana&quot;&gt;{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Putorana&quot;&gt;{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]]
| [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]]
| [[Novgorod Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://rdeysky.org/ Рдейский]
| 36922 ha
| 1994.
| Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.&lt;ref name=&quot;parksite-Rdeysky&quot;&gt;{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Rdeysky&quot;&gt;{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]]
| [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]]
| [[Rostovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский]
| 9465 ha
| 1995.
| Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.&lt;ref name=&quot;parksite-Rostov&quot;&gt;{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Rostov&quot;&gt;{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]]
| [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]]
| [[Krasnoajarski kral]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский]
| 390368 ha
| 1976.
| Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.&lt;ref name=&quot;parksite-Sayano-Shushenski&quot;&gt;{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sayano-Shushenski&quot;&gt;{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224103813/http://www.zapoved.ru/catalog/82|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]]
| [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]]
| [[Orenburška Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау]
| 6726 ha
| 2014.
| Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.&lt;ref name=&quot;parksite-Shaytan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Shaytan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]]
| [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]]
| [[Bashkortostan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
| 22531 ha
| 2014.
| Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.&lt;ref name=&quot;parksite-Shatan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Shatan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]]
| [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]]
| [[Primorsky Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }}
| 401428 ha
| 1935.
| Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].&lt;ref name=&quot;parksite-Sikhote-Alin&quot;&gt;{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sikhote-Alin&quot;&gt;{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]]
| [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]]
| [[Chita Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://sokhondo.ru/ Сохондинский]
| 210985 ha
| 1973.
| Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.&lt;ref name=&quot;parksite-Sokhondo&quot;&gt;{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sokhondo&quot;&gt;{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]]
| [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]]
| [[Baškortostan]]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский]
| 252800 ha
| 1979.
| [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.&lt;ref name=&quot;parksite-South Ural&quot;&gt;{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-South Ural&quot;&gt;{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]]
| [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский]
| 1781928 ha
| 1979.
| Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.&lt;ref name=&quot;parksite-Taymyr&quot;&gt;{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Taymyr&quot;&gt;{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428070235/http://zapoved.ru/catalog/87|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]]
| [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]]
| [[Karachay-Cherkess Republic]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://teberda.org.ru/ Тебердинский]
| 84996 ha
| 1936.
| Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).&lt;ref name=&quot;parksite-Teberda&quot;&gt;{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Teberda&quot;&gt;{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204184740/http://www.zapoved.ru/catalog/88/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]]
| [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://tigirek.ru// Тигирекский]
| 40693 ha
| 1999.
| Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.&lt;ref name=&quot;parksite-Tigirekskiy&quot;&gt;{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Tigirekskiy&quot;&gt;{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]]
| [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский]
| 296562 ha
| 1995.
| Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&amp;nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.&lt;ref name=&quot;parksite-Tunguska&quot;&gt;{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Tunguska&quot;&gt;{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]]
|
| [[Tuva]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина]
| 323198.4 ha
| 1993.
| Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.&lt;ref name=&quot;parksite-Ubsunur Hollow&quot;&gt;{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ubsunur Hollow&quot;&gt;{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]]
| [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]]
| [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский]
| 631308 ha
| 1986.
| Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.&lt;ref name=&quot;parksite-Upper Taz&quot;&gt;{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Upper Taz&quot;&gt;{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125144212/http://www.zapoved.ru/catalog/17/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]]
| [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский]
| 40432 ha
| 1932.
| Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.&lt;ref name=&quot;parksite-Ussurisky&quot;&gt;{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ussurisky&quot;&gt;{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]]
| [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]]
| [[Permski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.vishersky.ru/ Вишерский]
| 241200 ha
| 1991.
| Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&amp;nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.&lt;ref name=&quot;parksite-Vishera&quot;&gt;{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vishera&quot;&gt;{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]]
| [[Slika:Гора &quot;Старик-камень&quot;.jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://visimskiy.ru/ Висимский]
| 33487 ha
| 1971.
| Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.&lt;ref name=&quot;parksite-Visim&quot;&gt;{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Visim&quot;&gt;{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]]
| [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]]
| [[Irkutsk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }}
| 585021 ha
| Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] &lt;ref name=&quot;parksite-Vitim&quot;&gt;{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vitim&quot;&gt;{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]]
| [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]]
| [[Tatarstan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }}
| 10091 ha
| 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.&lt;ref name=&quot;parksite-Vosshko-Kamisky&quot;&gt;{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vosshko-Kamisky&quot;&gt;{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]]
| [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]]
| [[Voronezh Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский]
| 31053 ha
| 1927.
| Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&amp;nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.&lt;ref name=&quot;parksite-Voronezh&quot;&gt;{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Voronezh&quot;&gt;{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]]
| [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]]
| [[Tambovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }}
| 10819 ha
| 1994.
| Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.&lt;ref name=&quot;parksite-Voronina&quot;&gt;{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Voronina&quot;&gt;{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]]
| [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]]
| [[Autonomni okrug Čukotka]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/ |date=21. 1. 2016 }}
| 2225650 ha
| 1976
| Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&amp;nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&amp;nbsp;km (16 milja).&lt;ref name=&quot;parksite-Wrangel Island&quot;&gt;{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121004205/http://www.ostrovwrangelya.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Wrangel Island&quot;&gt;{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]]
| [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]]
| [[Republika Mari El]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://ugansky.ru/ Юганский]
| 648636 ha
| 1982.
| U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).&lt;ref name=&quot;parksite-Jerginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Jerginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]]
| [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja]
| [[Amurska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[ Зейский]
| 99390 ha
| 1963.
| Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.&lt;ref name=&quot;parksite-Zeya&quot;&gt;&quot;Zeya (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Zeya&quot;&gt;{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]]
| [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik  Zhiguli]]
| [[Samarska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина]
| 23157 ha
| 1966.
| Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.&lt;ref name=&quot;parksite-Zhiguli&quot;&gt;{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Zhiguli&quot;&gt;{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji ==

=== Rezervati biosfere ===
Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Europe &amp; North America &amp;#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}&lt;/ref&gt;

===Mjesta svjetske baštine===
Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]:
* [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja);
* [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči);
* [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije);
* [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja);
* [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode);
* [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa);
* [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»);
* [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura);
* [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel).
Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine.

==Također pogledajte==
* [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]]
{{Portal|Ekologija|Rusija}}

==Reference==
{{refspisak|30em}}

===Napomene===
{{Notelist}}

===Izvori===
* Filonov, K.P. &amp; Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}.
* Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. &amp; Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}.
* Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&amp;c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}.
* Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&amp;c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}.
* Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}.
* Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}.
* Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}.
* Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation &amp; Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}.
* [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under &quot;Russian Protected Areas,&quot; at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Nature reserves in Russia}}
* [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.''
* {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''.
* {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.''
* [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: &quot;Russia's Zapovednik System Reaches Out.&quot;]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095051/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=6. 10. 2014 }}
* [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: &quot;Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok.&quot;]
* {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&amp;name=Sections&amp;file=index&amp;req=viewarticle&amp;artid=27&amp;page=2&amp;POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&amp;name=Sections&amp;file=index&amp;req=viewarticle&amp;artid=27&amp;page=2&amp;POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }}
{{Ruski zapovednici}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Zapovednik| ]]
[[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]]
[[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]]
[[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]]
[[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]]
[[Kategorija:Rezervati prirode]]

[[ru:Заповедник]]</text>
      <sha1>8d1xkvme94um3t4kz41z5bkc4sn4ytl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Fuad Kasumovic.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>528271</id>
    <revision>
      <id>3924570</id>
      <parentid>3784552</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:58:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA postavio је novu verziju [[Datoteka:Fuad Kasumovic.jpg]]</comment>
      <origin>3784552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="469" sha1="9css8ffwjufeevlirt40nekfv7ka3eo" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis=Fotografija Fuada Kasumovića
|Izvor=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/fuad-kasumovic/
|Datum=25. 09. 2025.
|Autor=[[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|CIN]]
|Objašnjenje=
}}
== Licenciranje ==
{{Pripisivanje|Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)}}
{{Pregled migracije licence|site=Centar za istraživačko novinarstvo  (https://cin.ba/privacy-policy/)|user=Z1KA|date=2025-11-26}}</text>
      <sha1>9css8ffwjufeevlirt40nekfv7ka3eo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kralupi (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531897</id>
    <revision>
      <id>3924524</id>
      <parentid>3924355</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stuparići i kulturna baština */</comment>
      <origin>3924524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7245" sha1="0rlo5zzf85mj8b5tmg2jznicn1vi9qi" xml:space="preserve">'''Kralupi''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Grad Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], u naselju je živjelo 288 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH – naseljeno mjesto Kralupi (Visoko)|website=statistika.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Kralupi se nalaze na području Grada Visoko, kao dio visočkog kraja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;MZVisoko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području današnje [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]] Kralupi, prema službenim gradskim spiskovima za mandat 2025–2029, navedena su naseljena mjesta [[Holići]] i [[Plaskovići (Visoko)|Plaskovići]], [[Vidovići (Visoko)|Vidovići]], [[Ratkovci (Visoko)|Ratkovici]] i [[Čifluk (Visoko)|Čifluk]], [[Dvor (Visoko)|Dvor]] i [[Vlajčići (Visoko)|Vlajčići]], te [[Ginje]] i Dolac.&lt;ref name=&quot;KandidatiMZ&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko za mandat 2025–2029. godine|website=Grad Visoko|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U geološkoj literaturi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]-a lokalitet Kralupi navodi se među nalazištima gornjeg lijasa u istočnom dijelu centralne Bosne.&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot;&gt;{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/61bbeff7-483c-4be2-8d5a-3977f7bf37ea/download|title=Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina: Annex|website=Digitalni arhiv ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Područje Kralupa pripada starom naseljeničkom i historijskom prostoru visočke nahije. U radu objavljenom u izdanju [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] navodi se da se u osmanskom popisu iz 1468/69. godine među naseljima nahije Visoko spominje i Kralup/Kralupi.&lt;ref name=&quot;UNSA1468&quot;&gt;{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Nahija Visoko u XVI stoljeću|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Univerzitet u Sarajevu|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U literaturi o srednjovjekovnom i ranom osmanskom Visokom Kralupi se navode i kao prostor na kojem su evidentirani posjedi krstjana.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=JU Zavičajni muzej Visoko|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AcademiaKrstjani&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/8405577/Struktura_vojni%C4%8Dke_klase_u_15_i_po%C4%8Detkom_16_|title=Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. stoljeća u Bosanskom sandžaku|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Pregled osmanskih popisnih deftera za Visoko i okolinu iz 1850. godine pokazuje da je tada postojao i džemat Kralupi, u čijem su sastavu bila sela Dvor, Ginje, Stuparići, Dautovci, Čiuk te Kadarići sa Hadžićima.&lt;ref name=&quot;Defteri1850&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Specto|access-date=17. 3. 2026|archive-date=16. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116214627/https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski+popisni+defteri+stanovni%C5%A1tva+visokog+i+okoline+1850.+godine%2C+prevela+i+priredila+ramiza+smaji%C4%87%2C+institut+za+islamsku+tradiciju+bo%C5%A1njaka+-ju+gradska+biblioteka+visoko%2C+sarajevo%2Fvisoko%2C+2022=/16|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Područje Kralupa ima dugu historiju naseljenosti. Širi prostor Visokog bio je naseljen još u prahistoriji, a kroz njega su prolazile važne komunikacije koje su povezivale unutrašnjost Bosne. U antičkom periodu područjem Visokog prolazili su rimski putevi, dok su na više mjesta pronađeni ostaci rimskih naselja i utvrđenja. 

U srednjem vijeku prostor Kralupa nalazio se u širem području Visočke nahije i gravitirao prema važnom srednjovjekovnom političkom i trgovačkom centru Visokom.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot; /&gt;

Poseban značaj područje je imalo zbog komunikacije između Sarajeva i Visokog. Prema etnografskim zapisima, kroz Kralupe je u prošlosti prolazio put koji je povezivao Sarajevo i Visoko. Na pojedinim dijelovima ovog pravca sačuvani su ostaci stare kaldrme, koju je lokalno stanovništvo nazivalo „grčkom kaldrmom“. &lt;ref name=&quot;UNSA1468&quot; /&gt;

Kralupi su bili dio šire Visočke nahije, koja je u osmanskom periodu obuhvatala veliki broj naseljenih mjesta na području današnjeg Visokog i susjednih općina. Historijski izvori pokazuju da je prostor Visočke nahije imao razvijenu mrežu sela i komunikacija. &lt;ref name=&quot;UNSA1468&quot; /&gt;

U pojedinim historijskim izvorima zabilježena su i imena stanovnika Kralupa. Tako se u sidžilu visočkog kadije iz 1811. godine spominju pravoslavni seljaci iz Kralupa. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.poreklo.rs/2023/04/29/poreklo-prezimena-selo-kralupi-ilijas/|title=Poreklo prezimena, selo Kralupi (Ilijaš) - Poreklo|last=Milodan|date=2023-04-29|website=www.poreklo.rs|language=sr-RS|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Kralupi su imali 288 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot; /&gt; Stanovništvo šireg područja Kralupa kroz historiju nije bilo potpuno homogeno. Za pojedina sela, poput Stuparića, postoje podaci o prisustvu muslimanskog i pravoslavnog stanovništva tokom 19. i početkom 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stav.ba/vijest/uz-stecke-i-nisane-ucile-su-se-kisne-dove/28194|title=Uz stećke i nišane učile su se kišne dove|website=stav.ba|language=en|access-date=2026-09-07}}&lt;/ref&gt;

== Stuparići i kulturna baština ==
Jedno od historijski značajnih sela šireg područja Kralupa su Stuparići. Prema istraživanjima i historijskim zapisima, Stuparići su bili mjesto okupljanja stanovništva i jedno od tradicionalnih dovišta, gdje su se održavale dove za kišu. &lt;ref name=&quot;MZVisoko&quot; /&gt;

U blizini Stuparića nalazilo se i takozvano „Grčko groblje“. Prema kasnijim zapisima, stećci s ovog lokaliteta vremenom su uništeni, dok su prilikom radova u drugoj polovini 20. stoljeća pronađene ljudske kosti. &lt;ref name=&quot;ZMVisoko&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Visokom]]</text>
      <sha1>0rlo5zzf85mj8b5tmg2jznicn1vi9qi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Muzičuk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533063</id>
    <revision>
      <id>3924556</id>
      <parentid>3828764</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T05:52:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5538" sha1="smq7c7qcvqmqfd5pv0e25t71cxmhecb" xml:space="preserve">{{Infokutija šahista
| ime                  = Ana Muzičuk
| puno ime             = Ana Olehivna Muzičuk
| država               = {{ZID|Ukrajina}}
| datum rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1990|2|28}}
| mjesto rođenja       = [[Lavov]], [[Ukrajinski SSR]], [[SSSR]]
| titula               = [[Velemajstor (šah)|Velemajstor]]
| elo                  = 2522
| elo_max              = 2606 (juli 2012)
| slika                = File:AnnaMuzychuk23a.jpg
}}

'''Ana Muzičuk''' ({{jez-uk|Анна Олегівна Музичук}}; [[Lavov]], 28. februar 1990) ukrajinska je [[šah]]istkinja i [[Velemajstor (šah)|velemajstorica]].&lt;ref name=&quot;FIDEprofil&quot;&gt;{{cite web |title=Muzychuk, Anna – FIDE Profile |url=https://ratings.fide.com/profile/14111330 |website=FIDE |access-date=8. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Pripada najužem svjetskom vrhu u ženskom šahu, naročito u ubrzanom i brzopoteznom tempu. Bila je svjetska prvakinja u ubrzanom šahu 2016. te svjetska prvakinja u blicu 2014. i 2016.&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot;&gt;{{cite web |title=Anna Muzychuk – Women's Candidates Tournament |url=https://candidates2026.fide.com/players_womens |website=FIDE |access-date=8. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BrziBlic2016&quot;&gt;{{cite web |title=The winners of FIDE World Rapid &amp; Blitz Championships |url=https://old.fide.com/component/content/article/1-fide-news/9975-the-winners-of-fide-world-rapid-a-blitz-championships.html |website=FIDE |access-date=8. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Blic2014&quot;&gt;{{cite web |title=The closing ceremony of the Women's World Rapid and Blitz Championships took place in Khanty-Mansiysk |url=https://wwrbc2014.fide.com/the-closing-ceremony-of-the-women-s-world-rapid-and-blitz-championships-took-place-in-khanty-mansiysk/ |website=FIDE |access-date=8. 4. 2026 |archive-date=16. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260416131107/https://wwrbc2014.fide.com/the-closing-ceremony-of-the-women-s-world-rapid-and-blitz-championships-took-place-in-khanty-mansiysk/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; FIDE je vodi kao četvrtu šahistkinju u historiji koja je dostigla standardni Elo-rejting od najmanje 2600, a u klasičnom šahu njen najveći pojedinačni uspjeh bio je plasman u finale [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene|Svjetskog prvenstva za žene]] 2017.&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SvjetskePrvakinje&quot;&gt;{{cite web |title=Women's World Champions |url=https://womenworldchampionship2023.fide.com/world-champions |website=FIDE |access-date=8. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i omladinska karijera ==
Muzičuk je rođena u Lavovu, a potječe iz šahovske porodice; roditelji su joj bili šahovski treneri, dok je njena mlađa sestra [[Marija Muzičuk]] također postala velemajstorica i svjetska prvakinja.&lt;ref name=&quot;WGPbio&quot;&gt;{{cite web |title=Anna Muzychuk – Profile |url=https://womengrandprix.fide.com/profile/anna-muzychuk |website=FIDE Women's Grand Prix |access-date=8. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Vrlo rano se afirmirala u omladinskim kategorijama i osvajala medalje na evropskim i svjetskim prvenstvima za mlade.&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt;

Prema FIDE-inom službenom profilu za Turnir kandidatkinja, osvojila je više evropskih omladinskih naslova, a [[Prvenstvo Ukrajine u šahu za žene|prvakinja Ukrajine]] postala je 2003. i 2014.&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt; U međunarodnoj konkurenciji od 2003. do 2014. predstavljala je [[Slovenija|Sloveniju]], nakon čega se vratila nastupima pod zastavom [[Ukrajina|Ukrajine]].&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt;

== Seniorska karijera ==
Muzičuk je u seniorskom šahu izgradila karijeru stabilne igračice svjetskog vrha u svim tempima igre. U standardnom šahu dosegla je najviši rejting od 2606 u julu 2012, čime je postala četvrta žena u historiji koja je prešla granicu od 2600 Elo-poena.&lt;ref name=&quot;FIDEprofil&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt;

Najveće uspjehe ostvarila je na svjetskim prvenstvima u ubrzanom i brzopoteznom šahu. Naslov svjetske prvakinje u blicu osvojila je 2014, tada još kao predstavnica Slovenije.&lt;ref name=&quot;Blic2014&quot; /&gt; Godine 2016. u [[Doha|Dohi]] osvojila je naslov svjetske prvakinje u ubrzanom šahu, a potom i drugi naslov svjetske prvakinje u blicu, čime je na istom prvenstvu objedinjila obje pojedinačne titule.&lt;ref name=&quot;BrziBlic2016&quot; /&gt;

U nokaut-sistemu [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene|Svjetskog prvenstva za žene]] 2017. stigla je do finala, gdje je poražena od [[Tan Zhongyi]].&lt;ref name=&quot;SvjetskePrvakinje&quot; /&gt; Time je ostvarila svoj najbolji rezultat u borbi za klasičnu svjetsku titulu.&lt;ref name=&quot;SvjetskePrvakinje&quot; /&gt;

Muzičuk je zabilježila i niz zapaženih ekipnih rezultata. FIDE-in profil za kandidatkinje navodi da je za Ukrajinu osvojila ekipne medalje na [[Šahovska olimpijada|Šahovskoj olimpijadi]], uključujući pojedinačno zlato na prvoj ploči 2016.&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt; Na rang-listi FIDE za april 2026. bila je prvorangirana ukrajinska šahistkinja sa standardnim rejtingom 2522.&lt;ref name=&quot;FIDEprofil&quot; /&gt;

== Stil igre i značaj ==
Muzičuk se ubraja među rijetke šahistkinje koje su istovremeno imale vrhunske rezultate u klasičnom, ubrzanom i brzopoteznom šahu. Njena dugotrajnost na vrhu, prelazak granice od 2600 Elo-poena i svjetske titule u dva brža tempa svrstavaju je među najuspješnije evropske šahistkinje svoje generacije.&lt;ref name=&quot;Kandidati2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WGPbio&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Muzičuk, Ana}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Lavov]]
[[Kategorija:Ukrajinski šahisti]]</text>
      <sha1>smq7c7qcvqmqfd5pv0e25t71cxmhecb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akvakultura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533561</id>
    <revision>
      <id>3924551</id>
      <parentid>3919195</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T04:23:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139271" sha1="t2oy73v3fijvat65hm2bv3xynpu3y45" xml:space="preserve">[[Slika:2019-03-16 01 Aquaculture in Chile.jpg|thumb|320px| Uzgoj ribe u akvakulturi u [[fjord]]ovima južno od Castra, [[Čile]].]]
{{Poljoprivreda}}
'''Akvakultura''', rjeđe '''akvikultura''',&lt;ref name=&quot;Garner_2016&quot;&gt;{{Citation |last=Garner |first=Bryan A. |title=Garner's Modern English Usage |year=2016 |url=http://www.lawprose.org/bryan-garner/books-by-bryan-garner/garners-modern-english-usage-4th-edition-2016 |edition=4th |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-049148-2 |author-link=Bryan A. Garner |accessdate=24. 4. 2026 |archive-date=14. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170814041726/http://www.lawprose.org/bryan-garner/books-by-bryan-garner/garners-modern-english-usage-4th-edition-2016/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; također poznato kao '''akvafarmerstvo''', jeste kontrolirani &quot;uzgoj&quot; vodenih organizama kao što su [[ribe]], [[rakovi]], [[mehkušci]], [[alge]] i drugi vrijedni organizmi kao što su vodene [[biljke[[ (npr. [[Nelumbo nucifera|lotus]]. Akvakultura uključuje uzgoj slatkovodnih, bočatovodnih i slanovodnih [[populacija]] u kontroliranim ili poluprirodnim uvjetima i može se uporediti s komercijalnim [[ribolov]]om, koji predstavlja izlov divlje ribe.&lt;ref name=&quot;AmericanHeritageDef&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.answers.com/topic/aquaculture|archive-url=https://web.archive.org/web/20060719044903/http://www.answers.com/topic/aquaculture|title=aquaculture|archive-date=19. 7. 2006|work=Answers.com}}&lt;/ref&gt; Akvakultura je također praksa koja se koristi za obnovu i rehabilitaciju morskih i slatkovodnih [[ekosistem]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22. 2. 2023 |title=Study: Aquaculture can be 'part of the solution' to marine ecosystem restoration - Responsible Seafood Advocate |url=https://www.globalseafood.org/advocate/study-aquaculture-can-be-part-of-the-solution-to-marine-ecosystem-restoration/ |access-date=17. 2. 2024 |website=Global Seafood Alliance |language=en-US}}&lt;/ref&gt; [[Marikultura]], obično poznata kao morski uzgoj, je akvakultura u [[nore|morskim]] staništima i [[laguna]]ma, za razliku od slatkovodne akvakulture. [[Piscikultura]] je vrsta akvakulture koja se sastoji od uzgoja [[ribe]],  radi dobijanja [[Riba kao hrana|ribljih proizvoda kao hrane]].

Akvakultura se također može definirati kao uzgoj, uzgoj i sakupljanje ribe i drugih vodenih biljaka, također poznata kao uzgoj u vodi. To je ekološki izvor hrane i komercijalnih proizvoda koji pomažu u poboljšanju zdravijih [[staništa]] i koriste se za rekonstrukciju [[populacija]] ugroženih vodenih vrsta. Tehnologija je povećala rast ribe u priobalnim morskim vodama i otvorenim okeanima zbog povećane potražnje za morskim plodovima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=What is aquaculture? |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/aquaculture.html#:~:text=Aquaculture%20is%20breeding,%20raising,%20and,of%20threatened%20or%20endangered%20species. |access-date=7. 12. 2022 |website=National Oceanic and Atmospheric Administration, US Department of Commerce |language=EN-US}}&lt;/ref&gt;
Akvakultura se može provoditi u potpuno vještačkim objektima izgrađenim na kopnu (kopnena akvakultura), kao u slučaju [[akvarij]]a, [[ribnjak]]a, akvaponike ili vodenih staza, gdje životni uslovi zavise od ljudske kontrole, kao što su kvalitet vode (kisik), hrana ili temperatura. Alternativno, mogu se provoditi u dobro zaštićenim plitkim vodama vode ([[litoral]], blizu obale) (priobalna akvakultura), gdje su uzgajane vrste izložene relativno prirodnijim okruženjima; ili na ograđenim/zatvorenim dijelovima otvorenog okeana daleko od obale ([[marikultura]], akvakultura na moru), gdje se vrste uzgajaju u [[kafez]]ima, stalcima ili vrećama i izložene su raznolikijim prirodnim uslovima kao što su vodene struje (kao što su okeanske struje), dnevne vertikalne migracije i ciklusi hranjivih tvari.

Prema [[FAO|Organizaciji za hranu i poljoprivredu]] (FAO), akvakultura &quot;se podrazumijeva kao uzgoj vodenih [[organizam]]a, uključujući ribe, mehkušce, rakove i vodene biljke. Uzgoj podrazumijeva neki oblik intervencije u [[proces uzgoja ribe|mrijestilišta]] radi povećanja proizvodnje, kao što je redovno [[poribljavanje]], [[hranjenje|hranjenje riba]], zaštita od [[predator]]a itd. Uzgoj također podrazumijeva individualno ili korporativno vlasništvo nad stokom koji se uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.fao.org/fishery/statistics/global-aquaculture-production/en Global Aquaculture Production] Fishery Statistical Collections, FAO, Rome. Retrieved 2 October 2011.&lt;/ref&gt; Prijavljena proizvodnja iz globalnih operacija akvakulture u 2019. godini iznosila je preko 120 miliona tona u vrijednosti od 274 milijarde američkih dolara, a do 2022. godine porasla je na 130,9 miliona tona, u vrijednosti od 312,8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;TabLandArea&quot;&gt;FAO FIGIS Database (2022) [https://www.fao.org/figis/servlet/TabLandArea?tb_ds=Aquaculture&amp;tb_mode=TABLE&amp;tb_act=SELECT&amp;tb_grp=COUNTRY Global Aquaculture Production 1950–2019] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220119053553/https://www.fao.org/figis/servlet/TabLandArea?tb_ds=Aquaculture&amp;tb_mode=TABLE&amp;tb_act=SELECT&amp;tb_grp=COUNTRY |date=19. 1. 2022 }}. Retrieved 2 February 2022&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot;&gt;{{Cite book |url=https://openknowledge.fao.org/handle/20.500.14283/cd0683en |title=The State of World Fisheries and Aquaculture 2024 |date=7. 6. 2024 |publisher=FAO |isbn=978-92-5-138763-4 |language=en |doi=10.4060/cd0683en}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoje problemi s pouzdanošću prijavljenih podataka.&lt;ref name=&quot;overreporting&quot;/&gt; Nadalje, u dsadašnjoj praksi akvakulture, proizvodi od nekoliko kilograma divlje ribe koriste se za proizvodnju jednog kilograma [[piacivor]]ne ribe poput [[akvakultur lososa|lososa]].&lt;ref name=Alliance /&gt; Hrana na bazi biljaka i insekata također se razvija kako bi se smanjila upotreba divlje ribe za hranu u akvakulturi.
Posebne vrste akvakulture uključuju [[uzgoj ribe]], [[uzgoj škampa]], [[uzgoj ostriga]], marikulturu, [[piscikultura|piscikulturu]], [[algakultura|algakulturu]] (kao što je [[uzgoj morskih algi]]) i uzgoj [[ukrasne ribe]]. Posebne metode uključuju akvaponiku i [[integrirana multitrofička akvakultura|integriranu multitrofičku akvakulturu]], od kojih obje integriraju uzgoj ribe i uzgoj vodenih biljaka. FAO opisuje akvakulturu kao jednu od industrija koje su najdirektnije pogođene klimatskim promjenama i njihovim uticajima.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.fao.org/3/ca7166en/ca7166en.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.fao.org/3/ca7166en/ca7166en.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live|title=FAO's work on climate change Fisheries &amp; aquaculture 2019|publisher=Food and Agriculture Organization|year=2019}}&lt;/ref&gt; Neki oblici akvakulture imaju negativan utjecaj na okoliš, kao što je [[zagađenje n utrijentima]] ili prijenos bolesti na divlje populacije.
{{toclimit|3}}

==Pregled==
[[Datoteka:Global capture fisheries and aquaculture production, 1990-2030.svg|thumb|right|300px| Globalni ulov ribe i akvakulture prema izvještaju FAO-a, 1990–2030]]
[[Datoteka:World aquaculture production of food fish and aquatic plants, 1990-2016.svg|thumb|right|300px|Svjetska proizvodnja ribe i vodenih biljaka u akvakulturi, 1990–2016]]

Stagnacija ulova u [[divlje ribolovno područje|divljim ribolovnim područjima]] i [[prekomjerna eksploatacija]] popularnih morskih [[vrsta]], u kombinaciji s rastućom potražnjom za visokokvalitetnim proteinima, potaknuli su akvakulturiste da pripitome druge morske vrste..&lt;ref&gt;&quot;'FAO: 'Fish farming is the way forward.'(Big Picture)(Food and Agriculture Administration's 'State of Fisheries and Aquaculture' report).&quot; The Ecologist 39.4 (2009): 8–9. Gale Expanded Academic ASAP. Web. 1 October 2009. &lt;http://find.galegroup.com/gtx/start.do?prodId=EAIM.&gt;.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;uscnews.usc.edu&quot;&gt;&quot;[http://uscnews.usc.edu/science_technology/all_about_fish_and_oyster_farming.html The Case for Fish and Oyster Farming] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090512061109/http://uscnews.usc.edu/science_technology/all_about_fish_and_oyster_farming.html |date=12. 5. 2009 }},&quot; Carl Marziali, University of Southern California Trojan Family Magazine, May 17, 2009.&lt;/ref&gt; Na početku moderne akvakulture, mnogi su bili optimistični da bi se &quot;[[Plava revolucija]]&quot; mogla dogoditi u akvakulturi, baš kao što je [[Zelena revolucija]] 20. stoljeća revolucionirala poljoprivredu.&lt;ref&gt;&quot;The Economist: 'The promise of a blue revolution', Aug. 7, 2003. &lt;https://www.economist.com/special-report/2003/08/07/the-promise-of-a-blue-revolution&gt;&lt;/ref&gt; Iako su kopnene životinje odavno bile pripitomljene, većina vrsta morskih plodova i dalje se lovila u divljini. Zabrinut zbog uticaja rastuće potražnje za morskim plodovima na svjetske okeane, istaknuti istraživač okeana [[Jacques Cousteau]] napisao je 1973. godine: &quot;S obzirom na to da moramo prehraniti rastuću ljudsku populaciju na Zemlji, moramo se okrenuti moru s novim razumijevanjem i novom tehnologijom.&quot;&lt;ref&gt;&quot;Jacques Cousteau, ''The Ocean World of Jacques Cousteau: The Act of life'', World Pub: 1973.&quot;&lt;/ref&gt;

Oko 430 (97%) kultiviranih vrsta od 2007. pripitomljeno je tokom 20. i 21. stoljeća, od čega se procjenjuje da je 106 nastalo u deceniji do 2007. godine. S obzirom na dugoročni značaj poljoprivrede, do danas je pripitomljeno samo 0,08% poznatih kopnenih biljnih i 0,0002% poznatih kopnenih životinjskih vrsta, u poređenju sa 0,17% poznatih morskih biljnih vrsta i 0,13% poznatih morskih životinjskih vrsta. Pripitomljavanje obično uključuje oko deceniju naučnog istraživanja.&lt;ref name=&quot;DuarteMarbaHolmer&quot;&gt;{{cite journal|title=Rapid Domestication of Marine Species|url=https://archive.org/details/sim_science_2007-04-20_316_5823/page/382| doi=10.1126/science.1138042|pmid=17446380|volume=316|issue=5823|pages=382–383|journal=Science|year=2007|last1=Duarte|first1=C. M|last2=Marba|first2=N|last3=Holmer|first3=M|hdl=10261/89727| s2cid=84063035}}&lt;/ref&gt; Pripitomljavanje vodenih vrsta nosi manje rizika za ljude nego kopnene životinje, koje su uzele veliki danak u ljudskim životima. Većina glavnih ljudskih bolesti potiče od pripitomljenih životinja,&lt;ref&gt;{{cite book
|title=Guns, Germs, and Steel
|year=2005
|publisher=[[W.W. Norton &amp; Company, Inc.]]
|location=New York, New York
|isbn=978-0-393-06131-4
|title-link=Guns, Germs, and Steel
}}&lt;/ref&gt; uključujući bolesti poput [[male boginje|malih boginja]] i [[difterija|difterije]], koje se, kao i većina zaraznih bolesti, prenose na ljude sa životinja. Još uvijek se nisu pojavili ljudski [[patogen]]i slične virulencije iz morskih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lasa |first1=Aide |last2=Auguste |first2=Manon |last3=Lema |first3=Alberto |last4=Oliveri |first4=Caterina |last5=Borello |first5=Alessio |last6=Taviani |first6=Elisa |last7=Bonello |first7=Guido |last8=Doni |first8=Lapo |last9=Millard |first9=Andrew D. |last10=Bruto |first10=Maxime |last11=Romalde |first11=Jesus L. |last12=Yakimov |first12=Michail |last13=Balbi |first13=Teresa |last14=Pruzzo |first14=Carla |last15=Canesi |first15=Laura |date=septembar 2021 |title=A deep-sea bacterium related to coastal marine pathogens |journal=Environmental Microbiology |volume=23 |issue=9 |pages=5349–5363 |doi=10.1111/1462-2920.15629 |issn=1462-2912 |pmc=8519021 |pmid=34097814|bibcode=2021EnvMi..23.5349L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/pests-diseases/animal-health/fish-diseases-and-human-health|title=Aquatic animal disease and human health|date=26. 4. 2016|website=Department of Primary Industries|access-date=15. 10. 2019|archive-date=13. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191113044257/https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/pests-diseases/animal-health/fish-diseases-and-human-health}}&lt;/ref&gt;

Biološke metode kontrole za upravljanje [[parazit]]ima se već koriste, kao što su [[ribe]] čistači (npr. [[grgeč]]i i morski [[losos]]i) za kontrolu populacija morskih ušiju u uzgoju lososa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = The use of lumpfish (Cyclopterus lumpus L.) to control sea lice (Lepeophtheirus salmonis Krøyer) infestations in intensively farmed Atlantic salmon (Salmo salar L.)|journal = Aquaculture|date = 20. 3. 2014|pages = 18–23|volume = 424–425|doi = 10.1016/j.aquaculture.2013.12.033|first1 = Albert K.|last1 = Imsland|first2 = Patrick|last2 = Reynolds|first3 = Gerhard|last3 = Eliassen|first4 = Thor Arne|last4 = Hangstad|first5 = Atle|last5 = Foss|first6 = Erik|last6 = Vikingstad|first7 = Tor Anders|last7 = Elvegård| bibcode=2014Aquac.424...18I }}&lt;/ref&gt; Modeli se koriste kao pomoć pri prostornom planiranju i lociranju ribogojilišta kako bi se utjecaj sveo na minimum.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = DEPOMOD and AutoDEPOMOD — Ecasa Toolbox|url = http://www.ecasatoolbox.org.uk/the-toolbox/eia-species/models|website = www.ecasatoolbox.org.uk|access-date = 24. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150925121623/http://www.ecasatoolbox.org.uk/the-toolbox/eia-species/models|archive-date = 25. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Aquaculture production (2023).svg|thumb|300x300px|Akvakulturna proizvodnja (2023)&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://doi.org/10.4060/cd4313en |title=World Food and Agriculture – Statistical Yearbook 2025 |publisher=Food and Agriculture Organization |year=2025 |isbn=978-92-5-140174-3 |language=en |doi=10.4060/cd4313en |access-date= |via=fao.org |s2cid=}}&lt;/ref&gt;]]
Smanjenje zaliha divlje. povećalo je potražnju za uzgojenom ribom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Effect of aquaculture on world fish supplies|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-06-29_405_6790/page/1017|journal = Nature|date = 29. 6. 2000|issn = 0028-0836|pages = 1017–1024|volume = 405|issue = 6790|doi = 10.1038/35016500|first1 = Rosamond L.|last1 = Naylor|first2 = Rebecca J.|last2 = Goldburg|first3 = Jurgenne H.|last3 = Primavera|first4 = Nils|last4 = Kautsky|first5 = Malcolm C. M.|last5 = Beveridge|first6 = Jason|last6 = Clay|first7 = Carl|last7 = Folke|first8 = Jane|last8 = Lubchenco|first9 = Harold|last9 = Mooney|pmid=10890435|bibcode = 2000Natur.405.1017N|hdl = 10862/1737|s2cid = 4411053|hdl-access = free}}&lt;/ref&gt; Međutim, pronalaženje alternativnih izvora proteina i ulja za hranu za ribe je neophodno kako bi industrija akvakulture mogla održivo rasti; u suprotnom, predstavlja veliki rizik za prekomjerno iskorištavanje ribe za ispašu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.fcrn.org.uk/sites/default/files/Turning_the_tide_%20Report.pdf|title = Turning the tide|access-date = 24. 9. 2015|archive-date = 22. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160222005116/http://www.fcrn.org.uk/sites/default/files/Turning_the_tide_%20Report.pdf}}&lt;/ref&gt;
Proizvodnja akvakulture sada premašuje proizvodnju ulova ribe&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot; /&gt; i zajedno relativni doprinos BDP-u kretao se od 0,01 do 10%.&lt;ref name=&quot;Cai2019&quot;&gt;{{Cite book |last=Cai |first=Junning |title=Understanding and measuring the contribution of aquaculture and fisheries to gross domestic product (GDP) |date=2019 |others=Hui Huang, PingSun Leung |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |isbn=978-92-5-131280-3 |location=Rome |oclc=1104067293}}&lt;/ref&gt; Međutim, nije lako izdvojiti relativni doprinos akvakulture [[BDP]]-u,  zbog nedostatka podataka.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Food and Agriculture Organization of the United Nations|title=The state of world fisheries and aquaculture 2020: sustainability in action|date=2020|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|isbn=978-92-5-132692-3|location=Rome|oclc=1159532489}}&lt;/ref&gt;

Još jedno nedavno pitanje nakon zabrane organotina od strane Međunarodne pomorske organizacije 2008. godine je potreba za pronalaženjem ekološki prihvatljivih, ali i dalje efikasnih spojeva s antivegetativnim efektima.

Svake godine se otkriva mnogo novih prirodnih spojeva, ali njihova proizvodnja u dovoljno velikom obimu za komercijalne svrhe gotovo je nemoguća.
Vrlo je vjerovatno da će budući razvoj u ovoj oblasti zavisiti od [[mikroorganizam]]a, ali su potrebna veća sredstva i daljnja istraživanja kako bi se prevazišao nedostatak znanja u ovoj oblasti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Qian, P. Y., Xu, Y. &amp; Fusetani, N. Natural products as antifouling compounds: recent progress and future perspectives|url = https://www.researchgate.net/publication/40447383|journal = Biofouling|volume = 26|issue = 2|pages = 223–234|access-date = 24. 9. 2015|doi = 10.1080/08927010903470815|pmid = 19960389|year = 2009|last1 = Qian|first1 = Pei-Yuan|last2 = Xu|first2 = Ying|last3 = Fusetani|first3 = Nobushino|s2cid = 35932563}}&lt;/ref&gt;

== Grupe vrsta ==
{{multiple image
| align = right
| caption_align = center
| direction = vertical
| width = 300
| header = Globalna proizvodnja akvakulture u milionima tona, 1950–2010, prema izvještaju [[FAO]]-a &lt;ref name=&quot;faostat&quot;&gt;Based on data sourced from the [http://faostat.fao.org/site/629/default.aspx FishStat database] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121107001620/http://faostat.fao.org/site/629/default.aspx |date=7. 11. 2012 }}&lt;/ref&gt;
| header_align = center
| header_background =
| footer =
| footer_align =
| footer_background =
| background color =
| image1 = Global aquaculture production.png
| alt1 =
| caption1 = Glavne grupe vrsta
| image2 = Global other aquaculture production.png
| alt2 =
| caption2 = Manje grupe vrsta
}}
[[Slika:World capture fisheries and aquaculture production by main producers (2018).svg|thumb|300px| Svjetska proizvodnja ribe i akvakulture po glavnim proizvođačima (2018.), iz Statističkog godišnjaka [[Organizacije za hranu i poljoprivredu|FAO]], 2020.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=World Food and Agriculture – Statistical Yearbook 2020|publisher=FAO|year=2020|isbn=978-92-5-133394-5|location=Rome|doi=10.4060/cb1329en|s2cid=242794287}}&lt;/ref&gt;]]

===Vodene biljke===
[[Datoteka:Yangzhuanghe - CIMG3404.JPG|thumb|300px| Uzgoj emergentnih vodenih biljaka u plutajućim kontejnerima|alt=Vodene biljke u plutajućim kontejnerima]]
{{glavni|Algakultura|Uzgoj morskih algi}}

[[Mikroalge]], također poznate kao [[fitoplankton]], [[mikrofiti]] ili [[planktonske alge]], čine većinu kultiviranih [[alge|algi]]. Makroalge, obično poznate kao [[morske alge]], također imaju mnogo komercijalne i industrijske namjene, ali zbog svoje veličine i specifičnih zahtjeva, ne uzgajaju se lahko u velikim razmjerima i najčešće se uzimaju u divljini.

U 2016. godini, akvakultura je bila izvor 96,5 % po volumenu od ukupno 31,2 miliona tona divlje sakupljenih i kultiviranih vodenih biljaka zajedno. Globalna proizvodnja uzgojenih vodenih biljaka, u kojoj pretežno dominiraju morske [[alge]], porasla je u obimu proizvodnje sa 13,5 miliona tona u 1995. godini na nešto više od 30 miliona tona u 2016.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;&gt;{{Cite book|url=http://www.fao.org/3/ca0191en/ca0191en.pdf|title=In brief, The State of World Fisheries and Aquaculture, 2018|publisher=FAO|year=2018}}&lt;/ref&gt;

====Uzgoj morskih algi====
{{glavni|Uzgoj morskih algi}}

===Ribe===
{{Glavni|Uzgoj ribe}}
Uzgoj ribe je najčešći oblik akvakulture. Uključuje komercijalni uzgoj ribe u rezervoarima, ribnjacima ili okeanskim ograđenim prostorima, obično za hranu. Postrojenje koje pušta mlađ ribe u divljinu za rekreativni [[ribolov]] ili za dopunjavanje prirodnog broja vrste obično se naziva [[mrjestilište]]. Širom svijeta, najvažnije vrste riba koje se koriste u uzgoju ribe su, redom, [[šaran]], [[losos]], [[tilapija]] i [[som]].&lt;ref name=&quot;faostat&quot;/&gt;

U [[Mediteran]]u, mlade [[atlantska plavoperajna tuna|plavoperajne tune]] hvataju se mrežama na moru i polako vuku prema obali. Zatim se interniraju u [[Offshore akvakultura|offshore]] ograđene prostore (ponekad napravljene od plutajućih HDPE cijevi))&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.acu-tech.com.au/hdpe-pipe-products/|title=HDPE Pipe used for Aquaculture pens.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109111409/https://www.acu-tech.com.au/hdpe-pipe-products/|archive-date=9. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; where they are further grown for the market.&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1641/0006-3568(2005)055[0301:DWSTBF]2.0.CO;2 | author = Volpe, J. | year = 2005 | title = Dollars without sense: The bait for big-money tuna ranching around the world | url = https://archive.org/details/sim_bioscience_2005-04_55_4/page/301 | journal = [[BioScience]] | volume = 55 | issue = 4| pages = 301–302 | issn = 0006-3568 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Istraživači u Australiji su 2009. prvi put uspjeli prilagoditi južnu plavoperajnu tunu da se razmnožava u bazenima bez izlaza na more. Južna plavorepa tuna se također lovi u divljini i tovi u [[kafez]]ima za uzgoj u južnom dijelu Spencerovog zaliva, [[Južna Australija]].

Sličan proces se koristi u dijelu ove industrije koji se bavi uzgojem lososa; mlađ se uzima iz mrijestilišta i koristi se niz metoda kako bi se pomoglo njihovom sazrijevanju. Naprimjer, kao što je gore navedeno, neke od najvažnijih vrsta riba u industriji, losos, mogu se uzgajati korištenjem sistema kafeza. To se postiže mrežastim kafezima, po mogućnosti u otvorenoj vodi s jakim protokom, i hranjenjem lososa posebnom mješavinom hrane koja pomaže njihovom rastu. Ovaj proces omogućava rast ribe tokom cijele godine, a time i veći ulov tokom pravih sezona.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Farming the Sea|url=https://archive.org/details/marine-resource-economics_2008_23_4/page/527|first=Frank|last=Asche|journal=Marine Resource Economics|volume=23|issue=4|year=2008|pages=527–547 |jstor=42629678|doi=10.1086/mre.23.4.42629678|bibcode=2008MREco..23..527A |s2cid=129264961}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Future Seascapes, Fishing, and Fish Farming|first1=Rebecca |last1=Goldburg |first2=Rosamond |last2=Naylor|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|volume=3|issue=1|date=februar 2005|pages=21–28|doi=10.2307/3868441|jstor=3868441|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Dodatna metoda, ponekad poznata kao marikultura, također se koristi u industriji. Morski uzgoj uključuje uzgoj ribe u mrijestilištu kratko vrijeme, a zatim njihovo puštanje u morske vode radi daljnjeg razvoja, nakon čega se ribe ponovo hvataju kada sazriju.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Brown |first1=E. Evan |title=World Fish Farming: Cultivation and Economics |url=https://archive.org/details/unset0002unse_w0s7 |date=1983 |publisher=AVI Publishing |location=Westport, Connecticut |isbn=978-0-87055-427-8 |page=[https://archive.org/details/unset0002unse_w0s7/page/2 2] |edition=Second }}&lt;/ref&gt;

===Rakovi===
{{glavni|Uzgoj škampa|Uzgoj slatkovodnih škampa|Astacikultura}}
Komercijalni uzgoj škampa započeo je 1970-ih, a proizvodnja je nakon toga naglo rasla. Globalna proizvodnja dostigla je više od 1,6 miliona tona u 2003. godini, u vrijednosti od oko 9 milijardi američkih dolara. Oko 75% uzgojenih škampa proizvodi se u Aziji, posebno u [[Kina|Kini]] i [[Tajland]]u. Ostalih 25% proizvodi se uglavnom u Latinskoj Americi, gdje je [[Brazil]] najveći proizvođač. Tajland je najveći izvoznik.

Uzgoj škampa promijenio se od svog tradicionalnog, malog oblika u jugoistočnoj Aziji u globalnu industriju. Tehnološki napredak doveo je do sve veće gustoće po jedinici površine, a uzgoj škampa se prevozi širom svijeta. Gotovo svi uzgojeni škampi su [[penaeid]] (tj. škampi iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Penaeidae]]''), a samo dvije vrste škampa, [[bijelonoga škampa|pacifička bijela škampa]] i [[divovska tigrasta škampa]], čine oko 80% svih uzgojenih škampi. Ove industrijske [[monokultura|monokulture]] su vrlo osjetljive na bolesti, koje su desetkovale populacije škampa u cijelim regijama. Rastući [[ekologija|ekološki]] problemi, ponovljene epidemije bolesti, te pritisak i kritike i od [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] i zemalja potrošača doveli su do promjena u industriji krajem 1990-ih i općenito strožih propisa. Godine 1999. vlade, predstavnici industrije i ekološke organizacije pokrenuli su program usmjeren na razvoj i promociju više [[održivih poljoprivrednih|održivih]] praksi kroz program [[Seafood Watch]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=About Seafood Watch|url=http://www.montereybayaquarium.org/cr/cr_seafoodwatch/sfw_aboutsfw.aspx?c=ln|publisher=Monterey Bay Aquarium|access-date=30. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511232001/http://www.montereybayaquarium.org/cr/cr_seafoodwatch/sfw_aboutsfw.aspx?c=ln|archive-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

[[Uzgoj slatkovodnih kozica]] dijeli mnoge karakteristike, uključujući i mnoge probleme s uzgojem morskih kozica. Jedinstveni problemi nastaju zbog razvojnog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] glavne vrste, [[divovska riječna kozica|divovske rječne kozice]].&lt;ref name=&quot;freshwater&quot;&gt;New, M. B.: ''[http://library.enaca.org/Shrimp/Publications/FAO_Macrobrachium_manual_2003.pdf Farming Freshwater Prawns]''; FAO Fisheries Technical Paper 428, 2002. {{ISSN|0429-9345}}.&lt;/ref&gt;

Globalna godišnja proizvodnja slatkovodnih kozica (isključujući [[rakovi|rakove]] i [[kraba|krabe]]) u 2007. godini iznosila je oko 460.000 tona, što je premašilo 1,86 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |title = Freshwater Prawn Book |url = http://www.shrimpnews.com/FreeReportsFolder/FreshwaterPrawnFolder/FreshwaterPrawnsBiologyFarming.html |publisher = Wiley Blackwell |date = 2010 |access-date = 25. 11. 2018 |archive-date = 1. 12. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20181201172035/http://www.shrimpnews.com/FreeReportsFolder/FreshwaterPrawnFolder/FreshwaterPrawnsBiologyFarming.html }}&lt;/ref&gt; Osim toga, [[Kina]] je proizvela oko 370.000 tona [[kineska riječna kraba|kineske riječna krabe]].&lt;ref name=&quot;figis_fresh&quot;&gt;Data extracted from the [http://www.fao.org/figis/servlet/static?dom=collection&amp;xml=global-aquaculture-production.xml FAO Fisheries Global Aquaculture Production Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050927124902/http://www.fao.org/figis/servlet/static?dom=collection&amp;xml=global-aquaculture-production.xml |date=27. 9. 2005 }} for freshwater crustaceans. The most recent data are from 2003 and sometimes contain estimates. Retrieved June 28, 2005.&lt;/ref&gt;

Osim toga, [[astacikultura]] je uzgoj rakova u slatkovodnim vodama (uglavnom u SAD-u, Australiji i Evropi).&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1051/alr:1993032|title=A review of astaciculture: freshwater crayfish farming|journal=Aquatic Living Resources|volume=6|issue=4|pages=307–317|year=1993|last1=Holdich|first1=David M.|bibcode=1993AqLR....6..307H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===[[Mehkušci]]===
[[Slika:Abalone-farm1web.jpg|thumb|300px| Farma morskih ušiju]]
[[Datoteka:Aquatir 0502013 11.JPG|thumb|300px| Farma [[jesetra|jesetre]].]]
{{glavni|Uzgoj kamenica|Akvakultura pataka}}
Akvakultura školjkaša uključuje razne vrste [[kamenica]], [[dagnja|dagnji]] i ostalih [[školjke|školjki]]. Ove školjke se hrane filtriranjem i/ili talogom, te se oslanjaju na primarnu proizvodnju iz okoline, a ne na unos [[ribe]] ili druge hrane. Kao takva, akvakultura školjkaša se općenito doživljava kao ekološki  benigna ili čak korisna.&lt;ref&gt;{{cite book|doi=10.1002/9780470960967.ch7|chapter=Bivalve Shellfish Aquaculture and Eutrophication|title=Shellfish Aquaculture and the Environment|url=https://archive.org/details/shellfishaquacul0000unse|pages=[https://archive.org/details/shellfishaquacul0000unse/page/155 155]–215|year=2011|last1=Burkholder|first1=Joann M.|last2=Shumway|first2=Sandra E.|isbn=978-0-470-96096-7}}&lt;/ref&gt;

U zavisnosti od vrste i lokalnih uslova, školjke se uzgajaju na plaži, na parangalima ili se love obješene sa splava i love ručno ili jaružanjem. U maju 2017. godine, belgijski konzorcij je instalirao prvu od dvije probne farme dagnji na vjetroelektrani u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]].&lt;ref name=&quot;offshorewind.biz2017-06-02belgians&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.offshorewind.biz/2017/06/02/belgians-start-growing-mussels-on-offshore-wind-farms/
 | title =Belgians Start Growing Mussels on Offshore Wind Farms
 | date =2. 6. 2017
 | website =offshoreWIND.biz
 | publisher =Navingo BV
 | access-date =3. 6. 2017
 }}&lt;/ref&gt;

Uzgoj [[morsko uho|morskog uha]] započeo je krajem 1950-ih i početkom 1960-ih u [[Japan]]u i Kini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fishtech.com/abaloneinfo.html| title=Abalone Farming Information| access-date=8. 11. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071113063321/http://www.fishtech.com/abaloneinfo.html| archive-date= 13. 11. 2007 |url-status= live}}&lt;/ref&gt; Od sredine 1990-ih, ova industrija je postala sve uspješnija.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.wired.com/news/technology/0,1282,49847,00.html |title=Abalone Farming on a Boat |access-date=27. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070104192421/http://www.wired.com/news/technology/0%2C1282%2C49847%2C00.html |archive-date=4. 1. 2007 |url-status=live |magazine=Wired |date=25. 1. 2002 }}&lt;/ref&gt; [[Prekomjerni ribolov]] i [[krivolov]] smanjili su populacije divljih morskih ušiju do te mjere da uzgojene morske uši sada osiguravaju većinu mesa morskih ušiju. Održivo uzgojene mehkušce mogu certificirati Seafood Watch i druge organizacije, uključujući [[Svjetski fond za divlje životinje]] (WWF). WWF je 2004. godine pokrenuo &quot;Dijaloge o akvakulturi&quot;, kako bi razvio mjerljive i na učinku zasnovane standarde za odgovorno uzgojenu morsku hranu. 2009. godine, WWF je suosnovao [[Vijeće za upravljanje akvakulturom]] s holandskom inicijativom za održivu trgovinu, kako bi upravljao globalnim standardima i programima certifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web|last=World Wildlife Fund|title=Sustainable Seafood, Farmed Seafood|url=http://worldwildlife.org/industries/farmed-seafood|access-date=30. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

Nakon suđenja u 2012.,&lt;ref name=&quot;oceangrown.com.au-2013&quot;&gt;
{{cite web
 |url         = http://www.oceangrown.com.au/wp-content/uploads/2013/10/Ocean-Grown-Information-Memorandum-Approved-Screen.pdf
 |title       = Information Memorandum, 2013 Ranching of Greenlip Abalone, Flinders Bay – Western Australia
 |website     = Ocean Grown Abalone
 |access-date = 23. 4. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20161010215256/http://www.oceangrown.com.au/wp-content/uploads/2013/10/Ocean-Grown-Information-Memorandum-Approved-Screen.pdf
 |archive-date = 10. 10. 2016
}}&lt;/ref&gt; komercijalni &quot;morski ranč&quot; osnovan je u [[Flinders Bay]]u, [[Zapadna Australija]], za uzgoj morskih ušiju. Ranč se zasniva na vještačkom grebenu sastavljenom od 5000 (od aprila 2016.) odvojenih betonskih jedinica zvanih ''abitati'' (staništa morskih ušiju). Abitati od 900&amp;nbsp;kg mogu primiti 400 morskih ušiju svaki. Greben se zasipa mladim morskim ušima iz kopnenog uzgoja. Morske uši se hrane morskim [[alga]]ma koje su prirodno rasle na staništima, a obogaćivanje [[ekosistem]]a zaliva također rezultira rastućim brojem [[riba|duriba]], ružičaste [[škarpina|škrpime]], ribica i Samson ribe, između ostalih vrsta.

Brad Adams, iz kompanije, naglasio je sličnost s divljim morskim ušima i razliku od akvakulture na obali. &quot;Mi nismo akvakultura, mi smo ranč, jer kada su jednom u vodi, brinu se o sebi.&quot;&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2014-08-15&quot;&gt;{{cite news
 | url=http://www.abc.net.au/news/2014-08-15/nrn-abalone-wild-farm/5673010
 | title =First wild abalone farm in Australia built on artificial reef
 | last =Fitzgerald
 | first =Bridget
 | date =28. 8. 2014
 | newspaper =ABC News
 | publisher =Australian Broadcasting Corporation
 | access-date =23. 4. 2016
 | quote =It's the same as the wild core product except we've got the aquaculture advantage which is consistency of supply.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2016-04-23&quot;&gt;{{cite news
 | url=http://www.abc.net.au/news/2016-04-23/world-first-abalone-sea-ranch-creating-opportunity/7345448
 | title =Abalone grown in world-first sea ranch in WA 'as good as wild catch'
 | last =Murphy
 | first =Sean
 | date =23. 4. 2016
 | newspaper =ABC News
 | publisher =Australian Broadcasting Corporation
 | access-date =23. 4. 2016
 | quote =So to drive future growth I really believe sea ranching is a great opportunity going forward for some of these coastal communities. }}&lt;/ref&gt;

===Ostale grupe===
Ostale grupe uključuju vodene gmizavce, vodozemce i razne beskičmenjake, kao što su bodljokožci i meduze. Oni su odvojeno prikazani u gornjem desnom uglu ovog odjeljka, jer ne doprinose dovoljnom volumenu da bi se jasno prikazali na glavnom grafikonu.
Komercijalno ulovljeni [[bodljokošci]] uključuju [[morski krastavac|morske krastavce]]  i [[morski ježevi|morske ježeve]]. U Kini se morski krastavci uzgajaju u umjetnim ribnjacima veličine {{convert|1000|acre|ha|order=flip|abbr=off}}.&lt;ref name=&quot;NF&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nationalfisherman.com/2008.asp?ItemID=1800&amp;pcid=373&amp;cid=375&amp;archive=yes |author=Ess, Charlie |title=Wild product's versatility could push price beyond $2 for Alaska dive fleet |publisher=National Fisherman |access-date=1. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122074025/http://www.nationalfisherman.com/2008.asp?ItemID=1800&amp;pcid=373&amp;cid=375&amp;archive=yes |archive-date=22. 1. 2009 }}&lt;/ref&gt;

{{clear}}

==Globalna proizvodnja ribe==
{{Multiple image
| direction         = vertical
| image1            = World capture fisheries and aquaculture production by species group-.svg
| caption1          = Po grupi vrsta
| image2            = World capture fisheries and aquaculture production by main producers (2023).svg
| caption2          = By main producers (2023)
| header            = Svjetski ulov ribarstva i proizvodnja akvakulture&lt;ref&gt;{{Cite book|title=World Food and Agriculture – Statistical Yearbook 2025|publisher=FAO|year=2025|isbn=978-92-5-140174-3|location=Rome}}&lt;/ref&gt;
| total_width       = 300
}}
Globalna proizvodnja ribe dostigla je vrhunac od oko 171 milion tona u 2016. godini, pri čemu je akvakultura predstavljala 47 posto ukupne proizvodnje, a 53 posto ako se izuzmu neprehrambene upotrebe (uključujući smanjenje na riblje brašno i riblje ulje). S obzirom na to da je proizvodnja ribe relativno statična od kasnih 1980-ih, akvakultura je bila odgovorna za kontinuirani rast ponude ribe za ljudsku ishranu.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt; Globalna proizvodnja akvakulture (uključujući vodene [[biljke]]) u 2016. godini iznosila je 110,2 miliona tona, a vrijednost prve prodaje procijenjena je na 244 milijarde američkih dolara. Tri godine kasnije, 2019. godine, prijavljena proizvodnja iz globalnih operacija akvakulture iznosila je preko 120 miliona tona u vrijednosti od 274 milijarde američkih dolara, a do 2022. dostigla je 130,9 miliona tona, u vrijednosti od 312,8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;TabLandArea&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot;/&gt; Po prvi put, akvakultura je premašila ribolov u proizvodnji vodenih životinja sa 94,4 miliona tona, što predstavlja 51 posto svjetske ukupne proizvodnje i rekordnih 57 posto proizvodnje namijenjene ljudskoj ishrani.&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot;/&gt;

U 2022., većina radnika u akvakulturi bila je u Aziji (95%), zatim u Africi (3%) i Latinskoj Americi i [[Karibi]]ma (2%).&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot; /&gt;

Doprinos akvakulture globalnoj [[ribolov]]noj i akvakulturnoh proizvodnji zajedno kontinuirano je rastao, dostigavši 46,8 posto u 2016. godini, u odnosu na 25,7 posto u 2000. Sa godišnjom stopom rasta od 5,8 posto u periodu 2001–2016, akvakultura nastavlja rasti brže od drugih glavnih sektora proizvodnje hrane, ali više nema visoke godišnje stope rasta koje su zabilježene 1980-ih i 1990-ih.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt;

U 2012. godini, ukupna svjetska proizvodnja ribe iznosila je 158 miliona [[tona]], od čega je akvakultura doprinijela sa 66,6 miliona tona, oko 42%.&lt;ref name=&quot;SOFIA 2014&quot;&gt;
[[FAO]] (2014) [http://www.fao.org/3/d1eaa9a1-5a71-4e42-86c0-f2111f07de16/i3720e.pdf The State of World Fisheries and Aquaculture 2014 (SOFIA)]&lt;/ref&gt; Stopa rasta svjetske akvakulture je bila održiva i brza, u prosjeku oko 8% godišnje tokom više od 30 godina, dok je ulov iz divljih riba u suštini bio nepromijenjen u posljednjoj deceniji. Tržište akvakulture dostiglo je 86 milijardi dolara
86.000 miliona dolara u 2009.&lt;ref&gt;{{cite news
|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/01/AR2010080103305.html
|newspaper=Washington Post
|title=Company says FDA is nearing decision on genetically engineered Atlantic salmon
|first=Les |last=Blumenthal
|date=2. 8. 2010 |access-date=26. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Akvakultura je posebno važna ekonomska aktivnost u [[Kina|Kini]]. Između 1980. i 1997. godine, prema izvještaju Kineskog zavoda za ribarstvo, ulov u akvakulturi rastao je godišnjom stopom od 16,7%, skočivši sa 1,9 miliona tona na skoro 23 miliona tona. Kina je 2005. godine činila 70% svjetske proizvodnje..&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.wired.com/wired/archive/12.05/fish.html|title=Wired 12.05: The Bluewater Revolution|magazine=wired.com|date=maj 2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A31159-2005Jan23 | newspaper=The Washington Post | title=Fish Farming's Bounty Isn't Without Barbs | first=Juliet | last=Eilperin | date=24. 1. 2005 | access-date=24. 8. 2017 | archive-date=28. 11. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181128184635/https://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A31159-2005Jan23/ }}&lt;/ref&gt; Akvakultura je trenutno i jedno od najbrže rastućih područja proizvodnje hrane u [[SAD]]-u.&lt;ref name=&quot;providence1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.providence.edu/polisci/students/aquaculture/EnvironmentalImpact.html|title=Environmental Impact of Aquaculture|date=20. 8. 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040820172559/http://www.providence.edu/polisci/students/aquaculture/EnvironmentalImpact.html|archive-date=20. 8. 2004}}&lt;/ref&gt;
Oko 90% ukupne potrošnje škampa u SAD-u se uzgaja i uvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fao.org/docrep/007/y5600e/y5600e00.HTM|title=The State of World Fisheries and Aquaculture|work=fao.org}}&lt;/ref&gt; Posljednjih godina, uzgoj lososa postao je glavni izvozni proizvod u južnom Čileu, posebno u [[Puerto Monttu]], najbrže rastućem gradu [[Čile]]a.

Izvještaj [[Organizacija za hranu i poljoprivredu|Ujedinjenih nacija]] pod nazivom „Stanje svjetskog ribarstva i akvakulture“ objavljen u maju 2014. navodi da ribarstvo i akvakultura podržavaju egzistenciju oko 60 miliona ljudi u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]].&lt;ref name=&quot;Aquaculture2014&quot;&gt;{{cite news|title=Fisheries and aquaculture have good future|url=http://www.heraldglobe.com/index.php/sid/222314317/scat/9d7afd9766a94f28/ht/Fisheries-and-aquaculture-have-good-future|access-date=27. 5. 2014|publisher=Herald Globe|archive-url=https://web.archive.org/web/20140528013244/http://www.heraldglobe.com/index.php/sid/222314317/scat/9d7afd9766a94f28/ht/Fisheries-and-aquaculture-have-good-future|archive-date=28. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; FAO procjenjuje da su 2016. godine žene činile gotovo 14 % svih ljudi direktno angažovanih u primarnom sektoru ribarstva i akvakulture.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt;

U 2021., globalna proizvodnja ribe dostigla je 182 miliona tona, s približno jednakim količinama iz ulova (91,2 miliona tona) i akvakulture (90,9 miliona tona). Akvakultura je doživjela brz rast u posljednjim decenijama, povećavši se gotovo sedam puta od 1990. do 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Life below water {{!}} SDG 14: Life below water |url=https://datatopics.worldbank.org/sdgatlas/goals/goal14 |access-date=8. 6. 2024 |website=Atlas of Sustainable Development Goals 2023 |language=en }}{{Dead link|date=juni 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Kategorija&quot;}&quot; |'''Kategorija'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2011}&quot; |'''2011'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2012}&quot; |'''2012'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2013}&quot; |'''2013'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2014}&quot; |'''2014'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2015}&quot; |'''2015'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2016}&quot; |'''2016'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Proizvodnja&quot;}&quot; |'''Proizvodnja'''
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Snimanje&quot;}&quot; |Snimanje
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Unutrašnje&quot;}&quot; |Unutrašnje
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:10.7}&quot; |10.7
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.2}&quot; |11.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.2}&quot; |11.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.3}&quot; |11.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.4}&quot; |11.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.6}&quot; |11.6
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Pomorski&quot;}&quot; |Pomorski
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:81.5}&quot; |81.5
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:78.4}&quot; |78.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:79.4}&quot; |79.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:79.9}&quot; |79.9
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:81.2}&quot; |81.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:79.3}&quot; |79.3
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ukupno snimanje &quot;}&quot; |'''Ukupno snimanje'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:92.2}&quot; |'''92.2'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:89.5}&quot; |'''89.5'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:90.6}&quot; |'''90.6'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:91.2}&quot; |'''91.2'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:92.7}&quot; |'''92.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:90.9}&quot; |'''90.9'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Akvakultura&quot;}&quot; |Akvakultura
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Unutrašnji&quot;}&quot; |Unutrašnji
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:38.6}&quot; |38.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:42}&quot; |42
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:44.8}&quot; |44.8
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:46.9}&quot; |46.9
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:48.6}&quot; |48.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:51.4}&quot; |51.4
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Pomorski&quot;}&quot; |Pomorski
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:23.2}&quot; |23.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:24.4}&quot; |24.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:25.4}&quot; |25.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:26.8}&quot; |26.8
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:27.5}&quot; |27.5
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:28.7}&quot; |28.7
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ukupna akvakultura&quot;}&quot; |'''Ukupna akvakultura'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:61.8}&quot; |'''61.8'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:66.4}&quot; |'''66.4'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:70.2}&quot; |'''70.2'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:73.7}&quot; |'''73.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:76.1}&quot; |'''76.1'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:80}&quot; |'''80'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ukupno svjetsko ribarstvo i akvakultura&quot;}&quot; |'''Ukupno svjetsko ribarstvo i akvakultura'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:154}&quot; |'''154'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:156}&quot; |'''156'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:160.7}&quot; |'''160.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:164.9}&quot; |'''164.9'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:168.7}&quot; |'''168.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:170.9}&quot; |'''170.9'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Iskorišćenje&quot;}&quot; |'''Iskorišćenje'''
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ljudska potrošnja&quot;}&quot; |Ljudska potrošnja
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:130}&quot; |130
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:136.4}&quot; |136.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:140.1}&quot; |140.1
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:144.8}&quot; |144.8
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:148.4}&quot; |148.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:151.2}&quot; |151.2
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Upotreba koja nije za hranu&quot;}&quot; |Upotreba koja nije za hranu
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:24}&quot; |24
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.6}&quot; |19.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.6}&quot; |20.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20}&quot; |20
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.3}&quot; |20.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.7}&quot; |19.7
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Broj stanovnika (milijarde)&quot;}&quot; |Broj stanovnika (milijarde)
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7}&quot; |7
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.1}&quot; |7.1
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.2}&quot; |7.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.3}&quot; |7.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.3}&quot; |7.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.4}&quot; |7.4
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Prividna potrošnja po glavi stanovnika (kg)&quot;}&quot; |Prividna potrošnja po glavi stanovnika (kg)
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:18.5}&quot; |18.5
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.2}&quot; |19.2
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.5}&quot; |19.5
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.9}&quot; |19.9
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.2}&quot; |20.2
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.3}&quot; |20.3&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt;
|} 
[[Slika:Aquaculture production, OWID.svg|thumb|300px| Proizvodnja akvakulture po regijama &lt;ref&gt;{{cite web |title=Aquaculture production |url=https://ourworldindata.org/grapher/aquaculture-farmed-fish-production |publisher=Our World in Data |access-date=18. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;]]

===Preuveličavanja  u kineskom  izvještavanju===
Kina ubjedljivo dominira svijetom po prijavljenoj proizvodnji akvakulture,&lt;ref name=&quot;ChinaStats&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.allcountries.org/china_statistics/13_22_output_of_aquatic_products.html |title=Output of Aquatic Products |work=China Statistics |access-date=23. 4. 2011 }}&lt;/ref&gt; prijavljujući ukupnu proizvodnju koja je dvostruko veća od proizvodnje ostatka svijeta zajedno. Međutim, postoje neki historijski problemi s tačnošću kineskih podataka.

