Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.19 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 9699 3924893 3916545 2026-09-14T09:58:05Z Canercana 185718 Nadodao sam bitne informacije o inventorima hardvera 3924893 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Personal computer, exploded 6.svg|alt=|mini|300x300piksel|'''Općeniti prikaz računarskih dijelova''' <ol> <li>[[Skener]] <li>[[Procesor|Centralni procesor]] <li>[[Centralni procesor|Radna memorija]] <li>[[Proširujuća kartica|Proširujuće kartice]] <li>[[Napojna jedinica]] <li>[[Optički uređaji]] [[Dodatne kartice]] <li>[[Tvrdi disk|Hard disk]] <li>[[Matična ploča]] <li>[[Zvučnici]] <li>[[Monitor]] <li>[[Softver]] <li>[[Aplikacijski softver]] <li>[[Tastatura]] <li>[[Miš (računar)|Miš]] <li>[[Vanjski hard disk]] <li>[[Pisač]] </ol>]]'''Hardver''' ili '''računarski hardver''' ({{jez-en|hardware; computer hardware}}) jest vidljivi dio [[računar]]a.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-vista/parts-of-a-computer|title=Parts of computer|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127145607/http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/Parts-of-a-computer|archive-date=27. 11. 2013|access-date=5. 12. 2013|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> Hardver se mnogo rjeđe mijenja nego '''[[softver]]'''. Iz toga je i proizašao naziv "'''hard'''ware" jer na engleskom soft znači meko što se odnosi na lakoću mijenjanja i nadogradnje, dok hard znači tvrdo, i odnosi se na opipljivi "tvrdi" dio računara, koji se rijeđe i teže mijenja. Maks Čanić je doktor igre Posrednik između hardvera i software je "[[firmware]]", poseban softver koji je usko povezan sa hardverom i njegovima specifičnim funkcijama, i dosta teže se mijenja nego obični softver. Hardverom obično komanduje softver. Kombinacija hardvera i softvera formira koristan računarski sistem.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-vista/parts-of-a-computer|title=Parts of computer|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127145607/http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/Parts-of-a-computer|archive-date=27. 11. 2013|url-status=live|access-date=5. 12. 2013|df=dmy-all}}</ref> Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim računarima se naziva [[Von Neumannova arhitektura]]. Također, postoje i druge [[Računarska arhitektura|arhitekture]], ali se mnogo rjeđe koriste. == Von Neumannova arhitektura == [[Datoteka:Von_Neumann_Architecture.svg|mini|Von Neumannova arhitektura]]{{Glavni|Von Neumannova arhitektura}} Osnovna baza svih modernih računara je Von Neumannova arhitektura, koju je 1945. detaljno opisao mađarski matematičar [[John von Neumann]]. On opisuje arhitekturu dizajna za elektronički [[Računar|digitalni računar]] koji ima [[Procesor|procesorsku jedinicu]] koja se sastoji od [[Aritmetička logička jedinica|aritmetičke logičke jedinice]] i [[Registar procesora|registra procesora]], [[Upravljačka jedinica|upravljačke jedinice]] koja sadrži [[registar instrukcija]] i [[brojač programa]]; [[Memorija računara|Memoriju]] za pohranjivanje podataka i [[skup instrukcija]], vanjsku [[Pohranjivanje podataka|jedinicu za pohranu podataka]], te mehanizme [[Ulaz/izlaz|ulaza i izlaza]].<ref>{{Cite journal|last=von Neumann|first=John|author-link=John von Neumann|year=1945|title=First Draft of a Report on the EDVAC|url=http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809184824/http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-date=9. 8. 2013|access-date=6. 12. 2013}}</ref><ref>{{Cite journal|last=von Neumann|first=John|author-link=John von Neumann|year=1945|title=First Draft of a Report on the EDVAC|url=http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809184824/http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-date=9. 8. 2013|access-date=6. 12. 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> == Vrste računarskih sistema == Lični računar, također poznat kao PC, jedan je od najčešćih tipova računara. [[Laptop|Prenosni računar - laptop]] je vrlo sličan, samo koristi komponente koje su smanjene i koriste manje energije, a samim time imaju i slabije performanse. ==== Lični računar (PC) ==== [[Lični računar]], poznat i kao PC (skraćenica od Personal Computer, što na engleskom znači lični računar) jest najčešće korišteni tip računara. [[Laptop]]i su jako slični, ali su namijenjeni za prenosivost. Većina ličnih računara sastoji se od [[monitor]]a, [[Tastatura|tastature]], [[Miš (hardver)|miša]] i računarskog kućišta. Kućište drži većinu potrebnih dijelova računara potrebnih za spremanje i obradu podataka. Matična ploča obezbjeđuje komunikaciju između ostalih hardverskih dijelova. Centralna procesorska jedinica izvršava naredbe i pokreće računarske programe. RAM je zadužen za privremeno pohranjivanje podataka.<ref name="PC hardware2">{{cite book|title=PC hardware : a beginner's guide|year=2001|url=https://archive.org/details/pchardwarebeginn00gils|publisher=Osborne/McGraw-Hill|isbn=9780072129908|pages=[https://archive.org/details/pchardwarebeginn00gils/page/21 21]}}</ref> Laptopi su napravljeni za prenosivost i u osnovi su jako slični ličnim računarima,<ref name="PC hardware2"/> a pošto koriste komponente manje snage i veličine, i samim time imaju manje performanse za isti cjenovni rang kada se poredi sa običnim ličnim računarom.<ref name="desktopvslaptopcomputer">{{Cite web|url=https://www.computerhope.com/issues/ch001399.htm|title=Desktop computer vs. Laptop computer|date=30. 12. 2019|website=www.computerhope.com|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Zbog prenosivosti, sav hardver laptopa je upakovan u laptopsko kućište. ===== Kućište ===== {{Glavni|Računarsko kućište}} Kućište računara sadrži većinu komponenti sistema. Omogućava mehaničku podršku i zaštitu za unutrašnje elemente kao što su matična ploča, diskovi i napajanje, te kontroliše i usmjerava protok zraka za hlađenje preko unutrašnjih komponenti. Entuzijasti mogu ukrasiti kućišta obojenim lampicama, bojom ili drugim sličnim dodacima, što se naziva [[case modding]]. ===== Napajanje strujom ===== {{Glavni|Napojna jedinica}} [[Napojna jedinica]] (PSU) pretvara izmjeničnu struju (AC) u istosmjernu struju niskog napona (DC) za unutrašnje komponente računara. Prijenosni računari su u stanju da rade pomoću ugrađene baterije, obično nekoliko sati.<ref>{{Cite web|url=http://www.computerhope.com/issues/ch001236.htm|title=How long should a laptop battery last?|publisher=Computer Hope|archive-url=https://web.archive.org/web/20131221220614/http://www.computerhope.com/issues/ch001236.htm|archive-date=21. 12. 2013|access-date=9. 12. 2013}}</ref> ===== Matična ploča ===== [[Datoteka:ATX_computer_case_-_left_-_2018-05-18.jpg|mini|Tipično moderno ATX kućište. Napajanje strujom se nalazi na dnu kućišta.]] {{Glavni|Matična ploča}} Matična ploča je glavna komponenta računara. To je ploča s [[Integralno kolo|integralnim kolima]] koja povezuje ostale dijelove računara, uključujući [[Procesor|CPU]], [[RAM]], diskove ([[Compact disc|CD]], [[DVD]], [[tvrdi disk]], [[SSD]] ili bilo koje druge), kao i sve periferne uređaje povezane preko portova ili priključaka za [[Proširujuća kartica|proširenje.]] Komponente koje se nalaze na matičnoj ploči uključuju: * '''[[Procesor|CPU]]''' (centralna procesorska jedinica) obavlja većinu računanja koji omogućava rad računara, a naziva se i mozak računara koji dobija programske instrukcije iz RAM-a, interpretira ih i obrađuje, a zatim šalje nazad kao rezultat. Obično se hladi hladnjakom i ventilatorom, ili sistemom za hlađenje vodom. Velika većina modernih procesora u sebi ima i [[Grafički procesor|grafički procesor (GPU)]]. Radna brzina CPU-a određuje brzinu izvršavanja uputa, a mjeri se u GHz. * '''[[Chipset|Čipset]]''', koji uključuje [[Northbridge (računarstvo)|Northbridge (sjeverni most)]], je posrednik između CPU-a i ostalih komponenti sistema, uključujući glavnu memoriju; kao i [[Southbridge (računarstvo)|Southbridge (južni most)]] koji je povezan sa sjevernim mostom, a podržava pomoćne interfejse i sabirnice; te [[Super I / O|Super I/O]] čip, koji podržava serijske portove, praćenje hardvera i upravljanje ventilatorima. * '''[[Memorija nasumičnog pristupa]]''' (RAM), koja pohranjuje kôd i podatke kojima CPU aktivno pristupa. Na primjer, kada se otvori internet preglednik na računaru, on se pohranjuje u RAM memoriju dok se preglednik ne zatvori. * '''[[ROM|Memorija samo za čitanje]]''' (ROM), u kojoj se nalazi [[BIOS]] koji se pokreće kada je računar upali, proces poznat kao [[Početno pokretanje računara|Bootstrapping]] ili "[[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje sistema]]". '''[[BIOS]]''' (Basic Input Output System) uključuje [[Firmware|firmver za]] pokretanje i [[upravljački program]] za upravljanje napajanjem. Novije matične ploče koriste [[Extensible Firmware Interface|Unified Extensible Firmware Interface]] (UEFI) umjesto BIOS-a. * [[Sabirnica]] povezuje CPU sa različitim unutrašnjim komponentama. * CMOS baterija napaja memoriju za datum i vrijeme u BIOS čipu. Ova baterija istovjetna mnogim baterijama koje se nalaze u običnim satovima. * '''[[Grafička kartica]]''' (poznata i kao video kartica) komponenta je koja obrađuje [[Računarska grafika|računarsku grafiku]]. Snažnije grafičke kartice pogodnije su za zahtjevnije zadatke poput igranja intenzivnih [[Videoigra|video igara]].[[Datoteka:ASRock_AB350M_Pro4_01.jpg|alt=|mini|Tipična moderna mikro ATX matična ploča sa B350M [[Chipset|čipsetom]] za AMD procesore. ]] ===== Proširujuće kartice ===== {{Glavni|Proširujuća kartica}} [[Proširujuća kartica|Kartica za proširenje]] je štampana pločica koja se može umetnuti u utor matične ploče da bi se dodala funkcionalnost računarskom sistemu putem sabirnice za proširenje. Kartice za proširenje mogu se koristiti za dobivanje ili proširivanje funkcija koje matična ploča ne nudi. ===== Fiksni mediji ===== {{Glavni|Uređaji za pohranjivanje podataka}} [[Tvrdi disk]] se nalazi u gotovo svim starijim računarima, ali [[SSD|SSD uređaji]] su danas brži i ekonomičniji, iako su skuplji od tvrdih diskova,<ref>{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2404258,00.asp|title=SSD vs. HDD: What's the Difference?|last=Domingo|first=Joel|publisher=[[PCMag]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170319184712/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2404258,00.asp|archive-date=19. 3. 2017|access-date=24. 3. 2017}}</ref> zbog dramatične razlike u performansama vrlo često se nalaze u računarima napravljenim poslije 2007. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.pcworld.com/article/246617/storage/evolution-of-the-solid-state-drive.html#slide13|title=Evolution of the Solid-State Drive|last=Edwards|first=Benj|date=17. 1. 2012|publisher=[[PCWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325201429/http://www.pcworld.com/article/246617/storage/evolution-of-the-solid-state-drive.html#slide13|archive-date=25. 3. 2017|access-date=24. 3. 2017}}</ref> Neki sistemi mogu koristiti [[RAID (računarstvo)|RAID kontroler]] za veće performanse ili pouzdanost. ===== Uklonjivi mediji ===== Za prijenos podataka između računara može se koristiti [[USB stick|USB flash uređaj]] ili [[optički disk]]. [[Datoteka:Disassembled_laptop.jpg|mini|Rastavljeni [[laptop]] računar. Kao i svaki drugi [[lični računar]], i laptop ima slične dijelove kao što su [[matična ploča]], [[procesor]] (i [[procesorski hladnjak]]), [[RAM|RAM memorija]] kao i razne interfejse za pohranu podataka.]] ===== Ulazni uređaj ===== [[Ulazni uređaji|Uređaji za unos]] omogućavaju korisniku da unese informacije u sistem ili kontroliše njegov rad. Većina ličnih računara imaju [[Miš (hardver)|miš]] i [[Tastatura|tastaturu]], ali laptop računari obično koriste [[touchpad]] umjesto miša. Ostali uređaji za unos uključuju [[Web kamera|web kamere]], [[mikrofon]]e, [[džojstik]]e i [[Skener|skenere slika]]. ===== Izlazni uređaj ===== Izlazni uređaji prikazuju informacije u razumljivom obliku. Takvi uređaji mogu uključivati [[pisač]], [[Računarski zvučnici|zvučnik]], [[monitor]] ili Braille pisač. === Glavni centralni računar === [[Datoteka:IBM z13 and LinuxONE Rockhopper.jpg|alt=|mini|Nekoliko IBM glavnih računara. Na lijevoj strani je IBM z Systems z13. Desno je IBM LinuxONE Rockhopper.]] [[Glavni centralni računar]] (mainframe) dosta je veći računar koji obično ispunjava sobu i može koštati stotine ili hiljade puta više nego lični računar. Osmišljeni su za obavljanje velikog broja računanja, obično za vlade i velika preduzeća. === Superračunar === {{Glavni|Superračunar}} [[Superračunar]] je površno sličan centralnim računarima. On je namijenjen izuzetno zahtjevnim računskim zadacima. Od juna 2018., najbrži superračunar na listi superračunara je [[Summit (superračunar)|Summit]]. == Mogućnosti i brzina == Iako svi nabrojani dijelovi nisu nužni za rad [[računar]]a, bez većine bi rad na [[računar]]u bio značajno otežan. Najočitiji je primjer mogućnost računara da radi bez [[miš (hardver)|računarskog miša]], koji je nezamjenljiv u današnjem [[GUI|grafičkom]] [[softver]]u i [[Operativni sistemi|operativnim sistemima]]. Najbitniji dijelovi u [[računar]]u, od kojih zavisi brzina i performanse istog, su brzina [[procesor]]a (CPU), količina, tip i brzina [[RAM]]-a, vrsta [[čipset]]a, brzina SSD-a i [[Tvrdi disk|hard diska]], te [[GPU]] [[grafička kartica|grafičke kartice]]. Snaga grafičkog čipa je bitna samo za aplikacije gdje je potrebno prilično brzo iscrtavanje slika kao kod [[Računarske igre|3D računarskih igara]], [[CAD]] softvera, itd. Također je bitna [[softver]]ska podrška, odnosno [[drajver|upravljački program]]i. Bez njih mali broj hardvera funkcioniše svom snagom, i nezamislivo je imati brz [[računar]] bez odgovarajućih [[drajver|upravljačkih program]]a, posebno ako se radi o [[matična ploča|matičnoj ploči]] i [[grafička kartica|grafičkoj kartici]]. == Također pogledajte == * [[Historija računarskog hardvera]] * [[Portal:Informatika|Informatički portal]] * [[Softver]] * [[Računar]] * [[Von-Neumann Arhitektura]] * [[Računarska arhitektura]] *[[Tranzistor]] *[[MOSFET]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Computer hardware|Računarski hardver}} * [http://www.hardwarebase.net Hardwarebase.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619004453/http://www.hardwarebase.net/ |date=19. 6. 2006 }} {{Mdashb}} bosanskohercegovačka online zajednica {{Hardver}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Hardver|*]] 483l7ugplcb6wv0tee1y3z9dfy89xfy 0 16218 3924884 3054505 2026-09-14T00:32:50Z ~2026-49677-11 185704 /* */ 3924884 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pero Petrašević''' je drugooptuženi za ubistvo šestorice [[Genocid u Srebrenici|srebreničkih]] [[Bošnjaci|bošnjaka]] u [[Trnovo (SRBiH)|Trnovu]] [[1995]]. godine. Pripadnik jedinica "[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]" od marta [[1995]]. godine, a prije toga pripadnik jedinice [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]]. Pripadnici "Škorpiona" (Slobodan, Aleksandar i Branislav Medić, te Aleksandar Vukov i Pero Petrašević) optuženi su za ubistvo šest [[Srebrenica|srebreničkih]] Bošnjaka Safeta Fejzića (17), Azmira Alispahića (17), Sidika Saltića (36), Smaila Ibrahimovića (35) i Saiba Salkića (20), dok šesta žrtva još nije identifikovana. "Pred Bogom sam sigurno kriv, a da li sam kriv što sam u ratu izvršio naređenje to ćete vi presuditi", rekao je Petrašević pred Vijećem za ratne zločine u [[Beograd]]u izjašnjavajući se o krivici. Перо данас живи у Шиду, држи пицерију "Пикасо", и истоимени бокс клуб и теретану. Окренуо се на праву страну и више не убија муслимане. Заказао је бокс меч у Синагоги у Новом Саду и у Џамији у Новом Пазару (зато што несме да уђе у Босну), мечеви имају алтернативна правила где православци смеју да користе искључиво аутоматске пушке. Spoiler alert, Семеновић је усмртио народног посланика Дејана Булатовића и демолирао Јамену и Батровце уз помоћ Ђорђа Томића, Зорана Шапоње и Горана Стевића. == Vanjski linkovi == *[http://www.24sata.info/portal/pregled.php?ArtID=16398 www.24sata.info]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * https://web.archive.org/web/20071222104406/http://www.genocid.org/vijesti.php?opsirnije=133 {{DEFAULTSORT:Petrašević, Pero}} [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] j73g5pcu226ofcgg33skh3n1winyyp3 3924885 3924884 2026-09-14T00:56:58Z ~2026-49677-11 185704 /* */ 3924885 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pero Petrašević''' je drugooptuženi za ubistvo šestorice [[Genocid u Srebrenici|srebreničkih]] [[Bošnjaci|bošnjaka]] u [[Trnovo (SRBiH)|Trnovu]] [[1995]]. godine. Pripadnik jedinica "[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]" od marta [[1995]]. godine, a prije toga pripadnik jedinice [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]]. Pripadnici "Škorpiona" (Slobodan, Aleksandar i Branislav Medić, te Aleksandar Vukov i Pero Petrašević) optuženi su za ubistvo šest [[Srebrenica|srebreničkih]] Bošnjaka Safeta Fejzića (17), Azmira Alispahića (17), Sidika Saltića (36), Smaila Ibrahimovića (35) i Saiba Salkića (20), dok šesta žrtva još nije identifikovana. "Pred Bogom sam sigurno kriv, a da li sam kriv što sam u ratu izvršio naređenje to ćete vi presuditi", rekao je Petrašević pred Vijećem za ratne zločine u [[Beograd]]u izjašnjavajući se o krivici. Перо данас живи у Шиду, држи пицерију "Пикасо", и истоимени бокс клуб и теретану. == Vanjski linkovi == *[http://www.24sata.info/portal/pregled.php?ArtID=16398 www.24sata.info]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * https://web.archive.org/web/20071222104406/http://www.genocid.org/vijesti.php?opsirnije=133 {{DEFAULTSORT:Petrašević, Pero}} [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] jdme8vxfa2t2sm56js6fv9vhl8t7q7d 0 35838 3924892 3850845 2026-09-14T06:23:30Z ~2026-49705-09 185708 /* */ 3924892 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sulejman Kupusović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|4|7}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] Otac Jusuf Majka Nusreta | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|8|15|1951|4|7}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Režiser]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = [[Memoari porodice Milić]] <br/> [[Viza za budućnost]] }} '''Sulejman Kupusović''', (7. april 1951 – 15. august 2014) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pozorište|pozorišni]] i [[film]]ski [[režiser]]. == Biografija == Rođen je 7. aprila 1951. u [[Kladanj|Kladnju]]. Diplomirao je pozorišnu, filmsku, [[Televizija|televizijsku]] i [[radio]] režiju na Akademiji pozorišne i filmske umjetnosti u [[Zagreb]]u 1974, a filozofiju i komparativnu književnost na [[Univerzitet u Zagrebu|zagrebačkom Univerzitetu]]. Specijalizirao teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu, 1986. Režirao je u pozorištima širom bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], te u [[Rumunija|Rumuniji]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Turska|Turskoj]]. Njegove predstave su izvođene u [[Meksiko|Meksiku]], [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Španija|Španiji]], Turskoj, [[Mađarska|Mađarskoj]], Rumuniji, Bugarskoj, [[Švedska|Švedskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Austrija|Austriji]]. Značajne režiserske postavke u Narodnom pozorištu Sarajevo: Kralj Lear, Propercije, Bjesnilo, Braća Karamazovi, Veliki vezir, Hrvatski faust, Jugoslovenska antiteza, Duplo dno, Gamllet, Roman o Londonu, Prosjačka opera, Majka, Kidaj od svoje žene, Derviš i smrt, Hanka, Tvrđava, Legenda o Ali-paši, Balada o Omeru i Merimi, Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna, Balkanski špijun u Sarajevu. Režirao je i prvu bosanskohercegovačku operu, "[[Hasanaginica|Hasanaginicu]]", koja je premijerno izvedena u Sarajevu 18. marta 2000. U naslovnoj ulozi nastupila je primadona sarajevske Opere [[Amila Bakšić]]. Autor je i pozorišnog hita "[[Ženski turbofolk bend]]" kojeg izvodi ansambl [[Kamerni teatar 55|Kamernog teatra 55]]. Režirao je predstavu "[[Krokodil Lacoste (drama)|Krokodil Lacoste]]" po nagrađivanom tekstu [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], također u [[Kamerni teatar 55|Kamernom teatru 55]], 2011. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim teatarskim i televizijskim festivalima. Bio je žestok kritičar vlasti, ali i stanja svijesti, bolje rečeno zapuštenosti vlastitog naroda i njegove spremnosti da beskrajno trpi pljačku i nepravdu, bio je sjajan govornik. Intrigantne izjave Sulejmana Kupusovića{{izvor}} * Ja samo radim svoj posao. Smiješne su tvrdnje da sad ja režiram skandale u javnosti. To što ljude neke iritira što ja radim, nije moj problem. * Ako se može Derviš i smrt nazvati narodnjačkom predstavom, onda je Meša Selimović žuta štampa. * To je moje iskustvo – čim čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega. * Sramotno da velikan kakav je Berber, a i Safet Zec, nisu članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH. * Prvo i osnovno je da mrzim dosadu… * Mene niko ne može hvatati na šovinizam, jer se moja supruga zove Svjetlana… * Smiješno mi je kad vidim da je neko danas ministar kulture, sutra poljoprivrede, a prekosutra direktor doma zdravlja. *  Mislim da smo mi narod koji je rođen s genetskom greškom. * Mi nismo narod od drame. Mi smo više narod od poezije i epike. Pored pozorišnih predstava, režirao je i nekoliko TV-drama, TV-serija, dokumentarnih i muzičkih programa. Umro je 15. augusta 2014. u Sarajevu.<ref name="Preminuo je Sulejman Kupusović, radiosarajevo.ba">[http://www.radiosarajevo.ba/novost/162103/Preminuo-je-Sulejman-Kupusovic ''Preminuo je Sulejman Kupusović, radiosarajevo.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819203835/http://radiosarajevo.ba/novost/162103/preminuo-je-sulejman-kupusovic |date=19. 8. 2014 }}; pristupljeno: 16. august 2014.</ref> == Filmografija == {| class="wikitable plainrowheaders" |- ! Godina ! Film ! class="unsortable" | Napomena |- | 1973. | ''[[Otac i neki važni ljudi]]'' | TV film |- | rowspan="2"|1974. | ''[[Oj, živote]]'' | TV film |- | ''[[Mula Mustafa Bašeskija (film)|Mula Mustafa Bašeskija]]'' | TV film |- | 1975. | ''[[Događaj na drugom peronu]]'' | TV film |- | 1976. | ''[[Teversenove bajke]]'' | TV serija |- | 1978. | ''[[Priča o kmetu Simanu]]'' | TV film |- | 1979. | ''[[Tale (TV-serija)|Tale]]'' | TV serija; 8 episoda |- | rowspan="2"|1981. | ''[[Zajedno]]'' | TV film |- | ''[[Veselin Masleša (film)|Veselin Masleša]]'' | TV film |- | 1990. | ''[[Memoari porodice Milić]]'' | TV serija |- | 2002–03. | ''[[Viza za budućnost]]'' | TV serija |- | 2002. | ''Viza za budućnost: Novogodišnji special'' | Novogodišnji specijal |- | 2009. | ''[[Žene s broja 13]]'' | TV serija |} == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} *{{IMDb name|id=0475535}} {{DEFAULTSORT:Kupusović, Sulejman}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Biografije, Kladanj]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Jugoslavenski režiseri]] 4w3v9f0jkndle7w0rcc73ycksglh3cj 0 36391 3924876 3921555 2026-09-13T20:39:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924876 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Ahemenidsko carstvo | izvorno_ime = ''هخامنشیان''<br />''Hakhamaneshiyan'' | genitiv = Ahemenidskog carstva | razdoblje = [[550. p. n. e.]] – [[330. p. n. e.]] | država_prije1 = Medijsko carstvo | država_prije_zastava1 = Median Empire.jpg | država_prije2 = Novobabilonsko carstvo | država_prije_zastava2 = Neo-Babylonian Empire.png | država_prije3 = Lidijsko carstvo | država_prije_zastava3 = Map Anatolia ancient regions-en.svg | država_prije4 = Dvadesetšesta dinastija Egipta | država_prije_zastava4 = Ancient Egypt map-en.svg | država_poslije1 = Antička Makedonija | država_poslije_zastava1 = Vergina Sun WIPO.svg | zastava = Standard of Cyrus the Great (Achaemenid Empire).svg | grb = Achaemenid Falcon.svg | uzrečica = | himna = | karta = Achaemenid Empire.gif | glavni_grad = '''[[Persepolis]]''', [[Pasargad]], [[Ekbatana]], [[Susa (Iran)|Suza]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = '''[[perzijski|staroperzijski]]''',<br /> carski [[Aramejski jezik|aramejski]], [[Elamski jezik|elamski]], [[Akadski jezik|akadski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = [[Ahemenidi|Šah]] | godina_prve_vlasti = {{nowrap|[[559. p. n. e.|559]] – [[530. p. n. e.]]}} | vladar_prva_vlast = [[Kir Veliki]] (prvi) | godina_druge_vlasti = {{nowrap|[[336. p. n. e.|336]] – [[330. p. n. e.]]}} | vladar_druga_vlast = [[Darije III]] (zadnji) | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 6.385.000 km²<br />9.760.000 km²<br />10.700.000 km² | površina_godina = [[530. p. n. e.]]<br />[[522. p. n. e.]]<br />[[500. p. n. e.]] | procenat_vode = | stanovnika = 50.000.000 | stanovnika_godina = [[500. p. n. e.]] | gustoća = | valuta = [[darik]] i [[siglos]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} {{Historija Irana}} '''Ahemenidsko carstvo''' ili ponekad '''Perzijsko Veliko Kraljevstvo''' ({{Jez-fa|شاهنشاهی هخامنشی||dos=}}, [[perzijski|staroperzijski]] ''Haxâmanešiyan'') bilo je prvo [[Perzijsko Carstvo]] koje je od [[550. p. n. e.|550.]] do [[330. p. n. e.]] obuhvatalo prostor [[Veliki Iran|Velikog Irana]], odnosno druga [[iran]]ska [[Ahemenidska dinastija|carska dinastija]] (nakon [[Medijci|Medijskog Carstva]]). Na vrhuncu svoje moći iransko Kraljevstvo se protezalo na 10,7 miliona km², što ga je činilo [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećim carstvom]] u historiji [[Antika|antike]]. Također, carstvo je u to doba obuhvatalo oko [[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|46% svjetske populacije]]. Perzijsko veliko kraljevstvo osnovao je [[Kir Veliki]] koji ga je proširio na veći dio [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]], dok su ga njegovi nasljednici [[Kambiz II]] i [[Darije I]] proširili i na [[Afrika|Afriku]] odnosno [[Evropa|Evropu]], što ga je činilo prvim carstvom koje se protezalo na tri [[kontinent]]a. Teritorija carstva osim [[Iran]]a obuhvatao je dijelove današnje [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a, područja [[Srednja Azija|Srednje Azije]], [[Mala Azija|Male Azije]], [[Trakija|Trakije]], veći dio obala [[Crno more|Crnog mora]], [[Mesopotamija|Mesopotamije]], sjever [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]], [[Levant]], [[Sirija|Siriju]], te sjeveroistočni dio [[Afrika|Afrike]] uključujući [[Drevni Egipat|Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sudan]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. U [[Zapadni svijet|zapadnoj]] historiji Perzijsko Veliko Kraljevstvo ostalo je najviše upamćeno po [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]], uspješnom modelu [[Kir Veliki|Kirove]] odnosno [[Darije Veliki|Darijeve]] centralizovane administracije<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“">[http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f4/v1f4a109.html&title=Achaemenid%20Dynasty (arhiva) R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“ (I klan i dinastija), enciklopedija Iranica]</ref>, bogatom [[Persepolis|umjetničkom naslijeđu]], oslobađanju [[Jevreji|Jevreja]] iz [[babilon]]skog [[Robovlasništvo|ropstva]], toleranciji [[Religija|vjerskih]] manjina, te prvom pisanom spomeniku o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] ([[Kirov cilindar]]). Ahemenidsko Carstvo doživljava pad početkom [[4. vijek p. n. e.|4. vijeka p. n. e]], nakon što ga [[330. p. n. e.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]]. == Historijski izvori == [[Datoteka:Darius I the Great's inscription crop.jpg|300px|mini|lijevo|[[Behistunski natpisi]] [[Darije Veliki|Darija Velikog]]]] Problem istraživanja Ahemenidskog Carstva predstavlja ograničen broj pisanih dokumenata o vlastitoj historiji, što ahemenidske vladare razlikuje od [[Asirija|asirskih]] kraljeva. Veliki dio perzijskih historijskih zapisa uništen je u brojnim razaranjima prilikom [[Antička Makedonija|makedonskih]], [[Arapi|arapskih]] te posebno [[Mongolsko Carstvo|mongolskih]] osvajanja. Sačuvani dokumenti uglavnom se sastoje od [[Administracija|administrativnih]] zapisa o kraljevskim [[satrapija]]ma što uključuje nasljeđivanje zemljišta, [[porez]]ne dokumente i slično. Veliki dio historijskih izvora o Ahemenidskom carstvu oslanja se na zapise njihovih neprijatelja poput [[Stara Grčka|Grka]]; [[Herodot]], [[Strabon]], [[Ktezije]], [[Polibije]], [[Klaudije Elijan]], itd. Ostali strani izvori uključuju [[Drevni Egipat|egipatske]] zapise te [[Biblija|biblijske]] knjige o [[Ezra|Ezri]] i [[Estera|Esteri]] u kojima se navode imena nekoliko [[Perzijanci|perzijskih]] kraljeva. [[Antika|Antički]] autori su mnogo pisali o Ahemenidskom carstvu (''Persica''), ali veći dio tih djela je izgubljen dok je sačuvano svega nekoliko ulomaka. [[Ahemenidi|Ahemenidski]] vladari ostavili su veliki broj kraljevskih zapisa (npr. u [[Behistun]]u) u kojima se spominju radovi na gradilištima i njihov osvrt na [[Politika|politiku]] carstva. Takvi historijski dokumenti djelimično otvaraju historijsku perspektivu u kontekstu shvatanja njihovog vršenja vlasti<ref>Pierre Briant, str. 17.</ref>. Literatura o [[Ahemenidi]]ma je veoma raznolika, ali njihovo proučavanje je problematično budući da su neravnomjerno raspoređeni u prostoru i vremenu. Na primjer, u područjima kao što su [[Fars]], [[Susa]], [[Drevni Egipat|Egipat]] i [[Babilon]] postoje brojni dokumenti, dok ih u ostalim dijelovima carstva ima malo ili gotovo i ne postoje. U hronološkom smislu, doba vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[Darije I|Darija I Velikog]], [[Artakserks I|Artakserksa I]] i [[Darije II|Darija II]] obiluju dokumentima, ali to nije slučaj sa razdobljima vladavine ostalih [[Veliki kralj|velikih kraljeva]]. == Historija == [[Datoteka:Map Achaemenids Capitals locations.png|300px|mini|Karta [[Iran]]a sa ucrtanim najvažnijim gradovima iz doba [[Ahemenidi|ahemenidskog]] Perzijskog Carstva]] === Porijeklo dinastije === {{glavni|Ahemen}} Osnivač [[Ahemenidska dinastija|ahemenidske dinastije]] je prema predaji [[Ahemen]] ([[perzijski|staroperzijski]] ''Haxamaniš'': „prijateljskog duha“), ali postojanje te historijske osobe je kontroverzno. Prema [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], Ahemen je bio kralj [[Perzijanci|perzijskih plemena]] u zapadnom [[Iran]]u (blizu jezera [[Urmija (jezero)|Urmija]]) krajem [[8. vijek p. n. e.|8. vijeka p. n. e.]], a plaćao je danak [[Asirci]]ma koji su u to vrijeme vladali [[Bliski istok|regijom]]<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Pod pritiskom moćnih kraljevstva [[Medijci|Medijaca]], [[Asirija|Asiraca]] i [[Urartu]], [[Perzijanci]] se sele južno od planinskog masiva [[Zagros]] i krajem [[2. milenij p. n. e.|2. milenija p. n. e.]] postepeno naseljavaju područje oko grada [[Anšan]]a<ref name="Briant, 28.">Pierre Briant, str. 28.</ref>. Ahemenov sin, perzijski vladar [[Teisp od Anšana|Teisp]] širi ahemenidski uticaj osvajajući teritorije oko [[Anšan]]a i regije [[Fars]] te se postavlja kao kralj Anšana, dok asirski kralj [[Asurbanipal]] osvaja Susu čime nestaje [[Elam|Elamsko kraljevstvo]]. [[Teisp]] je postao prvi ahemenidski kralj koji je nosio titulu kralja [[Anšan]]a, a nakon njegove smrti kraljevstvo je podijeljeno između dva njegova sina; [[Kir I|Kira I]] ('''Kuruš''') kojem pripada Anšan, i [[Arijaramn]]a ('''Arijaramna''': "onaj koji je donio mir u Iran") kojem pripada Parsumaš. Ovi kraljevi imaju samo ograničenu ulogu u regiji kojom su i dalje dominirali [[Medijci]] i [[Asirci]]. Postojanje [[Kir I|Kira I]] ovjereno je pečatom koji spominje riječi "Anšan Kuruš, sin Teispov." Međutim, to se odnosi na priznanje isplate danka [[Asirija|asirskom]] kralju [[Asurbanipal]]u od '''Kuruša Parsumaša''', što kombinovanjem perzijskih i asirskih izvora sugeriše kako je [[Kir I]] objedinjavao dvije krune (vlastitu i [[Arijaramn]]ovu)<ref>E. F. Weidner: "Najstariji zapisi perzijske kraljevske kuće"</ref>. Takav scenarij je realan budući da [[Perzijanci]] pod asirskom dominacijom svakako nisu željeli podjelu vlastitog kraljevstva. Alternativna priča bila bi kako je postojao samo jedan kralj (Kir I) koji je vladao i Anšanom i Parsumašom, dok je [[Arijaramn]] izmišljen lik. Ipak, odvojeno spominjanje Anšana i Parsumaša sugeriše kako su postojala dva [[Perzijanci|perzijska]] kralja<ref name="Briant, 28."/>. Nakon pada Novoasirskog carstva, Ahemenidi su priznali [[Medijci|medijsku]] dominaciju regijom<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.127.1 Herodot, 1.127.1]</ref>. Uzroci i oblik prelaska pod vlast Medijskog Carstva i dalje su nepoznati. [[Darije I]] Veliki bio je prvi koji je spomenuo [[Ahemen]]a kao pretka [[Kir Veliki|Kira Velikog]] ([[576. p. n. e.|576]] – [[529. p. n. e.]]) odnosno kao osnivača [[Ahemenidska dinastija|ahemenidske dinastije]]. Ipak, neki historičari vjeruju kako je Darije Veliki izmislio Ahemenov lik kako bi opravdao svoj dolazak na vlast svrgavanjem [[Smerdis]]a<ref>David Stronach: "Darije u Pasargadu" (''Darius at Pasargadae''), 1997, str. 37–40.</ref>. U slučaju postojanja Ahemena značilo bi kako ahemenidska dinastija datira još od početka [[7. vijek p. n. e.|7. vijeka p. n. e.]] i traje nepuna četiri vijeka; sve do [[330. p. n. e.]] === Ahemenidski vladari === {{glavni|Ahemenidi}} {|class="wikitable" border="1" |- !style="background:gold;"|'''Vladar''' !style="background:gold;"|'''Period''' !style="background:gold;"|'''Rodno srodstvo''' |+ |- |[[Ahemen]] |align="center"|cca. [[705. p. n. e.|705]] – cca. [[675. p. n. e.]] |align="center"|''Nepoznato'' |- |[[Teisp]] |align="center"|cca. [[675. p. n. e.|675]] – cca. [[640. p. n. e.]] |align="center"|sin Ahemena |- |[[Kir I]] |align="center"|cca. [[640. p. n. e.|640]] – cca. [[580. p. n. e.]] |align="center"|sin Teispa |- |[[Kambiz I]] |align="center"|[[580. p. n. e.|580]] – [[559. p. n. e.]] |align="center"|sin Kira I |- |[[Kir Veliki|Kir II Veliki]] |align="center"|[[559. p. n. e.|559]] – [[530. p. n. e.]] |align="center"|sin Kambiza I |- |[[Kambiz II]] |align="center"|[[530. p. n. e.|530]] – [[522. p. n. e.]] |align="center"|sin Kira Velikog |- |[[Smerdis]] |align="center"|mart [[522. p. n. e.