Godine 2001., naučnici Reg Watson i [[Daniel Pauly]] izrazili su zabrinutost da je Kina pretjerala u prijavljivanju svog ulova iz divljih ribolovnih područja 1990-ih.&lt;ref name=&quot;overreporting&quot;&gt;{{Cite journal|author1=Watson, Reg |author2=Pauly, Daniel |year=2001 |url=http://www.mindfully.org/Water/Fish-Catch-Distortions.htm |title=Systematic distortions in world Fisheries catch trends |journal=[[Nature]] |volume=414 |issue=6863 |pages=534–6 |doi=10.1038/35107050 |pmid=11734851 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531152626/http://www.mindfully.org/Water/Fish-Catch-Distortions.htm |archive-date=31. 5. 2010 |bibcode=2001Natur.414..534W |s2cid=205023890 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pearson | first1 = Helen | year = 2001 | title = China caught out as model shows net fall in fish | journal = Nature | volume = 414 | issue = 6863| page = 477 | doi = 10.1038/35107216 | pmid=11734811| bibcode = 2001Natur.414..477P | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Rekli su da to stvara utisak da se globalni ulov od 1988. godine godišnje povećava za 300.000 tona, dok se zapravo godišnje smanjuje za 350.000 tona. Watson i Pauly sugerišu da bi to moglo biti povezano s kineskom politikom gdje su državni subjekti koji su pratili ekonomiju također bili zaduženi za povećanje proizvodnje. Također, do nedavno, unapređenje kineskih zvaničnika zasnivalo se na povećanju proizvodnje iz njihovih vlastitih područja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Heilprin |first=John  |url=http://www.seaaroundus.org/OtherWebsites/2001/CaliforniaFish_29Nov01.pdf |title=Chinese Misreporting Masks Dramatic Decline In Ocean Fish Catches|publisher=Associated Press|date=29. 11. 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Reville |first=William |url=http://www.seaaroundus.org/newspapers/2002/IrishTimes_14Mar02.pdf |title=Something fishy about the figures|publisher=The Irish Times |date=14 Mar 2002}}&lt;/ref&gt;

[[Kina]] je osporila ovu tvrdnju. Zvanična [[novinska agencija Xinhua]] citirala je Yang Jiana, generalnog direktora Biroa za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, koji je rekao da su kineski podaci &quot;u osnovi tačni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.seaaroundus.org/OtherWebsites/2001/WorldCatch_17Dec01.pdf China disputes claim it over reports fish catch] ''Associated Press'', 17 December 2002.&lt;/ref&gt; However, the FAO accepted there were issues with the reliability of China's statistical returns, and for a period treated data from China, including the aquaculture data, apart from the rest of the world.&lt;ref&gt;{{Cite FTP |year=2006 |url=ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/009/a0699e/a0699e.pdf |title=The State of World Fisheries and Aquaculture (SOPHIA) |access-date=18. 5. 2013 |server=FTP server|url-status=dead|page=5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fao.org/3/Y3354M/Y3354M00.htm|title=FAO Fisheries Department – FISHERY STATISTICS: RELIABILITY AND POLICY IMPLICATIONS|website=www.fao.org}}&lt;/ref&gt;

{{clear}}

==Metode akvakulture==
===Marikultura===
{{multiple image
| align             = right
| caption_align     = left
| direction         = vertical
| width             = 220
| background color  = 
| header_background = 
| header_align      = 
| header            = 
| image1            = Fish farming in High Island, Hong Kong.jpg
| alt1              = 
| caption1          = Marikultura riba perajara kod [[High Island, Hong Kong|High Island]], [[Hong Kong]]
| image2            = Common carp.jpg
| alt2              = 
| caption2          = [[Šaran]] je jedna od dominantnih riba u slatkovodnoj akvakulturi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-6.pdf|title=FAO summary|date=april 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518134921/ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-6.pdf|archive-date=18. 5. 2017|access-date=18. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
| image3            = Fresh tilapia.jpg
| alt3              = 
| caption3          = Prilagodljiva [[tilapija]] je još jedna često uzgajana slatkovodna riba.
| footer_background = 
| footer_align      = 
| footer            = 
}}
{{Glavni|Marikultura}}

[[Marikultura]] je uzgoj morskih organizama u [[slana voda|morskoj vodi]], različito u zaštićenim priobalnim vodama (&quot;priobalno&quot;), otvorenom okeanu (&quot;na moru&quot;) i na kopnu (&quot;kopneno&quot;). Uzgojene vrste uključuju [[alge]] (od [[mikroalge|mikroalgi]] (kao što su [[fitoplankton]]ske) do [[makroalge|makroalgi]] (kao što su [[morske alge]]); [[školjke]] (kao što su [[škampi]]), [[jastog]], [[kamenice]]) i [[školjke]], te [[Morski život|morske]] [[ribe perajare]]. Kanalski som (''[[Ictalurus punctatus]]''), tvrde školjke (''[[Mercenaria mercenaria]]'') i atlantski losos (''[[Salmo salar]]'') istaknuti su u marikulturi [[SAD]]-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iatp.org/files/Marine_Aquaculture_in_the_United_States_Enviro.htm|title=Marine Aquaculture in the United States: Environmental Impacts and Policy Options|website=www.iatp.org|access-date=15. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;

Marikultura se može sastojati od uzgoja organizama na ili u vještačkim ograđenim prostorima, kao što su plutajući mrežasti ograđeni prostori za lososa, te na stalcima ili u plutajućim [[kafez]]ima za ostrige. U slučaju zatvorenih lososa, hrane ih operateri; ostrige na stalcima hrane se filtriranjem prirodno dostupne hrane. Morski uši uzgajaju se na vjeotačkom grebenu, konzumirajući morske [[alge]] koje prirodno rastu na jedinicama grebena.&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2016-04-23&quot;/&gt;

===Integrirana===
{{Glavni|Integrirana multitrofma akvakultura}}

[[Integrirana multitrofna akvakultura]] (IMTA) je praksa u kojoj se nusproizvodi (otpad) jedne vrste recikliraju kako bi postali inputi ([[đubrivo]], [[hrana]]) za drugu. Hranjena akvakultura (naprimjer, [[riba]], [[škampi]]) se kombinuje sa akvakulturom koja koristi neorganske i organske ekstrakte (na primjer, [[školjke]]) kako bi se stvorili uravnoteženi sistemi za [[održivost okoliša]] (biomitigacija), ekonomsku stabilnost (diverzifikacija proizvoda i smanjenje rizika) i društvenu prihvatljivost (bolje prakse upravljanja)).&lt;ref name=&quot;Chopin et al. 2001&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Chopin | first1 = T | last2 = Buschmann | first2 = AH | last3 = Halling | first3 = C | last4 = Troell | first4 = M | last5 = Kautsky | first5 = N | last6 = Neori | first6 = A | last7 = Kraemer | first7 = GP | last8 = Zertuche-Gonzalez | first8 = JA | last9 = Yarish | first9 = C | last10 = Neefus | first10 = C | year = 2001 | title = Integrating seaweeds into marine aquaculture systems: a key toward sustainability | journal = Journal of Phycology | volume = 37 | issue = 6| pages = 975–986 | doi=10.1046/j.1529-8817.2001.01137.x| bibcode = 2001JPcgy..37..975C | s2cid = 85161308}}&lt;/ref&gt;
&quot;Multitrofni&quot; odnosi se na uključivanje vrsta sa različitih trofičkih ili nutritivnih nivoa u isti sistem.&lt;ref name=&quot;Chopin 2006&quot;&gt;Chopin T. 2006. Integrated multi-trophic aquaculture. What it is, and why you should care&amp;nbsp;... and don't confuse it with polyculture. Northern Aquaculture, Vol. 12, No. 4, July/August 2006, pg. 4.&lt;/ref&gt; Ovo je jedna potencijalna razlika u odnosu na drevnu praksu vodene polikulture, koja bi jednostavno mogla biti kokultura različitih vrsta riba s istog trofičkog nivoa. U ovom slučaju, svi ovi organizmi mogu dijeliti iste biološke i hemijske procese, s malo sinergije, što bi potencijalno moglo dovesti do značajnih promjena u [[ekosistem]]u. Neki tradicionalni polikulturni sistemi mogu, u stvari, uključivati veću raznolikost vrsta, zauzimajući nekoliko ekoloških niša, kao ekstenzivne kulture (nizak intenzitet, nisko upravljanje) unutar istog ribnjaka. Funkcionalni IMTA sistem može rezultirati većom ukupnom proizvodnjom na osnovu obostranih koristi za kokultivirane vrste i poboljšanog zdravlja ekosistema, čak i ako je proizvodnja pojedinačnih vrsta niža nego u monokulturi u kratkom roku..&lt;ref name=&quot;Neori et al. 2004&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Neori | first1 = A | last2 = Chopin | first2 = T | last3 = Troell | first3 = M | last4 = Buschmann | first4 = AH | last5 = Kraemer | first5 = GP | last6 = Halling | first6 = C | last7 = Shpigel | first7 = M | last8 = Yarish | first8 = C | year = 2004 | title = Integrated aquaculture: rationale, evolution and state of the art emphasizing seaweed biofiltration in modern mariculture | url = https://archive.org/details/sim_aquaculture_2004-03-05_231_1-4/page/361 | journal = Aquaculture | volume = 231 | issue = 1–4| pages = 361–391 | doi=10.1016/j.aquaculture.2003.11.015| bibcode = 2004Aquac.231..361N }}&lt;/ref&gt;

Ponekad se termin &quot;integrirana akvakultura&quot; koristi za opis integracije monokultura putem transfera vode.&lt;ref name=&quot;Neori et al. 2004&quot; /&gt; U svim namjerama i svrhama, termini &quot;IMTA&quot; i &quot;integrirana akvakultura&quot; razlikuju se samo po stepenu deskriptivnosti. [[Akvaponika]], frakcionirana akvakultura, integrirani poljoprivredno-akvakulturni sistemi, integrirani periurbano-akvakulturni sistemi i integrirani ribarsko-akvakulturni sistemi su druge varijacije koncepta IMTA.

=== Urbana akvakultura ===
{{glavni|Urbana akvakultura}}

==Materijali za mreže==
Različiti materijali, uključujući [[najlon]], [[poliester]], [[polipropilen]], [[polietilen]], plastično obloženu zavarenu [[žica|žicu]], [[guma|gumu]], patentirane proizvode od [[uže|užadi]] (Spectra, Thorn-D, Dyneema), [[pocinčani čelik]] i [[bakar]] koriste se za mreže u terarijama za akvakulturu širom svijeta.&lt;ref&gt;Offshore Aquaculture in the United States: Economic considerations, implications, and opportunities, U.S. Department of Commerce, National Oceanic &amp; Atmospheric Administration, July 2008, p. 53&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Braithwaite&quot;&gt;{{cite book|pmid=15596168|year=2005|last1=Braithwaite|first1=RA|last2=McEvoy|first2=LA|title=Marine biofouling on fish farms and its remediation|volume=47|pages=215–52|doi=10.1016/S0065-2881(04)47003-5|series=Advances in Marine Biology|isbn=978-0-12-026148-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sterlingnets.com/fishfarm.html |title=Commercial and research fish farming and aquaculture netting and supplies |publisher=Sterlingnets.com |access-date=16. 6. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100726100545/http://www.sterlingnets.com/fishfarm.html| archive-date= 26. 7. 2010 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.industrialnetting.com/aquaculture.htm |title=Aquaculture Netting by Industrial Netting |publisher=Industrialnetting.com |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529033431/http://www.industrialnetting.com/aquaculture.htm |archive-date=29. 5. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Southern Regional Aquaculture Center at {{cite web |url=http://aquanic.org/publicat/usda_rac/efs/srac/162fs.pdf |title=Caged Culture |access-date=15. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101119190913/http://aquanic.org/publicat/usda_rac/efs/srac/162fs.pdf |archive-date=19. 11. 2010 }}&lt;/re&gt;Svi ovi materijali su odabrani iz različitih razloga, uključujući izvodljivost [[dizajn]]a, [[čvrstoća materijala|čvrstoću materijala]], cijenu i [[otpornost na koroziju]].

{{Glavni|Legure bakra u akvakulturi}}

Nedavno su [[Legure bakra u akvakulturi|legure bakra]] postale važni materijali za mreže u akvakulturi jer su antimikrobne (tj. uništavaju [[bakterije]], [[virus]]e, [[gljive]], [[alge]] i druge [[mikrob]]e) i stoga sprječavaju [[bioobraštanje]] (tj. neželjeno nakupljanje, prianjanje i rast mikroorganizama, biljaka, algi, cjevastih crva, školjaka, mehkušaca i drugih organizama). Inhibicijom rasta mikroba, kafezi za akvakulturu od legura bakra izbjegavaju skupe promjene mreža koje su potrebne kod drugih materijala. Otpornost na rast organizama na mrežama od legura bakra također pruža čistije i zdravije okruženje za rast i napredak uzgojene ribe.

== Tehnologija ==
Bez posade, poput [[daljinski upravljana podvodna vozilica|ROV]] i [[autonomna podvodna vozilica|AUV]], sada se koriste u akvakulturi na različite načine, kao što su planiranje lokacije, inspekcija kaveza ili mreža, praćenje okoliša, procjena katastrofa i smanjenje rizika. Upotreba besposadnih plovila ima za cilj povećanje sigurnosti, efikasnosti i tačnosti akvakulturnih operacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Use of Uncrewed Vehicles in Coastal Aquaculture |url=https://content.ces.ncsu.edu/the-use-of-uncrewed-vehicles-in-coastal-aquaculture |access-date=11. 1. 2024 |website=NC State Extension Publications |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Akvakultura je višemilionski posao koji se oslanja na održavanje mreža i kafeza. Inspekcije su ranije provodili ronioci ručno pregledavajući mreže, ali sada se koriste plovila bez posade za brže i efikasnije inspekcije.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. 6. 2021 |title=Contributing to Faster, More Efficient Aquaculture Cage Net Inspection with Autonomous ROV Navigation |url=https://www.ecomagazine.com/news/fisheries-aquaculture/contributing-to-faster-more-efficient-aquaculture-cage-net-inspection-with-autonomous-rov-navigation |access-date=11. 1. 2024 |website=ECO |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;

Nedavni napredak u kompjuterskom vidu dodatno je poboljšao automatizirano praćenje, s modelima vizualnog jezika sposobnim za identifikaciju i klasifikaciju više vrsta riba u podvodnim okruženjima koristeći vremenski agregirane karakteristike.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=da Silva Martins |first1=João Rodrigo |last2=Bárðarson |first2=Hlynur |last3=Guðbrandsson |first3=Jóhannes |last4=Einarsson |first4=Hafsteinn |year=2025 |title=Temporal aggregation of vision–language features for high-performance fish detection |journal=Ecological Informatics |volume=83 |doi=10.1016/j.ecoinf.2025.102534 |doi-broken-date=26. 12. 2025 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1574954125004716}}&lt;/ref&gt;

[[Biofloc tehnologija|Bioflokna tehnologija]] se također koristi za istovremeno poboljšanje kvaliteta vode i stvaranje bakterijske biomase kao hrane za uzgojene [[životinje]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bentzon-Tilia |first1=Mikkel |last2=Sonnenschein |first2=Eva C. |last3=Gram |first3=Lone |title=Monitoring and managing microbes in aquaculture – Towards a sustainable industry |journal=Microbial Biotechnology |date=septembar 2016 |volume=9 |issue=5 |pages=576–584 |doi=10.1111/1751-7915.12392 |pmid=27452663 |language=en |issn=1751-7915|pmc=4993175 }}&lt;/ref&gt;

==Problemi==
{{glavni|Akvakultura lososa|Problemi s akvakulturom lososa}}
[[Datoteka:Artboard 1@3x.png|thumb]]
Ako se provodi bez razmatranja potencijalnih lokalnih utjecaja na okoliš, akvakultura u unutrašnjim vodama može rezultirati većom štetom po okoliš nego [[divlji ribolov svijeta|divlji ribolov]], iako s manje proizvedenog otpada po kg na globalnoj razini.&lt;ref&gt;Diamond, Jared, ''Collapse: How societies choose to fail or succeed,'' Viking Press, 2005, pp.&amp;nbsp;479–485&lt;/ref&gt; Lokalni problemi u vezi s akvakulturom u unutrašnjim vodama mogu uključivati rukovanje otpadom, nuspojave antibiotika, konkurenciju između uzgojenih i divljih životinja te potencijalno uvođenje invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ili stranih patogena, posebno ako se neprerađena riba koristi za ishranu tržišno traženijih [[mesožder]]skih riba. Ako se koristi živa hrana koja nije lokalna, akvakultura može uvesti egzotične biljke ili životinje s katastrofalnim posljedicama. Poboljšanja metoda koja su rezultat napretka u istraživanju i dostupnosti komercijalne hrane smanjila su neke od ovih zabrinutosti od njihove veće rasprostranjenosti 1990-ih i 2000-ih.&lt;ref&gt;Costa-Pierce, B.A., 2002, ''Ecological Aquaculture,'' Blackwell Science, Oxford, UK.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newscientist.com/article/2112298-food-made-from-natural-gas-will-soon-feed-farm-animals-and-us/|title=Food made from natural gas will soon feed farm animals – and us|last=le Page|first=Michael|date=10. 11. 2016|newspaper=New Scientist|language=en-US|access-date=12. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Riblji otpad je organski i sastoji se od hranjivih tvari neophodnih za sve komponente vodenih hranidbenih mreža. Uzgoj ribe u okeanu često proizvodi mnogo veće koncentracije ribljeg otpada od uobičajenih. Otpad se nakuplja na dnu okeana, oštećujući ili eliminirajući život koji nastanjuje [[bentos]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://blogs.ei.columbia.edu/2016/04/13/making-fish-farming-more-sustainable/|title=Making Fish Farming More Sustainable – State of the Planet|date=13. 4. 2016|work=State of the Planet|access-date=4. 12. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Otpad također može smanjiti nivo rastvorenog kisika u vodenom stubu, što dodatno opterećuje divlje životinje.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1021/es0626988|pmid=16786674|title=Fish farms harm local food supply|journal=Environmental Science &amp; Technology|volume=40|issue=11|pages=3445–6|year=2006|last1=Thacker|first1=Paul D.|bibcode=2006EnST...40.3444T|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Alternativni model dodavanju hrane u ekosistem je postavljanje vještačkih grebenskih struktura kako bi se povećale dostupne niše staništa, bez potrebe za dodavanjem više od ambijentalne hrane i hranjivih tvari. Ovo je korišteno u &quot;stočarstvu&quot; morskih ušiju u Zapadnoj Australiji.&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2016-04-23&quot;/&gt;

===Utjecaji na divlje ribe===
Neke uzgojene vrste [[mesožder]]ki i [[omnivor]]ki hrane se divljim [[riba za ishranu|ribama za ishranu]]. Iako su uzgojene ribe mesožderke predstavljale samo 13 % proizvodnje akvakulture po težini u 2000. godini, one su predstavljale 34 % proizvodnje akvakulture po vrijednosti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=FAO|author-link=FAO|url=http://www.fao.org/3/a-y4490e/y4490E01.pdf |title=Aquaculture Production Trends Analysis |year=2000}}&lt;/ref&gt;

Uzgoj mesoždernih vrsta poput [[losos]]a i [[škampa]] dovodi do velike potražnje za ribom za ishranu kako bi se uskladila s [[nutrijent]]ima koje dobivaju u divljini. Ribe zapravo ne proizvode omega-3 [[masne kiseline]], već ih akumuliraju konzumiranjem mikroalgi, koje ih proizvode, kao što je slučaj s ribom za ishranu poput [[haringe]] i [[sardina]], ili, kao što je slučaj s masnim grabežljivim ribama, poput lososa, jedenjem riba plijena koje su akumulirale omega-3 masne kiseline iz mikroalgi. Da bi se zadovoljila ova potreba, više od 50 % svjetske proizvodnje ribljeg ulja se koristi za uzgoj lososa.&lt;ref&gt;{{Cite FTP |author=FAO|authorlink=FAO |title=World Review of Fisheries and Aquaculture Highlights of Special Studies |url=ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/011/i0250e/i0250e03.pdf |server=FTP server|url-status=dead|date=august 2018 }}&lt;/ref&gt;

Uzgojeni losos konzumira više [[divlje ribe]] nego što je proizvede kao finalni proizvod, iako se efikasnost proizvodnje poboljšava. Da bi se proizveo jedan kilogram uzgojenog lososa, daju im se proizvodi od nekoliko kilograma divlje ribe – to se može opisati kao omjer &quot;riba unutra-riba vani&quot; (FIFO). Godine 1995. losos je imao FIFO omjer od 7,5 (što znači da je za proizvodnju jednog kilograma lososa bilo potrebno 7,5 kilograma hrane za divlju ribu); do 2006. omjer je pao na 4,9.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Tacon | last2 = Metian | year = 2008 | title = Global overview on the use of fish meal and fish oil in industrially compounded aquafeeds: Trends and future prospects |url=http://www.nmfs.noaa.gov/aquaculture/docs/feeds/tacon_etal_global_fishmealoil_overview_2008.pdf | journal = Aquaculture | volume = 285 | issue = 1–4| pages = 146–158 | doi=10.1016/j.aquaculture.2008.08.015| bibcode = 2008Aquac.285..146T }}&lt;/ref&gt; Osim toga, sve veći udio [[riblje ulje|ribljeg ulja]] i [[riblje brašno|ribljeg brašna]] dolazi od ostataka (nusproizvoda prerade ribe), a ne od cijele [[ribe]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Urbina|first=Ian|title=The Bane of Unsustainable Fishing.|url=https://www.safinacenter.org/blog/the-bane-of-unsustainable-fishing|website=The Safina Center|date=19. 6. 2020 }}&lt;/ref&gt; In 2012, 34 percent of fish oil and 28 percent of fishmeal came from residues.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/agriculture-and-food/oecd-fao-agricultural-outlook-2014_agr_outlook-2014-en#page191 |title=OECD-FAO Agricultural Outlook |year=2014 |publisher=OECD |access-date=24. 9. 2015 |archive-date=25. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925122543/http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/agriculture-and-food/oecd-fao-agricultural-outlook-2014_agr_outlook-2014-en#page191 }}&lt;/ref&gt; Riblje brašno i ulje iz ostataka umjesto cijele ribe imaju drugačiji sastav s više pepela i manje proteina, što može ograničiti njihovu potencijalnu upotrebu za akvakulturu.

Kako se industrija uzgoja lososa širi, potrebno joj je više divlje ribe za ishranu, u vrijeme kada je sedamdeset pet posto svjetskih nadziranih ribolovnih područja već blizu ili je premašilo svoj [[maksimalni održivi prinos]].&lt;ref name=Alliance&gt;[[Seafood Choices Alliance]] (2005) {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20150924095748/http://www.seafoodchoices.com/resources/afishianado_pdfs/Salmon_Spring05.pdf It's all about salmon]}}&lt;/ref&gt; Industrijska ekstrakcija divlje ribe za uzgoj lososa zatim utiče na preživljavanje divljih [[predator]]skih riba koje se oslanjaju na njih za hranu. Važan korak u smanjenju uticaja akvakulture na divlje ribe je prelazak mesoždernih vrsta na hranu na biljnoj bazi. Hrana za lososa, naprimjer, prešla je s toga što sadrži samo riblje brašno i ulje na 40 % biljnih proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Torrissen |display-authors=et al | year = 2011 | title = Atlantic Salmon (Salmo salar): The &quot;Super-Chicken&quot; of the Sea? | journal = Reviews in Fisheries Science | volume = 19 | issue = 3| page = 3 | doi=10.1080/10641262.2011.597890|bibcode=2011RvFS...19..257T |s2cid=58944349 }}&lt;/ref&gt; Ministarstvo poljoprivrede SAD-a je također eksperimentiralo s korištenjem hrane na bazi žitarica za uzgojenu [[Salmonidae|pastrmku]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ars.usda.gov/pacific-west-area/aberdeen-id/small-grains-and-potato-germplasm-research/docs/fish-new/|title=USDA Grains Project|publisher=USDA ARS}}&lt;/ref&gt; Kada se pravilno formuliše (i često pomiješa sa ribljim brašnom ili uljem), hrana na biljnoj bazi može obezbijediti pravilnu ishranu i slične stope rasta kod riba mesožderki koje se uzgajaju.&lt;ref&gt;NOAA/USDA: [http://www.nmfs.noaa.gov/aquaculture/docs/feeds/the_future_of_aquafeeds_final.pdf The Future of Aquafeeds] (2011)&lt;/ref&gt;

Još jedan utjecaj koji akvakulturna proizvodnja može imati na divlje ribe je rizik od bijega riba iz obalnih ograđenih prostora, gdje se mogu križati sa svojim divljim kolegama, razrjeđujući [[divlji tip|divlje genetičke zalihe]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.davidsuzuki.org/Oceans/Aquaculture/Salmon/|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160515132005/http://www.davidsuzuki.org/Oceans/Aquaculture/Salmon/|archive-date=15. 5. 2016|title=Oceans|work=davidsuzuki.org}}&lt;/ref&gt; Pobjegle ribe mogu postati [[invazivne vrste|invazivne]], nadmašujući domaće vrste.&lt;ref&gt;&quot;[http://find.galegroup.com/gtx/start.do?prodId=EAIM Aquaculture's growth continuing: improved management techniques can reduce environmental effects of the practice. (UPDATE).]&quot; Resource: Engineering &amp; Technology for a Sustainable World 16.5 (2009): 20–22. Gale Expanded Academic ASAP. Web. 1 October 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | doi = 10.1590/S1679-62252011000400024
| title = Growing, losing or introducing? Cage aquaculture as a vector for the introduction of non-native fish in Furnas Reservoir, Minas Gerais, Brazil
| journal = Neotropical Ichthyology
| volume = 9
| issue = 4
| page = 915
| year = 2011
| last1 = Azevedo-Santos | first1 = V. M. D.
| last2 = Rigolin-Sá | first2 = O.
| last3 = Pelicice | first3 = F. M.
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Natureza&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.ncon.2015.06.002|title=How to avoid fish introductions in Brazil: education and information as alternatives|journal=Natureza &amp; Conservação|volume=13|issue=2|pages=123–132|year=2015|last1=Azevedo-Santos|first1=Valter M.|last2=Pelicice|first2=Fernando Mayer|last3=Lima-Junior|first3=Dilermando Pereira|last4=Magalhães|first4=André Lincoln Barroso|last5=Orsi|first5=Mario Luis|last6=Vitule|first6=Jean Ricardo Simões|last7=Agostinho|first7=Angelo Antonio|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Dobrobit životinja===
{{hlavni|Bol kod riba|Bol kod beskičmenjaka}}
Kao i kod uzgoja kopnenih životinja, društveni stavovi utiču na potrebu za humanim praksama i propisima kod uzgojenih morskih životinja. Prema smjernicama koje preporučuje [[Vijeće za dobrobit farmskih životinja]], dobra dobrobit životinja znači i fizičku spremnost i osjećaj blagostanja u fizičkom i mentalnom stanju životinje. To se može definirati pomoću [[Pet sloboda]]:
* Sloboda od gladi i žeđi
* Sloboda od nel0agode
* Sloboda od bola, bolesti ili povreda
* Sloboda izražavanja normalnog ponašanja
* Sloboda od straha i nevolje

Kontroverzno pitanje u akvakulturi je da li su ribe i uzgojeni morski [[beskičmenjaci]] zapravo [[Osjećaj|osjetljivi]] ili imaju percepciju i svijest da iskuse patnju. Iako za to nisu pronađeni dokazi kod morskih beskičmenjaka,&lt;ref name=&quot;Hastein&quot;&gt;{{cite journal|last1=Håstein|first1=T.|last2=Scarfe|first2=A. D.|last3=Lund|first3=V. L.|year=2005|title=Science-based assessment of welfare: Aquatic animals|journal=Revue Scientifique et Technique (International Office of Epizootics)|volume=24|issue=2|pages=529–47|doi=10.20506/rst.24.2.1590|pmid=16358506|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nedavne studije zaključuju da ribe imaju potrebne receptore (nociceptore) za osjećaj štetnih podražaja te da su stoga sklone iskusiti stanja boli, [[strah]]a i [[stres]]a.&lt;ref name=&quot;Hastein&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Chandroo|first1=K.P|last2=Duncan|first2=I.J.H|last3=Moccia|first3=R.D|year=2004|title=Can fish suffer?: Perspectives on sentience, pain, fear and stress|journal=Applied Animal Behaviour Science|volume=86|issue=3–4|pages=225–250|doi=10.1016/j.applanim.2004.02.004}}&lt;/ref&gt; Posljedično, dobrobit u akvakulturi usmjerena je na [[kičmenjak]]e, a posebno na ribe perajare.&lt;ref name=&quot;Conte&quot;&gt;{{cite journal|last1=Conte|first1=F.S.|year=2004|title=Stress and the welfare of cultured fish|journal=Applied Animal Behaviour Science|volume=86|issue=3–4|pages=205–223|doi=10.1016/j.applanim.2004.02.003}}&lt;/ref&gt;

====Uobičajena briga o dobrobiti====
Na dobrobit u akvakulturi može utjecati niz problema kao što su gustoća naseljenosti, interakcije u ponašanju, [[bolest]] i [[parazitizam]]. Glavni problem u određivanju uzroka narušene dobrobiti je taj što su ovi problemi često međusobno povezani i utiču jedno na drugo u različitim vremenima.&lt;ref name=&quot;Huntingford&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Huntingford|first1=F. A.|last2=Adams|first2=C.|last3=Braithwaite|first3=V. A.|last4=Kadri|first4=S.|last5=Pottinger|first5=T. G.|last6=Sandoe|first6=P.|last7=Turnbull|first7=J. F.|year=2006|title=Current issues in fish welfare|url=http://cognition.icapb.ed.ac.uk/resources/pdf/jfbwelfare06.pdf|journal=Journal of Fish Biology|volume=68|issue=2|pages=332–372|doi=10.1111/j.0022-1112.2006.001046.x|bibcode=2006JFBio..68..332H |s2cid=84511123 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426045124/http://cognition.icapb.ed.ac.uk/resources/pdf/jfbwelfare06.pdf|archive-date=26. 4. 2012|access-date=12. 12. 2011}}&lt;!-- also here: http://www.senasa.gov.ar/Archivos/File/File3393-huntingford2006.pdf --&gt;&lt;/ref&gt;
Optimalna gustoća naseljenosti često se definira [[nosivi kapacitet|nosivim kapacitetom]] poribljenog okruženja i količinom individualnog prostora potrebnog ribi, što je vrlo specifično za vrstu. Iako  interakcije ponašanja poput [[združivanja u jatima i grupiranja|združivanja u jatima]] mogu značiti da su visoke gustoće naseljenosti korisne za neke vrste,&lt;ref name=&quot;Hastein&quot; /&gt;&lt;ref name=Ashley&gt;{{cite journal|last1=Ashley|first1=Paul J.|year=2007|title=Fish welfare: Current issues in aquaculture|journal=Applied Animal Behaviour Science|volume=104|issue=3–4|pages=199–235|doi=10.1016/j.applanim.2006.09.001}}&lt;/ref&gt; kod mnogih uzgajanih vrsta visoka gustoća naseljenosti može biti zabrinjavajuća. Gužva može ograničiti normalno ponašanje pri plivanju, kao i povećati agresivno i kompetitivno ponašanje poput [[kanibalizam|kanibalizma]],&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Baras E, Jobling M|year=2002|title=Dynamics of intracohort cannibalism in cultured fish|journal=Aquaculture Research|volume=33|issue=7|pages=461–479|doi=10.1046/j.1365-2109.2002.00732.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; feed competition,&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Greaves K.|author2=Tuene S.|year=2001|title=The form and context of aggressive behaviour in farmed Atlantic halibut (Hippoglossus hippoglossus L.) |url=https://archive.org/details/sim_aquaculture_2001-02-01_193_1-2/page/139|journal=Aquaculture|volume=193|issue=1–2|pages=139–147|doi=10.1016/S0044-8486(00)00476-2|bibcode=2001Aquac.193..139G }}&lt;/ref&gt; [[teritorijalnost]]i  i hijerarhije dominacije/podređenosti.&lt;ref name=&quot;Ellis&quot;&gt;{{cite journal|author1=Ellis T.|author2=North B.|author3=Scott A.P.|author4=Bromage N.R.|author5=Porter M.|author6=Gadd D.|year=2002|title=The relationships between stocking density and welfare in farmed rainbow trout|url=https://archive.org/details/journal-fish-biology_2002-09_61_3/page/n2|journal=Journal of Fish Biology|volume=61|issue=3|pages=493–531|doi=10.1111/j.1095-8649.2002.tb00893.x|bibcode=2002JFBio..61..493E }}&lt;/ref&gt; Ovo potencijalno povećava rizik od oštećenja tkiva usljed abrazije od kontakta ribe s ribom ili kontakta ribe s [[kafez]]om.&lt;ref name=&quot;Hastein&quot;/&gt; Ribe mogu patiti od smanjenja unosa hrane i [[omjer konverzije hrane|efikasnosti konverzije hrane]].&lt;ref name=&quot;Ellis&quot;/&gt; Osim toga, visoka gustoća naseljenosti može rezultirati nedovoljnim protokom vode, što stvara neadekvatnu opskrbu kisikom i uklanjanje otpadnih proizvoda.&lt;ref name=Ashley /&gt; [[Otopljeni kisik]] je neophodan za disanje riba, a koncentracije ispod kritičnih nivoa mogu izazvati stres, pa čak i dovesti do [[gušenje|gušenja]].&lt;ref name=&quot;Ellis&quot;/&gt; [[Amonijak]], produkt izlučivanja dušika, vrlo je toksičan za ribe u akumuliranim nivoima, posebno kada su koncentracije kisika niske.&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Remen M.|author2=Imsland A.K.|author3=Steffansson S.O.|author4=Jonassen T.M.|author5=Foss A.|year=2008|title=Interactive effects of ammonia and oxygen on growth and physiological status of juvenile Atlantic cod (''Gadus morhua'')|url=https://archive.org/details/sim_aquaculture_2008-02-05_274_2-4/page/292|journal=Aquaculture|volume=274|issue=2–4|pages=292–299|doi=10.1016/j.aquaculture.2007.11.032|bibcode=2008Aquac.274..292R }}&lt;/ref&gt;

Mnoge od ovih interakcija i efekata uzrokuju stres kod riba, što može biti glavni faktor u olakšavanju bolesti riba.&lt;ref name=&quot;Conte&quot;/&gt; Za mnoge parazite, [[infestacija]] zavisi od stepena pokretljivosti domaćina, gustine populacije domaćina i ranjivosti odbrambenog sistema domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Paperna I|year=1991|title=Diseases caused by parasites in the aquaculture of warm water fish|url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-fish-diseases_1991_1_1/page/154|journal=Annual Review of Fish Diseases|volume=1|pages=155–194|doi=10.1016/0959-8030(91)90028-I |bibcode=1991AnFD....1..155P }}&lt;/ref&gt; Morske uši su primarni [[parazit]]ski problem za ribe u akvakulturi, a veliki broj uzrokuje široko rasprostranjenu eroziju kože i [[krvarenje]], začepljenje škrga i povećanu proizvodnju sluzi.&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Johnson S.C.|author2=Treasurer J.W.|author3=Bravo S.|author4=Nagasawa K.|author5=Kabata Z.|year=2004|title=A review of the impact of parasitic copepods on marine aquaculture|url=https://archive.org/details/zoological-studies_2004-04_43_2/page/229|journal=Zoological Studies|volume=43|issue=2|pages=229–243}}&lt;/ref&gt; Također postoji niz istaknutih virusnih i bakterijskih patogena koji mogu imati ozbiljne posljedice na unutrašnje organe i [[nervni sistem]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Johansen L.H.|author2=Jensen I.|author3=Mikkelsen H.|author4=Bjorn P.A.|author5=Jansen P.A.|author6=Bergh O.|year=2011|title=Disease interaction and pathogens exchange between wild and farmed fish populations with special reference to Norway|url=https://brage.bibsys.no/xmlui/bitstream/11250/108947/1/Aquacult_315_3-4_2011_167-186.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://brage.bibsys.no/xmlui/bitstream/11250/108947/1/Aquacult_315_3-4_2011_167-186.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live|journal=Aquaculture|volume=315|issue=3–4|pages=167–186|doi=10.1016/j.aquaculture.2011.02.014|bibcode=2011Aquac.315..167J |hdl=11250/117164|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

====Poboljšanje dobrobiti====
Ključ za poboljšanje dobrobiti morskih organizama u uzgoju je smanjenje stresa na minimum, jer produženi ili ponovljeni [[stres]] može uzrokovati niz negativnih efekata. Pokušaji minimiziranja stresa mogu se odvijati tokom cijelog procesa uzgoja. Razumijevanje i obezbjeđivanje potrebnog obogaćivanja okoline može biti od vitalnog značaja za smanjenje stresa i koristi objektima akvakulture, kao što su poboljšano stanje tijela u rastu i smanjenje štete od agresije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Jones|first1=N.A.R.|last2=Webster|first2=M.|last3=Salvanes|first3=A.G.V.|year=2021|title=Physical enrichment research for captive fish: Time to focus on the DETAILS |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jfb.14773|journal=Journal of Fish Biology|volume=99|issue=3|pages=704–725|doi=10.1111/jfb.14773|pmid=33942889|bibcode=2021JFBio..99..704J |hdl=10023/23362|s2cid=233719781|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Tokom uzgoja važno je održavati gustoću naseljenosti na odgovarajućim nivoima specifičnim za svaku vrstu, kao i odvajanje veličinskih klasa i gradiranje kako bi se smanjile agresivne interakcije u ponašanju. Održavanje čistoće mreža i kaveza može pomoći pozitivnom protoku vode kako bi se smanjio rizik od degradacije vode.

Nije iznenađujuće da bolesti i parazitizam mogu imati veliki utjecaj na dobrobit riba i važno je da uzgajivači ne samo upravljaju zaraženim ribljim fondom, već i da primjenjuju mjere prevencije bolesti. Metode prevencije, poput vakcinacije, također mogu izazvati stres zbog dodatnog rukovanja i injekcija.&lt;ref name=Ashley /&gt; Druge metode uključuju dodavanje antibiotika u hranu, dodavanje hemikalija u vodu za kupke za tretman i biološku kontrolu, kao što je korištenje [[riba čistač|gustan čistač]] za uklanjanje ušiju iz uzgojenog lososa.&lt;ref name=Ashley /&gt;

Mnogi koraci su uključeni u transport, uključujući hvatanje, uskraćivanje hrane kako bi se smanjila fekalna kontaminacija vode za transport, transfer do transportnog vozila putem mreža ili pumpi, plus transport i transfer do mjesta isporuke. Tokom transporta, voda mora biti visokog kvaliteta, sa regulisanom temperaturom, dovoljnom količinom kiseonika i minimalnim otpadnim proizvodima.&lt;ref name=&quot;Conte&quot; /&gt;&lt;ref name=Ashley /&gt; U nekim slučajevima, [[anestetici]] se mogu koristiti u malim dozama za smirenje ribe prije transporta.&lt;ref name=Ashley /&gt;

Akvakultura je ponekad dio programa rehabilitacije okoliša ili kao pomoć u očuvanju [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Food and Agriculture Organization of the United Nations|url=https://books.google.com/books?id=mZ0eOg8ld5QC&amp;q=aquaculture%20and%20rehabilitation%20and%20ex-situ&amp;pg=PA25|title=Aquaculture Development|via=google.be|year=1997|publisher=Food &amp; Agriculture Org. |isbn=978-92-5-103971-7}}&lt;/ref&gt;

===Obalni ekosistemi===
Akvakultura postaje značajna prijetnja [[Vodeni ekosistem|obalnim ekosistemima]]. Oko 20 % mangrovskih šuma uništeno je od 1980. godine, dijelom zbog [[uzgoj škampi|uzgoja škampi]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Cite journal | doi = 10.1016/S0921-8009(98)00044-5 | last1 = Nickerson | first1 = DJ | year = 1999 | title = Trade-offs of mangrove area development in the Philippines | url = https://archive.org/details/sim_ecological-economics_1999-02_28_2/page/278 | journal = Ecol. Econ. | volume = 28 | issue = 2| pages = 279–298 }}&lt;/ref&gt; Proširena analiza troškova i koristi ukupne ekonomske vrijednosti akvakulture škampa izgrađene na ekosistemima mangrova otkrila je da su eksterni troškovi bili mnogo veći od eksternih koristi.&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1007/s00267-003-0286-9 | pmid = 16151655 | last1 = Gunawardena | first1 = M | last2 = Rowan | first2 = JS | year = 2005 | title = Economic Valuation of a Mangrove Ecosystem Threatened by Shrimp Aquaculture in Sri Lanka | url = https://archive.org/details/sim_environmental-management_2005-10_36_4/page/535 | journal = Journal of Environmental Management | volume = 36 | issue = 4| pages = 535–550| bibcode = 2005EnMan..36..535G | s2cid = 27718582}}&lt;/ref&gt; Tokom četiri decenije, 269.000 hektara indonezijskih [[mangrova]] pretvoreno je u farme za uzgoj škampa. Većina ovih farmi je napuštena u roku od jedne decenije zbog nakupljanja [[toksin]]a i gubitka [[nutrijent|hranjivih tvari]].&lt;ref&gt;{{cite book|first=Don |last=Hinrichsen|title=Coastal Waters of the World: Trends, Threats, and Strategies|url={{google books |plainurl=y |id=fQy8BwAAQBAJ}}|date=1. 2. 1999|publisher=Island Press|isbn=978-1-55963-383-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&amp;sec=natres&amp;sub=meatfish Meat and Fish] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624030256/http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&amp;sec=natres&amp;sub=meatfish |date=24. 6. 2011}} [[American Association for the Advancement of Science]] Atlas of Population and Environment. Retrieved 4 January 2010.&lt;/ref&gt;

====Zagađenje iz akvakulture u morskim kafezima====
[[Datoteka:Salmon aquaculture in Norway.jpg|thumb|Akvakultura lososa, [[Norveška]].]]
[[Akvakultura lososa|Farme lososa]] se obično nalaze u netaknutim obalnim [[ekosistem]]ima koje zatim zagađuju. Farma sa 200.000 lososa ispušta više [[feces]]nog otpada nego grad od 60.000 stanovnika. Ovaj otpad se ispušta direktno u okolni vodeni okoliš, netretiran, često sadrži [[antibiotik]]e i [[pesticid]]e.&quot;&lt;ref name=Alliance /&gt; Također postoji nakupljanje teških metala na [[bentos]]u (morskom dnu) u blizini farmi lososa, posebno [[bakar|bakra]] i [[cink]]a.&lt;ref name=&quot;FAO coho&quot;&gt;{{cite web|author=FAO |url=http://www.fao.org/fishery/culturedspecies/Oncorhynchus_kisutch/en |title=Cultured Aquatic Species Information Programme ''Oncorhynchus kisutch'' (Walbaum, 1792)|access-date= 8. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;

U 2016., masovni pomori ribe uticali su na uzgajivače lososa duž obale [[Čile]]a i na širu ekologiju.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/environment/2016/mar/10/chiles-salmon-farms-lose-800m-as-algal-bloom-kills-millions-of-fish|title=Chile's salmon farms lose $800m as algal bloom kills millions of fish|agency=Reuters|date=10. 3. 2016|newspaper=The Guardian|access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Povećanje proizvodnje u akvakulturi i s njom povezanih otpadnih voda smatrani su mogućim faktorima koji doprinose smrtnosti riba i [[mehkušac]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2016-05-04/wave-of-dead-sea-creatures-hits-chile-beaches/7384576|title=Wave of dead sea creatures hits Chile's beaches|date=4. 5. 2016|website=ABC News|language=en-AU|access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Kafezni uzgoj u moru odgovoran je za obogaćivanje voda hranjivim tvarima u kojima se uzgaja. To je rezultat ribljeg otpada i nepojedene hrane. Najvažniji elementi su [[dušik]] i [[fosfor]], koji mogu podstaknuti rast algi, uključujući štetno [[cvjetanje algi]] koje može biti toksično za ribe. Vrijeme ispiranja, brzina struja, udaljenost od obale i dubina vode važni su faktori koje treba uzeti u obzir prilikom lociranja morskih kafeza, kako bi se minimizirali uticaji obogaćivanja hranjivim tvarima na obalne ekosisteme.
Opseg učinaka zagađenja iz kafeznog uzgoja varira ovisno o tome gdje se [[kafez]]i nalaze, koje se vrste drže, koliko su gusto naseljeni i čime se ribe hrane. Važne varijable specifične za vrstu uključuju omjer konverzije hrane (FCR) vrste i zadržavanje dušika.

===Slatkovodni ekosistemi===
Eksperimenti na cijelom jezeru provedeni u [[Područje eksperimentalnih jezera|području eksperimentalnih jezera]] u [[Ontario|Ontariju]], [[Kanada]], pokazali su potencijal kafeznog uzgoja da izazove brojne promjene u slatkovodnim ekosistemima. Nakon pokretanja eksperimentalnog uzgoja [[Oncorhynchus mykiss|kalifornijske pastrmke]] u kafezima u malom borealnom jezeru, uočena su dramatična smanjenja koncentracija mize povezane sa smanjenjem rastvorenog kisika.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Paterson|first1=Michael J.|last2=Podemski|first2=Cheryl L.|last3=Findlay|first3=Wilhelmina J.|last4=Findlay|first4=David L.|last5=Salki|first5=Alex G.|date=3. 11. 2010|editor-last=Sprules|editor-first=Gary|title=The response of zooplankton in a whole-lake experiment on the effects of a cage aquaculture operation for rainbow trout (Oncorhynchus mykiss)|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_2010-11_67_11/page/1852|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|language=en|volume=67|issue=11|pages=1852–1861|doi=10.1139/F10-106|bibcode=2010CJFAS..67.1852P |issn=0706-652X}}&lt;/ref&gt; Značajno povećanje amonijaka i ukupnog fosfora, što je pokretač eutrofikacije u slatkovodnim sistemima,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Schindler|first=D. W.|date=24. 5. 1974|title=Eutrophication and Recovery in Experimental Lakes: Implications for Lake Management |url=https://archive.org/details/sim_science_1974-05-24_184_4139/page/897|journal=Science|volume=184|issue=4139|pages=897–899|doi=10.1126/science.184.4139.897 |pmid=17782381|bibcode=1974Sci...184..897S|s2cid=25620329|issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; izmjereni su u [[hipolimnion]]u jezera. Godišnji unos fosfora iz otpada iz akvakulture premašio je prirodni unos iz atmosferskog taloženja i dotoka,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bristow|first1=Corben E.|last2=Morin|first2=Antoine|last3=Hesslein|first3=Ray H.|last4=Podemski|first4=Cheryl L.|date=4. 11. 2008|title=Phosphorus budget and productivity of an experimental lake during the initial three years of cage aquaculture|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_2008-11_65_11/page/2484|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=65|issue=11|pages=2485–2495|doi=10.1139/f08-155|bibcode=2008CJFAS..65.2485B |issn=0706-652X}}&lt;/ref&gt; a [[biomasa]] [[fitoplankton]]a se godišnje četverostruko povećala nakon početka eksperimentalne farme.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Findlay|first1=David L.|last2=Podemski|first2=Cheryl L.|last3=Kasian|first3=Susan E.M.|date=21. 10. 2009|editor-last=Smith|editor-first=Ralph|title=Aquaculture impacts on the algal and bacterial communities in a small boreal forest lakeThis paper is part of the series &quot;Forty Years of Aquatic Research at the Experimental Lakes Area&quot;.|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|language=en|volume=66|issue=11|pages=1936–1948|doi=10.1139/F09-121|bibcode=2009CJFAS..66.1936F |issn=0706-652X}}&lt;/ref&gt;

===Genetička modifikacija===
Vrsta lososa nazvana AquAdvantage losos je [[Genetički modificirani organizam|genetički modificiran]] radi bržeg rasta, iako nije odobrena za komercijalnu upotrebu zbog kontroverzi.&lt;ref&gt;Mcleod C, J Grice, H Campbell and T Herleth (2006) [http://www.conversations.canterbury.ac.nz/documents/Salmon%20Report.pdf Super Salmon: The Industrialisation of Fish Farming and the Drive Towards GM Technologies in Salmon Production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505015144/http://www.conversations.canterbury.ac.nz/documents/Salmon%20Report.pdf |date=5. 5. 2013 }} CSaFe, Discussion paper 5, [[University of Otago]].&lt;/ref&gt; Izmijenjeni losos sadrži [[hormon rasta]] iz lososa Chinook koji mu omogućava da dostigne punu veličinu za 16–28 mjeseci, umjesto uobičajenih 36 mjeseci za atlantskog lososa, a uz to konzumira 25 % manje hrane.&lt;ref&gt;Robynne Boyd, [http://blogs.scientificamerican.com/plugged-in/would-you-eat-aquadvantage-salmon-if-approved/ Would you eat AquAdvantage salmon if approved?] ''Scientific American'' online, 26 April 2013.&lt;/ref&gt; Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) pregledala je lososa AquAdvantage u nacrtu procjene uticaja na okoliš i utvrdila da on &quot;neće imati značajan utjecaj (FONSI) na okoliš [[SAD]]-a&quot;.&lt;ref&gt;FDA: [https://web.archive.org/web/20121231004929/http://www.fda.gov/AnimalVeterinary/DevelopmentApprovalProcess/GeneticEngineering/GeneticallyEngineeredAnimals/ucm280853.htm AquAdvantage Salmon]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Black|first1=K. D.|title=Encyclopedia of Ocean Sciences|publisher=Academic Press|year=2001|isbn=978-0-12-227430-5|editor=Steele, John H.|pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578 1578–84]|chapter=Mariculture, Environmental, Economic and Social Impacts of|doi=10.1006/rwos.2001.0487|editor2=Thorpe, Steve A.|editor3=Turekian, Karl K.|chapter-url=https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578}}&lt;/ref&gt;

===Bolesti riba, paraziti i vakcine===
Velika poteškoća za akvakulturu je tendencija ka monokulturi i povezani rizik od široko rasprostranjenih [[Bolesti riba i paraziti|bolesti]]. Akvakultura je također povezana s rizicima za okoliš; naprimjer, [[uzgoj škampi]] uzrokovao je uništavanje važnih [[šuma mangrova]] širom [[jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]].&lt;ref&gt;{{Cite book| editor = Steele, John H.| editor2 = Thorpe, Steve A.| editor3 = Turekian, Karl K.| publisher = Academic Press| doi = 10.1006/rwos.2001.0487| chapter = Mariculture, Environmental, Economic and Social Impacts of| title = Encyclopedia of Ocean Sciences| pages = [https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578 1578–84]| year = 2001| last1 = Black| first1 = K. D.| isbn = 978-0-12-227430-5| chapter-url = https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578}}&lt;/ref&gt;

Devedesetih godina prošlog stoljeća, bolesti su uništile uzgojene [[Farrerova kapica|Farrerove kapice]] i [[kineska bijela kozica|bijele kozice]] u Kini te su zahtijevale njihovu zamjenu drugim vrstama.&lt;ref&gt;&quot;[http://china.nlambassade.org/binaries/content/assets/postenweb/c/china/zaken-doen-in-china/import/kansen_en_sectoren/agrofood/rapporten_over_agro_food/an-overview-of-chinas-aquaculture An Overview of China's Aquaculture]&quot;, page 6. Netherlands Business Support Office (Dalian), 2010.&lt;/ref&gt;

====Potrebe sektora akvakulture za vakcinama====
Akvakultura ima prosječnu godišnju stopu rasta od 9,2%; međutim, uspjeh i kontinuirano širenje sektora uzgoja [[ribe]] uveliko ovisi o kontroli ribljih [[patogen]]a, uključujući širok spektar virusa, [[bakterija]], [[gljiva]] i [[parazit]]a. U 2014. godini procijenjeno je da ovi paraziti koštaju globalnu industriju uzgoja lososa do 400 miliona eura. To predstavlja 6–10% vrijednosti proizvodnje pogođenih zemalja, ali može ići i do 20% (Fisheries and Oceans Canada, 2014). Budući da se patogeni brzo šire unutar populacije uzgojene ribe, njihova kontrola je od vitalnog značaja za sektor.
Historijski gledano, upotreba antibiotika bila je protiv bakterijskih epizootija, ali proizvodnja životinjskih proteina mora biti održiva, što znači da se preventivne mjere koje su prihvatljive sa biološkog i ekološkog stanovišta trebaju koristiti kako bi se problemi s bolestima u akvakulturi održali na prihvatljivom nivou. Dakle, ovo je doprinijelo efikasnosti vakcina što je rezultiralo trenutnim i trajnim smanjenjem upotrebe antibiotika u 90-im godinama. U početku su postojale vakcine za imerziju riba koje su bile efikasne protiv vibrioze, ali su se pokazale neefikasnim protiv furunkuloze, otuda i pojava injekcijskih vakcina: prvo na bazi vode, a zatim na bazi ulja, mnogo efikasnijih (Sommerset, 2005).

====Razvoj novih vakcina====
Upravo je važan mortalitet u kavezima među uzgajanim ribama, debate o vakcinama za DNK injekciju, iako su efikasne, njihova sigurnost i nuspojave, ali i društvena očekivanja za čistije ribe i sigurnost, doveli su do istraživanja novih vektora vakcina. Evropska unija finansira nekoliko inicijativa za razvoj brzog i isplativog pristupa korištenju bakterija u hrani za proizvodnju vakcina, posebno zahvaljujući mliječnim bakterijama čija je [[rekombinantna DNK|DNK modificirana]] (Boudinot, 2006). U stvari, vakcinacija uzgajanih riba injekcijom je dugotrajna i skupa, tako da se vakcine mogu davati oralno ili uranjanjem dodavanjem u hranu ili direktno u vodu. To omogućava vakcinaciju mnogih jedinki istovremeno, uz ograničavanje povezanog rukovanja i stresa.
Zaista, mnogi testovi su neophodni jer antigeni vakcina moraju biti prilagođeni svakoj vrsti ili ne smiju pokazivati određeni nivo varijabilnosti ili neće imati nikakvog efekta. Naprimjer, testovi su provedeni sa dvije vrste: ''Lepeophtheirus salmonis'' (od koje su prikupljeni antigeni) i ''Caligus rogercresseyi'' (koja je vakcinisana antigenima), iako je homologija između dvije vrste važna, nivo varijabilnosti učinio je zaštitu neefikasnom (Fisheries and Oceans Canada, 2014).).

====Nedavni razvoj vakcina u akvakulturi====
Dostupne su 24 vakcine, a jedna za jastoge. Prva vakcina je korištena u SAD-u protiv crvene enterične lajšmanije 1976. godine. Međutim, danas postoji 19 kompanija i neki mali dionici koji proizvode vakcine za akvakulturu. Novi pristupi su put naprijed za sprječavanje gubitka 10% akvakulture zbog bolesti. [[GMO|Genetički modificirane]] [[vakcine]] se ne koriste u EU zbog društvenih zabrinutosti i propisa. U međuvremenu, DNK vakcine su sada odobrene u EU.
Postoje izazovi u razvoju vakcina za ribe, imunološki odgovor zbog nedostatka snažnih adjuvanata. Naučnici razmatraju primjenu mikrodoza u budućnosti. Ali postoje i mogućnosti u vakcinologiji akvakulture zbog niske cijene tehnologije, promjena propisa i novih sistema ekspresije i isporuke antigena.&lt;ref name=adams2019/&gt;
U Norveškoj se koristi podjedinična vakcina (VP2 peptid) protiv infektivne pankreasne nekroze. U Kanadi je licencirana DNK vakcina protiv infektivne hematopoetske nekroze lansirana za industrijsku upotrebu.
Ribe imaju velike površine sluznice, tako da je preferirani put primjene uranjanje, intraperitonealno i oralno, respektivno. [[Nanočestice]] su u razvoju za potrebe isporuke. Uobičajena antitijela koja se proizvode su IgM i IgT. Obično ribama nije potreban buster jer se kao odgovor na buster proizvodi više memorijskih ćelija, a ne povećan nivo antitijela.
Tako  su [[iRNK]] vakcine alternativa [[DNK]]-[[vakcina]]ma jer su sigurnije, stabilnije, lakše se proizvode u velikim razmjerima i imaju potencijal za masovnu imunizaciju. Nedavno se koriste u prevenciji i terapiji raka. Studije o [[bjesnilo|bjesnilu]] pokazale su da efikasnost zavisi od doze i načina primjene. Ove vakcine su još uvijek u ranoj fazi.&lt;ref name=adams2019&gt;{{cite journal |last1=Adams |first1=Alexandra |title=Progress, challenges and opportunities in fish vaccine development |journal=Fish &amp; Shellfish Immunology |date=juli 2019 |volume=90 |pages=210–214 |doi=10.1016/j.fsi.2019.04.066|pmid=31039441|bibcode=2019FSI....90..210A |hdl=1893/29828 |s2cid=141624380 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

====Ekonomski dobici====
U 2014. godini, količina ribe proizvedene u akvakulturi premašila je količinu ribe ulovljene u divljini u ponudi za ljudsku hranu. To znači da postoji ogromna potražnja za vakcinama u prevenciji bolesti. Prijavljeni godišnji gubitak ribe procjenjuje se na &gt;10 milijardi američkih dolara. To je zbog otprilike 10% svih riba koje uginu od zaraznih bolesti.&lt;ref name=adams2019/&gt;
Visoki godišnji gubici povećavaju potražnju za vakcinama. Iako postoji oko 24 tradicionalno korištene vakcine, i dalje postoji potražnja za više vakcina. Proboj [[DNK]]-vakcina smanjio je troškove vakcina.&lt;ref name=adams2019/&gt;

Alternativa vakcinama bili bi antibiotici i [[hemoterapija]], koji su skuplji i imaju veće nedostatke. DNK-vakcine su postale najisplativija metoda prevencije zaraznih bolesti. Ovo je dobar znak da će DNK-vakcine postati novi standard i u vakcinama protiv riba i u vakcinama općenito.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thorarinsson |first1=R |last2=Wolf |first2=JC |last3=Inami |first3=M |last4=Phillips |first4=L |last5=Jones |first5=G |last6=Macdonald |first6=AM |last7=Rodriguez |first7=JF |last8=Sindre |first8=H |last9=Skjerve |first9=E |last10=Rimstad |first10=E |last11=Evensen |first11=Ø |title=Effect of a novel DNA vaccine against pancreas disease caused by salmonid alphavirus subtype 3 in Atlantic salmon (Salmo salar). |journal=Fish &amp; Shellfish Immunology |date=januar 2021 |volume=108 |pages=116–126 |doi=10.1016/j.fsi.2020.12.002 |pmid=33285168|s2cid=227949940 |doi-access=free |bibcode=2021FSI...108..116T |hdl=11250/2830510 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Salinizacija/zakiseljavanje tla===
Sediment iz napuštenih akvakulturnih farmi može ostati hiperslan, kiseo i erodiran. Ovaj materijal može ostati neupotrebljiv za akvakulturu duži period nakon toga. Različiti hemijski tretmani, poput dodavanja kreča, mogu pogoršati problem mijenjanjem fizičko-hemijskih karakteristika sedimenta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Martinez-Porchas|first1=Marcel|last2=Martinez-Cordova|first2=Luis R.|date=29. 4. 2012|title=World Aquaculture: Environmental Impacts and Troubleshooting Alternatives|journal=The Scientific World Journal|volume=2012|doi=10.1100/2012/389623|issn=2356-6140|pmc=3353277|pmid=22649291 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Zagađenje plastikom===
Akvakultura proizvodi niz morskog otpada, ovisno o proizvodu i lokaciji. Najčešće dokumentirana vrsta plastike je ekspandirani [[polistiren]] (EPS), koji se intenzivno koristi u plovcima i ogrlicama za morske kaveze (MEPC 2020). Ostali uobičajeni otpadni predmeti uključuju mreže za [[kafez]]e i plastične kante za ulov. Pregledom akvakulture kao izvora morskog otpada u [[Sjeverno more|Sjevernom]], [[Baltik|Baltičkom]] i [[mediteran|Sredozemnom moru]] identificirano je 64 različita predmeta, od kojih je 19 jedinstveno za akvakulturu. Procjene količine otpada iz akvakulture koji ulazi u okeane uveliko variraju, ovisno o korištenim metodologijama. Naprimjer, u Evropskom ekonomskom prostoru procjene gubitaka variraju od niskih 3.000 tona do 41.000 tona godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Environment |first=U. N. |date=21. 10. 2021 |title=Drowning in Plastics – Marine Litter and Plastic Waste Vital Graphics |url=http://www.unep.org/resources/report/drowning-plastics-marine-litter-and-plastic-waste-vital-graphics |access-date=23. 3. 2022 |website=UNEP – UN Environment Programme |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Ekološke koristi==
{{glavni|Zona osjetljiva na nitrate}}
Dok neki oblici akvakulture mogu biti pogubni za [[ekosistem]]e, poput uzgoja škampa u mangrovama, drugi oblici mogu biti korisni. Uzgoj školjkaša dodaje značajan kapacitet filtriranja okoliša, što može značajno poboljšati kvalitet vode. Jedna ostriga može filtrirati 15 galona vode dnevno, uklanjajući mikroskopske ćelije [[alge]]. Uklanjanjem ovih ćelija, školjke uklanjaju dušik i druge hranjive tvari iz sistema i ili ga zadržavaju ili ispuštaju kao otpad koji tone na dno. Izlovom ovih školjkaša, [[dušik]] koji su zadržali potpuno se uklanja iz sistem.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2134/jeq2010.0203|pmid=21488516|title=Nutrient Bioassimilation Capacity of Aquacultured Oysters: Quantification of an Ecosystem Service|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-environmental-quality_january-february-2011_40_1/page/271|journal=Journal of Environmental Quality|volume=40|issue=1|pages=271–7|year=2011|last1=Higgins|first1=Colleen B.|last2=Stephenson|first2=Kurt|last3=Brown|first3=Bonnie L.|bibcode=2011JEnvQ..40..271H }}&lt;/ref&gt; Uzgoj i jbiranje kelpa i drugih makroalgi direktno uklanjaju hranjive tvari poput dušika i [[fosfor]]a. Prepakiranje ovih hranjivih tvari može ublažiti eutrofne ili hranjive uvjete, poznate po niskoj zasićenosti kisikom, što može uništiti raznolikost  i brojnost vrsta. Uklanjanje algi iz vode također povećava prodiranje [[svjetlost]]i, omogućavajući biljkama poput morske trave da se ponovo uspostave i dodatno povećaju nivo kisika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Newell |first1=Roger |title=Top-down control of phytoplankton by oysters in Chesapeake Bay, USA |journal=Marine Ecology Progress Series |date=2007 |pages=293–298|doi=10.3354/meps341293 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Akvakultura u nekom području može osigurati ključne ekološke funkcije za stanovnike. Ležišta ili kafezi za školjke mogu pružiti strukturu [[staništa]]. Ova struktura može poslužiti kao sklonište za beskičmenjake, male ribe ili rakove kako bi se potencijalno povećala njihova brojnost i održala [[bioraznolikost]]. Povećano sklonište povećava zalihe riba [[plijen]]a i malih rakova povećavajući mogućnosti regrutacije, što zauzvrat osigurava više plijena za više trofičke nivoe. Jedna studija je procijenila da 10 kvadratnih metara grebena kamenica može povećati biomasu ekosistema za 2,57&amp;nbsp;kg&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.3354/meps264249|title=Estimated enhancement of fish production resulting from restoring oyster reef habitat: quantitative valuation|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=264|pages=249–264|year=2003|last1=Peterson|first1=CH|last2=Grabowski|first2=JH|last3=Powers|first3=SP|bibcode=2003MEPS..264..249P|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; [[Biljojedi]] školjkaši će također biti plijen. Ovo prebacuje energiju direktno od [[primarni proizvođač|primarnih proizvođača]] do viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]], potencijalno preskačući više energetski skupih trofičkih skokova koji bi povećali biomasu u ekosistemu.

[[Uzgoj morskih algi]] je [[uklanjanje ugljil-dioksida|ugljil-negativna]] kultura, s visokim potencijalom za [[ublažavanje klimatskih promjena]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Duarte|first1=Carlos M.|last2=Wu|first2=Jiaping|last3=Xiao|first3=Xi|last4=Bruhn|first4=Annette|last5=Krause-Jensen|first5=Dorte|date=2017|title=Can Seaweed Farming Play a Role in Climate Change Mitigation and Adaptation?|journal=Frontiers in Marine Science|language=en|volume=4|page=100 |doi=10.3389/fmars.2017.00100|issn=2296-7745|doi-access=free|bibcode=2017FrMaS...4..100D |hdl=10754/623247|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; IPCC [[Specijalni izvještaj o okeanu i kriosferi u klimatskim promjenama]] preporučuje &quot;daljnju istraživačku pažnju&quot; kao taktiku ublažavanja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Bindoff|first1=N. L.|title=IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate|last2=Cheung|first2=W. W. L.|last3=Kairo|first3=J. G.|last4=Arístegui|first4=J.|last5=Guinder|first5=V. A.|last6=Hallberg|first6=R.|last7=Hilmi|first7=N. J. M.|last8=Jiao|first8=N.|last9=Karim|first9=Md S.|year=2019|pages=447–587|chapter=Chapter 5: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities|ref={{harvid|IPCC SROCC Ch5|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;|display-authors=4|chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf|first10=L.|last16=Williamson|first16=P.|last15=Tagliabue|first15=A.|last14=Suga|last12=Purca Cuicapusa|last13=Rinkevich|first13=B.|first12=S. R.|last11=O'Donoghue|first11=S.|last10=Levin|first14=T.}}&lt;/ref&gt; Regenerativna okeanska [[poljoprivreda]] je polikulturni sistem uzgoja koji uzgaja mješavinu morskih algi i školjki, a istovremeno veže ugljik, smanjuje dušik u vodi i povećava kisik, pomažući u regeneraciji i obnavljanju lokalnih staništa, poput grebenskih ekosistema.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Carr|first=Gabriela|date=15. 3. 2021|title=Regenerative Ocean Farming: How Can Polycultures Help Our Coasts?|url=https://smea.uw.edu/currents/regenerative-ocean-farming-how-can-polycultures-help-our-coasts/|url-status=live|access-date=29. 10. 2021|website=School of Marine and Environmental Affairs|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316015237/https://smea.uw.edu/currents/regenerative-ocean-farming-how-can-polycultures-help-our-coasts/ |archive-date=16. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Izgledi==
Globalni [[divlji ribolov]] je u opadanju, a vrijedna staništa poput [[estuarija]] su u kritičnom stanju.&lt;ref&gt;[[Tietenberg, Tom]] (2006) ''Environmental and Natural Resource Economics: A Contemporary Approach''. Page 28. Pearson/Addison Wesley. {{ISBN|978-0-321-30504-6}}&lt;/ref&gt; Uzgoj [[ribe]] koja se hrani ribom, poput [[losos]]a, ne rješava problem jer ribe moraju jesti proizvode od drugih riba, kao što su [[riblje brašno]] i [[riblje ulje]]. Studije su pokazale da akvakultura lososa ima velike negativne utjecaje na divljeg lososa, kao i na ribu koja se koristi za ishranu lososa.&lt;ref name=&quot;Salmon Run&quot;&gt;Knapp G, Roheim CA and Anderson JL (2007) [http://search.worldwildlife.org/cs.html?url=http://www.worldwildlife.org/what/globalmarkets/wildlifetrade/WWFBinaryitem4985.pdf&amp;qt=The+Great+Salmon+Run&amp;col=&amp;n=4 ''The Great Salmon Run: Competition Between Wild And Farmed Salmon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130805065108/http://search.worldwildlife.org/cs.html?url=http://www.worldwildlife.org/what/globalmarkets/wildlifetrade/WWFBinaryitem4985.pdf&amp;qt=The+Great+Salmon+Run&amp;col=&amp;n=4 |date=5. 8. 2013 }} World Wildlife Fund. {{ISBN|978-0-89164-175-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/12/13/AR2007121301190.html | newspaper=The Washington Post | title=Salmon Farming May Doom Wild Populations, Study Says | first1=Juliet | last1=Eilperin | first2=Marc | last2=Kaufman | date=14. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Ribe koje se nalaze više na [[lanac ishrane|lancu ishrane]] su manje efikasni izvori energije hrane.&lt;ref name=&quot;Slobodkin1960&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Slobodkin
 |first=L.B.
 |title=Ecological Energy Relationships at the Population Level
 |journal=The American Naturalist
 |volume=94
 |issue=879
 |pages=261–267
 |year=1960
 |doi=10.1086/282124
 |bibcode=1960ANat...94..213S
 |quote=The overall transfer efficiency of energy between trophic levels is a function of three separate processes... the overall between-level transfer efficiency ranges from 2 to 24%.
}}&lt;/ref&gt;

Osim ribe i škampa, neki akvakulturni poduhvati, poput morskih algi i školjkaša koji se hrane filtriranjem, poput [[ostriga]], [[školjke|školjki]], dagnji i kapica, relativno su bezopasni, pa čak i ekološki prihvatljivi.&lt;ref name=&quot;uscnews.usc.edu&quot;/&gt; Filterima se hrane i filtriranjem zagađivači, kao i hranjive tvari iz vode, poboljšavajući kvalitet vode.&lt;ref&gt;{{cite journal
|title=Some aspects of water filtering activity of filter-feeders
|url=http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&amp;cpsidt=17195907
|access-date=26. 9. 2009
|author=OSTROUMOV S. A.
|journal=Hydrobiologia
|year=2005
|volume=542
| issue=1 |page=400
|doi=10.1007/s10750-004-1875-1
| bibcode=2005HyBio.542..275O |citeseerx=10.1.1.457.7375
|s2cid = 25050083}}&lt;/ref&gt; [[Morske alge]] izvlače hranjive tvari poput neorganskog [[dušik]]a i [[fosfor]]a direktno iz vode,&lt;ref name=&quot;Chopin et al. 2001&quot;/&gt; a [[mehkušci]] koji se hrane filtriranjem mogu izvlačiti hranjive tvari dok se hrane [[čestica]]ma, poput [[fitoplankton]]a i [[detritus]]a.&lt;ref name=&quot;Rice 2008&quot;&gt;{{cite web
|url=http://mdsg.md.cgclientx.com/sites/default/files/files/105-Environmental%20Effects.pdf
|author=Rice, M.A.
|title=Environmental impacts of shellfish aquaculture
|year=2008
|access-date=8. 10. 2009
|author-link=Michael A. Rice
|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005103506/http://mdsg.md.cgclientx.com/sites/default/files/files/105-Environmental%20Effects.pdf
|archive-date=5. 10. 2015
}}&lt;/ref&gt;

Neke profitabilne akvakulturne zadruge promoviraju održive prakse.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://ictsd.net/i/environment/11849/
|title=Aquaculture: Issues and Opportunities for Sustainable Production and Trade
|publisher=ITCSD
|date=juli 2006
|access-date=1. 9. 2008
|archive-url=https://web.archive.org/web/20081120073308/http://ictsd.net/i/environment/11849/
|archive-date=20. 11. 2008
}}&lt;/ref&gt; Nove metode smanjuju rizik od biološkog i hemijskog zagađenja minimiziranjem stresa kod riba, održavanjem gnijezda ribljih mreža i primjenom integriranog upravljanja štetočinama. Vakcine se sve više koriste kako bi se smanjila upotreba [[antibiotik]]a za kontrolu bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Pew Oceans Commission|date=6. 1. 2005|title=Marine Aquaculture in the United States|url=http://iis-db.stanford.edu/pubs/12217/marine_aquaculture_pew_2001.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20050106122419/http://iis-db.stanford.edu/pubs/12217/marine_aquaculture_pew_2001.pdf|archive-date=6. 1. 2005}}&lt;/ref&gt;

Sistemi akvakulture s recirkulacijom na kopnu, objekti koji koriste tehnike [[polikultura|polikulture]] i pravilno locirani objekti (naprimjer, područja na moru s jakim strujama) primjeri su načina upravljanja negativnim utjecajima na okoliš.&lt;ref name=&quot;SustainableMarineAquaculture&quot;&gt;''The Sustainable Marine Aquaculture'', AENSI Web, 2012. https://www.aensiweb.com/old/aeb/2012/18-23.pdf&lt;/ref&gt;

[[Recirkulacijski akvakulturni sistemi]] (RAS) recikliraju vodu cirkulirajući kroz filtere kako bi se uklonio riblji otpad i hrana, a zatim je recirkuliraju natrag u rezervoare. Ovo štedi vodu, a prikupljeni otpad može se koristiti u [[kompost]] uili, u nekim slučajevima, čak se može tretirati i koristiti na kopnu. Iako je RAS razvijen imajući na umu slatkovodne ribe, naučnici povezani sa [[Služba za poljoprivredna istraživanja|Službom za poljoprivredna istraživanja]] pronašli su način za uzgoj slanovodnih riba pomoću RAS-a u vodama niskog salinitet]]a.&lt;ref name=&quot;Growing Premium Seafood-Inland!&quot;&gt;{{cite web
|url= https://agresearchmag.ars.usda.gov/2009/feb/seafood
|title=Growing Premium Seafood-Inland!
|publisher=USDA Agricultural Research Service
|date=februar 2009}}&lt;/ref&gt; Iako se slanovodne ribe uzgajaju u kavezima na otvorenom moru ili love mrežama u vodi koja obično ima [[salinitet]] od 35 [[dijelovi na hiljadu|dijelova na hiljadu]] (ppt), uspješno je  proizvedwna zdrava pompano, slanovodna riba, u [[akvarij]]ima sa salinitetom od samo 5 ppt. Predviđa se da će komercijalizacija RAS-a niske slanosti imati pozitivne ekološke i ekonomske efekte. Neželjeni nutrijenti iz riblje hrane ne bi se dodavali u okean, a rizik od prenošenja bolesti između divljih i riba uzgojenih na farmama bi se znatno smanjio. Cijena skupih slanovodnih riba, poput pompano i kobije korištenih u eksperimentima, bila bi smanjena. Međutim, prije nego što se išta od ovoga može učiniti, istraživači moraju proučiti svaki aspekt [[životni ciklus|životnog ciklusa]] ribe, uključujući količinu [[amonijak]]a i [[nitrat]]a koju će riba tolerirati u vodi, čime hraniti ribu tokom svake faze njenog životnog ciklusa, [[stopa naseljenosti|stopu naseljenosti]] koja će proizvesti najzdraviju ribu itd.

Oko 16 zemalja sada koristi geotermalnu energiju za akvakulturu, uključujući Kinu, Izrael i Sjedinjene Američke Države.&lt;ref name=&quot;earth-policy&quot;&gt;{{Cite book |editor-last=Brown |editor-first=Lester Russell |editor-link=Lester Brown|url={{google books |plainurl=y |id=-oK7QgAACAAJ}}|title=Plan B 2.0: Rescuing a Planet Under Stress and a Civilization in Trouble |date=2006 |publisher=W. W. Norton &amp; Company |isbn=978-0-393-32831-8 |language=en|chapter-url=http://www.earth-policy.org/Books/PB2/pb2ch10.pdf |chapter=Stabilizing Climate|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926235731/http://www.earth-policy.org/Books/PB2/pb2ch10.pdf |archive-date=26. 9. 2007 |page= 199}}&lt;/ref&gt; Na primjer, u Kaliforniji, 15 ribogojilišta proizvode tilapiju, brancina i soma koristeći toplu vodu iz podzemlja. Ova toplija voda omogućava ribama da rastu tokom cijele godine i brže sazrijevaju. Zajedno, ove kalifornijske farme proizvode 4,5 miliona kilograma ribe godišnje.&lt;ref name=&quot;earth-policy&quot; /&gt;

===Globalni ciljevi===
[[UN]]-ov [[Cilj održivog razvoja 14]] (&quot;život ispod vode&quot;), Cilj 14.7 uključuje akvakulturu: &quot;Do 2030. godine povećati ekonomske koristi za [[Male ostrvske države u razvoju|malih ostrvskih država u razvoju]] i [[najmanje razvijene zemlje]] od održivog korištenja morskih resursa, uključujući i održivo upravljanje ribarstvom, akvakulturom i [[Održivi turizam|turizam]]&quot;.&lt;ref&gt;United Nations (2017) Resolution adopted by the General Assembly on 6 July 2017, [[:File:A RES 71 313 E.pdf|Work of the Statistical Commission pertaining to the 2030 Agenda for Sustainable Development]] ([https://undocs.org/A/RES/71/313 A/RES/71/313])&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ritchie, Roser, Mispy, Ortiz-Ospina. &quot;[https://sdg-tracker.org/oceans SDG 14 – Measuring progress towards the Sustainable Development Goals].&quot; ''SDG-Tracker.org, website'' (2018).&lt;/ref&gt; Aquaculture's contribution to GDP is not included in SDG Target 14.7, but methods for quantifying this have been explored by FAO.&lt;ref name=&quot;Cai2019&quot; /&gt;

== Nacionalni zakoni, propisi i upravljanje ==
Zakoni koji regulišu praksu akvakulture uveliko se razlikuju od zemlje do zemlje &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Fisheries &amp; Aquaculture Fact Sheets |url=http://www.fao.org/fishery/nalo/search/en |access-date=25. 7. 2021 |website=National Aquaculture Legislation Overview |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations; Fisheries Division |location=Rome}}&lt;/ref&gt; i često nisu strogo regulirani niti se lahko mogu pratiti.

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], akvakultura na kopnu i priobalju regulirana je na [[Nacionalni zakon o akvakulturi iz 1980.|saveznom]] i državnom nivou;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=U.S. Aquaculture Legislation Timeline |url=http://www.oceaneconomics.org/LMR/Aquaculture/fedPolicy.aspx |date=1. 8. 2007 |website=National Ocean Economics Program |publisher=Middlebury Institute of International Studies |location=Monterey, CA |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=2. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150602071942/http://www.oceaneconomics.org/LMR/Aquaculture/fedPolicy.aspx }}&lt;/ref&gt; nijedan nacionalni zakon ne reguliše [[akvakultura na moru|akvakulturu na moru]] u američkim vodama [[ekskluzivna ekonomska zona|ekskluzivnih ekonomskih zona]]. U junu 2011., Ministarstvo trgovine i [[Nacionalna uprava za okeane i atmosferu]] objavili su nacionalne politike akvakulture.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Commerce and NOAA release national aquaculture policies to increase domestic seafood production, create sustainable jobs, and restore marine habitats|url=http://www.noaanews.noaa.gov/stories2011/20110609_aquaculture.html|access-date=8. 6. 2015|website=www.noaanews.noaa.gov}}&lt;/ref&gt; kako bi se riješio ovaj problem i &quot;zadovoljila rastuća potražnja za zdravom morskom hranom, stvorila radna mjesta u obalnim zajednicama i obnovili vitalni ekosistemi.&quot; Veliki objekti akvakulture (tj. oni koji proizvode 20000&amp;nbsp;kg godišnje) koji ispuštaju industrijske otpadne vode moraju dobiti dozvole u skladu sa [[Zakon o čistoj vodi|Zakonom o čistoj vodi]].&lt;ref name=NPDES&gt;{{cite web |title=Aquaculture NPDES Permitting |url=https://www.epa.gov/npdes/aquaculture-npdes-permitting |date=21. 3. 2023 |website=National Pollutant Discharge Elimination System (NPDES) |publisher=U.S. Environmental Protection Agency (EPA) |location=Washington, D.C.}}&lt;/ref&gt; Postrojenja koja proizvode najmanje 100000&amp;nbsp;lb kg ribe, [[mehkušac]]a ili rakova godišnje, podliježu specifičnim nacionalnim standardima ispuštanja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Concentrated Aquatic Animal Production Effluent Guidelines |url=https://www.epa.gov/eg/concentrated-aquatic-animal-production-effluent-guidelines |date=22. 6. 2023 |publisher=EPA}}&lt;/ref&gt; Ostali dozvoljeni objekti podliježu ograničenjima efluenta koja se razvijaju od slučaja do slučaja.&lt;ref name=NPDES/&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Delta Pride Catfish farm harvest.jpg|thumb|left| Radnici love soma na farmama  Delta Pride u Mississippiju: Fotografija mreže u obliku velike čaše koja kaplje, promjera otprilike 6 m i iste visine, do pola pune ribe, obješene o krak dizalice, s četiri radnika na i oko veće, prstenaste strukture u vodi]]
[[Gunditjmara]], lokalni [[Aboridžinski australijski narod]] u jugozapadnoj [[Viktorija (Australija)|Victoriji]], [[Australija]], možda je uzgajao [[kratkorejasta jegulja|kratkorejaste jegulje]] već oko 4.580. [[prije nove ere]].&lt;ref name=&quot;bbnhl&quot;&gt;{{cite web|title= National Heritage Places – Budj Bim National Heritage Landscape|url= http://www.environment.gov.au/heritage/places/national/budj-bim |access-date=30. 1. 2020|website=Australian Government. Dept of Agriculture, Water and the Environment}} See also attached documents: National Heritage List ''Location and Boundary Map'', and ''Government Gazette'', 20 July 2004.&lt;/ref&gt; Dokazi ukazuju na to da su razvili oko 100&amp;nbsp;km² [[vulkan]]skih poplavnih ravnica u blizini jezera Condah u kompleks kanala i brana, te da su koristili pletene ribarske zamke za hvatanje jegulja i njihovo očuvanje za jelo tokom cijele godine.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/science/news/stories/s806276.htm Aborigines may have farmed eels, built huts] ABC Science News, 13 March 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.lakecondah.com/budjbim.html Lake Condah Sustainability Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100223212908/http://lakecondah.com/budjbim.html |date=23. 2. 2010 }}. Retrieved 18 February 2010.&lt;/ref&gt; The local [[Budj Bim heritage areas|Budj Bim Cultural Landscape]], a [[World Heritage Site]], is one of the oldest known aquaculture sites in the world.&lt;ref&gt;{{cite news|last1= Neal|first1= Matt |title= Ancient Indigenous aquaculture site Budj Bim added to UNESCO World Heritage list|newspaper= ABC News|date= 6. 7. 2019|url= https://www.abc.net.au/news/2019-07-06/indigenous-site-joins-pyramids-stonehenge-world-heritage-list/11271804|access-date= 14. 7. 2019 | quote = Not only does Budj Bim bust the myth that all Indigenous people were nomadic and not agriculturally inclined, it is also considered one of the oldest aquaculture sites in the world.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbwhl&quot;&gt;{{cite web|date= 6. 7. 2019|title=World heritage Places – Budj Bim Cultural Landscape|url= http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/budj-bim|access-date= 11. 3. 2020|website=Australian Government. Dept of the Environment and Energy}}&lt;/ref&gt;

[[Usmeno predanje]] u [[Kina|Kini]] govori o kulturi običnog šarana, ''[[Cyprinus carpio]]'', još od 2000–2100. godine prije nove ere (oko 4.000 godina [[prije sadašnjosti|PS]]), ali najraniji značajni dokazi nalaze se u literaturi, u najranijoj monografiji o kulturi riba pod nazivom „Klasik kulture riba“, autora [[Fan Li]]ja, napisanoj oko 475. godine prije nove ere ({{oko|2475}} prije nove ere).&lt;ref&gt;{{cite web|title=History of Aquaculture|url= http://www.fao.org/docrep/field/009/ag158e/AG158E02.htm |access-date=23. 8. 2009|publisher=Food and Agriculture Organization, United Nations}}&lt;/ref&gt; Još jedan drevni kineski vodič o akvakulturi, koji je napisao Yang Yu Jing oko 460. godine prije nove ere, pokazuje da je uzgoj [[šaran]]a postajao sve sofisticiraniji. Lokalitet Jiahu u Kini ima posredne arheološke dokaze kao moguće najstarije lokacije za akvakulturu, koje datiraju iz 6200. godine prije nove ere (oko 8.200 godina prije nove ere), ali ovo je spekulacija.&lt;ref name=&quot;jiahu&quot;&gt;{{cite news|last1= Smith|first1= Kiona N. |date= 17. 9. 2019|title= Aquaculture may be the future of seafood, but its past is ancient|work=Ars Technic|url= https://arstechnica.com/science/2019/09/fish-farming-may-be-much-older-than-we-thought/|access-date= 17. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190917164315/https://arstechnica.com/science/2019/09/fish-farming-may-be-much-older-than-we-thought/|archive-date= 17. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; Kada su se vode povukle nakon [[poplava]] rijeka, neke ribe, uglavnom šarani, ostale su zarobljene u jezerima. Rani akvakulturisti su hranili svoje leglo koristeći izmet nimfi i svilene bube, a zatim su ih jeli.&lt;ref name=&quot;sr&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sisma-Ventura|first1= Guy |last2= Tütken|first2= Thomas|last3= Zohar|first3= Irit|last4= Pack|first4= Andreas|last5= Sivan|first5= Dorit|last6= Lernau|first6= Omri|last7= Gilboa|first7= Ayelet|last8= Bar-Oz|first8= Guy|date= 2018|title= Tooth oxygen isotopes reveal Late Bronze Age origin of Mediterranean fish aquaculture and trade|journal=Scientific Reports|volume= 8|issue= 1 |page=14086|bibcode=2018NatSR...814086G|doi=10.1038/s41598-018-32468-1|pmc=6148281|pmid=30237483}}&lt;/ref&gt;

[[Drevni Egipat|Drevni Egipćani]] su možda uzgajali ribu (posebno oradu) iz jezera Bardawil oko 1.500. godine prije nove ere (oko 3.500 godina prije nove ere) i trgovali njome s Kanaancima.&lt;ref name=sr/&gt;

Uzgoj ''[[Gim (hrana)|gima]]'' je najstarija akvakultura u [[oreja|Koreji]].&lt;ref name=&quot;Gang&quot;&gt;{{Cite web|last=강|first=제원 |title= gim|script-title= ko:김|url= http://encykorea.aks.ac.kr/Contents/Index?contents_id=E0008581|website=[[Encyclopedia of Korean Culture]]|publisher= Academy of Korean Studies|language=ko}}&lt;/ref&gt; Rane metode uzgoja koristile su [[bambus]]ove ili [[hrast]]ove štapove;&lt;ref name=&quot;Gang&quot;/&gt; novije metode koje koriste mreže zamijenile su ih u 19. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Gang&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EB&quot;&gt;{{Cite web|title=gim|script-title=ko:김|url= http://premium.britannica.co.kr/bol/topic.asp?article_id=b03g1434a|archive-url= https://web.archive.org/web/20210224072904/http://premium.britannica.co.kr/bol/topic.asp?article_id=b03g1434a|archive-date= 24. 2. 2021|access-date=5. 6. 2017|website=[[Encyclopædia Britannica]]|language= ko}}&lt;/ref&gt; [[Gim (hrana)|Plutajući splavovi]] se koriste za masovnu proizvodnju od 1920-ih.&lt;ref name=&quot;Banda&quot; /&gt;

[[Japanci]] su uzgajali [[morske alge]] tako što su im obezbjeđivali bambusove motke, a kasnije i mreže i školjke [[kamenica]] koje su služile kao površine za sidrenje [[spora]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Anitei|first=Stefan|title=... Make Unusual Aquaculture|url= https://news.softpedia.com/news/Make-Unusual-Aquaculture-45797.shtml|access-date= 17. 2. 2021|website= softpedia|date= 30. 1. 2007|language=english|archive-date=29. 9. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210929121940/https://news.softpedia.com/news/Make-Unusual-Aquaculture-45797.shtml}}&lt;/ref&gt;

[[Drevni Rim|Rimljani]] su uzgajali ribu u ribnjacima i kamenice u obalnim lagunama prije 100. godine [[naše ere|n.e.]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1= McCann, Anna Marguerite|year= 1979|title= The Harbor and Fishery Remains at Cosa, Italy, by Anna Marguerite McCann|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-field-archaeology_winter-1979_6_4/page/390|journal=Journal of Field Archaeology|volume=6|issue=4|pages=391–411|doi= 10.1179/009346979791489014 |jstor=529424}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:00 Ixelles - Abbaye - La Cambre 1.JPG|thumb|right|280px|[[Ribnjak]] opatije La Cambre u [[gradu Briselu|Briselu]], Belgija]]
U [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj Evropi]], ranokršćanski [[manastiri]] usvojili su rimske akvakulturne prakse. 
Akvakultura se proširila jer su ljudi daleko od obala i velikih rijeka inače ovisili o ribi koja je zahtijevala soljenje kako bi se sačuvala.&lt;ref&gt;{{cite book|last= Kurlansky|first= Mark|url= https://archive.org/details/isbn_9780965033503|title= Salt: A World History|year= 2002|url-access= registration}}&lt;/ref&gt; Riba je bila važan izvor hrane u srednjovjekovnoj Evropi, kada je u prosjeku 150 dana godišnje bilo dani [[post]]a i apstinencije, a [[meso]] je bilo zabranjeno.&lt;ref name=wilmart&gt;{{cite journal |last= Wilmart|first= Mickaël|date= 2001|title= Les étangs de Marcoussis. Un exemple d'exploitation piscicole dans la région parisienne à la fin du XVe siècle|url= https://shs.hal.science/halshs-00425001/document|journal= Bulletin de la Société historique et archéologique de Corbeil, de l'Essonne et du Hurepoix|issue= 71|pages= 7–18|access-date=8. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Poboljšanja u transportu tokom 19. stoljeća učinila su svježu ribu lako dostupnom i jeftinom, čak i u unutrašnjosti, što je akvakulturu učinilo manje popularnom. Ribnjaci iz 15. stoljeća u Třebonskom bazenu u današnjoj [[Češka|Republici Češkoj]] održavaju se kao okvirni [[UNESCO lokalitet svjetske baštine]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Fishpond Network in the Trebon Basin|url= https://whc.unesco.org/en/tentativelists/1509/ |archive-url= https://web.archive.org/web/20151003161228/http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1509/|archive-date=3. 10. 2015 |access-date=1 Oct 2015|publisher=[[UNESCO]]}}&lt;/ref&gt;

[[Aquaculture in Samoa|Samoans]] practised &quot;a traditional form of [[giant clam]] ranching&quot;.&lt;ref&gt;
{{cite book
 |author               = IBP Inc.
 |year                 = 2015
 |title                = Samoa Fishing and Aquaculture Industry Handbook - Strategic Information and Regulations
 |url                  = https://books.google.com/books?id=wV-zCwAAQBAJ
 |publication-place    = Washington DC
 |publisher            = International Business Publications, USA
 |page                 = 37
 |isbn                 = 978-1-5145-1948-6
 |access-date          = 21. 4. 2024
 |quote                = [...] in Samoa [...] a traditional form of giant clam ranching was practiced on village reefs or on lagoon [sic] where a community place giant clams in a fenced off area for special occasion or reserves for seafood supply in bad weather.
}} 
&lt;/ref&gt;

[[Havaji|Havajci]] su izgradili [[havajska akvakultura|okeanske ribnjake]]. Izvanredan primjer je ribnjak [[Menehune|&quot;Menehune&quot; ribnjak]] koji datira od prije najmanje 1.000 godina, u Alekoku. Legenda bilježi njegovu izgradnju od strane mitskog naroda patuljaka Menehune.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1= Costa-Pierce|first1= B.A.|year= 1987|title= Aquaculture in ancient Hawaii|url=http://hawaiiseed.org/wp-content/uploads/2012/11/aquaculture-ancient-hawaii-article.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://hawaiiseed.org/wp-content/uploads/2012/11/aquaculture-ancient-hawaii-article.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status= live|journal= BioScience|volume=37|issue=5|pages=320–331|doi=10.2307/1310688|jstor=1310688|bibcode= 1987BiSci..37..320C}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 18. stoljeća, njemački [[Stephan Ludwig Jacobi]] je eksperimentisao sa [[vanjska oplodnja|vanjskom oplodnjom]] [[potočna pastrmka|potočne pastrmke]] i [[losos]]a. Napisao je članak &quot; Von der künstlichen Erzeugung der Forellen und Lachse&quot; (''O vještačkoj proizvodnji pastrmke i lososa'') u kojem je sažeo svoja otkrića i stekao reputaciju osnivača vještačkog uzgoja ribe.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ein Lipper macht sich Gedanken ...|url=https://lippisches-landesmuseum.de/sonderausstellungen/archiv/2011/ein-lipper-macht-sich-gedanken/|access-date=18. 9. 2019|website=Lippisches Landesmuseum Detmold|language=de|quote=Stephan Ludwig Jacobi, vor 300 Jahren in Kalletal-Hohenhausen geboren, veröffentlichte 1768 den Aufsatz &quot;Von der künstlichen Erzeugung der Forellen und Lachse&quot; in den &quot;Lippischen Intelligenzblättern&quot; – und gilt damit zu Recht als Begründer der künstlichen Fischaufzucht.|archive-date=9. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209215057/https://lippisches-landesmuseum.de/sonderausstellungen/archiv/2011/ein-lipper-macht-sich-gedanken/}}&lt;/ref&gt; By the latter decades of the 18th century, oyster-farming had begun in estuaries along the Atlantic Coast of North America.&lt;ref&gt;{{cite web|date= 22. 5. 2015|title= A Brief History of Oystering in Narragansett Bay|url=http://web.uri.edu/quadangles/a-brief-history-of-oystering-in-narragansett-bay/|access-date=1. 10. 2015|publisher=URI Alumni Magazine, University of Rhode Island}}&lt;/ref&gt;

Riječ &quot;akvakultura&quot; pojavila se u novinskom članku iz 1855. godine u vezi sa iskorištavanjem [[led]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news |title= The cultivation of ice (1855) - on Newspapers.com|newspaper=The Baltimore Sun|url= https://www.newspapers.com/clip/3797987/the_cultivation_of_ice_1855/|access-date=10. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Također se pojavljivao u opisima kopnenih poljoprivrednih praksi [[navodnjavanje|podnavodnjavanja]] krajem 19. stoljeća &lt;ref&gt;{{Cite news|title= Agricultural. New agricultural practises by A. N. Cole. Subirrigation, methods and results (1888) - on Newspapers.com|newspaper=Oakland Tribune|url= https://www.newspapers.com/clip/3798119/agricultural_new_agricultural/|access-date= 10. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; prije nego što se prvenstveno povezalo s uzgojem vodenih biljnih i životinjskih vrsta;&lt;ref&gt;
{{oed | aquaculture}}
&lt;/ref&gt;
and that of &quot;aquiculture&quot; from 1867.&lt;ref&gt;
{{oed | aquiculture}}
&lt;/ref&gt;)

U 1859., Stephen Ainsworth iz [[West Bloomfield, New York]], započeo je eksperimente s [[potočna pastrmka|potočnom pastrmkom]]. Do 1864., Seth Green je uspostavio komercijalni uzgoj riba u Caledonia Springsu, blizu  Rochestera, [[New York]]. Do 1866. godine, uz učešće W. W. Fletchera iz [[Concord, Massachusetts]], vještački uzgoji riba su djelovali i u Kanadi i u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;Milner, James W. (1874). &quot;The Progress of Fish-culture in the United States&quot;. United States Commission of Fish and Fisheries Report of the Commissioner for 1872 and 1873. 535 – 544 &lt;http://penbay.org/cof/cof_1872_1873.html&gt;&lt;/ref&gt; Kada je 1889. godine otvoreno ribogojilište [[Dildo Island]] na [[Newfoundland]]u, bilo je najveće i najnaprednije na svijetu. Riječ &quot;akvakultura&quot; korištena je u opisima eksperimenata uzgoja [[bakalar]]a i [[jastog]]a u 1890.&lt;ref&gt;{{Cite news|title= Food from the sea. Remarkable results of the experiments in cod and lobster,(aquaculture, 1890) - on Newspapers.com|newspaper=Pittsburgh Dispatch|url= https://www.newspapers.com/clip/3798097/food_from_the_sea_remarkable_results/|access-date=10. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

Do 1920-ih, Američka kompanija za uzgoj ribe iz [[Caroline, Rhode Island]], osnovana 1870-ih, bila je jedan od vodećih proizvođača pastrmke. Tokom 1940-ih usavršili su metodu manipulisanja dnevnim i noćnim ciklusom riba, kako bi se one mogle vještački mrijestiti tokom cijele godine.&lt;ref&gt;[[Michael A. Rice|Rice, M.A.]] 2010. &quot;A brief history of the American Fish Culture Company 1877–1997&quot;. [[Rhode Island Historical Society|Rhode Island History]] 68(1):20–35. [http://works.bepress.com/cgi/viewcontent.cgi?article=1009&amp;context=michael_rice web version] {{Webarchive|url= https://web.archive.org/web/20131203013521/http://works.bepress.com/cgi/viewcontent.cgi?article=1009&amp;context=michael_rice|date=3. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

[[California|Kalifornijci]] su sakupljali divlje [[alge]] [[kelp]] i pokušavali upravljati zalihama oko 1900. godine, kasnije ih nazivajući resursom iz ratnog perioda.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1= Neushul|first1= Peter|year= 1989|title= Seaweed for War: California's World War I Kelp Industry|url= https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_1989-07_30_3/page/560|journal=Technology and Culture|volume= 30|issue= 3|pages= 561–583|doi= 10.2307/3105951|jstor= 3105951|s2cid= 111835074 }}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

==Također pogledajte==
{{Portal|Voda|Biologija}}
* [[Agroekologija]]
* [[Farma aligatora]]
* [[Certifikacija za stručnjake u akvakulturi]]
* [[Nauka o ribarstvu]]
* [[Ribarstvo]]
* [[Industrijska poljoprivreda (životinje)#Akvakultura|Industrijska akvakultura]]
* [[Popis komercijalno važnih vrsta riba]]
* [[Uzgoj crva|Crvi koji se koriste kao hrana za ribe]]
* [[Uzgoj ostriga]]
* [[Recirkulacijski sistem akvakulture]]
* [[Razdvajanje resursa]]

==Reference==
{{refspisak|30em}}

===Dodatni izvori===
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal | last1 = Corpron | first1 = K.E. | last2 = Armstrong | first2 = D.A. | year = 1983 | title = Removal of nitrogen by an aquatic plant, ''Elodea densa'', in recirculating ''Macrobrachium'' culture systems | url = https://archive.org/details/aquaculture_1983-05_32_3-4/page/347 | journal = Aquaculture | volume = 32 | issue = 3–4| pages = 347–360 | doi=10.1016/0044-8486(83)90232-6| bibcode = 1983Aquac..32..347C }}
* {{cite journal|doi=10.1126/science.1138042|title=ECOLOGY: Rapid Domestication of Marine Species|url=https://archive.org/details/sim_science_2007-04-20_316_5823/page/382|journal=Science|volume=316|issue=5823|pages=382–383|year=2007|last1=Duarte|first1=C. M.|last2=Marba|first2=N.|last3=Holmer|first3=M.|pmid=17446380|s2cid=84063035}} [http://podcasts.aaas.org/science_podcast/SciencePodcast_070420.mp3 podcast]
* {{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = J. G. | last2 = Hawkins | first2 = A.J.S. | last3 = Bricker | first3 = S.B. | year = 2007 | title = Management of productivity, environmental effects and profitability of shellfish aquaculture – The Farm Aquaculture Resource Management (FARM) model |url=http://www.longline.co.uk/site/publications/farm.pdf | journal = Aquaculture | volume = 264 | issue = 1–4| pages = 160–174 | doi=10.1016/j.aquaculture.2006.12.017| bibcode = 2007Aquac.264..160F }}
* GESAMP (2008) [http://www.fao.org/docrep/010/i0035e/i0035e00.htm ''Assessment and communication of environmental risks in coastal aquaculture''] FAO Reports and Studies No 76. {{ISBN|978-92-5-105947-0}}
* Hepburn, J. 2002. ''Taking Aquaculture Seriously''. Organic Farming, Winter 2002 © Soil Association.
* {{cite journal|doi=10.1093/envhis/11.3.527|url=https://historycooperative.org/journal/seeding-the-water-as-the-earth-the-epicenter-and-peripheries-of-a-western-aquacultural-revolution/|title='Seeding the Water as the Earth': The Epicenter and Peripheries of a Western Aquacultural Revolution|journal=Environmental History|volume=11|issue=3|pages=527–566|year=2006|last1=Kinsey|first1=D. S.|access-date=29. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190729144510/https://historycooperative.org/journal/seeding-the-water-as-the-earth-the-epicenter-and-peripheries-of-a-western-aquacultural-revolution/|archive-date=29. 7. 2019|url-access=subscription}}
* {{cite journal | last1 = Naylor | first1 = R.L. | last2 = Williams | first2 = S.L. | last3 = Strong | first3 = D.R. | s2cid = 82810702 | year = 2001 | title = Aquaculture – A Gateway For Exotic Species | url = https://archive.org/details/sim_science_2001-11-23_294_5547/page/1654 | journal = [[Science (journal)|Science]] | volume = 294 | issue = 5547| pages = 1655–6 | doi=10.1126/science.1064875 | pmid=11721035}}
* [https://web.archive.org/web/20070513162537/http://www.scotland.gov.uk/cru/kd01/green/reia-01.asp The Scottish Association for Marine Science and Napier University. 2002. Review and synthesis of the environmental impacts of aquaculture]
* Higginbotham James ''Piscinae: Artificial Fishponds in Roman Italy'' University of North Carolina Press (June 1997)
* Wyban, Carol Araki (1992) ''Tide and Current: Fishponds of Hawai'I'' [[University of Hawaiʻi]] Press:: {{ISBN|978-0-8248-1396-3}}
* Timmons, M.B., Ebeling, J.M., Wheaton, F.W., Summerfelt, S.T., Vinci, B.J., 2002. Recirculating Aquaculture Systems: 2nd edition. Cayuga Aqua Ventures.
* {{cite journal | last1 = Piedrahita | first1 = R.H. | year = 2003 | title = Reducing the potential environmental impacts of tank aquaculture effluents through intensification and recirculation | url = https://archive.org/details/sim_aquaculture_2003-10-31_226_1-4/page/35 | journal = Aquaculture | volume = 226 | issue = 1–4| pages = 35–44 | doi=10.1016/s0044-8486(03)00465-4| bibcode = 2003Aquac.226...35P }}
* {{cite journal | last1 = Klas | first1 = S. | last2 = Mozes | first2 = N. | last3 = Lahav | first3 = O. | year = 2006 | title = Development of a single-sludge denitrification method for nitrate removal from RAS effluents: Lab-scale results vs. model prediction | url = https://archive.org/details/sim_aquaculture_2006-09-08_259_1-4/page/342 | journal = Aquaculture | volume = 259 | issue = 1–4| pages = 342–353 | doi=10.1016/j.aquaculture.2006.05.049| bibcode = 2006Aquac.259..342K }}
{{Refend}}

=== Besplatan sadržaj ===
{{Free-content attribution
| title = The State of World Fisheries and Aquaculture 2024
| publisher = FAO
| page numbers = p.10
| documentURL = https://openknowledge.fao.org/items/06690fd0-d133-424c-9673-1849e414543d
| license statement URL = 
| license = [[CC BY 4.0]]
}}
| title = In brief, The State of World Fisheries and Aquaculture, 2018
| author = FAO
| publisher = FAO
| page numbers =
| source =
| documentURL = http://www.fao.org/3/ca0191en/ca0191en.pdf
| license statement URL = https://commons.wikimedia.org/wiki/File:In_brief,_The_State_of_World_Fisheries_and_Aquaculture,_2018.pdf
| license = CC BY-SA 3.0 IGO}}

| title = Drowning in Plastics – Marine Litter and Plastic Waste Vital Graphics
| publisher = United Nations Environment Programme
| documentURL = https://www.unep.org/resources/report/drowning-plastics-marine-litter-and-plastic-waste-vital-graphics
| license statement URL = https://commons.wikimedia.org/wiki/File:United_Nations_Environment_Programme_Drowning_in_Plastics_%E2%80%93_Marine_Litter_and_Plastic_Waste_Vital_Graphics.pdf
| license = Cc BY-SA 3.0 IGO}}

==Dodatni izvori==
* Holmer, Marianne. ''Aquaculture in the Ecosystem''. Dordrecht, Netherlands: Springer, 2008.
* Molyneaux, Paul. ''Swimming in Circles: Aquaculture and the End of Wild Oceans''. New York: Thunder's Mouth Press, 2006.
* Stickney, Robert R. ''Aquaculture: An Introductory Text''. Oxford, UK; Cambridge, MA: CABI Publishing, 2005.
* World Bank. ''Changing the Face of the Waters: The Promise and Challenge of Sustainable Aquaculture''. Washington, DC: World Bank, 2007.

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Aquaculture}}
* [https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/ocean-resources/aquaculture/ Aquaculture topic page from Woods Hole Oceanographic Institution]
* {{Cite web|title = Aquaculture Factsheet| work=Waitt Institute | date=4. 6. 2015 |url = http://waittinstitute.org/aquaculture/|access-date = 8. 6. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150617102308/http://waittinstitute.org/aquaculture/|archive-date = 17. 6. 2015}}
* [https://web.uri.edu/crc/ The Coastal Resources Center]
* [https://web.archive.org/web/20120118205534/http://aquaculture.noaa.gov/ NOAA aquaculture]
* [http://www.aquaculturehub.org The University of Hawaiʻi's AquacultureHub]
{{Library resources box |by=no |onlinebooks=no |others=no |about=yes |label=Aquaculture}}

{{Teme ribarske industrije|prošireno=akvakultura}}
{{Ribarstvo i ribolov}}
{{Poljopivreda footer}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Akvakultura| ]]
[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Zgrade i objekti koji se koriste za zatvaranje životinja]]
[[Kategorija:Održivi prehrambeni sistem]]</text>
      <sha1>t2oy73v3fijvat65hm2bv3xynpu3y45</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šištica (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534343</id>
    <revision>
      <id>3924543</id>
      <parentid>3894665</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:32:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4488" sha1="o4s4il24ozthvr6xwh0pn5hfekvenlr" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Šištica
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 =
| slika                     =
| veličina_slike            =
| slika_alt                 =
| opis_slike                =
| slika_karta               =
| veličina_karte            =
| karta_alt                 =
| karta_opis                =
| mapframe                  = yes 
| dužina_km                 = 3,04
| izvor                     = [[Boračko jezero]]
| nadmorska visina izvora   = oko 397–405 m
| izvor_lat_d               = 43
| izvor_lat_m               = 33
| izvor_lat_s               = 8.8
| izvor_lat_NS              = N
| izvor_long_d              = 18
| izvor_long_m              = 1
| izvor_long_s              = 54.5
| izvor_long_EW             = E
| ušće                      = [[Neretva]]
| nadmorska visina ušća     =
| ušće_lat_d                = 43
| ušće_lat_m                = 32
| ušće_lat_s                = 50.64
| ušće_lat_NS               = N
| ušće_long_d               = 18
| ušće_long_m               = 3
| ušće_long_s               = 8.28
| ušće_long_EW              = E
| ulijeva_se_u              = [[Neretva|Neretvu]]
| etimologija               =
| prosječni protok          =
| površina sliva_km2        =
| riječni_sistem            = [[Neretva]]
| progresija                = [[Neretva]] → [[Jadransko more]]
| pritoke                   =
| lijeve_pritoke            =
| desne_pritoke             =
| države kroz koje protiče  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija                  = [[Boračko jezero]], [[Konjic]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| gradovi kroz koje protiče =
| sliv                      = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                  = Nije plovna
}}

'''Šištica''' je kratka rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], otoka [[Boračko jezero|Boračkog jezera]] i lijeva pritoka [[Neretva|Neretve]]. Nalazi se na području [[Konjic]]a, u sjeveroistočnom podnožju [[Prenj]]a. Poznata je po strmom završnom dijelu toka i [[Šištica (vodopad)|vodopadu Šištice]], kojim se ulijeva u Neretvu.

== Tok ==
Šištica istječe iz Boračkog jezera, prirodnog planinskog jezera u Boračkoj dragi. Jezero se puni vodama Boračkog potoka, okolnih izvora i podvodnih izvora, a Šištica predstavlja njegov glavni otok.&lt;ref name=&quot;konjic&quot;&gt;{{cite web |title=Turizam |url=https://www.konjic.ba/ba/opcina-konjic/turizam.html |website=Grad Konjic |access-date=13. 5. 2026 |archive-date=16. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260416085500/https://konjic.ba/ba/opcina-konjic/turizam.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;viadinarica&quot;&gt;{{cite web |title=Boračko jezero |url=https://trail.viadinarica.com/bs/point/jezero/boracko-jezero/17334375/ |website=Via Dinarica |access-date=13. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon izlaska iz jezera teče prema Neretvi kroz klisurast teren. Kartografski podaci navode dužinu vodotoka od 3,04&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;geoview&quot;&gt;{{cite web |title=Šištica |url=https://ba.geoview.info/sistica%2C155620279w |website=GeoView |access-date=13. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; dok planinarski i turistički opisi područja navode da se tok vezan za klisuru Šištice pruža približno 6&amp;nbsp;km prije ulijevanja u Neretvu.&lt;ref name=&quot;planinarenje&quot;&gt;{{cite web |title=Boračko jezero |url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/jezera/boracko-jezero |website=Planinarenje.ba |access-date=13. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Vodopad ==
Na završetku toka Šištica se preko vodopada visokog oko 30 m ulijeva u Neretvu.&lt;ref name=&quot;konjic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;planinarenje&quot;/&gt; Mjesto ušća je dio područja poznatog kao Mali kanjon, gdje rijeka nakon prolaska kroz klisuru pada u Neretvu.&lt;ref name=&quot;viadinarica&quot;/&gt; Zbog veze s Boračkim jezerom i Neretvom, vodotok ima izrazito lokalni hidrološki značaj u sistemu gornje Neretve.

== Okolina ==
Područje Šištice nalazi se uz Boračko jezero, jedno od poznatijih prirodnih jezera u Hercegovini. Jezero leži u podnožju Prenja, okruženo šumovitim padinama i rekreacijskim prostorima, a od Konjica je udaljeno oko 20&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;konjic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;planinarenje&quot;/&gt; Hidrološki odnos Boračkog jezera, Šištice i Neretve čini rijeku dijelom šireg kraškog i planinskog pejzaža gornjeg toka Neretve.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Neretva}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>o4s4il24ozthvr6xwh0pn5hfekvenlr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrelo Paljanske Miljacke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534663</id>
    <revision>
      <id>3924530</id>
      <parentid>3894582</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3924530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3761" sha1="na53lw9jbb6m1bb5gdkzqu7fimaaboq" xml:space="preserve">{{Infokutija vrelo
| naziv = Vrelo Paljanske Miljacke
| drugi_nazivi = Vrelo Miljacke
| slika = 
| veličina_slike = 
| alt_slike = 
| photo_caption = 
| širina_karte = 
| reljef = yes
| oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke
| položaj_oznake = right
| opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini
| marker = 
| širina_markera = 
| koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| slika_karte = 
| veličina_karte = 
| porijeklo_naziva = Prema [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]]
| lokacija = [[Gornje Pale]], [[Republika Srpska]]
| porijeklo_vode = Kraško izvorište
| visina = 1010
| vrsta = [[Kraško vrelo]]
| vrsta_termalnog_izvora = 
| vodotok = [[Paljanska Miljacka]]
| jačina = 
| visina_erupcije = 
| frekventnost = 
| trajanje = 
| protok = 
| temperatura = 6–6,5
| dubina = 
| commons = 
| topo = 
| ugrađeno = 
}}
'''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' smješteno je u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale (Republika Srpska)|Pale]]. Iz njega izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorišna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira Miljacku u užem smislu.&lt;ref name=&quot;sarajevo&quot;&gt;{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Vrelo je jugoistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela ostaci su Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlović]].&lt;ref name=&quot;sarajevo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;jahorina&quot;&gt;{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13&amp;nbsp;km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.&lt;ref name=&quot;sarajevo&quot;/&gt;

== Hidrološke osobine ==
Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;toopale&quot;&gt;{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026 |archive-date=15. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260615110152/https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.&lt;ref name=&quot;sarajevo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;toopale&quot;/&gt;

== Turizam i okolina ==
Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.&lt;ref name=&quot;sarajevo&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izvori u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}}
[[Kategorija:Istočno Sarajevo]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>na53lw9jbb6m1bb5gdkzqu7fimaaboq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536756</id>
    <revision>
      <id>3924478</id>
      <parentid>3924219</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:39:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="941gay9auk32dpt0wdyf5zvqc7pvxeh" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=7
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=5
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>941gay9auk32dpt0wdyf5zvqc7pvxeh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924489</id>
      <parentid>3924478</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="rcgmr7mbwi14dkkq9uf4s1rm10rqdjd" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=7
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=4
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>rcgmr7mbwi14dkkq9uf4s1rm10rqdjd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924496</id>
      <parentid>3924489</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:46:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="a5nbg94mrqbfj5lkuff8rkr9zk8cri2" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=7
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=3
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>a5nbg94mrqbfj5lkuff8rkr9zk8cri2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924500</id>
      <parentid>3924496</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:49:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="gipaahvbr25dw1atii8fwd37ctin56u" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=6
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=3
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=1
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>gipaahvbr25dw1atii8fwd37ctin56u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924502</id>
      <parentid>3924500</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="ry7pjtv5rkbe5u5xup9mn27myp63dc4" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=6
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=3
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=3
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>ry7pjtv5rkbe5u5xup9mn27myp63dc4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924503</id>
      <parentid>3924502</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:52:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="4pt396ga2zxc637hvlij1lvqz6z8vkq" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=6
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=3
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=2
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>4pt396ga2zxc637hvlij1lvqz6z8vkq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924506</id>
      <parentid>3924503</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3924506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="d1vjn9u8kcmblhjmwadkhhx4ynee99k" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt; [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Male države i teritorije'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}&lt;/ref&gt; godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;   Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a.

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija.
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada na:
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton &quot;Male države i teritorije&quot;? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Male države i teritorije 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=6
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=2
 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=4
|ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=2
}}

* [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]]

[[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]]</text>
      <sha1>d1vjn9u8kcmblhjmwadkhhx4ynee99k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536761</id>
    <revision>
      <id>3924490</id>
      <parentid>3924426</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:40:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-48891-38|~2026-48891-38]] ([[User talk:~2026-48891-38|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]]</comment>
      <origin>3922966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="216" sha1="l5nkkpj1y31azpw0h90x16cs2q4r3q1" xml:space="preserve">== Sažetak ==
Slika za Wikimaraton Male države i teritorije 2026. Ako vam se svidi, napravljeno je još par verzija i za naredne godine.
== Licenciranje ==
{{JD-ja}}
{{NowCommons|Male-drzave-i-teritorije-2026.png}}</text>
      <sha1>l5nkkpj1y31azpw0h90x16cs2q4r3q1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ago Pivčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536833</id>
    <revision>
      <id>3924481</id>
      <parentid>3923828</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:30:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amar&amp;Nadja1234</username>
        <id>184983</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana referenca iz Livanjskih vidika za podatak o kapitenu Troglava</comment>
      <origin>3924481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6011" sha1="hz0ovxlslm4u88w85f9ggopzjy4sdgc" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Ago Pivčić
| slika          = Ago_Pivcic_Autoportret.jpg
| opis_slike     = Ago Pivčić – autoportret
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja i godine|1942|08|06}}
| mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| zanimanje      = slikar, likovni pedagog i sportski radnik
}}
'''Ago Pivčić''' ([[Livno]], 6. august 1942.) bosanskohercegovački je slikar, likovni pedagog, bivši nogometaš i sportski radnik. Njegov umjetnički rad prvenstveno je vezan za Livno i livanjski kraj. Pored slikarstva i pedagoškog rada, bio je aktivan u kulturnom i sportskom životu Livna.

== Biografija ==
Ago Pivčić rođen je 6. augusta 1942. u Livnu. Završio je Pedagošku akademiju Sarajevo, likovni smjer, a 1974. položio je stručni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u obrazovanju i kulturi, između ostalog u Učiteljskoj školi, Gimnaziji i Narodnom univerzitetu u Livnu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite web
|title=Livno – A Small City With Big Cultural Heritage
|url=https://funkytours.com/livno-cultural-heritage/
|website=Funky Tours
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Bio je uključen i u kulturni život grada. U časopisu ''Tragovi'' objavljivao je priloge ''LKM 83'', ''LKM 84'' i ''LKM 85''.&lt;ref name=&quot;tragovi&quot;&gt;{{cite book
|title=Tragovi, časopis za kulturu i društvena pitanja – Bibliografija 1983–1985
|publisher=Franjevački muzej i galerija Gorica
|location=Livno
}}&lt;/ref&gt;

== Sportska karijera ==
Pivčić je bio igrač, kapiten, trener i predsjednik nogometnog kluba [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]].&lt;ref name=&quot;livanjski-vidici-1993&quot;&gt;{{cite news
|author=N. V.
|title=Iz &quot;Troglavova&quot; spomenara – Golobradi &quot;poslovođa&quot;
|newspaper=Livanjski vidici
|date=1993-02-14
|issue=10
|page=13
}}&lt;/ref&gt; Njegova igračka karijera dokumentirana je u monografiji Svetozara Ljuboje ''50 godina Troglava'' iz 1971, kao i u monografiji Muharema Španje ''Troglav – 80 godina'' iz 2001.&lt;ref name=&quot;ljuboja&quot;&gt;{{cite book
|last=Ljuboja
|first=Svetozar
|title=50 godina Troglava
|location=Livno
|year=1971
|page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;spanja&quot;&gt;{{cite book
|last=Španja
|first=Muharem
|title=Troglav – 80 godina
|publisher=Naprijed info
|location=Zagreb
|year=2001
|pages=250, 254
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{cite web
|title=Žive u nadi da će Troglav biti &quot;pojam&quot;
|url=https://www.vecernji.ba/sport/zive-u-nadi-da-ce-troglav-biti-pojam-1430162
|website=Večernji list
|date=2020-09-09
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==
[[Datoteka:Ago Pivcic Podne u Sucica sokaku.jpg|mini|desno|''Podne u Sučića sokaku'', djelo Age Pivčića]]
Pivčićevo slikarstvo prvenstveno je vezano za Livno i livanjski kraj. Česti motivi njegovih radova su gradska arhitektura, ulice, pejzaži i znamenitosti Livna.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt; U prilogu Federalne televizije Pivčić je Livno naveo kao svoju trajnu inspiraciju, ističući da uglavnom slika motive rodnog grada.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;&gt;{{cite web
|title=Noć muzeja u Livnu spojila povijest, umjetnost i moderne animacije
|url=https://federalna.ba/noc-muzeja-u-livnu-spojila-povijest-umjetnost-i-moderne-animacije-jxkte
|website=Federalna televizija
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe ==
Pivčić je izlagao samostalno i kolektivno u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Među dokumentiranim izložbama je samostalna izložba u Livnu, održana od 9. do 17. oktobra 1980. u prostorijama Narodnog univerziteta Livno.&lt;ref name=&quot;livno1980&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=Narodni univerzitet Livno
|location=Livno
|year=1980
}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na Drugoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1987, a zatim i na Devetoj godišnjoj međunarodnoj izložbi minijaturne umjetnosti u Torontu 1994.&lt;ref name=&quot;toronto1987&quot;&gt;{{cite book
|title=Second Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1987
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toronto1994&quot;&gt;{{cite book
|title=Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art
|publisher=Del Bello Gallery
|location=Toronto
|year=1994
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1997. održana je njegova samostalna izložba u Mostaru, uz koju je objavljen katalog ''Ago Pivčić'' u izdanju IC Mostar.&lt;ref name=&quot;mostar1997&quot;&gt;{{cite book
|title=Ago Pivčić
|publisher=IC Mostar
|location=Mostar
|year=1997
}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj izložbenoj aktivnosti dokumentirani su i ''Livnjaci u Livnu'' (1984), ''Proljetni likovni salon'' (1986), Slikarska kolonija Zabrišće te izložba ''Livno slikano dušom'' u Tešnju.&lt;ref name=&quot;katalozi&quot;&gt;{{cite web
|title=Popis publikacija i kataloga
|url=https://josipkontaart.com/hr/izdvojeno/popis-publikacija-kataloga
|website=Josip Konta Art
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tesanj&quot;&gt;{{cite web
|title=Izložbe
|url=https://ckotesanj.ba/djelatnosti/izlozbe/
|website=Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
|access-date=2026-08-21
}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi predstavljeni su i u okviru Noći muzeja u Livnu.&lt;ref name=&quot;federalna&quot;/&gt; Pored navedenih, učestvovao je na kolektivnim izložbama u Sarajevu, Bugojnu, Sinju, Duvnu, Kupresu i Glamoču.

== Literatura ==
* Ljuboja, Svetozar. ''50 godina Troglava''. Livno, 1971.
* Španja, Muharem. ''Troglav – 80 godina''. Naprijed info, Zagreb, 2001.
* ''Ago Pivčić''. Katalog samostalne izložbe. Narodni univerzitet Livno, Livno, 1980.
* ''Second Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1987.
* ''Ninth Annual International Exhibition of Miniature Art''. Del Bello Gallery, Toronto, 1994.
* ''Ago Pivčić''. Katalog izložbe. IC Mostar, Mostar, 1997.
* ''Monografija Franjevačkog samostana na Gorici u Livnu''. VIII. dio.

== Vidi još ==
* [[Livno]]
* [[NK Troglav 1918 Livno|NK Troglav Livno]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Pivčić,Ago }}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]]</text>
      <sha1>hz0ovxlslm4u88w85f9ggopzjy4sdgc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suđenje Ratku Mladiću</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536864</id>
    <revision>
      <id>3924529</id>
      <parentid>3924459</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T19:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="118151" sha1="q4fcvi8qb0masjobg2l2dk8ht226omu" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala nova operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je nova operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje ==

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_SC10101_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_Feb2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.&lt;ref name=&quot;ICTY_CompletionStrategy_May2011&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje u Srbiji ===

Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_96_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Rule_of_Law&quot;&gt;{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Extradition_Met&quot;&gt;{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot;&gt;{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.&lt;ref name=&quot;ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot; /&gt;

=== Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja ===

U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja.

[[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].&lt;ref name=&quot;Reuters_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.&lt;ref name=&quot;CBSNews_2011_Mladic_Nabbed&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.&lt;ref name=&quot;Guardian_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.&lt;ref name=&quot;Reuters_Ljajic_28_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.&lt;ref name=&quot;BBC_Mladic_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot; /&gt;

=== Reakcije javnosti i protesti ===

Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Srbiji ====

Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen &quot;težak period&quot; u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt; Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt;

Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Protest_Trg&quot;&gt;{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje&quot;&gt;{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja.

[[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Neredi&quot;&gt;{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot;&gt;{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;

Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nezavisne_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego &quot;borac za slobodu svog naroda&quot;. Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da &quot;ne udari Srbin na Srbina&quot;.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NSPM_2011_Darko_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Todorovic_SRS&quot;&gt;{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.&lt;ref name=&quot;VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni&quot;&gt;{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Republici Srpskoj ====
[[Datoteka:Бања Лука протести.jpg|mini|desno|300px|Pristalice Mladića na skupu podrške u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
[[Datoteka:Митинг подршке генералу Ратку Младићу у Бањалуци4.jpg|mini|desno|300px|Skup podrške generalu Ratku Mladiću u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
Hapšenje Mladića izazvalo je u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] niz skupova podrške, posebno među boračkim organizacijama i dijelom nacionalno orijentisane javnosti. Prema izvještajima od kraja maja 2011, protestni skupovi održani su na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], u [[Sokolac|Sokocu]], [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Foča|Foči]], [[Kalinovik|Kalinoviku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Zvornik|Zvorniku]], dok je centralni skup održan 31. maja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) bila je organizator ili glavni organizator više tih skupova.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću u Banjaluci |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/901072/miting-podrske-mladicu-u-banjaluci.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih većih skupova održan je 28. maja u [[Sokolac|Sokocu]], gdje se, prema izvještaju agencije Beta, okupilo više od hiljadu ljudi. Na skupu je Mladić predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a [[Dražen Perendija]] kritikovao njegovo hapšenje i najavljeno izručenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-u]].&lt;ref name=&quot;Blic_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Protesti na Sokocu zbog hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/protesti-na-sokocu-zbog-hapsenja-ratka-mladica/er5wtts |newspaper=Blic |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Više hiljada ljudi na protestima na Sokocu |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vise-hiljada-ljudi-na-protestima-na-sokocu/54604 |publisher=[[Radio Sarajevo|Radiosarajevo.ba]] |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan bio je skup 29. maja u [[Kalinovik|Kalinoviku]], Mladićevom rodnom mjestu. Organizovala ga je Boračka organizacija Republike Srpske, a prema izvještajima okupilo se nekoliko hiljada ljudi, uključujući učesnike iz Hercegovine, Sarajevsko-romanijske regije i gornjeg Podrinja. Na skupu je Mladić, također predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a. Predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]] izjavio je da je Mladić ostavio zadatak srpskom narodu da čuva i gradi Republiku Srpsku, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražen Perendija rekao da će Mladić ostati zapamćen među Kalinovčanima i Srbima. Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: &quot;Uzeli ste nam orla, ali je ostalo gnezdo&quot;, a na ulasku u Kalinovik postavaljen je veliki transparent na kojem je ispisano &quot;Dobro došli u Mladićevo, svi smo mi Ratko&quot;.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |title=Skup podrške Mladiću u Kalinoviku |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/900060/skup-podrske-mladicu-u-kalinoviku.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GlasSrpske_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |last=Domazet |first=Željka |title=Podrška Mladiću u rodnom Kalinoviku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/podrska-mladicu-u-rodnom-kalinoviku/58521 |newspaper=Glas Srpske |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Centralni skup održan je 31. maja na [[Trg Krajine|Trgu Krajine]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prema RTS-u, okupilo se oko 10.000 ljudi, dok je Politika izvijestila o više od 12.000 učesnika. Među okupljenima bili su bivši pripadnici VRS-a i građani iz različitih dijelova Republike Srpske. Učesnici su nosili zastave Republike Srpske, fotografije Mladića i ratne zastave Vojske Republike Srpske, a skup je, prema izvještajima, protekao bez većih incidenata.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Miting&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/179244/miting-podrske-mladicu |newspaper=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Cyrl}}&lt;/ref&gt;

Na banjalučkom skupu govorio je predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]], koji je predložio da Mladić bude proglašen &quot;herojem odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske&quot;. Ćurguz je također pozvao Vladu Republike Srpske da osigura sredstva za odbranu Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pred međunarodnim i domaćim sudovima, te da formira stručne timove za njihovu odbranu.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;

Za razliku od organizatora i govornika na skupu, predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] nije prisustvovao banjalučkom protestu. Već 26. maja, neposredno nakon objave Mladićevog hapšenja, Dodik je izjavio da hapšenje predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza koje su države regiona preuzele [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Istovremeno je naglasio da institucije Republike Srpske nisu niti će štititi osobe koje su počinile ratne zločine, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.&lt;ref name=&quot;B92_2011_Mladic_Arrest_Reactions&quot;&gt;{{cite news |title=Dodik says Mladić arrest &quot;fulfills Dayton obligations&quot; |url=https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |newspaper=B92 |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528094522/https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |archive-date=28. 5. 2011 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodikovo odsustvo sa skupa i njegova početna reakcija bili su predmet tadašnjih političkih analiza. Radio Slobodna Evropa ocijenio je da je političko rukovodstvo Republike Srpske nastojalo istovremeno izbjeći otvoreni sukob s nacionalno orijentiranim dijelom biračkog tijela i zadržati odnos saradnje sa zvaničnim Beogradom i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Isti izvor navodi da se na banjalučkom skupu gotovo uopće nije govorilo o zločinima za koje je Mladić bio optužen, već se o njemu govorilo kao o osobi zaslužnoj za stvaranje i opstanak Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Bjelajac&quot;&gt;{{cite news |last=Bjelajac |first=Maja |title=Vlasti RS između Mladićevaca i Beograda |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp_ratko_mladic_ratni_zlocini_rs/24215155.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=5. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Reakcije u Republici Srpskoj nisu, međutim, bile potpuno jedinstvene. Na dan hapšenja u Banjoj Luci zabilježene su različite reakcije građana: od otvorenog protivljenja hapšenju i izražavanja podrške Mladiću do stavova da osoba za koju se utvrdi da je počinila zločine treba za njih odgovarati. Pojedini građani istovremeno su izražavali uvjerenje da Mladić nije kriv i da je njegovo hapšenje negativno za Srbe, ali i stav da bi procesuiranje ratnih zločina moglo pomoći da se društvo prestane baviti ratnim naslijeđem.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_BanjaLuka_1&quot;&gt;{{cite news |title=Banja Luka: Reakcije na hapšenje Mladića |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka-reakcije-na-hapsenje-mladica/54444 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije žrtava, porodica žrtava i zvaničnika Bosne i Hercegovine ====
[[Datoteka:Exhumations in Srebrenica 1996.jpg|mini|desno|300px|Ekshumacije žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] (1996)]]
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|mini|desno|300px|Ekshumirana masovna grobnica žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] u [[Potočari|Potočarima]] (2007)]]
Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je među preživjelima, porodicama žrtava i predstavnicima udruženja žrtava različite reakcije. U Sarajevu su pojedini građani izražavali zadovoljstvo zbog hapšenja, ali i ogorčenje zbog činjenice da je Mladić gotovo 16 godina bio nedostupan pravosuđu. Radio Slobodna Evropa zabilježio je neposredno nakon hapšenja reakcije u kojima su se zadovoljstvo zbog njegovog privođenja i bolna sjećanja na ratne događaje pojavljivali istovremeno.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;/&gt;

Među porodicama žrtava iz [[Srebrenica|Srebrenice]] reakcije su bile različite. [[Sabaheta Fejzić]], koja je u Srebrenici izgubila jedinog sina, supruga i mnoge druge muške članove porodice, izjavila je da hapšenje predstavlja &quot;mali dio pravde&quot; za njeno srce, dušu i bol. Prisjetila se i susreta s Mladićem u [[Potočari]]ma u julu 1995, kada je, prema njenom svjedočenju, Mladić obećavao sigurnost stanovništvu, nakon čega su počela ubistva. Fejzić je navela da su njenog sina odveli dok je porodica napuštala Potočare i da je njegove posmrtne ostatke pronašla u masovnoj grobnici i ukopala dvije godine prije intervjua, dok je još tragala za tijelom supruga.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Mladic_Arrest_Justice&quot;&gt;{{cite news |title='A small bit of justice for my heart' |url=https://www.irishtimes.com/news/a-small-bit-of-justice-for-my-heart-1.582916 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Munira Subašić]], predsjednica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, pozdravila je hapšenje, ali je izrazila žaljenje što žrtve koje su ubijene nisu dočekale taj dan. Izjavila je da je sretna što je doživjela da Mladić bude priveden pravdi i da očekuje da odgovara za ono što je učinio u Srebrenici. Istovremeno je navela da su mnoge druge majke imale istu želju, ali nisu dočekale njegovo hapšenje. Subašić je u Srebrenici izgubila sina, supruga i još 20 članova porodice.&lt;ref name=&quot;Guardian_Subasic_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Serbia arrests Ratko Mladic to 'lift stain' of Bosnia atrocities |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-arrest-serbia-bosnia |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zejna Ademović]] i njene kćerke Sanela, Senada i Zejnija, koje su se nakon rata iz Srebrenice preselile u Irsku, također su reagovale na hapšenje. Porodica je u Srebrenici 1995. izgubila brojne članove u užoj i široj rodbini. Reagujući na vijest o hapšenju, Sanela Ademović je izjavila da je Mladić za njih predstavljao figuru poput [[Hitler]]a i da su im se objavom vijesti vratila sva potisnuta sjećanja na ratne traume. Članice porodice su naglasile da, iako dolazi sa velikim zakašnjenjem, privođenje optuženog predstavlja neophodan korak ka ostvarivanju pravde.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Memories_Flooding_Back&quot;&gt;{{cite news |title=News brings memories flooding back |url=https://www.irishtimes.com/news/news-brings-memories-flooding-back-1.582924 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kada Hotić]], koja je u Srebrenici izgubila sina, supruga i dvojicu braće, također je komentarisala hapšenje. U izjavi koju je prenio [[Los Angeles Times]] dovela je u pitanje vrijeme hapšenja i ocijenila da je Srbija odlučila predati Mladića u trenutku kada joj je njegovo izručenje bilo politički korisno, posebno u kontekstu nastojanja da napreduje prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;LATimes_2011_Chu_Cirjakovic_Mladic&quot;&gt;{{cite news |last1=Chu |first1=Henry |last2=Cirjakovic |first2=Zoran |title=Ratko Mladic’s arrest a milestone for Serbia |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-may-27-la-fg-mladic-arrest-20110527-story.html |newspaper=Los Angeles Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zumra Šehomerović]], članica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, također je govorila o dugom čekanju na hapšenje. U izvještaju [[Deutsche Welle]] nekoliko dana nakon hapšenja izjavila je da joj Mladićevo privođenje znači, ali da je željela da se dogodilo mnogo ranije, dok je on bio mlađi i sposobniji da odgovara pred sudom. Naglasila je i da zločini ne bi trebali ostati nekažnjeni i da počinioci trebaju odgovarati pred pravdom.&lt;ref name=&quot;DW_2011_Paas_Slanjankic_Srebrenica&quot;&gt;{{cite news |last1=Paas |first1=Jörg |last2=Slanjankić |first2=Azer |title=Potresna sjećanja iz Srebrenice: 'Majko, ne daj me, ne ostavljaj me....' |url=https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |publisher=Deutsche Welle |date=10. 7. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525120000/https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |archive-date=25. 5. 2021 |url-status=live |language=bs}}&lt;/ref&gt;

[[Hajra Ćatić]], predsjednica udruženja &quot;[[Žene Srebrenice]]&quot;, ocijenila je hapšenje kao veoma važan događaj nakon 16 godina čekanja. U Srebrenici je izgubila sina i supruga. U razgovoru nakon hapšenja govorila je o značaju Mladićevog privođenja za porodice žrtava.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Cynicism replaces relief after Mladic's arrest |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-27/cynicism-replaces-relief-after-mladics-arrest/2733362 |publisher=ABC News |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među preživjelima Srebrenice bio je i [[Mevludin Orić]], koji je preživio strijeljanje zarobljenika u julu 1995. Nakon hapšenja govorio je o sjećanjima na događaje kojima je svjedočio i o ljudima koji su ubijeni u njegovoj blizini. Njegovo svjedočenje objavljeno je u izvještaju [[ABC News]] o reakcijama preživjelih nakon Mladićevog hapšenja.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Među preživjelima [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] Jasminka Pavlović izjavila je da je, nakon 44 mjeseca provedena pod opsadom, zadovoljna što je Mladić uhapšen i da je &quot;pravda zadovoljena&quot;. Omer Hodžić, koji je također preživio opsadu Sarajeva, rekao je da će pravda na kraju biti zadovoljena, ali da je šteta što Mladić nije uhapšen ranije. Hasan Alagić, sedamdesetšestogodišnji Sarajlija koji je preživio opsadu, ocijenio je da je Srbija djelovala pod pritiskom [[Evropa|Evrope]], ali je istovremeno rekao da mu je drago što je Mladić uhapšen zbog žrtava, posebno onih u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Reakcije preživjelih zabilježene su i u dijaspori. Hajreta Ćustović, koja je živjela u Australiji, izjavila je da je zbog rata izgubila oca, djeda, tetku i više od polovine muških članova porodice. Navela je da je sretna zbog Mladićevog hapšenja, ali i ogorčena zbog toga što je do njega došlo tek nakon 16 godina. Mina Kojić, čiji je otac ubijen u Srebrenici, rekla je da je veoma sretna zbog hapšenja i da ga doživljava kao zatvaranje jednog poglavlja svog života.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Carbonell |first=Rachel |title=Mladic arrest bittersweet for Bosnian survivors |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-28/mladic-arrest-bittersweet-for-bosnian-survivors/2735160 |publisher=ABC News |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Senata Softić-Telalović]], predsjednica Australijsko vijeće bosanskohercegovačkih organizacija, govorila je o reakcijama bosanskohercegovačke zajednice u Australiji nakon hapšenja. Navela je da su članovi zajednice bili zadovoljni zbog hapšenja, ali istovremeno ljuti zbog činjenice da je Mladić toliko dugo izbjegavao hapšenje i suočavanje s pravosuđem.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana nakon hapšenja reakcije preživjelih ponovo su zabilježene povodom Mladićevog prvog pojavljivanja pred MKSJ-om. Suada Kapić, koja je preživjela opsadu Sarajeva i kasnije prikupljala dokumentaciju o životu pod opsadom, rekla je da joj je bilo dovoljno da ga konačno vidi pred sudom. Alma Mašić, koja je tokom rata radila za međunarodnu humanitarnu organizaciju i posjećivala različita ratišta, uključujući Srebrenicu, govorila je o reakcijama porodica žrtava koje je susrela nakon hapšenja. [[The Guardian]] je 3. juna 2011. objavio razgovore s preživjelima i osobama koje su tokom rata radile s civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Beaumont_1&quot;&gt;{{cite news |last=Beaumont |first=Peter |title=Survivors react to Ratko Mladic's court appearance: 'It's too late for euphoria' |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jun/03/survivors-bosnian-war-ratko-mladic |newspaper=The Guardian |date=3. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predstavnici žrtava i zvaničnici Bosne i Hercegovine također su reagovali na hapšenje. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Sadik Ahmetović]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja &quot;satisfakciju za sve žrtve u BiH&quot; i da pokazuje da je pravda spora, ali dostižna. Očekivao je da će Mladiću biti suđeno pred MKSJ-om za zločine za koje je bio optužen.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Kovacevic_Satisfakcija&quot;&gt;{{cite news |last=Kovačević |first=Žana |title=BiH: Hapšenje Mladića satisfakcija za sve žrtve |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bih_hpsenje_satisfakcija_za_sve_zrtve/24205952.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] pozdravio je hapšenje i izrazio zadovoljstvo što će Mladić biti izveden pred sud i odgovarati za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, posebno za zločine počinjene u Srebrenici. Istovremeno je naveo da je hapšenje za porodice žrtava došlo mnogo kasnije nego što je trebalo.&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo_Komsic_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of BiH Presidency Member Željko Komšić for the press over the arrest of Ratko Mladić |url=https://predsjednistvobih.ba/saop/saziv5/default.aspx?id=38161&amp;langTag=en-US |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenje je pozdravio i [[Sven Alkalaj]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], koji je izjavio da je hapšenje dugo očekivano i da predstavlja korak koji može doprinijeti pomirenju u regiji.&lt;ref name=&quot;Reuters_Alkalaj_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=‘Mladic will finally be held accountable’ |url=https://mg.co.za/news/south-africa/2011-05-27-mladic-will-finally-be-held-accountable/ |newspaper=Mail &amp; Guardian |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međunarodne organizacije za ljudska prava također su hapšenje povezivale s pravdom za žrtve. [[Human Rights Watch]] ocijenio je 26. maja 2011. da hapšenje, gotovo 16 godina nakon podizanja optužnice, predstavlja završetak perioda nekažnjivosti povezanog s Mladićevim bijegom i važan događaj za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Mladic Arrest Ends Reign of Impunity |url=https://www.hrw.org/news/2011/05/26/bosnia-mladic-arrest-ends-reign-impunity |publisher=Human Rights Watch |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Amnesty International]] je istog dana hapšenje opisao kao važan korak prema pravdi za žrtve [[Ratni zločin|ratnih zločina]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Amnesty_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladić arrest 'a major step towards justice' |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2011/05/ratko-mladic-arrest-e-major-step-towards-justicee/ |publisher=Amnesty International |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američki predsjednik]] [[Barack Obama]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja važan dan za porodice Mladićevih žrtava, ali da ubijene osobe ne mogu biti vraćene. Izrazio je nadu da će hapšenje porodicama žrtava pružiti određenu utjehu i naglasio da će Mladić sada morati odgovarati pred sudom.&lt;ref name=&quot;Obama_Mladic_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Statement by the President on the Arrest of Ratko Mladic |url=https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2011/05/26/statement-president-arrest-ratko-mladic |publisher=[[Bijela kuća]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transfer u Hag ===

Nakon što je 31. maja 2011. Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odbilo žalbu odbrane i potvrdilo da su ispunjeni uslovi za izručenje, ministrica pravde Srbije [[Snežana Malović]] istog je dana donijela formalnu odluku o izručenju Ratka Mladića [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Prema navodima [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]], odluka je donesena na osnovu ustavnih i zakonskih ovlaštenja ministrice pravde i odluke nadležnog vijeća za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot; /&gt;

Prije izručenja, Mladiću je 31. maja, pod jakim sigurnosnim mjerama, omogućeno da posjeti grob svoje kćerke Ane na beogradskom groblju. Posjeta je održana rano ujutro, a zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije [[Bruno Vekarić]] naveo je da nije bila javno najavljena zbog sigurnosnih razloga. Nakon posjete Mladić je vraćen u pritvorsku jedinicu u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Guardian_Grave_2011&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Mladic_Daughter_Grave&quot;&gt;{{cite news |agency=Associated Press |title=Ratko Mladic visits daughter's grave while waiting for extradition |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/31/mladic-daughter-grave-visit-extradition |newspaper=The Guardian |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izručenje je izvršeno 31. maja 2011. Mladić je prebačen iz Srbije avionom Vlade Srbije, koji je u večernjim satima sletio na [[Aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;|aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;]] u Nizozemskoj. Nakon slijetanja uslijedio je transfer prema Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u [[Scheveningen]]u, gdje su bili smješteni pritvorenici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic extradited from Serbia to The Hague |url=https://www.irishtimes.com/news/ratko-mladic-extradited-from-serbia-to-the-hague-1.877425 |publisher=The Irish Times |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju nizozemskog javnog servisa (NOS), avion je nakon slijetanja uveden u hangar, dok su s aerodroma istovremeno krenuli helikopteri i kolona vozila. Jedan od helikoptera sletio je u krug zatvora u Scheveningenu, dok su u zatvorski kompleks ušla i vozila; NOS u trenutku objavljivanja izvještaja nije mogao sa sigurnošću potvrditi kojim je prijevoznim sredstvom Mladić prebačen iz Rotterdama.&lt;ref name=&quot;NOS_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic aangekomen in Scheveningen |url=https://nos.nl/artikel/244909-mladic-aangekomen-in-scheveningen |publisher=NOS |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio je 31. maja da je Mladić prebačen u pritvor Suda i primljen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Scheveningenu. MKSJ je saopštio da će nakon prijema biti obavljen potpuni ljekarski pregled, da će njegovo zdravstveno stanje biti kontinuirano praćeno kao i da će mu biti pruženo potrebno liječenje. Tribunal je također najavio da će datum njegovog prvog pojavljivanja pred sudijom biti naknadno objavljen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Custody_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić u pritvoru Međunarodnog suda |url=https://www.icty.org/bcs/press/ratko-mladi%C4%87-u-pritvoru-me%C4%91unarodnog-suda |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je 1. juna objavio da je prvo pojavljivanje Mladića pred sudom zakazano za 3. juni 2011. u 10:00 sati u sudnici I.&lt;ref name=&quot;ICTY_InitialAppearance_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prvo stupanje Ratka Mladića pred sud u petak, 3. juna 2011. u 10:00 sati |url=https://www.icty.org/bcs/press/prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-u-petak-3-juna-2011-u-1000-sati |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Pretpretresni postupak ==

=== Prvo pojavljivanje pred Sudom ===

Prvo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 3. juna 2011. u sudnici I u [[Hag]]u. Pretresnim vijećem predsjedavao je sudija [[Alphons Orie]], a članovi vijeća bili su [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order for Initial Appearance |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za potrebe prvog pojavljivanja Mladiću je 1. juna 2011. dodijeljen branilac po službenoj dužnosti, advokat [[Aleksandar Aleksić]] iz Srbije. Njegovo imenovanje odnosilo se na prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je bila potrebna pravna zastupljenost do imenovanja stalnog branioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Assignment_Aleksic&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Assignment of Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/121108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 11. 2012 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta sudija [[Alphons Orie|Orie]] utvrdio je identitet optuženog i objasnio mu njegova procesna prava. U skladu s pravilom 62 Pravilnika o postupku i dokazima, optuženom je trebalo pročitati optužnicu ili je omogućiti da bude pročitana na jeziku koji razumije. Orie je Mladića pitao želi li da mu se optužnica pročita u cijelosti. Mladić je odgovorio: &quot;Ne želim da mi se pročita nijedno slovo ili rečenica te optužnice.&quot; Nakon što se odrekao prava da mu se optužnica pročita u cijelosti, sudija Orie pročitao je samo njen sažetak, kako bi sa sadržajem optužnice bili upoznati optuženi i javnost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence motion seeking to disqualify the Honourable Judge Alphons Orie and the Honourable Judge Christoph Flugge |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presdec/en/160826.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 8. 2016 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sažetak optužnice obuhvatio je navode o zločinima za koje se Mladić teretio, uključujući [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U okviru optužnice Mladiću se stavljala na teret individualna krivična odgovornost prema članu 7(1) Statuta MKSJ-a, kao i odgovornost nadređenog prema članu 7(3).&lt;ref name=&quot;ICTY_KeyInformation&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić Case – Key Information &amp; Timeline |url=https://www.icty.org/en/node/10764 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon čitanja sažetka optužnice, Mladić je odbio da se izjasni o krivici. Rekao je da želi dodatno vrijeme da pročita optužnicu i razmotri njene navode sa svojim advokatima. U vezi s optužnicom izjavio je da mu je potrebno više od mjesec dana za razmatranje onoga što je nazvao &quot;monstruoznim riječima&quot;.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest, 14 June 2011 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_97_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=14. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Branilac Aleksandar Aleksić rekao je da je sa Mladićem pregledao optužnicu, koja je imala 37 stranica, te da nije stekao utisak da Mladić nije razumio optužbe protiv njega. Mladić se, međutim, nije želio izjasniti o krivici tokom tog ročišta.&lt;ref name=&quot;IWPR_03_06_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Mladić odbio da se izjasni o krivici |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladic-odbio-da-se-izjasni-o-krivici |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je zbog toga odgodilo izjašnjenje o krivici i zakazalo novo pojavljivanje za 4. juli 2011. Sudija Orie najavio je da će, ukoliko Mladić ni tada ne bude želio da se izjasni, u njegovo ime biti uneseno izjašnjenje da nije kriv.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;/&gt;