|522]] – septembar [[522. p. n. e.]] |align="center"|sin Kira Velikog |- |[[Darije I Veliki]] |align="center"|septembar [[522. p. n. e.|522]] – oktobar [[486. p. n. e.]] |align="center"|sin [[Histasp]]a, rođak Kambiza II |- |[[Kserkso I|Kserkso I Veliki]] |align="center"|septembar [[486. p. n. e.|486]] – oktobar [[465. p. n. e.]] |align="center"|sin Darija Velikog, unuk Kira Velikog |- |[[Artakserkso I]] |align="center"|[[465. p. n. e.|465]] – [[424. p. n. e.]] |align="center"|sin Kserksa I Velikog |- |[[Kserkso II]] |align="center"|[[424. p. n. e.|424]] – [[424. p. n. e.]] |align="center"|sin Artakserksa I |- |[[Sogdijan]] |align="center"|[[424. p. n. e.|424]] – [[423. p. n. e.]] |align="center"|sin Artakserksa I |- |[[Darije II]] |align="center"|[[423. p. n. e.|423]] – [[404. p. n. e.]] |align="center"|sin Artakserksa I |- |[[Artakserkso II]] |align="center"|april [[404. p. n. e.|404]] – mart [[358. p. n. e.]] |align="center"|sin Darija II |- |[[Artakserkso III]] |align="center"|mart [[358. p. n. e.|358]] – septembar [[338. p. n. e.]] |align="center"|sin Artakserksa II |- |[[Artakserkso IV]] |align="center"|septembar [[338. p. n. e.|338]] – juni [[336. p. n. e.]] |align="center"|sin Artakserksa III |- |[[Darije III]] |align="center"|juni [[336. p. n. e.|336]] – [[330. p. n. e.]] |align="center"|sin Aršama, rođak Artakserksa IV |} === Stvaranje i širenje carstva === ==== Kir Veliki ==== {{glavni|Kir Veliki}} [[Datoteka:Cyrus The Great Monument-NE to SW view (1)-Cropped.jpg|mini|250px|Kopija reljefa s [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]] Godine [[559. p. n. e.]] na [[anšan]]ski tron dolazi [[Kir Veliki|Kir II Veliki]], sin [[Kambiz I|Kambiza I]] Budući da je prenos krune išao od Parsumaša [[Arsam]]a ([[Arijaramn]]ov sin) na [[Kir Veliki|Kira Velikog]], on je objedinio dva perzijska kraljevstva, tako da se on smatra prvim pravim [[Perzijanci|perzijskim]] kraljem. Ipak, u početku Kirove vladavine Perzija je i dalje bila pod dominacijom moćnog [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. Između [[553. p. n. e.|553.]] i [[550. p. n. e.]] izbija [[Perzijski ustanak|perzijska pobuna]] odnosno [[rat]] između [[Medijci|Medijaca]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]] u kojem Kir Veliki pobjeđuje svog djeda, medijskog kralja [[Astijag]]a i zauzima [[Ekbatana|Ekbatanu]] (''Hagmatana'' „Mjesto okupljanja“, današnji [[Hamadan]]). Ovaj prevrat uzrokovao je prenos [[Politika|političke]] moći sa prije dominantnih [[Medijci|Medijaca]], na drugi [[Iranski narodi|iranski narod]] - [[Perzijanci|Perzijance]], koji su sada dominirali nad Medijcima<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.129.1 Herodot, 1.129.1]</ref>. Kir Veliki velikodušno se ponio prema bivšem medijskom kralju; ostavio ga je na životu i obećao kako će se ponašati kao njegov legitimni nasljednik. Prema [[Ktezije|Kteziju]] i [[Ksenofont]]u, Kir se oženio Astijagovom kćerkom Amitisom što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerovatno objašnjenje je da se Astijag oženio još jednom i da je njegova druga žena rodila navedenu kćerku<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |title=Astijag, Livius.org |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |url-status=dead }}</ref>. [[Ekbatana]], dojučerašnji glavni grad Medije, zbog svoje velike strateške važnosti kontrolisanja [[Srednja Azija|Srednje Azije]] postala je glavnim gradom novog, Ahemenidskog Perzijskog Carstva<ref>Pierre Briant, str. 43.</ref>. Prenos političke dominacije sa Medijaca na Perzijance doveo je do velikog preokreta na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], jer se [[Kir Veliki]] nakon pokoravanja Medijskog Carstva morao obračunati sa svojim komšijama i nekadašnjim medijskim saveznicima; moćnim [[Lidija|Lidijskim]] i [[Babilon|Babilonskim Carstvom]]. Lidijski kralj [[Krez]] ([[Astijag]]ov zet) u prevratu između dvije [[iran]]ske dinastije vidio je priliku za proširenje svog [[Lidija|Lidijskog Carstva]], pa njegove trupe kreću u pohod protiv Ahemenidskog Carstva. [[Kir Veliki]] brani carstvo od napadača u [[Bitka kod Pterije|bitci kod Pterije]] te nastavlja rat protiv Lidijaca sve do konačnog osvajanja lidijskog glavnog grada [[Sard]]a, čime Lidijsko Carstvo prestaje postojati. Bogati [[Lidija|lidijski]] kralj [[Krez]] biva zarobljen<ref>Pierre Briant, str. 46.</ref>, ali Kir ga pošteđuje te ga uzima za svog ličnog savjetnika na kraljevskom dvoru. Godine [[546. p. n. e.]] [[Kir Veliki]] se vratio iz [[Mala Azija|Male Azije]] koja je bila potpuno pokorena, izuzevši [[Jonija|jonske]] i [[Eolija|eolijske]] gradove. Perzijski [[veliki kralj]] odmah započinje nove vojne ekspedicije protiv [[Babilonija|Babilonije]], [[Skiti]]je, [[Baktrija|Baktrije]] i [[Drevni Egipat|Egipta]] koji su bili politička prijetnja Perzijskom Carstvu. Ovaj period je slabo poznat, ali zna se kako je babilonska vojska poražena u [[Bitka kod Opisa|bitci kod Opisa]], a potom je [[539. p. n. e.]] i sam glavni grad [[Babilon]] pao u perzijske ruke nakon lukave opsade u kojoj se perzijska vojska [[Eufrat]]om ušuljala u grad i praktično ga zauzela bez otpora. Nakon [[Babilon]]a, Kir Veliki [[540. p. n. e.]] osvaja [[Baktrija|Baktriju]] i [[Saka|Sakiju]]. Pretpostavlja se kako je u međuvremenu Kir osvojio i [[Parti]]ju, [[Drangijana|Drangijanu]], [[Arija (satrapija)|Ariju]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmiju]], [[Gandara|Gandaru]], dio Skitije, [[Sagartija|Sagartiju]], [[Arahozija|Arahoziju]] i južni [[Baludžistan]] ([[Makran]]). Ovi podaci poznati su sa [[Darije I|Darijevih]] [[Behistunski natpisi|Behistunskih natpisa]] na kojima su navedene sve [[Satrapija|osvojene teritorije]]. Politika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] prema osvojenim zemljama bila je vrlo [[Tolerancija|tolerantna]], čime je perzijski vladar nastojao osigurati lojalnost pokorenih naroda. Također, Kir i njegovi nasljednici nastojali su omekšati nacionalističke napetosti među narodima unutar carstva, što je predstavljalo revolucionarni preokret u odnosu na ostale periode historije [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Nakon zauzimanja Babilona, [[Kir Veliki]] omogućava zarobljenim [[Židovi]]ma da se vrate u [[Jerusalem]], te im novčano pomaže povratak i obnovu razrušenog [[Jerusalemski hram|Solomonovog hrama]]. Nakon toga, Kir osvaja cijelu [[Mesopotamija|Mesopotamiju]] i sjeverne dijelove [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]] pa pod njegovu vlast dolaze i [[Arapi]]. Oko [[545. p. n. e.]] osvojen je i [[Kipar]]. S obzirom na ograničene historijske izvore, o Kirovom osvajanju [[Sirija|Sirije]], [[Fenicija|Fenicije]] i [[Palestina|Palestine]] se zna vrlo malo. ==== Kambiz II ==== {{glavni|Kambiz II}} [[Datoteka:Cambyses II capturing Psamtik III.png|mini|250px|desno|[[Kambiz II]] kažnjava [[Psamtik III|Psametika III]] (perzijski pečat)]] Kirov nasljednik i njegov sin [[Kambiz II]] između [[525. p. n. e.|525.]] i [[522. p. n. e.]] vodi [[Afrika|afričke]] ekspedicije i osvaja [[Drevni Egipat|Egipat]] i veći dio sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]]; kraljevstva [[Libija|Libije]], [[Kirenaika|Kirenaike]] i [[Nubija|Nubije]]<ref>Pierre Briant, str. 64.</ref>. Kambiz se za [[Pustinja|pustinjsku]] ekspediciju pripremio sklopivši savezništvo s [[Arapi|arapskim]] vođama koji su perzijskoj vojsci dopremali preko potrebnu [[Voda|vodu]]. Egipatski [[faraon]] [[Amazis II]] nadao se da će mu savezništvo s [[Stara Grčka|Grcima]] pomoći da se odupre perzijskoj invaziji. Ipak, faraonova nada je propala jer su se kiparski gradovi i tiranin [[Polikrat]] sa ostrva [[Samos]]a koji je imao veliku [[Mornarica|mornaricu]] odlučili priključiti [[Perzija|Perziji]], dok je komandant grčkih trupa Fan od [[Halikarnas]]a pristupio perzijskim trupama. U odlučujućoj [[Bitka kod Peluzija|bitci kod Peluzija]] egipatska vojska je poražena, a nedugo poslije osvojen je grad [[Memfis]]. Bitka je postala popularna po tome što su Perzijanci kao štitove koristili [[Mačka|mačke]] koje su bile svete Egipćanima, pa su se predavali iz [[strah]]a da ih ne ozlijede<ref>[http://www.crystalinks.com/dynasty27.html 27. dinastija: Kambiz (Crystalinks.com)]</ref>. Zarobljeni faraon [[Psamtik III]] je pogubljen jer je pokušao podići ustanak. Egipatski zapisi govore kako je Kambiz službeno prihvatio [[Faraon|faraonsku titulu]]. [[Kambiz II]] iz [[Drevni Egipat|Egipta]] pokušava osvojiti [[Kuš (kraljevstvo)|Kuš]], kraljevstvo koje se nalazi u današnjem [[Sudan]]u i [[Etiopija|Etiopiji]]. Ipak, njegova vojska nije uspjela proći surovu [[Pustinja|pustinju]] pa se uz velike gubitke povukla. Za vrijeme Kambizovih pohoda u [[Afrika|Africi]], u srcu [[Fars|Perzije]] pojavio se čovjek koji je tvrdio kako je ''Bardija'' ([[Smerdis]]), iako je pravi Smerdis bio ubijen tri godine ranije. Radilo se o uzurpatoru [[Smerdis|Gaumati]] koji je želio zaposjesti na perzijski tron, što mu je i uspjelo jer su ga priznali za kralja. [[Kambiz II]] se pokušao obračunati s njim, ali na putu u [[Pasargad]] je izgubio život. Prema [[Darije I Veliki|Dariju]], Kambiz je počinio [[samoubistvo]] jer je smatrao kako nema šanse da se uspije vratiti na tron, dok grčki historičari [[Herodot]] i [[Ktezije]] navode kako je smrt bila nesretan slučaj. ==== Darije I Veliki ==== {{glavni|Darije I}} [[Datoteka:Darius-Vase.jpg|250px|mini|[[Darije Veliki]] (grčka vaza)]] [[Datoteka:Achaemenid-empire-500BCE.png|lijevo|mini|250px|Ahemedinsko castvo [[500. p. n. e.]]]] Niko se nije usudio pobuniti protiv lažnog kralja, osim [[Darije I|Darija I Velikog]] koji uz pomoć šest [[Perzijanci|perzijskih]] plemića iznenađuje i ubija uzurpatora [[522. p. n. e.]] nakon čega postaje perzijski vladar. Ženi se s [[Atosa|Atosom]], ženom lažnog cara i kćerkom [[Kir Veliki|Kira Velikog]] sa kojom dobija sina [[Kserks I od Perzije.|Kserksa I]], koji će naslijediti oca. Iznenadnu promjenu na vrhu države vladari perzijskih provincija su vidjeli kao dobru priliku da dobiju nezavisnost. U [[Susa|Susi]], [[Babilon]]u, [[Medija|Mediji]] i [[Sagartija|Sagartiji]] uzurpatori su skupljali armije iza sebe. Međutim, Darije u dvije godine smiruje sve te pobune. Čak je i [[Babilon]], koji se dva puta pobunio, priznao vlast perzijskog vladara. Darije Veliki nastavio je širiti Perzijsko Carstvo u Srednju Aziju i [[Evropa|Evropu]]; godine [[512. p. n. e.]] krenuo je u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bosfor]], zauzela istočnu [[Trakija|Trakiju]] dok se Makedonija dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Osvajanje Trakije bilo je značajno zbog toga što je ta regija bila bogata [[Drvo (materijal)|drvetom]] potrebnim za [[Brodogradnja|brodogradnju]], te plemenitim [[Metal (hemija)|metalima]]<ref>Pierre Briant, str. 156.</ref>. Nakon smirivanja [[Jonski ustanak|jonskog ustanka]], Darije I počinje kovati planove za uklanjanje [[Stara Grčka|grčke]] prijetnje sa zapada, odnosno na kažnjavanje [[Atina (država)|Atine]] i [[Eretrija|Eretrije]] zbog podrške jonskom ustanku pri čemu je opustošen perzijski grad [[Sard]] u [[Lidija|Lidiji]]<ref name="Holland, 177.-178.">Holland, str. 177–178.</ref>. Za vrijeme vladavine Darija Velikog pokrenute su dvije veće ekspedicije protiv neprijateljskih [[polis]]a<ref name="Holland, 177.-178."/>. Prva perzijska kaznena ekspedicija pokrenuta je [[492. p. n. e.]] a predvodio ju je [[Mardonije]]<ref name="Herodot, 6.45.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.45.1 Herodot, 6.45.1]</ref>, zet Darija Velikog. On ponovno osvaja [[Evropa|evropsku]] pokrajinu Trakiju koja je ponovo postala dijelom Perzijskog Carstva od [[513. p. n. e.]]<ref>Holland, str. 153.</ref> Mardonije potom priključuje [[Antička Makedonija|Makedoniju]] pod perzijsku upravu, iako je kraljevina Makedonija prethodno bila nezavisni saveznik Perzijanaca<ref name="Herodot, 6.44.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.44.1 Herodot, 6.44.1]</ref>. Njegovi daljnji pohodi zaustavljeni su kod [[Brdo Atos|poluostrva Atosa]] gdje mu je većina mornarice stradala u velikoj oluji, nakon čega se vratio u [[Mala Azija|Malu Aziju]]<ref name="Herodot, 6.45.1"/><ref name="Herodot, 6.44.1"/>. Godine [[490. p. n. e.]] perzijski vojni komandanti [[Datis]] i [[Artafern Mlađi]] zaduženi su od Darija Velikog da pripreme kombinovane kopnene i pomorske snage protiv Atine i [[Sparta|Sparte]]. Perzijska borbena grupa počinje sa pohodom protiv ostrva [[Naksos (ostrvo)|Naksos]] kojem se osvećuju za neuspješnu ekspediciju njihovih jonskih saveznika desetljeće ranije<ref>Holland, str. 183–186.</ref>, a zatim dolaze do [[Eubeja|Eubeje]] gdje se nalazio jedan od glavna dva cilja; grad [[Eretrija]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.99.1 Herodot, 6.99.1]</ref> koji pada nakon perzijske opsade. Ipak, vojna operacija protiv Atine doživljava neuspjeh u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Darije Veliki ostao je upamćen i po gradnji monumentalnih palata u Susi, te veličanstvenog novog glavnog grada [[Perzepolis]]a koji je služio kao metropola njegovim nasljednicima. === Vanjska politika === {{glavni|Grčko-perzijski ratovi}} ==== Kserks I ==== {{glavni|Kserks I od Perzije}} '''Kserks I''' ([[perzijski|perz.]] ''Xšayarša'': „Vladar heroja“) [[486. p. n. e.]] nasljeđuje svog oca [[Darije I|Darija I]] na perzijskom tronu. Neposredno u početku Kserksove vladavine izbijaju pobune u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Stara Grčka|Grčkoj]], pa Kserks I pokreće vojne ekspedicije u cilju gušenja pobuna. Nakon smirivanja ustanka u [[Drevni Egipat|Egiptu]], on okuplja glavninu perzijskih snaga i kreće u pohod protiv [[Atina (država)|Atine]] i [[Sparta|Sparte]]. Prilikom marša iz [[Azija|Azije]] u [[Evropa|Evrope]] perzijska vojska je kod [[Dardaneli|Dardanela]] prešla na evropsko kopno preko dva velika [[pontonski most|pontonska mosta]] koji su predstavljali vrhunsko [[inžinjer]]sko dostignuće tog vremena<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.36.1 Herodot, 7.36.1]</ref>. [[Stara Grčka|Grčke]] snage pokušavaju zaustaviti Perzijance u [[Bitka kod Termopila|bitkama kod Termopila]] i [[Bitka kod Artemizija|Artemizija]], ali Perzijanci ih pobjeđuju i nastavljaju prodor do napuštene Atine koju Kserks I razara kao odmazdu za njihovo pomaganje [[Jonski ustanak|jonskog ustanka]] pri čemu je također razoren grad [[Sard]]. Atinjani i Spartanci su se povukli na [[Peloponez]], i utvrdili kod [[Korintski kanal|Korintskom kanalu]]. Atinjani su pobjedu protiv Perzijanaca ostvarili tek u pomorskoj [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]]<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/saa-san/salamis/battle.html |title=Bitka kod Salamine (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=23. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923015311/http://www.livius.org/saa-san/salamis/battle.html |url-status=dead }}</ref>, kada je [[Temistokle]] iskoristio prednosti plitkog i uskog zalivva u kojem perzijska mornarica nije mogla manevrisati. Čuvši za nerede u perzijskoj [[satrap]]iji [[Babilon]]u, Kserks i vojska odlaze iz Grčke, a kontrolu ostavljaju manjem dijelu vojske i svojim grčkim saveznicima na čelu s [[Mardonije]]m koje su poslije godinu dana Atinjani i Spartanci porazili u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Službeno, rat između Perzijanaca i Grka okončan je [[Kalijin mir|Kalijinim mirom]], trideset godina nakon velikih bitaka. Prve godine vladavine Kserksa I obilježavaju promjenu tolerantne perzijske politike prema osvojenim narodima koje su provodili njegovi prethodnici [[Kir Veliki|Kir]] i [[Darije I|Darije]]<ref>Pierre Briant, str. 558.</ref>. Nakon gušenja pobuna u Babilonu, Atini]], [[Baktrija|Baktriji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]], kaznio ih je razaranjem lokalnih [[hram]]ova. Ukinuo je titule [[faraon]]a i babilonskog kralja, te je te zemlje pretvorio u [[satrap]]ije. Egipćani su se kasnije dva puta uspješno pobunili i povratili svoju nezavisnost, ali perzijski kraljevi vladali su [[Drevni Egipat|Egiptom]] kao [[Spisak faraona#XXVII Dinastija: 525 – 359.|XXVII]] i [[Spisak faraona#XXXI Dinastija: 343 – 332.|XXXI]] dinastija. [[Datoteka:Inscription of Xerxes, Van, 1973.JPG|mini|250px|lijevo|[[Kserks]]ovi zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]]] ==== Artakserks I ==== {{glavni|Artakserks I}} [[Artakserks I]], Kserksov sin, nasljeđuje na prijestolju oca [[465. p. n. e.]] koji je ubijen u dvorskim spletkama<ref>Pierre Briant, str. 582–583.</ref>, te odmah nakon stupanja na vlast guši pobunu u [[Baktrija|Baktriji]]. Potom provodi [[Pravo|pravne]] i [[Politika|političke]] promjene u odnosima između [[Veliki kralj|velikog kralja]] i perzijske [[Aristokratija|aristokatije]]<ref>Pierre Briant, str. 588.</ref>. Poput Darija I i Kserksa I, nastavlja nadograđivati kompleks u [[Persepolis]]u<ref>Glineni zapisi iz Persepolisa 76–77.</ref><ref>Glineni zapisi iz [[Persepolis]]a 79.</ref>, ali unatoč tome grad pomalo gubi na političkom značaju u korist [[Susa|Suse]] i [[Babilon]]a. Prema nekim hipotezama Persepolis je postao kraljevsko odmaralište, ali to nije pouzdana informacija<ref>Pierre Briant, str. 590.</ref>. Nakon Baktrije, zbog glasina o [[Ubistvo|ubistvu]] [[Kserks I|Kserksa I]] i visokih [[porez]]a izbijaju novi neredi [[460. p. n. e.]] u Egiptu gdje je ubijen [[satrap]], zauzet grad [[Memfis]] i zatražena pomoć od [[Atina (država)|Atine]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]] XI, 71.3-6</ref>. Perzija je na pobunu odgovorila vojnom ekspedicijom pod vodstvom perzijskog [[general]]a [[Megabiz II|Megabiza II]], koji vodi vojsku kroz [[Judeja|Judeju]] te [[454. p. n. e.]] guši egipatsku pobunu i hapsi pobunjenike<ref>Pierre Briant, str. 592.</ref>. Paralelno s nemirima u perzijskoj provinciji [[Drevni Egipat|Egiptu]], jačaju napetosti i s [[polis]]ima [[Stara Grčka|Grčke]]. ==== Kserks II, Sogdijan i Darije II ==== {{glavni|Darije II}} Godine [[424. p. n. e.]] [[Artakserkso I]] umire u [[Susa|Susi]], a sahranjen je u pogrebnom kompleksu [[Nakš-i Rustam]]u kraj [[Persepolis]]a, gdje su sahranjeni i njegovi prethodnici. Naslijedio ga je [[Kserks II]], njegov sin i jedini legitimni nasljednik, koji je nakon samo 45 dana vladavine ubijen od strane polubrata [[Sogdijan]]a<ref>Pierre Briant, str. 605.</ref>. Ocho ([[perzijski|staroperz.]] '''Vahuka'''), drugi polubrat Kserksa II, nakon šest i po mjeseci vladanja Sogdijana zbacuje ga sa prijestolja i kruniše se kao [[Darije II]] Ovo razdoblje proteklo je u političkim previranjima jer je svaki od navedene polubraće vodio vlastitu propagandnu kampanju u svrhu dokazivanja svog prava na prijestolje<ref>Pierre Briant, str. 607.</ref>, a borba za [[vlast]] označila je početak slabljenja Perzijskog Carstva. Iz razdoblja vladavine [[Darije II|Darija II]] postoji ograničen broj historijskih izvora, koji govore isključivo o političkoj situaciji na zapadnim granicama carstva gdje je i dalje vladalo neprijateljstvo između [[Stara Grčka|Grka]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]]<ref>Pierre Briant, str. 610.</ref>. Između [[411. p. n. e.|411.]] i [[407. p. n. e.]] [[Atina (država)|Atinjani]] koriste neorganizovane i kontradiktorne poteze perzijskih [[satrap]]a u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] te osvajaju dio obalnog područja. ==== Artakserks II ==== {{glavni|Artakserks II}} Nakon što je [[404. p. n. e.]] naslijedio svoga oca [[Darije II|Darija II]], [[Artakserkso II]] je morao braniti pravo na prijestolje protiv svoga brata [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]], koji ga je pokušao smaknuti odmah nakon stupanja na tron. Pokušaj [[atentat]]a je propao i Kir Mlađi je zarobljen, ali na nagovor majke Parisatide [[Artakserkso II]] pošteđuje brata te ga vraća u satrapiju [[Lidija|Lidiju]]. Godine [[401. p. n. e.]] Kir Mlađi u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] okuplja 10.000 grčkih plaćenika („[[Deset hiljada]]“)<ref>[[Ksenofont]]: „Anabasis“</ref> i još toliko [[Azija|azijskih]] vojnika, te kreće u ponovnu borbu protiv Artakserksa II za perzijski tron. Njihove vojske sukobile su se u [[Bitka kod Kunakse|bitci kod Kunakse]] gdje [[Kir Mlađi]] gine, čime je pobuna ugušena, a time ojačana pozicija [[Artakserks II|Artakserksa II]]<ref>Pierre Briant, str. 640–650.</ref> Ipak, političke nemire u Perziji koristi [[Drevni Egipat|Egipat]] koji se pod vodstvom [[Amirtej]]a osamostaljuje. [[Datoteka:Persepolis Artaxerxes II tomb.jpg|mini|desno|300px|Grobnica [[Artakserks II|Artakserksa II]] u [[Persepolis]]u]] Kažnjavanje [[satrap]]ija i gradova [[Mala Azija|Male Azije]], koji su stali na stranu [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]], [[Artakserkso II]] povjerava perzijskom vojskovođi [[Tisafern]]u. Ovaj potez okrenuo je neke [[Jonija|jonske]] gradove da potraže pomoć kod [[Sparta|Sparte]], pa spartanski kralj [[Agesilaj II]] kreće sa vojnim ekspedicijama u Malu Aziju, ali bez većih uspjeha<ref>Pierre Briant, str. 653–664.</ref>. Kako bi spriječio nastavak grčkih vojnih operacija u Maloj Aziji, [[Artakserkso II]] počinje pomagati [[Atina (država)|Atinu]] u [[Korintski rat|Korintskom ratu]] čime slabi uticaj [[Sparta|Sparte]]. Nakon deset godina ratovanja, [[386. p. n. e.]] Perzija je Grcima diktirala „[[Kraljevski mir]]“ na koji su pristali svi, od nedavnih neprijatelja Spartanaca do nedavnih saveznika Atinjana<ref>Pierre Briant, str. 668.</ref>. Tim mirom Perzija je osigurala mir i stabilnost u svojim pokrajinama uz obalu [[Mala Azija|Male Azije]], dok je Sparti poklonila dominaciju [[Stara Grčka|grčkim kopnom]]. Iako je bio uspješan protiv Grka, [[Artakserkso II]] je imao problema protiv [[Drevni Egipat|Egipćana]], koji su se uspješno pobunili neposredno nakon njegovog stupanja na perzijski tron<ref>Pierre Briant, str. 671.</ref>. Godine [[383. p. n. e.]] u Egipat šalje vojsku pod komandom [[Farnabaz II|Farnabaza II]] i [[Titraust]]a, ali egipatski kralj [[Hakor]] odbacuje napadače. Ipak, unatoč tome što nije ponovo uspio pokoriti [[Drevni Egipat|Egipat]], uspješno je odbranio [[Fenicija|Feniciju]] od egipatsko-[[sparta]]nske invazije. Između [[366. p. n. e.|366.]] i [[358. p. n. e.]] izbija ustanak u [[Kapadokija|Kapadokiji]], ali brzo je ugušen pa nije bilo značajnih političkih posljedica. Tokom vladavine [[Artakserks II|Artakserksa II]] počinje obožavanje [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] božanstava [[Anahita|Anahite]] i [[Mitra|Mitre]], što se kod ranijih perzijskih kraljeva ne spominje, već isključivo [[Ahura Mazda]]. Historičari nisu sigurni da li je ta [[Religija|religijska]] praksa uvedena u doba [[Kserks II|Kserksa II]], ili je već postojala i ranije. ==== Artakserks III i IV ==== {{glavni|Artakserks III}} [[Datoteka:Achaemenid Empire-ArtaxerxesIII conquest.png|thumb|Ahemenidska imperija na početku vladavine Artakserksa III (zelena boja), te njegova osvajanja i gušenja pobuna (tamno siva boja).]] Prije stupanja na prijestolje Artakserks III je vršio funkciju [[satrap]]a i [[general]]a u vojsci svog oca. Njegov brat Darije, najstariji sin [[Artakserks II|Artakserksa II]]<ref>Plutarh, 26.4-5.</ref>, upustio se u zavjeru s namjerom da ubije oca, ali njegov plan je otkriven kralju pa je pogubljen. Smrt princa Darija za prestolonasljednika je postavila sljedećeg najstarijeg sina '''Arijaspa''', koji je navodno počinio [[samoubistvo]] nakon što su ga Artakserks III (treći kraljev sin) i komandant kraljevske garde [[Tiribaz]] uvjerili kako ga kralj Artakserks II sumnjiči za zavjeru. Njegovom smrću prestolonasljednikom postaje četvrti sin '''Aršam''', koji je također ubijen. Shrvan gubicima svojih sinova, [[Artakserks II]] umire u dubokoj starosti [[358. p. n. e.]] a nasljeđuje ga Artakserks III Prema nekim izvorima, odmah nakon stupanja na vlast pogubio je gotovo sve potomke svoga oca koji su mogli ugroziti njegovo pravo na tron Perzije<ref>{{Cite web |url=http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |title=Historija Irana - Ahemenidsko Carstvo (Iranologie.com) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=19. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |url-status=dead }}</ref>. Priče o dolasku Artakserksa III na perzijski tron temelje se isključivo na [[Plutarh]]ovim djelima, pa ih mnogi historičari ne smatraju vjerodostojnim<ref>Pierre Briant, str. 699–700.</ref>. Nakon što je došao na prijestolje, Artakserks III se odmah suočio sa političkim nemirima širom Perzijskog Carstva. Oko [[351. p. n. e.]] pokreće vojnu operaciju obnavljanja kontrole nad [[Drevni Egipat|Egiptom]] koji se pobunio i osamostalio u doba vladavine njegovog oca Artakserksa II Istovremeno izbija pobuna i u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] koja je uz podršku [[Teba|Tebe]] prijetila ozbiljnim širenjem sukoba<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserks III (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. Artakserks III vodi veliku vojsku u Egipat protiv [[faraon]]a [[Nektaneb II|Nektaneba II]], ali Perzijanci doživljavaju poraz i povlače se nazad u [[Azija|Aziju]]. [[Datoteka:Inscription Pesepolis British Museum.jpg|mini|200px|lijevo|[[Klinasto pismo]] koje spominje Artakserksa III, Britanski muzej]] Nedugo poslije perzijskog poraza u Egiptu, uvjereni u slabost Perzijskog Carstva vladari [[Fenicija|Fenicije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Kipar|Kipra]] proglašavaju nezavisnost. Godine [[343. p. n. e.]] Artakserks III ovlašćuje princa Hidrija od [[Karija|Karije]] da uguši pobunu na Kipru, koji zapošljava 8.000 grčkih plaćenika i 40 [[trirema]] kojima zapovijeda Atinjanin '''Focion'''<ref name="Artakserks III. (PersianEmpire.info)">{{Cite web |url=http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |title=Artakserks III (PersianEmpire.info) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193045/http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |url-status=dead }}</ref>. Kiparska pobuna je bila brzo ugušena. Istovremeno, [[Artakserks III]] imenuje [[Sirija|sirijskog]] satrapa '''Belesija''' te [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] satrapa '''Mezeja''' komandantima ekspedicije protiv [[Fenicija|feničkog]] grada [[Sidon]]a. Obojica satrapa doživjeli su velike poraze protiv [[sidon]]skog kralja [[Tenej]]a kojem su pomoć od 40.000 grčkih plaćenika poslali egipatski faraon Nektaneb II i [[Mentor sa Rodosa|Mentor]] sa [[Rodos (grad)|Rodosa]]. Perzijanci su bili prisiljeni povući se iz Fenicije<ref name="Artakserks III. (PersianEmpire.info)"/>. Nakon [[satrap]]skog neuspjeha, Artakserks III se lično odlučio obračunati protiv Sidona. Navodno je okupio veliku vojsku od 300.000 pripadnika pješadije, 30.000 konjanika, 300 trirema, te 500 transportnih i pomoćnih [[brod]]ova. Dolazak velike perzijske vojske pred [[Sidon]] slomio je [[moral]] njegovih stanovnika, a sidonski kralj [[Tenej]] bezuspješno je pokušao pridobiti milost perzijskog vladara; grad je ubrzo pokoren a Tenej je osuđen za izdaju i pogubljen. Neposredno nakon pokoravanja Sidona, uslijedila je nova vojna ekspedicija protiv [[Drevni Egipat|Egipta]]. Egipatski [[faraon]] Nektaneb II svoju je vojsku postavio na rijeci [[Nil]], pokušavajući iskoristiti brojne [[Riječni kanal|riječne kanale]] i [[Močvara|močvare]] te podršku mornarice protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Jedna od egipatskih strategija bila je i zadržavanje Perzijanaca u cilju iscrpljivanja njihovih zaliha čime bi bili prisiljeni na povlačenje iz Egipta. Ipak, egipatska vojska doživjela je težak poraz protiv Perzijanaca, a (bivši) faraon Nektaneb II bježi u [[Memfis]] („Grad kraljeva“), ostavljajući za sobom brojne utvrđene gradove na milost vojnim jedinicama koje su ih čuvale. Kada je konačno pao i Memfis, Nektaneb II je pobjegao još južnije, u [[Etiopija|Etiopiju]]. Nakon tog čina Artakserks III postao je [[faraon]]om Egipta, odnosno osnivačem nove [[Spisak faraona#XXXI Dinastija: 343 – 332.|XXXI dinastije]]. Prilikom povratka u Perziju bogato je nagradio svoje plaćenike, te se vratio u [[Persepolis]] kao slavodobitnik koji je nakon [[Kambiz II|Kambiza II]] ponovno uspio pokoriti veliki i bogati [[Drevni Egipat|Egipat]]. Nakon uspjeha u Egiptu, Artakserks III se vratio u [[Perzija|Perziju]] i proveo idućih nekoliko godina suzbijajući razne manje pobune i nemire širom carstva, ali do njegove smrti niko više nije ugrožavao Perzijsko Carstvo ni izvana ni iznutra, niti njegovu poziciju na perzijskom tronu. Egipat je ostao dijelom Perzijskog Carstva sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. [[Mentor sa Rodosa|Mentor]] i [[Bagoas]], dvojica perzijskih generala koji su među najzaslužnijim za pobjedu u Egiptu, unaprijeđena su sa svojih pozicija. Bagoas se vratio u glavni grad Persepolis zajedno s Artakserksom, te je postao glavnim [[Diplomatija|diplomatom]] u međunarodnoj [[Administracija|administraciji]] Perzijskog Carstva. Posljednjih šest godina vladavine Artakserksa III pamti se kao jedna od najbolje organizovanih i efikasnih perzijskih vlasti u historiji [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]].<ref name="Artakserks III. (PersianEmpire.info)"/> Artakserks III umire [[338. p. n. e.]], sahranjen je u [[Persepolis]]u. Grčki historičar [[Diodor sa Sicilije]] tvrdi kako je perzijski general Bagoas otrovao Artakserksa III, ali zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html |title=Artakserks IV (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=20. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110320091955/http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html |url-status=dead }}</ref>. Artakserksa III je na perzijskom tronu naslijedio njegov sin [[Artakserks IV]], kojeg je prema grčkim izvorima također otrovao general [[Bagoas]], kao i većinu perzijskih prinčeva<ref>Olmstead, 1948, str. 489</ref>. Navodno je postavljanje [[Darije III|Darija III]] (rođak Artakserksa IV) na mjesto perzijskog kralja inicirao sam Bagoas<ref>Élien, VH XII, 43.; Plutarh - '''Moralia''' 326e, 337e, 340b</ref>. === Pad carstva === {{glavni|Darije III}} Prije dolaska na vlast, [[Darije III]] vršio je funkciju [[satrap]]a [[Armenija|Armenije]] i za razliku od njegovih prethodnika iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]], on nije imao nikakvog iskustva u vladanju carstvom, niti je prethodno iskazivao ambicije da njime vlada. Nedostatak tih kvaliteta u doba velike krize pokazali su se presudnim za sudbinu prvog Perzijskog Carstva. Ipak, [[Darije III]] je lično prisilio [[Bagoas]]a da ispije otrov čime su okončane njegove manipulacije perzijskim tronom, u čemu se iskazao i u doba vladavine [[Artakserks III|Artakserksa III]] kada je kao kraljevski glasnik diplomatijom pomirio dva zaraćena kralja [[Nomadi|nomadskih plemena]] '''Kadusijana''' na sjeveroistoku carstva<ref name="livius.org">{{Cite web |url=http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t66.html |title=Uspon Darija III (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514021807/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t66.html |url-status=dead }}</ref><ref>[[Diodor sa Sicilije]], XVII, 6.1-3; Justin X.3</ref>. Godine [[336. p. n. e.]] [[Filip II Makedonski]] prihvaćen je za [[Hegemonija|hegemona]] [[Korintska liga|Korintske lige]] i planira invaziju na maloazijske [[Stara Grčka|grčke]] gradove pod perzijskom kontrolom<ref name="britannica.com">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151631/Darius-III Enciklopedija Britannica: Darije III]</ref>. U proljeće šalje svoje generale [[Parmenion]]a i [[Atal (general)|Atala]] u „oslobađanje“ istih gradova, ali za vrijeme njihovih vojnih prodora Filip II je u ljeto iste godine ubijen. Godine [[334. p. n. e.]] sin Filipa II, [[Aleksandar Makedonski]]<ref name="livius.org"/>, postaje hegemonom Korintske lige te vodi kombinovanu makedonsku vojsku u invaziju perzijske [[Mala Azija|Male Azije]]. [[Datoteka:Napoli BW 2013-05-16 16-25-06 1 DxO.jpg|središte|mini|555px|[[Bitka kod Isa]]: lijevo je prikazan [[Aleksandar Makedonski]] na konju, dok je [[Darije III]] prikazan desno na bojnim kolima ([[mozaik]] iz [[1. vijek]]a pronađen u [[Pompeji]]ma<ref>{{Cite web |url=http://www.gaugamela.com/ |title=Kralj Darije III (Gaugamela.com) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=18. 10. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20031018213726/http://www.gaugamela.com/ |url-status=dead }}</ref>)]] Ubrzo poslije aleksandrovog prodora u [[Azija|Aziju]], makedonska vojska pobjeđuje maloazijske Perzijance u [[Bitka kod Granika|bitci kod Granika]]. [[Darije III]] nije sudjelovao u toj bitci, koju je smatrao običnom provincijskom pobunom koje su bile česte u to vrijeme, niti je slutio kako Aleksandar Makedonski ima u planu prodor do srca Perzije. Očekivao je kako će se perzijski [[satrap]]i obračunati s Aleksandrom, pa je mirno ostao u svojoj prijestolnici [[Persepolis]]u. Tek godinu i po dana poslije bitke kod Granika, [[333. p. n. e.]] Darije III odlučio je okupiti vojsku i lično se obračunati s makedonskim osvajačem. U [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 52.000 Perzijanaca uključujući grčke plaćenike sukobilo se protiv 47.000 makedonskih i [[korint]]skih vojnika, u kojoj je Aleksandrova vojska preko boka zaobišla i porazila perzijsku vojsku. Okolnosti su bile na strani Darija III [[331. p. n. e.]] kada je uoči [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] okupio popriličan broj trupa i dobro ih organizovao, te je dobio vojnu podršku većine perzijskih satrapa. Unatoč svim tim povoljnim faktorima, [[Darije III]] ponovno je izgubio bitku protiv Aleksandra, te je opet morao bježati da bi se spasio od makedonskih progonitelja. Pobjegao je u grad [[Ekbatana|Ekbatanu]] gdje je pokušavao okupiti novu vojsku za borbu protiv Aleksandra, dok je [[Aleksandar Makedonski]] istovremeno zaposjeo [[Babilon]], [[Susa|Susu]] i perzijsku prijestolnicu [[Persepolis]]. Nakon što je porazio [[Ariobarzan]]a u [[Bitka kod Perzijskih vrata|bitci kod Perzijskih vrata]] Aleksadar je praktično mogao proglasiti pobjedu, ali nastavio je goniti Darija III koji je bježao prema istoku<ref>[http://thenagain.info/WebChron/MiddleEast/DariusIII.html Darije III (ThenAgain.info)]</ref>. Za vrijeme bijega, [[Baktrija|baktrijski]] satrap [[Bes (satrap)|Bes]] koji se [[Bitka kod Gaugamele|kod Gaugamele]] borio skupa s Darijem III i koji se predstavljao kao njegov privrženi saveznik, izdao ga je zbog ličnih interesa<ref name="Briant, 884–891.">Pierre Briant, str. 884–891.