=== Izjašnjenje o krivici ===

Novo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 4. jula 2011. u sudnici I u Hagu. Ročište je bilo zakazano nakon što se Mladić na prvom pojavljivanju 3. juna nije izjasnio o krivici.&lt;ref name=&quot;ICTY_FurtherInitial_04_07_2011&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2011_Ponovno_Prvo_Stupanje_Mladic&quot;&gt;{{cite news |title=Ponovno prvo stupanje Ratka Mladića pred Sud – završen proces akreditovanja |url=https://www.icty.org/bcs/press/ponovno-prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-%E2%80%93-zavr%C5%A1en-proces-akreditovanja |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 08 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-08-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ročištem je predsjedavao sudija [[Alphons Orie]], koji je zajedno sa sudijama [[Christoph Flügge|Christophom Flüggeom]] i [[Bakone Justice Moloto|Bakoneom Justiceom Molotom]] činio Pretresno vijeće I. Mladića je zastupao branilac po službenoj dužnosti [[Aleksandar Aleksić]], kojeg je zamjenik sekretara MKSJ-a odredio 2. juna 2011. za prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je do imenovanja stalnog branioca bila potrebna pravna zastupljenost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Aleksic_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/130108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 1. 2013 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta 4. jula 2011. Mladić je ponovo pokrenuo pitanje sastava svoje odbrane. Protivio se tome da ga u postupku zastupa tadašnji dežurni branilac Aleksandar Aleksić i insistirao je na advokatima koje je sam želio angažovati. U prethodnim sedmicama Sekretarijat MKSJ-a nastojao je omogućiti Mladiću razgovore s advokatima koje je predložio. Mladić je 22. juna Sekretarijatu dostavio listu od sedam advokata, poredanih prema njegovim preferencijama, a 29. juna podnio je zahtjev za dodjelu branioca koje bi finansirao Tribunal i izjavu o svom imovnom stanju. U tom zahtjevu naveo je [[Miloš Šaljić|Miloša Šaljića]] i [[Branko Lukić (advokat)|Branka Lukića]]. Budući da Šaljić i Lukić u tom trenutku nisu bili na listi branioca koje je Sekretarijat već smatrao kvalifikovanim za imenovanje, njihove kvalifikacije morale su biti provjerene prije eventualnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision (Assignment of Counsel) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/110722.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ročišta Mladić je više puta prekidao sudiju Oriea. U jednom trenutku obraćao se i posjetiocima u galeriji, zbog čega ga je sudija upozorio da mora poštovati red u sudnici. Mladić je također stavio kapu, objašnjavajući da mu je hladno, a sudija mu je naložio da je skine. Mladić je, između ostalog, nastojao objasniti zbog čega želi da ga zastupaju advokati koje je sam izabrao, navodeći da ne želi da mu se odbrana nameće. Branilac Aleksić izvijestio je vijeće da Mladić nije želio razgovarati s njim o svom izjašnjenju.&lt;ref name=&quot;Guardian_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Gabbatt |first=Adam |title=Ratko Mladic ejected from war crimes court after refusing to enter plea |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jul/04/ratko-mladic-ejected-court |newspaper=The Guardian |date=4. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladiću naloženo da napusti sudnicu |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladicu-nalozeno-da-napusti-sudnicu |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Kada je Pretresno vijeće nastavilo s postupkom izjašnjenja o krivici, Mladić je odbio da se izjasni. Nastavio je prekidati sudiju i odbijao pratiti postupak, između ostalog skinuvši slušalice za simultani prijevod. Nakon više upozorenja, sudija Orie naredio je da Mladić bude udaljen iz sudnice. Ročište je nakratko prekinuto, nakon čega je nastavljeno bez njegovog prisustva u sudnici.&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SENSE_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic ejected from courtroom, judge enters a plea of not guilty on his behalf |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=12956 |publisher=SENSE Agency |date=4. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon udaljavanja Mladića, sudija Orie nastavio je postupak i pročitao tačke optužnice. Operativna optužnica koja je tada bila na snazi bila je Druga izmijenjena optužnica od 1. juna 2011. i sadržavala je 11 tačaka: dvije tačke za genocid, pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_SecondAmendedIndictment&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecution's Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Mladić nije lično izjasnio o krivici, Pretresno vijeće je, u skladu s pravilom 62(A)(iv) Pravilnika o postupku i dokazima, u njegovo ime unijelo izjašnjenje da nije kriv po svih 11 tačaka optužnice. MKSJ je u kasnijim službenim dokumentima ovaj događaj evidentirao kao ''&quot;not guilty plea&quot;'' unesen u ime optuženog 4. jula 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_CaseOverview&quot;&gt;{{cite web |title=Predmet Ratko Mladić – Osnovne informacije i hronologija postupka |url=https://www.icty.org/bcs/cases/predmet-ratko-mladi%C4%87%E2%80%93osnovne-informacije-i-hronologija-postupka |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izjašnjenjem unesenim u njegovo ime Mladić je formalno negirao krivicu po svih 11 tada važećih tačaka optužnice. Time nije odlučeno o osnovanosti optužbi, već je ispunjen procesni zahtjev u pogledu izjašnjenja optuženog, čime su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen u pretpretresnoj fazi.&lt;ref name=&quot;ICC_Rules_of_Procedure_and_Evidence&quot;&gt;{{cite web |title=Rules of Procedure and Evidence |url=https://www.icc-cpi.int/sites/default/files/RulesProcedureEvidenceEng.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_2011_ICTY_S2011716&quot;&gt;{{cite web |last=Robinson |first=Patrick |title=Assessment and report of Judge Patrick Robinson, President of the International Tribunal for the Former Yugoslavia, provided to the Security Council pursuant to paragraph 6 of Security Council resolution 1534 (2004) (S/2011/716) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_16nov2011_en.pdf |publisher=United Nations Security Council |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Formiranje odbrane ===

Nakon imenovanja [[Aleksandr Aleksić|Aleksandra Aleksića]] za branioca po službenoj dužnosti za početno pojavljivanje i druga pitanja do imenovanja stalnog branioca, pitanje sastava Mladićeve odbrane ostalo je neriješeno. Mladić je zatražio da njegov glavni branilac bude [[Branko Lukić]], beogradski advokat koji je već zastupao više optuženih pred MKSJ-om. Mladić je Lukiću 20. jula 2011. dao punomoć za zastupanje pred Tribunalom, nakon čega je Sekretarijat započeo postupak njegovog formalnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;SENSE_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladić izabrao Branka Lukića za branioca |url=https://archive.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTS_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Branko Lukić brani Mladića |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/927818/branko-lukic-brani-mladica.html |website=RTS |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zamjenik sekretara MKSJ-a je 22. jula 2011. formalno imenovao Lukića za glavnog branioca na privremeni period od 120 dana i istovremeno razriješio Aleksića dužnosti. Privremeno imenovanje bilo je povezano s postupkom utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti, odnosno provjerom ispunjava li uslove da troškove odbrane snosi Tribunal. U odluci je navedeno da je takvo privremeno imenovanje bilo potrebno kako bi se osiguralo njegovo pravo na branioca dok Sekretarijat ne završi provjeru njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot; /&gt;

Lukićev privremeni angažman produžen je 18. novembra 2011. za dodatnih 120 dana, počevši od 19. novembra. Sekretarijat je naveo da je produženje potrebno radi zaštite Mladićevog prava na branioca dok je još trajala provjera njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Lukic_Extension_18_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Decision/NotIndexable/IT-09-92/FND723R0000350921.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot;&gt;{{cite news |title=Decision (Case No. IT-09-92-PT) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/120223.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na zahtjev Lukića, Sekretar MKSJ-a je 23. februara 2012. imenovao [[Miodrag Stojanović (advokat)|Miodraga Stojanovića]], advokata iz Bosne i Hercegovine, za njegovog subranioca. Stojanović je u početku bio imenovan privremeno, dok je postupak utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti još bio u toku.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot; /&gt; Službeni sedmični izvještaj MKSJ-a od istog datuma također navodi da je Stojanović imenovan za subranioca Ratka Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_23_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 23 February 2012 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2012/weekly_update_659.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je u odbrambeni tim uključen i [[Dragan Ivetić]], koji je 4. juna 2012. imenovan za pravnog savjetnika odbrane. Ivetić u toj fazi nije bio formalno imenovan za subranioca, ali mu je Pretresno vijeće naknadno omogućilo da učestvuje u pojedinim procesnim radnjama. Dana 17. septembra 2012. vijeće je njemu i Nenadu Petrušiću odobrilo da unakrsno ispituju svjedoke i podnose podneske povezane sa svjedočenjem, uz uslov da u sudnici bude prisutan glavni branilac ili subranilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_LegalConsultant_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Review of Registrar's Decision |url=https://www.worldcourts.com/icty/eng/decisions/2013.09.30_Prosecutor_v_Mladic.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 9. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Finansijska provjera završena je početkom 2013. Sekretar MKSJ-a utvrdio je da Mladić može učestvovati u troškovima svoje odbrane u iznosu od 60.992 eura, dok je preostale troškove trebalo da snosi Tribunal. U procjeni su uzeti u obzir njegovi prihodi i imovina, uključujući penziju i vrijednost porodične kuće, uz odbijanje procijenjenih životnih troškova.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_06_02_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Sedmična konferencija za štampu MKSJ - 7. februar 2013. |url=https://www.icty.org/bcs/press/sedmi%C4%8Dna-konferencija-za-%C5%A1tampu-mksj-7-februar-2013 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_Mladic_Defence_Costs_01_02_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Sud odlučio da Mladić može da snosi deo troškova odbrane |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/sud-odlucio-da-mladic-moze-da-snosi-deo-troskova-odbrane |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=1. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka finansijske provjere, privremeni status odbrane je promijenjen. Prema kasnijem službenom prikazu u prvostepenoj presudi, 31. januara 2013. zamjenik sekretara je trajno imenovao Branka Lukića za branioca, a Miodraga Stojanovića za subranioca. Sedmični izvještaj MKSJ-a od 31. januara 2013. također je zabilježio da su Lukić i Stojanović imenovani za stalnog branioca i subranioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_31_01_2013&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 31 January 2013 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2013/weekly_update_702.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 1. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav sastav odbrane ostao je na snazi tokom većeg dijela suđenja. Lukić je bio glavni branilac, dok je Stojanović djelovao kao subranilac. Ivetić je kao pravni savjetnik i član odbrambenog tima postepeno dobivao šira ovlaštenja za učešće u postupku. Tokom 2014. i 2015. Pretresno vijeće mu je omogućilo da u određenim fazama samostalno ili uz prisustvo glavnog branioca ili subranioca ispituje svjedoke i učestvuje u procesnim radnjama odbrane.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

Dana 19. januara 2017. Sekretar MKSJ-a povukao je imenovanje Stojanovića za subranioca i na njegovo mjesto imenovao Dragana Ivetića, s početkom djelovanja istog dana. Time je Ivetić iz statusa pravnog savjetnika prešao u formalni položaj subranioca, dok je Branko Lukić ostao glavni branilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_19_01_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Withdrawal and Assignment of Co-Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/170119.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=19. 1. 2017 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tako su u završnoj fazi prvostepenog postupka Mladićevu formalnu odbranu činili glavni branilac Branko Lukić i subranilac Dragan Ivetić. Obojica su učestvovala u završnim riječima odbrane u decembru 2016, kada su tražili oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, a nakon prvostepene presude nastavili su zastupati Mladića u žalbenom postupku pred [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove]].&lt;ref name=&quot;SENSE_Closing_09_12_2016&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic’s Defense: Prosecution Failed to Meet Burden of Proof |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=17153 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=9. 12. 2016 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Appeal_Defence_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Notice of Filing of Public Redacted Appeal Brief on Behalf of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/mladic-13-56/001_MLADIC-DEFENCE_NOTICE_OF_FILING_OF_PUBLIC_REDACTED_APPEAL_BRIEF_ON_BEHALF_OF_RATKO_MLADIC.PDF |publisher=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=11. 9. 2018 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>q4fcvi8qb0masjobg2l2dk8ht226omu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924537</id>
      <parentid>3924529</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="128108" sha1="648jqhrn58453uiyxs5mctaacjrpls0" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala nova operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je nova operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje ==

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_SC10101_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_Feb2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.&lt;ref name=&quot;ICTY_CompletionStrategy_May2011&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje u Srbiji ===

Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_96_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Rule_of_Law&quot;&gt;{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Extradition_Met&quot;&gt;{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot;&gt;{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.&lt;ref name=&quot;ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot; /&gt;

=== Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja ===

U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja.

[[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].&lt;ref name=&quot;Reuters_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.&lt;ref name=&quot;CBSNews_2011_Mladic_Nabbed&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.&lt;ref name=&quot;Guardian_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.&lt;ref name=&quot;Reuters_Ljajic_28_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.&lt;ref name=&quot;BBC_Mladic_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot; /&gt;

=== Reakcije javnosti i protesti ===

Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Srbiji ====

Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen &quot;težak period&quot; u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt; Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt;

Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Protest_Trg&quot;&gt;{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje&quot;&gt;{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja.

[[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Neredi&quot;&gt;{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot;&gt;{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;

Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nezavisne_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego &quot;borac za slobodu svog naroda&quot;. Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da &quot;ne udari Srbin na Srbina&quot;.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NSPM_2011_Darko_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Todorovic_SRS&quot;&gt;{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.&lt;ref name=&quot;VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni&quot;&gt;{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Republici Srpskoj ====
[[Datoteka:Бања Лука протести.jpg|mini|desno|300px|Pristalice Mladića na skupu podrške u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
[[Datoteka:Митинг подршке генералу Ратку Младићу у Бањалуци4.jpg|mini|desno|300px|Skup podrške generalu Ratku Mladiću u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
Hapšenje Mladića izazvalo je u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] niz skupova podrške, posebno među boračkim organizacijama i dijelom nacionalno orijentisane javnosti. Prema izvještajima od kraja maja 2011, protestni skupovi održani su na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], u [[Sokolac|Sokocu]], [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Foča|Foči]], [[Kalinovik|Kalinoviku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Zvornik|Zvorniku]], dok je centralni skup održan 31. maja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) bila je organizator ili glavni organizator više tih skupova.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću u Banjaluci |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/901072/miting-podrske-mladicu-u-banjaluci.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih većih skupova održan je 28. maja u [[Sokolac|Sokocu]], gdje se, prema izvještaju agencije Beta, okupilo više od hiljadu ljudi. Na skupu je Mladić predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a [[Dražen Perendija]] kritikovao njegovo hapšenje i najavljeno izručenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-u]].&lt;ref name=&quot;Blic_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Protesti na Sokocu zbog hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/protesti-na-sokocu-zbog-hapsenja-ratka-mladica/er5wtts |newspaper=Blic |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Više hiljada ljudi na protestima na Sokocu |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vise-hiljada-ljudi-na-protestima-na-sokocu/54604 |publisher=[[Radio Sarajevo|Radiosarajevo.ba]] |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan bio je skup 29. maja u [[Kalinovik|Kalinoviku]], Mladićevom rodnom mjestu. Organizovala ga je Boračka organizacija Republike Srpske, a prema izvještajima okupilo se nekoliko hiljada ljudi, uključujući učesnike iz Hercegovine, Sarajevsko-romanijske regije i gornjeg Podrinja. Na skupu je Mladić, također predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a. Predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]] izjavio je da je Mladić ostavio zadatak srpskom narodu da čuva i gradi Republiku Srpsku, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražen Perendija rekao da će Mladić ostati zapamćen među Kalinovčanima i Srbima. Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: &quot;Uzeli ste nam orla, ali je ostalo gnezdo&quot;, a na ulasku u Kalinovik postavaljen je veliki transparent na kojem je ispisano &quot;Dobro došli u Mladićevo, svi smo mi Ratko&quot;.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |title=Skup podrške Mladiću u Kalinoviku |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/900060/skup-podrske-mladicu-u-kalinoviku.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GlasSrpske_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |last=Domazet |first=Željka |title=Podrška Mladiću u rodnom Kalinoviku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/podrska-mladicu-u-rodnom-kalinoviku/58521 |newspaper=Glas Srpske |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Centralni skup održan je 31. maja na [[Trg Krajine|Trgu Krajine]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prema RTS-u, okupilo se oko 10.000 ljudi, dok je Politika izvijestila o više od 12.000 učesnika. Među okupljenima bili su bivši pripadnici VRS-a i građani iz različitih dijelova Republike Srpske. Učesnici su nosili zastave Republike Srpske, fotografije Mladića i ratne zastave Vojske Republike Srpske, a skup je, prema izvještajima, protekao bez većih incidenata.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Miting&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/179244/miting-podrske-mladicu |newspaper=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Cyrl}}&lt;/ref&gt;

Na banjalučkom skupu govorio je predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]], koji je predložio da Mladić bude proglašen &quot;herojem odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske&quot;. Ćurguz je također pozvao Vladu Republike Srpske da osigura sredstva za odbranu Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pred međunarodnim i domaćim sudovima, te da formira stručne timove za njihovu odbranu.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;

Za razliku od organizatora i govornika na skupu, predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] nije prisustvovao banjalučkom protestu. Već 26. maja, neposredno nakon objave Mladićevog hapšenja, Dodik je izjavio da hapšenje predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza koje su države regiona preuzele [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Istovremeno je naglasio da institucije Republike Srpske nisu niti će štititi osobe koje su počinile ratne zločine, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.&lt;ref name=&quot;B92_2011_Mladic_Arrest_Reactions&quot;&gt;{{cite news |title=Dodik says Mladić arrest &quot;fulfills Dayton obligations&quot; |url=https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |newspaper=B92 |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528094522/https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |archive-date=28. 5. 2011 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodikovo odsustvo sa skupa i njegova početna reakcija bili su predmet tadašnjih političkih analiza. Radio Slobodna Evropa ocijenio je da je političko rukovodstvo Republike Srpske nastojalo istovremeno izbjeći otvoreni sukob s nacionalno orijentiranim dijelom biračkog tijela i zadržati odnos saradnje sa zvaničnim Beogradom i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Isti izvor navodi da se na banjalučkom skupu gotovo uopće nije govorilo o zločinima za koje je Mladić bio optužen, već se o njemu govorilo kao o osobi zaslužnoj za stvaranje i opstanak Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Bjelajac&quot;&gt;{{cite news |last=Bjelajac |first=Maja |title=Vlasti RS između Mladićevaca i Beograda |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp_ratko_mladic_ratni_zlocini_rs/24215155.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=5. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Reakcije u Republici Srpskoj nisu, međutim, bile potpuno jedinstvene. Na dan hapšenja u Banjoj Luci zabilježene su različite reakcije građana: od otvorenog protivljenja hapšenju i izražavanja podrške Mladiću do stavova da osoba za koju se utvrdi da je počinila zločine treba za njih odgovarati. Pojedini građani istovremeno su izražavali uvjerenje da Mladić nije kriv i da je njegovo hapšenje negativno za Srbe, ali i stav da bi procesuiranje ratnih zločina moglo pomoći da se društvo prestane baviti ratnim naslijeđem.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_BanjaLuka_1&quot;&gt;{{cite news |title=Banja Luka: Reakcije na hapšenje Mladića |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka-reakcije-na-hapsenje-mladica/54444 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije žrtava, porodica žrtava i zvaničnika Bosne i Hercegovine ====
[[Datoteka:Exhumations in Srebrenica 1996.jpg|mini|desno|300px|Ekshumacije žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] (1996)]]
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|mini|desno|300px|Ekshumirana masovna grobnica žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] u [[Potočari|Potočarima]] (2007)]]
Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je među preživjelima, porodicama žrtava i predstavnicima udruženja žrtava različite reakcije. U Sarajevu su pojedini građani izražavali zadovoljstvo zbog hapšenja, ali i ogorčenje zbog činjenice da je Mladić gotovo 16 godina bio nedostupan pravosuđu. Radio Slobodna Evropa zabilježio je neposredno nakon hapšenja reakcije u kojima su se zadovoljstvo zbog njegovog privođenja i bolna sjećanja na ratne događaje pojavljivali istovremeno.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;/&gt;

Među porodicama žrtava iz [[Srebrenica|Srebrenice]] reakcije su bile različite. [[Sabaheta Fejzić]], koja je u Srebrenici izgubila jedinog sina, supruga i mnoge druge muške članove porodice, izjavila je da hapšenje predstavlja &quot;mali dio pravde&quot; za njeno srce, dušu i bol. Prisjetila se i susreta s Mladićem u [[Potočari]]ma u julu 1995, kada je, prema njenom svjedočenju, Mladić obećavao sigurnost stanovništvu, nakon čega su počela ubistva. Fejzić je navela da su njenog sina odveli dok je porodica napuštala Potočare i da je njegove posmrtne ostatke pronašla u masovnoj grobnici i ukopala dvije godine prije intervjua, dok je još tragala za tijelom supruga.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Mladic_Arrest_Justice&quot;&gt;{{cite news |title='A small bit of justice for my heart' |url=https://www.irishtimes.com/news/a-small-bit-of-justice-for-my-heart-1.582916 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Munira Subašić]], predsjednica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, pozdravila je hapšenje, ali je izrazila žaljenje što žrtve koje su ubijene nisu dočekale taj dan. Izjavila je da je sretna što je doživjela da Mladić bude priveden pravdi i da očekuje da odgovara za ono što je učinio u Srebrenici. Istovremeno je navela da su mnoge druge majke imale istu želju, ali nisu dočekale njegovo hapšenje. Subašić je u Srebrenici izgubila sina, supruga i još 20 članova porodice.&lt;ref name=&quot;Guardian_Subasic_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Serbia arrests Ratko Mladic to 'lift stain' of Bosnia atrocities |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-arrest-serbia-bosnia |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zejna Ademović]] i njene kćerke Sanela, Senada i Zejnija, koje su se nakon rata iz Srebrenice preselile u Irsku, također su reagovale na hapšenje. Porodica je u Srebrenici 1995. izgubila brojne članove u užoj i široj rodbini. Reagujući na vijest o hapšenju, Sanela Ademović je izjavila da je Mladić za njih predstavljao figuru poput [[Hitler]]a i da su im se objavom vijesti vratila sva potisnuta sjećanja na ratne traume. Članice porodice su naglasile da, iako dolazi sa velikim zakašnjenjem, privođenje optuženog predstavlja neophodan korak ka ostvarivanju pravde.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Memories_Flooding_Back&quot;&gt;{{cite news |title=News brings memories flooding back |url=https://www.irishtimes.com/news/news-brings-memories-flooding-back-1.582924 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kada Hotić]], koja je u Srebrenici izgubila sina, supruga i dvojicu braće, također je komentarisala hapšenje. U izjavi koju je prenio [[Los Angeles Times]] dovela je u pitanje vrijeme hapšenja i ocijenila da je Srbija odlučila predati Mladića u trenutku kada joj je njegovo izručenje bilo politički korisno, posebno u kontekstu nastojanja da napreduje prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;LATimes_2011_Chu_Cirjakovic_Mladic&quot;&gt;{{cite news |last1=Chu |first1=Henry |last2=Cirjakovic |first2=Zoran |title=Ratko Mladic’s arrest a milestone for Serbia |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-may-27-la-fg-mladic-arrest-20110527-story.html |newspaper=Los Angeles Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zumra Šehomerović]], članica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, također je govorila o dugom čekanju na hapšenje. U izvještaju [[Deutsche Welle]] nekoliko dana nakon hapšenja izjavila je da joj Mladićevo privođenje znači, ali da je željela da se dogodilo mnogo ranije, dok je on bio mlađi i sposobniji da odgovara pred sudom. Naglasila je i da zločini ne bi trebali ostati nekažnjeni i da počinioci trebaju odgovarati pred pravdom.&lt;ref name=&quot;DW_2011_Paas_Slanjankic_Srebrenica&quot;&gt;{{cite news |last1=Paas |first1=Jörg |last2=Slanjankić |first2=Azer |title=Potresna sjećanja iz Srebrenice: 'Majko, ne daj me, ne ostavljaj me....' |url=https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |publisher=Deutsche Welle |date=10. 7. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525120000/https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |archive-date=25. 5. 2021 |url-status=live |language=bs}}&lt;/ref&gt;

[[Hajra Ćatić]], predsjednica udruženja &quot;[[Žene Srebrenice]]&quot;, ocijenila je hapšenje kao veoma važan događaj nakon 16 godina čekanja. U Srebrenici je izgubila sina i supruga. U razgovoru nakon hapšenja govorila je o značaju Mladićevog privođenja za porodice žrtava.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Cynicism replaces relief after Mladic's arrest |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-27/cynicism-replaces-relief-after-mladics-arrest/2733362 |publisher=ABC News |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među preživjelima Srebrenice bio je i [[Mevludin Orić]], koji je preživio strijeljanje zarobljenika u julu 1995. Nakon hapšenja govorio je o sjećanjima na događaje kojima je svjedočio i o ljudima koji su ubijeni u njegovoj blizini. Njegovo svjedočenje objavljeno je u izvještaju [[ABC News]] o reakcijama preživjelih nakon Mladićevog hapšenja.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Među preživjelima [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] Jasminka Pavlović izjavila je da je, nakon 44 mjeseca provedena pod opsadom, zadovoljna što je Mladić uhapšen i da je &quot;pravda zadovoljena&quot;. Omer Hodžić, koji je također preživio opsadu Sarajeva, rekao je da će pravda na kraju biti zadovoljena, ali da je šteta što Mladić nije uhapšen ranije. Hasan Alagić, sedamdesetšestogodišnji Sarajlija koji je preživio opsadu, ocijenio je da je Srbija djelovala pod pritiskom [[Evropa|Evrope]], ali je istovremeno rekao da mu je drago što je Mladić uhapšen zbog žrtava, posebno onih u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Reakcije preživjelih zabilježene su i u dijaspori. Hajreta Ćustović, koja je živjela u Australiji, izjavila je da je zbog rata izgubila oca, djeda, tetku i više od polovine muških članova porodice. Navela je da je sretna zbog Mladićevog hapšenja, ali i ogorčena zbog toga što je do njega došlo tek nakon 16 godina. Mina Kojić, čiji je otac ubijen u Srebrenici, rekla je da je veoma sretna zbog hapšenja i da ga doživljava kao zatvaranje jednog poglavlja svog života.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Carbonell |first=Rachel |title=Mladic arrest bittersweet for Bosnian survivors |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-28/mladic-arrest-bittersweet-for-bosnian-survivors/2735160 |publisher=ABC News |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Senata Softić-Telalović]], predsjednica Australijsko vijeće bosanskohercegovačkih organizacija, govorila je o reakcijama bosanskohercegovačke zajednice u Australiji nakon hapšenja. Navela je da su članovi zajednice bili zadovoljni zbog hapšenja, ali istovremeno ljuti zbog činjenice da je Mladić toliko dugo izbjegavao hapšenje i suočavanje s pravosuđem.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana nakon hapšenja reakcije preživjelih ponovo su zabilježene povodom Mladićevog prvog pojavljivanja pred MKSJ-om. Suada Kapić, koja je preživjela opsadu Sarajeva i kasnije prikupljala dokumentaciju o životu pod opsadom, rekla je da joj je bilo dovoljno da ga konačno vidi pred sudom. Alma Mašić, koja je tokom rata radila za međunarodnu humanitarnu organizaciju i posjećivala različita ratišta, uključujući Srebrenicu, govorila je o reakcijama porodica žrtava koje je susrela nakon hapšenja. [[The Guardian]] je 3. juna 2011. objavio razgovore s preživjelima i osobama koje su tokom rata radile s civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Beaumont_1&quot;&gt;{{cite news |last=Beaumont |first=Peter |title=Survivors react to Ratko Mladic's court appearance: 'It's too late for euphoria' |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jun/03/survivors-bosnian-war-ratko-mladic |newspaper=The Guardian |date=3. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predstavnici žrtava i zvaničnici Bosne i Hercegovine također su reagovali na hapšenje. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Sadik Ahmetović]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja &quot;satisfakciju za sve žrtve u BiH&quot; i da pokazuje da je pravda spora, ali dostižna. Očekivao je da će Mladiću biti suđeno pred MKSJ-om za zločine za koje je bio optužen.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Kovacevic_Satisfakcija&quot;&gt;{{cite news |last=Kovačević |first=Žana |title=BiH: Hapšenje Mladića satisfakcija za sve žrtve |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bih_hpsenje_satisfakcija_za_sve_zrtve/24205952.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] pozdravio je hapšenje i izrazio zadovoljstvo što će Mladić biti izveden pred sud i odgovarati za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, posebno za zločine počinjene u Srebrenici. Istovremeno je naveo da je hapšenje za porodice žrtava došlo mnogo kasnije nego što je trebalo.&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo_Komsic_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of BiH Presidency Member Željko Komšić for the press over the arrest of Ratko Mladić |url=https://predsjednistvobih.ba/saop/saziv5/default.aspx?id=38161&amp;langTag=en-US |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenje je pozdravio i [[Sven Alkalaj]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], koji je izjavio da je hapšenje dugo očekivano i da predstavlja korak koji može doprinijeti pomirenju u regiji.&lt;ref name=&quot;Reuters_Alkalaj_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=‘Mladic will finally be held accountable’ |url=https://mg.co.za/news/south-africa/2011-05-27-mladic-will-finally-be-held-accountable/ |newspaper=Mail &amp; Guardian |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međunarodne organizacije za ljudska prava također su hapšenje povezivale s pravdom za žrtve. [[Human Rights Watch]] ocijenio je 26. maja 2011. da hapšenje, gotovo 16 godina nakon podizanja optužnice, predstavlja završetak perioda nekažnjivosti povezanog s Mladićevim bijegom i važan događaj za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Mladic Arrest Ends Reign of Impunity |url=https://www.hrw.org/news/2011/05/26/bosnia-mladic-arrest-ends-reign-impunity |publisher=Human Rights Watch |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Amnesty International]] je istog dana hapšenje opisao kao važan korak prema pravdi za žrtve [[Ratni zločin|ratnih zločina]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Amnesty_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladić arrest 'a major step towards justice' |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2011/05/ratko-mladic-arrest-e-major-step-towards-justicee/ |publisher=Amnesty International |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američki predsjednik]] [[Barack Obama]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja važan dan za porodice Mladićevih žrtava, ali da ubijene osobe ne mogu biti vraćene. Izrazio je nadu da će hapšenje porodicama žrtava pružiti određenu utjehu i naglasio da će Mladić sada morati odgovarati pred sudom.&lt;ref name=&quot;Obama_Mladic_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Statement by the President on the Arrest of Ratko Mladic |url=https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2011/05/26/statement-president-arrest-ratko-mladic |publisher=[[Bijela kuća]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transfer u Hag ===

Nakon što je 31. maja 2011. Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odbilo žalbu odbrane i potvrdilo da su ispunjeni uslovi za izručenje, ministrica pravde Srbije [[Snežana Malović]] istog je dana donijela formalnu odluku o izručenju Ratka Mladića [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Prema navodima [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]], odluka je donesena na osnovu ustavnih i zakonskih ovlaštenja ministrice pravde i odluke nadležnog vijeća za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot; /&gt;

Prije izručenja, Mladiću je 31. maja, pod jakim sigurnosnim mjerama, omogućeno da posjeti grob svoje kćerke Ane na beogradskom groblju. Posjeta je održana rano ujutro, a zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije [[Bruno Vekarić]] naveo je da nije bila javno najavljena zbog sigurnosnih razloga. Nakon posjete Mladić je vraćen u pritvorsku jedinicu u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Guardian_Grave_2011&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Mladic_Daughter_Grave&quot;&gt;{{cite news |agency=Associated Press |title=Ratko Mladic visits daughter's grave while waiting for extradition |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/31/mladic-daughter-grave-visit-extradition |newspaper=The Guardian |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izručenje je izvršeno 31. maja 2011. Mladić je prebačen iz Srbije avionom Vlade Srbije, koji je u večernjim satima sletio na [[Aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;|aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;]] u Nizozemskoj. Nakon slijetanja uslijedio je transfer prema Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u [[Scheveningen]]u, gdje su bili smješteni pritvorenici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic extradited from Serbia to The Hague |url=https://www.irishtimes.com/news/ratko-mladic-extradited-from-serbia-to-the-hague-1.877425 |publisher=The Irish Times |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju nizozemskog javnog servisa (NOS), avion je nakon slijetanja uveden u hangar, dok su s aerodroma istovremeno krenuli helikopteri i kolona vozila. Jedan od helikoptera sletio je u krug zatvora u Scheveningenu, dok su u zatvorski kompleks ušla i vozila; NOS u trenutku objavljivanja izvještaja nije mogao sa sigurnošću potvrditi kojim je prijevoznim sredstvom Mladić prebačen iz Rotterdama.&lt;ref name=&quot;NOS_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic aangekomen in Scheveningen |url=https://nos.nl/artikel/244909-mladic-aangekomen-in-scheveningen |publisher=NOS |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio je 31. maja da je Mladić prebačen u pritvor Suda i primljen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Scheveningenu. MKSJ je saopštio da će nakon prijema biti obavljen potpuni ljekarski pregled, da će njegovo zdravstveno stanje biti kontinuirano praćeno kao i da će mu biti pruženo potrebno liječenje. Tribunal je također najavio da će datum njegovog prvog pojavljivanja pred sudijom biti naknadno objavljen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Custody_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić u pritvoru Međunarodnog suda |url=https://www.icty.org/bcs/press/ratko-mladi%C4%87-u-pritvoru-me%C4%91unarodnog-suda |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je 1. juna objavio da je prvo pojavljivanje Mladića pred sudom zakazano za 3. juni 2011. u 10:00 sati u sudnici I.&lt;ref name=&quot;ICTY_InitialAppearance_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prvo stupanje Ratka Mladića pred sud u petak, 3. juna 2011. u 10:00 sati |url=https://www.icty.org/bcs/press/prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-u-petak-3-juna-2011-u-1000-sati |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Pretpretresni postupak ==

=== Prvo pojavljivanje pred Sudom ===

Prvo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 3. juna 2011. u sudnici I u [[Hag]]u. Pretresnim vijećem predsjedavao je sudija [[Alphons Orie]], a članovi vijeća bili su [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order for Initial Appearance |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za potrebe prvog pojavljivanja Mladiću je 1. juna 2011. dodijeljen branilac po službenoj dužnosti, advokat [[Aleksandar Aleksić]] iz Srbije. Njegovo imenovanje odnosilo se na prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je bila potrebna pravna zastupljenost do imenovanja stalnog branioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Assignment_Aleksic&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Assignment of Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/121108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 11. 2012 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta sudija [[Alphons Orie|Orie]] utvrdio je identitet optuženog i objasnio mu njegova procesna prava. U skladu s pravilom 62 Pravilnika o postupku i dokazima, optuženom je trebalo pročitati optužnicu ili je omogućiti da bude pročitana na jeziku koji razumije. Orie je Mladića pitao želi li da mu se optužnica pročita u cijelosti. Mladić je odgovorio: &quot;Ne želim da mi se pročita nijedno slovo ili rečenica te optužnice.&quot; Nakon što se odrekao prava da mu se optužnica pročita u cijelosti, sudija Orie pročitao je samo njen sažetak, kako bi sa sadržajem optužnice bili upoznati optuženi i javnost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence motion seeking to disqualify the Honourable Judge Alphons Orie and the Honourable Judge Christoph Flugge |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presdec/en/160826.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 8. 2016 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sažetak optužnice obuhvatio je navode o zločinima za koje se Mladić teretio, uključujući [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U okviru optužnice Mladiću se stavljala na teret individualna krivična odgovornost prema članu 7(1) Statuta MKSJ-a, kao i odgovornost nadređenog prema članu 7(3).&lt;ref name=&quot;ICTY_KeyInformation&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić Case – Key Information &amp; Timeline |url=https://www.icty.org/en/node/10764 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon čitanja sažetka optužnice, Mladić je odbio da se izjasni o krivici. Rekao je da želi dodatno vrijeme da pročita optužnicu i razmotri njene navode sa svojim advokatima. U vezi s optužnicom izjavio je da mu je potrebno više od mjesec dana za razmatranje onoga što je nazvao &quot;monstruoznim riječima&quot;.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest, 14 June 2011 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_97_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=14. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Branilac Aleksandar Aleksić rekao je da je sa Mladićem pregledao optužnicu, koja je imala 37 stranica, te da nije stekao utisak da Mladić nije razumio optužbe protiv njega. Mladić se, međutim, nije želio izjasniti o krivici tokom tog ročišta.&lt;ref name=&quot;IWPR_03_06_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Mladić odbio da se izjasni o krivici |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladic-odbio-da-se-izjasni-o-krivici |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je zbog toga odgodilo izjašnjenje o krivici i zakazalo novo pojavljivanje za 4. juli 2011. Sudija Orie najavio je da će, ukoliko Mladić ni tada ne bude želio da se izjasni, u njegovo ime biti uneseno izjašnjenje da nije kriv.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;/&gt;

=== Izjašnjenje o krivici ===

Novo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 4. jula 2011. u sudnici I u Hagu. Ročište je bilo zakazano nakon što se Mladić na prvom pojavljivanju 3. juna nije izjasnio o krivici.&lt;ref name=&quot;ICTY_FurtherInitial_04_07_2011&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2011_Ponovno_Prvo_Stupanje_Mladic&quot;&gt;{{cite news |title=Ponovno prvo stupanje Ratka Mladića pred Sud – završen proces akreditovanja |url=https://www.icty.org/bcs/press/ponovno-prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-%E2%80%93-zavr%C5%A1en-proces-akreditovanja |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 08 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-08-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ročištem je predsjedavao sudija [[Alphons Orie]], koji je zajedno sa sudijama [[Christoph Flügge|Christophom Flüggeom]] i [[Bakone Justice Moloto|Bakoneom Justiceom Molotom]] činio Pretresno vijeće I. Mladića je zastupao branilac po službenoj dužnosti [[Aleksandar Aleksić]], kojeg je zamjenik sekretara MKSJ-a odredio 2. juna 2011. za prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je do imenovanja stalnog branioca bila potrebna pravna zastupljenost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Aleksic_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/130108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 1. 2013 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta 4. jula 2011. Mladić je ponovo pokrenuo pitanje sastava svoje odbrane. Protivio se tome da ga u postupku zastupa tadašnji dežurni branilac Aleksandar Aleksić i insistirao je na advokatima koje je sam želio angažovati. U prethodnim sedmicama Sekretarijat MKSJ-a nastojao je omogućiti Mladiću razgovore s advokatima koje je predložio. Mladić je 22. juna Sekretarijatu dostavio listu od sedam advokata, poredanih prema njegovim preferencijama, a 29. juna podnio je zahtjev za dodjelu branioca koje bi finansirao Tribunal i izjavu o svom imovnom stanju. U tom zahtjevu naveo je [[Miloš Šaljić|Miloša Šaljića]] i [[Branko Lukić (advokat)|Branka Lukića]]. Budući da Šaljić i Lukić u tom trenutku nisu bili na listi branioca koje je Sekretarijat već smatrao kvalifikovanim za imenovanje, njihove kvalifikacije morale su biti provjerene prije eventualnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision (Assignment of Counsel) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/110722.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ročišta Mladić je više puta prekidao sudiju Oriea. U jednom trenutku obraćao se i posjetiocima u galeriji, zbog čega ga je sudija upozorio da mora poštovati red u sudnici. Mladić je također stavio kapu, objašnjavajući da mu je hladno, a sudija mu je naložio da je skine. Mladić je, između ostalog, nastojao objasniti zbog čega želi da ga zastupaju advokati koje je sam izabrao, navodeći da ne želi da mu se odbrana nameće. Branilac Aleksić izvijestio je vijeće da Mladić nije želio razgovarati s njim o svom izjašnjenju.&lt;ref name=&quot;Guardian_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Gabbatt |first=Adam |title=Ratko Mladic ejected from war crimes court after refusing to enter plea |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jul/04/ratko-mladic-ejected-court |newspaper=The Guardian |date=4. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladiću naloženo da napusti sudnicu |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladicu-nalozeno-da-napusti-sudnicu |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Kada je Pretresno vijeće nastavilo s postupkom izjašnjenja o krivici, Mladić je odbio da se izjasni. Nastavio je prekidati sudiju i odbijao pratiti postupak, između ostalog skinuvši slušalice za simultani prijevod. Nakon više upozorenja, sudija Orie naredio je da Mladić bude udaljen iz sudnice. Ročište je nakratko prekinuto, nakon čega je nastavljeno bez njegovog prisustva u sudnici.&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SENSE_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic ejected from courtroom, judge enters a plea of not guilty on his behalf |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=12956 |publisher=SENSE Agency |date=4. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon udaljavanja Mladića, sudija Orie nastavio je postupak i pročitao tačke optužnice. Operativna optužnica koja je tada bila na snazi bila je Druga izmijenjena optužnica od 1. juna 2011. i sadržavala je 11 tačaka: dvije tačke za genocid, pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_SecondAmendedIndictment&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecution's Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Mladić nije lično izjasnio o krivici, Pretresno vijeće je, u skladu s pravilom 62(A)(iv) Pravilnika o postupku i dokazima, u njegovo ime unijelo izjašnjenje da nije kriv po svih 11 tačaka optužnice. MKSJ je u kasnijim službenim dokumentima ovaj događaj evidentirao kao ''&quot;not guilty plea&quot;'' unesen u ime optuženog 4. jula 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_CaseOverview&quot;&gt;{{cite web |title=Predmet Ratko Mladić – Osnovne informacije i hronologija postupka |url=https://www.icty.org/bcs/cases/predmet-ratko-mladi%C4%87%E2%80%93osnovne-informacije-i-hronologija-postupka |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izjašnjenjem unesenim u njegovo ime Mladić je formalno negirao krivicu po svih 11 tada važećih tačaka optužnice. Time nije odlučeno o osnovanosti optužbi, već je ispunjen procesni zahtjev u pogledu izjašnjenja optuženog, čime su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen u pretpretresnoj fazi.&lt;ref name=&quot;ICC_Rules_of_Procedure_and_Evidence&quot;&gt;{{cite web |title=Rules of Procedure and Evidence |url=https://www.icc-cpi.int/sites/default/files/RulesProcedureEvidenceEng.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_2011_ICTY_S2011716&quot;&gt;{{cite web |last=Robinson |first=Patrick |title=Assessment and report of Judge Patrick Robinson, President of the International Tribunal for the Former Yugoslavia, provided to the Security Council pursuant to paragraph 6 of Security Council resolution 1534 (2004) (S/2011/716) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_16nov2011_en.pdf |publisher=United Nations Security Council |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Formiranje odbrane ===

Nakon imenovanja [[Aleksandr Aleksić|Aleksandra Aleksića]] za branioca po službenoj dužnosti za početno pojavljivanje i druga pitanja do imenovanja stalnog branioca, pitanje sastava Mladićeve odbrane ostalo je neriješeno. Mladić je zatražio da njegov glavni branilac bude [[Branko Lukić]], beogradski advokat koji je već zastupao više optuženih pred MKSJ-om. Mladić je Lukiću 20. jula 2011. dao punomoć za zastupanje pred Tribunalom, nakon čega je Sekretarijat započeo postupak njegovog formalnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;SENSE_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladić izabrao Branka Lukića za branioca |url=https://archive.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTS_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Branko Lukić brani Mladića |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/927818/branko-lukic-brani-mladica.html |website=RTS |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zamjenik sekretara MKSJ-a je 22. jula 2011. formalno imenovao Lukića za glavnog branioca na privremeni period od 120 dana i istovremeno razriješio Aleksića dužnosti. Privremeno imenovanje bilo je povezano s postupkom utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti, odnosno provjerom ispunjava li uslove da troškove odbrane snosi Tribunal. U odluci je navedeno da je takvo privremeno imenovanje bilo potrebno kako bi se osiguralo njegovo pravo na branioca dok Sekretarijat ne završi provjeru njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot; /&gt;

Lukićev privremeni angažman produžen je 18. novembra 2011. za dodatnih 120 dana, počevši od 19. novembra. Sekretarijat je naveo da je produženje potrebno radi zaštite Mladićevog prava na branioca dok je još trajala provjera njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Lukic_Extension_18_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Decision/NotIndexable/IT-09-92/FND723R0000350921.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot;&gt;{{cite news |title=Decision (Case No. IT-09-92-PT) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/120223.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na zahtjev Lukića, Sekretar MKSJ-a je 23. februara 2012. imenovao [[Miodrag Stojanović (advokat)|Miodraga Stojanovića]], advokata iz Bosne i Hercegovine, za njegovog subranioca. Stojanović je u početku bio imenovan privremeno, dok je postupak utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti još bio u toku.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot; /&gt; Službeni sedmični izvještaj MKSJ-a od istog datuma također navodi da je Stojanović imenovan za subranioca Ratka Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_23_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 23 February 2012 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2012/weekly_update_659.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je u odbrambeni tim uključen i [[Dragan Ivetić]], koji je 4. juna 2012. imenovan za pravnog savjetnika odbrane. Ivetić u toj fazi nije bio formalno imenovan za subranioca, ali mu je Pretresno vijeće naknadno omogućilo da učestvuje u pojedinim procesnim radnjama. Dana 17. septembra 2012. vijeće je njemu i Nenadu Petrušiću odobrilo da unakrsno ispituju svjedoke i podnose podneske povezane sa svjedočenjem, uz uslov da u sudnici bude prisutan glavni branilac ili subranilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_LegalConsultant_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Review of Registrar's Decision |url=https://www.worldcourts.com/icty/eng/decisions/2013.09.30_Prosecutor_v_Mladic.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 9. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Finansijska provjera završena je početkom 2013. Sekretar MKSJ-a utvrdio je da Mladić može učestvovati u troškovima svoje odbrane u iznosu od 60.992 eura, dok je preostale troškove trebalo da snosi Tribunal. U procjeni su uzeti u obzir njegovi prihodi i imovina, uključujući penziju i vrijednost porodične kuće, uz odbijanje procijenjenih životnih troškova.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_06_02_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Sedmična konferencija za štampu MKSJ - 7. februar 2013. |url=https://www.icty.org/bcs/press/sedmi%C4%8Dna-konferencija-za-%C5%A1tampu-mksj-7-februar-2013 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_Mladic_Defence_Costs_01_02_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Sud odlučio da Mladić može da snosi deo troškova odbrane |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/sud-odlucio-da-mladic-moze-da-snosi-deo-troskova-odbrane |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=1. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka finansijske provjere, privremeni status odbrane je promijenjen. Prema kasnijem službenom prikazu u prvostepenoj presudi, 31. januara 2013. zamjenik sekretara je trajno imenovao Branka Lukića za branioca, a Miodraga Stojanovića za subranioca. Sedmični izvještaj MKSJ-a od 31. januara 2013. također je zabilježio da su Lukić i Stojanović imenovani za stalnog branioca i subranioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_31_01_2013&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 31 January 2013 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2013/weekly_update_702.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 1. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav sastav odbrane ostao je na snazi tokom većeg dijela suđenja. Lukić je bio glavni branilac, dok je Stojanović djelovao kao subranilac. Ivetić je kao pravni savjetnik i član odbrambenog tima postepeno dobivao šira ovlaštenja za učešće u postupku. Tokom 2014. i 2015. Pretresno vijeće mu je omogućilo da u određenim fazama samostalno ili uz prisustvo glavnog branioca ili subranioca ispituje svjedoke i učestvuje u procesnim radnjama odbrane.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

Dana 19. januara 2017. Sekretar MKSJ-a povukao je imenovanje Stojanovića za subranioca i na njegovo mjesto imenovao Dragana Ivetića, s početkom djelovanja istog dana. Time je Ivetić iz statusa pravnog savjetnika prešao u formalni položaj subranioca, dok je Branko Lukić ostao glavni branilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_19_01_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Withdrawal and Assignment of Co-Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/170119.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=19. 1. 2017 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tako su u završnoj fazi prvostepenog postupka Mladićevu formalnu odbranu činili glavni branilac Branko Lukić i subranilac Dragan Ivetić. Obojica su učestvovala u završnim riječima odbrane u decembru 2016, kada su tražili oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, a nakon prvostepene presude nastavili su zastupati Mladića u žalbenom postupku pred [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove]].&lt;ref name=&quot;SENSE_Closing_09_12_2016&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic’s Defense: Prosecution Failed to Meet Burden of Proof |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=17153 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=9. 12. 2016 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Appeal_Defence_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Notice of Filing of Public Redacted Appeal Brief on Behalf of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/mladic-13-56/001_MLADIC-DEFENCE_NOTICE_OF_FILING_OF_PUBLIC_REDACTED_APPEAL_BRIEF_ON_BEHALF_OF_RATKO_MLADIC.PDF |publisher=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=11. 9. 2018 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstveno stanje i ljekarski pregledi ===

Nakon transfera u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u Hagu Mladićevo zdravstveno stanje bilo je predmet početnog medicinskog praćenja. MKSJ je 8. juna 2011. saopštio da je Mladić tokom prve sedmice boravka u Pritvorskoj jedinici bio podvrgnut uobičajenom početnom praćenju, uključujući medicinske preglede i različita testiranja. Sekretarijat je istovremeno odbacio pojedine medijske navode o njegovom zdravstvenom stanju kao netačne ili zastarjele te naglasio da zbog pravila o povjerljivosti nije mogao iznositi konkretne informacije o njegovom zdravstvenom stanju.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana kasnije, 15. juna 2011, MKSJ je saopštio da su obavljeni svi potrebni medicinski testovi kako bi se dobila potpunija procjena Mladićevog zdravstvenog stanja. Prema pravilima Pritvorske jedinice, imao je pravo i na pregled kod ljekara po vlastitom izboru, ali je Sekretarijat naveo da takav zahtjev tada nije bio podnesen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_15_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 15 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-15-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 6. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom jeseni 2011. zdravstveno stanje postalo je i procesno pitanje. Nakon što je Tužilaštvo u postupku razmatranja zahtjeva za razdvajanje optužnice iznijelo navode povezane sa zdravstvenim stanjem optuženog, Pretresno vijeće je ocijenilo da su dotadašnje tvrdnje bile &quot;spekulativne i nepotkrijepljene&quot;. Vijeće je naglasilo da, bez odgovarajuće medicinske dokumentacije, ne može zasnivati zaključke na medijskim izvještajima ili drugim izvorima koji nisu stručna medicinska procjena.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber orders medical examination of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-orders-medical-examination-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na statusnoj konferenciji 10. novembra 2011. Mladić nije prisustvovao zbog bolesti. Nakon toga Pretresno vijeće je 16. novembra, na osnovu pravila 74a Pravilnika o postupku i dokazima, naložilo Sekretarijatu da imenuje medicinskog stručnjaka koji će obaviti potpuni ljekarski pregled optuženog. Zadatak stručnjaka bio je procijeniti njegovo tadašnje opće zdravstveno stanje, medicinsku historiju i zdravstvene probleme koji su postojali prije dolaska u Pritvorsku jedinicu, kao i odnos između ranijih zdravstvenih problema i njegovog tadašnjeg stanja. Vijeće je obrazložilo da bi takav izvještaj pomogao u procjeni mogućeg utjecaja njegovog zdravstvenog stanja na pripremu suđenja i na eventualne buduće zahtjeve povezane sa zdravljem.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_Order_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Order for a medical examination of the accused pursuant to Rule 74bis |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/111116.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski pregled obavljen je krajem novembra odnosno početkom decembra 2011, a Sekretarijat je 6. decembra dostavio Pretresnom vijeću izvještaj medicinskog stručnjaka. Izvještaj je bio povjerljiv, ali je njegov zaključak kasnije prenesen u javnim procesnim odlukama. Medicinski stručnjak je, nakon razmatranja Mladićevih zdravstvenih problema prije dolaska u Pritvorsku jedinicu i tokom prvog perioda boravka u njoj, zaključio da je Mladić u tadašnjem stanju bio sposoban prisustvovati aktivnostima Tribunala koje su se odnosile na njega.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Report_06_12_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Registrar's Submission of Medical Report |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/131115.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 12. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Mladić's interlocutory appeal regarding modification of trial sitting schedule due to health concerns |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/acdec/en/131022.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 10. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu dostupne medicinske procjene Pretresno vijeće je u februaru 2012. odredilo raspored prema kojem je suđenje trebalo početi 14. maja 2012. i odvijati se prema tada utvrđenom rasporedu. U obrazloženju kasnijih odluka Vijeće je zdravstvenu procjenu iz decembra 2011. koristilo kao dio osnove za ocjenu Mladićeve sposobnosti da prisustvuje sudskim sjednicama.&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_Order_15_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/120215.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2012. Sekretarijat je, na zahtjev Mladića, odredio neuropsihijatra [[Ratko Kovačević|Ratka Kovačevića]] i psihologinju [[Bojana Dimitrijević|Bojanu Dimitrijević]] kao stručnjake odbrane za pregled njegovog zdravstvenog stanja i medicinske dokumentacije. Njihovi pregledi obavljeni su 31. oktobra te 1. i 2. novembra 2012. u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Na osnovu njihovog izvještaja odbrana je 15. januara 2013. zatražila da se raspored suđenja smanji s pet na četiri dana sedmično. Stručnjaci odbrane smatrali su da bi tokom suđenja kod Mladića moglo doći do pojačane emocionalne napetosti i naglog porasta [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]], što su povezivali s rizikom od prolaznog ishemijskog napada (TIA) i mogućeg novog [[Moždani udar|moždanog udara]]. Predložili su da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da nakon dva radna dana slijedi dan odmora.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 13. marta 2013. odbilo prvi zahtjev odbrane za izmjenu rasporeda. Vijeće je ocijenilo da zaključci stručnjaka odbrane o riziku od TIA-e nisu dovoljno uvjerljivi, između ostalog zato što procjena takvog rizika zahtijeva mišljenje odgovarajućeg medicinskog specijaliste. Vijeće je također zaključilo da odbrana nije dokazala da je promjena rasporeda neophodna za vođenje postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_First_Health_Decision_13_03_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Motion Seeking Adjustment of Modalities of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130313_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 3. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su zdravstveno stanje Mladića kontinuirano pratili medicinski službenici Pritvorske jedinice. U izvještajima iz 2013. navodili su da je njegov krvni pritisak bio pod kontrolom, ali i da su primijećeni određeni gubitak tjelesne težine, izraženiji zaostali simptomi ranijeg moždanog udara, uključujući usporen i otežan govor i smanjenu mišićnu snagu, kao i slabija koncentracija i povećan umor, posebno nakon dana provedenog na suđenju. Medicinski službenik Pritvorske jedinice preporučivao je smanjenje rasporeda suđenja prvenstveno kao preventivnu mjeru protiv iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Second Defence Motion Seeking Adjustment of the Trial Sitting Schedule Due to the Health Concerns of the Accused |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130612.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 7. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na drugom ročištu o ovom pitanju, 4. juna 2013, medicinski službenik Pritvorske jedinice svjedočio je pred Pretresnim vijećem o zdravstvenom stanju optuženog. Naveo je da je Mladić bio stabilnog zdravstvenog stanja i da je, s obzirom na njegovu dob, imao relativno dobro stanje srca. Istovremeno je potvrdio određene znakove umora i pogoršanja pojedinih zaostalih simptoma moždanog udara. Medicinski službenik nije prihvatio procjenu stručnjaka odbrane da bi nagli porast krvnog pritiska nužno značio povećan rizik od nove vrste moždanog udara, ali je podržao smanjenje rasporeda radi smanjenja rizika od iscrpljenosti i potpunog fizičkog ili psihičkog iscrpljivanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Odbrana je 16. aprila 2013. podnijela drugi zahtjev za prilagođavanje rasporeda. Tražila je da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da se suđenje ograniči na dva takva dana sedmično, između kojih bi bio dan odmora. Također je tražila dodatni dan odmora u slučaju emocionalne krize ili prolaznog ishemijskog napada. Odbrana se pritom pozvala i na preporuke medicinskog osoblja Pritvorske jedinice, koje je podržavalo četverodnevni raspored kao mjeru za smanjenje iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 12. jula 2013. odbilo i drugi zahtjev. Vijeće je razmatralo medicinske nalaze stručnjaka odbrane i Pritvorske jedinice, ali je zaključilo da predložena izmjena rasporeda nije bila nužna za nastavak suđenja. Žalbeno vijeće je 22. oktobra 2013. razmatralo međužalbu odbrane protiv te odluke. U svojoj odluci potvrdilo je da su stručnjaci odbrane i medicinsko osoblje Pritvorske jedinice različito procjenjivali rizik od ozbiljnog zdravstvenog incidenta, dok je osoblje Pritvorske jedinice smanjenje rasporeda prvenstveno preporučivalo radi sprječavanja iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>648jqhrn58453uiyxs5mctaacjrpls0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924540</id>
      <parentid>3924537</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:24:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="134965" sha1="260nlt48n70aqmgpmlgxgggh9olr04k" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala nova operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je nova operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje ==

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_SC10101_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_Feb2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.&lt;ref name=&quot;ICTY_CompletionStrategy_May2011&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje u Srbiji ===

Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_96_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Rule_of_Law&quot;&gt;{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Extradition_Met&quot;&gt;{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot;&gt;{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.&lt;ref name=&quot;ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot; /&gt;

=== Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja ===

U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja.

[[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].&lt;ref name=&quot;Reuters_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.&lt;ref name=&quot;CBSNews_2011_Mladic_Nabbed&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.&lt;ref name=&quot;Guardian_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.&lt;ref name=&quot;Reuters_Ljajic_28_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.&lt;ref name=&quot;BBC_Mladic_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot; /&gt;

=== Reakcije javnosti i protesti ===

Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Srbiji ====

Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen &quot;težak period&quot; u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt; Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt;

Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Protest_Trg&quot;&gt;{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje&quot;&gt;{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja.

[[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Neredi&quot;&gt;{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot;&gt;{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;

Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nezavisne_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego &quot;borac za slobodu svog naroda&quot;. Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da &quot;ne udari Srbin na Srbina&quot;.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NSPM_2011_Darko_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Todorovic_SRS&quot;&gt;{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.&lt;ref name=&quot;VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni&quot;&gt;{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Republici Srpskoj ====
[[Datoteka:Бања Лука протести.jpg|mini|desno|300px|Pristalice Mladića na skupu podrške u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
[[Datoteka:Митинг подршке генералу Ратку Младићу у Бањалуци4.jpg|mini|desno|300px|Skup podrške generalu Ratku Mladiću u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
Hapšenje Mladića izazvalo je u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] niz skupova podrške, posebno među boračkim organizacijama i dijelom nacionalno orijentisane javnosti. Prema izvještajima od kraja maja 2011, protestni skupovi održani su na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], u [[Sokolac|Sokocu]], [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Foča|Foči]], [[Kalinovik|Kalinoviku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Zvornik|Zvorniku]], dok je centralni skup održan 31. maja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) bila je organizator ili glavni organizator više tih skupova.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću u Banjaluci |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/901072/miting-podrske-mladicu-u-banjaluci.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih većih skupova održan je 28. maja u [[Sokolac|Sokocu]], gdje se, prema izvještaju agencije Beta, okupilo više od hiljadu ljudi. Na skupu je Mladić predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a [[Dražen Perendija]] kritikovao njegovo hapšenje i najavljeno izručenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-u]].&lt;ref name=&quot;Blic_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Protesti na Sokocu zbog hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/protesti-na-sokocu-zbog-hapsenja-ratka-mladica/er5wtts |newspaper=Blic |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Više hiljada ljudi na protestima na Sokocu |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vise-hiljada-ljudi-na-protestima-na-sokocu/54604 |publisher=[[Radio Sarajevo|Radiosarajevo.ba]] |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan bio je skup 29. maja u [[Kalinovik|Kalinoviku]], Mladićevom rodnom mjestu. Organizovala ga je Boračka organizacija Republike Srpske, a prema izvještajima okupilo se nekoliko hiljada ljudi, uključujući učesnike iz Hercegovine, Sarajevsko-romanijske regije i gornjeg Podrinja. Na skupu je Mladić, također predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a. Predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]] izjavio je da je Mladić ostavio zadatak srpskom narodu da čuva i gradi Republiku Srpsku, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražen Perendija rekao da će Mladić ostati zapamćen među Kalinovčanima i Srbima. Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: &quot;Uzeli ste nam orla, ali je ostalo gnezdo&quot;, a na ulasku u Kalinovik postavaljen je veliki transparent na kojem je ispisano &quot;Dobro došli u Mladićevo, svi smo mi Ratko&quot;.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |title=Skup podrške Mladiću u Kalinoviku |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/900060/skup-podrske-mladicu-u-kalinoviku.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GlasSrpske_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |last=Domazet |first=Željka |title=Podrška Mladiću u rodnom Kalinoviku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/podrska-mladicu-u-rodnom-kalinoviku/58521 |newspaper=Glas Srpske |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Centralni skup održan je 31. maja na [[Trg Krajine|Trgu Krajine]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prema RTS-u, okupilo se oko 10.000 ljudi, dok je Politika izvijestila o više od 12.000 učesnika. Među okupljenima bili su bivši pripadnici VRS-a i građani iz različitih dijelova Republike Srpske. Učesnici su nosili zastave Republike Srpske, fotografije Mladića i ratne zastave Vojske Republike Srpske, a skup je, prema izvještajima, protekao bez većih incidenata.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Miting&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/179244/miting-podrske-mladicu |newspaper=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Cyrl}}&lt;/ref&gt;

Na banjalučkom skupu govorio je predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]], koji je predložio da Mladić bude proglašen &quot;herojem odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske&quot;. Ćurguz je također pozvao Vladu Republike Srpske da osigura sredstva za odbranu Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pred međunarodnim i domaćim sudovima, te da formira stručne timove za njihovu odbranu.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;

Za razliku od organizatora i govornika na skupu, predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] nije prisustvovao banjalučkom protestu. Već 26. maja, neposredno nakon objave Mladićevog hapšenja, Dodik je izjavio da hapšenje predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza koje su države regiona preuzele [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Istovremeno je naglasio da institucije Republike Srpske nisu niti će štititi osobe koje su počinile ratne zločine, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.&lt;ref name=&quot;B92_2011_Mladic_Arrest_Reactions&quot;&gt;{{cite news |title=Dodik says Mladić arrest &quot;fulfills Dayton obligations&quot; |url=https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |newspaper=B92 |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528094522/https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |archive-date=28. 5. 2011 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodikovo odsustvo sa skupa i njegova početna reakcija bili su predmet tadašnjih političkih analiza. Radio Slobodna Evropa ocijenio je da je političko rukovodstvo Republike Srpske nastojalo istovremeno izbjeći otvoreni sukob s nacionalno orijentiranim dijelom biračkog tijela i zadržati odnos saradnje sa zvaničnim Beogradom i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Isti izvor navodi da se na banjalučkom skupu gotovo uopće nije govorilo o zločinima za koje je Mladić bio optužen, već se o njemu govorilo kao o osobi zaslužnoj za stvaranje i opstanak Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Bjelajac&quot;&gt;{{cite news |last=Bjelajac |first=Maja |title=Vlasti RS između Mladićevaca i Beograda |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp_ratko_mladic_ratni_zlocini_rs/24215155.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=5. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Reakcije u Republici Srpskoj nisu, međutim, bile potpuno jedinstvene. Na dan hapšenja u Banjoj Luci zabilježene su različite reakcije građana: od otvorenog protivljenja hapšenju i izražavanja podrške Mladiću do stavova da osoba za koju se utvrdi da je počinila zločine treba za njih odgovarati. Pojedini građani istovremeno su izražavali uvjerenje da Mladić nije kriv i da je njegovo hapšenje negativno za Srbe, ali i stav da bi procesuiranje ratnih zločina moglo pomoći da se društvo prestane baviti ratnim naslijeđem.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_BanjaLuka_1&quot;&gt;{{cite news |title=Banja Luka: Reakcije na hapšenje Mladića |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka-reakcije-na-hapsenje-mladica/54444 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije žrtava, porodica žrtava i zvaničnika Bosne i Hercegovine ====
[[Datoteka:Exhumations in Srebrenica 1996.jpg|mini|desno|300px|Ekshumacije žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] (1996)]]
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|mini|desno|300px|Ekshumirana masovna grobnica žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] u [[Potočari|Potočarima]] (2007)]]
Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je među preživjelima, porodicama žrtava i predstavnicima udruženja žrtava različite reakcije. U Sarajevu su pojedini građani izražavali zadovoljstvo zbog hapšenja, ali i ogorčenje zbog činjenice da je Mladić gotovo 16 godina bio nedostupan pravosuđu. Radio Slobodna Evropa zabilježio je neposredno nakon hapšenja reakcije u kojima su se zadovoljstvo zbog njegovog privođenja i bolna sjećanja na ratne događaje pojavljivali istovremeno.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;/&gt;

Među porodicama žrtava iz [[Srebrenica|Srebrenice]] reakcije su bile različite. [[Sabaheta Fejzić]], koja je u Srebrenici izgubila jedinog sina, supruga i mnoge druge muške članove porodice, izjavila je da hapšenje predstavlja &quot;mali dio pravde&quot; za njeno srce, dušu i bol. Prisjetila se i susreta s Mladićem u [[Potočari]]ma u julu 1995, kada je, prema njenom svjedočenju, Mladić obećavao sigurnost stanovništvu, nakon čega su počela ubistva. Fejzić je navela da su njenog sina odveli dok je porodica napuštala Potočare i da je njegove posmrtne ostatke pronašla u masovnoj grobnici i ukopala dvije godine prije intervjua, dok je još tragala za tijelom supruga.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Mladic_Arrest_Justice&quot;&gt;{{cite news |title='A small bit of justice for my heart' |url=https://www.irishtimes.com/news/a-small-bit-of-justice-for-my-heart-1.582916 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Munira Subašić]], predsjednica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, pozdravila je hapšenje, ali je izrazila žaljenje što žrtve koje su ubijene nisu dočekale taj dan. Izjavila je da je sretna što je doživjela da Mladić bude priveden pravdi i da očekuje da odgovara za ono što je učinio u Srebrenici. Istovremeno je navela da su mnoge druge majke imale istu želju, ali nisu dočekale njegovo hapšenje. Subašić je u Srebrenici izgubila sina, supruga i još 20 članova porodice.&lt;ref name=&quot;Guardian_Subasic_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Serbia arrests Ratko Mladic to 'lift stain' of Bosnia atrocities |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-arrest-serbia-bosnia |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zejna Ademović]] i njene kćerke Sanela, Senada i Zejnija, koje su se nakon rata iz Srebrenice preselile u Irsku, također su reagovale na hapšenje. Porodica je u Srebrenici 1995. izgubila brojne članove u užoj i široj rodbini. Reagujući na vijest o hapšenju, Sanela Ademović je izjavila da je Mladić za njih predstavljao figuru poput [[Hitler]]a i da su im se objavom vijesti vratila sva potisnuta sjećanja na ratne traume. Članice porodice su naglasile da, iako dolazi sa velikim zakašnjenjem, privođenje optuženog predstavlja neophodan korak ka ostvarivanju pravde.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Memories_Flooding_Back&quot;&gt;{{cite news |title=News brings memories flooding back |url=https://www.irishtimes.com/news/news-brings-memories-flooding-back-1.582924 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kada Hotić]], koja je u Srebrenici izgubila sina, supruga i dvojicu braće, također je komentarisala hapšenje. U izjavi koju je prenio [[Los Angeles Times]] dovela je u pitanje vrijeme hapšenja i ocijenila da je Srbija odlučila predati Mladića u trenutku kada joj je njegovo izručenje bilo politički korisno, posebno u kontekstu nastojanja da napreduje prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;LATimes_2011_Chu_Cirjakovic_Mladic&quot;&gt;{{cite news |last1=Chu |first1=Henry |last2=Cirjakovic |first2=Zoran |title=Ratko Mladic’s arrest a milestone for Serbia |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-may-27-la-fg-mladic-arrest-20110527-story.html |newspaper=Los Angeles Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zumra Šehomerović]], članica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, također je govorila o dugom čekanju na hapšenje. U izvještaju [[Deutsche Welle]] nekoliko dana nakon hapšenja izjavila je da joj Mladićevo privođenje znači, ali da je željela da se dogodilo mnogo ranije, dok je on bio mlađi i sposobniji da odgovara pred sudom. Naglasila je i da zločini ne bi trebali ostati nekažnjeni i da počinioci trebaju odgovarati pred pravdom.&lt;ref name=&quot;DW_2011_Paas_Slanjankic_Srebrenica&quot;&gt;{{cite news |last1=Paas |first1=Jörg |last2=Slanjankić |first2=Azer |title=Potresna sjećanja iz Srebrenice: 'Majko, ne daj me, ne ostavljaj me....' |url=https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |publisher=Deutsche Welle |date=10. 7. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525120000/https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |archive-date=25. 5. 2021 |url-status=live |language=bs}}&lt;/ref&gt;

[[Hajra Ćatić]], predsjednica udruženja &quot;[[Žene Srebrenice]]&quot;, ocijenila je hapšenje kao veoma važan događaj nakon 16 godina čekanja. U Srebrenici je izgubila sina i supruga. U razgovoru nakon hapšenja govorila je o značaju Mladićevog privođenja za porodice žrtava.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Cynicism replaces relief after Mladic's arrest |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-27/cynicism-replaces-relief-after-mladics-arrest/2733362 |publisher=ABC News |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među preživjelima Srebrenice bio je i [[Mevludin Orić]], koji je preživio strijeljanje zarobljenika u julu 1995. Nakon hapšenja govorio je o sjećanjima na događaje kojima je svjedočio i o ljudima koji su ubijeni u njegovoj blizini. Njegovo svjedočenje objavljeno je u izvještaju [[ABC News]] o reakcijama preživjelih nakon Mladićevog hapšenja.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Među preživjelima [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] Jasminka Pavlović izjavila je da je, nakon 44 mjeseca provedena pod opsadom, zadovoljna što je Mladić uhapšen i da je &quot;pravda zadovoljena&quot;. Omer Hodžić, koji je također preživio opsadu Sarajeva, rekao je da će pravda na kraju biti zadovoljena, ali da je šteta što Mladić nije uhapšen ranije. Hasan Alagić, sedamdesetšestogodišnji Sarajlija koji je preživio opsadu, ocijenio je da je Srbija djelovala pod pritiskom [[Evropa|Evrope]], ali je istovremeno rekao da mu je drago što je Mladić uhapšen zbog žrtava, posebno onih u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Reakcije preživjelih zabilježene su i u dijaspori. Hajreta Ćustović, koja je živjela u Australiji, izjavila je da je zbog rata izgubila oca, djeda, tetku i više od polovine muških članova porodice. Navela je da je sretna zbog Mladićevog hapšenja, ali i ogorčena zbog toga što je do njega došlo tek nakon 16 godina. Mina Kojić, čiji je otac ubijen u Srebrenici, rekla je da je veoma sretna zbog hapšenja i da ga doživljava kao zatvaranje jednog poglavlja svog života.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Carbonell |first=Rachel |title=Mladic arrest bittersweet for Bosnian survivors |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-28/mladic-arrest-bittersweet-for-bosnian-survivors/2735160 |publisher=ABC News |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Senata Softić-Telalović]], predsjednica Australijsko vijeće bosanskohercegovačkih organizacija, govorila je o reakcijama bosanskohercegovačke zajednice u Australiji nakon hapšenja. Navela je da su članovi zajednice bili zadovoljni zbog hapšenja, ali istovremeno ljuti zbog činjenice da je Mladić toliko dugo izbjegavao hapšenje i suočavanje s pravosuđem.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana nakon hapšenja reakcije preživjelih ponovo su zabilježene povodom Mladićevog prvog pojavljivanja pred MKSJ-om. Suada Kapić, koja je preživjela opsadu Sarajeva i kasnije prikupljala dokumentaciju o životu pod opsadom, rekla je da joj je bilo dovoljno da ga konačno vidi pred sudom. Alma Mašić, koja je tokom rata radila za međunarodnu humanitarnu organizaciju i posjećivala različita ratišta, uključujući Srebrenicu, govorila je o reakcijama porodica žrtava koje je susrela nakon hapšenja. [[The Guardian]] je 3. juna 2011. objavio razgovore s preživjelima i osobama koje su tokom rata radile s civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Beaumont_1&quot;&gt;{{cite news |last=Beaumont |first=Peter |title=Survivors react to Ratko Mladic's court appearance: 'It's too late for euphoria' |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jun/03/survivors-bosnian-war-ratko-mladic |newspaper=The Guardian |date=3. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predstavnici žrtava i zvaničnici Bosne i Hercegovine također su reagovali na hapšenje. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Sadik Ahmetović]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja &quot;satisfakciju za sve žrtve u BiH&quot; i da pokazuje da je pravda spora, ali dostižna. Očekivao je da će Mladiću biti suđeno pred MKSJ-om za zločine za koje je bio optužen.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Kovacevic_Satisfakcija&quot;&gt;{{cite news |last=Kovačević |first=Žana |title=BiH: Hapšenje Mladića satisfakcija za sve žrtve |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bih_hpsenje_satisfakcija_za_sve_zrtve/24205952.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] pozdravio je hapšenje i izrazio zadovoljstvo što će Mladić biti izveden pred sud i odgovarati za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, posebno za zločine počinjene u Srebrenici. Istovremeno je naveo da je hapšenje za porodice žrtava došlo mnogo kasnije nego što je trebalo.&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo_Komsic_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of BiH Presidency Member Željko Komšić for the press over the arrest of Ratko Mladić |url=https://predsjednistvobih.ba/saop/saziv5/default.aspx?id=38161&amp;langTag=en-US |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenje je pozdravio i [[Sven Alkalaj]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], koji je izjavio da je hapšenje dugo očekivano i da predstavlja korak koji može doprinijeti pomirenju u regiji.&lt;ref name=&quot;Reuters_Alkalaj_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=‘Mladic will finally be held accountable’ |url=https://mg.co.za/news/south-africa/2011-05-27-mladic-will-finally-be-held-accountable/ |newspaper=Mail &amp; Guardian |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međunarodne organizacije za ljudska prava također su hapšenje povezivale s pravdom za žrtve. [[Human Rights Watch]] ocijenio je 26. maja 2011. da hapšenje, gotovo 16 godina nakon podizanja optužnice, predstavlja završetak perioda nekažnjivosti povezanog s Mladićevim bijegom i važan događaj za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Mladic Arrest Ends Reign of Impunity |url=https://www.hrw.org/news/2011/05/26/bosnia-mladic-arrest-ends-reign-impunity |publisher=Human Rights Watch |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Amnesty International]] je istog dana hapšenje opisao kao važan korak prema pravdi za žrtve [[Ratni zločin|ratnih zločina]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Amnesty_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladić arrest 'a major step towards justice' |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2011/05/ratko-mladic-arrest-e-major-step-towards-justicee/ |publisher=Amnesty International |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američki predsjednik]] [[Barack Obama]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja važan dan za porodice Mladićevih žrtava, ali da ubijene osobe ne mogu biti vraćene. Izrazio je nadu da će hapšenje porodicama žrtava pružiti određenu utjehu i naglasio da će Mladić sada morati odgovarati pred sudom.&lt;ref name=&quot;Obama_Mladic_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Statement by the President on the Arrest of Ratko Mladic |url=https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2011/05/26/statement-president-arrest-ratko-mladic |publisher=[[Bijela kuća]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transfer u Hag ===