</ref>. [[Datoteka:Den Leichnam des Darius.jpg|mini|300px|[[Aleksandar Makedonski]] prekriva mrtvo tijelo Darija III svojim plaštom ([[bakrorez]] iz [[18. vijek]]a)]] Godine [[330. p. n. e.]] [[satrap]] Bes ubio je Darija III i ostavio njegovo tijelo u kolima koje su pronašli makedonski vojnici<ref name="britannica.com"/>. Taj događaj razočarao je Aleksandra koji je želio uhvatiti živog Darija III Kada je Aleksandar ugledao mrtvo darijevo tijelo, uzeo je njegov kraljevski [[prsten]] a njegovo tijelo poslao je u Persepolis<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t14.html |title=Smrt Darija III (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=18. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100318033933/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t14.html |url-status=dead }}</ref> gdje su ga pokopali u kraljevskim grobnicama sa svim počastima. Ubrzo poslije sahrane Darija III, Aleksandar se [[334. p. n. e.]] oženio njegovom kćerkom [[Stateira II|Stateirom II]] čime je učvrstio svoj legitimitet nasljednika perzijskog kralja. Nakon smrti Darija III, satrap Bes pokušao se predstaviti kao njegov nasljednik pa se imenovao kao [[Artakserks V]], predstavljajući se istočnim ostacima Perzijskog Carstva kao [[veliki kralj]] Perzije<ref name="Briant, 884–891."/>. Ipak, uskoro su ga uhvatili makedonski vojnici, a Aleksandar Makedonski naredio je njegovo mučenje i pogubljenje jer ga je smatrao izdajnikom perzijske kraljevske kuće. Nastavak loze [[Ahemenidi|Ahemenida]] nastavio je sam Aleksandar koji se oženio Darijevom kćerkom [[Stateira II|Stateirom II]] Prema jednoj teoriji, i sam [[Aleksandar Makedonski|Aleksandar]] pripadao je ahemenidskoj lozi jer se tvrdi kako je bio sin perzijskog cara [[Artakserks III|Artakserksa III]] i makedonske princeze koju je Filip II poslao u znak političkog pomirenja. U svakom slučaju, Aleksandar Makedonski umire u [[Babilon]]u [[323. p. n. e.]] a iste godine u borbama za vlast ubijeni su sve njegove žene i djeca pa se time definitivno gasi [[ahemenidska dinastija]]<ref name="Briant, 884–891."/>. Perzijom će idućih stotinu godina vladati [[Helenizam|helenistička]] dinastija [[Seleukidi|Seleukida]], koju će potisnuti [[Iranski narodi|iranski narod]] [[Parti]] i osnovati treću [[iran]]sku kraljevsku dinastiju [[Arsakidi|Arsakida]], dok će njih pokoriti perzijska dinastija [[Sasanidi|Sasanida]] i osnovati četvrto [[iran]]sko, odnosno drugo [[Perzijsko Carstvo]]. == Politika i administracija == ''Perzijsko Veliko Kraljevstvo'' bilo je multinacionalna država u kojoj su [[Perzijanci]] dominirali na većini vojnih i civilnih funkcija. Državna uprava podijeljena je na [[Provincija|provincije]] koje su nazivane „zemljama“ prema [[Perzijanci]]ma<ref>staroperzijski ''dahyāva''</ref>, odnosno „[[satrapija]]ma“ prema [[Grci]]ma<ref>starogrčka izvedenica perzijske riječi ''xšaçapāvan'' što znači „zaštitnik kraljevstva“</ref>. Zahvaljujući takvom državnom uređenju Ahemenidsko Carstvo često se naziva prvom [[Federacija|federacijom]] u historiji. Perzijske pokrajine bile su različitih i nedefinisanih veličina, a njima je vladao lokalni vladar ([[satrap]]) koji je imao moć donositi [[zakon]]e, ali isključivo na nivou lokalne vlasti. Zbog indoiranskog nasljeđa, carstvo je bilo [[Feudalizam|feudalno društvo]] koje se temeljilo na ličnoj odanosti između [[Veliki kralj|velikog kralja]] i svih njegovih subjekata<ref>Geo Widengren: „Feudalizam u antičkom Iranu“ (''Der Feudalismus im alten Iran''), Köln, 1969.</ref>. Najveća ovlaštenja poslije kraljevske kuće imali su perzijski plemići, koji su bili zaduženi za formiranje [[sud]]ova. Kraljevski dvor nazivao ih je „podanicima“ odnosno „sljedbenicima“<ref>staroperzijski ''bandaka'' DB I.21ff, IV.65-67.</ref>. Njihova odanost bila bi velikodušno nagrađena od kralja, dok bi se izdaja strogo kažnjavala<ref>DB I.21ff, IV.65-67.</ref>. Društvo u cjelini bilo je podređeno velikom kralju, koji se predstavljao podređenim [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]] ([[Zoroastrizam|zoroastrijski]] „Bog dobra“). Postojanje specifičnih institucionalnih klasa odnosno [[Kaste|kasta]] u Ahemenidskom Carstvu ne može biti dokazano<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Ipak, prema [[Darije I|Darijevim]] natpisima u [[Behistun]]u da se zaključiti kako su [[Perzijanci|perzijski]] veliki kraljevi veličali svoje [[Arijevci|arijevsko]] ([[iran]]sko) porijeklo, te sadrže izjave u kojima se Ahura Mazda naziva ''Bogom Arijevaca''. Za razliku od drugih istočnjačkih naroda tog vremena (npr. [[Hetiti]], [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]], [[Židovi]]) kod kojih samilost i [[tolerancija]] nisu bile [[Religija|religijski]] poželjne osobine ili su se smatrale slabošću. [[Ahemenidi|Ahemenidski kraljevi]] bili su vrlo [[Liberalizam|liberalni]] i tolerantni prema osvojenim narodima, jer su takve postupke smatrali vrlinama kojima se treba ponositi. Također, odobravali su znatnu autonomiju pokorenim narodima<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Ujedinjenje istih svodilo se isključivo na upravljanje, bez ikakvih namjera uspostavljanja [[Kultura|kulturnog]] jedinstva. Svaki narod imao je priliku zadržati svoje običaje, političku organizaciju, [[jezik]] i religiju, sve dok je i dalje bio pod perzijskom upravom. Zajednički rad mnogih naroda prilikom gradnje monumentalnih zdanja u [[Susa|Susi]] i [[Persepolis]]u igrao je veliku ulogu u međusobnoj toleranciji i [[Asimilacija|asimilaciji]] raznih naroda<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. === Veličina carstva === {{glavni|Najveća carstva svijeta}} Računanje površine Ahemenidskog Carstva je kontroverzno i ne može se precizno utvrditi zbog više razloga; protivrječne [[Informacija|informacije]] o prodorima prilikom perzijskih osvajanja, nepoznavanje podataka jesu li određene teritorije bile naseljene ili ne, nemogućnošću identifikacije određenih zemalja koji se spominju u perzijskim zapisima, čestim pobunama odnosno povremenim gubicima teritorija, itd. Najteže je utvrditi granice u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]] jer se pouzdano ne zna dokle je došla vojska [[Kambiz II|Kambiza II]] pri pohodima južno i zapadno od [[Drevni Egipat|Egipta]]. Također, [[Herodot]] tvrdi kako je vojska [[Darije I|Darija I]] došla do rijeke [[Volga|Volge]] prilikom ekspedicija u [[Evropa|Evropu]] što nije dokazano, a kompleksnost mjerenja otežava i stalno mijenjanje [[granica]] u prostranoj [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] gdje su vođeni veliki ratovi protiv [[Skiti|skitskih plemena]]. Prema neslužbenom određivanju najširih ahemenidskih granica preslikanom preko čak 38 modernih država na tri [[kontinent]]a, površina Ahemenidskog Carstva oko [[490. p. n. e.]] u doba vladavine [[Darije I|Darija I]] iznosila je oko '''10,7 miliona km²''', što ga čini daleko [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećim carstvom]] u historiji [[Antika|antike]]; većim i od [[Trajan]]ovog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], [[Aleksandar Makedonski|aleksandrovog]] [[Antička Makedonija|makedonskog carstva]] ili [[Kina|kineskog]] [[Dinastija Han|Han carstva]]. Prema modernim procjenama, Ahemenidsko carstvo je u to vrijeme obuhvatalo oko [[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|nešto manje od polovine svjetskog stanovništva]], što predstavlja najveći postotak ikad u historiji. {|class="wikitable" border="1" |- !style="background:gold;"|'''Moderna država''' !style="background:gold;"|'''Postotak''' !style="background:gold;"|'''Ukupna površina (km²)''' !style="background:gold;"|'''Dio nekadašnjeg carstva (km²)''' |+ |- |'''[[Iran]]''' |align="center"|100% |align="center"|1.648.000 |align="center"|1.648.000 |- |[[Makedonija]] |align="center"|75% |align="center"|25.333 |align="center"|19.000 |- |[[Grčka]] |align="center"|40% |align="center"|131.940 |align="center"|52.776 |- |[[Bugarska]] |align="center"|80% |align="center"|110.910 |align="center"|88.728 |- |[[Rumunija]] |align="center"|15% |align="center"|237.500 |align="center"|35.625 |- |[[Turska]] |align="center"|100% |align="center"|780.580 |align="center"|780.580 |- |[[Kipar]] |align="center"|100% |align="center"|9.250 |align="center"|9.250 |- |[[Libija]] |align="center"|20% |align="center"|1.759.540 |align="center"|351.908 |- |[[Egipat]] |align="center"|90% |align="center"|1.001.450 |align="center"|901.305 |- |[[Sudan]] |align="center"|30% |align="center"|2.505.810 |align="center"|751.743 |- |[[Eritreja]] |align="center"|100% |align="center"|121.320 |align="center"|121.320 |- |[[Džibuti]] |align="center"|100% |align="center"|23.000 |align="center"|23.000 |- |[[Etiopija]] |align="center"|25% |align="center"|1.127.127 |align="center"|281.781 |- |[[Libanon]] |align="center"|100% |align="center"|10.400 |align="center"|10.400 |- |[[Izrael]] |align="center"|100% |align="center"|20.770 |align="center"|20.770 |- |[[Palestina]] |align="center"|100% |align="center"|6.220 |align="center"|6.220 |- |[[Sirija]] |align="center"|100% |align="center"|185.180 |align="center"|185.180 |- |[[Jordan]] |align="center"|100% |align="center"|92.300 |align="center"|92.300 |- |[[Saudijska Arabija]] |align="center"|20% |align="center"|2.149.690 |align="center"|429.938 |- |[[Bahrein]] |align="center"|100% |align="center"|665 |align="center"|665 |- |[[UAE]] |align="center"|80% |align="center"|83.600 |align="center"|66.880 |- |[[Katar]] |align="center"|100% |align="center"|11.437 |align="center"|11.437 |- |[[Oman]] |align="center"|35% |align="center"|309.500 |align="center"|108.325 |- |[[Kuvajt]] |align="center"|100% |align="center"|17.820 |align="center"|17.820 |- |[[Irak]] |align="center"|100% |align="center"|437.072 |align="center"|437.072 |- |[[Azerbejdžan]] |align="center"|100% |align="center"|86.600 |align="center"|86.600 |- |[[Armenija]] |align="center"|100% |align="center"|29.800 |align="center"|29.800 |- |[[Gruzija]] |align="center"|100% |align="center"|69.700 |align="center"|69.700 |- |[[Rusija]] |align="center"|3% |align="center"|17.075.200 |align="center"|512.256 |- |[[Turkmenistan]] |align="center"|95% |align="center"|488.100 |align="center"|463.695 |- |[[Uzbekistan]] |align="center"|75% |align="center"|447.400 |align="center"|335.550 |- |[[Kazahstan]] |align="center"|30% |align="center"|2.717.300 |align="center"|815.190 |- |[[Kirgistan]] |align="center"|85% |align="center"|198.500 |align="center"|168.725 |- |[[Tadžikistan]] |align="center"|100% |align="center"|143.100 |align="center"|143.100 |- |[[Afganistan]] |align="center"|100% |align="center"|647.500 |align="center"|647.500 |- |[[Pakistan]] |align="center"|95% |align="center"|803.940 |align="center"|763.743 |- |[[Indija]] |align="center"|4% |align="center"|3.287.590 |align="center"|131.504 |- |[[Kina]] |align="center"|1% |align="center"|9.595.960 |align="center"|95.959 |- style="background:wheat;" |'''Sveukupno''' |align="center"| |align="center"| |align="center"|'''10.715.346&nbsp;km²''' |} === Vlada i administrativni centri === [[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|300px|Rekonstrukcija palate u [[Persepolis]]u]] Administrativno središte Ahemenidskog perzijskog carstva bila je kraljevska palata, gdje je uprava organizovana po uzoru na [[Babilon]]iju. Upravni organi poput sudstva bili su strogo organizovani, pogotovo nakon [[Kir Veliki|Kirovih]] i [[Darije I|Darijevih]] reformi. Kao diplomatski jezik korišten je [[Aramejski jezik|carski aramejski]], koji širu upotrebu doživljava tokom vladavine [[Darije I|Darija velikog]]. U vrijeme [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[glavni grad]] carstva u početku je bila [[Ekbatana]], ali centar moći ubrzo se seli u novonastali grad [[Pasargad]] koji je izgrađen za vrijeme vladavine Kira. Dolaskom Darija I na vlast, administrativni glavni grad postaje [[Susa]], a zatim [[Persepolis]]. [[Stara Grčka|Grčki]] autori tvrde kako su [[Perzijanci]] mijenjali funkciju glavnog grada prema [[Godišnja doba|godišnjim dobima]]; Susa je navodno bila glavni grad [[Zima|zimi]], [[Ekbatana]] [[Ljeto|ljeti]], [[Persepolis]] na [[jesen]], a ostatak godine [[Babilon]]<ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (8.6.22); Ksenofont: „Anabasis“ (3.5.l5)</ref>. Prema [[Persepolis#Funkcija i kontroverze|nekim teorijama]], Pasargad i Persepolis nisu bili glavni već ceremonijalni gradovi. === Satrapije === {{glavni|Satrapija}} Organizacija carstva u [[satrap]]ije je prisutna od doba vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]], koji je dozvoljavao da lokalni vladari zadrže [[vlast]] nad njihovim područjima. Ovu [[Ideologija|ideološku]] [[strategija|strategiju]] očuvanja lokalnih vlasti kasnije je provodio i Kirov sin [[Kambiz II]], odnosno njegovi nasljednici. Tolerancija postojećih lokalnih [[religija]] i uprava kod pokorenih naroda stvarala je velike simpatije prema [[Perzijanci]]ma, odnosno lokalni vladari postajali su im politički vrlo privrženi. [[Satrap]]i su imali status "zaštitnika kraljevstva", a imenovao ih je perzijski [[veliki kralj]] na neodređeno vrijeme. Kao što sama titula govori, lokalni vladari praktično su bili "čuvari reda i mira", a ne podređeni kraljevi. Ipak, bili su direktno odgovorni za provođenje globalne perzijske politike, prikupljanje [[porez]]a, provođenje [[zakon]]a i stabilnost lokalne privrede. Također, imali su ovlaštenja pregovarati sa susjednim državama i eventualno zaratiti sa njima. Satrapi su uglavnom birani iz plemićkih porodica [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Medijci|Medijaca]] koji su ipak imali povlašteni politički položaj u odnosu na ostale narode carstva, a nerijetko su birani i sami perzijski prinčevi<ref>Pierre Briant, str. 91.</ref>. Kao naprimjer, [[Histasp]] (otac [[Darije I|Darija I Velikog]]) je bio namjesnik u [[Partsko Carstvo|Partiji]]<ref>DB II.93ff.</ref>, dok je [[Kserks]]ov brat [[Masist]] bio namjesnikom [[Baktrija|Baktrije]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+9.113.1 Herodot, 9.113.1]</ref>. Rad [[satrap]]a veliki kralj je nadgledao pomoću specijalno uvježbanih nadzornika zvanih "Kraljeve oči i uši"<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, 1.114.1]</ref><ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (8.2.10-12, 6.16)</ref>, koji su preteča modernih [[Obavještajna djelatnost|obavještajnih agencija]]. Ti inspektori su tajno putovali širom carstva, a od velikog kralja mogli su zatražiti i vojnu pomoć u slučaju opasnosti. Vršili su nenajavljene provjere u svim satrapijama, i svake nepravilnosti prijavljivali bi kraljevskom dvoru ili izravno perzijskom kralju. [[Satrap]]i su tokom različitih perioda ahemenidske historije imali drugačija politička ovlaštenja, koje su kulminirale početkom i sredinom [[4. vijek p. n. e.|4. vijeka p. n. e.]] kada su pojedini satrapi ostvarili toliku moć da su mogli direktno uzurpirati i sam perzijski tron<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. === Darijeve reforme === {{glavni|Darije Veliki}} Veliki reformista i organizator [[Darije I]] promijenio je perzijski [[Administracija|administrativni]] i [[Pravo|pravni sistem]]. Njegove promjene odnosile su se na zakone svjedočenja, [[depozit]]a, [[Korupcija|podmićivanja]] i [[Nasilje|nasilja]]. Mnogi narodi iz darijevog vremena počeli su koristiti [[Perzijski|perzijsku]] riječ '''dāta''' ("zakon"; "kraljev zakon") za dokumente, što se zadržalo do današnjeg dana. Preko njegovih reformi i organizacije Perzijsko carstvo postaje obnovljeno nasljeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na posebne zakone, propise, [[Tradicija|tradicije]] i [[Elita|elitu]]. Visok stepen lokalne političke [[Autonomija|autonomije]] nije uključivao i ovlaštenja nad [[Vojska|vojskom]]. [[Porez]]ni sistem omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]]. Svaka [[provincija]] je također imala nezavisnog [[Finansijski kontrolor|finansijskog kontrolora]], nezavisnog vojnog koordinatora, te [[satrap]]a koji je kontrolisao administraciju i [[zakon]]. Sva trojica su direktno odgovarali velikom kralju, a broj satrapija je povećan kako bi se olakšala administracija, ali i umanjila njihova politička [[moć]]. Ovaj sistem organizacije i podjela vlasti bio je razlog stabilnosti i cjelovitosti zemlje, jer su šanse za pobunu ili odvajanje smanjene na minimum<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Darije je također povećao i broj članova državne uprave koja se sastojala od pisara, koji su provodili zakone i odredbe širom carstva. Prema zapisima u [[Behistun]]u, Darije spominje ukupno 23 [[satrap]]ije. To su<ref>DB I.14-7</ref>: [[Fars|Perzija]], [[Elam]], [[Babilon]], [[Asirija]], [[Arabija]], [[Drevni Egipat|Egipat]], '''Morski narodi''', [[Lidija]], [[Jonija]], [[Medija]], [[Armenija]], [[Kapadokija]], [[Parti]]ja, [[Drangijana]], [[Arija (satrapija)|Arija]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmija]], [[Baktrija]], [[Sogdijana]], [[Gandara]], [[Skiti]]ja, [[Satagidija]], [[Arahozija]] i [[Maka (satrapija)|Maka]]. Pokoreni narodi prikazani su i na istočnom monumentalnom stubištu [[Persepolis]]a, gdje su narodi svih [[satrapija]] u vrijeme [[iran]]ske nove godine ([[Nuruz]]) donosili poklone perzijskom kralju. Među ostalim, Darije je poznat i kao sjajan [[Ekonomija|ekonomista]]. Obnovio je ekonomski sistem i uveo [[Zlato|zlatni]] [[novac]] "[[darik]]" kao stalno platežno sredstvo. Razvijao je [[Trgovina|trgovinu]] unutar carstva i s udaljenim zemljama. Na primjer, slao je ekspedicije na čelu s [[Karija|karijskim]] kapetanom '''Skilaksom''' koje su istraživale cijelu obalu [[Indijski okean|Indijskog okeana]] od [[Indija|Indije]] do [[Afrika|Afrike]]. Tokom njegove vladavine broj stanovnika se povećao, a u gradovima cvatu [[zanat]]i i [[industrija]]. Fizičke mjere poput [[Masa|mase]] i [[Dužina|dužine]] su standardizovane tzv. "kraljevskom mjerom", iako su Egipćani i Babilonci nastavili koristiti vlastite mjerne jedinice. Takvi propisi pojednostavnili su međunarodnu trgovinu što je imalo velik uticaj na rast perzijske privrede, kao i razvoj [[komunikacija]] i administrativne mreže. === Zakoni i pravosuđe === {{glavni|Kirov cilindar}} [[Datoteka:Cyrus Cylinder.jpg|desno|mini|300px|[[Kirov cilindar]], prvi pisani dokument o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] koji datira iz [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]]]] [[Kir Veliki|Kir II]] i [[Darije I|Darije Veliki]] najpoznatiji su zakonodavci među [[Ahemenidi|ahemenidskim]] [[Veliki kralj|velikim kraljevima]]. Ti zakoni posebno se odnose na [[građansko pravo]], koji su kasnije snažno uticali na zakonodavstva drugih carstava na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Olmstead, str. 122.</ref>. Nažalost, osim [[Kirov cilindar|Kirovog cilindra]] nije sačuvano više zakonodavnih dokumenata. [[Kirov cilindar]] smatra se prvim tekstom u historiji koji spominje [[ljudska prava]], te opisuje [[Altruizam|altruističku]] viziju društva tog doba<ref>{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |title=Shapour Ghasemi: "Kirov cilindar" (Iran Chamber) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514025037/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |url-status=dead }}</ref>: * Tekst priznaje [[suverenitet]] pokorenim narodima, te predlaže mirno rješavanje svakog sukoba. * Zabranjuju se [[ropstvo]] i [[prisilni rad]], a navode se prava na platu, [[rad]] i imovinu. * Garantuje se [[sloboda]] [[Vjera|vjere]] i pravo na promjenu vjere, sloboda kretanja, te poštivanje tradicije i običaja. * Uvodi se načelo lične odgovornosti za [[Kazneno djelo|kaznena djela]]. * Spominje se poštivanje propisanih prava, borba protiv ugnjetavanja, te pravo na [[život]]. [[Datoteka:Tablette xerxes persepolis.jpg|lijevo|mini|300px]] Dokument na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji spominje nasljedno pravo [[Kserks I|Kserksa I]] (pronađen u [[Persepolis]]u, danas u [[Nacionalni muzej Irana|Nacionalnom muzeju Irana]]). Iako su svi [[Ahemenidi|ahemenidski vladari]] bili zakonodavci, [[Darije I]] se posebno ističe zbog opsežnih reformi [[Pravo|pravnog sistema]]. Reorganizovanje Perzijskog Carstva podrazumijevalo je velika prilagođavanja zakonodavstva širom zemlje, a predstavljale su bitne komponente javnog reda. Svi perzijski natpisi iz tog doba ističu Darija kao zakonodavca, te navode njegovu privrženost "božijem zakonu" odnosno pogledima koje je predstavljala [[Zoroastrizam|zoroastrijska religija]]<ref>Darijevi natpisi (DB I.22ff); Kserksovi natpisi (XPh 49f, 51–53)</ref>. Kraljevsko zakonodavstvo pridodavalo je istovremeno značaj lokalnim zakonima i običajima, o čemu svjedoče zapisi u [[Umjetnost drevnog Egipta#Hramovi|egipatskim hramovima]] izgrađenim u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siva (oaza)|Velikoj Oazi]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]], 1.95.4</ref>. U [[Drevni Egipat|egipatskoj]] tradiciji [[Darije I|Darije]] se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u [[Historija Egipta|egipatskoj historiji]]. U [[Biblija|Bibliji]] se spominje kako je Darije [[Židovi]]ma dozvolio obnovu [[Jerusalemski hram|Salomonovog hrama]], zbog čega je osigurao počasno mjestu u [[Judaizam|judaizmu]]<ref>[[Biblija]] - [[Ezra (knjiga)|Knjiga o Ezri]] (7:11-26)</ref>, kao i [[Kir Veliki]] koji je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[babilon]]skog ropstva. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci]]ma kojima je finansirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon]]ova ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Antička Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]]. Perzijski [[veliki kralj]] bio je odgovoran i za [[sudstvo]], te je lično imenovao sudije koji su nazivani "kraljevskim sudijama"<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.31.1 Herodot, 3.31.1]</ref>, zbog čega je načelo [[Apsolutizam|apsolutne vlasti]] kralja neosporivo. Uloga sudija bila je vođenje pravne administracije te provođenje postavljenih zakona. [[Herodot]] u svojim djelima opisuje osnovna načela perzijskih sudova koja se moraju slijediti u svim okolnostima<ref>[http://remacle.org/bloodwolf/historiens/herodote/polymnie.htm Herodot, 7.194.1-2]</ref>: pažljivi pregled činjenica, provjera kriminalne prošlosti pojedinca, itd. Ove stavke temelje se na [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] pogledima. Perzijski vladari pridodavali su veliku važnost [[pravda|pravdi]]; [[Stara Grčka|grčki]] historičari pisali su kako su [[Korupcija|korumpirane]] sudije kažnjavane [[Smrt|smrću]]. Kazne za [[kriminal]]ce bile su vrlo stroge, kao i u ostalim zemljama [[Bliski istok|regije]] u [[Antika|to doba]]<ref>DB II.73–76, 88–91.</ref>. == Ekonomija == === Novčani sistem === {{glavni|Darik}} [[Datoteka:Achaemenid_coin_daric_420BC_front.jpg|mini|desno|200px|''Tip IIIb''<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darik tip IIIb (enciklopedija Iranica)]</ref> perzijskog [[darik]]a iz oko [[490. p. n. e.]]]] [[Darije I]] je najvjerovatnije bio prvi [[Ahemenidi|ahemenidski]] [[veliki kralj]] koji je dao kovati vlastitu [[Valuta|valutu]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+4.166.1 Herodot, 4.166.1]</ref>, perzijski [[Zlato|zlatni]] [[darik]]<ref>{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |title=Enciklopedija Iranica: Darik |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=13. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |url-status=dead }}</ref>. Na tom novcu perzijski kralj je prikazan u ratničkom držanju što predstavlja i [[Ideologija|ideološku]] i [[Ekonomija|ekonomsku]] simboliku. Osim zlatnog [[darik]]a, kovan je i [[Srebro|srebrni]] novac poznat kao [[siglos]]. Budući kako je Darije usvojio standardizovane [[Mjerna jedinica|mjerne jedinice]] za [[Težina|težinu]] u cijelom carstvu što je osiguravalo pravičnost prilikom isplate poreza, masa darika bila je određena strogim propisima. Ovo je predstavljalo [[Revolucija|revolucionarnu]] metodu novčanog sistema koja je uveliko pojednostavnila [[Trgovina|trgovinu]] i [[banka]]rstvo <ref>R.Schmitt, "Ahemenidska dinastija"</ref>. [[Datoteka:Pharnabazus silver stater as Satrap of Cilicia 379 374 BC.jpg|mini|lijevo|200px|[[Srebro|Srebrni]] [[stater]] iz doba [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] [[satrap]]a [[Farnabaz III|Farnabaza III]] ([[379. p. n. e.|379]]–[[374. p. n. e.]]), ''[[British Museum|Britanski muzej]]'']] [[Darik]] je bio veoma visokog kvaliteta<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151554/daric Enciklopedija Britannica: Darik]</ref>, sa čistoćom od 95.83%<ref>Charles Anthon, "Klasični rječnik" (''A Classical Dictionary''), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841)</ref>, dok mu je masa bila 8.385 grama<ref>{{Cite web |url=http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/dd.html |title=Darik (Numizmatika - Antikviteti |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=23. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723015554/http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/dd.html |url-status=dead }}</ref>. [[Stara Grčka|Stari Grci]] su smatrali kako je kovanica pod nazivom „darik“ ([[grčki|grč.]] ''dareikós statḗr'') izvedena od imena perzijskog kralja Darija I, ali vjerovatnije se radi o izvedenici od [[Perzijski jezik|perzijske riječi]] „zarig“ što znači ''[[zlato]]''. Kovanje zlatnog novca bilo je isključivo pravo perzijskog kralja. Istovremeno, u carstvu se koristio i [[Srebro|srebrni]] ''šekel'' ili ([[Grčki jezik|grč]].) ''siglos'' čije korištenje datira još iz [[Mesopotamija|Mesopotamije]] oko [[3000. p. n. e.]] Siglos je bio oko 90% čistoće, težine oko 5,56 grama, a dvadeset kovanica siglosa imalo je vrijednost jednog darika. Kovanice od srebra i [[Bakar|bakra]] povremeno su kovali i [[satrap]]i širom carstva. Prelaz na novčani sistem [[darik]]a spominje se na [[Perzepolis#Zapisi|glinenim zapisima]] pronađenim u [[Persepolis]]u. Tokom prvih godina vladavine [[Darije I|Darija Velikog]] plaćalo se uglavnom putem robne razmjene, tako da je sistem punu primjenu doživio tek u vrijeme vladanja Darijevog sina i nasljednika, [[Kserksa I|Kserksa I Velikog]]. U međuvremenu, trgovina sa drugim zemljama bila je većinom zasnovana na robnim razmjenama, ali perzijska valuta igrala je veliku važnost prilikom trgovine sa [[Stara Grčka|grčkim provincijama]]. Promjena novčanog sistema bila je samo djelimična, zato što su perzijski kraljevi gomilali zlato u svojim riznicama pa većina plemenitih [[Metal (hemija)|metala]] nikada nije pretvarana u kovanice. === Porezni sistem === [[Datoteka:Letter Darius Gadatas Louvre Ma2934.jpg|mini|desno|180px|[[Darije I|Darijevo]] pismo [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u [[Gadat]]u u kojem spominje održavanje kraljevskih vrtova]] U vrijeme vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II|Kambiza II]], perzijski kraljevi su kao [[porez]] primali razne darove od pokorenih naroda. Od vladavine [[Darije I|Darija Velikog]] sve porezne oblasti (koje gotovo odgovaraju [[satrap]]ijama) morali su plaćati fiksni porez, koji je bio određen količinama [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] u skladu sa prirodnim resursima [[satrap]]ije. Neki porezni okruzi siromašni plemenitim metalima porez su plaćali specijalnim resursima; [[konj]]ima, [[Drvo (materijal)|drvetom]], [[žitarica]]ma, itd. Ovaj oblik fiksnog poreza nametnut je svim pokorenim zemljama, osim regije [[Fars]] ('''Perzija''') u kojoj su živjeli [[Perzijanci]]<ref>DB I.19ff, I.22ff, 23ff.</ref>. Prikupljena sredstva korištena su za finansiranje troškova [[Država|države]] i kraljevskog dvora; plaćanje službenika, javnih radova, izgradnju [[Putevi|puteva]], [[kanal]]a, [[palata]], itd.<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/> Porezi su činili najveći izvor prihoda za Perzijsko carstvo, a prikupljeno [[zlato]] i [[srebro]] čuvalo se u kraljevskim riznicama u [[Persepolis#Riznica|Persepolisu]], [[Susa|Susi]] i [[Ekbatana|Ekbatani]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.96.1 Herodot, 3.96.1]</ref>. Prilikom [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja u Persepolisu je otkriveno na hiljade glinenih zapisa na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji detaljno spominju aktivnosti poreznih službenika. Spominje se i druga vrsta prihoda, poput cestovnih ili [[grad]]skih [[tarifa]] koje su naplaćivane na putevima ili ulazima u grad. Rad poreznih službenika u [[satrap]]ijama provjeravali su tajni [[inspektor]]i koji se nazivaju "kraljevim očima i ušima", i koji su slali izvještaje o lokalnim poslovima. Detaljna [[statistika]] o porezima zapisana je u [[Herodot]]ovim djelima, koji s velikom preciznošću opisuje fiksne poreze nametnute pojedinim [[satrapija]]ma. Herodotov popis sastoji se od 20 oblasti Perzijskog carstva, a navodi poreze iz doba [[Darije I|Darija I Velikog]] ([[549. p. n. e.|549]] – [[486. p. n. e.]]), čija je vladavina završila svega dvije godine prije rođenja Herodota. Unatoč tradicionalno upitnoj vjerodostojnosti statistika grčkog historičara, njegovi podaci su bez obzira vjerodostojan pokazatelj [[Ekonomija|ekonomske]] moći pojedinih pokrajina Perzijskog carstva. Količina poreza izražena je u '''talentima''', drevnoj mjeri za masu - jedinica od 1 talenta odgovara masi [[Voda|vode]] u potpuno ispunjenoj [[Amfora|amfori]]<ref>[http://www.unitconversion.org/weight/talent-biblical-hebrew-conversion.html Talent (unitconversion.org)]</ref>. Grčki ili atički talent iznosi 26&nbsp;kg<ref name="Humphrey">John William Humphrey, John Peter Oleson i Andrew Neil Sherwood: "Grčka i rimska tehnologija" (''Greek and Roman technology''), str. 487.</ref>, egipatski 27&nbsp;kg<ref name="Humphrey"/>, a babilonski 30.3&nbsp;kg<ref>Robin Waterfield i Carolyn Dewald: "Herodot - Historijai" (''Herodotus - The histories''), 1998, str. 593.</ref>. Preračunato u moderni [[novac]], grčki talent [[Srebro|srebra]] imao je vrijednost od 20.000 [[Američki dolar|američkih dolara]] prema kursu iz [[2004.]] godine<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Crassus*.html "Krezov Život" (''Life of Crassus''), Univerzitet u Chicagu]</ref>. Također, vrijednost drevnog srebrnog talenta procjenjuje se i kao ekvivalent devetogodišnjeg stručnog rada jednog čovjeka<ref>{{Cite web |url=http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece |title=Darel Engen: "Privreda antičke Grčke" (''The Economy of Ancient Greece''), EH.Net Encyclopedia, 2004. |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=2. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502201333/http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece |url-status=dead }}</ref>. Detaljni popis satrapija i odgovarajućih poreza<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_t08.html |title=Darije Veliki: popis satrapija s odgovarajućim porezima (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=6. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106081024/http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_t08.html |url-status=dead }}</ref>: {|class="wikitable" border="1" |- !style="background:gold;"|'''Oblast''' !style="background:gold;"|'''Satrapije ili narodi''' !style="background:gold;"|'''Godišnji porez''' |+ |- |align="center"|'''I''' |align="left"|[[Jonija|Jonjani]], azijski [[Prefektura Magnezija|Magnezijci]], [[Eolija|Eoljani]], [[Karija|Karijci]], [[Licija|Licijci]], [[Pamfilija|Pamfilijci]] |align="left"|400 talenata [[Srebro|srebra]] |- |align="center"|'''II''' |align="left"|[[Lidija|Lidijci]], Mizijci, Lasonijanci, Kabalijanci, Hitenijanci |align="left"|500 talenata |- |align="center"|'''III''' |align="left"|Plemena južno od [[Dardaneli|Helesponta]], [[Frigija|Frigijci]], azijski [[Tračka|Tračani]], [[Paflagonija|Paflagonijci]], Marijandinijci, [[Sirija|Sirijci]] |align="left"|360 talenata |- |align="center"|'''IV''' |align="left"|[[Cilicija (satrapija)|Cilicijanci]] |align="left"|360 bijelih [[konj]]a (jednog za svaki dan u godini) i 500 talenata srebra; 140 za održavanje lokalne [[Konjica|konjice]], ostatak od 360 za kraljevski dvor |- |align="center"|'''V''' |align="left"|Područje od grada Posidiuma (na cilicijsko-sirijskoj granici), preko dijelova [[Sirija|Sirije]], [[Samarija|Samarije]], [[Kipar|Kipra]] i [[Palestina|Palestine]], do [[Drevni Egipat|egipatske]] granice (izuzevši [[Arabija|arapski]] teritorij) |align="left"|350 talenata |- |align="center"|'''VI''' |align="left"|[[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Libija|Libijci]] u gradovima Cireni i Barci |align="left"|700 talenata i 120.000 svežnjeva žita (za perzijsku vojsku stacioniranu u [[Memfis]]u) |- |align="center"|'''VII''' |align="left"|[[Satagidija|Satagidijci]], [[Gandara]]nci, Dadici, Apariti |align="left"|170 talenata |- |align="center"|'''VIII''' |align="left"|[[Susa]] s okolinom |align="left"|300 talenata |- |align="center"|'''IX''' |align="left"|[[Mesopotamija]] ([[Babilon]] i [[Asirija]]) |align="left"|1000 talenata srebra i 500 dječaka [[eunuh]]a |- |align="center"|'''X''' |align="left"|[[Ekbatana]] i ostatak [[Medija|Medije]] |align="left"|450 talenata |- |align="center"|'''XI''' |align="left"|Kaspijci, Pausicijci, Pantimati, Dariti |align="left"|200 talenata |- |align="center"|'''XII''' |align="left"|[[Baktrija|Baktrijci]] i okolni narodi |align="left"|360 talenata |- |align="center"|'''XIII''' |align="left"|[[Armenci]], Pakti i ostali narodi do [[Crno more|Crnog mora]] |align="left"|400 talenata |- |align="center"|'''XIV''' |align="left"|[[Sagartija]]nci, [[Drangijana|Drangijanci]], Utijanci, Mici, te stanovnici otoka [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] |align="left"|600 talenata |- |align="center"|'''XV''' |align="left"|[[Skiti#Historija|Saki]] i sjeverni Kaspijci |align="left"|250 talenata |- |align="center"|'''XVI''' |align="left"|[[Parti]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmijci]], [[Sogdijana|Sogdijanci]] i [[Arija (satrapija)|Arijci]] |align="left"|300 talenata |- |align="center"|'''XVII''' |align="left"|Paricanijanci i [[Etiopija|Etiopljani]] |align="left"|400 talenata |- |align="center"|'''XVIII''' |align="left"|Matijanci, Saspiri, Alarodijanci |align="left"|200 talenata |- |align="center"|'''XIX''' |align="left"|Muški, Tibareni, Makronezi, Mosinojci, Marezi |align="left"|300 talenata |- |align="center"|'''XX''' |align="left"|[[Indija|Indijci]] (najmnogoljudniji drevni narod) |align="left"|360 talenata [[Zlato|zlata]] (najveća suma) |- |align="center"|('''+''') |align="left"|[[Arapi]] |align="left"|1000 talenata tamjana<ref>{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f3/v2f3a002.html |title=Ahemenidska Arabija (enciklopedija Iranica, M. Dandamayev) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=12. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071112044629/http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f3/v2f3a002.html |url-status=dead }}</ref>, opskrba perzijskih trupa vodom |} === Saobraćaj === {{glavni|Kraljevska cesta}} [[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta Perzijskog carstva s označenom [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]]] Kako bi olakšao komunikaciju širom golemog Perzijskog carstva, [[Darije I]] je dao izgraditi mrežu kvalitetnih cesta, od kojih je najpoznatija [[Kraljevska cesta]]. Ona se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Susa|Suse]], [[Pasargad]]a i [[Persepolis]]a na istoku<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.52.1 Herodot, 5.52-54]</ref>. Udaljenost između ova dva gradovima je bila 2.700&nbsp;km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Usporedbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] [[Pustinja|pustinje]], [[babilon]]ske [[Močvara|močvare]] i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac [[Antika|antičkog]] graditeljskog umijeća. Zbog njenog izuzetnog kvaliteta, cesta je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |title=Kraljevska cesta (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=29. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629155230/http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |url-status=dead }}</ref>. Darije je ostao upamćen i po [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]] kojeg je dao izgraditi između [[Nil]]a i [[Suez]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+2.158.1 Herodot, 2.158.1]</ref><ref>[[Strabon]], 17.1.25</ref>, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto. Respektabilni uspjesi perzijskih inženjera ostvareni su i u doba njegovog sina [[Kserksa]] koji je prilikom ekspedicije protiv [[Stara Grčka|Grčke]] dao izgraditi dva [[Pontonski most|pontonska mosta]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] da omogući lakši prelaz svojoj vojsci na [[Evropa|evropsko tlo]], a kroz [[Brdo Atos|poluostrvo Atos]] zbog čestih oluja koje su prijetile perzijskoj [[Mornarica|mornarici]] prokopan je dvokilometarski [[kanal]]<ref>{{Cite web |url=http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |title=Istraživanje Kserksovog kanala u Sjevernoj Grčkoj (1991–2001) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=11. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080111050229/http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |url-status=dead }}</ref>. === Poljoprivreda i navodnjavanje === {{glavni|Kanat}} [[Datoteka:Qanat-3.svg|mini|300px|Sustav [[kanat]]a (3D presjek)]] Perzijsko doba [[Ahemenidi|Ahemenida]] donosi velike promjene u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], koja je činila važnu ulogu u [[Privreda|privredi]] carstva. Poboljšano je [[navodnjavanje]] širom carstva, posebno u područjima koja su imala ograničen pristup [[Voda|vodi]]; [[Drevni Egipat|Egipat]], [[Babilon]], [[Iran]], te [[Srednja Azija]]. Navodnjavanje se vršilo pomoću složenih sistema [[kanat]]a koje su razvili stari [[Perzijanci]]. Ovaj sistem posebno je unaprijedio područja modernog [[Iran]]a i [[Afganistan]]a gdje se taj sistem koristi i dan danas<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>, u cijelom svijetu. Perzijski kraljevi podsticali su gradnju tih podzemnih kanala za navodnjavanje, a Perzijanci su ih onima koji su sudjelovali u gradnji davali u najam na period od pet generacija<ref>[[Polibije]], 10.28.3</ref>. [[Kanat]] je sistem koji se sastoji od niza vertikalnih okna nalik [[bunar]]ima koje pri dnu povezuje blago nagnuti kanal. Osnovne karakteristike sistema: * Pomoću vertikala uspješno se crpe velike količine svježe vode iz podzemlja na površinu, bez potrebe za pumpanjem. Protok vode vrši se [[Gravitacija|gravitacijom]] a odredište je niže od izvora, koji je najčešće brdski vodonosnik. * Omogućava protok vode na velikim udaljenostima gdje je [[Suha klima]], bez gubitaka velikog dijela zaliha vode koje nastaju usljed curenja i [[Isparavanje|isparavanja]]. Izvođenje kanata uobičajeno je za područja gdje su izvori vode neposredno podno [[planina]], odnosno tamo gdje je [[izvor]] najbliži površini terena. Glavni vlasnici plodnih polja i poljoprivrednih imanja, [[hram]]ova, te ondašnjih preduzeća bili su [[iran]]ski plemići<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Razvoj poljoprivrede i navodnjavanja doveo je do razvoja slavnih [[Perzijski vrt|perzijskih vrtova]]<ref>Albert T. Clay: ''Business documents of Murashû sons of Nippur dated in the reign of Darius II'', Philadelphia; Department of Archæology and Palæontology of the University of Pennsylvania, 1904.</ref>. Prema [[elam]]skom [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pronađenom u [[Persepolis]]u, [[Pasargad]] je na [[perzijski|staroperzijskom jeziku]] nazivan ''Batrakataš'' ili ''Pâthragâda'' („Perzijski vrt“), dok današnje ime vuče korijene iz [[grčki|grčke]] izvedenice. Smatra se da [[grčki|grčka riječ]] za [[raj]] ''paradeisos'' potječe od imena grada [[Pasargad]]a, koji je širom [[Antika|antičkog]] svijeta bio poznat po prelijepim [[Park|vrtovima]]. == Vojska == {{glavni|Perzijski besmrtnici}} [[Datoteka:Persian warriors from Berlin Museum.jpg|mini|300px|desno|[[Perzijski besmrtnici|Perzijski vojnici]] s [[Antika|drevnih]] reljefa]] [[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|300px|Grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]], velikog perzijskog osvajača i osnivača Ahemenidske imperije.]] Perzijska [[vojska]] predstavljala je okosnicu carske moći, i nije imala pravog rivala u [[Antika|antičkom svijetu]] sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Budući da se Perzijsko carstvo prostiralo na ogromnim područjima udaljenim hiljadama kilometara sa različitim geografskim karakteristikama, za njihovu kontrolu bila je potrebna zahtjevna [[ratna vještina]]. U vrijeme [[Kir Veliki|Kira Velikog]] kada je Perzija još bila pod dominacijom moćne [[Medijci|Medije]], svi [[Perzijanci]] bili su dužni boriti se za perzijskog kralja. Osim velike strateške vojne važnosti, perzijska vojska igrala je i veliku političku ulogu osiguravanja političkog jedinstva među svim teritorijima koji su bili pod vlašću [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Elitu perzijske vojske predstavljali su [[Perzijski besmrtnici]] koji su uvijek brojali tačno 10.000 vojnika<ref name="Herodot, 7.83.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.83.1 Herodot, 7.83.1]</ref>, a u vrijeme mira služili su kao kraljevska garda. Članovima tih elitnih jedinica mogli su postati isključivo [[Perzijanci]], [[Medijci]] i [[Elam]]iti<ref>[http://www.raceandhistory.com/cgi-bin/forum/webbbs_config.pl/noframes/read/790 O Elamitima (RaceAndHistory.com)]</ref>. Budući da su trenirani od rođenja prema strogim vojničkim pravilima i da su učestvovali u brojnim bitkama širom svijeta, često su smatrani najboljim vojnicima [[Antika|antičkog doba]]. Glavni general [[Perzijski besmrtnici|perzijskih besmrtnika]] ([[perzijski|perz.]] '''hazaparati''') često je nazivan „drugim iza kralja“<ref>[[Diodor sa Sicilije]], 18.48.4</ref>, komandovao je cijelom kraljevskom vojskom. Perzijska vojska bila je podijeljena na [[Pješadija|pješadiju]] i [[Konjica|konjicu]], čiji su pretpostavljeni bili uglavnom iz perzijskog [[Plemstvo|plemstva]]. Ova vojska je najviše bila poznata po izvrsnoj konjici zahvaljujući kojoj su s lahkoćom kontrolisali svoje prostrano carstvo, te izvanrednim [[Luk (oružje)|strelcima]]. Također, iz kasnijeg ahemenidskog perioda posebno su poznata i perzijska bojna kola koja su na [[Točak|točkovima]] imali šiljke koji bi okretanjem prilikom kretanja kola doslovno raskomadali neprijateljske vojnike. [[Opsadne sprave]] koje je koristio [[Kir Veliki]] prilikom osvajanja [[Jonija|Jonije]] nisu bile poznate [[Grci]]ma zbog čega su ubrzo teško poraženi. Glavne karakteristike perzijskih vojnih jedinica (npr. [[sparabara]]) bila je fleksibilnost i brzina manevrisanja, što uglavnom nije došlo do izražaja u [[Grčko-perzijski ratovi|borbama protiv Grka]] koji su tu perzijsku prednost neutralisali korištenjem pogodnih terena i teškog [[oklop]]a. Perzijska vojska imala je stalne [[garnizon]]e širom carstva, a vodili su ih [[Perzijanci|perzijski]] oficiri. Garnizoni su postavljani uglavnom na važnim strateškim tačkama, glavnim cestama, ili pak na samim granicama carstva (kao što je ostrvo [[Elefantina]] na [[Nil]]u). Vojnici mnogih naroda sudjelovali su u perzijskoj vojsci, što osim [[Perzijanci|Perzijanaca]], [[Medijci|Medijaca]] i [[Elam]]ita uključuje i [[Asirija|Asirce]], [[Fenicija|Feničane]], [[Babilon]]ce, [[Indija|Indijce]], [[Grci|Grke]], [[Drevni Egipat|Egipćane]], [[Židovi|Židove]], [[Arapi|Arape]], itd. [[Satrap]]i su bili odgovorni za regrutaciju, održavanje i finansiranje vojnih snaga u njihovim administrativnim jedinicama, ali nisu mogli upravljati tom vojskom. Satrapijskim vojskama upravljali su posebni perzijski namjesnici koji su bili odani [[Veliki kralj|velikom kralju]]<ref>Pierre Briant, str. 352.</ref>. U doba mira, kada nije bilo potrebe za regrutacijom, vojska je bila sastavljena uglavnom od profesionalnih [[Perzijanci|perzijskih]] i [[Medijci|medijskih]] vojnika<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.62.1 Herodot, 7.62.1]</ref><ref>[[Diodor sa Sicilije]], 19.21.4</ref>. U ratno doba, vojska se proširuje sa profesionalne vojske pomoću regrutovanja vojnika iz različitih naroda carstva<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.60.1 Herodot, 7.60.1]</ref>. Pokrajine carstva imale su vlastite vojne jedinice koje su bile [[Policija|čuvari reda]] i bile opremljene u skladu sa lokalnom vojnom tradicijom<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Prema [[Herodot]]ovim djelima, perzijska vojska bila je heterogena i vrlo raznolika. Navodno je imala 67 etničkih vojnih jedinica i bila podijeljena u tri glavna roda; pješadiju, konjicu i mornaricu<ref name="Briant, 207.-211.">Pierre Briant, str. 207–211.</ref>, dok su pješadija i konjica imali posebne jedinice [[Luk (oružje)|strelaca]]<ref>[[Ksenofont]], 1.8.9</ref><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.103.1 Herodot, 1.103.1]</ref>. Raznolikost trupa vojske Perzijskog carstva, njihovog [[Oružje|oružja]] i opreme te borbenih tehnika navodi na to da su [[Perzijanci|perzijski]] [[general]]i morali savladati složeno [[Vojna strategija|strateško]] i [[Taktika|taktičko]] znanje za djelotvorno i koordinisano komandovanje takvom vojskom<ref name="Briant, 207.-211."/>. Historičar Briant pretpostavlja kako su [[Kserks I]] i neki drugi kasniji perzijski kraljevi imali samo ceremonijalnu ulogu u vojsci, odnosno ulogu prikazivanja cjelovitosti carstva, njihovog autoriteta, te zbog jačanja [[moral]]a vojske. [[Antički Rim|Rimski]] Historičar [[Kvint Kurcije Ruf]] pretpostavlja kako su na raznolikosti vojske insistirali sami perzijski kraljevi, koji su time željeli ukazati na raznolikost, ali i jedinstvo carstva<ref name="Briant, 207.-211."/>. == Kultura == {{glavni|Iranska kultura}} === Jezik === {{glavni|Perzijski jezik}} [[Datoteka:Behistun DB1 1-15.jpg|mini|300px|desno|Trojezični [[Behistunski zapisi]] pisani na [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Elamski jezik|elamskom]] i [[Akadski jezik|akadskom jeziku]]]] Budući da su [[Perzijanci]] upravljali administracijom i vojskom carstva, [[perzijski jezik]] je imao status glavnog jezika, ali kao administrativni jezik korišten je i [[Aramejski jezik|aramejski]], kojeg je uglavnom koristila [[diplomatija]]. Upotreba ostalih jezika je ograničena na veličinu područja u kojem je živjelo stanovništvo koje je govorilo te jezike kao svoje maternje jezike. Poznato je kako se [[elamski jezik]] koristio kao službeni na [[sud]]u u regiji [[Fars]], o čemu svjedoče zapisi iz [[Persepolis]]a koji datiraju između [[509. p. n. e.|509.]] i [[458. p. n. e.]]<ref name="Philip Huyse: „Antička Perzija">Philip Huyse: „Antička Perzija“</ref> Ostali jezici su uglavnom imali lokalnu upotrebu; [[Egipatski jezici|egipatski]], [[grčki]], [[Lidijski jezik|lidijski]] i [[Licijski jezik|licijski]]. [[Elamski jezik|elamski]] i [[akadski jezik]] korišteni su na trojezičnim kraljevskim natpisima, zajedno sa [[perzijski]]m koji se koristio uglavnom za reprezentativne svrhe, kao što je slučaj u [[Behistun]]u. === Život u doba Ahemenida === ==== Život na kraljevskom dvoru ==== Kraljevski perzijski dvor imao je neograničenu vlast u carstvu, a on uključuje samog kralja, njegovu [[Porodica|porodicu]], te perzijsko [[plemstvo]]. Na dvoru su donošene upravne i strateške odluke, koje su potom provodili njihovi podanici. Međutim, historijskih dokumenata koji se odnose na perzijsko [[sudstvo]] ima vrlo malo i neravnomjerno su raspodijeljeni<ref>Pierre Briant, str. 161.</ref>. Ovisno o boravku u različitim kraljevskim rezidencijama ([[Persepolis]], [[Susa]], [[Babilon]], [[Ekbatana]]), zajedno sa kraljem putovala bi i kraljevska porodica te veći dio administracije. Tokom putovanja kralj i plemstvo boravili bi u velikom i luksuznom šatoru<ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (VIII, 5.2)</ref><ref>[[Kvint Kurcije Ruf]], III, 8.7.</ref>, postavljenim na središtu privremenog boravka i označenim posebnim simbolima<ref name="Philip Huyse: „Antička Perzija"/>. [[Historičar]] Pierre Briant pretpostavlja kako su oni podsjećali na palače u Susi i Persepolisu. Život na kraljevskom dvoru određen je strogim normama ponašanja. Kralj je bio okružen raznim visokim službenicima, koji su uključivali upravitelje trezora i [[kartoteka]], te diplomate zadužene za odnose sa javnošću i stranim delegacijama. Narod je imao pravo zatražiti posjetu kralju<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.117.1 Herodot, 3.117.1]</ref><ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (VI, 1.1)</ref>, ali morali su posredovati preko čuvara koji bi preko kralja obavještavali posjetioca o eventualnom odobrenju i vremenu posjete. [[Herodot]] i [[Ksenofont]] opisuju kako je perzijski kralj lično obično birao jela, zbog sigurnosnih razloga. Na [[banket]]ima (svečanim gozbama) pažljivo je birao goste, također zbog istih razloga. Sudionici banketa bili bi strogo raspoređeni na posebna mjesta, zbog ceremonijalnih i sigurnosnih razloga. [[Stara Grčka|Grčki]] autori opisuju perzijske bankete kao vrlo [[luksuz]]ne i svečane, budući da su isti odražavali kraljevu moć i autoritet, ali i gostoljubivost. Prehranu za kralja i [[Perzijski besmrtnici|besmrtnike]] pripremali su odvojeni i elitni [[gastronom]]i<ref name="Herodot, 7.83.1"/>, a za svaki slučaj [[Trovanje|trovanja]] [[Hrana|hranom]] gastronomi bi podlijegali strogim propisanim kaznama. [[Voda]] je dopremana iz rijeke [[Šaour (rijeka)|Šaour]] na kojoj leži grad Susa, a prije konzumiranja bila bi prokuhavana i posluživana u posudama od [[Srebro|srebra]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.188.1 Herodot, 1.188.1]</ref>. [[Perzijanci]] su veliku važnost pridavali oblikovanju posuđa, koje je odražavalo [[moć]] i dobar ukus. <center> <gallery> Datoteka:Gold cup kalardasht.jpg|Zlatna šoljica Datoteka:Gold vessels from the Oxus treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatne posude Datoteka:Rython boz.jpg|Zlatni [[riton]] (ćup) pronađen u [[Ekbatana|Ekbatani]], ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)'' Datoteka:Persia - Achaemenian Vessels.jpg|Zlatni ćup u animalističkom obliku, ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)'' </gallery> </center> Kraljevo posebno mjesto za vrijeme banketa nije bilo samo u ceremonijalne svrhe, već i za očuvanje njihovog [[Zdravlje|zdravlja]]<ref>Pierre Briant, str. 275.</ref>. Važnu ulogu na kraljevskom dvoru igrali su i [[Liječnik|liječnici]], koji su bili stalna kraljevska pratnja. Njihova uloga bila je i kontrola hrane, što znači kako se radilo o osobama od velikog povjerenja. Kraljevi liječnici su nerijetko bili i [[Stara Grčka|Grci]] i [[Drevni Egipat|Egipćani]]. Dvorjane su služili i [[Eunuh|eunusi]]<ref>starogrčka riječ ''eunoukhos'': „čuvar dvora“</ref> a bili su podijeljeni u dvije grupe; one koji su služili kraljevsku porodicu, te ostale službenike. Budući da je kraljevski dvor činila šira kraljevska porodica zajedno sa plemićima, pretpostavlja se da su imali mnogobrojnu poslugu<ref>Pierre Briant, str. 284.</ref>. Mnogi [[Antika|antički]] autori spominju kako su perzijski kraljevi praktikovali [[Poligamija|poligamiju]] i imali mnogo djece<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.135.1 Herodot, 1.135.1]</ref><ref>Dinon: „Persica“ (XIII, 556)</ref>, te kako su imali vlastite [[harem]]e. Ipak, moderni historijski dokazi govore kako prvobitna pretpostavljena funkcija „harema“ u Persepolisu nije tačna, odnosno kako se zapravo radi o kraljičinim odajama. Žene sa kraljevskog dvora, što uključuje kraljice i princeze, imale su veliku autonomiju i mogle su putovati, što spominju [[Persepolis#Zapisi|zapisi iz Persepolisa]]. Žene u Perzijskom carstvu imale su velika prava u odnosu na ostatak [[Antika|drevnog svijeta]]<ref>Pierre Briant, str. 296.</ref>; u nekim pokrajinama carstva vladali su ženski satrapi, a tokom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] na strani perzijske vojske sudjelovala je i jedna [[admiral]]ica ([[Artemizija I]] iz [[Karija|Karije]]<ref>{{Cite web |url=http://www.irandokht.com/editorial/index4.php?area=org&sectionID=14&editorialID=3292 |title=Artemizija I (Irandokht.com) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=22. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622074428/http://irandokht.com/editorial/index4.php?area=org&sectionID=14&editorialID=3292&PHPSESSID=7545117a28efd77fac162c57f4ef553a |url-status=dead }}</ref>). Kao što je to slučaj u [[Asirija|asirskoj]] i [[babilon]]skoj tradiciji, [[lov]] je bio omiljena zabava [[Perzijanci|perzijskim]] kraljevima. Na taj način održavali su tjelesnu formu u vrijeme mira, te su iskazivali svoju hrabrost i sposobnost. Prilikom [[lov]]a bacanje prvog [[Koplje|koplja]] bilo je isključivo pravo kralja. Lov je praktikovan i u posebnim [[vrt]]ovima ([[perzijski|perz.]] ''pairidaeza'': „ograđeni prostor“), koji su služili i kao mjesto za opuštanje i uživanje budući da su bili bogato ukrašeni, te za lov na raznu [[divljač]]<ref name="Huyse, 216.-246.">Philip Huyse: „Antička Perzija“, str. 216–246.</ref>. Načini lova razlikuju se zavisno o načinu i korištenju [[Oružje|oružja]]: lovili su pješice, na [[konj]]u ili u kolima, a koristili su [[mač]], [[Luk (oružje)|luk]], [[koplje]] ili mreže. [[Pismo]] koje je [[Darije I]] Velki poslao [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u ''Gadatu'' spominje prevoz plodova između [[Eufrat]]a i [[Azija|azijske]] obale, što svjedoči o velikom interesu kralja za [[Hortikultura|hortikulturu]]. ==== Život izvan kraljevskog dvora ==== [[Datoteka:Amulet-pendant Louvre Sb2955.jpg|mini|250px|desno|[[Hamajlija]] u obliku [[lav]]a izrađena od [[Keramika|keramike]] ''(Muzej u [[Louvre]]u)'']] Uzimajući u obzir da postoji malo dokumenata iz ovog razdoblja, svakodnevni život stanovnika Perzijskog carstva i dalje je uglavnom nepoznat, za razliku od života na kraljevskom dvoru. [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja pokazuju kako su perzijske kuće građene većinom od [[Opeka|opeke]] koja je vezivana [[mort]]om od [[Glina (tlo)|gline]] i [[Slama|slame]]. Za [[Izolacija|izolaciju]] donjih dijelova [[zid]]ova korišten je [[Rafinerija nafte#Bitumen|bitumen]]. Kuće su građene oko unutrašnjeg dvorišta sa istaknutim trijemom, a najčešće su imale jednu ili dvije etaže<ref name="Huyse, 216.-246."/>. Budući da su [[Perzijanci]] širom svijeta poznati po izradi [[tekstil]]a, pretpostavlja se da su kuće bile ukrašene [[Perzijski tepih|perzijskim tepisima]] visokog kvaliteta, te opremljeni vrhunski oblikovanim [[namještaj]]em. Odijevanje je prilično poznato budući kako postoji mnogo umjetničkih ilustracija koje prikazuju ljude iz ahemenidskog doba. Perzijanci su nosili duge kapute (sa ili bez rukava) omeđene pojasom, te hlače od [[Koža (materijal)|kože]] ili fine [[Tkanina|tkanine]] (zbog mogućnosti jahanja na [[konj]]u). [[Obuća]] je od dvije vrste; zatvorenih cipela sa 3 ili 4 vezice, ili od [[Čizme|čizama]]. Kape su se nosile zavisno od oblika i materijala: od jednostavnih poveza preko glave, do bogato ukrašenih pletenih kapa. Po [[Boja|boji]] odjeće se razlikovala karakteristika društvenih slojeva tog doba, crvena je boja [[ratnik]]a, bijela sveštenika, a plava [[seljak]]a. Kraljevi su se odijevali u sve tri boje kako bi pokazali svoj autoritet nad sva tri društvena sloja. Najvjerodostojniji izvori o perzijskoj nošnji su reljefi iz [[Persepolis]]a<ref name="Huyse, 216.-246."/>. [[Obrazovanje]] u ahemenidsko doba je relativno nepoznato. Sigurno je da su [[Perzijanci|perzijski]] plemići školovali svoju djecu, ali većina seljaka bila je nepismena. Prema dostupnim historijskim informacijama, školovanje mladih perzijskih plemića počinjalo je od pete godine, i trajalo je deset do dvadeset godina, zavisno o izvoru. [[Strabon]] piše kako su se mladi ljudi bavili [[Gimnastika|gimnastikom]], te kako su obučavani za [[lov]], korištenje [[koplje|koplja]], prepoznavanje [[Biljka|biljaka]], te izradu odjeće i mreža. [[Ksenofont]] navodi kako je njihovo školovanje uključivalo obuku prema kojoj su trebali razviti smisao za [[Pravda|pravdu]], poslušnost, izdržljivost, upornost i samokontrolu<ref name="Huyse, 216.-246."/>. === Religija === {{glavni|Zoroastrizam}} [[Datoteka:Farvahar001.JPG|mini|350px|desno|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] simbol ''farvahar'' ([[Persepolis]], [[Iran]])]] Za vrijeme vladavine [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] religija [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] postaje državnom religijom i proširuje se iz jugozapadnog [[Iran]]a na veliki dio [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. [[Zoroastrizam]] i njegovi pogledi postaju jedan od najvažnijih elemenata perzijske kulture, a istovremeno se javlja i jaka mješavina sa drugim religijama, posebno sa [[Mesopotamska mitologija|onima u Mezopotamiji]]. Dobro u Zoroastrizmu predstavljao je [[bog]] pod imenom [[Ahura Mazda]]. Predstavljala ga je [[vatra]], kao simbol [[čistoća|čistoće]] i [[moć]]i. [[Zlo]] je [[prirodna sila]] odvojena od Ahure Mazde i suprostavljena njemu i njegovom djelu, a postoji samo na [[Duhovnost|duhovnom]] planu, za razliku od duhovnog i fizičkog postojanja onog što je stvorio Ahura Mazda. Napad zla, odnosno zlog duha [[Ahriman]]a događa se između tih dviju krajnih tačaka na vremenskoj traci. Sredinom [[5. vijek p. n. e.|5. vijeka p. n. e.]], odnosno u doba vladavine [[Artakserkso I|Artakserksa I]] i [[Darije II|Darija II]], [[Herodot]] piše: {{Citat|Perzijanci nisu prikazivali božanstva, niti su gradili velike [[hram]]ove već isključivo žrtvenike, budući da za razliku od Grka nisu vjerovali u božanstva ljudskog oblika. Perzijanci su prinosili žrtve [[Sunce|Suncu]], [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]], [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], [[Vatra|vatri]], [[Voda|vodi]] i [[Vjetar|vjetrovima]].}} Također, Herodot tvrdi kako [[molitva]] ili žrtva nije mogla biti obavljena bez prisutnosti zoroastrijskog sveštenika, koji nisu bili povezani sa sveštenicima niti jedne druge religije. Osim toga, njihova funckija se prenosila nasljedno, sa oca na sina. Za vrijeme vladavine [[Darije I|Darija Velikog]] [[zoroastrizam]] postaje posebno vezan uz kraljevu [[Ideologija|ideologiju]]<ref>Pierre Briant, str. 259.</ref>. U mnogim zapisima Darija I i njegovog sina [[Kserks I|Kserksa I Velikog]], kao što su [[Behistunski natpisi]] ili reljefi u [[Persepolis]]u i [[Susa|Susi]], navodi se kako legitimitet kraljevske moći dolazi po volji [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], koja se prikazuje kao zaštitnik kralja i samog carstva<ref>Pierre Briant, str. 183–184.</ref>. [[Portal]] iz Persepolisa bogato je ukrašen reljefima sa obje strane koji posloženi od vrha prema dnu prikazuju: Ahura Mazdu, kralja Darija I na prijestolju, a zatim tri reda vojnika iz kraljevske lične straže. Ovi motivi žele prikazati kako „Bog dobra“ ([[Ahura Mazda]]) štiti perzijskog kralja i vojsku, odnosno kako je kraljeva vlast legitimna<ref>Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson, str. 82.</ref>. == Umjetnost == [[Perzijska umjetnost]] u doba Ahemenida cvate, a njena svrha je prije svega veličanje [[Slava|slave]] vladajuće dinastije<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Širenjem Perzijskog carstva paralelno se širila i perzijska umjetnost, koja kulminira kada je carstvo bilo na vrhuncu, prvenstveno zahvaljujući bogatim [[porez]]ima koje je kraljevski dvor primao iz brojnih pokorenih zemalja. === Arhitektura i urbanizam === {{glavni|Persepolis}} [[Datoteka:Colonne persepolis muze iran bastan teheran.jpg|mini|250px|desno|Karakteristični perzijski [[stup]] iz [[apadana|apadane]] u [[Persepolis]]u, [[Iran]]]] [[Datoteka:Tomb of Xerxes.JPG|mini|desno|250px|Grobnica [[Kserks I|Kserksa Velikog]] (cca 20x30 metara) uklesana u stijene [[Nakš-i Rustam]]a, [[Iran]]]] Perzijsko Veliko Kraljevstvo ostavilo je brojne monumentalne palate, prije svega u [[Susa|Susi]], [[Pasargad]]u, [[Ekbatana|Ekbatani]] i Persepolisu. Za razliku od mnogih drugih monumentalnih građevina [[Antika|antičkog doba]] poput [[Partenon]]a u [[Stara Grčka|Grčkoj]] ili [[Koloseum]]a u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], perzijske građevine nisu gradili [[Robovlasništvo|robovi]] već plaćeni radnici iz svih zemalja carstva; [[Babilon]]ije, [[Karija|Karije]], [[Jonija|Jonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], itd.<ref name="GC">Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Persepolisu“ (Persepolis Treasury Tablets), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948)</ref> U rano doba perzijska [[pleme (zajednica)|plemena]] nisu imali jedinstveni arhitektonski stil, budući da su bili [[Nomad|polunomadski]] narod seljaka i jahača<ref>Henri Stierlin, str. 86.</ref>. Međutim, nakon što je [[Kir Veliki]] [[550. p. n. e.]] osnovao [[Perzijsko Carstvo]], širom zemlje niknut će mnoge monumentalne građevine. U početku se [[Ahemenidi|ahemenidska]] arhitektura temeljila na elementima pokorenih naroda, ali prema njima ubrzo je bio razvijen autohtoni stil. Prvi perzijski grad [[Pasargad]] još pokazuje neke nomadske uticaje gdje su objekti raspršeni u ogromnom [[park]]u, ali pedeset godina kasnije gradi se Persepolis koji postaje simbolom racionalizacije i ravnoteže u perzijskoj [[Arhitektura|arhitekturi]]. Plan kompleksa je strogo [[Ortogonalna projekcija|ortogonalan]], broj stupova u dvoranama je slagan u omjerima 1:1 ili 1:2, raspored objekata je poslagan na zaštićenoj terasi. Trijemovi s dvostrukim kolonadama na apadani sijeku se na uglovima koji postaju kule, što je bila velika funkcionalna i estetska inovacija. Kompleksu se pristupa s dva velika portala kroz koji ide sav promet. Uspjesi ovih originalnih djela temelje se na brojnim elementima koji kombinuju arhitekture osvojenih naroda. Perzijski elementi nisu hibrid već mješavina stilova koji stvaraju novi stil. Proizlaze iz stručnosti arhitekata i radnika širom carstva, pa je perzijska arhitektura utilitaristička, [[ritual]]na i simbolična. Persepolis je pun elemenata koji svjedoče o njihovim višestrukim uticajima<ref name="Stierlin, 86.-115.">Henri Stierlin, str. 86, 94, 102, 111. i 115.</ref>. [[Drevni Egipat|Egipatski]] elementi prepoznatljivi su na krovnim vijencima i [[portal]]ima<ref name="Stierlin, 86.-115."/>, a [[Mesopotamija|mesopotamski]] kod povezivanja dviju palata gdje jedna ima privatnu, a druga javnu namjenu<ref>Henri Stierlin, str. 78. i 79.</ref>. [[Rozeta (arhitektura)|Rozete]] i biljni reljefi sa stubišta skupa s nazubljenim bedemima i zidovima podsjećaju na arhitekturu [[zigurat]]a, koji su u ranije doba nicali u Mesopotamiji i [[Elam]]u. Glazure reljefa imaju [[babilon]]ski uticaj, dok krilati ljudi-bikovi na portalima potiču od [[Asirija|asirskog]] stila<ref name="Stierlin, 86.-115."/>. Nakon uključivanja [[Jonija|Jonije]] u Perzijsko carstvo, perzijska arhitektura dovodi do jakog uticaja na grčki [[jonski red]], kao i obrnuto. Ti uticaji posebno su vidljivi kod dvorana sa stupovima (''hipostila''). [[Lidija|Lidijski]] i jonski arhitekti sudjelovali su na radovima u [[Pasargad]]u, te kasnije u Persepolisu i [[Susa|Susi]], o čemu svjedoče grafiti na grčkom u [[kamenolom]]u blizu Persepolisa i zapis iz Suse. Spiralni elementi ([[Voluta|volute]]) s perzijskih [[kapitel]]a kasnije su postali glavno obilježje [[Grčka arhitektura|grčke arhitekture]] [[Jonski red|jonskog reda]]. Persepolis je kasnije snažno uticao na [[Artemidin hram u Efezu]], jedno od antičkih [[sedam svjetskih čuda]]. Načelo unutrašnjeg prostora, gdje dvorana sa stupovima predstavlja jezgro palate, prisutno je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i prije doba Perzijskog carstva. Ipak, sofisticiranost perzijske [[Tehnologija|tehnologije]] koja je vidljiva na visini i rasponima stupova, uvjetovala je veliku prostranost i upotrebljivost dvorana, za razliku od sličnih hipostila u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] čiji su stupovi bili zdepasti, rasponi maleni, a prostori skučeni<ref>Henri Stierlin, str. 78, 92. i 93.</ref>. Konstruktivni sistemi u Persepolisu su isključivo tektonski, odnosno sastoje se od [[stup]]ova i greda, dok nema traga stereotomskom sistemu ([[Luk (arhitektura)|lukova]], [[svod]]ova i [[kupola]]). Većina stupova izrađenih od drva su nestali, ali sačuvane su njihove kamene baze. Kod dvorana gdje su [[Visina|visine]] bile prevelike za korištenje [[Drveće|drveta]], stupovi su građeni od masivnih kamenih blokova. Kameni stupovi koji su preživjeli vrlo su heterogenog stila, odnosno pokazuju uticaje različitih [[civilizacija]]. Baza stupa ima [[Hetiti|hetitski]] uticaj, dok je omjer visine i promjera debla gotovo identičan stupovima [[Jonski red|jonskog reda]]. Ogromni kapitel koji čini gotovo trećinu ukupne visine stupa karakterističan je za [[Drevni Egipat|egipatske]] stupove s kapitelom lotosa. Skulpturalni kapiteli sa [[Životinje|životinjskim]] oblicima vjerovatno su inspirisani asirskom arhitekturom, ali predstavljaju originalni perzijski stil. Kao i većina [[Ahemenidi|ahemenidskih]] palata, Persepolis je imao [[zid]]ove izgrađene od [[Opeka|opeke]], koji možda izgledaju neobično na području gdje je kamen dostupan u velikim količinama. To je zajednička karakteristika svih naroda Istoka, koji [[kamen]] koriste uglavnom za utvrđivanje gradskih zidina. Danas su uglavnom sačuvani samo temelji zidova, kao i masivni kameni [[portal]]i i [[stup]]ovi. Iako je građen gotovo dva vijeka, Persepolis kao cjelina pokazuje jedinstveni stil koji je karakteristika [[Ahemenidi|ahemenidske]] umjetnosti. Kasniji ahemenidski vladari nisu mnogo odstupali od umjetnosti i tehnike koju je [[Kir Veliki]] započeo u [[Pasargad]]i, a [[Darije I]] Veliki nastavio u Persepolisu. Samo najnovije kraljevske grobnice [[Artakserks II|Artakserksa II]] i [[Artakserks III|Artakserksa III]] razlikuju se od onih u [[Nakš-i Rustam]]u po tome što nisu urezane u okomitu liticu [[Planina|planine]] već u kosi teren, ali na pročelju sadrže iste elemente kao i Darijeva grobnica. === Kiparstvo === Najpoznatije skulpture iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] perioda nalaze se u [[Persepolis]]u. Brojni reljefi krase stubišta, panele ispred palate i unutrašnjost kraljevskih dvorana. Pretpostavlja se kako su također korišteni za uređenje prostorija sa stupovima. Inspiracija perzijskih skulptura vuče korijene iz [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Asirija|Asirije]], a karakteriše je velika preciznost i detaljnost izvođenja. Načini oblikovanja skulptura su tipični za orijentalnu umjetnost; svi likovi prikazani su u profilu. Reljefi najčešće prikazuju perzijskog kralja i vojnike, te [[bik]]ove, [[lav]]ove i [[grifon]]e; životinje vrlo su stilizirane, bez varijacija. Osim reljefa, historičari poput [[Herodot]]a i [[Plutarh]]a spominju kserksov kip u Persepolisu, te kip [[Darije I|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] u [[Susa|Susi]]. Neke skulpture su u potpunosti realistične, poput [[Pas|psa]] (mastifa) koji je pronađen na uglu [[Apadana|apadane]]. <center> <gallery> Datoteka:Persepolis-lion_capital.jpg|Skulptura [[lav]]a ispred [[Apadana|apadane]] u [[Persepolis]]u Datoteka:Persepolis - statue of a mastiff.jpg|Skulptura mastifa Datoteka:Statue darius.jpg|Kip Darija I iz [[Heliopolis]]a, ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)'' Datoteka:Bull capital Apadana Louvre AOD1.jpg|Skulptura [[bik]]a sa [[kapitel]]a perzijskog [[stup]]a [[Apadana|apadane]] u Persepolisu </gallery> </center> === Polikromija === Polikromija igra važnu ulogu u perzijskoj umjetnosti, a karakterišu je šareni i bogato ukrašeni reljefi na zidovima. Za razliku od Persepolisa, palata u Susi nema reljefe urezane u kamenu, već raznobojne [[Keramika|keramičke]] glazure na zidovima od opeke, očito inspirisane [[Mesopotamska kultura|mesopotamskom kulturom]]. Na njima su najčešće oblikovani likovi raznih životinja ([[lav]]ovi, [[bik]]ovi, [[grifon]]i) ili perzijskih vojnika, koji podsjećaju na reljefe u Persepolisu. U [[Susa|Susi]] je polikromija na [[Keramika|keramici]] očuvana, ali to nije slučaj sa kamenim reljefima u [[Persepolis]]u gdje se [[pigment]] s vremenom raspao. Područja na kojima su korištene [[Boja|boje]] teško je tvrditi, budući da je pigment gotovo u potpunosti nestao. Vrijeme, tanki slojevi nanošenja boja, te raspadanje organskih pigmenata glavni su razlozi njegovog nestanka. Ipak, dokazi o korištenju boja nalaze se u tragovima širom palate što svjedoči kako Persepolis nije bio jednoličan, već u bogatim bojama<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf Some pigments identifications for objects from Persepolis (Janet Ambers i St John Simpson, The British Museum)]</ref>. Također, pronađeno je i mnogo posuda koje su sudeći prema unutrašnjim pigmentima služile za čuvanje boja. Boje su korištene na svim arhitektonskim elementima; zidovi, reljefi, stupovi, vrata, podovi, stepenice, kipovi, itd. Opeka je bila glazirana, crvena oker boja korištena je na podovima od vapnenca ili sivo-zelenkastog gipsa, stupovi su oslikani u više boja, kao i eksterijer palata. Tragovi crvene boje pronađeni su i na skulpturi žene [[Darija I [[Artistona|Artistone]] koja se danas čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u. Velika paleta pronađenih boja govori o njihovom bogatom polikromatskom porijeklu. Spominje se i upotreba biljnih pigmenata, ali s obzirom na raspadanje takvih organskih boja, nažalost nisu sačuvane. <center> <gallery> Datoteka:Plaque of Lapis-Lazuli - Persepolis - Achaemenid - National Museum of Iran - Inv. number 2436.jpg|Oslikani perzijski broš Datoteka:Sphinx Darius Louvre.jpg|Sfinga [[Darije I|Darija I]] pronađena u Susi Datoteka:Decorative motives2 griffins frieze Louvre Sb3323.jpg|Dekorativni motivi u obliku [[spirala]] Datoteka:Archer Darius palace Louvre AOD487.jpg|Perzijski vojnik </gallery> </center> === Zlatarstvo === Zlatarstvo je jedan od najvažnijih elemenata perzijske kulture, koji se u ahemenidsko doba proširio širom carstva. Reljefi u gradovima poput [[Persepolis]]a pokazuju kako su [[Perzijanci]] [[Zlato|zlatnom]] nakitu pridavali veliku važnost<ref name="Stierlin, 122.-131.">Henri Stierlin, str. 122. i 131.</ref>. Otkrića brojnih komada posuđa izrađenih od plemenitih [[Metal (hemija)|metala]] poput [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] također pokazuju kako je zlatarstvo bila važna karakteristika perzijske kulture, ali i dokaz njihove [[Estetika|estetske]] zrelosti i napredne [[Tehnologija|tehnologije]]. Ukrašavanje vaza, čaša, posuda, nakita, pa čak i oružja kombinuje [[klasicizam]] i sinkretizam. Kao i kod ostalih grana perzijske [[umjetnost]]i, na zlatarstvo uticaj su imale i razne pokorene kulture, koje su Perzijanci koristili u stvaranju novog i originalnog perzijskog stila<ref name="Stierlin, 122.-131."/>. [[Arheologija|Arheološki]] pronalasci zlatnih predmeta u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pokazuju velike sličnosti sa onima iz pokrajine [[Fars]], a ponekad su sličnosti tolike da se pretpostavlja kako potiču iz iste radionice, iako se radi o predmetima koji datiraju decenijama ili čak vijekovima kasnije. Neke stilske analogije mogu se pronaći i u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Trakija|Trakiji]] što svjedoči o snažnom perzijskom uticaju i na [[Evropa|Evropu]]. <center> <gallery> Datoteka:Model of a chariot from the Oxus Treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatni model kočije Datoteka:Gold fish shaped vessel from the Oxus Treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatni ukras u obliku [[ribe]] Datoteka:Vase handle ibex Louvre AO2748.jpg|Motiv sa perzijske vaze u obliku krilatog kozoroga Datoteka:Ars Summum Tesoro Oxus brazalete.JPG|Narukvica sa urezanim dragim kamenjem </gallery> </center> == Tehnologija == [[Datoteka:Pasargadae Swallow-Tail Staples.jpg|mini|280px|Konstruktivne '''spone (kopče)''' između kamenih blokova koje su korištene u Persepolisu i [[Pasargad]]u datiraju iz [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]] i najstarije su u historiji; predstavljaju veliki napredak u [[Antika|antičkoj]] građevinskoj tehnologiji]] [[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|280px|Unatoč aktivnoj zoni [[zemljotres]]a, perzijski stupovi [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u viši su i vitkiji od bilo kojih iz [[Antika|tog doba]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]]]] Kompleksi u [[Pasargad]]u i [[Perzepolis]]u obiluju mnogim inovativnim elementima na području [[Građevinarstvo|građevinskog]] inžinjerstva. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u susjednom [[Pasargad]]u koji je udaljen svega 43&nbsp;km i građen tri decenije prije [[Persepolis]]a, pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[Inžinjer|inženjeri]] sagradili kompleks koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stepeni prema [[Richterova skala|Richterovoj skali]]<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |title=Pasargadae Can Withstand Earthquakes (Payvand) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=24. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |url-status=dead }}</ref>. Temelji građevinskih zdanja u Persepolisu i Pasargadu građeni su tehnologijom izolovane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmologija|seizmičkih]] aktivnosti. Značajan doprinos građevinarstvu predstavlja i upotreba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koji su izgrađeni od [[Metal (hemija)|metala]]. Takav konstruktivni sistem zajedno s izolovanom bazom temelja stvorili su preduslove za izgradnju mnogo većih i tanjih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Apadana|apadani]] Persepolisa gdje su stupovi bili visoki čak 20 metara što ih čini najvišim te u odnosu na visinu najtanjim stupovima [[Antika|antičkog]] građevinarstva, dok su osni rasponi stupova od 8.65 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Usporedbe radi, [[Artemidin hram u Efezu]] kojeg su [[Grci]] uvrstili u [[Sedam svjetskih čuda]] imao je mnogo manje raspone od 5.9 m, dok su stupovi bili 1.5 m kraći od onih iz apadane Persepolisa<ref>{{Cite web |url=http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm |title=Persepolis3D: Apadana |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716111243/http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm |url-status=dead }}</ref>. Veliki doprinos perzijskih inžinjera ostvaren je i na području opskrbe vodom tzv. [[kanat]]ima koje su graditelji usjekli duboko u [[Planina|planine]] te bi pomoću njih dopremali i čuvali svježu [[Voda|vodu]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sistemu i umijeću kontrolisanja pritiska, u kompleksu Persepolisa izgrađen je sofisticiran sistem vodovodnih, kanalizacionih i drenažnih cjevovoda. Mreža cjevovoda usječena je u teren terase prije izgradnje temelja, što predstavlja prvi takav slučaj u historiji. Ogromni perzijski inžinjerski poduhvati poput izgradnje prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], [[Pontonski most|pontonskih mostova]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] ili kanala kroz poluostrvo [[Brdo Atos|Atos]]<ref>{{Cite web |url=http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |title=Istraživanje Kserksovog kanala u sjevernoj Grčkoj (1991–2001) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=11. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080111050229/http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |url-status=dead }}</ref> predstavljaju tehnološke uspjehe koji nisu ostvareni nikada ranije u historiji, niti stotinama godina kasnije. == Kulturni uticaj == U [[Antika|antičkoj]] historiji Perzijsko Veliko Kraljevstvo zauzima posebno mjesto, i imaće veliki uticaj u kasnijem periodu. Pod [[Ahemenidi|ahemenidskom dinastijom]] desetine različitih naroda bili su ujedinjeni u jednoj državi koja se protezala od rijeke [[Ind]] do [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Administrativnu organizaciju koju su uspostavili [[Perzijanci]] koristili su [[Aleksandar Makedonski]] i brojna druga carstva koja su oponašali perzijski sistem političke [[Federacija|federacije]]. [[Iranska kultura]] proširila se većim dijelom [[Bliski istok|Bliskog istoka]]<ref>Pierre Briant, str. 893–896.</ref>, kao i upotreba [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Perzijska kultura ostavila je i snažan uticaj na samog Aleksandra koji se pred kraj života oblačio kao Perzijanac, primio Perzijance kao veći dio svoje vojske, oženio se Perzijankom iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]], a [[glavni grad]] svog carstva premjestio je u (tada) perzijski [[Babilon]]. Ovi Aleksandrovi potezi uzrokovali su veliko neslaganje sa njegovim generalima ([[dijadosi]]ma). Novonastalo [[Seleukidi|Seleukidsko Carstvo]] objedinjavalo je ahemenidsku i helenističku kulturu, što je kasnije ostavilo duboki trag i na političko uređenje novog [[iran]]skog [[Aršakidsko Carstvo|Aršakidskog Carstva]], te kasnije [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskog carstva]] koje je povratilo stari sjaj Perzije. Budući da su [[Stara Grčka|Stari Grci]] prozvali [[Iran]] „Perzijom“ prema vladajućoj perzijskoj dinastiji [[Ahemenidi|Ahemenida]], od kraja [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]] u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] sve države [[iran]]skih vladarskih dinastija nazivale su se „Perzijom“ što se zadržalo do danas (vidi: [[Terminologija Irana i Perzije]]). Perzijsko Veliko Kraljevstvo je veoma značajno za moderni [[Iran]], jer je ta [[Antika|antička]] država predstavljala početak dominacije [[Perzijanci|Perzijanaca]] nad ostalim [[Iranski narodi|iranskim narodima]] što se zadržalo do današnjeg dana gdje [[Perzijanci]] čine 51% iranskog stanovništva. Osnivač carstva [[Kir Veliki]] često se naziva „ocem Irana“<ref>{{Cite web |url=http://www.niasnet.org/iran-history/persian-leaders/cyrus-the-great/ |title=Kir Veliki (Niasnet.org) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705134536/http://www.niasnet.org/iran-history/persian-leaders/cyrus-the-great/ |url-status=dead }}</ref>. == Također pogledajte == * [[Perzijsko Carstvo]] * [[Historija Irana]] == Literatura == === Antička djela === * [[Ksenofont]]: „Ekspedicija“ (''Κυρου Ανάβασις'' - ''Anabasis'') * [[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (''Κύρου παιδεία'' - ''Cyropaedia'') * [[Herodot]]: „Povijesti“ (''Ιστορίης Απόδειξη'') * [[Diodor sa Sicilije]]: „Knjižnica“ (''Ιστορικη Βιβλιοθήκη'') * [[Strabon]]: „Geografija“ (''Γεωγραφικά'') * [[Polibije]]: „Povijesti“ (''Histories'') === Moderna djela === * Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Historija Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns (2002) * {{simboli jezika|fr}} Philip Huyse: „Antička Perzija“ (''La Perse antique''), [[Pariz]], 2005. * Kolekcija „Pregled antičke Perzije“ (''Regards sur la Perse antique''), 1998. * {{simboli jezika|fr}} [[Henri Stierlin]]: „Velikani iz Perzijskog Carstva“ (''Splendeurs de l’Empire perse''), Izdavač: Gründ, Pariz (2006) * A. T. Olmstead: „Historija Perzijskog Carstva“ (''History of the Persian Empire''), [[Chicago]], 1948. * Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson: „Perzepolis: arheološka nalazišta u Fars provinciji I“ (''Parsa (Persepolis) Archaelogical sites in Fars (I)''). Yavassoli izdanja, [[Teheran]] (1998) * Josef Wiesehöfer; Azizeh Azodi (prevodilac): „Antička Perzija 550. p. n. e. - 650.“ (''Ancient Persia: 550 BC to 650 AD''), [[London]] i [[New York]], [[2001]]. * {{simboli jezika|fr}} [[Eugene Flandin]] i [[Pascal Coste]]: „Put u Perziju“ (''Voyage en Perse''), Pariz (1851) * {{simboli jezika|fr}} [[Georges Perrot]] i [[Charles Chipiez]]: „Antička historija umjetnosti u Egiptu, Asiriji, Perziji, Maloj Aziji, Grčkoj, Etruriji, Rimu“ (''Histoire de l'art dans l'Antiquité, Égypte, Assyrie, Perse, Asie mineure, Grece, Etrurie, Rome''). Svezak V: „Perzija, Frigija, Lidija i Karija, Licija“ (''Perse, Phrygie, Lydie et Carie, Lycie''), Pariz (1890) * [[Arthur Upham Pope]]: „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965) * [[Arthur Upham Pope]]: „Elaborat perzijske umjetnosti od prahistorije do danas“ (''A Survey of Persian Art from Prehistoric Times to the Present''), Izdavač: Charles Scribner’s Sons, New York (1931) * Peter Green: „Grčko-perzijski ratovi“ (''The Greco-Persian Wars'') * ''Timelife Persians: Masters of the Empire (Lost Civilizations)'' * J. M. Cook: „Perzijsko Carstvo“ (''The Persian Empire''), izdavač: Shocken Books, New York (1983) * Philip De Souza: „Grčko-perzijski ratovi 499–386. p. n. e.“ (''The Greco-Persian Wars 499–386 BC'') * {{simboli jezika|de|}} [[Franz Stolze]]: „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istakhra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882) * Richard Hallock: ''[http://oi.uchicago.edu/pdf/OIP92.pdf „Zapisi iz Perzepolisa“ (''Persepolis Fortification Tablets'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621133316/http://oi.uchicago.edu/pdf/OIP92.pdf |date=21. 6. 2007 }}'' * Richard N. Frye: „Perzijsko nasljeđe“ (''The Heritage of Persia'') * John E. Curtis: „Zaboravljeno carstvo: Svijet antičke Perzije“ (''Forgotten Empire: The World of Ancient Persia''), Berkeley, [[Los Angeles]] * Lindsay Allen: „Perzijsko Carstvo“ (''The Persian Empire'') * M. A. Dandamaev: „Politička povijest Ahemenidskog Carstva“ (''A Political History of the Achaemenid Empire''), Leiden, [[1989]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Achaemenid Empire}} * [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm „Iran - zaboravljena slava“; dokumentarni film o antičkom Iranu (Ahemenidima i Sasanidima)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428091251/http://farsmovie.com/eng/index.htm |date=28. 4. 2010 }} * [http://www.achemenet.com/ Achemenet - važni virtualni izvor za proučavanje povijesti, literature i arheologije Perzijskog Carstva] * [http://www.virtualtourengine.com/tour.aspx?id=17&langindex=1 Perzepolis prije uništenja (virtualna šetnja)] * [http://www.museum-achemenet.college-de-france.fr/ „Virtualni ahemenidski muzej“ - profesor Pierre Briant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061126081333/http://www.museum-achemenet.college-de-france.fr/ |date=26. 11. 2006 }} * [http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/achaemenians.html Ahemenidi (Livius.org, Jona Lendering)] * [http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/inscriptions.html Ahemenidski kraljevski zapisi (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161218193522/http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/inscriptions.html |date=18. 12. 2016 }} * [http://www.farsinet.com/cyrus Kirov dokument o ljudskim pravima Cyrus' Charter of Human Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120925004959/http://www.farsinet.com/cyrus/ |date=25. 9. 2012 }} * [http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php Ahemenidska umjetnost (Iran Chamber)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713054240/http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php |date=13. 7. 2011 }} * [http://persepolistablets.blogspot.com/ Projekt ''Persepolis Fortification Archive''] * [http://www.persianempire.info/AchaemenidArchitecture.htm#tribute Fotografije donositelja poreza iz sve 23 perzijske satrapije (reljefi u Perzepolisu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831003854/http://www.persianempire.info/AchaemenidArchitecture.htm#tribute |date=31. 8. 2021 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Achaemenids |commonscathr = Ahemenidsko Carstvo |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} == Reference == {{refspisak|4}} {{Imperije}} {{Perzijski satrapi}} {{Ahemenidske satrapije}} [[Kategorija:Historija Irana]] [[Kategorija:Historija Azije]] [[Kategorija:Historija Evrope]] 1ecy6k9ulcxoiob91i247bleyrbiz1v 0 74471 3924879 3905747 2026-09-13T22:07:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924879 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Waage.Filter.jpg|mini|Analitička vaga je osnovni uređaj za gravimetrijsku analizu]] '''Analitička hemija''' je hemijska nauka koja proučava kvalitativni i kvantitativni sastav materijala. ''Kvalitativna'' analiza podrazumijeva određivanje identiteta hemijskih vrsta u uzorku. ''Kvantitativna'' analiza određuje relativne količine tih vrsta i izražava ih u numeričkom obliku. Analitička hemija ima primjenu u [[Industrija|industriji]], [[Medicina|medicini]], [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], [[Metalurgija|metalurgiji]], a također i brojnim drugim oblastima ([[hemija]], [[biohemija]], [[biologija]], [[geologija]], [[fizika]], itd.). Analitički metodi obuhvataju klasične i instrumentalne procedure.<ref name="isbn0-03-002078-6">{{cite book |author=Nieman, Timothy A.; Skoog, Douglas A.; Holler, F. James |title=Principles of instrumental analysis |url=https://archive.org/details/principlesofinst0000skoo |publisher=Brooks/Cole |location=Pacific Grove, CA |year=1998 |pages= |isbn=0-03-002078-6 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Klasični (također poznati i kao metodi [[Mokra hemija|mokre hemije]]) se koriste u separaciji kao što su [[Precipitacija (hemija)|precipitacija]], [[Ekstrakcija (hemija)|ekstrakcija]] i [[destilacija]] i za kvalitativnu analizu po [[Boja|boji]], [[miris]]u i tački topljenja. Klasična kvantitativna analiza se obavlja mjerenjem težine ili zapremine. Instrumentalni metodi koriste mjerne instrumente određivanjem fizičkih kvantiteta analizirane materije, a obuhvataju postupke kao što su: [[Apsorpcija (elektromagnetska radijacija)|apsorpcija svjetlosti]], [[fluorescencija]] i [[Električna provodnost|provodnost]]. Separacija materijala se obavlja i primjenom i [[Hromatografija|hromatografije]], [[Elektroforeza|elektroforeze]] ili metoda [[Frakcionacija polja protoka|frakcionacije polja protoka]]. Analitička hemija također je usredsređena na poboljšanja [[Eksperiment|eksperimentalnog dizajna]], [[Hemometrija|hemometrije]] i izradu novih mjernih alata da bi se pružile bolje hemijske informacije. Analitička hemija ima značajnu primjenu u [[Forenzika|forenzici]], [[Bioanaliza|bioanalizi]], [[Klinika|kliničkoj]] analizi, analizi životnog okruženja i analizi materijala.<ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, {{ISBN|0-03-072373-6}}.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, {{ISBN|0-13-014329-4}}.</ref><ref name="Laidler K. J. 1978">Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.</ref><ref name="Laidler K. J. 1978"/><ref>Weast R. C., Ed. (1990): CRC Handbook of chemistry and physics. Chemical Rubber Publishing Company, Boca Raton, {{ISBN|0-8493-0470-9}}.</ref> <ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN|0-7167-8759-8}}</ref><ref>Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref> == Historija == [[Datoteka:Analytical-chemists.JPG|thumb|Čuveni hemičari – analitičari: [[Antoine Lavoisier]], [[Gustav Kirchhoff]] i [[Wilhelm Ostwald]]]] Analitička hemija je bila važna od ranih početaka praktične hemije. Nudila je metode za određivanje elemenata i hemikalija koje su prisutne u posmatranom uzorku. U tom periodu ostvareni su znatni analitički doprinosi hemiji. Oni uključuju razvoj sistematske [[Analiza elemenata|analize elemenata]] zahvaljući otkrićima [[Justus von Liebig|Justusa fvn Leibiga]] i sistematskoj organskoj analizi na osnovu specifičnih reakcija [[Funkcijska grupa|funkcijskih grupa]]. Prva instrumentalna analiza je bila emisiona spektrometrija sa plamenom, koju su razvili [[Robert Bunsen]] i [[Gustav Robert Kirchhoff]], koji je [[1860]]. također otkrio [[rubidij]] (Rb) i [[cezij]] (Cs).<ref>{{cite journal|last=Arikawa|first=Yoshiko|title=Basic Education in Analytical Chemistry|journal=Analytical Sciences|year=2001|volume=17|issue=Supplement|pages=i571–i573|url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/analscisp/17icas/0/17icas_0_i571/_pdf|access-date=10. 1. 2014|publisher=The Japan Society for Analytical Chemistry|format=pdf}}</ref> Većina značajnih unapređenja u metodama analitičke hemije su se dogodila nakon 1900. godine. Tokom tog perioda instrumentalna analiza je progresivno postajala dominantna u svojoj oblasti. Mnoge osnovne specifično spektroskopske i spektometrijske tehnike su otkrivene tokom ranog 20. vijeka i usavršavane su do kraja ovog vijeka.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0039-9140(99)00358-6 |title=Review of analytical measurements facilitated by drop formation technology |url=https://archive.org/details/sim_talanta_2000-04-28_51_5/page/920 |year=2000 |last1=Miller |first1=K |journal=Talanta |volume=51 |issue=5 |pages=921–33 |pmid=18967924 |last2=Synovec |first2=RE}}</ref> [[Separacijski metod|Separacijske nauke]] su otkrivane sa sličnom hronologijom razvoja i također su u sve većoj mjeri instrumentalizirane u aparate visoke osjetljivosti.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0165-9936(02)00806-3 |title=History of gas chromatography |year=2002 |last1=Bartle |first1=Keith D. |last2=Myers |first2=Peter |journal=TrAC Trends in Analytical Chemistry |volume=21 |issue=9–10 |pages=547}}</ref> Tokom ranih 1970-ih mnoge od ovih tehnika su počele koristi kombinirano, da bi se ostvarila kompletna karakterizacija uzoraka. Počev od 1970-ih pa do danas analitička hemija je progresivno preuzimala sve više učešća u razmatranju bioloških pitanja (bioanalitička hemija), dok je ranije uglavnom bila usredsređena na neorganske ili male organske [[Molekula|molekule]]. Sve učestalije se koriste [[laser]]i kao sonde, i početne modifikacije širokog spektra reakcija. Krajem 20. vijeka također počinje širenje primjene analitičke hemije, od rješavanja donekle akademskih hemijskih problema, do poboljšanja [[Forenzička hemija|forenzičkih]], [[Ekologija|ekoloških]], [[Hemijska industrija|industrijskih]] i [[Klinička hemija|medicinskih]] metoda, kao što je primjena u [[Histologija|histologiji]].<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0039-9140(89)80077-3 |title=History of analytical chemistry in the U.S.A |url=https://archive.org/details/sim_talanta_january-february-1989_36_1-2/page/1 |year=1989 |last1=Laitinen |first1=H.A. |journal=Talanta |volume=36 |pages=1–9 |pmid=18964671 |issue=1–2}}</ref> Savremena analitička hemija je preokupirana instrumentalnom analizom. Mnogi analitičari najviše obraćaju pažnju na pojedinačne tipove i konstrukcije instrumenata. Akademska zajednica je angažirana na traganju za novim oblicima primjene uređaja i novim analitičkim metodama. Otkriće hemikalija [[krv]]i koje povećavaju rizik od [[kancer]]a, primjer je otkrića u kojem analitički hemičari također učestvuju. == Oblasti== Analitička hemija obuhvata dvije osnovne grane, koje se označavaju kao: * '''kvalitativna''' i * '''kvantitativna''' ** Kvalitativna neorganska analiza određuje prisustvo nekog [[Hemijski element|hemijskog elementa]] ili neorganskog spoja u datom uzorku. ** Kvalitativna organska analiza određuje prisustvo neke [[Funkcijska grupa|funkcijske grupe]] ili organskog spoja u datoj formulaciji ispitivanog uzorka. ** Kvantitativnata analiza određuje količinu nekog elementa ili hemijskog spoja u datoj formulaciji supstance. == Tehnike == Veliki je broj tehnika kojima se odvajaju, određuju ili mjere hemijski sastojci kao što su: * [[Separacija]] (razlaganje) – procedure mjerenja težine ili volumena finalnog proizvoda; * [[Titracija]] – određivanje ekvivalentnog titra; * Analiza [[Supstancija|supstancije]] sa instrumentima, pomoću [[Spektroskopija|spektroskopije]]; * [[Masena spektroskopija]] za određivanje [[Molekularna masa|molekularne mase]], sastava i strukture nekog elementa u uzorku, pomoću [[Ionizacija|ionizacije]] [[molekula]]. * U mnogim tehnikama se kombiniraju dvije ili više analitičkih metoda ("hibridni metodi"). == Klasični metodi == [[Datoteka:Flame test.jpg|thumb|right|250px|Prisustvo [[Bakar|bakra]] u ovoj kvalitativnoj analizi se prepoznaje po plavo-zelenom plamenu.]] Iako je moderna analitička hemija pretežno zasnovana na sofisticiranim instrumentima, korijeni analitičke hemije i neki od principa korišćenih u modernim instrumentima proizilaze iz tradicionalnih tehnika, od kojih su mnoge još uvijek u upotrebi. === Kvalitativna analiza === Kvalitativna analiza određuje samo prisustvo ili odsustvo datog elementa i/ili spoja, ali ne daje podatke o masi ili koncentraciji. Po definiciji, kvalitativne analize ne mjere količinu, nego kakvoću. ==== Hemijski testovi ==== {{Glavni|Hemijski test}} Postoje razrađeni brojni kvalitativni hemijski testovi, kao naprimjer [[Kiselinski test (zlato)|kiselinski test]] za [[zlato]] i [[Kastle–Meyer test]] za prisustvo [[krv]]i i sl. ==== Plameni testovi ==== {{Glavni|Plameni test}} Neorganske kvalitativne analize se općenito odnose na sistematske postupke za potvrđivanja prisustva pojedinih (obično rastvorenih u vodi) iona ili elemenata, nakon serije reakcija koje uklanjaju opsege širih mogućnosti i time potvrđuju prisustvo pretpostavljenih iona. Ponekad su tu uključeni mali ioni sa [[ugljik]]om. Sa razvojem moderne instrumentacije, ti testovi se sve rjeđe koriste, iako mogu biti korisni za obrazovne svrhe i u terenskom radu ili drugim situacijama, kada sofisticirani instrumenti nisu dostupni ili svrsishodni. === Kvantitativna analiza === Kvantitativna analiza podrazumijeva mjerenje [[Masa|mase]] ili [[Zapremina|zapremine]] satavnica uzorka. Također, moguće je mjeriti neku veličinu koja je srazmjerna količini traženog sastojka u uzorku, npr. intenzitet [[svjetlost]]i, [[električna provodljivost]], itd. *'''Gravimetrijske metode''' se odnose na određivanje mase sastojka ili neke supstance koja je sa njim u vezi. *'''Volumetrijske metode''' mjere zapreminu rastvora reagensa, koji se utroši za potpunu reakciju sa sastojkom. *'''Elektroanalitičke metode''' uključuju mjerenje električnih osobina, kao npr. potencijala, jačine struje, otpora ili veličine naboja. *'''Spektroskopske metode''' se zasnivaju na mjerenju interakcije između elektromagnetnog zračenja i komponenti uzorka. Također, postoje i druge specifične metode, kao npr. [[masena spektroskopija]], mjerenje brzine [[Radioaktivnost|radioaktivnog]] rapada, [[Toplota|toplotne]] reakcije, [[Optika|optičke aktivnosti]], [[Indeks prelamanja|indeksa prelamanja]], itd. ==== Gravimetrijska analiza ==== {{Glavni|Gravimetrijska analiza}} Gravimetrijska analiza obuhvata određivanje količine prisutnog materijala, po [[Težina|težini]] u uzorku prije i/ili nakon neke hemijske promjene. Obično se koristi u praktikumima dodiplomskog obrazovanja za određivanje količine vode u [[hidrat]]u, zagrijavanjem uzorka, čime se uklanja [[voda]] pa razlika u težini odgovara gubitku vode. ==== Volumetrijska analiza ==== {{Glavni|Titracija}} Titriranje uključuje dodavanje reaktanta u analizirani rastvor, dok se ne dostigne određena tačka ravnoteže. Često se može odrediti i količina materijala u analiziranom uzorku rastvora. Jedna od poznatijih je kiselinsko-bazna titracija, pri kojoj dolazi do promjene boje, kao [[Indikator (hemija)|indikatora]]. Postoje mnogi drugi oblici titriranja, kao npr. potenciometrijska. Te titracije mogu biti na bazi različitih tipova indikatora da bi se odredilo dostizanje određene tačke ekvivalencije. == Instrumentalni metodi == {{Glavni|Instrumentalna analiza}} [[Datoteka:Analytical instrument.png|thumb|desno|400px|Prikaz analitičkog instrumenta sa stimulusom i mjerenje odgovora.]] === Spektroskopija === {{Glavni|Spektroskopija}} Spektroskopija posmatra interakciju [[molekula]] sa [[Elektromagnetni spektar|elektromagnetnom radijacijom]]. Obuhvata mnošto različitih aplikacija, kao što su [[Atomska apsorpcijska spektroskopija]], [[Emisiona spektroskopija|atomska emisiona spektroskopija]], [[Ultravioletno-vidljiva spektroskopija]], [[Rentgenska fluorescentna spektroskopija]], [[infracrvena spektroskopija]], [[Ramanova spektroskopija]], [[dualna polarizacijska interferometrija]], [[nuklearno magnetno rezonantna spektroskopija]], [[fotoemisiona spektroskopija]], [[Mössbauer spektroskopija]], itd. === Masena spektrometrija === {{Glavni|Masena spektrometrija}} [[Datoteka:1 MV accelerator mass spectrometer.jpg|thumb|lijevo|200px|[[Akceleratorska masena spektrometrija|Akceleratorski maseni spektrometar]] se upotrebljava za [[radiokarbonsko datiranje]] i druge slične analize.]] Masena spektrometrija mjeri odnos [[Elektricitet|naelektrisanja]] molekula, koristeći [[Električno polje|električna]] i [[Magnetno polje|magnetna polja]]. Postoji nekoliko ionizacijskih metoda: elektronski impakt, [[hemijska ionizacija]], elektrosprej, brzo atomsko bombardiranje, matrično potpomognuta laserska desorpcijska ionizacija i druge. Masena spektrometrija se također kategorizira po pristupu masenih analizatora: *[[magnetni-sektor]], *[[kvadripolni maseni analizator]], *[[kvadripolna ionska klopka]], *[[masena spektrometrija vremena]], *[[Fourije transformisijska ionska ciklotronska rezonansa]], itd. === Elektrohemijska analiza=== {{Glavni|Elektroanalitički metod}} Elektroanalitičke metode služe za mjerenje [[Električni potencijal|električnog potencijala]] (u [[volt]]ima) i/ili [[Električna struja|struje]] (u [[amper]]ima) u [[Elektrohemijska ćelija|elektrohemijskoj ćeliji]] koja sadrži analiziranu materiju.<ref>Bard A.J., Faulkner L. R. (2000): Electrochemical Methods: Fundamentals and Applications, 2nd Ed. John Wiley & Sons, New York.</ref> Ove metode se mogu svrstati po aspektima ćelije koje kontroliraju i koji se određuju. Postoje tri glavne kategorije: *[[Ionska selektivna elektroda|potenciometrija]] (mjeri se razlika elektrodnog potencijala), *[[kulometrija]] (mjeri se ćelijska struja u toku vremenskog intervala), i *[[voltametrija]] (mjeri se struja ćelije dok se aktivno mijenja ćelijski potencijal). === Termalna analiza === {{Glavni|Kalorimetrija}} Kalorimetrija i termogravimetrijska analiza mjeri interakciju materijala i [[Toplota|toplote]]. === Separacija === [[Datoteka:TLC black ink.jpg|thumb|desno|300 px|Separacija crnog mastila na ploči hromatografijom tankog sloja.]] {{Glavni|Hromatografija}} {{Glavni|Elektroforeza}} Separacijski procesi se primjenjuju za smanjenje kompleksnosti smjesa različitih materijala. U ovoj oblasti najčešći su *[[hromatografija]], *[[elektroforeza]] i *[[frakcionacija polja protoka]]. === Hibridne tehnike=== Kombiniranjem opisanih tehnika mogu se konstruisati i „hibridne“ tehnike. Hibridne separacijske tehnike uključuju kombinaciju dvije ili više tehnika za otkrivanje i razdvajanje hemijskih supstanci iz rastvora. Najčešće je druga tehnika neka forma [[Hromatografija|hromatografije]]. Hibridne tehnike su u širokoj upotrebi u [[Hemija|hemiji]] i [[Biohemija|biohemiji]].<ref name="pmid6353577">{{cite journal |doi=10.1126/science.6353577|bibcode = 1983Sci...222..291W |title=Hyphenated techniques for analysis of complex organic mixtures |url=https://archive.org/details/sim_science_1983-10-21_222_4621/page/290|year=1983 |last1=Wilkins |first1=C. |journal=Science |volume=222 |issue=4621 |pages=291–6 |pmid=6353577 }}</ref><ref name="pmid9008869">{{cite journal |doi=10.1002/(SICI)1096-9888(199701)32:1<64::AID-JMS450>3.0.CO;2-7 |title=High-performance Liquid Chromatography/NMR Spectrometry/Mass Spectrometry:Further Advances in Hyphenated Technology |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-mass-spectrometry_1997-01_32_1/page/64 |year=1997 |last1=Holt |first1=R. M. |last2=Newman |first2=M. J. |last3=Pullen |first3=F. S. |last4=Richards |first4=D. S. |last5=Swanson |first5=A. G. |journal=Journal of Mass Spectrometry |volume=32 |pages=64–70 |pmid=9008869 |issue=1}}</ref><ref name="pmid9253184">{{cite journal |doi=10.1016/S0021-9673(97)00325-7 |title=Chromatographic and hyphenated methods for elemental speciation analysis in environmental media |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chromatography-a_1997-07-11_774_1-2/page/n14 |year=1997 |last1=Ellis |first1=Lyndon A |last2=Roberts |first2=David J |journal=Journal of Chromatography A |volume=774 |pages=3–19 |pmid=9253184 |issue=1–2}}</ref><ref name="pmid12462614">{{cite journal |doi=10.1016/S0021-9673(02)01228-1 |title=Hyphenated techniques in anticancer drug monitoring |year=2002 |last1=Guetens |first1=G |last2=De Boeck |first2=G |last3=Wood |first3=M |last4=Maes |first4=R.A.A |last5=Eggermont |first5=A.A.M |last6=Highley |first6=M.S |last7=Van Oosterom |first7=A.T |last8=De Bruijn |first8=E.A |last9=Tjaden |first9=U.R |journal=Journal of Chromatography A |volume=976 |pages=229–38 |pmid=12462614 |issue=1–2}}</ref> Brojni su primejri upotrebe hibridnih tehnika, kao što su: * [[gasna hromatografija-masena spektrometrija]], * gasna hromatografija-[[infracrvena spektroskopija]], * [[tečna hromatografija-masena spektrometrija]], * tečna hromatografija-[[NMR spektroskopija]], * tečna hromatografija-infracrvena spektroskopija i * kapilarna elektroforeza-masena spektrometrija. === Mikroskopija === [[Datoteka:3D-SIM-3 Prophase 3 color.jpg|thumb|desno|250px|Dvije mišje ćelije preparirane za fluorescentnu mikroskopiju]].