Nakon što je 31. maja 2011. Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odbilo žalbu odbrane i potvrdilo da su ispunjeni uslovi za izručenje, ministrica pravde Srbije [[Snežana Malović]] istog je dana donijela formalnu odluku o izručenju Ratka Mladića [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Prema navodima [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]], odluka je donesena na osnovu ustavnih i zakonskih ovlaštenja ministrice pravde i odluke nadležnog vijeća za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot; /&gt;

Prije izručenja, Mladiću je 31. maja, pod jakim sigurnosnim mjerama, omogućeno da posjeti grob svoje kćerke Ane na beogradskom groblju. Posjeta je održana rano ujutro, a zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije [[Bruno Vekarić]] naveo je da nije bila javno najavljena zbog sigurnosnih razloga. Nakon posjete Mladić je vraćen u pritvorsku jedinicu u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Guardian_Grave_2011&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Mladic_Daughter_Grave&quot;&gt;{{cite news |agency=Associated Press |title=Ratko Mladic visits daughter's grave while waiting for extradition |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/31/mladic-daughter-grave-visit-extradition |newspaper=The Guardian |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izručenje je izvršeno 31. maja 2011. Mladić je prebačen iz Srbije avionom Vlade Srbije, koji je u večernjim satima sletio na [[Aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;|aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;]] u Nizozemskoj. Nakon slijetanja uslijedio je transfer prema Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u [[Scheveningen]]u, gdje su bili smješteni pritvorenici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic extradited from Serbia to The Hague |url=https://www.irishtimes.com/news/ratko-mladic-extradited-from-serbia-to-the-hague-1.877425 |publisher=The Irish Times |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju nizozemskog javnog servisa (NOS), avion je nakon slijetanja uveden u hangar, dok su s aerodroma istovremeno krenuli helikopteri i kolona vozila. Jedan od helikoptera sletio je u krug zatvora u Scheveningenu, dok su u zatvorski kompleks ušla i vozila; NOS u trenutku objavljivanja izvještaja nije mogao sa sigurnošću potvrditi kojim je prijevoznim sredstvom Mladić prebačen iz Rotterdama.&lt;ref name=&quot;NOS_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic aangekomen in Scheveningen |url=https://nos.nl/artikel/244909-mladic-aangekomen-in-scheveningen |publisher=NOS |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio je 31. maja da je Mladić prebačen u pritvor Suda i primljen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Scheveningenu. MKSJ je saopštio da će nakon prijema biti obavljen potpuni ljekarski pregled, da će njegovo zdravstveno stanje biti kontinuirano praćeno kao i da će mu biti pruženo potrebno liječenje. Tribunal je također najavio da će datum njegovog prvog pojavljivanja pred sudijom biti naknadno objavljen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Custody_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić u pritvoru Međunarodnog suda |url=https://www.icty.org/bcs/press/ratko-mladi%C4%87-u-pritvoru-me%C4%91unarodnog-suda |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je 1. juna objavio da je prvo pojavljivanje Mladića pred sudom zakazano za 3. juni 2011. u 10:00 sati u sudnici I.&lt;ref name=&quot;ICTY_InitialAppearance_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prvo stupanje Ratka Mladića pred sud u petak, 3. juna 2011. u 10:00 sati |url=https://www.icty.org/bcs/press/prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-u-petak-3-juna-2011-u-1000-sati |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Pretpretresni postupak ==

=== Prvo pojavljivanje pred Sudom ===

Prvo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 3. juna 2011. u sudnici I u [[Hag]]u. Pretresnim vijećem predsjedavao je sudija [[Alphons Orie]], a članovi vijeća bili su [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order for Initial Appearance |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za potrebe prvog pojavljivanja Mladiću je 1. juna 2011. dodijeljen branilac po službenoj dužnosti, advokat [[Aleksandar Aleksić]] iz Srbije. Njegovo imenovanje odnosilo se na prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je bila potrebna pravna zastupljenost do imenovanja stalnog branioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Assignment_Aleksic&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Assignment of Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/121108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 11. 2012 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta sudija [[Alphons Orie|Orie]] utvrdio je identitet optuženog i objasnio mu njegova procesna prava. U skladu s pravilom 62 Pravilnika o postupku i dokazima, optuženom je trebalo pročitati optužnicu ili je omogućiti da bude pročitana na jeziku koji razumije. Orie je Mladića pitao želi li da mu se optužnica pročita u cijelosti. Mladić je odgovorio: &quot;Ne želim da mi se pročita nijedno slovo ili rečenica te optužnice.&quot; Nakon što se odrekao prava da mu se optužnica pročita u cijelosti, sudija Orie pročitao je samo njen sažetak, kako bi sa sadržajem optužnice bili upoznati optuženi i javnost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence motion seeking to disqualify the Honourable Judge Alphons Orie and the Honourable Judge Christoph Flugge |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presdec/en/160826.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 8. 2016 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sažetak optužnice obuhvatio je navode o zločinima za koje se Mladić teretio, uključujući [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U okviru optužnice Mladiću se stavljala na teret individualna krivična odgovornost prema članu 7(1) Statuta MKSJ-a, kao i odgovornost nadređenog prema članu 7(3).&lt;ref name=&quot;ICTY_KeyInformation&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić Case – Key Information &amp; Timeline |url=https://www.icty.org/en/node/10764 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon čitanja sažetka optužnice, Mladić je odbio da se izjasni o krivici. Rekao je da želi dodatno vrijeme da pročita optužnicu i razmotri njene navode sa svojim advokatima. U vezi s optužnicom izjavio je da mu je potrebno više od mjesec dana za razmatranje onoga što je nazvao &quot;monstruoznim riječima&quot;.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest, 14 June 2011 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_97_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=14. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Branilac Aleksandar Aleksić rekao je da je sa Mladićem pregledao optužnicu, koja je imala 37 stranica, te da nije stekao utisak da Mladić nije razumio optužbe protiv njega. Mladić se, međutim, nije želio izjasniti o krivici tokom tog ročišta.&lt;ref name=&quot;IWPR_03_06_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Mladić odbio da se izjasni o krivici |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladic-odbio-da-se-izjasni-o-krivici |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je zbog toga odgodilo izjašnjenje o krivici i zakazalo novo pojavljivanje za 4. juli 2011. Sudija Orie najavio je da će, ukoliko Mladić ni tada ne bude želio da se izjasni, u njegovo ime biti uneseno izjašnjenje da nije kriv.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;/&gt;

=== Izjašnjenje o krivici ===

Novo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 4. jula 2011. u sudnici I u Hagu. Ročište je bilo zakazano nakon što se Mladić na prvom pojavljivanju 3. juna nije izjasnio o krivici.&lt;ref name=&quot;ICTY_FurtherInitial_04_07_2011&quot;&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2011_Ponovno_Prvo_Stupanje_Mladic&quot;&gt;{{cite news |title=Ponovno prvo stupanje Ratka Mladića pred Sud – završen proces akreditovanja |url=https://www.icty.org/bcs/press/ponovno-prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-%E2%80%93-zavr%C5%A1en-proces-akreditovanja |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 08 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-08-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ročištem je predsjedavao sudija [[Alphons Orie]], koji je zajedno sa sudijama [[Christoph Flügge|Christophom Flüggeom]] i [[Bakone Justice Moloto|Bakoneom Justiceom Molotom]] činio Pretresno vijeće I. Mladića je zastupao branilac po službenoj dužnosti [[Aleksandar Aleksić]], kojeg je zamjenik sekretara MKSJ-a odredio 2. juna 2011. za prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je do imenovanja stalnog branioca bila potrebna pravna zastupljenost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Aleksic_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/130108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 1. 2013 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta 4. jula 2011. Mladić je ponovo pokrenuo pitanje sastava svoje odbrane. Protivio se tome da ga u postupku zastupa tadašnji dežurni branilac Aleksandar Aleksić i insistirao je na advokatima koje je sam želio angažovati. U prethodnim sedmicama Sekretarijat MKSJ-a nastojao je omogućiti Mladiću razgovore s advokatima koje je predložio. Mladić je 22. juna Sekretarijatu dostavio listu od sedam advokata, poredanih prema njegovim preferencijama, a 29. juna podnio je zahtjev za dodjelu branioca koje bi finansirao Tribunal i izjavu o svom imovnom stanju. U tom zahtjevu naveo je [[Miloš Šaljić|Miloša Šaljića]] i [[Branko Lukić (advokat)|Branka Lukića]]. Budući da Šaljić i Lukić u tom trenutku nisu bili na listi branioca koje je Sekretarijat već smatrao kvalifikovanim za imenovanje, njihove kvalifikacije morale su biti provjerene prije eventualnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision (Assignment of Counsel) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/110722.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ročišta Mladić je više puta prekidao sudiju Oriea. U jednom trenutku obraćao se i posjetiocima u galeriji, zbog čega ga je sudija upozorio da mora poštovati red u sudnici. Mladić je također stavio kapu, objašnjavajući da mu je hladno, a sudija mu je naložio da je skine. Mladić je, između ostalog, nastojao objasniti zbog čega želi da ga zastupaju advokati koje je sam izabrao, navodeći da ne želi da mu se odbrana nameće. Branilac Aleksić izvijestio je vijeće da Mladić nije želio razgovarati s njim o svom izjašnjenju.&lt;ref name=&quot;Guardian_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Gabbatt |first=Adam |title=Ratko Mladic ejected from war crimes court after refusing to enter plea |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jul/04/ratko-mladic-ejected-court |newspaper=The Guardian |date=4. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladiću naloženo da napusti sudnicu |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladicu-nalozeno-da-napusti-sudnicu |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Kada je Pretresno vijeće nastavilo s postupkom izjašnjenja o krivici, Mladić je odbio da se izjasni. Nastavio je prekidati sudiju i odbijao pratiti postupak, između ostalog skinuvši slušalice za simultani prijevod. Nakon više upozorenja, sudija Orie naredio je da Mladić bude udaljen iz sudnice. Ročište je nakratko prekinuto, nakon čega je nastavljeno bez njegovog prisustva u sudnici.&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SENSE_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic ejected from courtroom, judge enters a plea of not guilty on his behalf |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=12956 |publisher=SENSE Agency |date=4. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon udaljavanja Mladića, sudija Orie nastavio je postupak i pročitao tačke optužnice. Operativna optužnica koja je tada bila na snazi bila je Druga izmijenjena optužnica od 1. juna 2011. i sadržavala je 11 tačaka: dvije tačke za genocid, pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_SecondAmendedIndictment&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecution's Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Mladić nije lično izjasnio o krivici, Pretresno vijeće je, u skladu s pravilom 62(A)(iv) Pravilnika o postupku i dokazima, u njegovo ime unijelo izjašnjenje da nije kriv po svih 11 tačaka optužnice. MKSJ je u kasnijim službenim dokumentima ovaj događaj evidentirao kao ''&quot;not guilty plea&quot;'' unesen u ime optuženog 4. jula 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_CaseOverview&quot;&gt;{{cite web |title=Predmet Ratko Mladić – Osnovne informacije i hronologija postupka |url=https://www.icty.org/bcs/cases/predmet-ratko-mladi%C4%87%E2%80%93osnovne-informacije-i-hronologija-postupka |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izjašnjenjem unesenim u njegovo ime Mladić je formalno negirao krivicu po svih 11 tada važećih tačaka optužnice. Time nije odlučeno o osnovanosti optužbi, već je ispunjen procesni zahtjev u pogledu izjašnjenja optuženog, čime su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen u pretpretresnoj fazi.&lt;ref name=&quot;ICC_Rules_of_Procedure_and_Evidence&quot;&gt;{{cite web |title=Rules of Procedure and Evidence |url=https://www.icc-cpi.int/sites/default/files/RulesProcedureEvidenceEng.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_2011_ICTY_S2011716&quot;&gt;{{cite web |last=Robinson |first=Patrick |title=Assessment and report of Judge Patrick Robinson, President of the International Tribunal for the Former Yugoslavia, provided to the Security Council pursuant to paragraph 6 of Security Council resolution 1534 (2004) (S/2011/716) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_16nov2011_en.pdf |publisher=United Nations Security Council |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Formiranje odbrane ===

Nakon imenovanja [[Aleksandr Aleksić|Aleksandra Aleksića]] za branioca po službenoj dužnosti za početno pojavljivanje i druga pitanja do imenovanja stalnog branioca, pitanje sastava Mladićeve odbrane ostalo je neriješeno. Mladić je zatražio da njegov glavni branilac bude [[Branko Lukić]], beogradski advokat koji je već zastupao više optuženih pred MKSJ-om. Mladić je Lukiću 20. jula 2011. dao punomoć za zastupanje pred Tribunalom, nakon čega je Sekretarijat započeo postupak njegovog formalnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;SENSE_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladić izabrao Branka Lukića za branioca |url=https://archive.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTS_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Branko Lukić brani Mladića |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/927818/branko-lukic-brani-mladica.html |website=RTS |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zamjenik sekretara MKSJ-a je 22. jula 2011. formalno imenovao Lukića za glavnog branioca na privremeni period od 120 dana i istovremeno razriješio Aleksića dužnosti. Privremeno imenovanje bilo je povezano s postupkom utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti, odnosno provjerom ispunjava li uslove da troškove odbrane snosi Tribunal. U odluci je navedeno da je takvo privremeno imenovanje bilo potrebno kako bi se osiguralo njegovo pravo na branioca dok Sekretarijat ne završi provjeru njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot; /&gt;

Lukićev privremeni angažman produžen je 18. novembra 2011. za dodatnih 120 dana, počevši od 19. novembra. Sekretarijat je naveo da je produženje potrebno radi zaštite Mladićevog prava na branioca dok je još trajala provjera njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Lukic_Extension_18_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Decision/NotIndexable/IT-09-92/FND723R0000350921.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot;&gt;{{cite news |title=Decision (Case No. IT-09-92-PT) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/120223.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na zahtjev Lukića, Sekretar MKSJ-a je 23. februara 2012. imenovao [[Miodrag Stojanović (advokat)|Miodraga Stojanovića]], advokata iz Bosne i Hercegovine, za njegovog subranioca. Stojanović je u početku bio imenovan privremeno, dok je postupak utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti još bio u toku.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot; /&gt; Službeni sedmični izvještaj MKSJ-a od istog datuma također navodi da je Stojanović imenovan za subranioca Ratka Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_23_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 23 February 2012 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2012/weekly_update_659.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je u odbrambeni tim uključen i [[Dragan Ivetić]], koji je 4. juna 2012. imenovan za pravnog savjetnika odbrane. Ivetić u toj fazi nije bio formalno imenovan za subranioca, ali mu je Pretresno vijeće naknadno omogućilo da učestvuje u pojedinim procesnim radnjama. Dana 17. septembra 2012. vijeće je njemu i Nenadu Petrušiću odobrilo da unakrsno ispituju svjedoke i podnose podneske povezane sa svjedočenjem, uz uslov da u sudnici bude prisutan glavni branilac ili subranilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_LegalConsultant_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Review of Registrar's Decision |url=https://www.worldcourts.com/icty/eng/decisions/2013.09.30_Prosecutor_v_Mladic.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 9. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Finansijska provjera završena je početkom 2013. Sekretar MKSJ-a utvrdio je da Mladić može učestvovati u troškovima svoje odbrane u iznosu od 60.992 eura, dok je preostale troškove trebalo da snosi Tribunal. U procjeni su uzeti u obzir njegovi prihodi i imovina, uključujući penziju i vrijednost porodične kuće, uz odbijanje procijenjenih životnih troškova.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_06_02_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Sedmična konferencija za štampu MKSJ - 7. februar 2013. |url=https://www.icty.org/bcs/press/sedmi%C4%8Dna-konferencija-za-%C5%A1tampu-mksj-7-februar-2013 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_Mladic_Defence_Costs_01_02_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Sud odlučio da Mladić može da snosi deo troškova odbrane |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/sud-odlucio-da-mladic-moze-da-snosi-deo-troskova-odbrane |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=1. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka finansijske provjere, privremeni status odbrane je promijenjen. Prema kasnijem službenom prikazu u prvostepenoj presudi, 31. januara 2013. zamjenik sekretara je trajno imenovao Branka Lukića za branioca, a Miodraga Stojanovića za subranioca. Sedmični izvještaj MKSJ-a od 31. januara 2013. također je zabilježio da su Lukić i Stojanović imenovani za stalnog branioca i subranioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_31_01_2013&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 31 January 2013 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2013/weekly_update_702.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 1. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav sastav odbrane ostao je na snazi tokom većeg dijela suđenja. Lukić je bio glavni branilac, dok je Stojanović djelovao kao subranilac. Ivetić je kao pravni savjetnik i član odbrambenog tima postepeno dobivao šira ovlaštenja za učešće u postupku. Tokom 2014. i 2015. Pretresno vijeće mu je omogućilo da u određenim fazama samostalno ili uz prisustvo glavnog branioca ili subranioca ispituje svjedoke i učestvuje u procesnim radnjama odbrane.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

Dana 19. januara 2017. Sekretar MKSJ-a povukao je imenovanje Stojanovića za subranioca i na njegovo mjesto imenovao Dragana Ivetića, s početkom djelovanja istog dana. Time je Ivetić iz statusa pravnog savjetnika prešao u formalni položaj subranioca, dok je Branko Lukić ostao glavni branilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_19_01_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Withdrawal and Assignment of Co-Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/170119.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=19. 1. 2017 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tako su u završnoj fazi prvostepenog postupka Mladićevu formalnu odbranu činili glavni branilac Branko Lukić i subranilac Dragan Ivetić. Obojica su učestvovala u završnim riječima odbrane u decembru 2016, kada su tražili oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, a nakon prvostepene presude nastavili su zastupati Mladića u žalbenom postupku pred [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove]].&lt;ref name=&quot;SENSE_Closing_09_12_2016&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic’s Defense: Prosecution Failed to Meet Burden of Proof |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=17153 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=9. 12. 2016 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Appeal_Defence_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Notice of Filing of Public Redacted Appeal Brief on Behalf of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/mladic-13-56/001_MLADIC-DEFENCE_NOTICE_OF_FILING_OF_PUBLIC_REDACTED_APPEAL_BRIEF_ON_BEHALF_OF_RATKO_MLADIC.PDF |publisher=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=11. 9. 2018 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstveno stanje i ljekarski pregledi ===

Nakon transfera u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u Hagu Mladićevo zdravstveno stanje bilo je predmet početnog medicinskog praćenja. MKSJ je 8. juna 2011. saopštio da je Mladić tokom prve sedmice boravka u Pritvorskoj jedinici bio podvrgnut uobičajenom početnom praćenju, uključujući medicinske preglede i različita testiranja. Sekretarijat je istovremeno odbacio pojedine medijske navode o njegovom zdravstvenom stanju kao netačne ili zastarjele te naglasio da zbog pravila o povjerljivosti nije mogao iznositi konkretne informacije o njegovom zdravstvenom stanju.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana kasnije, 15. juna 2011, MKSJ je saopštio da su obavljeni svi potrebni medicinski testovi kako bi se dobila potpunija procjena Mladićevog zdravstvenog stanja. Prema pravilima Pritvorske jedinice, imao je pravo i na pregled kod ljekara po vlastitom izboru, ali je Sekretarijat naveo da takav zahtjev tada nije bio podnesen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_15_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 15 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-15-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 6. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom jeseni 2011. zdravstveno stanje postalo je i procesno pitanje. Nakon što je Tužilaštvo u postupku razmatranja zahtjeva za razdvajanje optužnice iznijelo navode povezane sa zdravstvenim stanjem optuženog, Pretresno vijeće je ocijenilo da su dotadašnje tvrdnje bile &quot;spekulativne i nepotkrijepljene&quot;. Vijeće je naglasilo da, bez odgovarajuće medicinske dokumentacije, ne može zasnivati zaključke na medijskim izvještajima ili drugim izvorima koji nisu stručna medicinska procjena.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber orders medical examination of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-orders-medical-examination-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na statusnoj konferenciji 10. novembra 2011. Mladić nije prisustvovao zbog bolesti. Nakon toga Pretresno vijeće je 16. novembra, na osnovu pravila 74a Pravilnika o postupku i dokazima, naložilo Sekretarijatu da imenuje medicinskog stručnjaka koji će obaviti potpuni ljekarski pregled optuženog. Zadatak stručnjaka bio je procijeniti njegovo tadašnje opće zdravstveno stanje, medicinsku historiju i zdravstvene probleme koji su postojali prije dolaska u Pritvorsku jedinicu, kao i odnos između ranijih zdravstvenih problema i njegovog tadašnjeg stanja. Vijeće je obrazložilo da bi takav izvještaj pomogao u procjeni mogućeg utjecaja njegovog zdravstvenog stanja na pripremu suđenja i na eventualne buduće zahtjeve povezane sa zdravljem.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_Order_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Order for a medical examination of the accused pursuant to Rule 74bis |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/111116.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski pregled obavljen je krajem novembra odnosno početkom decembra 2011, a Sekretarijat je 6. decembra dostavio Pretresnom vijeću izvještaj medicinskog stručnjaka. Izvještaj je bio povjerljiv, ali je njegov zaključak kasnije prenesen u javnim procesnim odlukama. Medicinski stručnjak je, nakon razmatranja Mladićevih zdravstvenih problema prije dolaska u Pritvorsku jedinicu i tokom prvog perioda boravka u njoj, zaključio da je Mladić u tadašnjem stanju bio sposoban prisustvovati aktivnostima Tribunala koje su se odnosile na njega.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Report_06_12_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Registrar's Submission of Medical Report |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/131115.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 12. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Mladić's interlocutory appeal regarding modification of trial sitting schedule due to health concerns |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/acdec/en/131022.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 10. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu dostupne medicinske procjene Pretresno vijeće je u februaru 2012. odredilo raspored prema kojem je suđenje trebalo početi 14. maja 2012. i odvijati se prema tada utvrđenom rasporedu. U obrazloženju kasnijih odluka Vijeće je zdravstvenu procjenu iz decembra 2011. koristilo kao dio osnove za ocjenu Mladićeve sposobnosti da prisustvuje sudskim sjednicama.&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_Order_15_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/120215.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2012. Sekretarijat je, na zahtjev Mladića, odredio neuropsihijatra [[Ratko Kovačević|Ratka Kovačevića]] i psihologinju [[Bojana Dimitrijević|Bojanu Dimitrijević]] kao stručnjake odbrane za pregled njegovog zdravstvenog stanja i medicinske dokumentacije. Njihovi pregledi obavljeni su 31. oktobra te 1. i 2. novembra 2012. u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Na osnovu njihovog izvještaja odbrana je 15. januara 2013. zatražila da se raspored suđenja smanji s pet na četiri dana sedmično. Stručnjaci odbrane smatrali su da bi tokom suđenja kod Mladića moglo doći do pojačane emocionalne napetosti i naglog porasta [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]], što su povezivali s rizikom od prolaznog ishemijskog napada (TIA) i mogućeg novog [[Moždani udar|moždanog udara]]. Predložili su da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da nakon dva radna dana slijedi dan odmora.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 13. marta 2013. odbilo prvi zahtjev odbrane za izmjenu rasporeda. Vijeće je ocijenilo da zaključci stručnjaka odbrane o riziku od TIA-e nisu dovoljno uvjerljivi, između ostalog zato što procjena takvog rizika zahtijeva mišljenje odgovarajućeg medicinskog specijaliste. Vijeće je također zaključilo da odbrana nije dokazala da je promjena rasporeda neophodna za vođenje postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_First_Health_Decision_13_03_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Motion Seeking Adjustment of Modalities of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130313_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 3. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su zdravstveno stanje Mladića kontinuirano pratili medicinski službenici Pritvorske jedinice. U izvještajima iz 2013. navodili su da je njegov krvni pritisak bio pod kontrolom, ali i da su primijećeni određeni gubitak tjelesne težine, izraženiji zaostali simptomi ranijeg moždanog udara, uključujući usporen i otežan govor i smanjenu mišićnu snagu, kao i slabija koncentracija i povećan umor, posebno nakon dana provedenog na suđenju. Medicinski službenik Pritvorske jedinice preporučivao je smanjenje rasporeda suđenja prvenstveno kao preventivnu mjeru protiv iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Second Defence Motion Seeking Adjustment of the Trial Sitting Schedule Due to the Health Concerns of the Accused |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130612.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 7. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na drugom ročištu o ovom pitanju, 4. juna 2013, medicinski službenik Pritvorske jedinice svjedočio je pred Pretresnim vijećem o zdravstvenom stanju optuženog. Naveo je da je Mladić bio stabilnog zdravstvenog stanja i da je, s obzirom na njegovu dob, imao relativno dobro stanje srca. Istovremeno je potvrdio određene znakove umora i pogoršanja pojedinih zaostalih simptoma moždanog udara. Medicinski službenik nije prihvatio procjenu stručnjaka odbrane da bi nagli porast krvnog pritiska nužno značio povećan rizik od nove vrste moždanog udara, ali je podržao smanjenje rasporeda radi smanjenja rizika od iscrpljenosti i potpunog fizičkog ili psihičkog iscrpljivanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Odbrana je 16. aprila 2013. podnijela drugi zahtjev za prilagođavanje rasporeda. Tražila je da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da se suđenje ograniči na dva takva dana sedmično, između kojih bi bio dan odmora. Također je tražila dodatni dan odmora u slučaju emocionalne krize ili prolaznog ishemijskog napada. Odbrana se pritom pozvala i na preporuke medicinskog osoblja Pritvorske jedinice, koje je podržavalo četverodnevni raspored kao mjeru za smanjenje iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 12. jula 2013. odbilo i drugi zahtjev. Vijeće je razmatralo medicinske nalaze stručnjaka odbrane i Pritvorske jedinice, ali je zaključilo da predložena izmjena rasporeda nije bila nužna za nastavak suđenja. Žalbeno vijeće je 22. oktobra 2013. razmatralo međužalbu odbrane protiv te odluke. U svojoj odluci potvrdilo je da su stručnjaci odbrane i medicinsko osoblje Pritvorske jedinice različito procjenjivali rizik od ozbiljnog zdravstvenog incidenta, dok je osoblje Pritvorske jedinice smanjenje rasporeda prvenstveno preporučivalo radi sprječavanja iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

=== Procesni prigovori i odluke Pretresnog vijeća ===

U pretpretresnoj fazi odbrana je podnijela više procesnih zahtjeva kojima je osporavala pojedine aspekte optužnice i nastojala osigurati odgovarajuće uslove za pripremu odbrane. Jedan od prvih značajnijih prigovora odnosio se na formu Druge izmijenjene optužnice. Odbrana je tvrdila da u optužnici nisu dovoljno određeni identiteti žrtava i počinioca, kao i datumi i mjesta pojedinih zločina. Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo prigovor, zaključivši da u okolnostima predmeta nije bilo potrebno da Tužilaštvo u optužnici navede dodatne pojedinosti koje nisu nužne za jasno određivanje optužbi. Vijeće je, međutim, naložilo Tužilaštvu da odbrani dostavi podatke o identitetu žrtava kojima je raspolagalo.&lt;ref name=&quot;ICTY_Defence_Form_Indictment_13_10_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Preliminary Motion Objecting to the Form of the Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istog dana Pretresno vijeće odbilo je zahtjev Tužilaštva da se postupak protiv Mladića razdvoji na dva odvojena suđenja. Tužilaštvo je predlagalo da se jedno suđenje odnosi na zločine počinjene u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo na zločine u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini, kao i na uzimanje talaca. Vijeće je zaključilo da bi razdvajanje moglo štetiti optuženom, učiniti postupak složenijim i manje efikasnim te nepotrebno opteretiti svjedoke. Istom odlukom odobreno je uključivanje zločina počinjenog u selu [[Bišina]] u optužnicu, nakon čega je Tužilaštvu naloženo da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;

U pripremi suđenja odbrana je nastojala dobiti pristup povjerljivom materijalu iz drugih predmeta MKSJ-a. Posebno je zatražila pristup povjerljivim materijalima iz predmeta [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], uključujući zaštićene transkripte, dokazne predmete, podneske, odluke i dokumentarne dokaze. Odbrana je zahtjev obrazložila geografskim i vremenskim preklapanjem te činjeničnim vezama između dva predmeta. Pretresno vijeće je o zahtjevu odlučilo 21. marta 2012, razmatrajući opseg mogućeg pristupa materijalima iz ranijeg postupka i primjenu zaštitnih mjera određenih u predmetu Krstić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Access_Krstic_21_03_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Request for Access to Confidential Materials from Krstić Case |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/120321.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=21. 3. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neposredno prije početka suđenja odbrana je podnijela zahtjeve za njegovu odgodu. Pretresno vijeće je 3. maja 2012. odbilo dva zahtjeva kojima je odbrana tražila odgodu početka suđenja za 90 dana. Vijeće je zadržalo ranije utvrđeni datum početka suđenja, 16. maj 2012, dok je početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio predviđen za 29. maj.&lt;ref name=&quot;ICTY_Adjournment_03_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Two Defence Motions Seeking Adjournment of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/120503.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=3. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je 11. maja 2012. zatražila izuzeće predsjedavajućeg sudije [[Alphons Orie|Alphonsa Oriea]] i obustavu postupka. O zahtjevu je odlučio predsjednik MKSJ-a [[Theodor Meron]], koji ga je 15. maja odbio. Meron je zaključio da odbrana nije pokazala da bi razumno informisani posmatrač, na osnovu okolnosti koje je odbrana navela i odgovora sudije Oriea, mogao osnovano smatrati da postoji njegova pristrasnost. Time je potvrđeno da nema procesne prepreke za početak suđenja 16. maja prema ranije utvrđenom rasporedu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_15_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Predsjednik Meron odbacio zahtjev Mladićeve odbrane za diskvalifikaciju sudije Oriea|url=https://www.icty.org/bcs/press/predsjednik-meron-odbacio-zahtjev-mladi%C4%87eve-odbrane-za-diskvalifikaciju-sudije-oriea |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio je odgođen zbog problema s objelodanjivanjem dokaznog materijala. Pretresno vijeće je 24. maja 2012. odredilo 25. juni kao novi datum saslušanja prvog svjedoka Tužilaštva, umjesto ranije predviđenog 29. maja. Vijeće je ocijenilo da propusti u objelodanjivanju imaju utjecaj na pripremu odbrane i da je zbog toga odgoda opravdana, ali nije prihvatilo zahtjev odbrane za odgodom od šest mjeseci. Tužilaštvu je naloženo i da dostavi novi redoslijed svjedoka za početak dokaznog postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Disclosure_24_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak svjedočenja prvog svjedoka tužilaštva na suđenju Mladiću zakazan za 25. jun 2012. |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-svjedo%C4%8Denja-prvog-svjedoka-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-zakazan-za-25-jun-2012 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=24. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Početak dokaznog postupka nije održan ni 25. juna. Pretresno vijeće je 18. juna 2012. suspendovalo početak izvođenja dokaza Tužilaštva do daljnjeg, nakon novih podnesaka odbrane i Tužilaštva u vezi s objelodanjivanjem dokaznog materijala.&lt;ref name=&quot;ICTY_Disclosure_Suspended_18_06_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak izvođenja dokaza tužilaštva na suđenju Mladiću odgođen do daljnjeg |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-izvo%C4%91enja-dokaza-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-odgo%C4%91en-do-daljnjeg |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 6. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon dodatnog razmatranja, Vijeće je 22. juna odredilo 9. juli 2012. kao novi datum početka izvođenja dokaza Tužilaštva. Za prvi period dokaznog postupka, do početka ljetne pauze 20. jula, Tužilaštvu je naloženo da predloži svjedoke na koje su problemi s objelodanjivanjem imali najmanji utjecaj.&lt;ref name=&quot;ICTY_Prosecution_Evidence_09_07_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak izvođenja dokaza tužilaštva na suđenju Mladiću zakazan za 9. jul 2012. |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-izvo%C4%91enja-dokaza-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-zakazan-za-9-jul-2012 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 6. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>260nlt48n70aqmgpmlgxgggh9olr04k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924559</id>
      <parentid>3924540</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:41:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="138779" sha1="bejuv571kegxfr88hpf4egsfb6sap4v" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala nova operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je nova operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje ==

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_SC10101_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_Feb2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.&lt;ref name=&quot;ICTY_CompletionStrategy_May2011&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje u Srbiji ===

Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_96_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Rule_of_Law&quot;&gt;{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Extradition_Met&quot;&gt;{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot;&gt;{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.&lt;ref name=&quot;ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot; /&gt;

=== Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja ===

U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja.

[[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].&lt;ref name=&quot;Reuters_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.&lt;ref name=&quot;CBSNews_2011_Mladic_Nabbed&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.&lt;ref name=&quot;Guardian_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.&lt;ref name=&quot;Reuters_Ljajic_28_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.&lt;ref name=&quot;BBC_Mladic_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot; /&gt;

=== Reakcije javnosti i protesti ===

Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Srbiji ====

Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen &quot;težak period&quot; u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt; Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt;

Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Protest_Trg&quot;&gt;{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje&quot;&gt;{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja.

[[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Neredi&quot;&gt;{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot;&gt;{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;

Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nezavisne_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego &quot;borac za slobodu svog naroda&quot;. Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da &quot;ne udari Srbin na Srbina&quot;.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NSPM_2011_Darko_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Todorovic_SRS&quot;&gt;{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.&lt;ref name=&quot;VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni&quot;&gt;{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Republici Srpskoj ====
[[Datoteka:Бања Лука протести.jpg|mini|desno|300px|Pristalice Mladića na skupu podrške u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
[[Datoteka:Митинг подршке генералу Ратку Младићу у Бањалуци4.jpg|mini|desno|300px|Skup podrške generalu Ratku Mladiću u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
Hapšenje Mladića izazvalo je u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] niz skupova podrške, posebno među boračkim organizacijama i dijelom nacionalno orijentisane javnosti. Prema izvještajima od kraja maja 2011, protestni skupovi održani su na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], u [[Sokolac|Sokocu]], [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Foča|Foči]], [[Kalinovik|Kalinoviku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Zvornik|Zvorniku]], dok je centralni skup održan 31. maja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) bila je organizator ili glavni organizator više tih skupova.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću u Banjaluci |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/901072/miting-podrske-mladicu-u-banjaluci.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih većih skupova održan je 28. maja u [[Sokolac|Sokocu]], gdje se, prema izvještaju agencije Beta, okupilo više od hiljadu ljudi. Na skupu je Mladić predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a [[Dražen Perendija]] kritikovao njegovo hapšenje i najavljeno izručenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-u]].&lt;ref name=&quot;Blic_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Protesti na Sokocu zbog hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/protesti-na-sokocu-zbog-hapsenja-ratka-mladica/er5wtts |newspaper=Blic |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Više hiljada ljudi na protestima na Sokocu |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vise-hiljada-ljudi-na-protestima-na-sokocu/54604 |publisher=[[Radio Sarajevo|Radiosarajevo.ba]] |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan bio je skup 29. maja u [[Kalinovik|Kalinoviku]], Mladićevom rodnom mjestu. Organizovala ga je Boračka organizacija Republike Srpske, a prema izvještajima okupilo se nekoliko hiljada ljudi, uključujući učesnike iz Hercegovine, Sarajevsko-romanijske regije i gornjeg Podrinja. Na skupu je Mladić, također predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a. Predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]] izjavio je da je Mladić ostavio zadatak srpskom narodu da čuva i gradi Republiku Srpsku, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražen Perendija rekao da će Mladić ostati zapamćen među Kalinovčanima i Srbima. Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: &quot;Uzeli ste nam orla, ali je ostalo gnezdo&quot;, a na ulasku u Kalinovik postavaljen je veliki transparent na kojem je ispisano &quot;Dobro došli u Mladićevo, svi smo mi Ratko&quot;.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |title=Skup podrške Mladiću u Kalinoviku |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/900060/skup-podrske-mladicu-u-kalinoviku.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GlasSrpske_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |last=Domazet |first=Željka |title=Podrška Mladiću u rodnom Kalinoviku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/podrska-mladicu-u-rodnom-kalinoviku/58521 |newspaper=Glas Srpske |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Centralni skup održan je 31. maja na [[Trg Krajine|Trgu Krajine]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prema RTS-u, okupilo se oko 10.000 ljudi, dok je Politika izvijestila o više od 12.000 učesnika. Među okupljenima bili su bivši pripadnici VRS-a i građani iz različitih dijelova Republike Srpske. Učesnici su nosili zastave Republike Srpske, fotografije Mladića i ratne zastave Vojske Republike Srpske, a skup je, prema izvještajima, protekao bez većih incidenata.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Miting&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/179244/miting-podrske-mladicu |newspaper=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Cyrl}}&lt;/ref&gt;

Na banjalučkom skupu govorio je predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]], koji je predložio da Mladić bude proglašen &quot;herojem odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske&quot;. Ćurguz je također pozvao Vladu Republike Srpske da osigura sredstva za odbranu Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pred međunarodnim i domaćim sudovima, te da formira stručne timove za njihovu odbranu.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;

Za razliku od organizatora i govornika na skupu, predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] nije prisustvovao banjalučkom protestu. Već 26. maja, neposredno nakon objave Mladićevog hapšenja, Dodik je izjavio da hapšenje predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza koje su države regiona preuzele [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Istovremeno je naglasio da institucije Republike Srpske nisu niti će štititi osobe koje su počinile ratne zločine, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.&lt;ref name=&quot;B92_2011_Mladic_Arrest_Reactions&quot;&gt;{{cite news |title=Dodik says Mladić arrest &quot;fulfills Dayton obligations&quot; |url=https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |newspaper=B92 |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528094522/https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |archive-date=28. 5. 2011 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodikovo odsustvo sa skupa i njegova početna reakcija bili su predmet tadašnjih političkih analiza. Radio Slobodna Evropa ocijenio je da je političko rukovodstvo Republike Srpske nastojalo istovremeno izbjeći otvoreni sukob s nacionalno orijentiranim dijelom biračkog tijela i zadržati odnos saradnje sa zvaničnim Beogradom i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Isti izvor navodi da se na banjalučkom skupu gotovo uopće nije govorilo o zločinima za koje je Mladić bio optužen, već se o njemu govorilo kao o osobi zaslužnoj za stvaranje i opstanak Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Bjelajac&quot;&gt;{{cite news |last=Bjelajac |first=Maja |title=Vlasti RS između Mladićevaca i Beograda |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp_ratko_mladic_ratni_zlocini_rs/24215155.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=5. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Reakcije u Republici Srpskoj nisu, međutim, bile potpuno jedinstvene. Na dan hapšenja u Banjoj Luci zabilježene su različite reakcije građana: od otvorenog protivljenja hapšenju i izražavanja podrške Mladiću do stavova da osoba za koju se utvrdi da je počinila zločine treba za njih odgovarati. Pojedini građani istovremeno su izražavali uvjerenje da Mladić nije kriv i da je njegovo hapšenje negativno za Srbe, ali i stav da bi procesuiranje ratnih zločina moglo pomoći da se društvo prestane baviti ratnim naslijeđem.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_BanjaLuka_1&quot;&gt;{{cite news |title=Banja Luka: Reakcije na hapšenje Mladića |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka-reakcije-na-hapsenje-mladica/54444 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije žrtava, porodica žrtava i zvaničnika Bosne i Hercegovine ====
[[Datoteka:Exhumations in Srebrenica 1996.jpg|mini|desno|300px|Ekshumacije žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] (1996)]]
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|mini|desno|300px|Ekshumirana masovna grobnica žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] u [[Potočari|Potočarima]] (2007)]]
Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je među preživjelima, porodicama žrtava i predstavnicima udruženja žrtava različite reakcije. U Sarajevu su pojedini građani izražavali zadovoljstvo zbog hapšenja, ali i ogorčenje zbog činjenice da je Mladić gotovo 16 godina bio nedostupan pravosuđu. Radio Slobodna Evropa zabilježio je neposredno nakon hapšenja reakcije u kojima su se zadovoljstvo zbog njegovog privođenja i bolna sjećanja na ratne događaje pojavljivali istovremeno.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;/&gt;

Među porodicama žrtava iz [[Srebrenica|Srebrenice]] reakcije su bile različite. [[Sabaheta Fejzić]], koja je u Srebrenici izgubila jedinog sina, supruga i mnoge druge muške članove porodice, izjavila je da hapšenje predstavlja &quot;mali dio pravde&quot; za njeno srce, dušu i bol. Prisjetila se i susreta s Mladićem u [[Potočari]]ma u julu 1995, kada je, prema njenom svjedočenju, Mladić obećavao sigurnost stanovništvu, nakon čega su počela ubistva. Fejzić je navela da su njenog sina odveli dok je porodica napuštala Potočare i da je njegove posmrtne ostatke pronašla u masovnoj grobnici i ukopala dvije godine prije intervjua, dok je još tragala za tijelom supruga.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Mladic_Arrest_Justice&quot;&gt;{{cite news |title='A small bit of justice for my heart' |url=https://www.irishtimes.com/news/a-small-bit-of-justice-for-my-heart-1.582916 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Munira Subašić]], predsjednica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, pozdravila je hapšenje, ali je izrazila žaljenje što žrtve koje su ubijene nisu dočekale taj dan. Izjavila je da je sretna što je doživjela da Mladić bude priveden pravdi i da očekuje da odgovara za ono što je učinio u Srebrenici. Istovremeno je navela da su mnoge druge majke imale istu želju, ali nisu dočekale njegovo hapšenje. Subašić je u Srebrenici izgubila sina, supruga i još 20 članova porodice.&lt;ref name=&quot;Guardian_Subasic_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Serbia arrests Ratko Mladic to 'lift stain' of Bosnia atrocities |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-arrest-serbia-bosnia |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zejna Ademović]] i njene kćerke Sanela, Senada i Zejnija, koje su se nakon rata iz Srebrenice preselile u Irsku, također su reagovale na hapšenje. Porodica je u Srebrenici 1995. izgubila brojne članove u užoj i široj rodbini. Reagujući na vijest o hapšenju, Sanela Ademović je izjavila da je Mladić za njih predstavljao figuru poput [[Hitler]]a i da su im se objavom vijesti vratila sva potisnuta sjećanja na ratne traume. Članice porodice su naglasile da, iako dolazi sa velikim zakašnjenjem, privođenje optuženog predstavlja neophodan korak ka ostvarivanju pravde.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Memories_Flooding_Back&quot;&gt;{{cite news |title=News brings memories flooding back |url=https://www.irishtimes.com/news/news-brings-memories-flooding-back-1.582924 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kada Hotić]], koja je u Srebrenici izgubila sina, supruga i dvojicu braće, također je komentarisala hapšenje. U izjavi koju je prenio [[Los Angeles Times]] dovela je u pitanje vrijeme hapšenja i ocijenila da je Srbija odlučila predati Mladića u trenutku kada joj je njegovo izručenje bilo politički korisno, posebno u kontekstu nastojanja da napreduje prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;LATimes_2011_Chu_Cirjakovic_Mladic&quot;&gt;{{cite news |last1=Chu |first1=Henry |last2=Cirjakovic |first2=Zoran |title=Ratko Mladic’s arrest a milestone for Serbia |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-may-27-la-fg-mladic-arrest-20110527-story.html |newspaper=Los Angeles Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zumra Šehomerović]], članica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, također je govorila o dugom čekanju na hapšenje. U izvještaju [[Deutsche Welle]] nekoliko dana nakon hapšenja izjavila je da joj Mladićevo privođenje znači, ali da je željela da se dogodilo mnogo ranije, dok je on bio mlađi i sposobniji da odgovara pred sudom. Naglasila je i da zločini ne bi trebali ostati nekažnjeni i da počinioci trebaju odgovarati pred pravdom.&lt;ref name=&quot;DW_2011_Paas_Slanjankic_Srebrenica&quot;&gt;{{cite news |last1=Paas |first1=Jörg |last2=Slanjankić |first2=Azer |title=Potresna sjećanja iz Srebrenice: 'Majko, ne daj me, ne ostavljaj me....' |url=https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |publisher=Deutsche Welle |date=10. 7. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525120000/https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |archive-date=25. 5. 2021 |url-status=live |language=bs}}&lt;/ref&gt;

[[Hajra Ćatić]], predsjednica udruženja &quot;[[Žene Srebrenice]]&quot;, ocijenila je hapšenje kao veoma važan događaj nakon 16 godina čekanja. U Srebrenici je izgubila sina i supruga. U razgovoru nakon hapšenja govorila je o značaju Mladićevog privođenja za porodice žrtava.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Cynicism replaces relief after Mladic's arrest |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-27/cynicism-replaces-relief-after-mladics-arrest/2733362 |publisher=ABC News |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među preživjelima Srebrenice bio je i [[Mevludin Orić]], koji je preživio strijeljanje zarobljenika u julu 1995. Nakon hapšenja govorio je o sjećanjima na događaje kojima je svjedočio i o ljudima koji su ubijeni u njegovoj blizini. Njegovo svjedočenje objavljeno je u izvještaju [[ABC News]] o reakcijama preživjelih nakon Mladićevog hapšenja.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Među preživjelima [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] Jasminka Pavlović izjavila je da je, nakon 44 mjeseca provedena pod opsadom, zadovoljna što je Mladić uhapšen i da je &quot;pravda zadovoljena&quot;. Omer Hodžić, koji je također preživio opsadu Sarajeva, rekao je da će pravda na kraju biti zadovoljena, ali da je šteta što Mladić nije uhapšen ranije. Hasan Alagić, sedamdesetšestogodišnji Sarajlija koji je preživio opsadu, ocijenio je da je Srbija djelovala pod pritiskom [[Evropa|Evrope]], ali je istovremeno rekao da mu je drago što je Mladić uhapšen zbog žrtava, posebno onih u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Reakcije preživjelih zabilježene su i u dijaspori. Hajreta Ćustović, koja je živjela u Australiji, izjavila je da je zbog rata izgubila oca, djeda, tetku i više od polovine muških članova porodice. Navela je da je sretna zbog Mladićevog hapšenja, ali i ogorčena zbog toga što je do njega došlo tek nakon 16 godina. Mina Kojić, čiji je otac ubijen u Srebrenici, rekla je da je veoma sretna zbog hapšenja i da ga doživljava kao zatvaranje jednog poglavlja svog života.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Carbonell |first=Rachel |title=Mladic arrest bittersweet for Bosnian survivors |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-28/mladic-arrest-bittersweet-for-bosnian-survivors/2735160 |publisher=ABC News |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Senata Softić-Telalović]], predsjednica Australijsko vijeće bosanskohercegovačkih organizacija, govorila je o reakcijama bosanskohercegovačke zajednice u Australiji nakon hapšenja. Navela je da su članovi zajednice bili zadovoljni zbog hapšenja, ali istovremeno ljuti zbog činjenice da je Mladić toliko dugo izbjegavao hapšenje i suočavanje s pravosuđem.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana nakon hapšenja reakcije preživjelih ponovo su zabilježene povodom Mladićevog prvog pojavljivanja pred MKSJ-om. Suada Kapić, koja je preživjela opsadu Sarajeva i kasnije prikupljala dokumentaciju o životu pod opsadom, rekla je da joj je bilo dovoljno da ga konačno vidi pred sudom. Alma Mašić, koja je tokom rata radila za međunarodnu humanitarnu organizaciju i posjećivala različita ratišta, uključujući Srebrenicu, govorila je o reakcijama porodica žrtava koje je susrela nakon hapšenja. [[The Guardian]] je 3. juna 2011. objavio razgovore s preživjelima i osobama koje su tokom rata radile s civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Beaumont_1&quot;&gt;{{cite news |last=Beaumont |first=Peter |title=Survivors react to Ratko Mladic's court appearance: 'It's too late for euphoria' |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jun/03/survivors-bosnian-war-ratko-mladic |newspaper=The Guardian |date=3. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predstavnici žrtava i zvaničnici Bosne i Hercegovine također su reagovali na hapšenje. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Sadik Ahmetović]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja &quot;satisfakciju za sve žrtve u BiH&quot; i da pokazuje da je pravda spora, ali dostižna. Očekivao je da će Mladiću biti suđeno pred MKSJ-om za zločine za koje je bio optužen.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Kovacevic_Satisfakcija&quot;&gt;{{cite news |last=Kovačević |first=Žana |title=BiH: Hapšenje Mladića satisfakcija za sve žrtve |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bih_hpsenje_satisfakcija_za_sve_zrtve/24205952.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] pozdravio je hapšenje i izrazio zadovoljstvo što će Mladić biti izveden pred sud i odgovarati za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, posebno za zločine počinjene u Srebrenici. Istovremeno je naveo da je hapšenje za porodice žrtava došlo mnogo kasnije nego što je trebalo.&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo_Komsic_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of BiH Presidency Member Željko Komšić for the press over the arrest of Ratko Mladić |url=https://predsjednistvobih.ba/saop/saziv5/default.aspx?id=38161&amp;langTag=en-US |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenje je pozdravio i [[Sven Alkalaj]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], koji je izjavio da je hapšenje dugo očekivano i da predstavlja korak koji može doprinijeti pomirenju u regiji.&lt;ref name=&quot;Reuters_Alkalaj_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=‘Mladic will finally be held accountable’ |url=https://mg.co.za/news/south-africa/2011-05-27-mladic-will-finally-be-held-accountable/ |newspaper=Mail &amp; Guardian |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međunarodne organizacije za ljudska prava također su hapšenje povezivale s pravdom za žrtve. [[Human Rights Watch]] ocijenio je 26. maja 2011. da hapšenje, gotovo 16 godina nakon podizanja optužnice, predstavlja završetak perioda nekažnjivosti povezanog s Mladićevim bijegom i važan događaj za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Mladic Arrest Ends Reign of Impunity |url=https://www.hrw.org/news/2011/05/26/bosnia-mladic-arrest-ends-reign-impunity |publisher=Human Rights Watch |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Amnesty International]] je istog dana hapšenje opisao kao važan korak prema pravdi za žrtve [[Ratni zločin|ratnih zločina]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Amnesty_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladić arrest 'a major step towards justice' |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2011/05/ratko-mladic-arrest-e-major-step-towards-justicee/ |publisher=Amnesty International |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američki predsjednik]] [[Barack Obama]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja važan dan za porodice Mladićevih žrtava, ali da ubijene osobe ne mogu biti vraćene. Izrazio je nadu da će hapšenje porodicama žrtava pružiti određenu utjehu i naglasio da će Mladić sada morati odgovarati pred sudom.&lt;ref name=&quot;Obama_Mladic_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Statement by the President on the Arrest of Ratko Mladic |url=https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2011/05/26/statement-president-arrest-ratko-mladic |publisher=[[Bijela kuća]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transfer u Hag ===

Nakon što je 31. maja 2011. Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odbilo žalbu odbrane i potvrdilo da su ispunjeni uslovi za izručenje, ministrica pravde Srbije [[Snežana Malović]] istog je dana donijela formalnu odluku o izručenju Ratka Mladića [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Prema navodima [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]], odluka je donesena na osnovu ustavnih i zakonskih ovlaštenja ministrice pravde i odluke nadležnog vijeća za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot; /&gt;

Prije izručenja, Mladiću je 31. maja, pod jakim sigurnosnim mjerama, omogućeno da posjeti grob svoje kćerke Ane na beogradskom groblju. Posjeta je održana rano ujutro, a zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije [[Bruno Vekarić]] naveo je da nije bila javno najavljena zbog sigurnosnih razloga. Nakon posjete Mladić je vraćen u pritvorsku jedinicu u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Guardian_Grave_2011&quot;&gt;{{cite news |agency=Associated Press |title=Ratko Mladic visits daughter's grave while waiting for extradition |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/31/mladic-daughter-grave-visit-extradition |newspaper=The Guardian |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izručenje je izvršeno 31. maja 2011. Mladić je prebačen iz Srbije avionom Vlade Srbije, koji je u večernjim satima sletio na [[Aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;|aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;]] u Nizozemskoj. Nakon slijetanja uslijedio je transfer prema Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u [[Scheveningen]]u, gdje su bili smješteni pritvorenici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic extradited from Serbia to The Hague |url=https://www.irishtimes.com/news/ratko-mladic-extradited-from-serbia-to-the-hague-1.877425 |publisher=The Irish Times |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju nizozemskog javnog servisa (NOS), avion je nakon slijetanja uveden u hangar, dok su s aerodroma istovremeno krenuli helikopteri i kolona vozila. Jedan od helikoptera sletio je u krug zatvora u Scheveningenu, dok su u zatvorski kompleks ušla i vozila; NOS u trenutku objavljivanja izvještaja nije mogao sa sigurnošću potvrditi kojim je prijevoznim sredstvom Mladić prebačen iz Rotterdama.&lt;ref name=&quot;NOS_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic aangekomen in Scheveningen |url=https://nos.nl/artikel/244909-mladic-aangekomen-in-scheveningen |publisher=NOS |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio je 31. maja da je Mladić prebačen u pritvor Suda i primljen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Scheveningenu. MKSJ je saopštio da će nakon prijema biti obavljen potpuni ljekarski pregled, da će njegovo zdravstveno stanje biti kontinuirano praćeno kao i da će mu biti pruženo potrebno liječenje. Tribunal je također najavio da će datum njegovog prvog pojavljivanja pred sudijom biti naknadno objavljen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Custody_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić u pritvoru Međunarodnog suda |url=https://www.icty.org/bcs/press/ratko-mladi%C4%87-u-pritvoru-me%C4%91unarodnog-suda |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je 1. juna objavio da je prvo pojavljivanje Mladića pred sudom zakazano za 3. juni 2011. u 10:00 sati u sudnici I.&lt;ref name=&quot;ICTY_InitialAppearance_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prvo stupanje Ratka Mladića pred sud u petak, 3. juna 2011. u 10:00 sati |url=https://www.icty.org/bcs/press/prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-u-petak-3-juna-2011-u-1000-sati |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Pretpretresni postupak ==

=== Prvo pojavljivanje pred Sudom ===

Prvo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 3. juna 2011. u sudnici I u [[Hag]]u. Pretresnim vijećem predsjedavao je sudija [[Alphons Orie]], a članovi vijeća bili su [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order for Initial Appearance |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za potrebe prvog pojavljivanja Mladiću je 1. juna 2011. dodijeljen branilac po službenoj dužnosti, advokat [[Aleksandar Aleksić]] iz Srbije. Njegovo imenovanje odnosilo se na prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je bila potrebna pravna zastupljenost do imenovanja stalnog branioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Assignment_Aleksic&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Assignment of Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/121108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 11. 2012 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta sudija [[Alphons Orie|Orie]] utvrdio je identitet optuženog i objasnio mu njegova procesna prava. U skladu s pravilom 62 Pravilnika o postupku i dokazima, optuženom je trebalo pročitati optužnicu ili je omogućiti da bude pročitana na jeziku koji razumije. Orie je Mladića pitao želi li da mu se optužnica pročita u cijelosti. Mladić je odgovorio: &quot;Ne želim da mi se pročita nijedno slovo ili rečenica te optužnice.&quot; Nakon što se odrekao prava da mu se optužnica pročita u cijelosti, sudija Orie pročitao je samo njen sažetak, kako bi sa sadržajem optužnice bili upoznati optuženi i javnost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence motion seeking to disqualify the Honourable Judge Alphons Orie and the Honourable Judge Christoph Flugge |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presdec/en/160826.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 8. 2016 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sažetak optužnice obuhvatio je navode o zločinima za koje se Mladić teretio, uključujući [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U okviru optužnice Mladiću se stavljala na teret individualna krivična odgovornost prema članu 7(1) Statuta MKSJ-a, kao i odgovornost nadređenog prema članu 7(3).&lt;ref name=&quot;ICTY_KeyInformation&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić Case – Key Information &amp; Timeline |url=https://www.icty.org/en/node/10764 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon čitanja sažetka optužnice, Mladić je odbio da se izjasni o krivici. Rekao je da želi dodatno vrijeme da pročita optužnicu i razmotri njene navode sa svojim advokatima. U vezi s optužnicom izjavio je da mu je potrebno više od mjesec dana za razmatranje onoga što je nazvao &quot;monstruoznim riječima&quot;.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest, 14 June 2011 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_97_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=14. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Branilac Aleksandar Aleksić rekao je da je sa Mladićem pregledao optužnicu, koja je imala 37 stranica, te da nije stekao utisak da Mladić nije razumio optužbe protiv njega. Mladić se, međutim, nije želio izjasniti o krivici tokom tog ročišta.&lt;ref name=&quot;IWPR_03_06_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Mladić odbio da se izjasni o krivici |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladic-odbio-da-se-izjasni-o-krivici |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je zbog toga odgodilo izjašnjenje o krivici i zakazalo novo pojavljivanje za 4. juli 2011. Sudija Orie najavio je da će, ukoliko Mladić ni tada ne bude želio da se izjasni, u njegovo ime biti uneseno izjašnjenje da nije kriv.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;/&gt;

=== Izjašnjenje o krivici ===

Novo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 4. jula 2011. u sudnici I u Hagu. Ročište je bilo zakazano nakon što se Mladić na prvom pojavljivanju 3. juna nije izjasnio o krivici.&lt;ref name=&quot;ICTY_FurtherInitial_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ponovno prvo stupanje Ratka Mladića pred Sud – završen proces akreditovanja |url=https://www.icty.org/bcs/press/ponovno-prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-%E2%80%93-zavr%C5%A1en-proces-akreditovanja |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 08 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-08-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ročištem je predsjedavao sudija [[Alphons Orie]], koji je zajedno sa sudijama [[Christoph Flügge|Christophom Flüggeom]] i [[Bakone Justice Moloto|Bakoneom Justiceom Molotom]] činio Pretresno vijeće I. Mladića je zastupao branilac po službenoj dužnosti [[Aleksandar Aleksić]], kojeg je zamjenik sekretara MKSJ-a odredio 2. juna 2011. za prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je do imenovanja stalnog branioca bila potrebna pravna zastupljenost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Aleksic_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/130108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 1. 2013 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta 4. jula 2011. Mladić je ponovo pokrenuo pitanje sastava svoje odbrane. Protivio se tome da ga u postupku zastupa tadašnji dežurni branilac Aleksandar Aleksić i insistirao je na advokatima koje je sam želio angažovati. U prethodnim sedmicama Sekretarijat MKSJ-a nastojao je omogućiti Mladiću razgovore s advokatima koje je predložio. Mladić je 22. juna Sekretarijatu dostavio listu od sedam advokata, poredanih prema njegovim preferencijama, a 29. juna podnio je zahtjev za dodjelu branioca koje bi finansirao Tribunal i izjavu o svom imovnom stanju. U tom zahtjevu naveo je [[Miloš Šaljić|Miloša Šaljića]] i [[Branko Lukić (advokat)|Branka Lukića]]. Budući da Šaljić i Lukić u tom trenutku nisu bili na listi branioca koje je Sekretarijat već smatrao kvalifikovanim za imenovanje, njihove kvalifikacije morale su biti provjerene prije eventualnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision (Assignment of Counsel) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/110722.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ročišta Mladić je više puta prekidao sudiju Oriea. U jednom trenutku obraćao se i posjetiocima u galeriji, zbog čega ga je sudija upozorio da mora poštovati red u sudnici. Mladić je također stavio kapu, objašnjavajući da mu je hladno, a sudija mu je naložio da je skine. Mladić je, između ostalog, nastojao objasniti zbog čega želi da ga zastupaju advokati koje je sam izabrao, navodeći da ne želi da mu se odbrana nameće. Branilac Aleksić izvijestio je vijeće da Mladić nije želio razgovarati s njim o svom izjašnjenju.&lt;ref name=&quot;Guardian_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Gabbatt |first=Adam |title=Ratko Mladic ejected from war crimes court after refusing to enter plea |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jul/04/ratko-mladic-ejected-court |newspaper=The Guardian |date=4. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladiću naloženo da napusti sudnicu |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladicu-nalozeno-da-napusti-sudnicu |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Kada je Pretresno vijeće nastavilo s postupkom izjašnjenja o krivici, Mladić je odbio da se izjasni. Nastavio je prekidati sudiju i odbijao pratiti postupak, između ostalog skinuvši slušalice za simultani prijevod. Nakon više upozorenja, sudija Orie naredio je da Mladić bude udaljen iz sudnice. Ročište je nakratko prekinuto, nakon čega je nastavljeno bez njegovog prisustva u sudnici.&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SENSE_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic ejected from courtroom, judge enters a plea of not guilty on his behalf |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=12956 |publisher=SENSE Agency |date=4. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon udaljavanja Mladića, sudija Orie nastavio je postupak i pročitao tačke optužnice. Operativna optužnica koja je tada bila na snazi bila je Druga izmijenjena optužnica od 1. juna 2011. i sadržavala je 11 tačaka: dvije tačke za genocid, pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_SecondAmendedIndictment&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecution's Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Mladić nije lično izjasnio o krivici, Pretresno vijeće je, u skladu s pravilom 62(A)(iv) Pravilnika o postupku i dokazima, u njegovo ime unijelo izjašnjenje da nije kriv po svih 11 tačaka optužnice. MKSJ je u kasnijim službenim dokumentima ovaj događaj evidentirao kao ''&quot;not guilty plea&quot;'' unesen u ime optuženog 4. jula 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_CaseOverview&quot;&gt;{{cite web |title=Predmet Ratko Mladić – Osnovne informacije i hronologija postupka |url=https://www.icty.org/bcs/cases/predmet-ratko-mladi%C4%87%E2%80%93osnovne-informacije-i-hronologija-postupka |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izjašnjenjem unesenim u njegovo ime Mladić je formalno negirao krivicu po svih 11 tada važećih tačaka optužnice. Time nije odlučeno o osnovanosti optužbi, već je ispunjen procesni zahtjev u pogledu izjašnjenja optuženog, čime su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen u pretpretresnoj fazi.&lt;ref name=&quot;ICC_Rules_of_Procedure_and_Evidence&quot;&gt;{{cite web |title=Rules of Procedure and Evidence |url=https://www.icc-cpi.int/sites/default/files/RulesProcedureEvidenceEng.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_2011_ICTY_S2011716&quot;&gt;{{cite web |last=Robinson |first=Patrick |title=Assessment and report of Judge Patrick Robinson, President of the International Tribunal for the Former Yugoslavia, provided to the Security Council pursuant to paragraph 6 of Security Council resolution 1534 (2004) (S/2011/716) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_16nov2011_en.pdf |publisher=United Nations Security Council |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Formiranje odbrane ===

Nakon imenovanja [[Aleksandr Aleksić|Aleksandra Aleksića]] za branioca po službenoj dužnosti za početno pojavljivanje i druga pitanja do imenovanja stalnog branioca, pitanje sastava Mladićeve odbrane ostalo je neriješeno. Mladić je zatražio da njegov glavni branilac bude [[Branko Lukić]], beogradski advokat koji je već zastupao više optuženih pred MKSJ-om. Mladić je Lukiću 20. jula 2011. dao punomoć za zastupanje pred Tribunalom, nakon čega je Sekretarijat započeo postupak njegovog formalnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;SENSE_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladić izabrao Branka Lukića za branioca |url=https://archive.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTS_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Branko Lukić brani Mladića |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/927818/branko-lukic-brani-mladica.html |website=RTS |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zamjenik sekretara MKSJ-a je 22. jula 2011. formalno imenovao Lukića za glavnog branioca na privremeni period od 120 dana i istovremeno razriješio Aleksića dužnosti. Privremeno imenovanje bilo je povezano s postupkom utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti, odnosno provjerom ispunjava li uslove da troškove odbrane snosi Tribunal. U odluci je navedeno da je takvo privremeno imenovanje bilo potrebno kako bi se osiguralo njegovo pravo na branioca dok Sekretarijat ne završi provjeru njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot; /&gt;

Lukićev privremeni angažman produžen je 18. novembra 2011. za dodatnih 120 dana, počevši od 19. novembra. Sekretarijat je naveo da je produženje potrebno radi zaštite Mladićevog prava na branioca dok je još trajala provjera njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Lukic_Extension_18_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Decision/NotIndexable/IT-09-92/FND723R0000350921.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot;&gt;{{cite news |title=Decision (Case No. IT-09-92-PT) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/120223.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na zahtjev Lukića, Sekretar MKSJ-a je 23. februara 2012. imenovao [[Miodrag Stojanović (advokat)|Miodraga Stojanovića]], advokata iz Bosne i Hercegovine, za njegovog subranioca. Stojanović je u početku bio imenovan privremeno, dok je postupak utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti još bio u toku.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot; /&gt; Službeni sedmični izvještaj MKSJ-a od istog datuma također navodi da je Stojanović imenovan za subranioca Ratka Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_23_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 23 February 2012 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2012/weekly_update_659.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je u odbrambeni tim uključen i [[Dragan Ivetić]], koji je 4. juna 2012. imenovan za pravnog savjetnika odbrane. Ivetić u toj fazi nije bio formalno imenovan za subranioca, ali mu je Pretresno vijeće naknadno omogućilo da učestvuje u pojedinim procesnim radnjama. Dana 17. septembra 2012. vijeće je njemu i Nenadu Petrušiću odobrilo da unakrsno ispituju svjedoke i podnose podneske povezane sa svjedočenjem, uz uslov da u sudnici bude prisutan glavni branilac ili subranilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_LegalConsultant_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Review of Registrar's Decision |url=https://www.worldcourts.com/icty/eng/decisions/2013.09.30_Prosecutor_v_Mladic.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 9. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Finansijska provjera završena je početkom 2013. Sekretar MKSJ-a utvrdio je da Mladić može učestvovati u troškovima svoje odbrane u iznosu od 60.992 eura, dok je preostale troškove trebalo da snosi Tribunal. U procjeni su uzeti u obzir njegovi prihodi i imovina, uključujući penziju i vrijednost porodične kuće, uz odbijanje procijenjenih životnih troškova.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_06_02_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Sedmična konferencija za štampu MKSJ - 7. februar 2013. |url=https://www.icty.org/bcs/press/sedmi%C4%8Dna-konferencija-za-%C5%A1tampu-mksj-7-februar-2013 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_Mladic_Defence_Costs_01_02_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Sud odlučio da Mladić može da snosi deo troškova odbrane |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/sud-odlucio-da-mladic-moze-da-snosi-deo-troskova-odbrane |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=1. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka finansijske provjere, privremeni status odbrane je promijenjen. Prema kasnijem službenom prikazu u prvostepenoj presudi, 31. januara 2013. zamjenik sekretara je trajno imenovao Branka Lukića za branioca, a Miodraga Stojanovića za subranioca. Sedmični izvještaj MKSJ-a od 31. januara 2013. također je zabilježio da su Lukić i Stojanović imenovani za stalnog branioca i subranioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_31_01_2013&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 31 January 2013 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2013/weekly_update_702.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 1. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav sastav odbrane ostao je na snazi tokom većeg dijela suđenja. Lukić je bio glavni branilac, dok je Stojanović djelovao kao subranilac. Ivetić je kao pravni savjetnik i član odbrambenog tima postepeno dobivao šira ovlaštenja za učešće u postupku. Tokom 2014. i 2015. Pretresno vijeće mu je omogućilo da u određenim fazama samostalno ili uz prisustvo glavnog branioca ili subranioca ispituje svjedoke i učestvuje u procesnim radnjama odbrane.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

Dana 19. januara 2017. Sekretar MKSJ-a povukao je imenovanje Stojanovića za subranioca i na njegovo mjesto imenovao Dragana Ivetića, s početkom djelovanja istog dana. Time je Ivetić iz statusa pravnog savjetnika prešao u formalni položaj subranioca, dok je Branko Lukić ostao glavni branilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_19_01_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Withdrawal and Assignment of Co-Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/170119.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=19. 1. 2017 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tako su u završnoj fazi prvostepenog postupka Mladićevu formalnu odbranu činili glavni branilac Branko Lukić i subranilac Dragan Ivetić. Obojica su učestvovala u završnim riječima odbrane u decembru 2016, kada su tražili oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, a nakon prvostepene presude nastavili su zastupati Mladića u žalbenom postupku pred [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove]].&lt;ref name=&quot;SENSE_Closing_09_12_2016&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic’s Defense: Prosecution Failed to Meet Burden of Proof |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=17153 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=9. 12. 2016 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Appeal_Defence_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Notice of Filing of Public Redacted Appeal Brief on Behalf of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/mladic-13-56/001_MLADIC-DEFENCE_NOTICE_OF_FILING_OF_PUBLIC_REDACTED_APPEAL_BRIEF_ON_BEHALF_OF_RATKO_MLADIC.PDF |publisher=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=11. 9. 2018 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstveno stanje i ljekarski pregledi ===

Nakon transfera u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u Hagu Mladićevo zdravstveno stanje bilo je predmet početnog medicinskog praćenja. MKSJ je 8. juna 2011. saopštio da je Mladić tokom prve sedmice boravka u Pritvorskoj jedinici bio podvrgnut uobičajenom početnom praćenju, uključujući medicinske preglede i različita testiranja. Sekretarijat je istovremeno odbacio pojedine medijske navode o njegovom zdravstvenom stanju kao netačne ili zastarjele te naglasio da zbog pravila o povjerljivosti nije mogao iznositi konkretne informacije o njegovom zdravstvenom stanju.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana kasnije, 15. juna 2011, MKSJ je saopštio da su obavljeni svi potrebni medicinski testovi kako bi se dobila potpunija procjena Mladićevog zdravstvenog stanja. Prema pravilima Pritvorske jedinice, imao je pravo i na pregled kod ljekara po vlastitom izboru, ali je Sekretarijat naveo da takav zahtjev tada nije bio podnesen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_15_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 15 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-15-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 6. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom jeseni 2011. zdravstveno stanje postalo je i procesno pitanje. Nakon što je Tužilaštvo u postupku razmatranja zahtjeva za razdvajanje optužnice iznijelo navode povezane sa zdravstvenim stanjem optuženog, Pretresno vijeće je ocijenilo da su dotadašnje tvrdnje bile &quot;spekulativne i nepotkrijepljene&quot;. Vijeće je naglasilo da, bez odgovarajuće medicinske dokumentacije, ne može zasnivati zaključke na medijskim izvještajima ili drugim izvorima koji nisu stručna medicinska procjena.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber orders medical examination of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-orders-medical-examination-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na statusnoj konferenciji 10. novembra 2011. Mladić nije prisustvovao zbog bolesti. Nakon toga Pretresno vijeće je 16. novembra, na osnovu pravila 74a Pravilnika o postupku i dokazima, naložilo Sekretarijatu da imenuje medicinskog stručnjaka koji će obaviti potpuni ljekarski pregled optuženog. Zadatak stručnjaka bio je procijeniti njegovo tadašnje opće zdravstveno stanje, medicinsku historiju i zdravstvene probleme koji su postojali prije dolaska u Pritvorsku jedinicu, kao i odnos između ranijih zdravstvenih problema i njegovog tadašnjeg stanja. Vijeće je obrazložilo da bi takav izvještaj pomogao u procjeni mogućeg utjecaja njegovog zdravstvenog stanja na pripremu suđenja i na eventualne buduće zahtjeve povezane sa zdravljem.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_Order_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Order for a medical examination of the accused pursuant to Rule 74bis |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/111116.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski pregled obavljen je krajem novembra odnosno početkom decembra 2011, a Sekretarijat je 6. decembra dostavio Pretresnom vijeću izvještaj medicinskog stručnjaka. Izvještaj je bio povjerljiv, ali je njegov zaključak kasnije prenesen u javnim procesnim odlukama. Medicinski stručnjak je, nakon razmatranja Mladićevih zdravstvenih problema prije dolaska u Pritvorsku jedinicu i tokom prvog perioda boravka u njoj, zaključio da je Mladić u tadašnjem stanju bio sposoban prisustvovati aktivnostima Tribunala koje su se odnosile na njega.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Report_06_12_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Registrar's Submission of Medical Report |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/131115.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 12. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Mladić's interlocutory appeal regarding modification of trial sitting schedule due to health concerns |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/acdec/en/131022.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 10. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu dostupne medicinske procjene Pretresno vijeće je u februaru 2012. odredilo raspored prema kojem je suđenje trebalo početi 14. maja 2012. i odvijati se prema tada utvrđenom rasporedu. U obrazloženju kasnijih odluka Vijeće je zdravstvenu procjenu iz decembra 2011. koristilo kao dio osnove za ocjenu Mladićeve sposobnosti da prisustvuje sudskim sjednicama.&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_Order_15_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/120215.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2012. Sekretarijat je, na zahtjev Mladića, odredio neuropsihijatra [[Ratko Kovačević|Ratka Kovačevića]] i psihologinju [[Bojana Dimitrijević|Bojanu Dimitrijević]] kao stručnjake odbrane za pregled njegovog zdravstvenog stanja i medicinske dokumentacije. Njihovi pregledi obavljeni su 31. oktobra te 1. i 2. novembra 2012. u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Na osnovu njihovog izvještaja odbrana je 15. januara 2013. zatražila da se raspored suđenja smanji s pet na četiri dana sedmično. Stručnjaci odbrane smatrali su da bi tokom suđenja kod Mladića moglo doći do pojačane emocionalne napetosti i naglog porasta [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]], što su povezivali s rizikom od prolaznog ishemijskog napada (TIA) i mogućeg novog [[Moždani udar|moždanog udara]]. Predložili su da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da nakon dva radna dana slijedi dan odmora.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 13. marta 2013. odbilo prvi zahtjev odbrane za izmjenu rasporeda. Vijeće je ocijenilo da zaključci stručnjaka odbrane o riziku od TIA-e nisu dovoljno uvjerljivi, između ostalog zato što procjena takvog rizika zahtijeva mišljenje odgovarajućeg medicinskog specijaliste. Vijeće je također zaključilo da odbrana nije dokazala da je promjena rasporeda neophodna za vođenje postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_First_Health_Decision_13_03_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Motion Seeking Adjustment of Modalities of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130313_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 3. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su zdravstveno stanje Mladića kontinuirano pratili medicinski službenici Pritvorske jedinice. U izvještajima iz 2013. navodili su da je njegov krvni pritisak bio pod kontrolom, ali i da su primijećeni određeni gubitak tjelesne težine, izraženiji zaostali simptomi ranijeg moždanog udara, uključujući usporen i otežan govor i smanjenu mišićnu snagu, kao i slabija koncentracija i povećan umor, posebno nakon dana provedenog na suđenju. Medicinski službenik Pritvorske jedinice preporučivao je smanjenje rasporeda suđenja prvenstveno kao preventivnu mjeru protiv iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Second Defence Motion Seeking Adjustment of the Trial Sitting Schedule Due to the Health Concerns of the Accused |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130612.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 7. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na drugom ročištu o ovom pitanju, 4. juna 2013, medicinski službenik Pritvorske jedinice svjedočio je pred Pretresnim vijećem o zdravstvenom stanju optuženog. Naveo je da je Mladić bio stabilnog zdravstvenog stanja i da je, s obzirom na njegovu dob, imao relativno dobro stanje srca. Istovremeno je potvrdio određene znakove umora i pogoršanja pojedinih zaostalih simptoma moždanog udara. Medicinski službenik nije prihvatio procjenu stručnjaka odbrane da bi nagli porast krvnog pritiska nužno značio povećan rizik od nove vrste moždanog udara, ali je podržao smanjenje rasporeda radi smanjenja rizika od iscrpljenosti i potpunog fizičkog ili psihičkog iscrpljivanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Odbrana je 16. aprila 2013. podnijela drugi zahtjev za prilagođavanje rasporeda. Tražila je da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da se suđenje ograniči na dva takva dana sedmično, između kojih bi bio dan odmora. Također je tražila dodatni dan odmora u slučaju emocionalne krize ili prolaznog ishemijskog napada. Odbrana se pritom pozvala i na preporuke medicinskog osoblja Pritvorske jedinice, koje je podržavalo četverodnevni raspored kao mjeru za smanjenje iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 12. jula 2013. odbilo i drugi zahtjev. Vijeće je razmatralo medicinske nalaze stručnjaka odbrane i Pritvorske jedinice, ali je zaključilo da predložena izmjena rasporeda nije bila nužna za nastavak suđenja. Žalbeno vijeće je 22. oktobra 2013. razmatralo međužalbu odbrane protiv te odluke. U svojoj odluci potvrdilo je da su stručnjaci odbrane i medicinsko osoblje Pritvorske jedinice različito procjenjivali rizik od ozbiljnog zdravstvenog incidenta, dok je osoblje Pritvorske jedinice smanjenje rasporeda prvenstveno preporučivalo radi sprječavanja iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

=== Procesni prigovori i odluke Pretresnog vijeća ===

U pretpretresnoj fazi odbrana je podnijela više procesnih zahtjeva kojima je osporavala pojedine aspekte optužnice i nastojala osigurati odgovarajuće uslove za pripremu odbrane. Jedan od prvih značajnijih prigovora odnosio se na formu Druge izmijenjene optužnice. Odbrana je tvrdila da u optužnici nisu dovoljno određeni identiteti žrtava i počinioca, kao i datumi i mjesta pojedinih zločina. Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo prigovor, zaključivši da u okolnostima predmeta nije bilo potrebno da Tužilaštvo u optužnici navede dodatne pojedinosti koje nisu nužne za jasno određivanje optužbi. Vijeće je, međutim, naložilo Tužilaštvu da odbrani dostavi podatke o identitetu žrtava kojima je raspolagalo.&lt;ref name=&quot;ICTY_Defence_Form_Indictment_13_10_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Preliminary Motion Objecting to the Form of the Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istog dana Pretresno vijeće odbilo je zahtjev Tužilaštva da se postupak protiv Mladića razdvoji na dva odvojena suđenja. Tužilaštvo je predlagalo da se jedno suđenje odnosi na zločine počinjene u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo na zločine u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini, kao i na uzimanje talaca. Vijeće je zaključilo da bi razdvajanje moglo štetiti optuženom, učiniti postupak složenijim i manje efikasnim te nepotrebno opteretiti svjedoke. Istom odlukom odobreno je uključivanje zločina počinjenog u selu [[Bišina]] u optužnicu, nakon čega je Tužilaštvu naloženo da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;

U pripremi suđenja odbrana je nastojala dobiti pristup povjerljivom materijalu iz drugih predmeta MKSJ-a. Posebno je zatražila pristup povjerljivim materijalima iz predmeta [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], uključujući zaštićene transkripte, dokazne predmete, podneske, odluke i dokumentarne dokaze. Odbrana je zahtjev obrazložila geografskim i vremenskim preklapanjem te činjeničnim vezama između dva predmeta. Pretresno vijeće je o zahtjevu odlučilo 21. marta 2012, razmatrajući opseg mogućeg pristupa materijalima iz ranijeg postupka i primjenu zaštitnih mjera određenih u predmetu Krstić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Access_Krstic_21_03_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Request for Access to Confidential Materials from Krstić Case |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/120321.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=21. 3. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neposredno prije početka suđenja odbrana je podnijela zahtjeve za njegovu odgodu. Pretresno vijeće je 3. maja 2012. odbilo dva zahtjeva kojima je odbrana tražila odgodu početka suđenja za 90 dana. Vijeće je zadržalo ranije utvrđeni datum početka suđenja, 16. maj 2012, dok je početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio predviđen za 29. maj.&lt;ref name=&quot;ICTY_Adjournment_03_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Two Defence Motions Seeking Adjournment of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/120503.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=3. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je 11. maja 2012. zatražila izuzeće predsjedavajućeg sudije [[Alphons Orie|Alphonsa Oriea]] i obustavu postupka. O zahtjevu je odlučio predsjednik MKSJ-a [[Theodor Meron]], koji ga je 15. maja odbio. Meron je zaključio da odbrana nije pokazala da bi razumno informisani posmatrač, na osnovu okolnosti koje je odbrana navela i odgovora sudije Oriea, mogao osnovano smatrati da postoji njegova pristrasnost. Time je potvrđeno da nema procesne prepreke za početak suđenja 16. maja prema ranije utvrđenom rasporedu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_15_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Predsjednik Meron odbacio zahtjev Mladićeve odbrane za diskvalifikaciju sudije Oriea|url=https://www.icty.org/bcs/press/predsjednik-meron-odbacio-zahtjev-mladi%C4%87eve-odbrane-za-diskvalifikaciju-sudije-oriea |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio je odgođen zbog problema s objelodanjivanjem dokaznog materijala. Pretresno vijeće je 24. maja 2012. odredilo 25. juni kao novi datum saslušanja prvog svjedoka Tužilaštva, umjesto ranije predviđenog 29. maja. Vijeće je ocijenilo da propusti u objelodanjivanju imaju utjecaj na pripremu odbrane i da je zbog toga odgoda opravdana, ali nije prihvatilo zahtjev odbrane za odgodom od šest mjeseci. Tužilaštvu je naloženo i da dostavi novi redoslijed svjedoka za početak dokaznog postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Disclosure_24_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak svjedočenja prvog svjedoka tužilaštva na suđenju Mladiću zakazan za 25. jun 2012. |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-svjedo%C4%8Denja-prvog-svjedoka-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-zakazan-za-25-jun-2012 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=24. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Početak dokaznog postupka nije održan ni 25. juna. Pretresno vijeće je 18. juna 2012. suspendovalo početak izvođenja dokaza Tužilaštva do daljnjeg, nakon novih podnesaka odbrane i Tužilaštva u vezi s objelodanjivanjem dokaznog materijala.&lt;ref name=&quot;ICTY_Disclosure_Suspended_18_06_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak izvođenja dokaza tužilaštva na suđenju Mladiću odgođen do daljnjeg |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-izvo%C4%91enja-dokaza-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-odgo%C4%91en-do-daljnjeg |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 6. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon dodatnog razmatranja, Vijeće je 22. juna odredilo 9. juli 2012. kao novi datum početka izvođenja dokaza Tužilaštva. Za prvi period dokaznog postupka, do početka ljetne pauze 20. jula, Tužilaštvu je naloženo da predloži svjedoke na koje su problemi s objelodanjivanjem imali najmanji utjecaj.&lt;ref name=&quot;ICTY_Prosecution_Evidence_09_07_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak izvođenja dokaza tužilaštva na suđenju Mladiću zakazan za 9. jul 2012. |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-izvo%C4%91enja-dokaza-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-zakazan-za-9-jul-2012 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 6. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Suđenje ==

=== Uvodne riječi ===

Suđenje Ratku Mladiću počelo je 16. maja 2012. u sudnici I MKSJ-a u Hagu. Tužilaštvo je svoje uvodno izlaganje iznijelo 16. i 17. maja, čime je formalno započelo suđenje. Prvog dana predsjedavajući sudija [[Alphons Orie|Alphons Orie]] otvorio je postupak, nakon čega je Tužilaštvo predstavilo osnovne tvrdnje optužnice i najavilo dokaze kojima je namjeravalo potkrijepiti navode protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Start of Ratko Mladić Trial |url=https://www.icty.org/en/content/start-ratko-mladić-trial |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U uvodnom izlaganju Tužilaštvo je predmet predstavilo kroz četiri glavne cjeline optužnice: zločine počinjene u općinama širom Bosne i Hercegovine, kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], zločine počinjene nakon [[Genocid u Srebrenici|pada Srebrenice]] u julu 1995. te uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Prema navodima optužnice, Mladić je za te zločine odgovaran kao učesnik u više [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženih zločinačkih poduhvata]] i na osnovu individualne i komandne odgovornosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot; /&gt;

Tužilaštvo je posebno istaklo da će dokazivati Mladićevu ulogu u strukturama vlasti i komandovanja [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]], njegov odnos prema političkom i vojnom rukovodstvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]] te njegovu povezanost s djelovanjem snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na područjima obuhvaćenim optužnicom. U okviru najavljenih dokaza Tužilaštvo je ukazalo na iskaze svjedoka, dokumentaciju, presretnute komunikacije i druge materijale za koje je smatralo da mogu pokazati Mladićevo znanje o zločinima, njegovu ulogu u njihovom izvršenju i odnos prema podređenim strukturama.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot; /&gt;

Drugog dana, 17. maja, Tužilaštvo je nastavilo iznošenje uvodnih navoda. U tom dijelu dodatno je predstavljen način na koji je Tužilaštvo namjeravalo povezati pojedinačne događaje i zločine s navodnom širom zajedničkom kriminalnom svrhom, uključujući trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], odnosno drugog nesrpskog stanovništva, s područja koja su bosanski Srbi nastojali staviti pod svoju kontrolu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot; /&gt;

Mladićeva odbrana nije iznijela uvodno izlaganje na početku suđenja. Prema kasnijem pregledu postupka, odbrana je odlučila da ne iznese vlastitu uvodnu riječ, nego da započne s izvođenjem vlastitih dokaza nakon završetka dokaznog postupka Tužilaštva.&lt;ref name=&quot;ICD_Mladic_Trial_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Nilsson |first=Jonas |title=The Mladić Trial – The Last Case Before the ICTY |journal=ICD Brief |issue=23 |publisher=International Crimes Database |date=septembar 2018 |url=https://www.internationalcrimesdatabase.org/upload/documents/20180927T105952-ICD%20Brief%20on%20the%20Mladic%20case%2019%20September%202018.pdf |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Po završetku uvodnih izlaganja, početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio je prvobitno predviđen za 29. maj 2012. Međutim, zbog problema s objelodanjivanjem dokaznog materijala taj datum je naknadno odgođen. Dokazni postupak Tužilaštva konačno je počeo 9. jula 2012, čime je započelo izvođenje dokaza pred Pretresnim vijećem.&lt;ref name=&quot;ICTY_Prosecution_Evidence_09_07_2012&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PL782C8F10C5478861 Suđenje Ratku Mladiću i srodni postupci] – zvanični video-materijali [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]] na [[YouTube]]u {{en simbol}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>bejuv571kegxfr88hpf4egsfb6sap4v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924560</id>
      <parentid>3924559</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:22:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3924560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="138946" sha1="jqt7mdl4fu30sv3r4sbdm7g32hon358" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; font-size:88%; line-height:1.5em; border-collapse:collapse; background-color:#ffffff; border:1px solid #a2a9b1;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; font-size:125%; font-weight:bold; padding:8px; text-align:center;&quot; | Suđenje Ratku Mladiću
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:6px 0 4px 0; background-color:#ffffff; border-bottom:1px solid #a2a9b1;&quot; | [[Datoteka:Mladić Trial Judgement (crop).jpg|250px|Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a]]&lt;br /&gt;&lt;small style=&quot;font-size:90%; color:#555;&quot;&gt;Ratko Mladić u sudnici MKSJ-a tokom izricanja prvostepene presude 22. novembra 2017.&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Informacije o predmetu
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; width:40%; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Tražen
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optuženi
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | [[Ratko Mladić]]
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Potjernica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 25. juli 1995.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Status hapšenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Uhapšen
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Hapšenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 26. maj 2011. ([[Srbija]])
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Izručenje
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 31. maj 2011. ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija|Pritvorska jedinica UN-a]], [[Den Haag|Hag]])
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Nagrada
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 5 miliona [[Američki dolar|USD]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1999.)&lt;br /&gt;10 miliona [[Euro|EUR]] ([[Srbija]], 2010.)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | U bjekstvu
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | 15 godina i 10 mjeseci
|- style=&quot;background-color:#fcf8f8;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužnica
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | '''Prvobitna:''' 24. juli 1995.&lt;br /&gt;'''Operativna:''' 16. decembar 2011.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; | Optužbe
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f0e6e6;&quot; |
* [[Genocid]] (2 tačke)
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff; text-align:center; font-weight:bold; padding:4px;&quot; | Tok suđenja
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Oznaka predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | IT-09-92 (MKSJ)&lt;br /&gt;MICT-13-56 (MICT)
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Početak suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 16. maj 2012.
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Kraj suđenja
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 15. decembar 2016.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pretresno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | [[Alphons Orie]] (predsjedavajući)&lt;br /&gt;Bakone Justice Moloto&lt;br /&gt;Christoph Flügge
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prvostepena presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 22. novembar 2017.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Žalbeno vijeće
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Prisca Matimba Nyambe (predsj.)&lt;br /&gt;Aminatta Lois Runeni N’gums&lt;br /&gt;Seymour Panton&lt;br /&gt;Elizabeth Ibanda-Nahamya&lt;br /&gt;Mustapha El Baaj
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Pravosnažna presuda
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | 8. juni 2021.
|- style=&quot;background-color:#ffffff;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Osuđujući nalog
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; |
* [[Genocid]] (1 tačka — [[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]])
* [[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)
* [[Kršenja zakona ili običaja ratovanja]] (4 tačke)
|- style=&quot;background-color:#f8d7da;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | Kazna
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #f5c6cb; color:#721c24;&quot; | '''[[Doživotni zatvor]]'''
|- style=&quot;background-color:#f8f9fa;&quot;
! style=&quot;text-align:left; vertical-align:top; padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Status predmeta
| style=&quot;padding:4px 6px; border-bottom:1px solid #e1e4e8;&quot; | Okončan
|-
|}
'''''Suđenje Ratku Mladiću''''' (službeni naziv predmeta: '''''Tužilac protiv Ratka Mladića'''''; {{en|The Prosecutor v. Ratko Mladić}}) bio je krivični postupak pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u [[Hag]]u protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], generala i komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Izjava Tužilaštva u vezi s predloženom izmijenjenom optužnicom protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-u-vezi-s-predlo%C5%BEenom-izmijenjenom-optu%C5%BEnicom-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=13. 5. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Mladić je bio optužen po 11 tačaka za zločine počinjene tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od maja 1992. do novembra 1995: dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke [[ratni zločin|kršenja zakona i običaja ratovanja]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Optužnica ga je teretila za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata čiji su ciljevi, prema navodima Tužilaštva, bili trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s teritorija na koje su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva kampanjom granatiranja i snajperskih napada, uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce radi prisiljavanja [[NATO]]-a da obustavi zračne napade na snage [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] te eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] iz [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić (Prosecution's Second Amended Indictment, Case No. IT-09-92-I) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) |date=1. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_2021_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Appeal Judgement Summary for Prosecutor v. Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-judgement-summary-mladic-13-56.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić se pred Tribunalom prvi put pojavio 3. juna 2011, nakon što je uhapšen u [[Srbija|Srbiji]] i 31. maja 2011. prebačen u pritvor MKSJ-a u Hagu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Video_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Video of Initial Appearance of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/video-initial-appearance-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=3. 6. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Suđenje je počelo 16. maja 2012, a dokazni postupak trajao je više od četiri godine. Tokom 530 dana zasjedanja izvedeno je 592 svjedoka i uvedeno gotovo 10.000 dokaznih predmeta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)]] |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 22. novembra 2017. Vijeće je proglasilo Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice i osudilo ga na kaznu [[doživotni zatvor|doživotnog zatvora]].&lt;ref name=&quot;Guard_verd&quot;&gt;{{cite news |last1=Bowcott |first1=Owen |last2=Borger |first2=Julian |title=Ratko Mladić convicted of war crimes and genocide at UN tribunal |url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal |newspaper=The Guardian |date=22. 11. 2017 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oslobođen je optužbe za genocid iz tačke 1, koja se odnosila na zločine počinjene 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je proglašen krivim po tački 2 za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen u području [[Srebrenica|Srebrenice]] 1995, kao i za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja obuhvaćena tačkama 3–11. Presuda je obuhvatala osude za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Press_2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |url=https://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Case_BCS&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić za te zločine krivično odgovoran na osnovu svog učešća u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP): sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Sarajevo, udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu i udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_Trial_Judgement_2017&quot; /&gt;

Na prvostepenu presudu žalbe su podnijeli i Mladićeva odbrana i Tužilaštvo. Žalbeni pretres održan je 25. i 26. augusta 2020. pred Žalbenim vijećem [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove]] (IRMCT), koji je nakon zatvaranja MKSJ-a preuzeo njegove preostale funkcije. Pretres je ranije bio odgađan zbog Mladićevog zdravstvenog stanja i ograničenja povezanih s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom bolesti COVID-19]].&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeals_2020&quot;&gt;{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hears oral arguments in the Mladić case |url=https://www.irmct.org/en/news/20-08-26-appeals-chamber-hears-oral-arguments-mladic-case |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=26. 8. 2020 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. odbilo Mladićevu žalbu u cijelosti i potvrdilo prvostepenu presudu, uključujući kaznu [[Doživotni zatvor|doživotnog zatvora]]. Istovremeno je odbijena i žalba Tužilaštva kojom je traženo da Mladić bude proglašen krivim za genocid po tački 1. optužnice. Time je prvostepena presuda postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Appeal_Judgement_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement (Case No. MICT-13-56-A) |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/210608-appeal-judgement-JUD285R0000638396-mladic-13-56-en.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=8. 6. 2021 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, dok je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;IRMCT_Mladic_Remains_2026&quot;&gt;{{cite web |title=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals hands over remains of Ratko Mladić to next of kin |url=https://www.irmct.org/en/news/international-residual-mechanism-criminal-tribunals-hands-over-remains-ratko-mladic-next-kin |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=3. 9. 2026 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Predmet i optužnica ==

=== Podizanje optužnice 1995. ===

Prva optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995, a potvrdio ju je sudija [[Claude Jorda]] 25. jula. Označena kao predmet IT-95-5-I, sadržavala je 16 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, tri tačke [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], pet tačaka teških povreda [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i sedam tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Obuhvatala je navode o progonu, zatočenju i deportaciji stanovništva, ubistvima, seksualnom nasilju, mučenju, pljački i uništavanju imovine, kao i o kampanji snajperskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva i uzimanju pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.&lt;ref name=&quot;ICTY_1995_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence against Radovan Karadzic and Ratko Mladic will be publicly displayed beginning on 27 June |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-against-radovan-karadzic-and-ratko-mladic-will-be-publicly-displayed-beginning-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part I |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Judgement/NotIndexable/IT-09-92/JUD275R0000516224.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (IRMCT) |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vezi sa događajima u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995, Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 15. novembra 1995. drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, označenu kao predmet IT-95-18-I. Potvrdio ju je sudija [[Fouad Riad]] 16. novembra. Optužnica je obuhvatala navode o zauzimanju Srebrenice i masovnim pogubljenjima hiljada njenih stanovnika, kao i o granatiranju grada, pljački i uništavanju civilne imovine te deportacijama. Sadržavala je 20 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, deset tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i devet tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on amendment of indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/110527.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_1996_Indictments&quot;&gt;{{cite web |title=Evidence Hearing Against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/evidence-hearing-against-radovan-karad%C5%BEi%C4%87-and-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 6. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obje optužnice bile su podignute protiv istih optuženika, Karadžića i Mladića. U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a spojilo je 16. jula 1996. predmete IT-95-5-R61 i IT-95-18-R61 radi njihovog zajedničkog razmatranja. Vijeće je utvrdilo da postoje razumni osnovi za zaključak da su Karadžić i Mladić počinili djela za koja su bili optuženi, potvrdilo svih 16 tačaka prve i svih 20 tačaka druge optužnice te izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Rule61_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Rule 61 Review of the Indictments against Radovan Karadžić and Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/960711IT.htm |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Izmjene i objedinjavanje optužnice ===

Tužilaštvo MKSJ-a podnijelo je 11. oktobra 2002. zahtjev za izmjenu dviju važećih optužnica protiv Ratka Mladića i istog dana podnijelo novu izmijenjenu optužnicu. Predsjednik MKSJ-a odredio je sudiju [[Alphons Orie|Alphonsa Orieja]] za sudiju koji će razmotriti izmijenjenu optužnicu. Orie ju je potvrdio 11. novembra 2002, čime je postala nova operativna optužnica u predmetu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

Izmijenjenom optužnicom objedinjene su dvije ranije optužnice iz 1995, a ukupan broj optužbi smanjen je tako da su zadržane najteže optužbe. Tužilaštvo je navelo da su izmjene bile usklađene s tadašnjom praksom podizanja optužnica i da su odražavale razvoj sudske prakse MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Izmijenjena optužnica protiv Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izmijenjena-optu%C5%BEnica-protiv-ratka-mladi%C4%87a |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 11. 2002 |access-date=5. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izmijenjena optužnica sadržavala je ukupno 15 tačaka: jednu tačku [[genocid]]a, jednu tačku saučesništva u genocidu, sedam tačaka [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i šest tačaka kršenja zakona i običaja ratovanja. Mladić se za ta djela teretilo na osnovu člana 7(1) i člana 7(3) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]], odnosno na osnovu individualne krivične odgovornosti i odgovornosti nadređenog.&lt;ref name=&quot;ICTY_Amended_Indictment_2002&quot; /&gt;

Dana 15. oktobra 2009. Pretresno vijeće III razdvojilo je Mladićev predmet od predmeta IT-95-5/18 koji se odnosio na [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Vijeće je zaključilo da je razdvajanje u interesu pravde i jasnoće postupka, budući da je Karadžić već bio pred Tribunalom, dok je Mladić i dalje bio nedostupan MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic Judgment Part IV |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tužilaštvo je 10. maja 2010. zatražilo izmjenu dotadašnje optužnice iz 2002. radi dodatnog pojašnjenja i preciziranja svojih činjeničnih i pravnih navoda.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt; U prijedlogu izmjena Tužilaštvo je, između ostalog, predložilo preciziranje Mladićeve individualne odgovornosti, razdvajanje jednog ranijeg udruženog zločinačkog poduhvata na četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]], izmjene u činjeničnom obuhvatu pojedinih područja i smanjenje ukupnog broja tačaka optužnice sa 15 na 11.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;

[[Alphons Orie|Sudija Orie]] je 27. maja 2011. djelimično odobrio zahtjev za izmjenu optužnice i naložio Tužilaštvu da podnese prijedlog izmijenjene optužnice, uz isključenje navoda o incidentu u [[Bišina|Bišini]] koji u toj fazi nije ispunjavao ''prima facie'' standard.&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2011_Amendment_1&quot;&gt;{{cite web |title=Judge Issues Decision to Amend Mladić Indictment |url=https://www.icty.org/en/press/judge-issues-decision-amend-mladi%C4%87-indictment |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tužilaštvo je 1. juna 2011. podnijelo drugu izmijenjenu optužnicu, bez tog incidenta.&lt;ref name=&quot;ICTY_Indictment_2011&quot; /&gt;

Tužilaštvo je 16. augusta 2011. zatražilo da se druga izmijenjena optužnica razdvoji na dvije optužnice i da se vode odvojena suđenja: prvo za zločine počinjene u [[Srebrenica|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo za zločine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini te za uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Istovremeno je zatražilo da se, na osnovu dodatnih dokaza, u optužnicu ponovo uključi incident u [[Bišina|Bišini]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on consolidated prosecution motion to sever the indictment, to conduct separate trials, and to amend the indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013a.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo zahtjev za razdvajanje optužnice i vođenje odvojenih suđenja, ali je odobrilo uključivanje incidenta u [[Bišina|Bišini]] i naložilo Tužilaštvu da podnese treću izmijenjenu optužnicu. Tužilaštvo je treću izmijenjenu optužnicu podnijelo 20. oktobra 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Third_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Third Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=20. 10. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom novembra 2011. Tužilaštvo je predložilo dodatno smanjenje obima predmeta radi ograničavanja broja pojedinačnih incidenata za koje bi izvodilo dokaze. Pretresno vijeće je 2. decembra 2011. prihvatilo taj prijedlog i naložilo Tužilaštvu da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt; Tužilaštvo je 16. decembra 2011. podnijelo četvrtu izmijenjenu optužnicu. Njome je zadržano svih 11 tačaka optužnice, ali je broj pojedinačnih krivičnih djela obuhvaćenih dokaznim postupkom smanjen sa 196 na 106, a broj općina sa 23 na 15.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot;&gt;{{cite web |title=Četvrta izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111216.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 12. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. postala je nova operativna optužnica u predmetu i predstavljala je osnovu za suđenje protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN_Completion_Strategy_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/171129-completion-strategy-report-icty.pdf |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |date=29. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konačna optužnica ===

Četvrtom izmijenjenom optužnicom od 16. decembra 2011, Ratko Mladić je terećen po 11 tačaka za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Optužnica je sadržavala dvije tačke [[genocid]]a, pet tačaka [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i četiri tačke kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Optužnica je Mladića teretila na osnovu člana 7(1) [[Statut Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|Statuta MKSJ-a]] za individualnu krivičnu odgovornost, odnosno za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje te pomaganje i podržavanje zločina, kao i na osnovu člana 7(3) za krivičnu odgovornost nadređenog. U samoj optužnici navedeno je da se izraz &quot;počinio&quot; u kontekstu člana 7(1) odnosi na Mladićevo učešće u [[udruženi zločinački poduhvat|udruženim zločinačkim poduhvatima]], a ne nužno na njegovo neposredno fizičko izvršenje zločina.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Prema navodima optužnice, Mladić je učestvovao u četiri povezana [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]] (UZP). Sveobuhvatni UZP, koji je prema optužnici trajao najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995, imao je za cilj trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. U okviru tog poduhvata Tužilaštvo je navodilo i tri povezana UZP-a čiji su ciljevi bili širenje terora među civilnim stanovništvom [[Sarajevo|Sarajeva]] putem snajperskog djelovanja i granatiranja, eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] te uzimanje osoblja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kako bi se [[NATO]] prisilio da obustavi zračne napade na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

==== Tačke optužnice ====

Optužnica je sadržavala sljedećih 11 tačaka:&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Tačke Četvrte izmijenjene optužnice protiv Ratka Mladića
|-
! Tačka optužnice !! Pravna kvalifikacija !! Opis i lokacija / Područje obuhvata
|-
| '''Tačka 1''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1992.
|-
| '''Tačka 2''' || [[Genocid]] || Genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. 
|-
| '''Tačka 3''' || [[Progon]] || Progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 4''' || [[Istrebljenje]] || Istrebljenje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 5''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 6''' || [[Ubistvo]] || Ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|-
| '''Tačka 7''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Deportacija]] || Deportacija kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 8''' || [[Zločini protiv čovječnosti|Nehumana djela]] || Prisilno premještanje kao [[zločin protiv čovječnosti]].
|-
| '''Tačka 9''' || Djela nasilja čiji je primarni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom || Terorisanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 10''' || Protivpravni napadi na civile || Protivpravni napadi na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]].
|-
| '''Tačka 11''' || Uzimanje talaca || Uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
|}

'''Tačka 1''' odnosila se na optužbu za [[genocid]] nad [[Bošnjaci|bosanskim Muslimanima]] u općinama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prema optužnici, u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a počinjeni su zločini s ciljem trajnog uklanjanja [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]] s područja na koja su [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanski Srbi]] polagali pravo. Tužilaštvo je navodilo da su u pojedinim općinama tokom 1992. počinjena djela koja su predstavljala genocid, uključujući ubistva i nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda pripadnicima zaštićene grupe.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 2''' odnosila se na [[genocid u Srebrenici]]. Prema navodima optužnice, cilj srebreničkog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je eliminacija [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], između ostalog ubistvom muškaraca i dječaka te prisilnim premještanjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. Optužnica je obuhvatala događaje nakon zauzimanja enklave u julu 1995, uključujući zatočenje i pogubljenje muškaraca i dječaka te njihovo prisilno premještanje i druge radnje usmjerene protiv [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 3 do 8''' odnosile su se prvenstveno na [[Ratni zločin|zločine]] počinjene u okviru sveobuhvatnog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a. Tačka 3 odnosila se na [[progon]] [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], dok su tačke 4 i 5 obuhvatale [[Istrebljenje|istrebljenje]] i [[ubistvo]] kao [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Tačka 6 odnosila se na ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok su tačke 7 i 8 obuhvatale deportaciju i nehumana djela u obliku prisilnog premještanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačke 9 i 10''' odnosile su se na zločine povezane s [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]]. Prema optužnici, cilj sarajevskog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Tačka 9 odnosila se na djela nasilja čiji je primarni cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom, dok se tačka 10 odnosila na protivpravne napade na [[civil]]e.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

'''Tačka 11''' odnosila se na uzimanje pripadnika i vojnih posmatrača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce u maju i junu 1995. Prema optužnici, cilj ovog [[Udruženi zločinački poduhvat|UZP]]-a bio je da se [[NATO]] prisili da obustavi ili se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]]. Tužilaštvo je navodilo da su pripadnici [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zatočavani na različitim lokacijama širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i korišteni radi ostvarivanja tog cilja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica sadržavala je i detaljne priloge s popisima incidenata i drugih činjenica na koje se Tužilaštvo namjeravalo oslanjati tokom dokaznog postupka. Nakon smanjenja njenog obima, optužnica je obuhvatala 15 općina i 106 pojedinačnih [[Krivično djelo|krivičnih djela]], u odnosu na 23 općine i 196 djela obuhvaćenih ranijom verzijom.&lt;ref name=&quot;ICTY_Fourth_Amended_Indictment&quot; /&gt;

Četvrta izmijenjena optužnica od 16. decembra 2011. bila je operativna optužnica na osnovu koje je vođen postupak protiv Mladića. U kasnijoj prvostepenoj presudi Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić bio krivično odgovoran za zločine iz tačaka 2 do 11, dok ga je oslobodilo optužbe za genocid iz tačke 1.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

== Nedostupnost MKSJ-u i hapšenje ==

=== Potraga za Mladićem ===

Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Ratko Mladić ostao je nedostupan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Već u novembru 1995, nakon potvrđivanja druge optužnice, međunarodni nalozi za njegovo hapšenje poslani su, između ostalog, vlastima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], uz navođenje adresa u [[Beograd|Beogradu]] na kojima su se, prema podacima Tribunala, nalazili Mladić i [[Radovan Karadžić]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1997_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1997 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U postupku prema pravilu 61, Pretresno vijeće MKSJ-a je u julu 1996. utvrdilo da [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]] i [[Republika Srpska]] nisu izvršile svoje obaveze u vezi s hapšenjem i predajom optuženih. Vijeće je 11. jula 1996. izdalo međunarodne naloge za hapšenje Ratka Mladića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] te ukorilo SRJ i Republiku Srpsku zbog neizvršavanja naloga Tribunala. U vezi s obavezama prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]], Vijeće je posebno navelo da je SRJ preuzela obavezu da osigura punu saradnju Republike Srpske s Tribunalom i da je, kao garant tih obaveza, odgovorna za njihovo neizvršavanje.&lt;ref name=&quot;ICTY_ArrestWarrants_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber issues international arrest warrants against Karadzic and Mladic and rebukes Federal Republic of Yugoslavia and Republika Srpska for failing to arrest them |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-issues-international-arrest-warrants-against-karadzic-and-mladic-and-rebukes |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=11. 7. 1996 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 1996. navedeno je da [[Republika Srpska]] nije izvršila nijedan od brojnih naloga za hapšenje koje joj je Tribunal uputio. U izvještaju je također navedeno da su Mladić i Karadžić, uprkos optužnicama za [[genocid]], i dalje obavljali ili zadržavali službene funkcije. Za [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] navedeno je da nije uhapsila nijednu optuženu osobu na svojoj teritoriji te da je omogućavala da se istaknuti optuženici, među njima Mladić, javno pojavljuju u [[Beograd]]u bez hapšenja.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1996_1&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://w.irmct.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_1996_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1996 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godišnji izvještaj za 1997. bilježi da su srbijanske vlasti i dalje omogućavale Mladiću, za kojim je postojao međunarodni nalog za hapšenje zbog optužbe za genocid, da se slobodno kreće na teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. U istom izvještaju navedeno je da je SRJ odbijala predaju osoba optuženih pred Tribunalom, pozivajući se na vlastito ustavno uređenje i stav da bi osumnjičenima trebalo suditi pred domaćim sudovima, a ne ih predavati MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_1997&quot; /&gt;

Opći odnos prema saradnji s Tribunalom počeo se mijenjati nakon političkih promjena u SRJ 2000, ali Mladić ni tada nije uhapšen. U kasnijoj presudi [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore'' navedeno je da je sama [[Srbija]] u postupku pred Sudom tvrdila da je obavezu saradnje s MKSJ-om počela izvršavati nakon promjene režima u Beogradu 2000. Međutim, Sud je zaključio da je Srbija odgovorna i za propuste svojih organa prije promjene režima.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot;&gt;{{cite web |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), Judgment |url=https://www.icj-cij.org/node/103164 |publisher=Međunarodni sud pravde |date=26. 2. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2002. MKSJ je i dalje smatrao da se Mladić nalazi na teritoriji SRJ. Glasnogovornica Tužilaštva [[Florence Hartmann]] navela je da Tužilaštvo raspolaže informacijama o njegovom kretanju po Srbiji, načinu putovanja i osobama koje su ga štitile. Tužilaštvo je istovremeno zahtijevalo od vlasti SRJ da izvrše međunarodni nalog za njegovo hapšenje i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_2002_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 16th Oct 2002 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-16th-oct-2002 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 10. 2002 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 2003. državna zajednica dobila naziv [[Srbija i Crna Gora]], pitanje Mladićevog hapšenja ostalo je jedno od osnovnih pitanja saradnje s Tribunalom. MKSJ je u izvještajima i javnim istupima kontinuirano zahtijevao od vlasti u Beogradu da izvrše međunarodne naloge za hapšenje. Tokom 2004. Tužilaštvo je ocijenilo da je saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] ozbiljno oslabljena: vlasti nisu bile spremne izvršavati naloge za hapšenje koje je Tribunal dostavio, čak ni kada su im bile dostavljene informacije o lokacijama optuženih.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2004&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2004_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2004 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2004. saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom počela se poboljšavati, ali još nije bila potpuna, dosljedna i brza. U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2005. navedeno je da su vlasti [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od kraja 2004. uspjele osigurati predaju određenog broja optuženih, ukupno 14 osoba prebačenih iz Beograda ili preko Beograda, ali da su i dalje bile nevoljne izvršavati naloge za hapšenje koje im je Tribunal dostavio. U izvještaju je navedeno i da se vjerovalo da se najmanje šest od deset preostalih optuženih u bijegu, uključujući Mladića, nalazi u Srbiji.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2005&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2005_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2005 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna tužiteljica MKSJ-a [[Carla Del Ponte]] je u februaru 2006. odbacila tadašnje navode o Mladićevom hapšenju ili pregovorima o njegovoj predaji. Izjavila je da se Mladić i dalje nalazi na slobodi, da je u [[Srbija|Srbiji]] te da je, prema njenim informacijama, u toj zemlji od 1998. i da je tokom tog perioda bio u dosegu srbijanskih vlasti. Ove navode Tužilaštva treba razlikovati od kasnijih sudskih potvrda, jer su u tom trenutku predstavljali procjenu i informacije kojima je raspolagalo Tužilaštvo.&lt;ref name=&quot;ICTY_DelPonte_2006&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 22nd Feb 2006 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-22nd-feb-2006 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 2. 2006 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U godišnjem izvještaju MKSJ-a za 2006. navedeno je da saradnja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] s Tribunalom nije bila potpuna, dosljedna ni brza. U izvještaju je Mladić označen kao prioritetni cilj, a navedeno je da vlasti nisu uspjele da ga lociraju, uhapse i prebace u [[Den Haag|Hag]], uprkos brojnim obećanjima i rokovima. U izvještaju je također navedeno da su vlasti, čini se, preferirale mogućnost da se Mladić dobrovoljno preda.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2006&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2006_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2006 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važan pravni događaj dogodio se 26. februara 2007, kada je [[Međunarodni sud pravde]] izrekao presudu u predmetu ''Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore''. Sud je utvrdio da je [[Srbija]] prekršila obavezu da u okviru svojih mogućnosti spriječi [[genocid u Srebrenici]], kao i obavezu iz [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] da u potpunosti sarađuje s MKSJ-om. Posebno je utvrdio da je Srbija prekršila tu obavezu time što nije prebacila Ratka Mladića, optuženog za genocid i saučesništvo u [[genocid]]u, pred MKSJ. Sud je Srbiji naložio da odmah preduzme efikasne mjere radi potpunog izvršavanja obaveze da kazni djela genocida i da osobe optužene za ta djela prebaci MKSJ-u te da s Tribunalom u potpunosti sarađuje.&lt;ref name=&quot;ICJ_2007_Judgment&quot; /&gt;

Nakon formiranja nove vlade Srbije 2007. došlo je do vidljivog poboljšanja saradnje s Tribunalom. Tužilaštvo MKSJ-a je u junu 2007. navelo da je [[Srbija]] preduzela konkretne korake, uključujući hapšenje [[Zdravko Tolimir|Zdravka Tolimira]] u bliskoj saradnji sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], te predaju većeg broja dokumenata. Ipak, Tužilaštvo je naglasilo da puna saradnja i dalje podrazumijeva hapšenje i transfer Ratka Mladića i drugih preostalih bjegunaca.&lt;ref name=&quot;ICTY_2007_Belgrade&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 13th Jun 2007 |url=https://www.icty.org/bcs/press/icty-weekly-press-briefing-13th-jun-2007 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 6. 2007 |access-date=6. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Godišnji izvještaj MKSJ-a za 2007, međutim, zaključio je da, uprkos poboljšanju saradnje s vlastima [[Srbija|Srbije]] i uspješnim operacijama protiv drugih bjegunaca, nije bilo napretka u pogledu lociranja i hapšenja Mladića i [[Radovan Karadžić|Karadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2007_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2007 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2008. vlasti [[Srbija|Srbije]] intenzivirale su aktivnosti usmjerene na lociranje preostalih bjegunaca. Nakon hapšenja [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Srbiji, Tužilaštvo MKSJ-a ocijenilo je da su poboljšano rukovođenje i koordinacija političkih, pravosudnih i sigurnosnih struktura omogućili napredak u saradnji. Istovremeno je navedeno da su službe zadužene za potragu pojačale aktivnosti usmjerene na Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2008&quot;&gt;{{cite web |title=Address of Serge Brammertz, Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to the United Nations Security Council 12 December 2008 |url=https://www.icty.org/en/press/address-serge-brammertz-prosecutor-international-criminal-tribunal-former-yugoslavia-united |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 12. 2008 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2009. predsjednik MKSJ-a [[Patrick Robinson]] posjetio je Srbiju i sastao se s najvišim pravosudnim i državnim zvaničnicima. Ocijenio je da je nivo saradnje poboljšan, ali je istovremeno naglasio da činjenica da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi narušava ukupnu pozitivnu sliku saradnje. Pozvao je srbijanske vlasti da ih što prije pronađu, uhapse i predaju Tribunalu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Robinson_2009&quot;&gt;{{cite web |title=2009 |url=https://www.icty.org/en/outreach/activities-archive/2009 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] je iste godine pred [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija]] ocijenio da je potraga za Mladićem i Hadžićem ostala centralno pitanje saradnje Srbije s Tužilaštvom MKSJ-a.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecutor Brammertz’s Address Before the Security Council |url=https://www.icty.org/en/press/prosecutor-brammertz%E2%80%99s-address-security-council |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2009 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru intenziviranja potrage, srbijanske vlasti su 23. februara 2010. pretresle stan Mladićeve supruge u [[Beograd]]u. Prilikom pretresa zaplijenjeno je 18 bilježnica s više od 3.000 stranica Mladićevih rukom pisanih ratnih bilješki, kao i pripadajuće audio-traka. Vlada Srbije dostavila je Tužilaštvu MKSJ-a skenirane kopije bilježnica u martu 2010, a originale bilježnica i trake početkom maja iste godine. Tribunal je ocijenio da materijal sadrži veoma vrijedne informacije.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report of the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/annual_report_2010_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=2010 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je saradnja Srbije u drugim oblastima do tada bila znatno unaprijeđena, MKSJ je i dalje ocjenjivao hapšenje preostalih bjegunaca kao osnovni nedovršeni dio saradnje. U godišnjem izvještaju za 2010. navedeno je da su Mladić i Hadžić i dalje bili jedine osobe optužene pred Tribunalom koje su ostale na slobodi te da je njihov neuspjeh u hapšenju predstavljao ozbiljan razlog za zabrinutost Tribunala.&lt;ref name=&quot;ICTY_AnnualReport_2010&quot; /&gt;

U novembru 2010. glavni tužilac [[Serge Brammertz]] posjetio je Beograd i sastao se sa srbijanskim zvaničnicima, uključujući predstavnike institucija uključenih u Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca. Kao glavno pitanje saradnje navedena je potreba da se lociraju i uhapse Mladić i Goran Hadžić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_2010&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Press Briefing - 10 November 2010 |url=https://www.icty.org/fr/node/5826 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=10. 11. 2010 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_SC10101_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Pressure to Conclude Trials, 'Staff Attrition' Among Obstacles Cited as Officials of International Criminal Tribunals Brief Security Council (SC/10101) |url=https://press.un.org/en/2010/sc10101.doc.htm |publisher=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=6. 12. 2010 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. MKSJ je i dalje zahtijevao od Srbije da locira i uhapsi Ratka Mladića i [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]]. Glavni tužilac Serge Brammertz najavio je novu posjetu Beogradu radi razgovora sa srbijanskim vlastima i operativnim službama zaduženim za potragu za bjeguncima, pri čemu je kao posebno pitanje naveo činjenicu da Mladić i Hadžić još nisu uhapšeni.&lt;ref name=&quot;ICTY_Brammertz_Feb2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing - 17 February 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-17-february-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=17. 2. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U izvještaju podnesenom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija]] u maju 2011. Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da hapšenje Mladića i Hadžića predstavlja najviši prioritet te da je njihovo lociranje i hapšenje bila najvažnija preostala obaveza Srbije prema Tribunalu. Tužilaštvo je ocijenilo da dotadašnji napori Srbije nisu bili dovoljni i pozvalo vlasti da otklone operativne nedostatke i prošire obim istrage.&lt;ref name=&quot;ICTY_CompletionStrategy_May2011&quot;&gt;{{cite web |title=Completion Strategy: Prosecutor Brammertz's report |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_18may2011_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje u Srbiji ===

Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Srbija|Srbiji]], gotovo šesnaest godina nakon što je MKSJ protiv njega podigao prvu optužnicu. Hapšenje je istog dana objavio [[predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]], navodeći da je Mladić uhapšen u koordinisanoj akciji srbijanskih sigurnosnih službi. MKSJ je, također, potvrdio da je Mladić uhapšen u Srbiji nakon gotovo 16 godina bjekstva i pozdravio njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Tribunal Welcomes the Arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-welcomes-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic arrested |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062325/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76522/ratko-mladic-arrested.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mladić je uhapšen u selu [[Lazarevo]], kod [[Zrenjanin|Zrenjanina]] u sjevernoj Srbiji. Prema službenim navodima srbijanskih vlasti, akciju su izveli pripadnici policijske Službe za otkrivanje ratnih zločina i [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] (BIA). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije|Ministar unutrašnjih poslova]] [[Ivica Dačić]] izjavio je da je Mladić pronađen kao rezultat operativnog rada službi, da je živio kod rođaka i da je prilikom hapšenja potvrdio svoj identitet i predao se bez otpora. Kod njega su pronađeni lični dokumenti, uključujući vojnu legitimaciju i istekli lični dokument.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic arrested by Serbian security services |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062330/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76594/mladic-arrested-by-serbian-security-services.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_96_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest Nr. 96: Ratko Mladić arrested (Highlights of 09/05/2011 through 27/05/2011) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_96_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića Srbija je preuzela neposrednu odgovornost za provođenje domaćeg postupka koji je prethodio njegovoj predaji MKSJ-u. [[Vlada Srbije]] je 26. maja saopštila da će Mladić biti izveden pred istražnog sudiju, koji je trebao utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje Tribunalu. Protiv odluke istražnog sudije bila je dopuštena žalba, nakon čega je konačnu odluku o izručenju donosilo [[Ministarstvo pravde Republike Srbije|Ministarstvo pravde Srbije]].&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Rule_of_Law&quot;&gt;{{cite web |title=Rule of law respected in Serbia |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062335/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76541/rule-of-law-respected-in-serbia.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu saslušao je Mladića i donio rješenje kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje MKSJ-u. Rješenje je Mladiću uručeno nakon saslušanja, a imao je pravo da protiv njega uloži žalbu u roku od tri dana.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Extradition_Met&quot;&gt;{{cite web |title=Conditions for extraditing Ratko Mladic met |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529062340/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76601/conditions-for-extraditing-ratko-mladic-met.php |archive-date=29. 5. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je uložila žalbu na rješenje istražnog sudije, ali ju je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine u Beogradu odbilo kao neosnovanu i potvrdilo odluku o ispunjenosti pretpostavki za izručenje. Nakon toga je ministrica pravde [[Snežana Malović]] 31. maja 2011. donijela formalnu odluku o izručenju Mladića MKSJ-u.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot;&gt;{{cite web |title=Serbia fulfils its obligation by handing over Mladic to ICTY |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603014210/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76715/serbia-fulfils-its-obligation-by-handing-over-mladic-to-icty.php |archive-date=3. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=31. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je hapšenje ocijenio važnim korakom prema okončanju svog mandata. U saopštenju od 26. maja Tužilaštvo MKSJ-a navelo je da je Mladić bio u bjekstvu gotovo 16 godina te je zahvalilo srbijanskim vlastima, posebno [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeću za nacionalnu sigurnost]] i Akcijskom timu za lociranje bjegunaca, na radu koji je doveo do njegovog hapšenja. MKSJ je istovremeno naglasio da će Mladić, nakon transfera u [[Den Haag|Hag]], biti podvrgnut sudskom postupku i da se do pravosnažne odluke mora smatrati nevinim.&lt;ref name=&quot;ICTY_OTP_Mladic_Arrest_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of the Office of the Prosecutor on the arrest of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/statement-office-prosecutor-arrest-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenjem Mladića okončana je njegova gotovo šesnaestogodišnja nedostupnost MKSJ-u. U trenutku hapšenja bio je posljednji od dvojice preostalih bjegunaca Tribunala, dok je [[Goran Hadžić]] ostao jedini od ukupno 161 osobe koju je MKSJ optužio koja se još nalazila u bjekstvu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Arrest_26_05_2011&quot; /&gt;

=== Medijski izvještaji o okolnostima hapšenja ===

U prvim danima nakon hapšenja pojavile su se različite informacije o tome kako su srbijanske službe locirale Ratka Mladića. Razlike su se odnosile na pitanje da li je hapšenje rezultat konkretne dojave, prethodnog obavještajnog praćenja ili šire operacije usmjerene na osobe iz njegovog okruženja.

[[Reuters]] je 26. maja 2011. prenio navode neimenovanog policijskog zvaničnika prema kojima je policija došla do osobe koja je koristila ime Milorad Komadić nakon anonimne dojave da muškarac koji odgovara Mladićevom opisu boravi u tom području. U trenutku prvog izvještavanja identitet uhapšenog još je bio predmet provjere, uključujući [[DNK-analiza|DNK analizu]].&lt;ref name=&quot;Reuters_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=Serbian police arrest suspected most-wanted war criminal |url=https://globalnews.ca/news/121704/serbian-police-arrest-suspected-most-wanted-war-criminal/ |publisher=Reuters/Global News |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

CBS News je narednog dana objavio drugačiju verziju, pozivajući se na tri srbijanska policijska zvaničnika. Prema njihovim navodima, policija nije imala konkretne obavještajne podatke da se Mladić nalazi upravo u kući njegovog rođaka u [[Lazarevo|Lazarevu]], nego je u okviru šire potrage istovremeno izvršila pretres četiri kuće. Prema istim izvorima, Mladić je zatečen dok je izlazio u jutarnju šetnju, odmah se identifikovao i predao policiji dva pištolja.&lt;ref name=&quot;CBSNews_2011_Mladic_Nabbed&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladic nabbed in garden during routine raid |url=https://www.cbsnews.com/news/ratko-mladic-nabbed-in-garden-during-routine-raid/ |publisher=CBS News |date=27. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su pojedini mediji objavili informacije koje su ukazivale na duže praćenje Mladićevog okruženja. The Guardian je 26. maja, pozivajući se na srbijanske službene izvore, izvijestio da je osoba koja je koristila ime Milorad Komadić bila pod nadzorom u Lazarevu najmanje dva mjeseca. Prema tom izvještaju, istražitelji su pratili muškarca koji je izgledom podsjećao na Mladića i koji nije pokušavao značajnije promijeniti svoj izgled.&lt;ref name=&quot;Guardian_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last1=Harding |first1=Luke |last2=Vasovic |first2=Aleksandar |title=Ratko Mladić arrested in Serbia after 16 years on the run |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-serbia-bosnia-lazarevo |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Detaljniju verziju istrage Reuters je objavio nekoliko dana kasnije, na osnovu izjave [[Rasim Ljajić|Rasima Ljajića]], tadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju s MKSJ-om. Ljajić je rekao da su istražitelji pratili više pravaca, uključujući bivše Mladićeve ratne saradnike, mrežu [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]] u Srbiji i članove njegove porodice. Prema njegovim riječima, praćenje tih osoba na kraju je dovelo istražitelje do Lazareva i kuće u kojoj je Mladić pronađen.&lt;ref name=&quot;Reuters_Ljajic_28_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Spying on relatives located Mladic |url=https://www.taipeitimes.com/News/world/archives/2011/05/30/2003504546 |publisher=Reuters |date=30. 5. 2011 |access-date=6. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasnija rekonstrukcija [[BBC]]-ja, objavljena na osnovu razgovora s tadašnjim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, dodatno je razradila tu verziju. Prema njegovom iskazu, istražitelji su tokom porodičnog okupljanja u Lazarevu pratili članove Mladićeve porodice, očekujući da će ih dovesti do osobe koja je trebala preuzeti fotografije porodice. Umjesto očekivanog kurira, istražitelji su prema toj rekonstrukciji otkrili da se u kući nalazi sam Mladić. Vukčević je također naveo da su policajci nakon ulaska u kuću pronašli dokumente na ime Ratka Mladića, nakon čega je on potvrdio svoj identitet.&lt;ref name=&quot;BBC_Mladic_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Miladinović |first=Aleksandar |title=Ratko Mladić, Bosna i ratni zločini: Kako je okončano skrivanje haškog begunca |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-57227400 |publisher=BBC News Serbian |date=26. 5. 2021 |access-date=6. 9. 2026 |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Medijski izvještaji nisu se u potpunosti podudarali u rekonstrukciji posljednje faze potrage. Dok su prvi izvještaji govorili o anonimnoj dojavi i slučajnom otkrivanju tokom šire policijske akcije, drugi su ukazivali na višemjesečno praćenje Mladićevih rođaka i pomagača. Službena verzija srbijanskih vlasti naglašavala je da je hapšenje rezultat operativnog rada Službe za istraživanje ratnih zločina i [[BIA]]-e, a ne pojedinačne dojave.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Services&quot; /&gt;

=== Reakcije javnosti i protesti ===

Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je podijeljene reakcije u [[Srbija|Srbiji]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s izraženo oprečnim stavovima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Dok su vlasti Srbije hapšenje predstavljale kao ispunjavanje međunarodnih obaveza i važan korak u saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], dio srpske javnosti i nacionalističkih organizacija izrazio je protivljenje hapšenju i najavljenom izručenju Mladića. U Republici Srpskoj održano je više skupova podrške, dok su porodice žrtava i preživjeli zločina koje su počinile snage pod Mladićevom komandom hapšenje uglavnom dočekali s olakšanjem, ali i sa snažnim osjećajem da je do njega došlo nakon predugog perioda nekažnjavanja.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |author=RFE/RL |title=In Belgrade And Sarajevo, A Mix Of Relief, Anger, And Painful Memories |url=https://www.rferl.org/a/in_belgrade_and_sarajevo_a_mix_of_relief_anger_and_pain/24206293.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Srbiji ====

Neposredno nakon objave hapšenja, reakcije u Srbiji bile su podijeljene. Predsjednik [[Boris Tadić]] izjavio je 26. maja 2011. da je hapšenjem završen &quot;težak period&quot; u historiji Srbije i da je time Srbiji otvoren put prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Hapšenje je predstavio i kao dokaz pune saradnje Srbije s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-om]], najavivši i istragu o osobama koje su Mladiću pomagale u skrivanju.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt; Tužilaštvo MKSJ-a pozdravilo je hapšenje i posebno odalo priznanje radu srbijanskih vlasti, uključujući [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Republike Srbije|Vijeće za nacionalnu sigurnost]] i Akcionjski tim za lociranje bjegunaca. Glavni tužilac [[Serge Brammertz]] naglasio je da hapšenje predstavlja važan korak za žrtve i međunarodnu krivičnu pravdu.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic&quot; /&gt;

Istovremeno, dio javnosti oštro se protivio hapšenju i izručenju Mladića. Nekoliko sati nakon objave hapšenja, grupa mladića okupila se na [[Trg republike (Beograd)|Trgu republike]] u [[Beograd]]u uzvikujući parole podrške Mladiću. Kasnije istog dana na istom mjestu okupilo se oko 200 ljudi, ali su se razišli nakon upozorenja policije da skup nije prijavljen. Tokom večeri policija je ponovo intervenisala protiv manje grupe demonstranata.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Beograd_Demonstranti_Razisli&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Demonstranti se razišli nakon upozorenja policije |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206305.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Protest_Trg&quot;&gt;{{cite web |title=Desetak ljudi protestuje u centru Beograda zbog hapšenja Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24206178.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Širi indikator tadašnjeg raspoloženja javnosti bilo je istraživanje [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] provedeno početkom maja 2011. i objavljeno nekoliko dana prije hapšenja. Prema podacima koje je iznio [[Rasim Ljajić]], tadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju s MKSJ-om, 51% ispitanika protivilo se izručenju Mladića MKSJ-u, dok je 34% podržavalo njegovo hapšenje. Oko 40% ispitanika smatralo ga je herojem, 53% je MKSJ smatralo pristrasnim, a 78% ispitanih izjavilo je da ne bi prijavilo Mladićevo skrovište ni za nagradu od deset miliona eura.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Ljajic_Istrazivanje&quot;&gt;{{cite web |title=Ljajić: Više od 50 posto građana Srbije ne bi izručilo Mladića |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24109530.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=16. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Ovi podaci odnosili su se na period neposredno prije hapšenja.

[[Srpska radikalna stranka]] (SRS) organizovala je masovni protest protiv hapšenja i izručenja, koji je održan 29. maja 2011. na platou ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine]] u Beogradu. Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, na skupu je učestvovalo oko 15.000 ljudi, dok su medijski izvještaji govorili o više hiljada učesnika. Organizatori su skup predstavili kao vid otpora saradnji Srbije s MKSJ-om i politici tadašnje vlasti.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Neredi&quot;&gt;{{cite web |title=Preko 180 privedenih u neredima u Beogradu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/incidenti_na_mitingu_podrske_mladicu_/24208949.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot;&gt;{{cite news |title=Protest završen sukobima demonstranata i policije, 110 privedenih |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178959/protest-zavrsen-sukobima-demonstranata-i-policije-110-privedenih |publisher=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na skupu su prisustvovali visoki funkcioneri SRS-a, Mladićev sin Darko Mladić i supruga Bosiljka Mladić, te aktivisti ultradesničarskih organizacija [[Otačastveni pokret Obraz|Obraz]] i [[Pokret 1389]], predvođeni liderom Obraza [[Mladen Obradović|Mladenom Obradovićem]]. Učesnici su nosili zastave Srbije i SRS-a, [[Četnici|četnička]] obilježja te fotografije Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite web |title=Beograd: Više hiljada ljudi na mitingu podrške Mladiću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208935.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Zorić |first=Ognjen |title=Na skupu podrške Mladiću prštale uvrede i govor mržnje |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/na_mitingu_podrske_mladicu_prstale_uvrede_i_govor_mrznje_/24209012.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Među govornicima bili su potpredsjednik SRS-a [[Dragan Todorović]], [[Zoran Krasić]], [[Kosta Čavoški]], [[Ivana Žigon]] i [[Darko Mladić]]. Todorović je na skupu pozvao na prekid saradnje Srbije s Haškim tribunalom, dok je Krasić Tribunal označio kao antisrpski sud i pozvao na prekid saradnje s njim. Čavoški je osporavao legitimitet Tribunala, navodeći da ga ne treba priznavati.&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Protest_Sukobi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;

Na skupu je pročitana i poruka [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji se tada nalazio u pritvoru MKSJ-a. Poruku je pročitao njegov trinaestogodišnji sin Vladimir Šešelj. U poruci je Šešelj osudio hapšenje i najavljeno izručenje Mladića, dok je odgovornost za takvu politiku pripisao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nezavisne_2011_Miting_Podrska&quot;&gt;{{cite news |title=Na mitingu podrške Mladiću više od 10.000 ljudi |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-mitingu-podrske-Mladicu-vise-od-10000-ljudi/91450 |publisher=Nezavisne novine |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Darko Mladić odbacio je optužbe protiv svog oca, navodeći da Ratko Mladić nije ratni zločinac, nego &quot;borac za slobodu svog naroda&quot;. Istovremeno je pozvao okupljene da skup protekne mirno i prenio poruku svog oca da &quot;ne udari Srbin na Srbina&quot;.&lt;ref name=&quot;Zoric_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NSPM_2011_Darko_Mladic&quot;&gt;{{cite web |title=Darko Mladić: Moj otac nije zločinac, već borac za slobodu svog naroda |url=https://www.nspm.rs/hronika/darko-mladic-moj-otac-nije-zlocinac-vec-borac-za-slobodu-svog-naroda.html |publisher=Nova srpska politička misao |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom skupa zabilježene su uvredljive i huškačke parole. Pred sam završetak mirnog dijela protesta, izbili su žestoki sukobi između grupe demonstranata i policije. Nekoliko desetaka izgrednika gađalo je policiju kamenjem, flašama i pirotehničkim sredstvima, na šta je policija odgovorila upotrebom suzavca, konjice i jedinica za razbijanje demonstracija. Potpredsjednik SRS-a Dragan Todorović izjavio je da stranka nije odgovorna za nerede i da su sukobe izazvale ubacivane grupe van kontrole organizatora.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Todorovic_SRS&quot;&gt;{{cite web |title=Todorović: SRS nije odgovorna za nerede |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/24208977.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Ministar unutrašnjih poslova [[Ivica Dačić]] saopštio je da je tokom nereda privedeno 111 osoba (među kojima i 17 pripadnika [[Pokret 1389|Pokreta 1389]]), te da je povrijeđeno više od 30 policajaca i demonstranata uz materijalnu štetu na gradskoj imovini i policijskim vozilima.&lt;ref name=&quot;VladaSrbije_2011_Dacic_Privedeni&quot;&gt;{{cite web |title=111 persons taken in conflicts between police, hooligans following protest of support to Mladic |url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602181500/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/76622/111-persons-taken-in-conflicts-between-police-hooligans-following-protest-of-support-to-mladic.php |archive-date=2. 6. 2011 |url-status=live |publisher=[[Vlada Republike Srbije]] |date=30. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije u Republici Srpskoj ====
[[Datoteka:Бања Лука протести.jpg|mini|desno|300px|Pristalice Mladića na skupu podrške u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
[[Datoteka:Митинг подршке генералу Ратку Младићу у Бањалуци4.jpg|mini|desno|300px|Skup podrške generalu Ratku Mladiću u [[Banja Luka|Banja Luci]]]]
Hapšenje Mladića izazvalo je u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] niz skupova podrške, posebno među boračkim organizacijama i dijelom nacionalno orijentisane javnosti. Prema izvještajima od kraja maja 2011, protestni skupovi održani su na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], u [[Sokolac|Sokocu]], [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Foča|Foči]], [[Kalinovik|Kalinoviku]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Zvornik|Zvorniku]], dok je centralni skup održan 31. maja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) bila je organizator ili glavni organizator više tih skupova.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću u Banjaluci |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/901072/miting-podrske-mladicu-u-banjaluci.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih većih skupova održan je 28. maja u [[Sokolac|Sokocu]], gdje se, prema izvještaju agencije Beta, okupilo više od hiljadu ljudi. Na skupu je Mladić predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a [[Dražen Perendija]] kritikovao njegovo hapšenje i najavljeno izručenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-u]].&lt;ref name=&quot;Blic_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Protesti na Sokocu zbog hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/protesti-na-sokocu-zbog-hapsenja-ratka-mladica/er5wtts |newspaper=Blic |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_Sokolac&quot;&gt;{{cite news |title=Više hiljada ljudi na protestima na Sokocu |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vise-hiljada-ljudi-na-protestima-na-sokocu/54604 |publisher=[[Radio Sarajevo|Radiosarajevo.ba]] |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Posebno značajan bio je skup 29. maja u [[Kalinovik|Kalinoviku]], Mladićevom rodnom mjestu. Organizovala ga je Boračka organizacija Republike Srpske, a prema izvještajima okupilo se nekoliko hiljada ljudi, uključujući učesnike iz Hercegovine, Sarajevsko-romanijske regije i gornjeg Podrinja. Na skupu je Mladić, također predstavljen kao utemeljivač [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i BORS-a. Predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]] izjavio je da je Mladić ostavio zadatak srpskom narodu da čuva i gradi Republiku Srpsku, dok je predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražen Perendija rekao da će Mladić ostati zapamćen među Kalinovčanima i Srbima. Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: &quot;Uzeli ste nam orla, ali je ostalo gnezdo&quot;, a na ulasku u Kalinovik postavaljen je veliki transparent na kojem je ispisano &quot;Dobro došli u Mladićevo, svi smo mi Ratko&quot;.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |title=Skup podrške Mladiću u Kalinoviku |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/region/900060/skup-podrske-mladicu-u-kalinoviku.html |publisher=Radio-televizija Srbije (RTS) |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GlasSrpske_2011_Kalinovik&quot;&gt;{{cite news |last=Domazet |first=Željka |title=Podrška Mladiću u rodnom Kalinoviku |url=https://www.glassrpske.com/lat/novosti/politika/podrska-mladicu-u-rodnom-kalinoviku/58521 |newspaper=Glas Srpske |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;

Centralni skup održan je 31. maja na [[Trg Krajine|Trgu Krajine]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prema RTS-u, okupilo se oko 10.000 ljudi, dok je Politika izvijestila o više od 12.000 učesnika. Među okupljenima bili su bivši pripadnici VRS-a i građani iz različitih dijelova Republike Srpske. Učesnici su nosili zastave Republike Srpske, fotografije Mladića i ratne zastave Vojske Republike Srpske, a skup je, prema izvještajima, protekao bez većih incidenata.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Politika_2011_Miting&quot;&gt;{{cite news |title=Miting podrške Mladiću |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/179244/miting-podrske-mladicu |newspaper=Politika |date=29. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=sr-Cyrl}}&lt;/ref&gt;

Na banjalučkom skupu govorio je predsjednik BORS-a [[Pantelija Ćurguz]], koji je predložio da Mladić bude proglašen &quot;herojem odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske&quot;. Ćurguz je također pozvao Vladu Republike Srpske da osigura sredstva za odbranu Mladića, [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pred međunarodnim i domaćim sudovima, te da formira stručne timove za njihovu odbranu.&lt;ref name=&quot;RTS_2011_Miting_Banjaluka&quot; /&gt;

Za razliku od organizatora i govornika na skupu, predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] nije prisustvovao banjalučkom protestu. Već 26. maja, neposredno nakon objave Mladićevog hapšenja, Dodik je izjavio da hapšenje predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza koje su države regiona preuzele [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Istovremeno je naglasio da institucije Republike Srpske nisu niti će štititi osobe koje su počinile ratne zločine, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.&lt;ref name=&quot;B92_2011_Mladic_Arrest_Reactions&quot;&gt;{{cite news |title=Dodik says Mladić arrest &quot;fulfills Dayton obligations&quot; |url=https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |newspaper=B92 |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528094522/https://www.b92.net/o/eng/news/region-article?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=26&amp;nav_id=74573 |archive-date=28. 5. 2011 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodikovo odsustvo sa skupa i njegova početna reakcija bili su predmet tadašnjih političkih analiza. Radio Slobodna Evropa ocijenio je da je političko rukovodstvo Republike Srpske nastojalo istovremeno izbjeći otvoreni sukob s nacionalno orijentiranim dijelom biračkog tijela i zadržati odnos saradnje sa zvaničnim Beogradom i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Isti izvor navodi da se na banjalučkom skupu gotovo uopće nije govorilo o zločinima za koje je Mladić bio optužen, već se o njemu govorilo kao o osobi zaslužnoj za stvaranje i opstanak Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Bjelajac&quot;&gt;{{cite news |last=Bjelajac |first=Maja |title=Vlasti RS između Mladićevaca i Beograda |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp_ratko_mladic_ratni_zlocini_rs/24215155.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=5. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Reakcije u Republici Srpskoj nisu, međutim, bile potpuno jedinstvene. Na dan hapšenja u Banjoj Luci zabilježene su različite reakcije građana: od otvorenog protivljenja hapšenju i izražavanja podrške Mladiću do stavova da osoba za koju se utvrdi da je počinila zločine treba za njih odgovarati. Pojedini građani istovremeno su izražavali uvjerenje da Mladić nije kriv i da je njegovo hapšenje negativno za Srbe, ali i stav da bi procesuiranje ratnih zločina moglo pomoći da se društvo prestane baviti ratnim naslijeđem.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_2011_BanjaLuka_1&quot;&gt;{{cite news |title=Banja Luka: Reakcije na hapšenje Mladića |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka-reakcije-na-hapsenje-mladica/54444 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==== Reakcije žrtava, porodica žrtava i zvaničnika Bosne i Hercegovine ====
[[Datoteka:Exhumations in Srebrenica 1996.jpg|mini|desno|300px|Ekshumacije žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] (1996)]]
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|mini|desno|300px|Ekshumirana masovna grobnica žrtava [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] u [[Potočari|Potočarima]] (2007)]]
Hapšenje Ratka Mladića 26. maja 2011. izazvalo je među preživjelima, porodicama žrtava i predstavnicima udruženja žrtava različite reakcije. U Sarajevu su pojedini građani izražavali zadovoljstvo zbog hapšenja, ali i ogorčenje zbog činjenice da je Mladić gotovo 16 godina bio nedostupan pravosuđu. Radio Slobodna Evropa zabilježio je neposredno nakon hapšenja reakcije u kojima su se zadovoljstvo zbog njegovog privođenja i bolna sjećanja na ratne događaje pojavljivali istovremeno.&lt;ref name=&quot;RFERL_Reactions_26_05_2011&quot;/&gt;