<br> Jedra su u [[Profaza|profazi]] (skala linije je 5&nbsp;µm)<ref>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156947 |title=Subdiffraction Multicolor Imaging of the Nuclear Periphery with 3D Structured Illumination Microscopy |url=https://archive.org/details/sim_science_2008-06-06_320_5881/page/1332 |year=2008 |last1=Schermelleh |first1=L. |last2=Carlton |first2=P. M. |last3=Haase |first3=S. |last4=Shao |first4=L. |last5=Winoto |first5=L. |last6=Kner |first6=P. |last7=Burke |first7=B. |last8=Cardoso |first8=M. C. |last9=Agard |first9=D. A. |last10=Gustafsson |first10=M. G. L. |last11=Leonhardt |first11=H. |last12=Sedat |first12=J. W. |journal=Science |volume=320 |issue=5881 |pages=1332–6 |pmid=18535242 |pmc=2916659}}</ref> {{Glavni|Mikroskopija}} Vizualizacija pojedinačnih molekula, ćelija, tkiva i [[nanomaterija]] su značajni i privlačni pristupi u hemijskoj analitici. Isto tako, [[hibridizacija]] sa drugim tradicionalnim analitičkim alatima proizvodi revolucionarne promjene u ovoj nauci. [[Mikroskopija]] se može svrstati u tri različita polja: * [[Optički mikroskop|optička mikroskopija]], * [[elektronska mikroskopija]], i * [[mikroskopija skenirajućom sondom]]. Nedavno je ovo hemijsko polje ušlo u fazu ubrzanog napredovanja, nakon usavršavanja računarskih [[kamera]] i odgovarajućeg [[softver]]a. === Laboratorija na čipu === {{Glavni|Laboratorija u čipu}} Laboratorije u čipu su uređaji koji objedinjuju (višestruke) laboratorijske funkcije na jednom elektronskom čipu, veličine od samo nekoliko [[milimetar]]a do nekoliko kvadratnih centimetara, a koji imaju sposobnost anlize ekstremno malih zapreminama tečnosti, manjih od pikolitra. == Greške == {{Glavni|Greška zaokruživanja}} Greška se može definisati kao brojčana razlika između uočene i stvarne vrijednosti. Greške između stvarne i uočene vrijednosti u hemijskim analizama se mogu povezati [[Hemijska jednačina|hemijskom jednačinom]]: :<math>E = O - T</math> gde je :E = apsolutna greška, :O = očekivana (teorijska) vrijednost, :T = stvarna vrijednost. Greška pri mjerenju je obrnuta preciznosti pri mjerenju, odnosno što je manja greška - to je veća preciznost mjerenja. Relativna veličina greške se izražava kao: :<math>\frac{E}{T}</math> × 100 = % greške, :<math>\frac{E}{T}</math> × 1000 = po hiljaditom dijelu greške == Standardi == {{Glavni|Analitička kontrola kvaliteta}} === Standardna kriva === [[Datoteka:Calibration curve.png|thumb|desno|350 px|Kalibracijske krive limita detekcije (LOD), limita kvantifikacije (LOQ), dinamičkog opsega i limita linearnosti (LOL)]] Opći metod za odeđivanje koncentracije obuhvata kreiranje [[Kalibracijska kriva|kalibracijske krive]]. Time se omogućava određivanje količine hemikalije u uzorku, poređenjem rezultata nepoznatog uzorka sa serijom poznatih standarda. Ako je koncentracija elementa ili spoja suviše visoka za detekcijski raspon date tehnike, uzorak se može jednostavno razblažiti čistim rastvaračem. Kada je količina supstance u uzorku ispod opsega mjerenja instrumenta, koristi se metod adicije. Tada se dodaje poznata količina elementa ili spoja koji se proučava i određuje razlika između izmjerene i dodate koncentracije. === Unutrašnji standardi === U nekim slučajevima se dodaje [[unutrašnji standard]] poznate koncentracije direktno u analitički uzorak da bi se omogućila kvantifikacija. Količina prisutnog analita se zatim određuje relativna vrijednost, u odnosu na unutrašnji standard kao kalibrant. Idealni unutrašnji standard je izotopski obogaćeni sastojak, koji se koristi u metodu [[Izotopno razrjeđivanje|izotopnog razrjeđivanja]]. === Standardna adicija === U instrumentalnoj analizi, metoda [[Standardna adicija|standardne adicije]] se koristi za određivanje koncentracije supstance (sastojka) u nepoznatom uzorku, poređenjem više uzoraka poznate koncentracije, slično korištenju [[Kalibracijska kriva|kalibracijske krive]]. Standardna adicija se može primijeniti u većini analitičkih tehnika, a koristi se umjesto kalibracijske krive za rješavanje problema [[Matrica (hemijska analiza)|matričnog efekta]]. == Signali i šumovi == Jedna od najvažnijih komponenti analitičke hemije je maksimizacija željenog signala, uz minimizaciju asociranog [[Šum (elektronika)|šuma]].<ref name="isbn0-495-01201-7">{{cite book |author=Crouch, Stanley; Skoog, Douglas A. |title=Principles of instrumental analysis |publisher=Thomson Brooks/Cole |location=Australia |year=2007 |pages= |isbn=0-495-01201-7 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Analitička mjera vrijednosti je poznata kao [[odnos signala i šuma]] (S/N ili SNR). Šum nastaje kao posljedica djelovanja vanjskih faktora, kao i usljed osnovnih fizičkih procesa. === Termalni šum === {{Glavni|Termalni šum}} Termalni šum nastaje kao posljedica kretanja nositelja naelektrisanja (obično [[elektron]]a) u električnom kolu generisanom njihovim vršnim kretanjem. Termalni šum je tzv. [[bijeli šum]], što znači da mu je snaga [[Gustina|spektralne gustine]] konstantna širom [[Frekventno područje|frekvencijskog spektra]]. Vrijednost kvadriranog prosjeka termalnog šuma u otporniku odeeđena je relacijom: <math>v_{{RMS}} = \sqrt { 4 k_B T R \Delta f },</math> gdje ''k_B'' = [[Boltzmannova konstanta]],<br> ''T'' = [[temperatura]],<br> ''R'' = otpor, i <math>\Delta f</math> je [[Frekventni opseg|širina frekvencijskog opsega]]: : <math> f</math>. === Šum udarca === {{Glavni|Šum udarca}} Šum udarca je tip [[Šum (elektronika)|elektronskog šuma]], koji nastaje kad je konačni broj čestica (kao što su [[elektron]]i u datom elektronskom kolu ili su [[foton]]i u optičkom uređaju) dovoljno mali da proizvede statičke fluktuacije signala. Šum udarca je [[Poasonov proces]], a nosioci naelektrisanja koji grade struju slijede [[Poasonova distribucija|Poasonovu distribuciju]]. Kvadrirani prosjek fluktuacija struje je: :<math>i_{{RMS}}=\sqrt{2\,e\,I\,\Delta f}</math> gdje ''e'' = [[Elementarni naboj|elementarno naelektrisanje]], a ''I'' = prosječna struja. Šum udarca je bijeli šum. === Trepereći šum === {{Glavni|Trepereći šum}} Trepereći šum je elektronski šum sa <math>1/ƒ</math> frekventnim spektrom; pri porastu <math>f</math>, šum se smanjuje, i obrnuto. Trepereći šum dolazi iz raznih izvora, kao što su nečistoće u provodnom kanalu, generiranja i [[Generiranje i kombinacija nosača|rekombinacije]] šuma u [[tranzistor]]u, usljed osnovne struje, itd. Taj šum se izbjegava [[Modulacija|modulacijom]] signala na višoj frekvenciji, kao naprimjer upotrebom [[Fiksno pojačalo|fiksnog pojačala]]. === Šum okoline === [[Datoteka:Analyse thermo gravimetrique bruit.png|thumb|desno|300 px|Šum u [[Termogravimetrijska analiza|termogravimetrijskoj analizi]].<br>Niža razina šuma u sredini grafikona je posljedica manje ljudske aktivnosti i buke okoline, tokom noći]]. [[Šum okoline]] dolazi iz okoline analitičkog instrumenta. Izvori elektromagnetne buke su [[dalekovodi]], [[radio]] i televizijske stanice, [[bežični uređaj]]i, [[Sijalica|kompaktne fluoroscentne lampe]]<ref>{{cite web| title=Health Concerns associated with Energy Efficient Lighting and their Electromagnetic Emissions | publisher=Trent University, Peterborough, ON, Canada | access-date=12. 11. 2011 | url=http://www.emrpolicy.org/science/forum/08_havas_cfl_scenihr.pdf}}</ref> i [[električni motor]]i. Mnogi od tih izvora šuma imaju uzak opseg i stoga se mogu izbjeći. Toplotna i [[vibraciona izolacija]] mogu da budu neophodni za neke instrumente. === Redukcija šuma === Redukcija šuma se može ostvariti preko [[hardver]]a ili [[softver]]a. Primjeri hardverskog smanjenja šuma su upotreba oklopljenih kablova, [[Analogni filter|analognog filtriranja]] i modulacije signala. Primjeri softverske redukcije šuma su [[digitalno filtriranje]], zajednički prosjek i raspoložive metode [[korelacija|korelacije]]. == Primjena == Glavnina analitičkog hemijskog istraživanja je u velikoj mjeri određena potencijalima metoda (senzitivnost, selektivnost, robusnost, [[linearni opseg]], tačnost, preciznost i brzina) i utroškom (kupovina, rad, trening, vrijeme i prostor). Među glavnim granama savremene analitičke atomske spektrometrije, najraširenija i najopćija je [[masena spektrometrija]].<ref>{{cite journal |doi=10.1070/RC2006v075n04ABEH001174 |title=Prospects in analytical atomic spectrometry |year=2006 |last1=Bol'Shakov |first1=Aleksandr A |last2=Ganeev |first2=Aleksandr A |last3=Nemets |first3=Valerii M |journal=Russian Chemical Reviews |volume=75 |issue=4 |pages=289}}</ref> U direktne elementarne analize čvrstih uzoraka. Novi metodski lideri su masena spektroskopija [[Laser|laserom induciranog raspada]], [[Laserska ablacija|laserske ablacije]] i srodne tehnike sa transferom proizvoda laserske ablacije u [[Induktivno spregnuta plazma|induktivno spregnutu plazmu]]. Uspjesi u dizajnu diodnih lasera i optičkih parametarskih oscilatora podstiču dalji razvoj fluorescentne i ionizacione spektrometrije, a isto tako apsorpcijskih tehnika, kada se očekuje povećanje korištenja optičkih šupljina s ciljem produživanja efektivnog apsorpcionog puta. Upotreba metoda baziranih na plazmi, a laserima se povećava. Interes za absolutnu (nestandardnu) analizu je posebno uznapredovao u emisijskoj spektrometriji. Veliki napori se ulažu u kompresiranje analitičkih tehnika do veličine [[čip]]a. Iako postoji mali broj primjera takvih sistema koji su konkurentni tradicionalnim analitičkim tehnikama, potencijalne prednosti obuhvataju veličinu/portabilnost, brzinu i trošak. Hemija na mikro skali smanjuje količine korištenih hemikalija. Mnoga od unapređenja ovih metoda pospješuju analizu bioloških sistema. Primjeri brzo rastućih polja u ovoj oblasti su: * [[Genomika]] – [[DNK sekvenciranje]] i njima srodna i povezana istraživanja. [[DNK analiza|Genetski otisci prstiju]] i [[DNK mikročip]] su važni i alati i istraživačka polja. * [[Proteomika]] – analiza proteinskih koncentracija i modifikacija, posebno u odgovoru na različite [[stres]]ove, u različitim fazama razvoja, ili različitim dijelovima tijela. * [[Metabolomika]] – slična je proteomici, ali se bavi metabolitima. * [[Transkriptomika]] – iRNK i njoj srodno polje transkripcije [[Genetički kod|genetičkog koda]]. * [[Lipidomika]] – [[lipid]]i i njima srodana područja; * Peptidomika - peptidi i njima srodne oblasti; * Metalomika - slična je proteomici i metabolomici, ali proučava koncentracije [[metal]]a, posebno njihovog vezanja za proteinske i druge molekule. Analitička hemija ima odlučujuću ulogu u razumijevanju osnovnih prirodnih nauka i u mnoštvu njihovih primjena, kao što su [[biomedicina]], ekološko praćenje, kontrola kvaliteta industrijske proizvodnje, niz [[Forenzika|forenzičkih]] procedura, itd. Nedavni razvoj kompjuterske automatizacije i nove informacijske tehnologije je proširio mogućnosti primjene analitičke hemije u brojnim novim pravcima bioloških nauka. Naprimjer, automatizirane mašine za [[DNK sekvenciranje]] su bile osnova za završetak projekata ljudskog genoma iz čega je nastalo polje [[Genetika|genetsko]] polje [[genomika]]. Identifikacija proteina i sekvenciranje peptida masenom spektrometrijom je otvorilo novi pravac [[Proteomika|proteomike]]. Analitička hemija je bila nezamjenljiva u razvoju [[Nanotehnologija|nanotehnologije]]. Instrumenti za karakterizaciju površina, [[elektronski mikroskop]]i, elektronski stereoskani i mikroskopi skenirajućih sondi su, uz hemijsku karakterizaciju, omogućili vizualizaciju atomske strukture. == Također pogledajte == * [[Mjeriteljstvo]] * [[Mjerna nesigurnost]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Analytical chemistry}} * [http://arjournals.annualreviews.org/loi/anchem Annual Review of Analytical Chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090119171427/http://arjournals.annualreviews.org/loi/anchem |date=19. 1. 2009 }} * http://www.analyticalsciences.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011105650/http://www.analyticalsciences.org/ |date=11. 10. 2016 }}. * http://rsc.org/Gateway/Subject/Analytical/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017135745/http://rsc.org/Gateway/Subject/Analytical/ |date=17. 10. 2012 }}. * {{Dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Naturwissenschaften/Chemie/Analytik/}} * https://www.gdch.de/netzwerk-strukturen/fachstrukturen/analytische-chemie.html Fachgruppe Analytische Chemie] der Gesellschaft Deutscher Chemiker * https://web.archive.org/web/20121229044730/http://www.aktuelle-wochenschau.de/2005/index05.htm aktuelle Wochenschau] - Neuigkeiten aus der analytischen Forschung * http://www.lectures4you.de/fachbereiche.php?Fachgebiet=Chemie&Fachbereich=Analytische%20Chemie {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314155636/http://lectures4you.de/fachbereiche.php?fachbereich=analytische%20chemie&fachgebiet=chemie |date=14. 3. 2016 }} * http://www.chem-astu.ru/chair/study/anchem/ * http://www.uspkhim.ru/php/paper_rus.phtml?journal_id=rc&paper_id=1174 * http://www.chemport.ru/chemical_encyclopedia_letter_a.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120225234706/http://www.chemport.ru/chemical_encyclopedia_letter_a.html |date=25. 2. 2012 }} {{Granehemije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Analitička hemija]] [[Kategorija:Nauka o materijalima]] lk92akvatwi8fz05t12ajr2qljv0zsz 0 91983 3924895 3554325 2026-09-14T10:09:07Z Canercana 185718 Nadodao sam bitne informacije o povjesnim ličnostima s ovih područja 3924895 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | naziv = Bačvice | naselje_vrsta = Gradski kotar | slika_skyline = Bacvice.jpg | slika_veličina = 300px | slika_opis = Plaža Bačvice | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Hrvatska}} | podjela_vrsta1 = Županija | podjela_ime1 = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] | podjela_vrsta2 = Grad | podjela_ime2 = [[Split]] | površina_ukupno_km2 = 1,19 | stanovništvo_ukupno = 3.347 | stanovništvo_gustoća_km2 = 2.812 | vođa_titula = Predsjednik vijeća | vođa_ime = Edo Unković }} '''Bačvice''' su stambena četvrt i gradski kotar grada [[Split]]a, [[Hrvatska]], ali i ime plitke pješčane [[plaža]] odnosno [[uvala|uvale]] po kojoj je predio poznat.<ref>{{Cite web|url=https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/zanimljivosti-o-splitskim-kvartovima---681409.html|title=Koliko znate o Splitu? Zanimljivosti o kvartovima najlipšeg grada na svitu|website=Punkufer.hr|access-date=11. 11. 2023}}</ref> Gradski kotar Bačvice u kojem je i ujedino Marko Mandarić glavni smješten je između [[more|mora]] i Zvonimirove ulice, zatim omeđen Poljičkom cestom sa [[sjever]]a, Bušićevom ulicom, Zajčevom ulicom i Putem Trstenika sa [[istok]]a te gradskom lukom sa [[zapad]]a. Uvala Bačvice duga je 600 [[m]] od kojeg pješčani dio zauzima 180 m, a ostatak uvale čini [[beton]]irano [[šetalište]]. Plaža na Bačvicama je kultno [[picigin]]sko igralište na kojem se svake godine održava [[Svjetsko prvenstvo u piciginu]]. Tokom proljeća 2009. gradska uprava je odlučila nasuti još malo materijala na ovu poznatu pješčanu plažu, što je zaustavljeno negodovanjem građana, ali šteta na plaži je već učinjena, prekrasan pijesak je uništen. [[Datoteka:Wise decisionin Split.jpg|mini|left|300px|Nasipanje Bačvica]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Plaže]] [[Kategorija:Split]] huegxxyf5zkmte6wgebdw0p1f7v6de4 0 130760 3924875 3805781 2026-09-13T20:21:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924875 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Adrian Monk-small.jpg|mini|desno|250px|Adrian Monk u karakterističnom odijelu, koje odaje njegovu napetost, "zategnutost", "stisnutost" (UVIJEK zakopčan do grla).]] '''Adrian Monk''' glavni je lik [[SAD|američke]] [[kriminalistički|kriminalističke]] [[televizijska serija|TV-serije]] ''[[Monk]]'' koju prikazuje ''USA Network'', a tumači ga izvrsni [[Tony Shalhoub]]. On je poznati bivši detektiv iz Odjela za ubistva policije [[San Francisco|San Franciska]]. Pati od ozbiljnog [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP) i mnogobrojnih [[fobija]] koje su se još i pojačale nakon ubistva njegove žene Trudy, što je rezultiralo njegovom suspenzijom iz policije. Radi kao privatni policijski konsultant za ubistva i ide na terapiju s krajnjim ciljem da prebrodi svoju tugu, savlada svoj poremećaj i fobije i bude vraćen u službu detektiva. Koautor serije '''David Hoberman''' kaže da je ovaj lik djelomično zasnovao na samom sebi, kao i na drugim fikcionalnim detektivima, npr., [[Columbo (serija)|poručniku Columbu]] i [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]]. Ostali kandidati za ulogu bili su [[Dave Foley]], [[John Ritter]], [[Henry Winkler]], [[Stanley Tucci]], [[Alfred Molina]] i [[Michael Richards]]. USA Network na kraju je odabrao Shalhouba jer su osjećali da on može "Monkov humor i strast prenijeti u život".<ref>Battaglio, Stephen (16. 8. 2002), [http://www.nydailynews.com/archives/entertainment/2002/08/16/2002-08-16_a_detective_story_with_som_t.html "A Detective Story With Som Twists Monk: ABC loss was cable's gain"]{{Mrtav link}}, ''New York Daily News''; preuzeto: 25. 12. 2008.</ref> Tucci i Molina pojavili su se kao gosti u seriji (prvi u "[[G. Monk i glumac]]", a drugi u "[[G. Monk i goli čovjek]]"). I Monk i Shalhoub dobili su mnoga priznanja. Monk je uvršten u listu 100 najvećih TV-likova svih vremena po izboru magazina ''Bravo'', a Shalhoub je osvojio mnoge nagrade, uključujući ''[[Zlatni globus]]'', tri ''[[Emmy nagrada|Emmyja]]'' i dvije nagrade Ceha filmskih glumaca. == Razvoj lika == === Kreiranje === Monk je originalno zamišljen kao "šašaviji i fizičkiji" [[inspektor Clouseau|clouseauovski]] tip lika.<ref>Erdmann & Block, str. 2.</ref><ref>Gillies, Judith (20. 6. 2003), [http://www.pittsburghpostgazette.com/TV/20030620monk0620fnp5.asp "TV Preview:'Monk' returns for more disorder-ly police work"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090118142843/http://www.pittsburghpostgazette.com/TV/20030620monk0620fnp5.asp |date=18. 1. 2009 }}, ''Pittsburgh Post-Gazette''; preuzeto: 25. 12. 2008.</ref><ref>Neumaier, Joe (24. 1. 2008), [http://www.theage.com.au/articles/2004/01/28/1075088060920.html "Monk Comes Clean"], ''The Age''; preuzeto: 20. 1. 2009.</ref> Međutim, Hoberman je došao na ideju o detektivu s OKP-om. To je bilo inspirirano njegovom ličnom borbom sa samodijagnosticiranim OKP-om; u intervjuu za ''Pittsburgh Post-Gazette'' izjavio je: "Poput Monka, ni ja nisam mogao hodati po pukotinama i morao sam dodirivati stubove. Nemam pojma zašto – ali ako ne bih uradio te stvari, desilo bi se nešto strašno." Ostale inspiracije iz svijeta fikcije jesu Columbo<ref>Stanley, Alessandra (18. 1. 2004), [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C04E0DD1330F93BA25752C0A9629C8B63&sec=&spon=&pagewanted=all "Television; Murder, He Mumbled"], ''The New York Times''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref><ref>Blum, David (5. 7. 2006), [http://www.nysun.com/arts/drama-without-much-mystery/35426/ "Drama Without Much Mystery"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126061621/http://nysun.com/arts/drama-without-much-mystery/35426 |date=26. 1. 2009 }}, ''The New York Sun''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> i Sherlock Holmes, a njegova opsesija čistoćom i urednošću možda je ''hommage'' [[Hercule Poirot|Herculeu Poirotu]]. Kao i Holmes (i povremeno Poirot), i Monk u pratnji ima pomoćnika s malo ili nimalo detektivskih sposobnosti, sličnog [[Dr. John H. Watson|dr. Watsonu]] ili kapetanu Hastingsu.<ref>Erdmann & Block, str. 6.</ref> Monkova dva glavna saveznika iz redova policije, [[Leland Stottlemeyer|kapetan Stottlemeyer]] i [[Randy Disher|poručnik Disher]], reminiscencija su na inspektora Lestradea i višeg inspektora Jappa (dobrodušne, ali neefikasne policijske saveznike Holmesa i Poirota). U dodatku na ovo, Monk ima brata čije su sposobnosti još nevjerovatnije od njegovih, u stilu Mycrofta Holmesa.<ref>Erdmann & Block, str. 5.</ref><ref>Stark, Template (24. 1. 2004), [http://blogcritics.org/archives/2004/01/24/230705.php. "Brother Bill Maher and Monk"]{{Mrtav link}}, ''Blogcritics''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> Kad je pokušavao smisliti moguće ime za lik, koautor '''Andy Breckman''' odlučio je potražiti "jednostavno i jednosložno prezime". === Odabir glumca === [[Datoteka:Tony Shalhoub.jpg|mini|desno|250px|Shalhoub je odabran za ulogu jer su producenti osjećali da on može "Monkov humor i strast prenijeti u život".]] Hoberman je otkrio da su audicije za odabir glumca bile "deprimirajuće".<ref>Erdmann & Block, str. 3.</ref> Izvršni potpredsjednik ''USA Networka'' Jeff Wachtel izjavio je da je potraga za pravim glumcem za ulogu Monka bila "pakao".<ref>Erdmann & Block, str. 4.</ref> Nakon 2 godine rada na razvoju serije, [[filmski producent]]i još uvijek nisu bili našli glumca koji bi igrao ulogu. Iako je u razmatranju bio Michael Richards, distributori serije, [[American Broadcasting Company|ABC]] i [[Touchstone]], zabrinuli su se da bi mu publika "dodijelila" više komičnu ulogu nakon njegove prethodne uloge [[Cosmo Kramer|Cosma Kramera]] u ''[[Seinfeld]]u''.<ref>Hoberman, David (2002), ''Monk, Season 1'', ''Mr. Monk and His Origins'' [DVD],'' Universal Studios''.</ref> Nakon što je odustao od ''Monka'', Richards je glumio u drugoj seriji o privatnom detektivu (''The Michael Richards Show''), koja je otkazana nakon samo šest epizoda.<ref>Tucker, Ken (15. 11. 2004), [http://nymag.com/nymetro/arts/tv/10407/ "Q&A With Michael Richards"], ''New York Magazine''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> Nakon što je [[scenarij]] za ''Monka'' prodan ''USA Networku'', ta TV-mreža razmatrala je malo glumaca za ulogu, uključujući Davea Foleyja i Johna Papera. == Osobnost == U scenariju za [[G. Monk i kandidat|pilot-epizodu]] Monk je opisan kao "[[Henrik VIII]] modernih dana", s tim što je Jevrej. U uvodnoj sceni te epizode Monk ispituje mjesto ubistva Nicole Vasques i pronalazi nekoliko važnih tragova, ali često prekida sam sebe razmišljajući naglas je li mu ostao uključen štednjak u kući tog jutra. U epizodi "[[G. Monk i Daredevil]]" Monk spominje da ima 312 fobija. Najjače od njih jesu: [[mizofobija]] (mikrobi), [[odontofobija]] (zubari), [[aihmofobija]] (oštri ili šiljati predmeti), laktofobija (mlijeko), [[emetofobija]] (povraćanje), [[nekrofobija]] (smrt), [[ofidiofobija]] (zmije), ohlofobija (gužve), [[akrofobija]] (visina), mikofobija (gljive), te strah od liftova, kako Monk navodi u epizodi "[[G. Monk i veoma, veoma star čovjek]]". U dodatku na to, nove fobije razvijaju se u naizgled nasumičnim intervalima, kao što je privremeni strah od ćebadi na kraju epizode "[[G. Monk pronalazi novog psihologa]]". Zbog prejakog straha od mikroba Monk ne dodiruje kvake na vratima i druge uobičajene predmete golim rukama, izbjegava kontakt s bilo čim prljavim i uvijek koristi higijenske maramice nakon fizičkog kontakta s ljudima, uključujući i najobičnije rukovanje.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_and_the_Candidate ''Mr. Monk and the Candidate''], Andy Breckman, ''Monk'', 12. 7. 2002, br. 1 & 2, sezona 1.</ref> Također ne može jesti hranu koju su dotakli drugi ljudi, kao što vidimo u epizodi [[G. Monk se zaljubljuje]] kad on i Leyla Zlatavich odu u restoran. {|class="toccolours" style="float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 90%; background:#c6dbf7; color:black; width:37em; max-width: 40%;" cellspacing="5" |style="text-align: left;"|''"Monk je živa legenda. Brz, briljantan, analitičan... s enciklopedijskim znanjem o raznim nekonvencionalnim i razvrstanim temama, od brava za vrata, [[hortikultura|hortikulture]], preko [[arhitektura|arhitekture]] do ljudske [[psihologija|psihologije]]."'' |- |style="text-align: left;"|(Breckmanov opis Monka)<ref>Erdmann & Block, p. 5</ref> |} Monkove fobije i poremećaj čine ga ovisnim o ličnom pomoćniku, tačnije, pomoćnici koja ga vozi gdje treba, obavlja kupovinu i uvijek ima zalihu higijenskih maramica pri ruci ("[[G. Monk upoznaje plejboja]]", "[[G. Monk ide na karneval]]" itd). Ona, također, aktivno učestvuje u organiziranju njegovog konsultantskog rada, a ponekad i sama istražuje slučaj.<ref>Franch, Valerie (22. 7. 2002), [http://www.popmatters.com/pm/review/monk "Monk, A 'Zen-Sherlock Holmes thing'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525091532/http://www.popmatters.com/pm/review/monk |date=25. 5. 2011 }}, ''PopMatters''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> Njegova prva pomoćnica, [[Sharona Fleming]] ([[Bitty Schram]]), samohrana je majka i medicinska sestra po profesiji. Policija San Franciska angažirala ju je da pomogne Monku da se oporavi od katatoničnog stanja u kojem je bio tri godine nakon Trudyinog ubistva. Nakon nekoliko godina odane službe, Sharona je napustila seriju polovinom treće sezone, vrativši se u [[New Jersey]] kako bi se opet udala za svog bivšeg muža Trevora.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_and_the_Red_Herring "Mr. Monk and the Red Herring"], Andy Breckman, ''Monk'', 21. 1. 2005, br. 10, sezona 3.</ref> Nakon njenog naglog odlaska, Monk slučajno upoznaje [[Natalie Teeger]] ([[Traylor Howard]]) (Natalie je bila žrtva provale i napada, pa je policija pozvala Monka da pomogne na tom slučaju), koju zapošljava kao svoju novu pomoćnicu na kraju iste epizode ("[[G. Monk i mamac]]"). Monk izvodi uzaludne i bezuspješne pokušaje da učini svijet "balansiranim".<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Gets_a_New_Shrink "Mr. Monk Gets a New Shrink"] Hy Conrad, ''Monk'', 11. 8. 2006, br. 7, sezona 5.</ref><ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Meets_His_Dad#ep70 "Mr. Monk Meets His Dad"], Tom Scharpling, Daniel Dratch, ''Monk'', [21. 11. 2006, br. 9, sezona 5.</ref> Opsjednut je [[simetrija|simetrijom]],<ref>Abernethy, Michael (26. 1. 2006), [http://www.popmatters.com/pm/review/monk-060126/ "Monk, Precarious"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090210082058/http://www.popmatters.com/pm/review/monk-060126/ |date=10. 2. 2009 }}, ''PopMatters''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> idući dotle da uvijek reže palačinke na kvadrate.<ref>"Mr. Monk's Other Brother", David Breckman, ''Monk'', 9. 1. 2009, br. 10, sezona 7.</ref> Jako preferira familijarnost i strog pristup u svojim aktivnostima. Kroz prvih 5 sezona on pije jedino ''Sierra Springs'' vodu, a kasnije i izmišljenu ''Summit Creek'', kroz posljednje tri sezone. Ustvari, u epizodi "[[G. Monk ide u Meksiko]]" nije okusio ni kap tečnosti nekoliko dana jer nigdje nije mogao pronaći ''Sierra Springs''. Monk, također, ima velikih poteškoća u standardnim socijalnim situacijama, pa je otišao dotle da je na ceduljice zapisao kratke rečenice iz svakodnevnog razgovora u pokušaju da se uspješno socijalizira.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Goes_to_the_Office#ep49 "Mr. Monk Goes to the Office"], Nell Scovell, ''Monk'', 29. 7. 2005, br. 4, sezona 4.</ref> Dok ga njegova opsesivna pažnja prema sićušnim detaljima društveno "sakati", to ga čini nadarenim detektivom i profilerom. Ima [[fotografsko pamćenje]] i može rekonstruirati čitave zločine na osnovu djelića detalja koji se njegovim kolegama čini nevažnim. Njegova metoda i zaštitni znak pri ispitivanju mjesta zločina, koji je Sharona zvala "njegov [[zen]] Sherlock Holmes fazon", jest da naizgled besciljno tumara oko mjesta zločina, povremeno dižući ruke kao kad se namješta kadar pri fotografiranju.<ref>Stewart, Susan (16. 9. 2007), [http://www.nytimes.com/2007/09/16/arts/television/16stew.html?_r=1 "Happy to Be Neurotic, at Least Once a Week"], ''The New York Times''; preuzeto: 16. 10. 2008.</ref> Shalhoub je objasnio da Monk to radi jer to "izolira i reže mjesto zločina na dijelove", uzrokujući da Monk gleda u dijelove mjesta zločina umjesto u cijelo. Monkovo delikatno mentalno stanje znači da njegovu sposobnost da radi mogu ozbiljno oštetiti razni faktori. Npr., u epizodi "[[G. Monk i štrajk komunalaca]]" smrad smeća spriječio ga je da lahko identificira osobu koja je ubila šefa sindikata komunalnih radnika Jimmyja Kusacka. Drugi primjer: kad je u jednoj epizodi došao na mjesto zločina koje je bilo u haosu, njegov prvi impuls jeste da izravna lampe, iako je često u mogućnosti da "isključi" svoje fiksacije kad ispituje leš ili sakuplja dokaz(e).<ref>Rosenberg, Howard (18. 10. 2002), [http://articles.latimes.com/2002/oct/18/entertainment/et-howard18 "A sleuth who fidgets his way to the bad guys"], ''Los Angeles Times''; preuzeto: 25. 12. 2008.</ref> Iako je u seriji za Monkovo mentalno stanje rečeno da je rezultat Trudyine smrti,<ref>Fitzgerald, Toni (17. 11. 2008), [http://www.medialifemagazine.com/artman2/publish/Cable_20/To_Adrian_Monk_bid_a_sweet_farewell.asp "To Adrian Monk bid a sweet farewell"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221091147/http://medialifemagazine.com/artman2/publish/Cable_20/To_Adrian_Monk_bid_a_sweet_farewell.asp |date=21. 2. 2009}}, ''Media Life Magazine''; preuzeto: 27. 2. 2009.</ref> on pokazuje znakove OKP-a i u prisjećanjima na djetinjstvo.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_and_Little_Monk#ep53 "Mr. Monk and Little Monk"], Joe Toplyn, ''Monk'', 26. 8. 2005, br. 8, sezona 4.</ref> Kako bi se nosio s poremećajem i fobijama, Monk sedmično posjećuje psihijatra (dr. '''Charles Kroger''' u prvih 6 sezona i dr. '''Neven Bell''' u posljednje dvije), a u nekim epizodama i dnevno.<ref>Associated Press (9. 4. 2008), [http://news.aol.com/entertainment/television/tv-news-story/ar/_a/character-actor-stanley-kamel-dies/20080409161909990001?ecid=RSS0001 "'Monk' Actor Stanley Kamel Dies at 65"], ''AOL''; preuzeto: 27. 2. 2009.</ref> == Pozadina == === Djetinjstvo i porodica === Monk je [[Wales|velškog]] porijekla, a rođen je 15. oktobra 1959. To vidimo u epizodi ''[[Sretan rođendan, g. Monk]]''. Roditelji su mu bili veoma strogi i ponašali su se previše zaštitnički. Monkov otac '''Jack Monk Sr.''' ([[Dan Hedaya]]) napustio je njega i porodicu kad je Adrian imao osam godina – otišao je po kinesku hranu i nikad se nije vratio. Adrian ima i [[agorafobija|agorafobičnog]] brata '''Ambrosea''' ([[John Turturro]]), s kojim nije bio u kontaktu sedam godina nakon Trudyine smrti.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_and_the_Three_Pies Mr. Monk and the Three Pies"], Tom Scharpling, Hy Conrad, Daniel Dratch, ''Monk'', 23. 1 2004, br. 11, sezona 2.</ref> Rekao je i da mu je majka umrla 1994.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_and_the_Big_Game#ep64 "Mr. Monk and the Big Game"], Jack Bernstein, ''Monk'', 21. 7. 2006, br. 3, sezona 5.</ref> U epizodi "[[G. Monk i tri pite]]" otkriveno je da je Monk bio ljut na Ambrosea što mu se nikad nije javio nakon Trudyine smrti. Kada se konačno ponovo sretnu, Ambrose priznaje da ga nije zvao jer je vjerovao da je on odgovoran za nesreću. Naime, Trudy je kupovala Ambroseu lijek protiv kašlja i bila je u garaži te prodavnice/apoteke kad je ubijena. Njihov otac ostao je tzv. "nevidljivi lik" sve do epizode "[[G. Monk susreće svog oca]]" u petoj sezoni. Jack je objasnio da se one noći nije vratio jer je u kineskom kolačiću našao poruku "Ostani uz svog čovjeka"; shvatio je to kao da treba poći svojim putem. Adrian mu u početku nije oprostio, ali se zbližava s njim dok mu je pomagao oko njegovih kamiondžijskih dužnosti. Na kraju epizode Jack uči Adriana da vozi bicikl - nešto što nije uradio kad je Adrian bio dijete jer nije bio tu. Jack je također spomenuo da ima još jednog sina s drugom ženom - Jacka Jr.-a (Steve Zahn). Adrian se kasnije (u sedmoj sezoni) upoznaje s njim i pomaže da se oslobodi optužbi za ubistvo ("[[Drugi brat g. Monka]]"). === Trudyina smrt === Kroz cijelu seriju Monk oplakuje Trudy (Melora Hardin/Stellina Rusich) koja je ubijena 14. 12. 199]. autom-bombom za koju je vjerovao da je bila namijenjena njemu.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_vs._the_Cobra "Mr. Monk vs. the Cobra"], Andy Breckman, ''Monk'', 28. 1. 2005, br. 11, sezona 3.</ref> Njena smrt pogoršala je Monkov već postojeći OKP.<ref>Wilkerson, David B., [http://www.marketwatch.com/story/nbc-cable-entertaiment-networks-big-engagement-lifts-ad-sales "NBC cable networks' big engagement"] (11. 10. 2008), ''Marketwatch''; preuzeto: 16. 10. 2008.</ref><ref>Staff, (10. 4. 2008), [http://www.cbsnews.com/stories/2008/04/09/entertainment/main4004527.shtml "Shalhoub Pays Tribute To 'Monk' Co-Star"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524173114/http://www.cbsnews.com/stories/2008/04/09/entertainment/main4004527.shtml |date=24. 5. 2011 }}, ''CBS News''; preuzeto: 16. 10. 2008.</ref> Godinu dana nakon toga policija San Franciska dala mu je otpust zbog psiholoških razloga. Monk to zove "privremenom suspenzijom" i nada se da će biti vraćen na posao. Njegova tuga i bol zbog Trudyine smrti intenzivna je i prisutna svakog dana njegovog života; više je puta rekao da nikad nije uistinu sretan i da ne očekuje da će to ikad više biti.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Takes_a_Vacation#ep10 "Mr. Monk Takes a Vacation"], Hy Conrad, ''Monk'', 20. 9. 2002, br. 10, sezona 1.</ref> Od Trudyine smrti Monk radi kao savjetnik detektivâ iz policije San Franciska na različitim slučajevima. Kako serija ide dalje, Monk otkriva nekoliko stvari u njegovoj stalnoj potrazi za Trudyinim ubicom.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Takes_Manhattan "Mr. Monk Takes Manhattan"], Andy Breckman, ''Monk'', 18. 6. 2004, br. 1, sezona 3.</ref> Otkrio je da je bomba zaista bila namijenjena Trudy, a ne njemu i da ju je napravio Warrick Tennyson (Frank Collison)<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Goes_to_Jail "Mr. Monk Goes to Jail"], Chris Manheim, Hy Conrad, ''Monk'', [[5. mart|5. 3.]] 2004, br. 16, sezona 2.</ref> koga je unajmio šestoprsti čovjek po imenu Frank Nunn (Courtney Gains).<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Mr._Monk_Is_On_The_Run "Mr. Monk is on the Run"], Tom Scharpling, Hy Conrad, Daniel Dratch, ''Monk'', br. 15 i 16, sezona 6.</ref> U dvodijelnom finalu šeste sezone ("[[G. Monk je u bijegu]]") Monk konačno pronalazi Nunna koji tvrdi da je i on samo još jedan pijun u većoj igri i da nema pojma zašto je Trudy ubijena. Za ovo se ispostavilo da je dio veće namještaljke u kojoj Nunn postavlja još jednu bombu, a zatim namješta Monku njegovo ubistvo; ubijen je prije nego što ga je Monk mogao predati na hapšenje i uvjeriti ga da mu otkrije ime čovjeka koji ga je unajmio da ubije Trudy. Kad Monka oslobode optužbi za Nunnovu smrt, policija pronalazi Nunnovu korespondenciju koja datira iz vremena Trudyine smrti. Ne otkriva se nijedno ime, ali se upućuje na osobu koja je odgovorna za sve: "Sudija". Trudy je rodila kćerku, Molly Evans, 2. januara 1983, prije nego što je upoznala Adriana. Da nije bila dana na usvajanje i da Trudy nije ubijena, to bi Adriana tehnički učinilo Mollyinim očuhom. == Prijem == === Prijem kritike === Kritika je pozitivno reagirala na lik Adriana Monka. Howard Rosenberg iz ''Los Angeles Timesa'' nazvao je Monka "najoriginalnijim TV-detektivom ikad". U osvrtu na pilot-epizodu Tim Goodman iz ''San Francisco Chroniclea'' rekao je: "Sa svojom prošlošću i 'problemom' koji izaziva saosjećanje, ali koji je istovremeno i duhovit Monk je postao jedan od najomiljenijih TV-likova i nosi seriju koja je, da budemo iskreni, sva prošarana nevjerovatnostima i jednostavnošću".<ref>Goodman, Tim (19. 6. 2003), [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/06/19/DD295110.DTL "Compulsively watchable/ Tony Shalhoub's phobic crime-solver has made 'Monk' a surprise hit", ''San Francisco Chronicle''; preuzeto: 1. 2. 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050326194444/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/06/19/DD295110.DTL |date=26. 3. 2005 }}</ref> Monk se nalazi na 99. mjestu liste 100 najvećih TV-likova svih vremena magazina ''Bravo''.<ref>"Part 1". David Leaf, John Scheinfeld, ''The 100 Greatest TV characters'', ''Bravo''.</ref> Shalhoubova glumačka izvedba također je dobila pohvale.<ref>Lacey, Gordon (8. 7. 2008), [http://www.tvguide.com/dvd-news/Monk-Season-6-9084.aspx "Monk Season 6 — Review"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013205615/http://www.tvguide.com/dvd-news/Monk-Season-6-9084.aspx |date=13. 10. 2008 }}, ''TV Guide''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref><ref>Bianco, Robert (7. 12. 2002), [http://www.usatoday.com/life/television/2002/2002-07-12-shalhoub.htm "Shalhoub shines in quirky cop show"], ''USA Today''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> Michael Sauter iz ''Entertainment Weeklyja'' nazvao je Shalhoubovu izvedbu "originalnom i sjajnom".<ref>Sauter, Michael (18. 6. 2008), [http://www.ew.com/ew/article/0,,649844,00.html "Monk: Season One", ''Entertainment Weekly''; preuzeto: 25. 12. 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426035832/http://www.ew.com/ew/article/0,,649844,00.html |date=26. 4. 2009 }}</ref> Nancy Franklin iz ''The New Yorkera'' rekla je da je Shalhoub "briljantan u prikazivanju tenzije između Monkove želje da savlada svoj poremećaj i njegove zagrižene odbrane svog ponašanja".<ref>Franklin, Nancy (7. 7. 2003), [http://www.newyorker.com/archive/2003/07/07/030707crte_television "Magnificent Obsession"], ''The New Yorker''; preuzeto: 25. 12. 2008.</ref> Michael Abernethy iz ''PopMattersa'' opisao je Shalhoubovu izvedbu "izuzetnom", a Melanie McFarland iz ''Seattle Post-Intelligencera'' navodi da je Shalhoub "pažljiv i nijansiran glumac".<ref>McFarland, Melanie (18. 6. 2004), [http://www.seattlepi.com/tv/178359_tv18.html "Monk ushers in a killer new season"], ''Seattle Post-Intelligencer''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> Alan Sepinwall iz ''Star-Ledgera'' opisao je Shalhouba kao "savršenog glumca" za ovu ulogu.<ref>Sepinwall, Alan (29. 5. 2008), [http://blog.nj.com/alltv/2008/05/sepinwall_on_tv_in_plain_sight.html "Sepinwall on TV: 'In Plain Sight' review"], ''Star-Ledger''; preuzeto: 28. 12. 2008.</ref> === Nagrade === Shalhoub je dobio razne nagrade i nominacije za svoju izvedbu u ''Monku''. Nominiran je za ''[[Emmy nagrada|Emmyja]]'' za najboljeg glavnog glumca u humorističnoj seriji svake godine u periodu od [[2003]]. do [[2010]], osvojivši tu nagradu 2003, [[2005]].<ref>Staff ([[23. august|23. 8.]] 2006), [http://www.etonline.com/tv/2006/08/36757/index.html "Emmy Spotlight: The Men of Comedy"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}, ''Entertainment Tonight'' (''CBS Studios Inc.''); preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> i 2006. Shalhoub je 2003. osvojio i ''[[Zlatni globus]]'' za najboljeg glumca u humorističkoj seriji ili mjuziklu;<ref>Staff (20. 1. 2003), [http://english.peopledaily.com.cn/200301/20/eng20030120_110459.shtml "'The Hours' Wins Best Film Drama Golden Globes"], ''People Daily''; preuzeto: 27. 12. 2008.</ref> nominiran je u istoj kategoriji 2004, 2005, 2007. i 2009.<ref>[http://www.goldenglobes.org/nominations/year/2006 "Hollywood Foreign Press Association 2007 Golden Globe Awards For The Year Ended December 31, 2006"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319094910/http://www.goldenglobes.org/nominations/year/2006 |date=19. 3. 2008 }}, ''HFPA'', 2006; preuzeto: 4. 5. 2008.</ref><ref>Williams, Don (11. 12. 2008), [http://www.buddytv.com/articles/true-blood/golden-globes-true-bloodmad-me-25190.aspx?pollid=3001406&answer=3004694#poll3001406 "Golden Globes: 'True Blood','Mad Men' Among Nominees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214153122/http://www.buddytv.com/articles/true-blood/golden-globes-true-bloodmad-me-25190.aspx?pollid=3001406&answer=3004694#poll3001406 |date=14. 2. 2009}}, ''BuddyTV''; preuzeto: 11. 12. 2008.</ref> Također je dobio i nagradu ''Udruženja filmskih glumaca'' za izvanrednu izvedbu glumca u humorističkoj seriji 2004. i 2005, a nominiran je u istoj kategoriji 2003, 2007, 2008. i 2009. == Bilješke == {{refspisak|2}} == Reference == * {{cite book | author1 = Erdmann, Terry J.| author2 = Block, Paula M. | title =Monk: The Official Episode Guide | url = https://archive.org/details/monkofficialepis0000erdm| publisher=St. Martin's Griffin | date = juli 2006 | isbn = 0312354614 }} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/character/ch0023000/ Adrian Monk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101003144927/http://www.imdb.com/character/ch0023000/ |date=3. 10. 2010 }} na IMDB-u * [http://tviv.org/Monk/Adrian_Monk Adrian Monk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101212053829/http://tviv.org/Monk/Adrian_Monk |date=12. 12. 2010 }} na TVIV {{Monk}} [[Kategorija:Monk]] ob4v3hwkpwvy72mb8a7o99f6l4whdio 0 175846 3924865 3854062 2026-09-13T15:50:17Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:President_Mohamed_Morsi.jpg|President_Mohamed_Morsi.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Mohamed Morsi|]]. 3924865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Muhammed Mursi | slika = | redoslijed = Predsjednik Egipta | vrijeme_na_vlasti = [[30. juni]] [[2012]] – [[3. juli]] [[2013.]] | prethodnik = [[Hosni Mubarak]] | nasljednik = Abdel Fattah el-Sisi | redoslijed2 = Član parlamenta | vrijeme_na_vlasti2 = 2000 - 2005 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|8|20}} | mjesto_rođenja = Šerkijja, Egipat | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2019|6|17|1951|8|20}} | mjesto_smrti = [[Kairo]], [[Egipat]] | politička_stranka = [[Stranka slobode i pravde]] | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | web_stranica = }} '''Muhammed Mursi Isa el-Ajjat''' <ref name=Minber.ba> Saff,br. 320; 2012, Prvi slobodni izbori za predsjednika Republike Egipat, http://minber.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=10984:prvi-slobodni-izbori-za-predsjednika-republike-egipat&catid=57:drutvo-i-politika&Itemid=82 </ref>(20. august 1951, Šerkijja, sjeverni Egipat - 17. juni 2019. Kairo, Egipat) bio je prvi demokratski i slobodno birani predsjednik [[Egipat|Egipta]]. Bio je predsjednik Stranke slobode i pravde, stranke koja je pobijedila na parlamentarnim izborima. Kao predsjednik, Morsi je u novembru 2012. izdao privremenu ustavnu deklaraciju koja mu je u stvari dala neograničena ovlaštenja i moć da [[Legislacija|donosi zakone]] bez [[Sudstvo Egipta|sudskog]] nadzora ili revizije njegovih akata kao preventivni potez protiv očekivanog raspuštanja [[Egipatska ustavotvorna skupština 2012|druge konstitutivne skupštine]] od strane sudije iz ere [[Istorija Egipta pod Hosnijem Mubarakom|Mubaraka.]] <ref>{{Cite news|last=Sheikh|first=David D. Kirkpatrick and Mayy El|title=President Morsi in Egypt Seizes New Powers|url=https://www.nytimes.com/2012/11/23/world/middleeast/egypts-president-morsi-gives-himself-new-powers.html|access-date=19 June 2018|language=en}}</ref> Mursija je sa vlasti zbacila vojska 3. jula 2013., nakon masovnih protesta protiv njegove vladavine.<ref name=drzavni_udar1>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/egipat-uzivo-svrgnut-muhamed-mursi{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> 1. septembra 2013. godine, pokrenuto je suđenje zbog optužbi za podsticanje na smrtonosno nasilje. <ref>[http://www.usatoday.com/story/news/world/2013/09/01/egypt-morsi-trial/2753587/ Egypt's Morsi to be tried for inciting violence] USA Today </ref> On je također imao suđenje za podsticanje na ubistvo, <ref>[http://english.ahram.org.eg/News/85409.aspx Frequently Asked Questions about Egypt's Morsi trial] Ahram Online </ref> špijunažu, <ref>[http://www.dailynewsegypt.com/2013/12/18/prosecutor-general-orders-morsi-tried-for-espionage-along-with-brotherhood-leaders/ Prosecutor general orders Morsi tried for espionage along with Brotherhood leaders] Daily News Egypt </ref> i udruživanje radi vršenja djela terorizma. <ref>[http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2013/12/egypt-morsi-charged-with-terrorist-acts-20131218131959978322.html Egypt's Morsi charged with 'terrorist acts'] Al Jazeera </ref> Osuđen je bio na 20 godina zatvora, ali je oslobođen optužbe za ubistvo, 21 aprila 2015. <ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/egypt/11551442/Egypts-Mohammed-Morsi-sentenced-to-20-years-in-jail.html Egypt's Mohammed Morsi sentenced to 20 years in jail] The Telegraph </ref> 16. maja 2015 osuđen je na smrt od strane egipatskog suda zbog njegove uloge u bijegu iz zatvora [[Wadi el-Natrun]] za vrijeme revolucije 2011. godine, iako je sud izjavio da će izreći svoju konačnu odluku 2 juna. <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-32763215 Mohammed Morsi: Egypt's ex-leader sentenced to death] BBC News </ref> Prema službenim inofrmacijama egipatskih vlasti umro je 17. juna 2019. godine, u sudnici, nakon što mu je pozlilo tokom sudskog procesa koji se vodio protiv njega. == Biografija == === Edukacija === Studirao je inžinjerstvo na Kairskom univerzitetu, gdje je 1978. godine magistrirao [[Metalurgija|metalurgiju]]. Svoje obrazovanje nastavlja u SAD. Doktorirao je na Kalifornijskom državnom univerzitetu (University of Southern California) 1982. godine, gdje je i predavao do 1985. Od 1985 do 2010 radio je kao profesor na "University of Zagazig" u Egiptu.<ref name=Biografija>Oficijelna Web-stranica Muslimanske braće ,http://www.ikhwanweb.com/article.php?id=29964 (Tekst na Engleskom jeziku)</ref> === Politika === Muhammed Mursi je se 1977. godine prikljucio [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskoj braći]]<ref name=mcclatchydc.com>Morsi inaugurated in Egypt, http://www.mcclatchydc.com/2012/06/30/154524/morsi-inaugurated-in-egypt.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120702182002/http://www.mcclatchydc.com/2012/06/30/154524/morsi-inaugurated-in-egypt.html |date=2 Juli 2012 }} (Tekst na Engleskom jeziku)</ref>. Mubarakov režim nije dopuštao ovom pokretu osnivanje sopstvene stranke, tako da su se njihovi kandidati morali kandidirati kao nezavisni kandidati. Muhammed Mursi uspijeva da u parlamentarnim izborima 2000. godine kao nezavisni kandidat uđe u parlament. Njegov angažman je toliko dobar, da biva biran za najboljeg parlamentarca na svijetu 2000-2005 godine<ref name=Biografija />. Kao aktivni član Muslimanske braće, Muhammed Mursi učestvuje u više demonstracija protiv Mubarakovog režima i biva više puta hapšen. Nakon [[Hosni Mubarak|Mubarakovog]] pada, Muslimanska braća osnivaju svoju stranku "[[Stranka slobode i pravde]]" i biraju Muhammeda Mursija za svog vođu. Kao takav kandidira se za predsjednika Egipta i pobjeđuje u prvim slobodnim i demokratskim izborima sa ukupno 51,7% glasova. ==Internet stranice== [http://www.fjponline.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111227104046/http://www.fjponline.com/ |date=27. 12. 2011 }} - Stranka slobode i pravde == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Mohamed Morsi}} {{DEFAULTSORT:Morsi, Mohamed}} [[Kategorija:Egipatski političari]] [[Kategorija:Egipatski predsjednici]] [[Kategorija:Biografije, Šerkijja]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Umrli 2019.]] b7hcwdhgngqrwxtc53o0zvvch0mu7u3 0 320362 3924894 3875782 2026-09-14T10:03:47Z Canercana 185718 dodao sam osobe bitne za povjest kaštelana 3924894 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kaštela |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Kaštela |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Croatia Split Airport Aerial Photograph 1.jpg |opis_slike = avionski snimak Kaštela i [[Aerodrom Split|splitskog aerodroma]] |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Kaštela (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 32| širina_sekundi = 50| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 25| dužina_sekundi = 36| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 57.67 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 37794 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 670.48 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Denis Ivanović |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21212 |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.kastela.hr/ Grad Kaštela] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Kaštela''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. ivan brnas je najjači tu ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Kaštela. Sjedište grada je u naselju [[Kaštel Sućurac]]. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kaštela)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kaštela)|popisu stanovništva 2021]]. godine, grad Kaštela je imao 37.794 stanovnika, od čega u gradskom sjedištu [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] 6.544. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 5.097 || 5.829 || 5.981 || 6.582 || 7.286 || 7.460 || 8.346 || 8.895 || 9.731 || 11.036 || 13.526 || 18.805 || 24.328 || 29.168 || 34.103 || 38.667 || 37.794 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Kaštela. Od 1948. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu [[Split]]u.''</small> ==Naselja== Grad Kaštela obuhvata sedam povezanih naselja u prostoru između [[Split]]a i [[Trogir]]a, na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. To su: {| class="wikitable sortable" |- ! naselje || fotografija |- | [[Kaštel Gomilica]] || [[Datoteka:Kastel Gomilica, vstupni most.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Kambelovac]] || [[Datoteka:Kastel Kambelovac, obranna vez z 16. stol.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Lukšić]] || [[Datoteka:Kaštel Lukšić.JPG|100px]] |- | [[Kaštel Novi]] || [[Datoteka:Kastel Novi, parcik a kostelni vez z 12. stol.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Stari]] || [[Datoteka:Kaštel Stari.JPG|100px]] |- | [[Kaštel Sućurac]] || [[Datoteka:Kaštel Sućurac 002.jpg|100px]] |- | [[Kaštel Štafilić]] || [[Datoteka:Kaštel Štafilić.JPG|100px]] |- |} == Također pogledajte == * [[Dalmacija]] * [[Aerodrom Split]] * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Kaštela}} {{Splitsko-dalmatinska županija}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Kaštela|*]] sk9ylsimucf348hscre5kxuroljmcmy 0 355110 3924869 3887141 2026-09-13T18:06:24Z Maiō T. 55505 Logo 3924869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska liga | trenutna_sezona = | logo = FIBA U18 EuroBasket logo.svg | piksela = 250px | sport = Košarka | osnovan = 1964 | ekipe = 16 | kontinent = [[Evropa]] ([[FIBA Evropa]]) | šampion = {{KOŠ-U|18|Njemačka}} (1. titula) | najviše_titula = {{KOŠ-U|18|Sovjetski Savez}} (8 titule) | web_stranica = [https://www.fiba.basketball/europe/u18/2024 www.fiba.com/europe/u18] }} '''Evropsko U-18 prvenstvo u košarci''', poznato i kao '''Evropsko juniorsko prvenstvo u košarci''', osnovano je 1964. Održavalo se svake dvije godine do 2002. Od 2004. održava se svake godine. == Divizija A == === Rezultati === {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%; width:100%" !rowspan=2 width=5%|Godina !rowspan=2 width=13%|Domaćin !colspan=3|Finale !colspan=3|Utakmica za treće mjesto |- !width=15%|Zlato !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Srebro !width=15%|Bronza !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- |1964.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1964.|detalji]]'' |{{ZID|Italija}}<br/>([[Napulj]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''62–41''' |{{KOŠ-U-big|18|Francuska}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''73–72''' |{{KOŠ-U-big|18|Bugarska}} |- style="background:#D0E6FF;" |1966.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1966.|detalji]] |{{ZID|Italija}}<br/>([[Porto San Giorgio]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''71–50''' |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''47–42''' |{{KOŠ-U-big|18|Čehoslovačka}} |- |1968.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1968.|detalji]] |{{ZID|Španija}}<br/>([[Vigo]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''82–73''' |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''53–44''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |- style="background:#D0E6FF;" |1970.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1970.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br/>([[Atina]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''80–48''' |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''62–57''' |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |- |1972.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1972.|detalji]] |{{ZID|Jugoslavija}}<br/>([[Zadar]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}}''' |'''89–65''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}} |'''73–60''' |{{KOŠ-U-big|18|Izrael}} |- style="background:#D0E6FF;" |1974.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1974.|detalji]] |{{ZID|Francuska}}<br/>([[Orléans]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}}''' |'''80–79''' |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''77–69''' |{{KOŠ-U-big|18|Švedska}} |- |1976.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1976.|detalji]] |{{ZID|Španija}}<br/>([[Santiago de Compostela]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}}''' |'''92–83''' |{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}} |{{KOŠ-U-big|18|ESP|1945}} |'''89–72''' |{{KOŠ-U-big|18|Bugarska}} |- style="background:#D0E6FF;" |1978.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1978.|detalji]] |{{ZID|Italija}}<br/>([[Roseto degli Abruzzi]], [[Teramo]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''104–100''' |{{KOŠ-U-big|18|ESP|1945}} |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |'''95–72''' |{{KOŠ-U-big|18|Bugarska}} |- |1980.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1980.|detalji]] |{{ZID|Jugoslavija}}<br/>([[Celje]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''83–81''' |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |{{KOŠ-U-big|18|Bugarska}} |'''96–90''' |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |- style="background:#D0E6FF;" |1982.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1982.|detalji]] |{{ZID|Bugarska}}<br/>([[Dimitrovgrad (Bugarska)|Dimitrovgrad]], [[Haskovo]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''97–87''' |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |{{KOŠ-U-big|18|Bugarska}} |'''84–73''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |- |1984.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1984.|detalji]] |{{ZID|Švedska}}<br/>([[Huskvarna]], [[Katrineholm]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}}''' |'''75–74''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |'''92–89''' |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |- style="background:#D0E6FF;" |1986.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1986.|detalji]] |{{ZID|Austrija}}<br/>([[Vöcklabruck]], [[Gmunden (grad),Gmunden]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}}''' |'''111–87''' |{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''83–53''' |{{KOŠ-U-big|18|Zapadna Njemačka}} |- |1988.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1988.|detalji]] |{{ZID|Jugoslavija}}<br/>([[Vrbas (općina)|Titov Vrbas]], [[Srbobran]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}}''' |'''84–75''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |{{KOŠ-U-big|18|Čehoslovačka}} |'''88–70''' |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |- style="background:#D0E6FF;" |1990.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1990.|detalji]] |{{ZID|Nizozemska}}<br/>([[Groningen]], [[Emmen (Nizozemska)|Emmen]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Italija}}''' |'''92–79''' |{{KOŠ-U-big|18|Sovjetski Savez}} |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |'''105–73''' |{{KOŠ-U-big|18|Rumunija}} |- |1992.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1992.|detalji]] |{{ZID|Mađarska}}<br/>([[Budimpešta]], [[Zalaegerszeg]], [[Szolnok]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|FRA}}''' |'''94–83''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |{{KOŠ-U-big|18|ZND}} |'''113–108''' |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |- style="background:#D0E6FF;" |1994.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1994.|detalji]] |{{ZID|Izrael}}<br/>([[Tel Aviv]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|LTU}}''' |'''73–71''' |{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}} |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |'''87–76''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |- |1996.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1996.|detalji]] |{{ZID|Francuska}}<br/>([[Auch]], [[Lourdes]], [[Tarbes]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}}''' |'''64–51''' |{{KOŠ-U-big|18|FRA}} |{{KOŠ-U-big|18|Jugoslavija}} |'''77–61''' |{{KOŠ-U-big|18|BEL}} |- style="background:#D0E6FF;" |1998.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1998.|detalji]] |{{ZID|Bugarska}}<br/>([[Varna]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ESP}}''' |'''81–70''' |{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}} |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |'''97–91''' |{{KOŠ-U-big|18|LAT}} |- |2000.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2000.|detalji]] |{{ZID|Hrvatska}}<br/>([[Zadar]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|FRA}}''' |'''65–64''' |{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}} |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |'''71–65''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |- style="background:#D0E6FF;" |2002.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2002.|detalji]] |{{ZID|Njemačka}}<br/>([[Ludwigsburg]], [[Esslingen (distrikt)|Esslingen]], [[Böblingen]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}}''' |'''74–72''' |{{KOŠ-U-big|18|SLO}} |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |'''82–67''' |{{KOŠ-U-big|18|LTU}} |- |2004.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2004.|detalji]] |{{ZID|Španija}}<br/>([[Zaragoza]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ESP}}''' |'''89–71''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |{{KOŠ-U-big|18|FRA}} |'''74–68''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |- style="background:#D0E6FF;" |2005.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2005.|detalji]] |{{ZID|SCG}}<br/>([[Beograd]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SCG}}''' |'''78–61''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |'''88–83''' |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |- |2006.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2006.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br/>([[Amaliada]], [[Olimpija]], [[Argostoli]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|FRA}}''' |'''77–72''' |{{KOŠ-U-big|18|LTU}} |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |'''92–83''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |- style="background:#D0E6FF;" |2007.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2007.|detalji]] |{{ZID|Španija}}<br/>([[Madrid]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SRB}}''' |'''92–89''' |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |{{KOŠ-U-big|18|LAT}} |'''74–72''' |{{KOŠ-U-big|18|LTU}} |- |2008.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2008.|detalji]] |{{ZID|Grčka}}<br/>([[Amaliada]], [[Pirgos, Elida|Pirgos]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|GRČ}}''' |'''57–50''' |{{KOŠ-U-big|18|LTU}} |{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}} |'''73–68''' |{{KOŠ-U-big|18|FRA}} |- style="background:#D0E6FF;" |2009.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2009.|detalji]] |{{ZID|Francuska}}<br/>([[Metz]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SRB}}''' |'''78–72''' |{{KOŠ-U-big|18|FRA}} |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |'''95–74''' |{{KOŠ-U-big|18|LTU}} |- |2010.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2010.|detalji]] |{{ZID|Litvanija}}<br/>([[Vilnius]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|LTU}}''' |'''90–61''' |{{KOŠ-U-big|18|RUS}} |{{KOŠ-U-big|18|LAT}} |'''75–49''' |{{KOŠ-U-big|18|SRB}} |- style="background:#D0E6FF;" |2011.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2011.|detalji]] |{{ZID|Poljska}}<br/>([[Wroclaw]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ESP}}''' |'''71–65''' |{{KOŠ-U-big|18|SRB}} |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |'''69–65''' |{{KOŠ-U-big|18|Italija}} |- |2012.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2012.|detalji]] |{{ZID|Litvanija}} ([[Vilnius]]) <br/> {{ZID|Latvija}} ([[Liepāja]]) |{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}} |'''88–76''' |{{KOŠ-U-big|18|LTU}} |{{KOŠ-U-big|18|SRB}} |'''66–56''' |{{KOŠ-U-big|18|RUS}} |- style="background:#D0E6FF;" |2013.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2013.|detalji]] |{{ZID|Latvija}}<br/>([[Liepāja]], [[Riga]] i [[Ventspils]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|TUR}}''' |'''81–74''' |{{KOŠ-U-big|18|Hrvatska}} |{{KOŠ-U-big|18|ESP}} |'''57–56''' |{{KOŠ-U-big|18|LAT}} |- |2014.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2014.|detalji]]'' |{{ZID|Turska}}<br/>([[Konya]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|TUR}}''' |'''85–68''' |{{KOŠ-U-big|18|SRB}} |{{KOŠ-U-big|18|HRV}} |'''75–71''' |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |- style="background:#D0E6FF;" |2015.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2015.|detalji]]'' |{{ZID|Grčka}}<br/>([[Volos]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|GRČ}}''' |'''64–61''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |{{KOŠ-U-big|18|LIT}} |'''74–49''' |{{KOŠ-U-big|18|BIH}} |- |2016.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2016.|detalji]]'' |{{ZID|Turska}}<br/>([[Samsun]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|FRA}}''' |'''75–68''' |{{KOŠ-U-big|18|ITA}} |{{KOŠ-U-big|18|LIT}} |'''74–68''' |{{KOŠ-U-big|18|NJE}} |- style="background:#D0E6FF;" |2017.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2017.|detalji]]'' |{{ZID|Slovačka}}<br/>([[Bratislava]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SRB}}''' |'''74–62''' |{{KOŠ-U-big|18|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|18|LIT}} |'''97–88''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |- |2018.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2018.|detalji]]'' |{{ZID|Latvija}}<br/>([[Liepāja]], [[Riga]], [[Ventspils]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SRB}}''' |'''99–90''' |{{KOŠ-U-big|18|LAT}} |{{KOŠ-U-big|18|FRA}} |'''79–70''' |{{KOŠ-U-big|18|RUS}} |- style="background:#D0E6FF;" |2019.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2019.|detalji]]'' |{{ZID|Grčka}}<br/>([[Volos]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ŠPA}}''' |'''57–53''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |{{KOŠ-U-big|18|SLO}} |'''81–57''' |{{KOŠ-U-big|18|GRČ}} |- |2022.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2022.|detalji]]'' |{{ZID|Turska}}<br/>([[İzmir]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ŠPA}}''' |'''68–61''' |{{KOŠ-U-big|18|TUR}} |{{KOŠ-U-big|18|SRB}} |'''70–67''' |{{KOŠ-U-big|18|SLO}} |- style="background:#D0E6FF;" |2023.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2023.|detalji]]'' |{{ZID|Srbija}}<br/>([[Niš]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SRB}}''' |'''81–71''' |{{KOŠ-U-big|18|ŠPA}} |{{KOŠ-U-big|18|NJE}} |'''67–59''' |{{KOŠ-U-big|18|FRA}} |- |2024.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2024.|detalji]]'' |{{ZID|Finska}}<br/>([[Tampere]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|NJE}}''' |'''93–83''' |{{KOŠ-U-big|18|SRB}} |{{KOŠ-U-big|18|SLO}} |'''84–70''' |{{KOŠ-U-big|18|IZR}} |} === Tabela medalja === {{Medals table | caption = | host = | flag_template = KOŠ-U2 | event = 18 | team = | gold_URS = 8 | silver_URS = 3 | bronze_URS = 1 | name_URS = ''{{KOŠ-U2|URS|18}}'' | gold_ESP = 5 | silver_ESP = 4 | bronze_ESP = 5 | gold_YUG = 5 | silver_YUG = 4 | bronze_YUG = 2 | name_YUG = ''{{KOŠ-U2|YUG|18}}'' | gold_SRB = 5 | silver_SRB = 3 | bronze_SRB = 2 | gold_FRA = 4 | silver_FRA = 3 | bronze_FRA = 2 | gold_CRO = 3 | silver_CRO = 4 | bronze_CRO = 2 | gold_TUR = 2 | silver_TUR = 5 | bronze_TUR = 2 | gold_LTU = 2 | silver_LTU = 4 | bronze_LTU = 2 | gold_GRČ = 2 | silver_GRČ = 2 | bronze_GRČ = 3 | gold_ITA = 1 | silver_ITA = 4 | bronze_ITA = 8 | gold_SCG = 1 | silver_SCG = 0 | bronze_SCG = 1 | name_SCG = ''{{KOŠ-U2|SCG|18}}'' | gold_LAT = 0 | silver_LAT = 1 | bronze_LAT = 2 | gold_SLO = 0 | silver_SLO = 1 | bronze_SLO = 2 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 1 | gold_RUS = 0 | silver_RUS = 1 | bronze_RUS = 0 | gold_BUL = 0 | silver_BUL = 0 | bronze_BUL = 2 | gold_ZND = 0 | silver_ZND = 0 | bronze_ZND = 1 | name_ZND = ''{{KOŠ-U2|ZND|18}}'' | gold_TCH = 0 | silver_TCH = 0 | bronze_TCH = 1 | name_TCH = ''{{KOŠ-U2|TCH|18}}'' }} *[[FIBA]] smatra [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Jugoslaviju/Srbiju i Crne Goru/Srbiju]] i [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Rusiju]] kao nasljednike rezultata [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavije]] i [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetskog saveza]].<ref name="serbia">{{Cite web |url=http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaHist/p/openNodeIDs/987/selNodeID/987/fibaHist.html |title=FIBA World Championships medals' table 1950-2006 |access-date=6. 4. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305144419/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/fiba/fibahist/p/opennodeids/987/selnodeid/987/fibahist.html |url-status=dead}}</ref> === Najkorisniji igrači (od 1998) === {| class=wikitable !Godina !Igrač |- |1998. |{{ZD|SLO}} [[Sani Bečirović]] |- |2000. |{{ZD|FRA}} [[Tony Parker]] |- |2002. |{{ZD|SLO}} [[Erazem Lorbek]] |- |2004. |{{ZD|ŠPA}} [[Sergio Rodríguez]] |- |2005. |{{ZD|SCG}} [[Dragan Labović]] |- |2006. |{{ZD|FRA}} [[Nicolas Batum]] |- |2007. |{{ZD|GRČ}} [[Kosta Koufos]] |- |2008. |{{ZD|LIT}} [[Donatas Motiejūnas]] |- |2009. |{{ZD|TUR}} [[Enes Kanter]] |- |2010. |{{ZD|LIT}} [[Jonas Valančiūnas]] |- |2011. |{{ZD|ŠPA}} [[Alex Abrines]] |- |2012. |{{ZD|HRV}} [[Dario Šarić]]<ref>{{cite web | url=http://u18men.fibaeurope.com/en/coid_dFf-TMn3IO6YwpyLlpUQq2.articleMode_on.html | title= MVP Šarić Heads All Tournament Team | date=19. 8. 2012 | access-date=19. 8. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130126051514/http://u18men.fibaeurope.com/en/coid_dFf-TMn3IO6YwpyLlpUQq2.articleMode_on.html |archive-date=26. 1. 2013 | url-status= dead |language=en}}</ref> |- |2013. |{{ZD|TUR}} [[Kenan Sipahi]] |- |2014. |{{ZD|TUR}} [[Egemen Güven]] |- |2015. |{{ZD|GRČ}} [[Vassilis Charalampopoulos (košarkaš)|Vassilis Charalampopoulos]] |- |2016. |{{ZD|FRA}} [[Frank Ntilikina]] |- |2017. |{{ZD|SRB}} [[Nikola Mišković]] |- |2018. |{{ZD|SRB}} [[Marko Pecarski]] |- |2019. |{{ZD|ŠPA}} [[Santi Aldama|Santiago Aldama]] |- |2022. |{{ZD|ŠPA}} [[Izan Almansa]] |- |2023. |{{ZD|SRB}} [[Nikola Topić]] |- |2024. |{{ZD|IZR}} [[Ben Saraf]] |} == Divizija B == === Rezultati === {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%; width:100%" |+Sažetak !rowspan=2 width=5%|Godina !rowspan=2 width=13%|Domaćin !colspan=3|Promovisani u Diviziju A !colspan=3|Utakmica za treće mjesto |- !width=15%|Zlato !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Srebro !width=15%|Bronza * !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- style="background:#D0E6FF;" |2005.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2005 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Slovačka}} |'''{{KOŠ-U-big|18|UKR}}''' |'''82–56''' |{{KOŠ-U-big|18|ISL}} |{{KOŠ-U-big|18|Mađarska}} |'''97–76''' |{{KOŠ-U-big|18|Finska}} |- |2006.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2006 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Rumunija}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Rumunija}}''' |'''67–54''' |{{KOŠ-U-big|18|EST}} |{{KOŠ-U-big|18|POR}} |'''76–74''' |{{KOŠ-U-big|18|ENG}} |- style="background:#D0E6FF;" |2007.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2007 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Bugarska}} |'''{{KOŠ-U-big|18|BEL}}''' |'''86–58''' |{{KOŠ-U-big|18|UKR}} |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |'''80–68''' |{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}} |- |2008.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2008 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Mađarska}}<br/>([[Debrecen]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SLO}}''' |'''68–60''' |{{KOŠ-U-big|18|Češka}} |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |'''70–60''' |{{KOŠ-U-big|18|Slovačka}} |- style="background:#D0E6FF;" |2009.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2009 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Švedska}}''' |'''87–71''' |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}} |'''73–71''' |{{KOŠ-U-big|18|ENG}} |- |2010.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2010 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Izrael}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Češka}}''' |'''78–46''' |{{KOŠ-U-big|18|FIN}} |{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}} |'''75–60''' |{{KOŠ-U-big|18|IZR}} |- style="background:#D0E6FF;" |2011.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2011 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Bugarska}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Bugarska}}''' |'''70–68''' |{{KOŠ-U-big|18|Danska}} |{{KOŠ-U-big|18|Švedska}} |'''71–65''' |{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}} |- |2012.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2012 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |'''{{KOŠ-U-big|18|BIH}}''' |'''76–64''' |{{KOŠ-U-big|18|Češka}} |{{KOŠ-U-big|18|ENG}} |'''73–59''' |{{KOŠ-U-big|18|FIN}} |- style="background:#D0E6FF;" |2013.