Među porodicama žrtava iz [[Srebrenica|Srebrenice]] reakcije su bile različite. [[Sabaheta Fejzić]], koja je u Srebrenici izgubila jedinog sina, supruga i mnoge druge muške članove porodice, izjavila je da hapšenje predstavlja &quot;mali dio pravde&quot; za njeno srce, dušu i bol. Prisjetila se i susreta s Mladićem u [[Potočari]]ma u julu 1995, kada je, prema njenom svjedočenju, Mladić obećavao sigurnost stanovništvu, nakon čega su počela ubistva. Fejzić je navela da su njenog sina odveli dok je porodica napuštala Potočare i da je njegove posmrtne ostatke pronašla u masovnoj grobnici i ukopala dvije godine prije intervjua, dok je još tragala za tijelom supruga.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Mladic_Arrest_Justice&quot;&gt;{{cite news |title='A small bit of justice for my heart' |url=https://www.irishtimes.com/news/a-small-bit-of-justice-for-my-heart-1.582916 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Munira Subašić]], predsjednica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, pozdravila je hapšenje, ali je izrazila žaljenje što žrtve koje su ubijene nisu dočekale taj dan. Izjavila je da je sretna što je doživjela da Mladić bude priveden pravdi i da očekuje da odgovara za ono što je učinio u Srebrenici. Istovremeno je navela da su mnoge druge majke imale istu želju, ali nisu dočekale njegovo hapšenje. Subašić je u Srebrenici izgubila sina, supruga i još 20 članova porodice.&lt;ref name=&quot;Guardian_Subasic_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Traynor |first=Ian |title=Serbia arrests Ratko Mladic to 'lift stain' of Bosnia atrocities |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/26/ratko-mladic-arrest-serbia-bosnia |newspaper=The Guardian |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zejna Ademović]] i njene kćerke Sanela, Senada i Zejnija, koje su se nakon rata iz Srebrenice preselile u Irsku, također su reagovale na hapšenje. Porodica je u Srebrenici 1995. izgubila brojne članove u užoj i široj rodbini. Reagujući na vijest o hapšenju, Sanela Ademović je izjavila da je Mladić za njih predstavljao figuru poput [[Hitler]]a i da su im se objavom vijesti vratila sva potisnuta sjećanja na ratne traume. Članice porodice su naglasile da, iako dolazi sa velikim zakašnjenjem, privođenje optuženog predstavlja neophodan korak ka ostvarivanju pravde.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011_Memories_Flooding_Back&quot;&gt;{{cite news |title=News brings memories flooding back |url=https://www.irishtimes.com/news/news-brings-memories-flooding-back-1.582924 |newspaper=The Irish Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kada Hotić]], koja je u Srebrenici izgubila sina, supruga i dvojicu braće, također je komentarisala hapšenje. U izjavi koju je prenio [[Los Angeles Times]] dovela je u pitanje vrijeme hapšenja i ocijenila da je Srbija odlučila predati Mladića u trenutku kada joj je njegovo izručenje bilo politički korisno, posebno u kontekstu nastojanja da napreduje prema članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].&lt;ref name=&quot;LATimes_2011_Chu_Cirjakovic_Mladic&quot;&gt;{{cite news |last1=Chu |first1=Henry |last2=Cirjakovic |first2=Zoran |title=Ratko Mladic’s arrest a milestone for Serbia |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-may-27-la-fg-mladic-arrest-20110527-story.html |newspaper=Los Angeles Times |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Zumra Šehomerović]], članica udruženja &quot;[[Majke Srebrenice]]&quot;, također je govorila o dugom čekanju na hapšenje. U izvještaju [[Deutsche Welle]] nekoliko dana nakon hapšenja izjavila je da joj Mladićevo privođenje znači, ali da je željela da se dogodilo mnogo ranije, dok je on bio mlađi i sposobniji da odgovara pred sudom. Naglasila je i da zločini ne bi trebali ostati nekažnjeni i da počinioci trebaju odgovarati pred pravdom.&lt;ref name=&quot;DW_2011_Paas_Slanjankic_Srebrenica&quot;&gt;{{cite news |last1=Paas |first1=Jörg |last2=Slanjankić |first2=Azer |title=Potresna sjećanja iz Srebrenice: 'Majko, ne daj me, ne ostavljaj me....' |url=https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |publisher=Deutsche Welle |date=10. 7. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525120000/https://www.dw.com/bs/potresna-sje%C4%87anja-iz-srebrenice-majko-ne-daj-me-ne-ostavljaj-me/a-15222950 |archive-date=25. 5. 2021 |url-status=live |language=bs}}&lt;/ref&gt;

[[Hajra Ćatić]], predsjednica udruženja &quot;[[Žene Srebrenice]]&quot;, ocijenila je hapšenje kao veoma važan događaj nakon 16 godina čekanja. U Srebrenici je izgubila sina i supruga. U razgovoru nakon hapšenja govorila je o značaju Mladićevog privođenja za porodice žrtava.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Cynicism replaces relief after Mladic's arrest |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-27/cynicism-replaces-relief-after-mladics-arrest/2733362 |publisher=ABC News |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među preživjelima Srebrenice bio je i [[Mevludin Orić]], koji je preživio strijeljanje zarobljenika u julu 1995. Nakon hapšenja govorio je o sjećanjima na događaje kojima je svjedočio i o ljudima koji su ubijeni u njegovoj blizini. Njegovo svjedočenje objavljeno je u izvještaju [[ABC News]] o reakcijama preživjelih nakon Mladićevog hapšenja.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Među preživjelima [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] Jasminka Pavlović izjavila je da je, nakon 44 mjeseca provedena pod opsadom, zadovoljna što je Mladić uhapšen i da je &quot;pravda zadovoljena&quot;. Omer Hodžić, koji je također preživio opsadu Sarajeva, rekao je da će pravda na kraju biti zadovoljena, ali da je šteta što Mladić nije uhapšen ranije. Hasan Alagić, sedamdesetšestogodišnji Sarajlija koji je preživio opsadu, ocijenio je da je Srbija djelovala pod pritiskom [[Evropa|Evrope]], ali je istovremeno rekao da mu je drago što je Mladić uhapšen zbog žrtava, posebno onih u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;ABC_Catic_27_05_2011&quot; /&gt;

Reakcije preživjelih zabilježene su i u dijaspori. Hajreta Ćustović, koja je živjela u Australiji, izjavila je da je zbog rata izgubila oca, djeda, tetku i više od polovine muških članova porodice. Navela je da je sretna zbog Mladićevog hapšenja, ali i ogorčena zbog toga što je do njega došlo tek nakon 16 godina. Mina Kojić, čiji je otac ubijen u Srebrenici, rekla je da je veoma sretna zbog hapšenja i da ga doživljava kao zatvaranje jednog poglavlja svog života.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Carbonell |first=Rachel |title=Mladic arrest bittersweet for Bosnian survivors |url=https://www.abc.net.au/news/2011-05-28/mladic-arrest-bittersweet-for-bosnian-survivors/2735160 |publisher=ABC News |date=28. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Senata Softić-Telalović]], predsjednica Australijsko vijeće bosanskohercegovačkih organizacija, govorila je o reakcijama bosanskohercegovačke zajednice u Australiji nakon hapšenja. Navela je da su članovi zajednice bili zadovoljni zbog hapšenja, ali istovremeno ljuti zbog činjenice da je Mladić toliko dugo izbjegavao hapšenje i suočavanje s pravosuđem.&lt;ref name=&quot;ABC_Diaspora_28_05_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana nakon hapšenja reakcije preživjelih ponovo su zabilježene povodom Mladićevog prvog pojavljivanja pred MKSJ-om. Suada Kapić, koja je preživjela opsadu Sarajeva i kasnije prikupljala dokumentaciju o životu pod opsadom, rekla je da joj je bilo dovoljno da ga konačno vidi pred sudom. Alma Mašić, koja je tokom rata radila za međunarodnu humanitarnu organizaciju i posjećivala različita ratišta, uključujući Srebrenicu, govorila je o reakcijama porodica žrtava koje je susrela nakon hapšenja. [[The Guardian]] je 3. juna 2011. objavio razgovore s preživjelima i osobama koje su tokom rata radile s civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Guardian_2011_Beaumont_1&quot;&gt;{{cite news |last=Beaumont |first=Peter |title=Survivors react to Ratko Mladic's court appearance: 'It's too late for euphoria' |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jun/03/survivors-bosnian-war-ratko-mladic |newspaper=The Guardian |date=3. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predstavnici žrtava i zvaničnici Bosne i Hercegovine također su reagovali na hapšenje. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Sadik Ahmetović]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja &quot;satisfakciju za sve žrtve u BiH&quot; i da pokazuje da je pravda spora, ali dostižna. Očekivao je da će Mladiću biti suđeno pred MKSJ-om za zločine za koje je bio optužen.&lt;ref name=&quot;RSE_2011_Kovacevic_Satisfakcija&quot;&gt;{{cite news |last=Kovačević |first=Žana |title=BiH: Hapšenje Mladića satisfakcija za sve žrtve |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bih_hpsenje_satisfakcija_za_sve_zrtve/24205952.html |newspaper=[[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] pozdravio je hapšenje i izrazio zadovoljstvo što će Mladić biti izveden pred sud i odgovarati za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, posebno za zločine počinjene u Srebrenici. Istovremeno je naveo da je hapšenje za porodice žrtava došlo mnogo kasnije nego što je trebalo.&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo_Komsic_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of BiH Presidency Member Željko Komšić for the press over the arrest of Ratko Mladić |url=https://predsjednistvobih.ba/saop/saziv5/default.aspx?id=38161&amp;langTag=en-US |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hapšenje je pozdravio i [[Sven Alkalaj]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], koji je izjavio da je hapšenje dugo očekivano i da predstavlja korak koji može doprinijeti pomirenju u regiji.&lt;ref name=&quot;Reuters_Alkalaj_27_05_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Vasovic |first=Aleksandar |title=‘Mladic will finally be held accountable’ |url=https://mg.co.za/news/south-africa/2011-05-27-mladic-will-finally-be-held-accountable/ |newspaper=Mail &amp; Guardian |date=27. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međunarodne organizacije za ljudska prava također su hapšenje povezivale s pravdom za žrtve. [[Human Rights Watch]] ocijenio je 26. maja 2011. da hapšenje, gotovo 16 godina nakon podizanja optužnice, predstavlja završetak perioda nekažnjivosti povezanog s Mladićevim bijegom i važan događaj za žrtve.&lt;ref name=&quot;HRW_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Mladic Arrest Ends Reign of Impunity |url=https://www.hrw.org/news/2011/05/26/bosnia-mladic-arrest-ends-reign-impunity |publisher=Human Rights Watch |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Amnesty International]] je istog dana hapšenje opisao kao važan korak prema pravdi za žrtve [[Ratni zločin|ratnih zločina]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Amnesty_Mladic_26_05_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ratko Mladić arrest 'a major step towards justice' |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2011/05/ratko-mladic-arrest-e-major-step-towards-justicee/ |publisher=Amnesty International |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američki predsjednik]] [[Barack Obama]] izjavio je 26. maja da hapšenje predstavlja važan dan za porodice Mladićevih žrtava, ali da ubijene osobe ne mogu biti vraćene. Izrazio je nadu da će hapšenje porodicama žrtava pružiti određenu utjehu i naglasio da će Mladić sada morati odgovarati pred sudom.&lt;ref name=&quot;Obama_Mladic_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Statement by the President on the Arrest of Ratko Mladic |url=https://obamawhitehouse.archives.gov/the-press-office/2011/05/26/statement-president-arrest-ratko-mladic |publisher=[[Bijela kuća]] |date=26. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transfer u Hag ===
[[Datoteka:Awaiting mr. Mladić in The Hague (3).jpg|mini|desno|300px|Televizijska vozila za prijenos uživo ispred MKSJ-a dan prije Mladićevog dolaska u Nizozemsku]]
Nakon što je 31. maja 2011. Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odbilo žalbu odbrane i potvrdilo da su ispunjeni uslovi za izručenje, ministrica pravde Srbije [[Snežana Malović]] istog je dana donijela formalnu odluku o izručenju Ratka Mladića [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]. Prema navodima [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]], odluka je donesena na osnovu ustavnih i zakonskih ovlaštenja ministrice pravde i odluke nadležnog vijeća za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;SrbijaGov_2011_Mladic_Handover&quot; /&gt;

Prije izručenja, Mladiću je 31. maja, pod jakim sigurnosnim mjerama, omogućeno da posjeti grob svoje kćerke Ane na beogradskom groblju. Posjeta je održana rano ujutro, a zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije [[Bruno Vekarić]] naveo je da nije bila javno najavljena zbog sigurnosnih razloga. Nakon posjete Mladić je vraćen u pritvorsku jedinicu u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Guardian_Grave_2011&quot;&gt;{{cite news |agency=Associated Press |title=Ratko Mladic visits daughter's grave while waiting for extradition |url=https://www.theguardian.com/world/2011/may/31/mladic-daughter-grave-visit-extradition |newspaper=The Guardian |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izručenje je izvršeno 31. maja 2011. Mladić je prebačen iz Srbije avionom Vlade Srbije, koji je u večernjim satima sletio na [[Aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;|aerodrom &quot;Rotterdam–Den Haag&quot;]] u Nizozemskoj. Nakon slijetanja uslijedio je transfer prema Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u [[Scheveningen]]u, gdje su bili smješteni pritvorenici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;IrishTimes_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladic extradited from Serbia to The Hague |url=https://www.irishtimes.com/news/ratko-mladic-extradited-from-serbia-to-the-hague-1.877425 |publisher=The Irish Times |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju nizozemskog javnog servisa (NOS), avion je nakon slijetanja uveden u hangar, dok su s aerodroma istovremeno krenuli helikopteri i kolona vozila. Jedan od helikoptera sletio je u krug zatvora u Scheveningenu, dok su u zatvorski kompleks ušla i vozila; NOS u trenutku objavljivanja izvještaja nije mogao sa sigurnošću potvrditi kojim je prijevoznim sredstvom Mladić prebačen iz Rotterdama.&lt;ref name=&quot;NOS_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Mladic aangekomen in Scheveningen |url=https://nos.nl/artikel/244909-mladic-aangekomen-in-scheveningen |publisher=NOS |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=nl}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio je 31. maja da je Mladić prebačen u pritvor Suda i primljen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Scheveningenu. MKSJ je saopštio da će nakon prijema biti obavljen potpuni ljekarski pregled, da će njegovo zdravstveno stanje biti kontinuirano praćeno kao i da će mu biti pruženo potrebno liječenje. Tribunal je također najavio da će datum njegovog prvog pojavljivanja pred sudijom biti naknadno objavljen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Custody_31_05_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić u pritvoru Međunarodnog suda |url=https://www.icty.org/bcs/press/ratko-mladi%C4%87-u-pritvoru-me%C4%91unarodnog-suda |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 5. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je 1. juna objavio da je prvo pojavljivanje Mladića pred sudom zakazano za 3. juni 2011. u 10:00 sati u sudnici I.&lt;ref name=&quot;ICTY_InitialAppearance_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Prvo stupanje Ratka Mladića pred sud u petak, 3. juna 2011. u 10:00 sati |url=https://www.icty.org/bcs/press/prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-u-petak-3-juna-2011-u-1000-sati |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=7. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Pretpretresni postupak ==

=== Prvo pojavljivanje pred Sudom ===

Prvo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 3. juna 2011. u sudnici I u [[Hag]]u. Pretresnim vijećem predsjedavao je sudija [[Alphons Orie]], a članovi vijeća bili su [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_01_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order for Initial Appearance |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za potrebe prvog pojavljivanja Mladiću je 1. juna 2011. dodijeljen branilac po službenoj dužnosti, advokat [[Aleksandar Aleksić]] iz Srbije. Njegovo imenovanje odnosilo se na prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je bila potrebna pravna zastupljenost do imenovanja stalnog branioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Assignment_Aleksic&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Assignment of Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/121108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 11. 2012 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta sudija [[Alphons Orie|Orie]] utvrdio je identitet optuženog i objasnio mu njegova procesna prava. U skladu s pravilom 62 Pravilnika o postupku i dokazima, optuženom je trebalo pročitati optužnicu ili je omogućiti da bude pročitana na jeziku koji razumije. Orie je Mladića pitao želi li da mu se optužnica pročita u cijelosti. Mladić je odgovorio: &quot;Ne želim da mi se pročita nijedno slovo ili rečenica te optužnice.&quot; Nakon što se odrekao prava da mu se optužnica pročita u cijelosti, sudija Orie pročitao je samo njen sažetak, kako bi sa sadržajem optužnice bili upoznati optuženi i javnost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence motion seeking to disqualify the Honourable Judge Alphons Orie and the Honourable Judge Christoph Flugge |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presdec/en/160826.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=26. 8. 2016 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sažetak optužnice obuhvatio je navode o zločinima za koje se Mladić teretio, uključujući [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U okviru optužnice Mladiću se stavljala na teret individualna krivična odgovornost prema članu 7(1) Statuta MKSJ-a, kao i odgovornost nadređenog prema članu 7(3).&lt;ref name=&quot;ICTY_KeyInformation&quot;&gt;{{cite web |title=Ratko Mladić Case – Key Information &amp; Timeline |url=https://www.icty.org/en/node/10764 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon čitanja sažetka optužnice, Mladić je odbio da se izjasni o krivici. Rekao je da želi dodatno vrijeme da pročita optužnicu i razmotri njene navode sa svojim advokatima. U vezi s optužnicom izjavio je da mu je potrebno više od mjesec dana za razmatranje onoga što je nazvao &quot;monstruoznim riječima&quot;.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Digest, 14 June 2011 |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/ICTYDigest/2011/icty_digest_97_en.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=14. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Branilac Aleksandar Aleksić rekao je da je sa Mladićem pregledao optužnicu, koja je imala 37 stranica, te da nije stekao utisak da Mladić nije razumio optužbe protiv njega. Mladić se, međutim, nije želio izjasniti o krivici tokom tog ročišta.&lt;ref name=&quot;IWPR_03_06_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Mladić odbio da se izjasni o krivici |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladic-odbio-da-se-izjasni-o-krivici |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pretresno vijeće je zbog toga odgodilo izjašnjenje o krivici i zakazalo novo pojavljivanje za 4. juli 2011. Sudija Orie najavio je da će, ukoliko Mladić ni tada ne bude želio da se izjasni, u njegovo ime biti uneseno izjašnjenje da nije kriv.&lt;ref name=&quot;ICTY_Digest_14_06_2011&quot;/&gt;

=== Izjašnjenje o krivici ===

Novo pojavljivanje Ratka Mladića pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] održano je 4. jula 2011. u sudnici I u Hagu. Ročište je bilo zakazano nakon što se Mladić na prvom pojavljivanju 3. juna nije izjasnio o krivici.&lt;ref name=&quot;ICTY_FurtherInitial_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Ponovno prvo stupanje Ratka Mladića pred Sud – završen proces akreditovanja |url=https://www.icty.org/bcs/press/ponovno-prvo-stupanje-ratka-mladi%C4%87a-pred-sud-%E2%80%93-zavr%C5%A1en-proces-akreditovanja |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 08 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-08-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ročištem je predsjedavao sudija [[Alphons Orie]], koji je zajedno sa sudijama [[Christoph Flügge|Christophom Flüggeom]] i [[Bakone Justice Moloto|Bakoneom Justiceom Molotom]] činio Pretresno vijeće I. Mladića je zastupao branilac po službenoj dužnosti [[Aleksandar Aleksić]], kojeg je zamjenik sekretara MKSJ-a odredio 2. juna 2011. za prvo pojavljivanje i druga pitanja za koja je do imenovanja stalnog branioca bila potrebna pravna zastupljenost.&lt;ref name=&quot;ICTY_Aleksic_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/130108.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=8. 1. 2013 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku ročišta 4. jula 2011. Mladić je ponovo pokrenuo pitanje sastava svoje odbrane. Protivio se tome da ga u postupku zastupa tadašnji dežurni branilac Aleksandar Aleksić i insistirao je na advokatima koje je sam želio angažovati. U prethodnim sedmicama Sekretarijat MKSJ-a nastojao je omogućiti Mladiću razgovore s advokatima koje je predložio. Mladić je 22. juna Sekretarijatu dostavio listu od sedam advokata, poredanih prema njegovim preferencijama, a 29. juna podnio je zahtjev za dodjelu branioca koje bi finansirao Tribunal i izjavu o svom imovnom stanju. U tom zahtjevu naveo je [[Miloš Šaljić|Miloša Šaljića]] i [[Branko Lukić (advokat)|Branka Lukića]]. Budući da Šaljić i Lukić u tom trenutku nisu bili na listi branioca koje je Sekretarijat već smatrao kvalifikovanim za imenovanje, njihove kvalifikacije morale su biti provjerene prije eventualnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision (Assignment of Counsel) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/110722.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ročišta Mladić je više puta prekidao sudiju Oriea. U jednom trenutku obraćao se i posjetiocima u galeriji, zbog čega ga je sudija upozorio da mora poštovati red u sudnici. Mladić je također stavio kapu, objašnjavajući da mu je hladno, a sudija mu je naložio da je skine. Mladić je, između ostalog, nastojao objasniti zbog čega želi da ga zastupaju advokati koje je sam izabrao, navodeći da ne želi da mu se odbrana nameće. Branilac Aleksić izvijestio je vijeće da Mladić nije želio razgovarati s njim o svom izjašnjenju.&lt;ref name=&quot;Guardian_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Gabbatt |first=Adam |title=Ratko Mladic ejected from war crimes court after refusing to enter plea |url=https://www.theguardian.com/world/2011/jul/04/ratko-mladic-ejected-court |newspaper=The Guardian |date=4. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladiću naloženo da napusti sudnicu |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/mladicu-nalozeno-da-napusti-sudnicu |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=8. 7. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Kada je Pretresno vijeće nastavilo s postupkom izjašnjenja o krivici, Mladić je odbio da se izjasni. Nastavio je prekidati sudiju i odbijao pratiti postupak, između ostalog skinuvši slušalice za simultani prijevod. Nakon više upozorenja, sudija Orie naredio je da Mladić bude udaljen iz sudnice. Ročište je nakratko prekinuto, nakon čega je nastavljeno bez njegovog prisustva u sudnici.&lt;ref name=&quot;IWPR_04_07_2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SENSE_04_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic ejected from courtroom, judge enters a plea of not guilty on his behalf |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=12956 |publisher=SENSE Agency |date=4. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon udaljavanja Mladića, sudija Orie nastavio je postupak i pročitao tačke optužnice. Operativna optužnica koja je tada bila na snazi bila je Druga izmijenjena optužnica od 1. juna 2011. i sadržavala je 11 tačaka: dvije tačke za genocid, pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_SecondAmendedIndictment&quot;&gt;{{cite web |title=Prosecution's Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/110601.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=1. 6. 2011 |access-date=8. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se Mladić nije lično izjasnio o krivici, Pretresno vijeće je, u skladu s pravilom 62(A)(iv) Pravilnika o postupku i dokazima, u njegovo ime unijelo izjašnjenje da nije kriv po svih 11 tačaka optužnice. MKSJ je u kasnijim službenim dokumentima ovaj događaj evidentirao kao ''&quot;not guilty plea&quot;'' unesen u ime optuženog 4. jula 2011.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_CaseOverview&quot;&gt;{{cite web |title=Predmet Ratko Mladić – Osnovne informacije i hronologija postupka |url=https://www.icty.org/bcs/cases/predmet-ratko-mladi%C4%87%E2%80%93osnovne-informacije-i-hronologija-postupka |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=8. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Izjašnjenjem unesenim u njegovo ime Mladić je formalno negirao krivicu po svih 11 tada važećih tačaka optužnice. Time nije odlučeno o osnovanosti optužbi, već je ispunjen procesni zahtjev u pogledu izjašnjenja optuženog, čime su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen u pretpretresnoj fazi.&lt;ref name=&quot;ICC_Rules_of_Procedure_and_Evidence&quot;&gt;{{cite web |title=Rules of Procedure and Evidence |url=https://www.icc-cpi.int/sites/default/files/RulesProcedureEvidenceEng.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_2011_ICTY_S2011716&quot;&gt;{{cite web |last=Robinson |first=Patrick |title=Assessment and report of Judge Patrick Robinson, President of the International Tribunal for the Former Yugoslavia, provided to the Security Council pursuant to paragraph 6 of Security Council resolution 1534 (2004) (S/2011/716) |url=https://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/CompletionStrategy/completion_strategy_16nov2011_en.pdf |publisher=United Nations Security Council |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Formiranje odbrane ===

Nakon imenovanja [[Aleksandr Aleksić|Aleksandra Aleksića]] za branioca po službenoj dužnosti za početno pojavljivanje i druga pitanja do imenovanja stalnog branioca, pitanje sastava Mladićeve odbrane ostalo je neriješeno. Mladić je zatražio da njegov glavni branilac bude [[Branko Lukić]], beogradski advokat koji je već zastupao više optuženih pred MKSJ-om. Mladić je Lukiću 20. jula 2011. dao punomoć za zastupanje pred Tribunalom, nakon čega je Sekretarijat započeo postupak njegovog formalnog imenovanja.&lt;ref name=&quot;SENSE_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite news |title=Mladić izabrao Branka Lukića za branioca |url=https://archive.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTS_Lukic_20_07_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Branko Lukić brani Mladića |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/hronika/927818/branko-lukic-brani-mladica.html |website=RTS |date=20. 7. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Zamjenik sekretara MKSJ-a je 22. jula 2011. formalno imenovao Lukića za glavnog branioca na privremeni period od 120 dana i istovremeno razriješio Aleksića dužnosti. Privremeno imenovanje bilo je povezano s postupkom utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti, odnosno provjerom ispunjava li uslove da troškove odbrane snosi Tribunal. U odluci je navedeno da je takvo privremeno imenovanje bilo potrebno kako bi se osiguralo njegovo pravo na branioca dok Sekretarijat ne završi provjeru njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Registry_Lukic_22_07_2011&quot; /&gt;

Lukićev privremeni angažman produžen je 18. novembra 2011. za dodatnih 120 dana, počevši od 19. novembra. Sekretarijat je naveo da je produženje potrebno radi zaštite Mladićevog prava na branioca dok je još trajala provjera njegovih finansijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Lukic_Extension_18_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Decision/NotIndexable/IT-09-92/FND723R0000350921.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot;&gt;{{cite news |title=Decision (Case No. IT-09-92-PT) |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/120223.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na zahtjev Lukića, Sekretar MKSJ-a je 23. februara 2012. imenovao [[Miodrag Stojanović (advokat)|Miodraga Stojanovića]], advokata iz Bosne i Hercegovine, za njegovog subranioca. Stojanović je u početku bio imenovan privremeno, dok je postupak utvrđivanja Mladićevih finansijskih mogućnosti još bio u toku.&lt;ref name=&quot;MKSJ_2012_Decision_IT0992PT&quot; /&gt; Službeni sedmični izvještaj MKSJ-a od istog datuma također navodi da je Stojanović imenovan za subranioca Ratka Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_23_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 23 February 2012 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2012/weekly_update_659.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je u odbrambeni tim uključen i [[Dragan Ivetić]], koji je 4. juna 2012. imenovan za pravnog savjetnika odbrane. Ivetić u toj fazi nije bio formalno imenovan za subranioca, ali mu je Pretresno vijeće naknadno omogućilo da učestvuje u pojedinim procesnim radnjama. Dana 17. septembra 2012. vijeće je njemu i Nenadu Petrušiću odobrilo da unakrsno ispituju svjedoke i podnose podneske povezane sa svjedočenjem, uz uslov da u sudnici bude prisutan glavni branilac ili subranilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_LegalConsultant_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Review of Registrar's Decision |url=https://www.worldcourts.com/icty/eng/decisions/2013.09.30_Prosecutor_v_Mladic.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=30. 9. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Finansijska provjera završena je početkom 2013. Sekretar MKSJ-a utvrdio je da Mladić može učestvovati u troškovima svoje odbrane u iznosu od 60.992 eura, dok je preostale troškove trebalo da snosi Tribunal. U procjeni su uzeti u obzir njegovi prihodi i imovina, uključujući penziju i vrijednost porodične kuće, uz odbijanje procijenjenih životnih troškova.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_06_02_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Sedmična konferencija za štampu MKSJ - 7. februar 2013. |url=https://www.icty.org/bcs/press/sedmi%C4%8Dna-konferencija-za-%C5%A1tampu-mksj-7-februar-2013 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR_Mladic_Defence_Costs_01_02_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Rachel |title=Sud odlučio da Mladić može da snosi deo troškova odbrane |url=https://iwpr.net/sr/global-voices/sud-odlucio-da-mladic-moze-da-snosi-deo-troskova-odbrane |publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting |date=1. 2. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka finansijske provjere, privremeni status odbrane je promijenjen. Prema kasnijem službenom prikazu u prvostepenoj presudi, 31. januara 2013. zamjenik sekretara je trajno imenovao Branka Lukića za branioca, a Miodraga Stojanovića za subranioca. Sedmični izvještaj MKSJ-a od 31. januara 2013. također je zabilježio da su Lukić i Stojanović imenovani za stalnog branioca i subranioca.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_31_01_2013&quot;&gt;{{cite web |title=ICTY Weekly Update – 31 January 2013 |url=https://www.icty.org/x/file/Cases/Weeklyupdate/2013/weekly_update_702.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=31. 1. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav sastav odbrane ostao je na snazi tokom većeg dijela suđenja. Lukić je bio glavni branilac, dok je Stojanović djelovao kao subranilac. Ivetić je kao pravni savjetnik i član odbrambenog tima postepeno dobivao šira ovlaštenja za učešće u postupku. Tokom 2014. i 2015. Pretresno vijeće mu je omogućilo da u određenim fazama samostalno ili uz prisustvo glavnog branioca ili subranioca ispituje svjedoke i učestvuje u procesnim radnjama odbrane.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;

Dana 19. januara 2017. Sekretar MKSJ-a povukao je imenovanje Stojanovića za subranioca i na njegovo mjesto imenovao Dragana Ivetića, s početkom djelovanja istog dana. Time je Ivetić iz statusa pravnog savjetnika prešao u formalni položaj subranioca, dok je Branko Lukić ostao glavni branilac.&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Judgement_2017_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Ivetic_19_01_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Withdrawal and Assignment of Co-Counsel |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/regdec/en/170119.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=19. 1. 2017 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tako su u završnoj fazi prvostepenog postupka Mladićevu formalnu odbranu činili glavni branilac Branko Lukić i subranilac Dragan Ivetić. Obojica su učestvovala u završnim riječima odbrane u decembru 2016, kada su tražili oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, a nakon prvostepene presude nastavili su zastupati Mladića u žalbenom postupku pred [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove]].&lt;ref name=&quot;SENSE_Closing_09_12_2016&quot;&gt;{{cite news |title=Mladic’s Defense: Prosecution Failed to Meet Burden of Proof |url=https://archive.sensecentar.org/vijesti.php?aid=17153 |publisher=SENSE Centar za tranzicijsku pravdu |date=9. 12. 2016 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IRMCT_Appeal_Defence_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Notice of Filing of Public Redacted Appeal Brief on Behalf of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/mladic-13-56/001_MLADIC-DEFENCE_NOTICE_OF_FILING_OF_PUBLIC_REDACTED_APPEAL_BRIEF_ON_BEHALF_OF_RATKO_MLADIC.PDF |publisher=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=11. 9. 2018 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstveno stanje i ljekarski pregledi ===

Nakon transfera u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u Hagu Mladićevo zdravstveno stanje bilo je predmet početnog medicinskog praćenja. MKSJ je 8. juna 2011. saopštio da je Mladić tokom prve sedmice boravka u Pritvorskoj jedinici bio podvrgnut uobičajenom početnom praćenju, uključujući medicinske preglede i različita testiranja. Sekretarijat je istovremeno odbacio pojedine medijske navode o njegovom zdravstvenom stanju kao netačne ili zastarjele te naglasio da zbog pravila o povjerljivosti nije mogao iznositi konkretne informacije o njegovom zdravstvenom stanju.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_08_06_2011&quot; /&gt;

Nekoliko dana kasnije, 15. juna 2011, MKSJ je saopštio da su obavljeni svi potrebni medicinski testovi kako bi se dobila potpunija procjena Mladićevog zdravstvenog stanja. Prema pravilima Pritvorske jedinice, imao je pravo i na pregled kod ljekara po vlastitom izboru, ali je Sekretarijat naveo da takav zahtjev tada nije bio podnesen.&lt;ref name=&quot;ICTY_Weekly_15_06_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Weekly Press Briefing – 15 June 2011 |url=https://www.icty.org/en/press/weekly-press-briefing-15-june-2011 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 6. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom jeseni 2011. zdravstveno stanje postalo je i procesno pitanje. Nakon što je Tužilaštvo u postupku razmatranja zahtjeva za razdvajanje optužnice iznijelo navode povezane sa zdravstvenim stanjem optuženog, Pretresno vijeće je ocijenilo da su dotadašnje tvrdnje bile &quot;spekulativne i nepotkrijepljene&quot;. Vijeće je naglasilo da, bez odgovarajuće medicinske dokumentacije, ne može zasnivati zaključke na medijskim izvještajima ili drugim izvorima koji nisu stručna medicinska procjena.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Trial Chamber orders medical examination of Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/en/press/trial-chamber-orders-medical-examination-ratko-mladi%C4%87 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na statusnoj konferenciji 10. novembra 2011. Mladić nije prisustvovao zbog bolesti. Nakon toga Pretresno vijeće je 16. novembra, na osnovu pravila 74a Pravilnika o postupku i dokazima, naložilo Sekretarijatu da imenuje medicinskog stručnjaka koji će obaviti potpuni ljekarski pregled optuženog. Zadatak stručnjaka bio je procijeniti njegovo tadašnje opće zdravstveno stanje, medicinsku historiju i zdravstvene probleme koji su postojali prije dolaska u Pritvorsku jedinicu, kao i odnos između ranijih zdravstvenih problema i njegovog tadašnjeg stanja. Vijeće je obrazložilo da bi takav izvještaj pomogao u procjeni mogućeg utjecaja njegovog zdravstvenog stanja na pripremu suđenja i na eventualne buduće zahtjeve povezane sa zdravljem.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Examination_Order_16_11_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Order for a medical examination of the accused pursuant to Rule 74bis |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/111116.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 11. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Medicinski pregled obavljen je krajem novembra odnosno početkom decembra 2011, a Sekretarijat je 6. decembra dostavio Pretresnom vijeću izvještaj medicinskog stručnjaka. Izvještaj je bio povjerljiv, ali je njegov zaključak kasnije prenesen u javnim procesnim odlukama. Medicinski stručnjak je, nakon razmatranja Mladićevih zdravstvenih problema prije dolaska u Pritvorsku jedinicu i tokom prvog perioda boravka u njoj, zaključio da je Mladić u tadašnjem stanju bio sposoban prisustvovati aktivnostima Tribunala koje su se odnosile na njega.&lt;ref name=&quot;ICTY_Medical_Report_06_12_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Registrar's Submission of Medical Report |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/131115.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=6. 12. 2011 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Mladić's interlocutory appeal regarding modification of trial sitting schedule due to health concerns |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/acdec/en/131022.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 10. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu dostupne medicinske procjene Pretresno vijeće je u februaru 2012. odredilo raspored prema kojem je suđenje trebalo početi 14. maja 2012. i odvijati se prema tada utvrđenom rasporedu. U obrazloženju kasnijih odluka Vijeće je zdravstvenu procjenu iz decembra 2011. koristilo kao dio osnove za ocjenu Mladićeve sposobnosti da prisustvuje sudskim sjednicama.&lt;ref name=&quot;ICTY_Scheduling_Order_15_02_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Scheduling Order |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tord/en/120215.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2012. Sekretarijat je, na zahtjev Mladića, odredio neuropsihijatra [[Ratko Kovačević|Ratka Kovačevića]] i psihologinju [[Bojana Dimitrijević|Bojanu Dimitrijević]] kao stručnjake odbrane za pregled njegovog zdravstvenog stanja i medicinske dokumentacije. Njihovi pregledi obavljeni su 31. oktobra te 1. i 2. novembra 2012. u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Na osnovu njihovog izvještaja odbrana je 15. januara 2013. zatražila da se raspored suđenja smanji s pet na četiri dana sedmično. Stručnjaci odbrane smatrali su da bi tokom suđenja kod Mladića moglo doći do pojačane emocionalne napetosti i naglog porasta [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]], što su povezivali s rizikom od prolaznog ishemijskog napada (TIA) i mogućeg novog [[Moždani udar|moždanog udara]]. Predložili su da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da nakon dva radna dana slijedi dan odmora.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 13. marta 2013. odbilo prvi zahtjev odbrane za izmjenu rasporeda. Vijeće je ocijenilo da zaključci stručnjaka odbrane o riziku od TIA-e nisu dovoljno uvjerljivi, između ostalog zato što procjena takvog rizika zahtijeva mišljenje odgovarajućeg medicinskog specijaliste. Vijeće je također zaključilo da odbrana nije dokazala da je promjena rasporeda neophodna za vođenje postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_First_Health_Decision_13_03_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Motion Seeking Adjustment of Modalities of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130313_1.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 3. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno su zdravstveno stanje Mladića kontinuirano pratili medicinski službenici Pritvorske jedinice. U izvještajima iz 2013. navodili su da je njegov krvni pritisak bio pod kontrolom, ali i da su primijećeni određeni gubitak tjelesne težine, izraženiji zaostali simptomi ranijeg moždanog udara, uključujući usporen i otežan govor i smanjenu mišićnu snagu, kao i slabija koncentracija i povećan umor, posebno nakon dana provedenog na suđenju. Medicinski službenik Pritvorske jedinice preporučivao je smanjenje rasporeda suđenja prvenstveno kao preventivnu mjeru protiv iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Second Defence Motion Seeking Adjustment of the Trial Sitting Schedule Due to the Health Concerns of the Accused |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/130612.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=12. 7. 2013 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na drugom ročištu o ovom pitanju, 4. juna 2013, medicinski službenik Pritvorske jedinice svjedočio je pred Pretresnim vijećem o zdravstvenom stanju optuženog. Naveo je da je Mladić bio stabilnog zdravstvenog stanja i da je, s obzirom na njegovu dob, imao relativno dobro stanje srca. Istovremeno je potvrdio određene znakove umora i pogoršanja pojedinih zaostalih simptoma moždanog udara. Medicinski službenik nije prihvatio procjenu stručnjaka odbrane da bi nagli porast krvnog pritiska nužno značio povećan rizik od nove vrste moždanog udara, ali je podržao smanjenje rasporeda radi smanjenja rizika od iscrpljenosti i potpunog fizičkog ili psihičkog iscrpljivanja.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Odbrana je 16. aprila 2013. podnijela drugi zahtjev za prilagođavanje rasporeda. Tražila je da sudske sjednice ne traju duže od četiri sata dnevno i da se suđenje ograniči na dva takva dana sedmično, između kojih bi bio dan odmora. Također je tražila dodatni dan odmora u slučaju emocionalne krize ili prolaznog ishemijskog napada. Odbrana se pritom pozvala i na preporuke medicinskog osoblja Pritvorske jedinice, koje je podržavalo četverodnevni raspored kao mjeru za smanjenje iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;

Pretresno vijeće je 12. jula 2013. odbilo i drugi zahtjev. Vijeće je razmatralo medicinske nalaze stručnjaka odbrane i Pritvorske jedinice, ali je zaključilo da predložena izmjena rasporeda nije bila nužna za nastavak suđenja. Žalbeno vijeće je 22. oktobra 2013. razmatralo međužalbu odbrane protiv te odluke. U svojoj odluci potvrdilo je da su stručnjaci odbrane i medicinsko osoblje Pritvorske jedinice različito procjenjivali rizik od ozbiljnog zdravstvenog incidenta, dok je osoblje Pritvorske jedinice smanjenje rasporeda prvenstveno preporučivalo radi sprječavanja iscrpljenosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Second_Health_Decision_12_07_2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_Health_Appeal_22_10_2013&quot;/&gt;

=== Procesni prigovori i odluke Pretresnog vijeća ===

U pretpretresnoj fazi odbrana je podnijela više procesnih zahtjeva kojima je osporavala pojedine aspekte optužnice i nastojala osigurati odgovarajuće uslove za pripremu odbrane. Jedan od prvih značajnijih prigovora odnosio se na formu Druge izmijenjene optužnice. Odbrana je tvrdila da u optužnici nisu dovoljno određeni identiteti žrtava i počinioca, kao i datumi i mjesta pojedinih zločina. Pretresno vijeće je 13. oktobra 2011. odbilo prigovor, zaključivši da u okolnostima predmeta nije bilo potrebno da Tužilaštvo u optužnici navede dodatne pojedinosti koje nisu nužne za jasno određivanje optužbi. Vijeće je, međutim, naložilo Tužilaštvu da odbrani dostavi podatke o identitetu žrtava kojima je raspolagalo.&lt;ref name=&quot;ICTY_Defence_Form_Indictment_13_10_2011&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Preliminary Motion Objecting to the Form of the Second Amended Indictment |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/111013.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=13. 10. 2011 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istog dana Pretresno vijeće odbilo je zahtjev Tužilaštva da se postupak protiv Mladića razdvoji na dva odvojena suđenja. Tužilaštvo je predlagalo da se jedno suđenje odnosi na zločine počinjene u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]] nakon pada enklave u julu 1995, a drugo na zločine u [[Opsada Sarajeva|Sarajevu]] i drugim općinama u Bosni i Hercegovini, kao i na uzimanje talaca. Vijeće je zaključilo da bi razdvajanje moglo štetiti optuženom, učiniti postupak složenijim i manje efikasnim te nepotrebno opteretiti svjedoke. Istom odlukom odobreno je uključivanje zločina počinjenog u selu [[Bišina]] u optužnicu, nakon čega je Tužilaštvu naloženo da podnese novu izmijenjenu optužnicu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Severance_2011&quot; /&gt;

U pripremi suđenja odbrana je nastojala dobiti pristup povjerljivom materijalu iz drugih predmeta MKSJ-a. Posebno je zatražila pristup povjerljivim materijalima iz predmeta [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], uključujući zaštićene transkripte, dokazne predmete, podneske, odluke i dokumentarne dokaze. Odbrana je zahtjev obrazložila geografskim i vremenskim preklapanjem te činjeničnim vezama između dva predmeta. Pretresno vijeće je o zahtjevu odlučilo 21. marta 2012, razmatrajući opseg mogućeg pristupa materijalima iz ranijeg postupka i primjenu zaštitnih mjera određenih u predmetu Krstić.&lt;ref name=&quot;ICTY_Access_Krstic_21_03_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Defence Request for Access to Confidential Materials from Krstić Case |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/120321.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=21. 3. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neposredno prije početka suđenja odbrana je podnijela zahtjeve za njegovu odgodu. Pretresno vijeće je 3. maja 2012. odbilo dva zahtjeva kojima je odbrana tražila odgodu početka suđenja za 90 dana. Vijeće je zadržalo ranije utvrđeni datum početka suđenja, 16. maj 2012, dok je početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio predviđen za 29. maj.&lt;ref name=&quot;ICTY_Adjournment_03_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Decision on Two Defence Motions Seeking Adjournment of Trial |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tdec/en/120503.pdf |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=3. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odbrana je 11. maja 2012. zatražila izuzeće predsjedavajućeg sudije [[Alphons Orie|Alphonsa Oriea]] i obustavu postupka. O zahtjevu je odlučio predsjednik MKSJ-a [[Theodor Meron]], koji ga je 15. maja odbio. Meron je zaključio da odbrana nije pokazala da bi razumno informisani posmatrač, na osnovu okolnosti koje je odbrana navela i odgovora sudije Oriea, mogao osnovano smatrati da postoji njegova pristrasnost. Time je potvrđeno da nema procesne prepreke za početak suđenja 16. maja prema ranije utvrđenom rasporedu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Orie_Disqualification_15_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Predsjednik Meron odbacio zahtjev Mladićeve odbrane za diskvalifikaciju sudije Oriea|url=https://www.icty.org/bcs/press/predsjednik-meron-odbacio-zahtjev-mladi%C4%87eve-odbrane-za-diskvalifikaciju-sudije-oriea |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=15. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio je odgođen zbog problema s objelodanjivanjem dokaznog materijala. Pretresno vijeće je 24. maja 2012. odredilo 25. juni kao novi datum saslušanja prvog svjedoka Tužilaštva, umjesto ranije predviđenog 29. maja. Vijeće je ocijenilo da propusti u objelodanjivanju imaju utjecaj na pripremu odbrane i da je zbog toga odgoda opravdana, ali nije prihvatilo zahtjev odbrane za odgodom od šest mjeseci. Tužilaštvu je naloženo i da dostavi novi redoslijed svjedoka za početak dokaznog postupka.&lt;ref name=&quot;ICTY_Disclosure_24_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak svjedočenja prvog svjedoka tužilaštva na suđenju Mladiću zakazan za 25. jun 2012. |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-svjedo%C4%8Denja-prvog-svjedoka-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-zakazan-za-25-jun-2012 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=24. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Početak dokaznog postupka nije održan ni 25. juna. Pretresno vijeće je 18. juna 2012. suspendovalo početak izvođenja dokaza Tužilaštva do daljnjeg, nakon novih podnesaka odbrane i Tužilaštva u vezi s objelodanjivanjem dokaznog materijala.&lt;ref name=&quot;ICTY_Disclosure_Suspended_18_06_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak izvođenja dokaza tužilaštva na suđenju Mladiću odgođen do daljnjeg |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-izvo%C4%91enja-dokaza-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-odgo%C4%91en-do-daljnjeg |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=18. 6. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon dodatnog razmatranja, Vijeće je 22. juna odredilo 9. juli 2012. kao novi datum početka izvođenja dokaza Tužilaštva. Za prvi period dokaznog postupka, do početka ljetne pauze 20. jula, Tužilaštvu je naloženo da predloži svjedoke na koje su problemi s objelodanjivanjem imali najmanji utjecaj.&lt;ref name=&quot;ICTY_Prosecution_Evidence_09_07_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Početak izvođenja dokaza tužilaštva na suđenju Mladiću zakazan za 9. jul 2012. |url=https://www.icty.org/bcs/press/po%C4%8Detak-izvo%C4%91enja-dokaza-tu%C5%BEila%C5%A1tva-na-su%C4%91enju-mladi%C4%87u-zakazan-za-9-jul-2012 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=22. 6. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Suđenje ==

=== Uvodne riječi ===

Suđenje Ratku Mladiću počelo je 16. maja 2012. u sudnici I MKSJ-a u Hagu. Tužilaštvo je svoje uvodno izlaganje iznijelo 16. i 17. maja, čime je formalno započelo suđenje. Prvog dana predsjedavajući sudija [[Alphons Orie|Alphons Orie]] otvorio je postupak, nakon čega je Tužilaštvo predstavilo osnovne tvrdnje optužnice i najavilo dokaze kojima je namjeravalo potkrijepiti navode protiv Mladića.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Start of Ratko Mladić Trial |url=https://www.icty.org/en/content/start-ratko-mladić-trial |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |date=16. 5. 2012 |access-date=10. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U uvodnom izlaganju Tužilaštvo je predmet predstavilo kroz četiri glavne cjeline optužnice: zločine počinjene u općinama širom Bosne i Hercegovine, kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], zločine počinjene nakon [[Genocid u Srebrenici|pada Srebrenice]] u julu 1995. te uzimanje pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce. Prema navodima optužnice, Mladić je za te zločine odgovaran kao učesnik u više [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženih zločinačkih poduhvata]] i na osnovu individualne i komandne odgovornosti.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot; /&gt;

Tužilaštvo je posebno istaklo da će dokazivati Mladićevu ulogu u strukturama vlasti i komandovanja [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]], njegov odnos prema političkom i vojnom rukovodstvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]] te njegovu povezanost s djelovanjem snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na područjima obuhvaćenim optužnicom. U okviru najavljenih dokaza Tužilaštvo je ukazalo na iskaze svjedoka, dokumentaciju, presretnute komunikacije i druge materijale za koje je smatralo da mogu pokazati Mladićevo znanje o zločinima, njegovu ulogu u njihovom izvršenju i odnos prema podređenim strukturama.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot; /&gt;

Drugog dana, 17. maja, Tužilaštvo je nastavilo iznošenje uvodnih navoda. U tom dijelu dodatno je predstavljen način na koji je Tužilaštvo namjeravalo povezati pojedinačne događaje i zločine s navodnom širom zajedničkom kriminalnom svrhom, uključujući trajno uklanjanje [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]], odnosno drugog nesrpskog stanovništva, s područja koja su bosanski Srbi nastojali staviti pod svoju kontrolu.&lt;ref name=&quot;ICTY_Start_Trial_16_17_05_2012&quot; /&gt;

Mladićeva odbrana nije iznijela uvodno izlaganje na početku suđenja. Prema kasnijem pregledu postupka, odbrana je odlučila da ne iznese vlastitu uvodnu riječ, nego da započne s izvođenjem vlastitih dokaza nakon završetka dokaznog postupka Tužilaštva.&lt;ref name=&quot;ICD_Mladic_Trial_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Nilsson |first=Jonas |title=The Mladić Trial – The Last Case Before the ICTY |journal=ICD Brief |issue=23 |publisher=International Crimes Database |date=septembar 2018 |url=https://www.internationalcrimesdatabase.org/upload/documents/20180927T105952-ICD%20Brief%20on%20the%20Mladic%20case%2019%20September%202018.pdf |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

Po završetku uvodnih izlaganja, početak izvođenja dokaza Tužilaštva bio je prvobitno predviđen za 29. maj 2012. Međutim, zbog problema s objelodanjivanjem dokaznog materijala taj datum je naknadno odgođen. Dokazni postupak Tužilaštva konačno je počeo 9. jula 2012, čime je započelo izvođenje dokaza pred Pretresnim vijećem.&lt;ref name=&quot;ICTY_Prosecution_Evidence_09_07_2012&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PL782C8F10C5478861 Suđenje Ratku Mladiću i srodni postupci] – zvanični video-materijali [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]] na [[YouTube]]u {{en simbol}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=Hb_WKgUps54 Uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu] – videoprilog Glasa Amerike (VOA) na [[YouTube]]u

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2011. u Srbiji]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Mladic, Ratko]]
[[Kategorija:21. vijek u Hagu]]</text>
      <sha1>jqt7mdl4fu30sv3r4sbdm7g32hon358</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haris Tucaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536865</id>
    <revision>
      <id>3924482</id>
      <parentid>3924345</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:31:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Daorson</username>
        <id>185446</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Daorson premjestio je stranicu [[Korisnik:Daorson/Haris Tucaković]] na [[Haris Tucaković]]: Objavljivanje pripremljenog članka u glavnom imenskom prostoru</comment>
      <origin>3924345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8822" sha1="b9jlmtt4mii14v0lu0g8n3dxvq6ryc9" xml:space="preserve">'''Haris Tucaković''' (Mostar, 18. decembra 1957.) je bosanskohercegovačko-švedski izdavač, prevodilac, publicista, grafički urednik i web-dizajner, po obrazovanju inženjer aerokosmotehnike. Od kraja 1990-ih djeluje u području štampanog i digitalnog izdavaštva, književnog prevođenja te kulturne saradnje između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja.

== Biografija ==

Rođen je 18. decembra 1957. u Mostaru.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.sbhfob.se/bs/team/haris-tucakovic/
|title=Haris Tucaković
|website=Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt; Od 1959. do 1969. živio je u Livnu, nakon čega se s porodicom vratio u Mostar. Prve dvije godine studija završio je u Mostaru, a potom je studij nastavio na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je 1981. diplomirao na odsjeku aerokosmotehnike.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot; /&gt;

Od 1981. do 1992. radio je u Vazduhoplovnoj industriji SOKO u Mostaru. Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini kao prognanik nastanio se u Švedskoj, gdje živi od 1995.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot; /&gt; U Skövdeu se dodatno obrazovao u području informacijskih tehnologija i programiranja na Visokoj školi u Skövdeu.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot; /&gt;

== Izdavački, grafički i prevodilački rad ==

U Švedskoj je od kraja 1990-ih djelovao u području digitalnog i štampanog izdavaštva. U proljeće 1998. izradio je internetsku stranicu BH Saveza žena u Švedskoj, a od prvog broja časopisa ''Žena'' 1999. radio je na njegovom grafičkom oblikovanju. Tokom dugogodišnjeg angažmana u Savezu i časopisu ''Žena–Kvinna'' djelovao je kao grafički urednik, član izdavačkog savjeta, autor i prevodilac, a obavljao je i poslove sekretara i webmastera Saveza te povremeno i glavnog i odgovornog urednika časopisa.&lt;ref name=&quot;Zena59&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.bihsavezzena.com/zena/zena-kvinna_59-web.pdf
|title=Žena–Kvinna, broj 59
|website=BH Savez žena u Švedskoj
|date=oktobar 2018
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

Od 1998. radio je i na internetskom izdanju mostarskog časopisa za obrazovanje, nauku i kulturu ''Most''. Pored web-dizajna, u ''Mostu'' je objavljivao prijevode i priloge o nordijskoj književnosti.&lt;ref name=&quot;MostBoye&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/109/000.aspx
|title=Most 198 (109) – Sadržaj
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

Paralelno s grafičkim i digitalnim izdavaštvom bavi se književnim prevođenjem i predstavljanjem nordijske književnosti bosanskohercegovačkim čitaocima. Godine 2004. odabrao je i preveo dio putopisa švedskog liječnika i putopisca Johana Lorenza Hafströma o Mostaru iz 1902, objavljen pod naslovom ''Veličanstveni hotel Neretva''.&lt;ref name=&quot;Hafstrom&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/091/060.aspx
|title=Veličanstveni hotel „Neretva“
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

U ''Mostu'' je objavljivao prijevode i priloge o švedskoj i finskoj književnosti, među kojima su tekstovi i prijevodi povezani s Edith Södergran, Karin Boye, Eevom Kilpi i Ericom Ericsonom.&lt;ref name=&quot;Sodergran&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/105/022.aspx
|title=Švedska moderna književnost – Edith Södergran
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kilpi&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/120/028.aspx
|title=Savremena finska književnost – Eeva Kilpi
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ericson&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/117/024.aspx
|title=Liskaluci Erica Ericsona
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

Književne prijevode objavljivao je i u časopisu ''Žena–Kvinna'', a dva njegova prijevoda objavljena su u sarajevskom književnom časopisu ''Život''. Među autorima koje je prevodio nalazi se i švedski pjesnik i filmski režiser Lukas Moodysson. Prevodio je i s norveškog jezika.

Posebno mjesto u njegovom prevodilačkom radu zauzima August Strindberg. Preveo je ''Novu državu'' (''Det nya riket'') i ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen'').&lt;ref name=&quot;StrindbergNova&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.daorson.se/sv/produkt-tagg/2/page/4/?layout=list
|title=Nova država – Det nya riket
|website=Daorson
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katekizam&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.daorson.se/bs/proizvod/mali-katekizam-za-nizu-klasu-e-book/
|title=Mali katekizam za nižu klasu
|website=Daorson
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Daorson ==

Godine 2015. osnovao je u Skövdeu Daorson, neprofitno kulturno i izdavačko udruženje čiji je predsjednik. Daorson je objavio više od pedeset naslova, a na 34. Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2023. dobio je nagradu za cjelokupnu izdavačku djelatnost u dijaspori.

U okviru Daorsona Tucaković se, pored izdavačkog rada, bavi grafičkim oblikovanjem knjiga i drugih publikacija. Grafički je oblikovao dvojezično izdanje pjesničke zbirke Milene Rudež ''Jesenji dani / Efterårsdage''. Na Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2025. knjiga je nagrađena u kategoriji objavljenog književnog djela u dijaspori, a u službenom popisu dobitnika Tucaković je naveden kao dizajner izdanja.&lt;ref name=&quot;Sarajevo2025&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://skenderija.ba/dokumenti/sajam/DobitniciSajamskihNagrada.pdf
|title=Dobitnici sajamskih nagrada 2025
|publisher=KJP Centar Skenderija – Internacionalni sarajevski sajam knjiga
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Sajam bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj ==

Godine 2012. učestvovao je u realizaciji Malog sajma knjiga i Barakovićevih večeri u Göteborgu, manifestacije koja je prethodila današnjem Sajmu bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj. Mali sajam održan je od 28. do 30. septembra 2012.&lt;ref name=&quot;MaliSajam2012&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.bhkrf.se/2012/09/10/lilla-bokmassan-och-barakovics-kvallar-i-goteborg/
|title=Lilla bokmässan och Barakovićs kvällar i Göteborg
|website=Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
|date=10. septembar 2012
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

U organizacijskim, izdavačkim i programskim aktivnostima Sajma nastavio je učestvovati i narednih godina. Kao izdavač i prevodilac bio je predsjednik žirija za književnu nagradu „Meho Baraković“ 2025. i 2026.&lt;ref name=&quot;Sajam2025&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.sbhfob.se/bs/8-sajam-bh-knjige-u-svedskoj-nagrada-meho-barakovic-senadi-besic/
|title=8. Sajam bh. knjige u Švedskoj – nagrada „Meho Baraković“ Senadi Bešić
|website=Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
|date=22. februar 2025
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sajam2026&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.sbhfob.se/bs/marija-fekete-sullivan-dobitnica-knjizevne-nagrade-meho-barakovic-za-2026/
|title=Marija Fekete-Sullivan dobitnica književne nagrade „Meho Baraković“ za 2026.
|website=Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Poet ==

Jedan je od pokretača novog izdanja nordijsko-bosanskohercegovačkog književnog časopisa ''Poet'' (2026) i njegov odgovorni urednik. Ideja o pokretanju novog časopisa nastala je u razgovoru s Milenom Rudež, oslanjajući se na ideju dansko-bosanskog književnog časopisa ''Poet'', koji je izlazio u Kopenhagenu od 2000. do 2002. Novi ''Poet'' razvija tu ideju u nordijsko-bosanskohercegovačkom i višejezičnom kontekstu, s naglaskom na književno prevođenje i kulturnu razmjenu između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja.&lt;ref name=&quot;DnevniPoet&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://dnevni.ba/clanak/novost-u-europskom-kulturnom-prostoru-poet-kao-poveznica-izmedu-bih-i-skandinavije
|title=Novost u europskom kulturnom prostoru: Poet kao poveznica između BiH i Skandinavije
|website=Dnevni.ba
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Izbor prijevoda ==

* Johan Lorentz Hafström: ''Veličanstveni hotel Neretva'', izbor i prijevod sa švedskog, 2004.&lt;ref name=&quot;Hafstrom&quot; /&gt;
* Edith Södergran: izbor poezije, prijevod sa švedskog, 2006.&lt;ref name=&quot;Sodergran&quot; /&gt;
* Karin Boye: izbor poezije, uključujući ''Naravno da boli'' (''Ja visst gör det ont''), 2006.&lt;ref name=&quot;MostBoye&quot; /&gt;
* Lukas Moodysson: poezija, prijevod sa švedskog; objavljeno u časopisu ''Život''.
* August Strindberg: ''Nova država'' (''Det nya riket''), Daorson, 2021, ISBN 978-91-986312-4-1.&lt;ref name=&quot;StrindbergNova&quot; /&gt;
* August Strindberg: ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen''), Daorson, 2026, ISBN 978-91-991451-3-6.&lt;ref name=&quot;Katekizam&quot; /&gt;

== Izvori ==

&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>b9jlmtt4mii14v0lu0g8n3dxvq6ryc9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3924508</id>
      <parentid>3924482</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:14:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8903" sha1="4ycp9iqmx2aut0q2ghdi1oomwdyy1xm" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}


'''Haris Tucaković''' (Mostar, 18. decembra 1957.) je bosanskohercegovačko-švedski izdavač, prevodilac, publicista, grafički urednik i web-dizajner, po obrazovanju inženjer aerokosmotehnike. Od kraja 1990-ih djeluje u području štampanog i digitalnog izdavaštva, književnog prevođenja te kulturne saradnje između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja.

== Biografija ==

Rođen je 18. decembra 1957. u Mostaru.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.sbhfob.se/bs/team/haris-tucakovic/
|title=Haris Tucaković
|website=Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt; Od 1959. do 1969. živio je u Livnu, nakon čega se s porodicom vratio u Mostar. Prve dvije godine studija završio je u Mostaru, a potom je studij nastavio na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je 1981. diplomirao na odsjeku aerokosmotehnike.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot; /&gt;

Od 1981. do 1992. radio je u Vazduhoplovnoj industriji SOKO u Mostaru. Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini kao prognanik nastanio se u Švedskoj, gdje živi od 1995.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot; /&gt; U Skövdeu se dodatno obrazovao u području informacijskih tehnologija i programiranja na Visokoj školi u Skövdeu.&lt;ref name=&quot;SBHFÖB-biografija&quot; /&gt;

== Izdavački, grafički i prevodilački rad ==

U Švedskoj je od kraja 1990-ih djelovao u području digitalnog i štampanog izdavaštva. U proljeće 1998. izradio je internetsku stranicu BH Saveza žena u Švedskoj, a od prvog broja časopisa ''Žena'' 1999. radio je na njegovom grafičkom oblikovanju. Tokom dugogodišnjeg angažmana u Savezu i časopisu ''Žena–Kvinna'' djelovao je kao grafički urednik, član izdavačkog savjeta, autor i prevodilac, a obavljao je i poslove sekretara i webmastera Saveza te povremeno i glavnog i odgovornog urednika časopisa.&lt;ref name=&quot;Zena59&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.bihsavezzena.com/zena/zena-kvinna_59-web.pdf
|title=Žena–Kvinna, broj 59
|website=BH Savez žena u Švedskoj
|date=oktobar 2018
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

Od 1998. radio je i na internetskom izdanju mostarskog časopisa za obrazovanje, nauku i kulturu ''Most''. Pored web-dizajna, u ''Mostu'' je objavljivao prijevode i priloge o nordijskoj književnosti.&lt;ref name=&quot;MostBoye&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/109/000.aspx
|title=Most 198 (109) – Sadržaj
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

Paralelno s grafičkim i digitalnim izdavaštvom bavi se književnim prevođenjem i predstavljanjem nordijske književnosti bosanskohercegovačkim čitaocima. Godine 2004. odabrao je i preveo dio putopisa švedskog liječnika i putopisca Johana Lorenza Hafströma o Mostaru iz 1902, objavljen pod naslovom ''Veličanstveni hotel Neretva''.&lt;ref name=&quot;Hafstrom&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/091/060.aspx
|title=Veličanstveni hotel „Neretva“
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

U ''Mostu'' je objavljivao prijevode i priloge o švedskoj i finskoj književnosti, među kojima su tekstovi i prijevodi povezani s Edith Södergran, Karin Boye, Eevom Kilpi i Ericom Ericsonom.&lt;ref name=&quot;Sodergran&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/105/022.aspx
|title=Švedska moderna književnost – Edith Södergran
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kilpi&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/120/028.aspx
|title=Savremena finska književnost – Eeva Kilpi
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ericson&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.most.ba/117/024.aspx
|title=Liskaluci Erica Ericsona
|author=Haris Tucaković
|website=Most
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

Književne prijevode objavljivao je i u časopisu ''Žena–Kvinna'', a dva njegova prijevoda objavljena su u sarajevskom književnom časopisu ''Život''. Među autorima koje je prevodio nalazi se i švedski pjesnik i filmski režiser Lukas Moodysson. Prevodio je i s norveškog jezika.

Posebno mjesto u njegovom prevodilačkom radu zauzima August Strindberg. Preveo je ''Novu državu'' (''Det nya riket'') i ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen'').&lt;ref name=&quot;StrindbergNova&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.daorson.se/sv/produkt-tagg/2/page/4/?layout=list
|title=Nova država – Det nya riket
|website=Daorson
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katekizam&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.daorson.se/bs/proizvod/mali-katekizam-za-nizu-klasu-e-book/
|title=Mali katekizam za nižu klasu
|website=Daorson
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Daorson ==

Godine 2015. osnovao je u Skövdeu Daorson, neprofitno kulturno i izdavačko udruženje čiji je predsjednik. Daorson je objavio više od pedeset naslova, a na 34. Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2023. dobio je nagradu za cjelokupnu izdavačku djelatnost u dijaspori.

U okviru Daorsona Tucaković se, pored izdavačkog rada, bavi grafičkim oblikovanjem knjiga i drugih publikacija. Grafički je oblikovao dvojezično izdanje pjesničke zbirke Milene Rudež ''Jesenji dani / Efterårsdage''. Na Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2025. knjiga je nagrađena u kategoriji objavljenog književnog djela u dijaspori, a u službenom popisu dobitnika Tucaković je naveden kao dizajner izdanja.&lt;ref name=&quot;Sarajevo2025&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://skenderija.ba/dokumenti/sajam/DobitniciSajamskihNagrada.pdf
|title=Dobitnici sajamskih nagrada 2025
|publisher=KJP Centar Skenderija – Internacionalni sarajevski sajam knjiga
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Sajam bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj ==

Godine 2012. učestvovao je u realizaciji Malog sajma knjiga i Barakovićevih večeri u Göteborgu, manifestacije koja je prethodila današnjem Sajmu bosanskohercegovačke knjige u Švedskoj. Mali sajam održan je od 28. do 30. septembra 2012.&lt;ref name=&quot;MaliSajam2012&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.bhkrf.se/2012/09/10/lilla-bokmassan-och-barakovics-kvallar-i-goteborg/
|title=Lilla bokmässan och Barakovićs kvällar i Göteborg
|website=Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
|date=10. septembar 2012
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

U organizacijskim, izdavačkim i programskim aktivnostima Sajma nastavio je učestvovati i narednih godina. Kao izdavač i prevodilac bio je predsjednik žirija za književnu nagradu „Meho Baraković“ 2025. i 2026.&lt;ref name=&quot;Sajam2025&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.sbhfob.se/bs/8-sajam-bh-knjige-u-svedskoj-nagrada-meho-barakovic-senadi-besic/
|title=8. Sajam bh. knjige u Švedskoj – nagrada „Meho Baraković“ Senadi Bešić
|website=Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
|date=22. februar 2025
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sajam2026&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://www.sbhfob.se/bs/marija-fekete-sullivan-dobitnica-knjizevne-nagrade-meho-barakovic-za-2026/
|title=Marija Fekete-Sullivan dobitnica književne nagrade „Meho Baraković“ za 2026.
|website=Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
|access-date=7. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Poet ==

Jedan je od pokretača novog izdanja nordijsko-bosanskohercegovačkog književnog časopisa ''Poet'' (2026) i njegov odgovorni urednik. Ideja o pokretanju novog časopisa nastala je u razgovoru s Milenom Rudež, oslanjajući se na ideju dansko-bosanskog književnog časopisa ''Poet'', koji je izlazio u Kopenhagenu od 2000. do 2002. Novi ''Poet'' razvija tu ideju u nordijsko-bosanskohercegovačkom i višejezičnom kontekstu, s naglaskom na književno prevođenje i kulturnu razmjenu između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja.&lt;ref name=&quot;DnevniPoet&quot;&gt;{{Cite web
|url=https://dnevni.ba/clanak/novost-u-europskom-kulturnom-prostoru-poet-kao-poveznica-izmedu-bih-i-skandinavije
|title=Novost u europskom kulturnom prostoru: Poet kao poveznica između BiH i Skandinavije
|website=Dnevni.ba
|access-date=5. septembar 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Izbor prijevoda ==

* Johan Lorentz Hafström: ''Veličanstveni hotel Neretva'', izbor i prijevod sa švedskog, 2004.&lt;ref name=&quot;Hafstrom&quot; /&gt;
* Edith Södergran: izbor poezije, prijevod sa švedskog, 2006.&lt;ref name=&quot;Sodergran&quot; /&gt;
* Karin Boye: izbor poezije, uključujući ''Naravno da boli'' (''Ja visst gör det ont''), 2006.&lt;ref name=&quot;MostBoye&quot; /&gt;
* Lukas Moodysson: poezija, prijevod sa švedskog; objavljeno u časopisu ''Život''.
* August Strindberg: ''Nova država'' (''Det nya riket''), Daorson, 2021, ISBN 978-91-986312-4-1.&lt;ref name=&quot;StrindbergNova&quot; /&gt;
* August Strindberg: ''Mali katekizam za nižu klasu'' (''Lilla katekes för underklassen''), Daorson, 2026, ISBN 978-91-991451-3-6.&lt;ref name=&quot;Katekizam&quot; /&gt;

== Izvori ==

&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>4ycp9iqmx2aut0q2ghdi1oomwdyy1xm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna pjesma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536871</id>
    <revision>
      <id>3924519</id>
      <parentid>3924181</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:20:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7253" sha1="t3a0u0mdd114de3vrfrol2wnk980rmr" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Narodna pjesma''' je pjesma nastala i očuvana u okviru [[Usmena tradicija|usmene tradicije]] određene zajednice. Prenosi se prvenstveno usmenim putem i izvođenjem s generacije na generaciju, zbog čega ista pjesma često postoji u više tekstualnih ili melodijskih varijanti.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Narodne pjesme dio su [[Folklor|folklora]] i [[Usmena književnost|usmene književnosti]], ali istovremeno mogu biti i dio muzičke tradicije neke zajednice. Njihovo izvođenje može biti povezano s običajima, obredima, radom, svečanostima, zabavom i drugim društvenim prilikama. UNESCO usmene pjesme i pjevanu poeziju ubraja među oblike nematerijalne kulturne baštine kojima se prenose znanje, društvene i kulturne vrijednosti i kolektivno pamćenje zajednice.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Osobine ==
Jedna od osnovnih osobina narodne pjesme jeste njeno prenošenje putem usmene tradicije. Tokom tog procesa izvođači ne moraju pjesmu prenositi u potpuno nepromijenjenom obliku. Tekst, melodija, pojedini stihovi ili način izvođenja mogu se mijenjati, pa se kroz vrijeme razvijaju različite varijante iste pjesme. UNESCO usmenu tradiciju opisuje kao spoj ponavljanja, improvizacije i stvaranja, koji se razlikuje od izvođača do izvođača i od jednog konteksta do drugog.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Zbog takvog načina prenošenja autor mnogih tradicionalnih narodnih pjesama nije poznat, a pjesma se tokom vremena oblikuje kroz niz izvođenja i prenošenja unutar zajednice. Narodna pjesma zbog toga se tradicionalno posmatra kao oblik neindividualnog pjesničkog stvaralaštva.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
Narodne pjesme mogu imati [[Lirika|lirska]], [[Epika|epska]] ili mješovita obilježja. Tradicionalna poetika pjesme razlikuje prvenstveno prema načinu na koji se njen predmet izlaže, pa se razlikuju lirske i epske pjesme, uz postojanje različitih prijelaznih i mješovitih oblika.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/pjesma „Pjesma“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Teme i funkcije narodnih pjesama veoma su raznolike. One mogu govoriti o ljubavi, porodici, historijskim događajima i junacima, ali mogu biti povezane i sa svadbama, obredima, radom, žalovanjem ili drugim događajima iz života zajednice. Narodna muzika pojavljuje se u različitim društvenim okolnostima, od obreda i svečanosti do rada i zabave.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/performing-arts-00054 „Performing arts (such as traditional music, dance and theatre)“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Historija pojma ==
Interes za narodnu pjesmu kao posebnu vrstu književnog i kulturnog stvaralaštva naročito se razvija u Evropi tokom 18. i 19. stoljeća. Moderno poimanje pojma u velikoj mjeri povezano je s njemačkim filozofom i književnikom [[Johann Gottfried Herder|Johannom Gottfriedom Herderom]], koji je koristio izraze za narodno pjesništvo i narodnu pjesmu te je 1778. objavio zbirku ''Volkslieder''.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Interes za prikupljanje i proučavanje usmenih pjesama dodatno se povećao tokom [[Romantizam|romantizma]], kada su narodne pjesme počele biti posmatrane i kao važan dio kulturnog i jezičkog naslijeđa pojedinih zajednica.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/usmena-knjizevnost „Usmena književnost“], ''Hrvatska enciklopedija'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Južnoslavenska tradicija ==
Južnoslavenska usmena pjesnička tradicija bila je predmet značajnih folklorističkih i književnih istraživanja. Američki klasični filolog [[Milman Parry]] tokom 1930-ih godina snimao je i zapisivao živu tradiciju usmenog pjesništva na prostoru tadašnje Jugoslavije. Njegova zbirka, koja se danas čuva na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], obuhvata epske i lirske pjesme, balade i druge oblike usmene književnosti te predstavlja najveću pojedinačnu zbirku južnoslavenskih junačkih pjesama na svijetu.&lt;ref&gt;[https://mpc.chs.harvard.edu/intro/ „An Introduction to the Collection“], Milman Parry Collection of Oral Literature, Harvard University, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Parryjeva istraživanja bila su posebno značajna za proučavanje načina na koji usmeni pjevači stvaraju i prenose duge epske pjesme. Zbirka sadrži hiljade snimljenih i zapisanih tekstova nastalih tokom njegovih istraživanja 1933–1935. godine.&lt;ref&gt;[https://library.harvard.edu/collections/milman-parry-collection-oral-literature „Milman Parry Collection of Oral Literature“], Harvard Library, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] razvijen je veliki broj oblika usmenog pjesništva. Jedan od poznatih primjera tradicionalne gradske narodne pjesme jeste [[sevdalinka]], koju je UNESCO 2024. godine uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872 „Sevdalinka, traditional urban folk song“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Značaj ==
Narodne pjesme mogu imati važnu ulogu u očuvanju jezika, lokalnih govora, običaja, historijskog pamćenja i kulturnog identiteta zajednice. Usmene tradicije, prema UNESCO-u, prenose kulturne i društvene vrijednosti i kolektivno pamćenje, dok njihovo postojanje zavisi od kontinuiranog prenošenja između generacija.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/oral-traditions-and-expressions-00053 „Oral traditions and expressions including language as a vehicle of the intangible cultural heritage“], UNESCO Intangible Cultural Heritage, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Usmena književnost]]
* [[Narodna muzika]]
* [[Folklor]]
* [[Epska pjesma]]
* [[Lirska pjesma]]
* [[Balada]]
* [[Sevdalinka]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>t3a0u0mdd114de3vrfrol2wnk980rmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Mujkanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536873</id>
    <revision>
      <id>3924518</id>
      <parentid>3924187</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:19:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4199" sha1="tedzawjstpo8halxveghh7vgctk33l8" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Muhamed Mujkanović''' (Tuzla, 10. januar 1941 – Tuzla, 9. januar 2015) bio je bosanskohercegovački pjevač, interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]] i kompozitor narodne muzike. Tokom karijere duge više od pet decenija snimio je oko 300 arhivskih snimaka narodne muzike, više desetina gramofonskih i kasetnih izdanja te napisao približno 40 vlastitih kompozicija.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015 „Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle“], Klix.ba, 10. januar 2015, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Mujkanović je rođen 10. januara 1941. godine u [[Tuzla|Tuzli]]. Prve javne nastupe imao je još kao učenik, a početkom 1960-ih počeo se intenzivnije baviti muzikom. Na prvom takmičenju pjevača amatera Tuzle 1962. godine osvojio je drugu nagradu.&lt;ref&gt;[https://rtvtk.ba/muhamed-mujkanovic-deset-godina-od-odlaska-legendarnog-glasa-tuzle/ „Muhamed Mujkanović: Deset godina od odlaska legendarnog glasa Tuzle“], RTV Tuzlanskog kantona, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Istovremeno s muzičkom karijerom radio je kao hemijski tehničar u tuzlanskoj [[Solana Tuzla|Solani]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015|title=Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle|date=2015-01-10|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Tokom karijere Mujkanović se posebno istakao kao interpretator tradicionalne bosanskohercegovačke sevdalinke, ali je izvodio i komponovao novokomponovane narodne pjesme.

Nastupao je na brojnim festivalima narodne muzike, uključujući festival [[Ilidža (festival)|Ilidža]]. Njegova pjesma „Emina“ bila je pobjednička pjesma festivala Ilidža 1983. godine.&lt;ref&gt;[https://sevdah.tv/muhamed-mujkanovic-2/ „Muhamed Mujkanović – Prvi glas Bosne“], Sevdah TV, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim poznatijim festivalskim nastupima nalaze se „Proklet da je život cijeli“, „Reci zbogom“, „Hej, svirači“, „Emina“, „Moj sevdahu, jade pregolemi“, „Prelijepa Bosna“ i „Sarajevska Baščaršija“.

Prema podacima objavljenim nakon njegove smrti, Mujkanović je tokom karijere snimio oko 300 arhivskih snimaka narodne muzike, 30 singlica, 30 audio kaseta i 20 videokaseta, a autor je približno 40 vlastitih kompozicija.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015 „Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle“], Klix.ba, 10. januar 2015.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. koncertom u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli obilježio je 50 godina umjetničkog rada.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/imamovic-mujkanovic-je-bio-veliki-tuzlak-postovan-voljen-i-moralno-cist-kao-suza/150113078 „Imamović: Mujkanović je bio veliki Tuzlak, poštovan, voljen i moralno čist kao suza“], Klix.ba, 13. januar 2015.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Muhamed Mujkanović preminuo je 9. januara 2015. godine u [[Univerzitetski klinički centar Tuzla|Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla]], nakon moždanog udara, dan prije svog 74. rođendana.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/kultura/preminuo-muhamed-mujkanovic-legendarni-interpretator-sevdalinke-iz-tuzle/150110015 „Preminuo Muhamed Mujkanović, legendarni interpretator sevdalinke iz Tuzle“], Klix.ba, 10. januar 2015.&lt;/ref&gt;

Komemoracija je održana u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli, uz prisustvo porodice, kolega, prijatelja i predstavnika grada.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/imamovic-mujkanovic-je-bio-veliki-tuzlak-postovan-voljen-i-moralno-cist-kao-suza/150113078 „Imamović: Mujkanović je bio veliki Tuzlak, poštovan, voljen i moralno čist kao suza“], Klix.ba, 13. januar 2015.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Safet Isović]]
* [[Nedžad Salković]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>tedzawjstpo8halxveghh7vgctk33l8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedeljko Bilkić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536874</id>
    <revision>
      <id>3924517</id>
      <parentid>3924188</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6300" sha1="hecexn37qzm34soyoly9pwwx8fme5wo" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Nedeljko Bilkić''' (Bugojno, 3. mart 1941) pjevač je i kompozitor narodne muzike, posebno poznat kao interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Karijeru je započeo početkom 1960-ih, a tokom više decenija djelovanja ostvario je veliki broj radijskih i diskografskih snimaka te nastupao na festivalima narodne muzike širom bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html „Dušica i Nedeljko Bilkić“], Radio Beograd 2, RTS, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Nedeljko Bilkić rođen je 3. marta 1941. godine u [[Bugojno|Bugojnu]]. Odrastao je uz narodnu muziku, a nakon završetka srednje tehničke škole u [[Kragujevac|Kragujevcu]] otišao je u [[Beograd]], gdje je studirao mašinstvo.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Po dolasku u Beograd položio je audiciju za [[Radio Beograd]] i počeo nastupati kao radijski pjevač. Tokom razvoja vokalne tehnike pohađao je časove pjevanja i solfeđa kod operne pjevačice Anite Mezetove.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

RTS navodi da su Nedeljko i njegova supruga, pjevačica Dušica Bilkić, prošli školu radijskog pjevanja i sarađivali s vodećim kompozitorima i orkestrima Radio Beograda. Nedeljko se tokom karijere posebno profilisao kao interpretator sevdalinke.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html „Dušica i Nedeljko Bilkić“], Radio Beograd 2, RTS, 20. august 2025.&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Jedan od važnijih trenutaka Bilkićeve karijere bio je nastup na Festivalu narodne muzike [[Ilidža (festival)|Ilidža]] 1965. godine, gdje je izveo pjesmu „Ne pitaj me stara majko“ i osvojio prvo mjesto.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Tokom narednih godina redovno je učestvovao na festivalima narodne muzike. Prema dostupnim biografskim podacima, ostvario je više pobjeda na Festivalu Ilidža i na Beogradskom saboru.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1968. dobio je „Zlatni mikrofon“ Radio Beograda.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Među pjesmama s kojima je ostao posebno prepoznatljiv nalaze se „Ne pitaj me stara majko“, „Tebi, majko, misli lete“, „Krčma u planini“, „Ilidžanko, Bosanko“, „Most do moga zavičaja“ i brojne tradicionalne sevdalinke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/?utm_source=chatgpt.com|title=Nedeljko Bilkić}}&lt;/ref&gt;

Pjesmu „Krčma u planini“ Bilkić je komponovao krajem 1960-ih, dok je tekst napisao operni pjevač Miroslav Čonkić, a aranžman Radojka Živković.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/nedeljko-bilkic-3/ „Nedeljko Bilkić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Tokom karijere sarađivao je s brojnim orkestrima i kompozitorima, a veliki broj njegovih interpretacija sačuvan je u arhivi Radio Beograda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html|title=Od zlata jabuka: Dušica i Nedeljko Bilkić|website=РТС|language=sr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
Bilkić je tokom karijere objavio veliki broj singlova, EP ploča i albuma za izdavačke kuće među kojima je bio [[PGP RTB]], odnosno kasnije [[PGP RTS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html|title=Od zlata jabuka: Dušica i Nedeljko Bilkić|website=РТС|language=sr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim izdanjima su:

* ''Tebi majko misli lete'' (1962)
* ''Ide Jovo potokom'' (1964)
* ''Ljiljana'' (1965)
* ''Pjesma Bugojnu'' (1965)
* ''Veseli se srce moje'' (1968)
* ''Ilidžanko, Bosanko'' (1969)
* ''Odmori se, majko'' (1978)
* ''Narodni melos Bosne i Hercegovine'' (1980)
* ''Most do moga zavičaja'' (1985)

Godine 2023. [[PGP RTS]] objavio je trostruku kompilaciju ''Zapisano u vremenu'', koja sadrži 60 Bilkićevih snimaka iz različitih perioda njegove karijere.&lt;ref&gt;[https://www.qobuz.com/gb-en/album/zapisano-u-vremenu-nedeljko-bilkic/vgeair42nc0yb „Zapisano u vremenu – Nedeljko Bilkić“], Qobuz / PGP RTS, 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Kasniji nastupi ==
Bilkić je nastavio povremeno nastupati i u poznim godinama. Radio-televizija Srbije emitovala je 2024. emisiju posvećenu njegovoj karijeri, a iste godine pojavio se kao gost emisije ''Veselo veče'', gdje je predstavljen kao jedno od poznatih imena narodne muzike.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/tv/rts-kolo/5428911/pesmom-da-ti-kazem-nedeljko-bilkic.html „Pesmom da ti kažem: Nedeljko Bilkić“], RTS, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://rts.rs/lat/tv/rts1/5356074/veselo-vece.html „Veselo veče“], RTS, 3. februar 2024.&lt;/ref&gt;

Godine 2025. nastupio je u revijalnoj večeri 61. Festivala narodne muzike Ilidža, zajedno s nizom poznatih izvođača narodne muzike.&lt;ref&gt;[https://www.bhrt.ba/najavljen-61-festival-narodne-muzike-ilid%C5%BEa-2025-bi%C4%87e-odr%C5%BEan-25-i-26-avgusta „Najavljen 61. Festival narodne muzike Ilidža 2025“], BHRT, 2025.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
U braku je s pjevačicom [[Dušica Bilkić|Dušicom Bilkić]], s kojom je povremeno nastupao i snimao kao duet. Njihovu prvu zajedničku ploču snimili su 1969. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5762780/dusica-i-nedeljko-bilkic.html „Dušica i Nedeljko Bilkić“], Radio Beograd 2, RTS, 20. august 2025.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Safet Isović]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Nedžad Salković]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Festival narodne muzike Ilidža]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>hecexn37qzm34soyoly9pwwx8fme5wo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Safet Kafedžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536875</id>
    <revision>
      <id>3924516</id>
      <parentid>3924189</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6569" sha1="ioejcfzci3isd0x00clms52moyqie71" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}


'''Safet Kafedžić''' (Sarajevo, 15. mart 1910 – Sarajevo, 7. februar 1983) bio je bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, humorista i autor brojnih pjesama pisanih u duhu [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Njegove pjesme izvodili su neki od najpoznatijih interpretatora narodne muzike u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, među kojima su [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]], [[Nedžad Salković]], [[Nada Mamula]], [[Beba Selimović]], [[Hanka Paldum]] i [[Muhamed Mujkanović]].&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', Media centar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Safet Kafedžić rođen je 15. marta 1910. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Poeziju je počeo pisati u mladosti, a djelovao je kao pjesnik, dramski pisac, esejista i humorista. Bio je povezan s Muslimanskim kulturno-prosvjetnim društvom [[Gajret]], u okviru kojeg je razvijao dio svog književnog i dramskog rada.&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Od 1943. godine izvođena su njegova dramska djela. Među djelima koja se vezuju za njegov pozorišni rad nalaze se ''Džafer-begov jemin'', ''Čaršijska posla'' i monodrama ''Po suncu ti meni hodio''.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/autori/safet-kafedzic/ „Safet Kafedžić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Monodrama ''Po suncu ti meni hodio'' kasnije je izvođena u interpretaciji glumca [[Safet Pašalić|Safeta Pašalića]]. Predstava je zabilježena i u programu Susreta profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić“ održanih 1976. godine, gdje je Kafedžić naveden kao autor teksta.&lt;ref&gt;[https://teatroslov.mpus.org.rs/publikacije/133.pdf ''Susreti profesionalnih pozorišta SR Srbije Joakim Vujić''], Muzej pozorišne umetnosti Srbije, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Kafedžić je sarađivao i s [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevom]], za čiju je humorističku emisiju ''Veselo veče'' pisao priloge.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/autori/safet-kafedzic/ „Safet Kafedžić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Muzičko stvaralaštvo ==
Najveći dio Kafedžićeve kasnije popularnosti vezan je za tekstove pjesama nastalih po uzoru na tradicionalnu bosanskohercegovačku sevdalinku. Prema dostupnim izvorima, napisao je više od 300 takvih pjesama, od kojih su neke zbog dugogodišnje popularnosti i brojnih interpretacija počele biti poistovjećivane s tradicionalnim narodnim pjesmama.&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Njegove pjesme počele su se intenzivno izvoditi i snimati tokom 1960-ih. Na Festivalu narodne muzike [[Ilidža (festival)|Ilidža]] 1966. izvedeno je više pjesama na njegove tekstove. [[Zaim Imamović]] izveo je „Kraj pendžera Jusuf stari“, dok je [[Safet Isović]] izveo „Kono, Fato“.&lt;ref&gt;[https://www.telegraf.rs/jetset/muzicka-apoteka/3587047-muzicka-apoteka-safet-kafedzic „Ilidža 1966: Sećanje na Starog Jusufa“], Telegraf, 18. novembar 2022, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Tokom 1960-ih i 1970-ih njegove tekstove snimali su brojni poznati izvođači narodne muzike. Među njima su bili Zaim Imamović, Safet Isović, Nedžad Salković, Zekerijah Đezić, Nada Mamula, Beba Selimović, Zora Dubljević, Meho Puzić, Husein Kurtagić i Muhamed Mujkanović.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/autori/safet-kafedzic/ „Safet Kafedžić“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Njegovo autorstvo dokumentirano je i u diskografskim katalozima. Bibliografski sistem [[COBISS]] evidentira Kafedžića kao tekstopisca pjesme „Došli dani tugom rasplakani“, objavljene 1974. godine za [[PGP RTB]] u izvođenju [[Vida Pavlović|Vide Pavlović]].&lt;ref&gt;[https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/en/data/cobib/30160900/cnbct?format=detail „Došli dani tugom, rasplakani“], COBISS Plus, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Poznatije pjesme ==
Među pjesmama čiji je autor ili tekstopisac Kafedžić navode se:

* „Kraj pendžera Jusuf stari“
* „Sinoć sam ti, Safo“
* „Oči moje, kletvom bih vas kleo“
* „Sjaj mjeseče žut“
* „Koliko je širom svijeta“
* „Mi smo momci Sarajlije“
* „Šta ćeš meni ti, šta ću tebi ja“
* „Na aleji staroj“
* „Ah, te žene“
* „Nemoj samo njoj“
* „Ja u klin, ti u ploču“
* „Došli dani tugom rasplakani“&lt;ref&gt;[https://www.bosnianexperience.com/12-tekst-br07 „Sevdalija i poeta Safet Kafedžić“], ''Pod nebom vedre vjere'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/safet-isovic-2/safet-isovic-sta-ces-meni-ti-sta-cu-tebi-ja/ „Safet Isović: Šta ćeš meni ti, šta ću tebi ja“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Pjesmu „Sjaj mjeseče žut“ snimio je Safet Isović 1970. godine, a na izdanju je Kafedžić naveden kao autor pjesme.&lt;ref&gt;[https://sevdalinka.info/izvodaci/doajeni-sevdaha/safet-isovic-2/safet-isovic-sjaj-mjesece-zut/ „Safet Isović: Sjaj mjeseče žut“], Sevdalinka.info, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Safet Kafedžić preminuo je 7. februara 1983. godine u Sarajevu, u 73. godini života.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/smrtovnice/sjecanje/2025/10/15/138756/ „Kafedžić – sjećanje“], ''Oslobođenje'', pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
Kafedžićevo stvaralaštvo zauzima značajno mjesto u razvoju autorske pjesme pisane u duhu sevdalinke tokom druge polovine 20. stoljeća. Federalna televizija i radio posvetili su mu dva dijela dokumentarno-radijskog serijala ''Velikani sevdaha'', u kojem je predstavljen kao jedan od značajnih autora i stvaralaca vezanih za tradiciju sevdalinke.&lt;ref&gt;[https://federalna.ba/safet-kafedzic-i-dio-pamfa „Safet Kafedžić – I dio“], Federalna, 15. august 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.federalna.ba/safet-kafedzic-ii-dio-pebjk „Safet Kafedžić – II dio“], Federalna, 15. august 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Safet Isović]]
* [[Jozo Penava]]
* [[Rade Jovanović]]
* [[Festival narodne muzike Ilidža]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>ioejcfzci3isd0x00clms52moyqie71</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajro Redžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536876</id>
    <revision>
      <id>3924515</id>
      <parentid>3924190</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:18:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5534" sha1="74bfhuwdah74c2o403rcag9l4h25a1m" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Bajro Redžić''' (Polje kod Cazina, 1944 – novembar 2004) bio je bosanskohercegovački pjevač, harmonikaš i interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Posebno je bio vezan za muzičku tradiciju [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], a tokom višedecenijskog djelovanja nastupao je na radiju, televiziji, koncertima i drugim kulturnim manifestacijama.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], tekst prethodno objavljen u časopisu ''Muzika'', 2008, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Bajro Redžić rođen je 1944. godine u naselju Polje kod [[Cazin|Cazina]]. Dio djetinjstva i mladosti proveo je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje se upoznao s lokalnom tradicijom narodnog pjevanja. Još kao dječak svirao je frulu, a kasnije je počeo svirati harmoniku.&lt;ref&gt;[https://www.cazin.net/vijesti/godisnjica-smrti-nezaboravnog-sevdalije-bajre-redzica-iz-cazina „Godišnjica smrti nezaboravnog sevdalije Bajre Redžića iz Cazina“], Cazin.NET, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Prema biografskim podacima, već sa četrnaest godina nastupio je kao mladi solista sevdaha u Sanskom Mostu. Nakon završetka škole intenzivnije je učio harmoniku i notno pismo.&lt;ref&gt;[https://www.cazin.net/vijesti/godisnjica-smrti-nezaboravnog-sevdalije-bajre-redzica-iz-cazina „Godišnjica smrti nezaboravnog sevdalije Bajre Redžića iz Cazina“], Cazin.NET, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Početkom 1970-ih Redžić je sarađivao s [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevom]], gdje je nastupao u emisiji ''Bazar''. U tom periodu dolazio je u kontakt i sarađivao s brojnim poznatim izvođačima narodne muzike i sevdalinke, među kojima su bili [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]], [[Zehra Deović]], [[Nedeljko Bilkić]] i drugi.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

Na Televiziji Sarajevo prvi put se pojavio krajem 1980-ih u emisiji ''Meraklije'', koju je uređivao [[Vehid Gunić]]. Nastupao je širom Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, kao i na koncertima u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

Redžić je bio poznat po tome što je istovremeno pjevao i sam sebe pratio na harmonici. Etnomuzikolog i autor Rašid Durić posebno je isticao njegovu sposobnost spajanja vokalne interpretacije sevdalinke s instrumentalnom pratnjom.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

Tokom dijela karijere radio je kao profesionalni muzičar u hotelu ''Sedra'' kod Cazina. Nakon rata ponovo je snimao sevdalinke za televizijske i arhivske projekte.&lt;ref&gt;[https://www.sevdalinke.com/2010/04/rasid-duric-hommage-pjevacu-sevdalinke.html Rašid Durić: „Hommage pjevaču sevdalinke Bajri Redžiću (1944–2004)“], ''Muzika'', 2008.&lt;/ref&gt;

== Sevdah majstori nekad i sad ==
Fondacija „Institut sevdaha“ [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] uključila je Redžića u dokumentarno-arhivski projekat ''Sevdah majstori nekad i sad'', u kojem su zabilježena svjedočanstva i izvođenja niza istaknutih i tradicionalnih izvođača sevdalinke.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UfilUhjFwfc „Sevdah majstori nekad i sad: Bajro Redžić“], arhiv Fondacije Institut sevdaha, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Snimci nastali u okviru tog projekta bili su namijenjeni arhivi Instituta sevdaha kao dokumentacija o izvođačima i muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/godisnjica-smrti-nezaboravnog-sevdalije-bajre-redzica-iz-cazina|title=Godišnjica smrti nezaboravnog sevdalije Bajre Redžića iz Cazina {{!}} Cazin.NET|last=Arif|date=2020-11-23|website=www.cazin.net|language=en|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
Nakon njegove smrti u rodnom Polju kod Cazina osnovano je Kulturno-umjetničko društvo „Bajro Redžić“, nazvano njemu u čast. Društvo je osnovano 2010. godine s ciljem očuvanja folklorne i muzičke tradicije kraja.&lt;ref&gt;[https://www.cazin.net/vijesti/u-susret-proslavi-petogodisnjice-osnivanja-kud-bajro-redzic-sevdah-uz-tihi-sapat-une „U susret proslavi petogodišnjice osnivanja KUD-a Bajro Redžić“], Cazin.NET, 2015, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Njegovo ime nosi i jedan put u mjesnoj zajednici Polje, što je evidentirano u službenim dokumentima Grada Cazina.&lt;ref&gt;[https://gradcazin.gov.ba/sites/default/files/dokumenti/2025-01/SL.NOVINE%201-25-Z.pdf ''Službene novine Grada Cazin'', br. 1/25], Grad Cazin.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. Fondacija SEVDAH objavila je arhivsko izdanje ''Sa starih traka: Bajro Redžić'', koje sadrži osam njegovih interpretacija tradicionalnih pjesama.&lt;ref&gt;[https://music.apple.com/us/album/sa-starih-traka-bajro-red%C5%BEi%C4%87/1684469876 ''Sa starih traka: Bajro Redžić''], Fondacija SEVDAH, 2023.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Omer Pobrić]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Safet Isović]]
* [[Nedžad Salković]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>74bfhuwdah74c2o403rcag9l4h25a1m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damir Mrkaljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536877</id>
    <revision>
      <id>3924514</id>
      <parentid>3924191</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:18:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4000" sha1="6q5tsxgrajl9zc5qrftb97h6dxd9jbd" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Damir Mrkaljević''' je autor, muzički producent i pokretač projekta '''STRIGOI''', posvećenog savremenim muzičkim obradama sevdalinki, narodnih pjesama i književnih tekstova s prostora Balkana.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/damir-sevdahom-ujedinio-balkan-muzikom-i-vestackom-inteligencijom-oziveo-santiceve-pesme-koje-su-trenutno-hit-na-drustvenim-mrezama-video/ „Damir sevdahom ujedinio Balkan“], ''Serbian Times'', 5. juli 2026, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Mrkaljević je rođen u [[Jagodina|Jagodini]]. Profesionalno radi kao projektni menadžer, dok se kroz muzički i istraživački rad bavi sevdahom, narodnim pjesmama i književnom baštinom.&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/damir-sevdahom-ujedinio-balkan-muzikom-i-vestackom-inteligencijom-oziveo-santiceve-pesme-koje-su-trenutno-hit-na-drustvenim-mrezama-video/ „Damir sevdahom ujedinio Balkan“], ''Serbian Times'', 5. juli 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. pokrenuo je muzički projekat [[STRIGOI]], čiji je koncept istraživanje starijih tekstova i pjesama te njihova adaptacija kroz savremenu muzičku produkciju.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026.&lt;/ref&gt;

== STRIGOI ==
U okviru projekta STRIGOI Mrkaljević obrađuje tradicionalne pjesme, sevdalinke i djela književnih autora, pri čemu se u radu koriste savremene produkcijske tehnologije. Projekt je posebno usmjeren na manje poznate ili ranije verzije tekstova te njihovo predstavljanje novoj publici.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026.&lt;/ref&gt;

Jedan od ranijih projekata bila je muzička obrada verzije pjesme „[[Emina (pjesma)|Emina]]“ [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]] objavljene 1902. godine u časopisu ''Kolo''. Obrada je koristila tekst ranog objavljivanja pjesme, prije kasnijih izmjena i adaptacija.&lt;ref&gt;[https://mostardanas.ba/nova-muzicka-obrada-emine-vraca-u-fokus-najstariju-verziju-pjesme-aleksa-santic/ „Nova muzička obrada 'Emine' vraća u fokus najstariju verziju pjesme Alekse Šantića“], ''Mostar Danas'', 19. mart 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://mostarski.ba/video-santiceva-emina-iz-1902-godine-u-obradi-damira-mrkaljevica/ „Šantićeva 'Emina' iz 1902. godine u obradi Damira Mrkaljevića“], ''Mostarski.ba'', 20. mart 2026.&lt;/ref&gt;

U julu 2026. ''Serbian Times'' objavio je profil Mrkaljevića nakon što je njegova muzička adaptacija Šantićeve pjesme „Jela“ privukla pažnju na društvenim mrežama. U tekstu je predstavljen kao osnivač STRIGOI-ja i autor muzičkih obrada starih pjesama i književnih tekstova.&lt;ref&gt;[https://serbiantimes.info/damir-sevdahom-ujedinio-balkan-muzikom-i-vestackom-inteligencijom-oziveo-santiceve-pesme-koje-su-trenutno-hit-na-drustvenim-mrezama-video/ „Damir sevdahom ujedinio Balkan“], ''Serbian Times'', 5. juli 2026.&lt;/ref&gt;

== Pristup radu ==
Mrkaljević svoj proces rada zasniva na istraživanju ranijih tekstualnih verzija, zapisa i historijskog konteksta pjesama, nakon čega ih prilagođava savremenom muzičkom obliku. U intervjuu za ''Plural'' naveo je da nastoji zadržati osnovni tekst i značenje djela, uz prilagođavanje aranžmana, tempa i produkcije.&lt;ref&gt;[https://plural.ba/mrkaljevic-za-plural-novi-zivot-sevdaha-i-himna-za-zmajeve/ „Mrkaljević za Plural: Novi život sevdaha i himna za Zmajeve“], ''Plural'', 14. juni 2026.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Aleksa Šantić]]
* [[Emina (pjesma)]]
* [[Narodna muzika]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>6q5tsxgrajl9zc5qrftb97h6dxd9jbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zekija Čuturić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536878</id>
    <revision>
      <id>3924513</id>
      <parentid>3924192</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4928" sha1="osfkpral3po6rqtvs8ybo4nj28k5mt2" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Zekija Čuturić''' (Bosanska Dubica, 1939 – Sarajevo, 26. juli 2023) bila je bosanskohercegovačka pjevačica i interpretatorica [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Pripadala je generaciji izvođača vezanih za [[Radio Sarajevo]], za čiji je muzički arhiv tokom višedecenijske karijere snimila desetine bosanskih i sandžačkih tradicionalnih pjesama.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke u Bosni i Hercegovini“, ''Radio Sarajevo'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Zekija Čuturić rođena je 1939. godine u [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]]. Nakon smrti oca preselila se s bratom i sestrom u [[Sarajevo]], gdje je počela pjevati sevdalinke i razvijati svoju muzičku karijeru.&lt;ref&gt;Indira Pindžo, „Zekija Čuturić: Druga godišnjica smrti jedne od najboljih interpretatorica sevdalinki“, ''Dnevni avaz'', 26. juli 2025.&lt;/ref&gt;

U Sarajevu je bila povezana s kulturno-umjetničkim društvom „Slobodan Princip Seljo“, a kasnije i s Radio Sarajevom. Radio Sarajevo ju je opisao kao „dijete Radija Sarajevo“, ističući da su posebno mjesto u njenom repertoaru zauzimale zahtjevne sevdalinke, uključujući pjesme iz [[Sandžak|Sandžaka]].&lt;ref&gt;„Sevdah Changes – Zekija Čuturić“, ''Radio Sarajevo'', 21. juli 2014.&lt;/ref&gt;

Pored muzičkog djelovanja, svoj radni vijek provela je u kolektivu Radio Sarajeva.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke u Bosni i Hercegovini“, ''Radio Sarajevo'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Čuturić je tokom karijere posebno njegovala tradicionalne bosanskohercegovačke i sandžačke sevdalinke. Za arhiv Radio Sarajeva, odnosno kasnije Radija Bosne i Hercegovine, snimila je desetine trajnih snimaka tradicionalnih pjesama.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke“, ''Oslobođenje'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

Među pjesmama koje je interpretirala nalaze se:

* „Djevojka je zelen bor sadila“
* „Majka Fatu rano budi“
* „Akšam mrače“
* „Ah, moj dilbere“
* „Po Taslidži pala magla“
* „Iz tiha me glava boli“
* „Umihana hadži Jusufova“
* „Šećer Mujo i besjede tvoje“
* „Da sam sjajna mjesečina“

Njena interpretacija pjesme „Djevojka je zelen bor sadila“ objavljena je 1974. godine za sarajevski [[Diskoton]], uz pratnju seksteta [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismeta Alajbegovića Šerbe]].&lt;ref&gt;„Zekija Čuturić: Djevojka je zelen bor sadila“, arhiv ''Sevdalinke'', podatak o izdanju Diskoton SN 0087, 1974.&lt;/ref&gt;

Iako je najveći dio repertoara zasnivala na tradicionalnoj pjesmi, snimala je i komponovane pjesme. Među njima je „Safikada“, pjesma zasnovana na banjalučkoj legendi o [[Safikada|Safikadi]], za koju je tekst napisao [[Vlado Dijak]], a muziku Vlatko Marković.&lt;ref&gt;„Pjesme za Safikadu“, ''Šeher'', magazin Saveza Banjalučana u Švedskoj.&lt;/ref&gt;

== Stil i repertoar ==
Čuturić je bila poznata po interpretaciji melodijski složenijih sevdalinki i izraženoj upotrebi melizama. Radio Sarajevo je njen način izvođenja upoređivao s interpretacijom [[Ksenija Cicvarić|Ksenije Cicvarić]], posebno zbog kontrole melizama i interesovanja za sandžačku pjesmu.&lt;ref&gt;„Sevdah Changes – Zekija Čuturić“, ''Radio Sarajevo'', 21. juli 2014.&lt;/ref&gt;

Posebnu pažnju posvećivala je manje poznatim tradicionalnim pjesmama, od kojih su neke njenim snimcima sačuvane u arhivi Radio Sarajeva i Radija Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/radio/emisije/sevdah-changes-zekija-cuturic/159372|title=Sevdah Changes - Zekija Čuturić|date=2014-07-21|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-09-06}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
Za višedecenijski umjetnički rad i doprinos očuvanju sevdalinke Čuturić je dobila više društvenih i strukovnih priznanja. U maju 2022. godine Fondacija SEVDAH dodijelila joj je '''Zlatnu povelju''' za višedecenijski rad na očuvanju sevdalinke.&lt;ref&gt;„Preminula jedna od najboljih interpretatorica sevdaha Zekija Čuturić“, ''Faktor'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

Bila je i članica umjetničkog savjeta Fondacije SEVDAH.&lt;ref&gt;„Preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih interpretatorica sevdalinke“, ''Oslobođenje'', 27. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Zekija Čuturić preminula je u Sarajevu 26. jula 2023. godine, u 85. godini života.&lt;ref&gt;„Zekija (Smaila) Čuturić“, osmrtnica, ''Oslobođenje'', 28. juli 2023.&lt;/ref&gt;

Dženaza je obavljena 28. jula 2023. godine na Gradskom groblju Vlakovo u Sarajevu.&lt;ref&gt;„Zekija (Smaila) Čuturić“, osmrtnica, ''Oslobođenje'', 28. juli 2023.&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Beba Selimović]]
* [[Zehra Deović]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Safet Isović]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Ismet Alajbegović Šerbo]]

== Reference ==
{{Reference}}</text>
      <sha1>osfkpral3po6rqtvs8ybo4nj28k5mt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vesna Hadžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536879</id>
    <revision>
      <id>3924512</id>
      <parentid>3924193</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6378" sha1="i0ogl633lo4y1sgsl1sbrgy3mioijzj" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Dodaj infokutiju|}}

'''Vesna Hadžić''', poznata i kao '''Vesna Hadžić-Šeremet''', bosanskohercegovačka je pjevačica i interpretatorica [[Sevdalinka|sevdalinke]], rodom iz [[Brčko|Brčkog]]. Tokom višedecenijskog djelovanja snimala je sevdalinke i druge tradicionalne pjesme za arhiv Radio-televizije Sarajevo, odnosno kasnije Radio-televizije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Federalna2023&quot;&gt;[https://federalna.ba/zivot-i-rad-vesne-hadzic-xawih „Život i rad Vesne Hadžić“], ''Federalna'', Federalni radio, 3. juli 2023, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AA2020&quot;&gt;Almir Terzić, [https://www.aa.com.tr/ba/balkan/vesna-had%C5%BEi%C4%87-pjesmom-smo-se-borili-i-u-ratu-nastavimo-tako-i-sada-da-se-borimo-/1799494 „Vesna Hadžić: Pjesmom smo se borili i u ratu, nastavimo tako i sada da se borimo“], ''Anadolu Agency'', 10. april 2020, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Federalno ministarstvo kulture i sporta Bosne i Hercegovine predstavilo ju je 2024. godine kao „doajena sevdaha iz Brčkog“.&lt;ref name=&quot;FMKS2024&quot;&gt;[https://fmks.gov.ba/wp-content/uploads/2025/02/Brosura-4-4.pdf ''Pregled aktivnosti Federalnog ministarstva kulture i sporta – oktobar–decembar 2024.''], Federalno ministarstvo kulture i sporta, str. 73, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Hadžić je sevdalinku počela njegovati još u mladosti. Tokom karijere prošla je kroz kulturno-umjetnička društva u kojima se izvodila tradicionalna muzika, a značajan dio njenog rada vezan je za snimanje pjesama za arhiv Radio-televizije Sarajevo i Radio-televizije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot;&gt;Almir Terzić, [https://bosnainfo.ba/kultura/bh-interpretatorka-sevdalinke-vesna-hadzic-za-bosnainfo-sevdalinka-je-pjesma-koja-se-nosi-u-srcu-a-izmami-i-suzu-u-oku/ „Bh. interpretatorka sevdalinke Vesna Hadžić za Bosnainfo: Sevdalinka je pjesma koja se nosi u srcu, a izmami i suzu u oku“], ''Bosnainfo'', 19. maj 2025, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

U radu Radio-televizije Sarajevo sarađivala je s nizom muzičara i interpretatora tradicionalne muzike. Među njima su bili [[Ismet Alajbegović Šerbo]] i [[Zaim Imamović]], za koje je Hadžić navela da su bili među umjetnicima od kojih je učila i s kojima je sarađivala.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

Federalni radio posebno je izdvojio njenu interpretaciju pjesme „Na teferič pošla nana“, čiji je autor [[Jozo Penava]], a koju je ranije snimila i [[Nada Mamula]]. Za svoju interpretaciju Hadžić je dobila pohvalu Ismeta Alajbegovića Šerbe.&lt;ref name=&quot;Federalna2023&quot; /&gt;

Hadžić je najveći dio repertoara posvetila tradicionalnoj pjesmi. Navela je da nije bila zainteresirana za snimanje novokomponovane narodne muzike, osim pjesama koje su napisane i komponovane u duhu sevdalinke.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

== Period rata u Bosni i Hercegovini ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Hadžić je ostala u Sarajevu i nastavila snimati pjesme za arhiv Radio-televizije Bosne i Hercegovine. Nastupala je na koncertima u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], ali i u drugim dijelovima zemlje.&lt;ref name=&quot;AA2020&quot; /&gt;

Tokom ratnih godina snimila je, između ostalih, pjesme „Nije samo Bosna od planina“ i „Majka i sin“.&lt;ref name=&quot;AA2020&quot; /&gt;

Na festivalu sevdaha održanom u [[Lukavac|Lukavcu]] tokom rata, Hadžić i pjevačica Zekija Suman dobile su prvu nagradu za interpretaciju.&lt;ref name=&quot;AA2020&quot; /&gt;

== Pedagoški rad i očuvanje sevdalinke ==
Pored izvođačkog rada, Hadžić se bavila prenošenjem umijeća interpretacije sevdalinke mlađim generacijama. Sarađivala je s Udruženjem sevdalija „Saray sevdah“ iz Sarajeva, gdje je zajedno s Refijom Muslić radila s mladim pjevačima na tehnici pjevanja i interpretaciji tradicionalnih pjesama.&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

Radila je i sa ženskom pjevačkom grupom pri kulturno-umjetničkom društvu „Fra Karlo Kujundžić“ u Brestovskom kod [[Kiseljak|Kiseljaka]].&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

Federalno ministarstvo kulture i sporta predstavilo je Hadžić-Šeremet u julu 2024. kao dugogodišnju interpretatoricu sevdaha i predstavnicu Udruženja „Saray Sevdah“. Tom prilikom je u okviru programa „Sevdah na Šetnici kulture“ izvela pjesmu „Razbolje se šimšir list“.&lt;ref name=&quot;FMKSjul2024&quot;&gt;[https://fmks.gov.ba/en/23273-2/ „Days of European Heritage 2024: Sevdah on the Promenade of Culture by young sevdali from the 'Saray Sevdah' Association“], Federalno ministarstvo kulture i sporta, 2024, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

== Art Kuća sevdaha ==
U decembru 2024. godine u [[Art Kuća sevdaha|Art Kući sevdaha]] u Sarajevu otvorena je stalna postavka biografija četvero interpretatora sevdalinke: Vesne Hadžić, Hasibe Agić, Hamida Ragipovića-Beska i Kadire Čano.&lt;ref name=&quot;Avaz2024&quot;&gt;Mirsad Ovčina, [https://avaz.ba/vijesti/kultura/947706/otvorena-stalna-postavka-hasibe-agic-hamida-ragipovica-vesne-hadzic-i-kadire-cano „Otvorena stalna postavka Hasibe Agić, Hamida Ragipovića, Vesne Hadžić i Kadire Čano“], ''Dnevni avaz'', 28. decembar 2024, pristupljeno 6. septembra 2026.&lt;/ref&gt;

Hadžić je otvaranje postavke povezala i s upisom sevdalinke na UNESCO-vu [[Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva|Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]], koji je izvršen iste godine.&lt;ref name=&quot;Avaz2024&quot; /&gt;

== Kasniji rad ==
Hadžić je nastavila koncertno djelovanje i u poznijem periodu karijere, nastupajući na programima posvećenim sevdalinci u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Tokom 2024. nastupala je, između ostalog, u Austriji, uključujući koncerte u [[Graz|Grazu]] i [[Beč|Beču]].&lt;ref name=&quot;Bosnainfo2025&quot; /&gt;

U decembru 2024. nastupila je na koncertu koji je Federalno ministarstvo kulture i sporta organiziralo povodom upisa sevdalinke na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Na koncertu su, uz Hadžić, nastupili Damir Galijašević, Alma Subašić, Zanin Berbić, Namir Mašić, Azra Pondro i Hamza Šantić.&lt;ref name=&quot;FMKS2024&quot; /&gt;

== Vidi također ==

* [[Sevdalinka]]
* [[Ismet Alajbegović Šerbo]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Nada Mamula]]
* [[Jozo Penava]]
* [[Zekija Čuturić]]
* [[Art Kuća sevdaha]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>i0ogl633lo4y1sgsl1sbrgy3mioijzj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Admir Zukan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536895</id>
    <revision>
      <id>3924509</id>
      <parentid>3924323</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:15:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11852" sha1="s3oijlpj7cjvbxtz2z6dpopnu483e7x" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Admir Zukan
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1986|10|4}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], SFRJ
| nacionalnost       = bosanskohercegovačka
| zanimanje          = karatista, sportski funkcioner
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u karateu 2014.
}}
'''Admir Zukan''' (rođen 4. oktobra 1986. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) je bosanskohercegovački [[karate|karatista]] i sportski funkcioner. Takmičio se u kumiteu, u kategoriji preko 84 kg, i bio je kapiten seniorske karate reprezentacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;np&quot;&gt;{{Cite web|url=https://narodipravda.ba/vijesti/narodu-i-pravdi-se-pridruzili-vrhunski-sportisti-armin-topalovic-i-admir-zukan|title=Narodu i Pravdi se pridružili vrhunski sportisti Armin Topalović i Admir Zukan|website=narodipravda.ba|date=2019}}&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh ostvario je na Svjetskom prvenstvu 2014 u [[Bremen|Bremenu]], gdje je osvojio bronzanu medalju u kategoriji preko 84 kg.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.karaterec.com/en/competitors/admir-zukan/|title=Admir Zukan – takmičarski rezultati|website=Karate Records|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sports&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.the-sports.org/admir-zukan-karate-spf399190.html|title=Admir Zukan (Karate): Prize list and results|website=the-sports.org|language=en}}&lt;/ref&gt; S reprezentacijom je osvajao medalje i u ekipnom kumiteu na svjetskim i evropskim prvenstvima, a dva puta je biran za najuspješnijeg sportistu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;np&quot; /&gt;

Poslije takmičarske karijere radi kao trener i sportski funkcioner te obavlja dužnost generalnog sekretara Karate saveza Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;raport&quot;&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/karate-savez-bih-ocekuje-jos-vecu-podrsku-dokazali-smo-da-pripadamo-svjetskom-vrhu|title=Karate savez BiH očekuje još veću podršku: &quot;Dokazali smo da pripadamo svjetskom vrhu&quot;|website=Raport.ba|date=2. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Zukan je rođen 4. oktobra 1986 u Sarajevu, gdje se karateom počeo baviti sa devet godina.&lt;!-- IZVOR POTREBAN za dob početka treniranja --&gt; Diplomirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;np&quot; /&gt;

Takmičio se za Univerzitetski karate klub &quot;Bosna&quot; iz Sarajeva, čiji su članovi dugo činili okosnicu državne reprezentacije, u kojoj je nastupao pod vodstvom selektora Suada Ćupine.&lt;ref name=&quot;sa2012&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/3509/behmen-cestitao-karatistima-bih-na-bronzanoj-medalji-osvojenoj-na-evropskom-prvenstvu-u-tenerifima|title=Behmen čestitao karatistima BiH na bronzanoj medalji osvojenoj na evropskom prvenstvu u Tenerifima|website=Grad Sarajevo|date=6. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Takmičarska karijera ==

Tokom karijere nastupao je u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji na domaćim i međunarodnim takmičenjima, među kojima su evropska, svjetska, mediteranska i balkanska prvenstva.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt;

=== Počeci ===

U februaru 2007 osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u [[İzmir|Izmiru]], u uzrastu od 18 do 20 godina i kategoriji preko 80 kg.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt; Iste godine bio je prvi u apsolutnoj kategoriji na turniru Bohemia Cup.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt;

U junu 2007, kao član muške reprezentacije Kantona Sarajevo u borbama, osvojio je srebrnu medalju na 5. Evropskom karate prvenstvu regija u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Ekipu je i tada vodio selektor Suad Ćupina.&lt;ref name=&quot;sa2007&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1873/gradonacelnica-primila-musku-karate-reprezentaciju-u-borbama-kantona-sarajevo|title=Gradonačelnica primila Mušku karate reprezentaciju u borbama Kantona Sarajevo|website=Grad Sarajevo|date=26. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Seniorska karijera ===

Na Svjetskom prvenstvu 2006 u [[Tampere|Tampereu]] reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je srebrnu medalju u muškom ekipnom kumiteu, a Zukan je bio član te ekipe.&lt;!-- IZVOR POTREBAN: treba vrelo koje Zukana imenom navodi u sastavu za Tampere 2006. --&gt;

Četiri godine kasnije, na Svjetskom prvenstvu 2010 u [[Beograd]]u, bh. reprezentacija osvojila je bronzanu medalju u ekipnom kumiteu, a ranije te godine bronza je stigla i na Evropskom prvenstvu u [[Atina|Atini]].&lt;!-- IZVOR POTREBAN: treba vrelo koje Zukana imenom navodi u sastavima iz 2010. --&gt;

Na Evropskom prvenstvu 2011 u [[Zürich]]u zauzeo je peto mjesto u kategoriji preko 84 kg.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt; Te sezone bio je i drugi na Grand Prixu Slovačke, a godinu ranije na istom turniru bio je prvi.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt;

Godina 2012. donijela mu je novu ekipnu medalju: na Evropskom prvenstvu u Adeju na Tenerifima ([[Španija]]), u konkurenciji 45 zemalja, reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je bronzu u ekipnom kumiteu, a Zukan je bio u sastavu uz Alema Kupusovića, Nermina Potura, Adnana Adilovića, Nermina Sinanovića, Nedžada Jusića, Adija Kurtovića, Adnana Lušiju i Seada Ćupinu.&lt;ref name=&quot;sa2012&quot; /&gt; Iste godine osvojio je bronzanu medalju na Mediteranskom prvenstvu u [[Tuzla|Tuzli]],&lt;!-- IZVOR POTREBAN --&gt; a na Svjetskom prvenstvu u [[Pariz]]u zauzeo je peto mjesto.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sports&quot; /&gt;

Na 16. Balkanskom prvenstvu za seniore, održanom 18. i 19. oktobra 2014 u [[Ohrid]]u, osvojio je srebrnu medalju u kategoriji preko 84 kg, iza Crnogorca Almira Čečunjanina,&lt;ref name=&quot;bkf2014&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.balkankarate.org/wp-content/uploads/2014/10/Results.pdf|title=Balkan Senior Championship 18-19.10.2014, Ohrid, Macedonia – Official Results|website=Karate Federation of Balkan|format=PDF|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ilijas&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ilijas.info/ko-su-najbolji-u-2014/|title=Ko su najbolji u 2014.?|website=ilijas.info|date=2015}}&lt;/ref&gt; dok je reprezentacija Bosne i Hercegovine, u kojoj je i on nastupio, osvojila zlato u ekipnom kumiteu.&lt;ref name=&quot;bkf2014&quot; /&gt; Na Evropskom prvenstvu iste godine u Tampereu zauzeo je peto mjesto,&lt;ref name=&quot;ilijas&quot; /&gt; a na Mediteranskom prvenstvu u [[Bar (Crna Gora)|Baru]] bio je treći.&lt;!-- IZVOR POTREBAN --&gt;

U februaru 2015, na Balkanskom prvenstvu za seniore u Čačku, osvojio je bronzanu medalju u kategoriji preko 84 kg, dijeleći treće mjesto s aktuelnim svjetskim prvakom Enesom Erkanom. Bronzu je na istom prvenstvu osvojio i u ekipnom kumiteu.&lt;ref name=&quot;bkf2015&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.balkankarate.org/wp-content/uploads/2015/02/Results.pdf|title=Balkan Championships for Seniors 2015 – Official Results|website=Karate Federation of Balkan|format=PDF|date=21. 2. 2015|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Svjetsko prvenstvo 2014. ===

Najveći pojedinačni uspjeh Zukan je ostvario na Svjetskom prvenstvu u karateu, održanom od 5. do 9. novembra 2014 u Bremenu, gdje je u kategoriji preko 84 kg osvojio bronzanu medalju. Zlato je pripalo Turčinu Enesu Erkanu, srebro Irancu Sajjadu Ganjzadehu, a drugu bronzu osvojio je Španac Jagoba Vizuete.&lt;ref name=&quot;karaterec&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sports&quot; /&gt; Bila je to njegova prva pojedinačna medalja sa svjetskih prvenstava – ranije je na tom takmičenju odličja osvajao samo u ekipnoj konkurenciji.

Do medalje je došao nakon pet pobjeda u šest borbi. U polufinalu ga je zaustavio predstavnik [[Iran]]a, a u borbi za broncu savladao je predstavnika [[Egipat|Egipta]].&lt;!-- IZVOR POTREBAN za tok takmičenja (polufinale i borba za broncu) --&gt;

== Priznanja ==

U izboru Sportskog saveza Bosne i Hercegovine dva puta je proglašen najuspješnijim sportistom u muškoj konkurenciji, 2012. i 2014.&lt;ref name=&quot;np&quot; /&gt; U izboru za 2014. godinu sakupio je 510 bodova, ispred džudiste Haruna Sadikovića (480 bodova) i atletičara [[Amel Tuka|Amela Tuke]] (390 bodova).&lt;ref name=&quot;ilijas&quot; /&gt;

Isto tako je dva puta, 2012. i 2014, proglašen sportistom godine [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]].&lt;ref name=&quot;np&quot; /&gt; U ženskoj konkurenciji za 2014. godinu nagrađena je džudistkinja [[Larisa Cerić]].&lt;ref name=&quot;st&quot;&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/zukan-ceric-athletes-year-canton-sarajevo/|title=Zukan and Ceric Athletes of the Year in Canton Sarajevo|website=Sarajevo Times|date=6. 3. 2015|language=en}}&lt;/ref&gt;

Poslije osvajanja bronzane medalje u Bremenu primila ga je i [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;!-- IZVOR POTREBAN: treba link na saopćenje Vlade FBiH --&gt;

== Poslije takmičarske karijere ==

Zukan je 2011, zajedno s bratom Anelom, osnovao karate klub Nokachi u Sarajevu, u kojem je radio i kao trener.{{Nedostaje referenca|datum=septembar 2026.}}

U karateu je ostao kao trener i sportski funkcioner.&lt;ref name=&quot;ks2021&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/ministarstvo-kulture-i-sporta-ks-najavilo-podrsku-odlasku-karate|title=Ministarstvo kulture i sporta KS najavilo podršku odlasku karate reprezentativaca na Evropsko prvenstvo|website=Vlada Kantona Sarajevo|date=2021}}&lt;/ref&gt; Obavlja dužnost generalnog sekretara Karate saveza Bosne i Hercegovine, koji okuplja oko 180 klubova.&lt;ref name=&quot;raport&quot; /&gt;

Više puta je bio vođa delegacije Bosne i Hercegovine na međunarodnim takmičenjima, među kojima su Svjetsko prvenstvo za kadete, juniore i mlađe seniore 2022 u [[Konya|Konyi]]&lt;ref name=&quot;raport&quot; /&gt; te Evropsko prvenstvo istih uzrasta 2023 u Larnaki&lt;ref name=&quot;tip&quot;&gt;{{Cite web|url=https://tip.ba/2023/02/09/zapazeni-rezultati-karate-reprezentacije-bih-na-evropskom-prvenstvu-u-larnaci/|title=Zapaženi rezultati karate reprezentacije BiH na Evropskom prvenstvu u Larnaci|website=TIP.ba|date=9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; i 2025 u Bielsko-Białoj.&lt;!-- IZVOR POTREBAN za Bielsko-Bialu 2025. --&gt;

== Rezultati ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Takmičenje !! Mjesto !! Disciplina !! Rezultat
|-
| 2006. || Svjetsko prvenstvo || [[Tampere]], [[Finska]] || Ekipni kumite || 2. mjesto
|-
| 2007. || Evropsko prvenstvo za kadete, juniore i U21 || [[İzmir|Izmir]], [[Turska]] || Kumite +80 kg (18–20 godina) || 3. mjesto
|-
| 2010. || Evropsko prvenstvo || [[Atina]], [[Grčka]] || Ekipni kumite || 3. mjesto
|-
| 2010. || Svjetsko prvenstvo || [[Beograd]], [[Srbija]] || Ekipni kumite || 3. mjesto
|-
| 2011. || Evropsko prvenstvo || [[Zürich]], [[Švicarska]] || Kumite +84 kg || 5. mjesto
|-
| 2012. || Evropsko prvenstvo || Adeje, [[Španija]] || Ekipni kumite || 3. mjesto
|-
| 2012. || Mediteransko prvenstvo || [[Tuzla]], Bosna i Hercegovina || Kumite +84 kg || 3. mjesto
|-
| 2012. || Svjetsko prvenstvo || [[Pariz]], [[Francuska]] || Kumite +84 kg || 5. mjesto
|-
| 2014. || Evropsko prvenstvo || [[Tampere]], [[Finska]] || Kumite +84 kg || 5. mjesto
|-
| 2014. || Mediteransko prvenstvo || [[Bar (Crna Gora)|Bar]], [[Crna Gora]] || Kumite +84 kg || 3. mjesto
|-
| 2014. || Balkansko prvenstvo || [[Ohrid]], [[Sjeverna Makedonija]] || Kumite +84 kg || 2. mjesto
|-
| 2014. || Balkansko prvenstvo || [[Ohrid]], [[Sjeverna Makedonija]] || Ekipni kumite || 1. mjesto
|-
| 2014. || Svjetsko prvenstvo || [[Bremen]], [[Njemačka]] || Kumite +84 kg || 3. mjesto
|-
| 2015. || Balkansko prvenstvo || Čačak, [[Srbija]] || Kumite +84 kg || 3. mjesto
|-
| 2015. || Balkansko prvenstvo || Čačak, [[Srbija]] || Ekipni kumite || 3. mjesto
|}

== Reference ==

{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.karaterec.com/en/competitors/admir-zukan/|title=Admir Zukan|website=Karate Records|language=en}}
* {{Cite web|url=https://www.the-sports.org/admir-zukan-karate-spf399190.html|title=Admir Zukan|website=the-sports.org|language=en}}

{{DEFAULTSORT:Zukan, Admir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački karatisti]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>s3oijlpj7cjvbxtz2z6dpopnu483e7x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Perim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536902</id>
    <revision>
      <id>3924487</id>
      <parentid>3924469</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3924487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10774" sha1="95b2qw1afyd9zpsuqoi635xj17jg695" xml:space="preserve">{{Infokutija ostrvo
| ime                                       = Perim
| izvorno ime                               = جزيرة ميون
| izvorno ime link                          = Arapski jezik
| izvorni jezik                             = 
| nadimak                                   = Mayyun
| slika                                     = Perim and Shaikh Said Peninsula.jpg
| veličina slike                            = 
| opis                                      = Perim i poluostrvo Sheikh Said
| slika alt                                 = 
| karta                                     = Jemen
| karta_alt                                 = 
| veličina_karte                            = 220
| karta_opis                                = Lokacija ostrva Perim u Jemenu
| karta_reljef                              = 
| oznaka                                    = 
| oznaka_pozicija                           = 
| koordinate                                = {{coord|12|39|24|N|43|24|54|E|region:YE_type:isle|display=inline,title}}
| etimologija                               = 
| lokacija                                  = [[Bab el-Mandeb]]
| GridReference                             = 
| arhipelag                                 = 
| vodene mase                               = [[Crveno more]]
| broj ostrva                               = 
| veća ostrva                               = 
| površina                                  = 13
| rang                                      = 
| dužina                                    = 5.63
| širina                                    = 2.85
| dužina obale                              = 
| nadmorska_visina                          = 65
| najviša tačka                             = 65
| država                                    = {{ZID|Jemen}}
| državna administrativna podjela naslov    = [[Guverner]]at
| državna administrativna podjela           = [[Taiz (Guvernerat)|Taiz]]
| državna administrativna podjela naslov 1  = Okrug
| državna administrativna podjela 1         = [[Dhubab (okrug)|Dhubab / Bab al-Mandab]]
| državna administrativna podjela naslov 2  = 
| državna administrativna podjela 2         = 
| tip glavnog grada države                  = 
| glavni grad države                        = 
| tip najvećeg grada države                 = 
| najveći grad države                       = 
| glavni i najveći grad države              = 
| populacija najvećeg grada države          = 
| titula lidera države                      = 
| ime lidera države                         = 
| površina države                           = 
| država 1                                  = 
| država 1 administrativna podjela naslov   = 
| država 1 administrativna podjela          = 
| država 1 administrativna podjela naslov 1 = 
| država 1 administrativna podjela 1        = 
| tip glavnog grada države 1                = 
| glavni grad države 1                      = 
| tip najvećeg grada države 1               = 
| najveći grad države 1                     = 
| glavni i najveći grad države 1            = 
| populacija najvećeg grada države 1        = 
| titula lidera države 1                    = 
| ime lidera države 1                       = 
| površina države 1                         = 
| demonim                                   = 
| stanovništvo                              = 
| stanovništvo godina                       = 
| rang po broju stanovnika                  = 
| gustoća naseljenosti                      = 
| rang po gustoći naseljenosti              = 
| jezici                                    = [[Arapski jezik|Arapski]]
| etničke grupe                             = 
| vremenskazona1                            = 
| utc_pomak1                                = +3
| vremenskazona1_DST                        = 
| utc_pomak1_DST                            = 
| veb-sajt                                  = 
| dodatne informacije                       = 
}}
'''Perim''' ({{ar|بريم|''Barīm''}}), poznat i kao '''Mayyun''' ({{ar|ميون|''Mayyūn''}}), [[Jemen|jemensko]] je [[vulkansko ostrvo]] u [[Bab-el-Mandeb|tjesnacu Bab el-Mandeb]], na južnom ulazu u [[Crveno more]], uz jugozapadnu obalu [[Jemen]]a. Površina ostrva iznosi oko 13 km², a najviša tačka doseže 65 m nadmorske visine. Na jugozapadnoj obali nalazi se prirodna luka, dok nedostatak slatke vode predstavlja jednu od glavnih prepreka stalnom naseljavanju ostrva.&lt;ref name=&quot;USGS_1978_Geologic_Map_Yemen&quot;&gt;{{cite web |title=Geologic map of the Yemen Arab Republic (San'a') |url=https://www.usgs.gov/maps/geologic-map-yemen-arab-republic-sana |publisher=U.S. Geological Survey |date=1978 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Perim dijeli tjesnac [[Bab el-Mandeb]] na dva morska prolaza i zbog svog položaja ima važan strateški značaj za pomorski saobraćaj između [[Crveno more|Crvenog mora]] i [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]].&lt;ref name=&quot;GeolMag_1990_Mallick_Perim_Island&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mallick |first1=D. I. J. |last2=Gass |first2=I. G. |last3=Cox |first3=K. G. |last4=De Vries |first4=B. V. W. |last5=Tindle |first5=A.G. |title=Perim Island, a volcanic remnant in the southern entrance to the Red Sea |journal=Geological Magazine |volume=127 |issue=4 |year=1990 |pages=309–318 |doi=10.1017/S0016756800014874 |url-access=subscription |url=https://www.cambridge.org/core/journals/geological-magazine/article/abs/perim-island-a-volcanic-remnant-in-the-southern-entrance-to-the-red-sea/61691CFD712EF31F431B64794418297B |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geološki, Perim predstavlja erodirani ostatak vulkana iz kasnog [[miocen]]a, čija se starost procjenjuje na oko 10,5 ± 1,0 miliona godina. Vulkanski kompleks Perima najstariji je u nizu vulkana poznatom kao Adenijska linija, koja se pruža duž južne obale [[Arapsko poluostrvo|Arabijskog poluostrva]] od Perima do [[Aden]]a.&lt;ref name=&quot;GeolMag_1990_Mallick_Perim_Island&quot; /&gt;

[[Britanija|Britanci]] su prvi put nakratko zauzeli ostrvo 1799. kako bi spriječili eventualni [[francuska|francuski]] prodor prema [[Indija|Indiji]], ali su ga ubrzo napustili zbog potpunog nedostatka pitke vode. Trajna britanska okupacija uspostavljena je 1857, kada je na Perimu započela izgradnja [[svjetionik]]a radi osiguranja plovidbe prema [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]]. Od 1857. do 1967. ostrvo je bilo pod britanskom vlašću i administrativno povezano s [[Aden (kolonija)|Adenom]], sve do povlačenja Britanaca i ulaska u sastav [[Južni Jemen|Južnog Jemena]].&lt;ref name=&quot;Hansard_1857_Island_of_Perim&quot;&gt;{{cite web |title=The Island of Perim — Question |url=https://api.parliament.uk/historic-hansard/commons/1857/jun/22/the-island-of-perim-question |website=Hansard |publisher=UK Parliament |date=22. 6. 1857 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hansard_1967_Aden_Perim_Kuria_Muria_Bill&quot;&gt;{{cite web |title=Aden, Perim and Kuria Muria Islands Bill |url=https://api.parliament.uk/historic-hansard/commons/1967/jun/19/aden-perim-and-kuria-muria-islands-bill |website=Hansard |publisher=UK Parliament |date=19. 6. 1967 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ostrvo je kroz historiju bilo poznato pod više naziva. U antičkim grčkim i rimskim izvorima spominje se kao &quot;Diodorovo ostrvo&quot; ({{el|Διοδώρου νῆσος}}, {{la|Diodori insula}}). Nepoznati autor spisa ''[[Periplus Eritrejskog mora]]'' smješta Diodorovo ostrvo u uski morski prolaz koji tjesnac [[Bab el-Mandeb]] dijeli na dva kanala, što u potpunosti odgovara položaju Perima.&lt;ref name=&quot;Periplus_1912_Schoff&quot;&gt;{{cite book |title=The Periplus of the Erythraean Sea: Travel and Trade in the Indian Ocean by a Merchant of the First Century |url=https://archive.org/details/schoff-1912-periplus-erythraean-sea/page/n1/mode/2up |others=Translated and annotated by Wilfred H. Schoff |publisher=Longmans, Green, and Co. |location=New York |year=1912 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SilkRoad_2004_Periplus_Jenott&quot;&gt;{{cite web |last=Jenott |first=Lance |title=The Periplus of the Erythraean Sea: Travel and Trade in the Indian Ocean by a Merchant of the First Century |url=https://depts.washington.edu/silkroad/texts/periplus/periplus.html |website=Silk Road Seattle |publisher=University of Washington |date=juni 2004 |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naziv ''Diodori insula'' zabilježen je i u kasnijoj kartografskoj i geografskoj tradiciji.&lt;ref name=&quot;Perseus_Dictionary&quot;&gt;{{cite book |last=Smith |first=William |title=Dictionary of Greek and Roman Geography |url=http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=diodori-insula-geo |website=Perseus Digital Library |publisher=John Murray |location=London |year=1854 |entry=Diodori Insula |access-date=9. 9. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] za ostrvo se koriste nazivi ''بريم'' (''Barīm'') i ''ميون'' (''Mayyūn''). Oblik ''Barīm'' zabilježen je i u savremenoj naučnoj literaturi kao naziv za Perim.&lt;ref name=&quot;ZooKeys_2011_Frank&quot;&gt;{{cite journal |last1=Frank |first1=J. Howard |last2=Ahn |first2=Kee-Jeong |title=Coastal Staphylinidae (Coleoptera): A worldwide checklist, biogeography and natural history |journal=ZooKeys |volume=107 |year=2011 |pages=1–98 |doi=10.3897/zookeys.107.1651 |url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/238809.pdf |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; 

[[Portugal]]ci su početkom 16. stoljeća ostrvo poznavali pod oblicima &quot;Mehum&quot; ili &quot;Mium&quot;, koji su predstavljali prilagođavanje domaćeg naziva &quot;Mayyūn&quot;. Tokom ekspedicije [[Afonso de Albuquerque|Afonsa de Albuquerquea]] u [[Crveno more]] 1513, ostrvo je nazvano ''Ilha da Vera Cruz'' (&quot;ostrvo Pravog križa&quot;).&lt;ref name=&quot;Castro_1988_Red_Sea_Rutter&quot;&gt;{{cite book |last=Castro |first=João de |title=A Red Sea Rutter: The Roteiro do Mar Roxo of Dom Joam de Castro |others=Edited and translated by R. B. Serjeant |publisher=McGill University Library |year=1988 |isbn=9780771701832 |url=https://public-content.library.mcgill.ca/digitization/136388.pdf |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt;

U evropskoj kartografskoj i pomorskoj literaturi iz kasnijih stoljeća upotrebljavani su i drugi oblici naziva, uključujući &quot;Babelmandel&quot;, prema nazivu tjesnaca. Do trajnog britanskog zauzimanja ostrva 1857. naziv &quot;Perim&quot; već je bio u širokoj općoj upotrebi.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak ostrva u Jemenu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ostrva u Crvenom moru]]
[[Kategorija:Nenaseljena ostrva u Jemenu]]
[[Kategorija:Bivše vojne baze]]
[[Kategorija:Kolonija Aden]]
[[Kategorija:Miocenski vulkani]]
[[Kategorija:Vulkanska ostrva]]
[[Kategorija:Bab el-Mandeb]]</text>
      <sha1>95b2qw1afyd9zpsuqoi635xj17jg695</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Perim</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536903</id>
    <revision>
      <id>3924488</id>
      <parentid>3924465</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:38:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Jemen ne pripada u ovu grupu drzava</comment>
      <origin>3924488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>La Désirade</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536904</id>
    <revision>
      <id>3924474</id>
      <parentid>3924472</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:13:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3924474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7952" sha1="lqrfisokmlnuvtlteglrdakmh195zhq" xml:space="preserve">{{Infokutija ostrvo
| ime                                       = La Désirade
| izvorno ime                               = Dézirad / Déziwad
| izvorno ime link                          = Gvadalupski kreolski jezik
| izvorni jezik                             = gcf
| nadimak                                   = 
| slika                                     = ISS034-E-12371 - View of the Lesser Antilles (cropped to La Désirade).jpg
| veličina slike                            = 
| opis                                      = Satelitski snimak ostrva La Désirade
| slika alt                                 = 
| karta                                     = Gvadalupa
| karta_alt                                 = 
| veličina_karte                            = 220
| karta_opis                                = Lokacija ostrva La Désirade na Gvadalupi
| karta_reljef                              = 
| oznaka                                    = 
| oznaka_pozicija                           = 
| koordinate                                = {{coord|16|19|06|N|61|03|05|W|region:GP_type:isle|display=inline,title}}
| etimologija                               = 
| lokacija                                  = [[Karipsko more]]
| GridReference                             = 
| arhipelag                                 = [[Mali Antili]]
| vodene mase                               = [[Atlantski okean]]
| broj ostrva                               = 
| veća ostrva                               = 
| površina                                  = 20.64
| rang                                      = 
| dužina                                    = 11
| širina                                    = 2
| dužina obale                              = 
| nadmorska_visina                          = 276
| najviša tačka                             = Grande-Montagne
| država                                    = [[Datoteka:Flag of France.svg|22px|border]] [[Francuska]]
| državna administrativna podjela naslov    = [[Prekomorske teritorije Francuske|Prekomorske teritorije]]
| državna administrativna podjela           = [[Gvadalupe]]
| državna administrativna podjela naslov 1  = [[Općine u Francuskoj|Općina]]
| državna administrativna podjela 1         = [[La Désirade (općina)|La Désirade]]
| državna administrativna podjela naslov 2  = 
| državna administrativna podjela 2         = 
| tip glavnog grada države                  = 
| glavni grad države                        = 
| tip najvećeg grada države                 = 
| najveći grad države                       = 
| glavni i najveći grad države              = 
| populacija najvećeg grada države          = 
| titula lidera države                      = 
| ime lidera države                         = 
| površina države                           = 
| država 1                                  = 
| država 1 administrativna podjela naslov   = 
| država 1 administrativna podjela          = 
| država 1 administrativna podjela naslov 1 = 
| država 1 administrativna podjela 1        = 
| tip glavnog grada države 1                = 
| glavni grad države 1                      = 
| tip najvećeg grada države 1               = 
| najveći grad države 1                     = 
| glavni i najveći grad države 1            = 
| populacija najvećeg grada države 1        = 
| titula lidera države 1                    = 
| ime lidera države 1                       = 
| površina države 1                         = 
| demonim                                   = 
| stanovništvo                              = 1595
| stanovništvo godina                       = 2006
| rang po broju stanovnika                  = 
| gustoća naseljenosti                      = 77
| rang po gustoći naseljenosti              = 
| jezici                                    = [[Francuski jezik|Francuski]], [[gvadalupski kreolski]]
| etničke grupe                             = 
| vremenskazona1                            = [[Atlantska vremenska zona|AST]]
| utc_pomak1                                = -4
| vremenskazona1_DST                        = 
| utc_pomak1_DST                            = 
| veb-sajt                                  = 
| dodatne informacije                       = 
}}
'''La Désirade''' ({{fr|la deziʁad}}) je ostrvo u [[Francuski Antili|Francuskim Antilima]], u arhipelagu [[Mali Antili|Malih Antila]] u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Nalazi se oko 11 km istočno od ostrva [[Grande-Terre]] i predstavlja najistočniji dio arhipelaga [[Gvadalupe]].&lt;ref name=&quot;Conservatoire_Perim&quot;&gt;{{cite web |title=Perim — Les paysages |url=https://www.conservatoire-du-littoral.fr/TPL_CODE/TPL_UNITELITTORAL/PAR_TPL_IDENTIFIANT/141/125-les-paysages-fiche.htm |website=Conservatoire du littoral |access-date=9. 9. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je dio [[Gvadalupe]]a, [[Prekomorske teritorije Francuske|prekomorske teritorije]] [[Regije Francuske|Francuske]].&lt;ref name=&quot;INSEE_DOM_Definition&quot;&gt;{{cite web |title=Département d'outre-mer / DOM |url=https://www.insee.fr/fr/metadonnees/definition/c2031 |website=Insee (Institut national de la statistique et des études économiques) |date=7. 8. 2026 |access-date=9. 9. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo je približno 11 km dugo i do 2 km široko, a njegov najviši dio doseže 275 m nadmorske visine. Građeno je pretežno od krečnjačkog platoa; sjevernu obalu karakterišu visoke litice, dok se na južnoj strani pružaju obalna ravnica i pješčane plaže.&lt;ref name=&quot;Conservatoire_Perim&quot;/&gt; Ostrvo pripada istoimenoj [[La Désirade (općina)|općini La Désirade]], čije područje obuhvata i dva nenaseljena mala ostrva [[Petite-Terre]].&lt;ref name=&quot;Conservatoire_Perim&quot; /&gt;

== Etimologija ==

Naziv &quot;La Désirade&quot; potiče od španskog oblika ''La Deseada'', u značenju &quot;željena&quot; ili &quot;priželjkivana&quot;. Prema tradicionalnom tumačenju, naziv je nastao tokom drugog putovanja [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] 1493, kada je posada nakon višednevne plovidbe preko [[Atlantski okean|Atlantika]] 3. novembra ugledala kopno i ostrvo nazvala &quot;Deseada&quot;, izražavajući radost zbog pronalaska dugo očekivane zemlje.&lt;ref name=&quot;Mairie_La_Desirade_Histoire&quot;&gt;{{cite web |title=L’histoire racontée |url=https://www.mairie-ladesirade.fr/vivre-a-la-desirade/culture-et-patrimoine/article/l-histoire-de-la-desirade |website=Mairie de La Désirade |access-date=9. 9. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Isto objašnjenje navode i historiografski izvori koji ostrvo nazivaju &quot;Deseada&quot; ili &quot;Désirée&quot; i njegovo ime povezuju s okolnošću da je predstavljalo prvu zemlju koju je Kolumbova ekspedicija ugledala nakon prelaska okeana.&lt;ref name=&quot;Bouinais_1881_Guadeloupe&quot;&gt;{{cite book |last=Bouinais |first=Albert |title=La Guadeloupe physique, politique, économique avec une note historique |url=https://manioc.univ-antilles.fr/omeka-s/files/original/16399/ADG17017.pdf |publisher=Challamel Aîné, Libraire-Éditeur |location=Paris |year=1881 |access-date=9. 9. 2026 |format=PDF |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Francuski oblik &quot;La Désirade&quot; predstavlja adaptaciju tog španskog naziva, dok se u [[Gvadalupski kreolski jezik|gvadalupskom kreolskom jeziku]] za ostrvo koriste oblici &quot;Dézirad&quot; ili &quot;Déziwad&quot;.

== Također pogledajte ==
* [[Prekomorska Francuska]]
* [[Spisak svjetionika u Gvadalupi]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons category|La Désirade}}
* [http://www.mairie-ladesirade.fr Službena web stranica ostrva] {{fr simbol}}
* [https://www.iledesirade.fr/info/ Turistička web stranica ostrva] {{fr simbol}}
* [https://www.desirade-sante.com/english Desirade-sante.com] Sve o velikoj javnozdravstvenoj krizi koja se dogodila na La Désiradeu {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Desirade, La}}
[[Kategorija:La Désirade]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije Gvadalupe]]
[[Kategorija:Ostrva u Gvadalupi]]
[[Kategorija:Kolonije gubavaca]]
[[Kategorija:Svjetionici u Gvadalupi]]</text>
      <sha1>lqrfisokmlnuvtlteglrdakmh195zhq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Mjesec malih država i teritorija/2026.</title>
    <ns>5</ns>
    <id>536907</id>
    <revision>
      <id>3924505</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Površina */ novi odlomak</comment>
      <origin>3924505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="574" sha1="tj77zirk3xiarhmc0z2mkfopllg18ka" xml:space="preserve">== Površina ==

Tema su članci o malim državama i teritorijama čija je površina '''manja od 1000 km²'''. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 9 septembar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tj77zirk3xiarhmc0z2mkfopllg18ka</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>