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2013 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Makedonija}}<br/>([[Strumica]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}}''' |'''64–63''' |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |{{KOŠ-U-big|18|BEL}} |'''70–45''' |{{KOŠ-U-big|18|Makedonija}} |- |2014.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2014 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Bugarska}} |'''{{KOŠ-U-big|18|NJE}}''' |'''64–40''' |{{KOŠ-U-big|18|UKR}} |{{KOŠ-U-big|18|FIN}} |'''70–50''' |{{KOŠ-U-big|18|ŠVE}} |- style="background:#D0E6FF;" |2015.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2015 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Austrija}} |'''{{KOŠ-U-big|18|ŠVE}}''' |'''73–72''' |{{KOŠ-U-big|18|IZR}} |{{KOŠ-U-big|18|SLO}} |'''78–60''' |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |- |2016.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2016 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Makedonija}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}}''' |'''83–72''' |{{KOŠ-U-big|18|UKR}} |{{KOŠ-U-big|18|Slovačka}} |'''63–62''' |{{KOŠ-U-big|18|Mađarska}} |- style="background:#D0E6FF;" |2017.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2017 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Estonija}}<br/>([[Tallinn]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|HRV}}''' |'''90–84''' |{{KOŠ-U-big|18|Velika Britanija}} |{{KOŠ-U-big|18|EST}}{{refn|group=note|Estonija nije promovisana zbog toga što je Latviji dodijeljeno domaćinstvo za turnir Divizije A 2018.}} |'''90–71''' |{{KOŠ-U-big|18|IZR}} |- |2018.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2018 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Makedonija}}<br/>([[Skoplje]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|NIZ}}''' |'''86–57''' |{{KOŠ-U-big|18|SLO}} |{{KOŠ-U-big|18|BEL}}{{refn|group=note|Belgija nije promovisana zbog toga što je Grčkoj dodijeljeno domaćinstvo za turnir Divizije A 2019.}} |'''73–67''' |{{KOŠ-U-big|18|EST}} |- style="background:#D0E6FF;" |2019.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2019 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Rumunija}}<br/>([[Oradea]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|IZR}}''' |'''81–79''' |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |{{KOŠ-U-big|18|ČEŠ}} |'''89–80''' |{{KOŠ-U-big|18|Sjeverna Makedonija}} |- |2020. |{{ZID|Rumunija}}<br/>([[Oradea]]) |colspan=6|Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]. |- style="background:#D0E6FF;" |2021. |{{ZID|Rumunija}}<br/>([[Oradea]]) | colspan=6| Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref name="cancelled21">{{cite news |title= IBA Europe Board approves alternative format for Youth Competitions, new dates for Small Countries Championships |url= http://www.fiba.basketball/news/fiba-europe-board-approves-alternative-format-for-youth-competitions-new-dates-for-small-countries-championships |access-date= 21. 7. 2021 |publisher= [[FIBA]] |date= 11. 5. 2021 |language=en}}</ref><br/>Umjesto toga održan turnir [[FIBA Evropski izazivači U-18 2021.]] |- |2022.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2022 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Rumunija}}<br/>([[Ploiești]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ŠVE}}''' |'''79–66''' |{{KOŠ-U-big|18|DAN}} |{{KOŠ-U-big|18|FIN}} |'''72–66''' |{{KOŠ-U-big|18|ISL}} |- style="background:#D0E6FF;" |2023.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2023 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Portugal}}<br/>([[Matosinhos]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|LAT}}''' |'''75–69''' |{{KOŠ-U-big|18|BEL}} |{{KOŠ-U-big|18|Crna Gora}} |'''85–80''' |{{KOŠ-U-big|18|AUT}} |- |2024.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2024 – Divizija B|detalji]] |{{ZID|Sjeverna Makedonija}}<br/>([[Skoplje]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Sjeverna Makedonija}}''' |'''98–88''' |{{KOŠ-U-big|18|AUT}} |{{KOŠ-U-big|18|BUG}} |'''85–64''' |{{KOŠ-U-big|18|POL}} |} * Od 2012. treća ekipa iz Divizije B također ulazi u Diviziju A. {{refspisak|group=note}} === Tabela medalja === {{Medals table | caption = | host = | flag_template = KOŠ-U2 | event = 18 | team = | gold_MNE = 2 | silver_MNE = 0 | bronze_MNE = 3 | gold_SWE = 3 | silver_SWE = 0 | bronze_SWE = 1 | gold_UKR = 1 | silver_UKR = 3 | bronze_UKR = 0 | gold_CZE = 1 | silver_CZE = 2 | bronze_CZE = 1 | gold_SLO = 1 | silver_SLO = 1 | bronze_SLO = 1 | gold_BEL = 1 | silver_BEL = 1 | bronze_BEL = 2 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 0 | gold_BUL = 1 | silver_BUL = 0 | bronze_BUL = 1 | gold_CRO = 1 | silver_CRO = 0 | bronze_CRO = 0 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0 | gold_NED = 1 | silver_NED = 0 | bronze_NED = 0 | gold_RUM = 1 | silver_RUM = 0 | bronze_RUM = 0 | gold_LAT = 1 | silver_LAT = 0 | bronze_LAT = 0 | gold_POL = 0 | silver_POL = 3 | bronze_POL = 2 | gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 2 | gold_ENG = 0 | silver_ENG = 1 | bronze_ENG = 1 | gold_EST = 0 | silver_EST = 1 | bronze_EST = 1 | gold_DEN = 0 | silver_DEN = 2 | bronze_DEN = 0 | gold_ISL = 0 | silver_ISL = 1 | bronze_ISL = 0 | gold_IZR = 1 | silver_IZR = 1 | bronze_IZR = 0 | gold_HUN = 0 | silver_HUN = 0 | bronze_HUN = 1 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 1 | gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 1 | gold_MKD = 1 | silver_MKD = 0 | bronze_MKD = 0 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 1 | bronze_AUT = 0 }} == Divizija C == === Rezultati === {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%; width:100%" |+Sažezak !rowspan=2 width=5%|Godina !rowspan=2 width=13%|Domaćin !colspan=3|Unaprijeđeni u Diviziju B !colspan=3|Utakmica za treće mjesto |- !width=15%|Zlato !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Srebro !width=15%|Bronza * !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- style="background:#D0E6FF;" |1997.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1997 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Andora}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}}''' | '''85–78''' |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |{{KOŠ-U-big|18|Kipar}} | '''114–81''' |{{KOŠ-U-big|18|SMR}} |- |1999.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1999 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Luksemburg}} |'''{{KOŠ-U-big|18|ISL}}''' | '''93–65''' |{{KOŠ-U-big|18|Irska}} |{{KOŠ-U-big|18|LUX}} | '''93–90''' |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |- style="background:#D0E6FF;" |2001.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2001 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Malta}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Kipar}}''' | '''76–74''' |{{KOŠ-U-big|18|Škotska}} |{{KOŠ-U-big|18|LUX}} | '''74–69''' |{{KOŠ-U-big|18|ALB}} |- |2003.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2003 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Malta}} |'''{{KOŠ-U-big|18|ALB}}''' | Grupni format |{{KOŠ-U-big|18|Škotska}} |{{KOŠ-U-big|18|AND}} | Grupni format |{{KOŠ-U-big|18|Malta}} |- style="background:#D0E6FF;" |2005.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2005 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Malta}} |'''{{KOŠ-U-big|18|AND}}''' | '''97–85''' |{{KOŠ-U-big|18|Škotska}} |{{KOŠ-U-big|18|LUX}} | '''81–39''' |{{KOŠ-U-big|18|Vels}} |- |2007.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2007 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Izrael}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Škotska}}''' | Grupni format |{{KOŠ-U-big|18|Vels}} |{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}} | Grupni format |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |- style="background:#D0E6FF;" |2009.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2009 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Malta}} |'''{{KOŠ-U-big|18|Malta}}''' |'''75–38''' |{{KOŠ-U-big|18|Gibraltar}} |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |'''76–71''' |{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}} |- |2011.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2011 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|San Marino}} |'''{{KOŠ-U-big|18|WAL}}''' |Grupni format |{{KOŠ-U-big|18|SMR}} |{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}} |Grupni format |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |- style="background:#D0E6FF;" |2013.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2013 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Andora}}<br/>([[Andorra la Vella]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|SMR}}''' |'''103–100'''.<br/>'''Prod.''' |{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}} |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |'''70–50''' |{{KOŠ-U-big|18|Monako}} |- |2014.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2014 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Andora}}<br/>([[Andorra la Vella]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Monako}}''' |'''66–38''' |{{KOŠ-U-big|18|Gibraltar}} |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |'''51–46''' |{{KOŠ-U-big|18|SMR}} |- style="background:#D0E6FF;" |2015.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2015 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Gibraltar}} |'''{{KOŠ-U-big|18|AND}}''' |'''80–66''' |{{KOŠ-U-big|18|AZE}} |{{KOŠ-U-big|18|Vels}} |'''82–64''' |{{KOŠ-U-big|18|Malta}} |- |2016.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2016 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|San Marino}} |'''{{KOŠ-U-big|18|AZE}}''' |'''74–57''' |{{KOŠ-U-big|18|AND}} |{{KOŠ-U-big|18|Kosovo}} |'''100–57''' |{{KOŠ-U-big|18|SMR}} |- style="background:#D0E6FF;" |2017.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2017 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Kipar}}<br/>([[Nikozija]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|NOR}}''' |'''84–53''' |{{KOŠ-U-big|18|KIP}} |{{KOŠ-U-big|18|Malta}} |'''68–61''' |{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}} |- |2018.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2018 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Kosovo}}<br/>([[Priština]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|Kosovo}}''' |'''73–64''' |{{KOŠ-U-big|18|KIP}} |{{KOŠ-U-big|18|IRS}} |'''93–91''' |{{KOŠ-U-big|18|Monako}} |- style="background:#D0E6FF;" |2019.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2019 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Andora}}<br/>([[Andorra la Vella]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|KIP}}''' |'''67–59''' |{{KOŠ-U-big|18|Monako}} |{{KOŠ-U-big|18|ALB}} |'''66–58''' |{{KOŠ-U-big|18|SMR}} |- |2020. |{{ZID|San Marino}}<br/>([[Serravalle]]) |colspan=6|''Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].'' |- style="background:#D0E6FF;" |2021. |{{ZID|San Marino}}<br/>([[Serravalle]]) |colspan=6| Otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref name="cancelled21"/><br/>Umjesto toga održan turnir [[FIBA Evropski izazivači U-18 2021.]] |- |2022.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2022 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|San Marino}}<br/>([[Serravalle]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|ALB}}''' |'''93–78''' |{{KOŠ-U-big|18|Monako}} |{{KOŠ-U-big|18|AZE}} |'''78–73'''<br/>'''(PROD.)''' |{{KOŠ-U-big|18|LUX}} |- style="background:#D0E6FF;" |2023.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2023 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Azerbejdžan}}<br/>([[Baku]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|KIP}}''' |'''68–48''' |{{KOŠ-U-big|18|Monako}} |{{KOŠ-U-big|18|Moldavija}} |'''76–68''' |{{KOŠ-U-big|18|LUX}} |- |2024.<br/>''[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 2024 – Divizija C|detalji]] |{{ZID|Albanija}}<br/>([[Elbasan]]) |'''{{KOŠ-U-big|18|AZE}}''' |'''77–71''' |{{KOŠ-U-big|18|LUX}} |{{KOŠ-U-big|18|ALB}} |'''79–53''' |{{KOŠ-U-big|18|ARM}} |} === Tabela medalja === {{Medals table | caption = | host = | flag_template = KOŠ-U2 | event = 18 | team = | gold_AND = 2 | silver_AND = 2 | bronze_AND = 4 | gold_KIP = 3 | silver_KIP = 2 | bronze_KIP = 1 | gold_SCO = 1 | silver_SCO = 3 | bronze_SCO = 0 | gold_MDA = 1 | silver_MDA = 1 | bronze_MDA = 3 | gold_WAL = 1 | silver_WAL = 1 | bronze_WAL = 1 | gold_AZE = 2 | silver_AZE = 1 | bronze_AZE = 1 | gold_SMR = 1 | silver_SMR = 1 | bronze_SMR = 0 | gold_KOSV = 1 | silver_KOSV = 0 | bronze_KOSV = 1 | gold_MLT = 1 | silver_MLT = 0 | bronze_MLT = 1 | gold_ALB = 2 | silver_ALB = 0 | bronze_ALB = 2 | gold_ISL = 1 | silver_ISL = 0 | bronze_ISL = 0 | gold_MON = 1 | silver_MON = 3 | bronze_MON = 0 | gold_NOR = 1 | silver_NOR = 0 | bronze_NOR = 0 | gold_GIB = 0 | silver_GIB = 2 | bronze_GIB = 0 | gold_IRS = 0 | silver_IRS = 1 | bronze_IRS = 1 | gold_LUX = 0 | silver_LUX = 1 | bronze_LUX = 3 }} == Reference == {{refspisak}} * [https://web.archive.org/web/20170624220200/http://prague2013.fiba.com/pages/eng/fa/p/cid/EMJM/fromseason//lid_38132_cp/1/q/U18%20European%20Championship%20Men/rpp/150/toseason//_//events.html Arhiva FIBA-e] == Vanjski linkovi == *[http://www.fiba.basketball/europe/u18/2022 Zvanični sajt] {{Košarka u Evropi}} {{Međunarodna košarka mladih}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u košarci]] [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u košarci U-18]] ftjrpbphmbvqqson1n74mf2ths5qxt5 0 461547 3924886 3924564 2026-09-14T03:02:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924886 wikitext text/x-wiki '''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]). == Biografija == Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.<ref>[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}</ref> == Istraživačka djelatnost == Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. * Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];<ref name="Glasinačka kultura">{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}</ref> * Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);<ref name="Glasinačka kult">{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 15. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |url-status= dead }}</ref> * Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);<ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}</ref> * Praistorijske grobne humke ([[tumuli]]) u Kupreškom polju; * Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska); * Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka); * Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka); *Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija); *Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina); * Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina). == Publikovani radovi == Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monografije, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja. *Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.^{[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]} *Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.^{[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]} *Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004. *Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. *Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41. *Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga, Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22. *Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73. *Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22. *The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cvknkhvvipgdjbj5od8k3dus2q5plg4 0 477995 3924889 3916780 2026-09-14T05:23:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924889 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Protein 94 domena upredene zavojnice''' (CCDC94) je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CCDC94'''.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55702|publisher=NCBI|access-date=10. 5. 2013}}</ref> Protein CCDC94 sadrži upredenu zavojnicu, domena nepoznate funkcije (DUF572), neokarakterizirani konzervirani protein (COG5134) i nedostaje mu [[transmembranski domen]]. ==Gen == === Pregled=== [[slika:Genomic location of CCDC94 at 19p13.3.png|thumb|80px|Genomska lokacija CCDC94 na lokusu 19p13.3<ref name=GeneCards>{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC94&search=ccdc94|publisher=GeneCards|access-date=12. 5. 2013}}</ref>]] ''CCDC94'' je dug 21.975 baznih parova, orijentiran na plus lancu [[hromosom 19 (čovjek)|hromoosma 19]] od 4.247.111. – 4.269.085. baznog para.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/> Genski produkt dug je 1,441 [[bazni par|baznih parova]] [[iRNK]] sa osam predviđenih [[egzon]]a u ljudskom genu. Kao što je predvidio [[Ensembl]], postoji jedan [[alternativna prerada RNK|alternativni oblik prerade]] koji kodira protein.<ref>{{cite web|title=Transcript variants|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Variation_Gene/Table?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087|publisher=Ensemble|access-date=10. 5. 2013|archive-date=10. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010225833/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Variation_Gene/Table?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087|url-status=dead}}</ref> Ovaj prerađeni oblik sadrži pet egzona, a četiri od njih su kodirajući. Predviđanje i analiza promotora izvedena je pomoću programa ''ElDorado''.<ref name=Genomatix>{{cite web|title=ElDorado:Genomes and Annotation|url=http://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|publisher=Genomatix|access-date=11. 5. 2013|archive-date=22. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522225314/https://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|url-status=dead}}</ref> Predviđena promotorska regija obuhvata 714 baznih parova, od 4.246.532. do 4.247.245., na plus lancu hromosoma 19. [[slika:CCDC94 secondary structure as predicted by PHYRE2.png|thumb|280px|Tercijarna struktura CCDC94 prema PHYRE2-u.<ref name=PHYRE2 />]] === Gensko susjedstvo === '' CCDC94 '' nalazi se neposredno uz gen [[EBI3]] (4,229,540-4,237,525) na pozitivnom polulancu DNK. Gen [[SH2 domen]]a (4,278,598-4,290,720) leži uzvodno od ''CCDC94'' na pozitivnom polulancu.<ref>{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55702|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}</ref> === [[Ekspresija gena]]=== [[slika:CCDC94 Geo profile expression in normal tissues..png|thumb|280px|Profil ekspresije CCDC94 Geo u normalnim tkivima.<ref name="NCBI"/>]] ''CCDC94'' eksprimiran je u niskim do umjerenim nivoima u većini dijelova tijela. Međutim, blago povišeni nivoi ''CCDC94'' izraženi su u [[tireoidea|štitnjači]], [[pluća|plućima]], [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]] i [[limfoblast]]ima. Podaci o ekspresiji dostupni su na BioGPS.<ref name=BioGPS>{{cite web|title=Tissue-specific mRNA expression|url=http://biogps.org/#goto=genereport&id=55702|publisher=BioGPS|access-date=11. 5. 2013}}</ref> GEO expression data is available from NCBI.<ref name=NCBI>{{cite web|title=CCDC94:Multiple Normal Tissues|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/69554645|publisher=NCBI|access-date=12. 5. 2013}}</ref> == Protein == === Obilježavajuća svojstva === CCDC94 pripada porodici CWC16 <ref>{{cite web|title=GeneCards:CCDC94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC94&search=ccdc94|publisher=GeneCards|access-date=10. 5. 2013}}</ref> a njegova funkcija nije dobro shvaćena. Ljudski oblik ima 323 aminokiselinska ostataka, sa [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] 5,618 i [[molekularna masa|molekulsom masom]] 37,086 [[Dalton (jedinica)|daltona]] . Ne postoje predviđeni transmembranski domeni.<ref>{{cite web |title=Biology WorkBench SAPS Program |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |publisher=Biology WorkBench |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}</ref> Jedan oblik alternativne prerade ''CCDC94'' kodira protein sa 161 aminokiselinom.<ref name=Ensemble>{{cite web|title=Transcript: CCDC94|url=http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087;t=ENST00000262962|publisher=Ensemble|access-date=11. 5. 2013}}</ref> Domeni DUF572 i COG5134 nalaze se na ostacima 1-319 , odnodno 7-108.<ref>{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060544.2|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}</ref> Područje domena upredene zavojnice nalazi se na ostacima 105–206.<ref>{{cite web|title=UniProt CCDC94|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9BW85|publisher=UniProt|access-date=11. 5. 2013}}</ref> Unutarćelijska lokalizacija CCDC94 još nije eksperimentalno utvrđena, ali bioinformatička analiza pomoću PSORT-a visoko sugerira da je CCDC94 u jedru, zbog prisustva jedarnih lokalizacijskih signala.<ref name="PSORT Prediction">{{cite web|title=PSORT Prediction|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|publisher=PSORT|access-date=11. 5. 2013}}</ref> [[slika:The CCDC94 protein construct, including the COG5134, DUF572, and coiled-coil domains..png|thumb|280px|Konstrukt proteina CCDC94, uključujući COG5134, DUF572 i domene upredene zavojnice]] ===Aminokiselinmska sekvenca=== {{refbegin|3}} '''C''': [[Cistein]] <br> '''D''': [[Asparaginska kiselina]] <br> '''E''': [[Glutaminska kiselina]] <br> '''F''': [[Fenilalanin]] <br> '''G''': [[Glicin]] <br> '''H''': [[Histidin]] <br> '''I''': [[Izoleucin]] <br> '''K''': [[Lizin]] <br> '''L''': [[Leucin]] <br> '''M''': [[Metionin]] <br> '''N''': [[Asparagin]] <br> '''P''': [[Prolin]] <br> '''Q''': [[Glutamin]] <br> '''R''': [[Arginin]] <br> '''S''': [[Serin]] <br> '''T''': [[Treonin]] <br> '''V''': [[Valin]] <br> '''W''': [[Triptofan]] <br> '''Y''': [[Tirozin]] {{refend}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MSERKVLNKY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YPPDFDPSKI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PKLKLPKDRQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YVVRLMAPFN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MRCKTCGEYI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>YKGKKFNARK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETVQNEVYLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPIFRFYIKC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TRCLAEITFK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TDPENTDYTM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EHGATRNFQA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKLLEEEEKR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VQKEREDEEL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NNPMKVLENR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKDSKLEMEV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LENLQELKDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NQRQAHVDFE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AMLRQHRLSE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EERRRQQQEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DEQETAALLE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EARKRRLLED</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SDSEDEAAPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLQPALRPNP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAILDEAPKP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KRKVEVWEQS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VGSLGSRPPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SRLVVVKKAK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ADPDCSNGQP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QAAPTPGAPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NRKEANPTPL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TPGASSLSQL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GAYLDSDDSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSN</td></tr> </table> ===Proreinske interakcije=== Analiza interakcije proteina sa CCDC94 provedena je pomoću računarskih alata. Preko baze podataka MINT nisu identificirane bilo kakve interakcije.<ref name=MINT>{{cite web|title=MINT Protein Interactions|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do|publisher=MINT|access-date=22. 5. 2021|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330012050/https://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do|url-status=dead}}</ref> Pokazano je da CCDC94 komunicira sa CDC5L, PLRG1 i PRPF19, sa najvećim rezultatom na osnovu testa koimmunoprecipitacije protiv tagova.<ref name=STRING>{{cite web|title=Relevant datasets in Homo sapiens|url=http://string-db.org/newstring_cgi/show_set_evidence.pl?data_channel=experimental&taskId=NaHhhmedEoEY&allnodes=1|publisher=STRING|access-date=11. 5. 2013}}{{Mrtav link}}</ref> Pronađeno je šest dodatnih interaktivnih proteina. Bliža analiza pokazuje vrlo mali potencijal da ove interakcije budu stvarne, zbog čega nijednu ne treba smatrati stvarnom [[interakcija protein-protein|interakcijom protein-protein]]. Prikazana je interakcija proteina prema STRING-ovoj analizi. ==== Faktori transkripcije ==== CCDC94 ima promotorsku regiju koja sadrži mjesta za [[faktor transkripcije]] vezanja. Značajni faktori transkripcije, generirani su programom ElDorado na Genomatixu:<ref>{{cite web|title=ElDorado:Genome and Annotation|url=http://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|publisher=Geonmatix|access-date=11. 5. 2013|archive-date=22. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522225314/https://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|url-status=dead}}</ref> * Mijeloidni protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] (MZF1) * Boks vilica H1 (Foxh1) * Poboljšavač poliomavirusa A koji veže protein 3 (ETV4) * E2F-myc aktivator/regulator [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] (E2F) * SPI-1 proto-onkogen; hematopoetski [[transkripcijski faktor]] (PU1) === [[Posttranslacijske modifikacije]] === Bioinformatička analiza CCDC94 pomoću ''NetPhos''<ref name=ExPasy>{{cite web|title=NetPhos 2.0 server|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|publisher=ExPasy|access-date=12. 5. 2013}}</ref> predvidila je sedam mjesta fosforilacije na ostacima [[serin]]a, tri na ostacima [[treonin]]a i tri na ostacima [[tirozin]]a. Dva fosforilirana ostatka treonina i svi tirozini su visoko konzervirani, što potkrepljuje njihova pojava na istom mjestu u nekoliko analiziranih [[ortolog]]a. Predviđeni fosforilirani tirozini s visokim rezultatima dogodili su se na polovini [[N-kraj]]a CCDC94, dok su ostaci serina fosforilirani na polovini [[C-kraja. '' Sulfinator '' je predvidio samo jedno mjesto sulfonizacije tirozina na aminokiselini 98.<ref name=Sulfinator>{{cite web|title=The Sulfinator|url=http://web.expasy.org/sulfinator/|publisher=ExPasy|access-date=12. 5. 2013}}</ref> Vrlo vjerovatno mjesta sumoilacije na ostacima 90, 24 i 270 predvidio je ''SUMOplot''.<ref name=ABGENT>{{cite web|title=SUMOplot Analysis Program|url=http://www.abgent.com/sumoplot|publisher=ABGENT|access-date=12. 5. 2013}}</ref> === Tercijarna struktura === Pokazalo se da tercijarna struktura CCDC94 ima nekoliko regiona [[beta-list]]ova i samo jedan visoko predviđeni [[alfa heliks]] . Analiza PHYRE2 s 65 ostataka CCDC94, 20% cijele sekvence aminokiselina, modelirana je s 87,9% pouzdanosti.<ref name=PHYRE2>{{cite web|title=CCDC94 Tertiary Structure Prediction|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/html/page.cgi?id=index|access-date=11. 5. 2013}}</ref> == Homologija == === Ortholozi === CCDC94 je vrlo dobro konzerviran kod mnogih vrsta, a cjelokupni protein je konzerviran u svim svojim [[ortolog|ortolozima]].<ref name=BLAST>{{cite web|title=BLAST|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi?PROGRAM=blastp&BLAST_PROGRAMS=blastp&PAGE_TYPE=BlastSearch&SHOW_DEFAULTS=on&LINK_LOC=blasthome|publisher=NCBI|access-date=12. 5. 2013}}</ref> Međutim, konzervacija se ne proteže toliko unatrag kao do [[bakterija]]. [[Filogenetsko stablo]], generirano prema ''Biology WorkBench''<ref name="Biology WorkBench">{{cite web |title=Protein Analysis Tools |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |publisher=Biology WorkBench |access-date=12. 5. 2013 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}</ref> pokazuje evolucijske odnose između CCDC94 vrste ''[[Homo sapiens]]'' i njegovih ortologa. Tabela u nastavku prikazuje konzerviranje CCDC94 među ortolozima: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Rod (biologija)|Rod]] [[Vrsta (biologija)|Vrsta]] !!Uobičajeno ime organizma !! Divergencija od [[ljudi]] (milioni godina) <ref name="Time Tree">{{cite web | title = Time Tree| url =http://www.timetree.org/| access-date = }}</ref> !!Pristup proteinu u [[NCBI]] !! Sličnost sekvence <ref name="BLAST"/> !! Dužima proteina |- | ''[[Pan panicus]]'' || Bonobo (patuljasti čimpanza) || 6.3 || XP_003819321.1 || 99% || 323 |- | ''[[gorile|Gorilla gorilla gorilla]]'' || Gorila || 8,8 || XP_004059817.1 || 98% || 286 |- | ''[[Callithrix jacchus]]'' || Obični marmozet || 42,6 || XP_002761642.1 || 83% || 278 |- | ''[[Mus musculus]]'' || Miš || 92,3 || NP_082657.1 || 87% || 314 |- | ''[[Rattus norvegicus]]''|| Pacov || 92,4 || NP_001103143.1 || 87% || 313 |- | ''[[Cricetulus griseus]]'' || Kineski hrčak || 92,4 || XP_003501789.1 || 85% || 321 |- | ''[[Bos taurus]]'' || Goveče|| 94,4 || NP_001069159.1 || 89% || 320 |- | ''[[Felis catus]]'' || Mačka|| 94,4 || XP_003981794.1 || 73% || 363 |- | ''[[Sarcophilus harrisii]]'' || Tasmanijski šejtan|| 163,9 || XP_003760628.1 || 78% || 326 |- | ''[[Monodelphis domestica]]'' || Oposum || 163.9 || XP_001374444.1 || 86% || 326 |- | ''[[Gallus gallus]]'' || Crvena kokoška || 296,4 || XP_423475.3 || 84% || 291 |- | ''[[Anolis carolinensis]]'' || Gušter || 324,5 || XP_003230268.1 || 72% || 311 |- | ''[[Xenopou tropicalis]]'' ||Zapadna kandžasta žaba || 342,7 || NP_001017176.1 || 73% || 345 |- | ''[[Xenopus laevis]]'' || Afrička kandžasta žaba || 371,2 || NP_001087648.1 || 83% || 280 |- | ''[[Takifugu rubripes]]'' || Pufer-riba || 454,6 || XP_003962830.1 || 64% || 348 |- | ''[[Acyrthosiphon pisum]]'' || Graškova uš (insekt) || 910 || NP_001155925.1 || 49% || 278 |- | ''[[Harpegnathos saltor]]'' || Mrav || 910 || EFN80619.1 || 47% || 351 |} === Paralozi === CCDC94 ima samo jednpog paraloga, ''CCDC130'' ili ''MGC10471''.<ref>{{cite web|title=coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC130&search=ccdc130|publisher=GeneCards|access-date=11. 5. 2013}}</ref> CCDC130 je vrlo sličan CCDC94-u, jer sadrži i domene DUF572 i COG5134.<ref>{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 130 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_110445.1|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|CCDC94}} *{{UCSC gene info|CCDC94}} [[Kategorija:Geni]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] remssmn4dun90s613w5fnbb6jtbu8at 0 482950 3924890 3924609 2026-09-14T05:25:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Protein 206 na [[cilija]]ma i [[flagela]]ma''' (CFAP206) je [[gen]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodira]] [[protein]] [[domen nepoznate funkcije|“DUF3508”]]. Funkcija ovog gena nije još uvijek nije dobro shvaćena.<ref name="NCBI(National Center for Biotechnology Information)">{{cite web | title = Entrez Gene: C6orf165| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/34191365?report=genbank| access-date = 1. 3. 2014}}</ref><ref name="Nature genetics">{{cite journal |vauthors=Mungall AJ, Palmer SA, Sims SK, Edwards CA | title = The DNA sequence and analysis of human chromosome 6.|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-10-23_425_6960/page/804 | journal = [[Nature]] | volume = 425 | issue = 6960 | pages = 40–45 |date=Oct 2003| pmid=14574404 | doi=10.1038/nature02055| bibcode = 2003Natur.425..805M|display-authors=etal| doi-access=free }}</ref> Other known aliases are “dJ382I10.1, UPF0704 Protein C6orf165.”<ref name="genecards">{{cite web | title = GeneCards: C6orf165 Gene| url = https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=C6orf165| access-date = 28. 2. 2014}}</ref> Kod ljudi, kodirajuća DNK|kodirajuća sekvenca]] sadrži 56.501 [[bazni par|baznih parova]], sa [[iRNK]] od 2.215 parova baza i proteinskom sekcijom od 622 [[aminokiseline]]. Gen [[otvoreni okvir čitanja|C6orf165]] 65 konzerviran je kod [[čimpanze|čimpanzi]], [[rezus-majmun]]a, [[pas]]a, [[goveda]], [[miš]]eva, [[pacov]]a, [[kokoš]]i, [[zebrica]], [[komarac]]a, [[žaba]] i drugih.<ref name="gene summary">{{cite web |title = NCBI gene: C6orf165 Gene|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?linkname=protein_gene&from_uid=72534780|access-date=27. 4. 2014}}</ref> C6orf165 se rijetko eksprimira kod [[ljudi]], s relativno visokom ekspresijom u [[mozak|mozgu]], [[pluća|plućima]] ([[dušnik]]) i [[sjemenici]]ma.<ref name="EST File">{{cite web |title = NCBI EST: C6orf165 Gene|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.82921|access-date=27. 4. 2014}}</ref> Molekulska težina UPF0704 je 71.193 Da.<ref name="PhosphoSitePlus">{{cite web|title=PhosphoSitePlus|url=http://www.phosphosite.org/proteinAction.do?id=21671&showAllSites=true|access-date=8. 5. 2014}}</ref> a [[izoelektrična tačka|PI]] je 6,38<ref name="PhosphoSitePlus"/> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 622 [[aminokiseline]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 71 .193 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q8IYR0#sequences |title=UniProt, Q8IYR0 |language=en |access-date=7. 10. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MPPTQAESVI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RSIIREIGQE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CAAHGEIVSE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLIAFMVKAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLDPSNGFNM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DRTLMKSDVQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NLVKLCMTRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDTKNPSLDT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IKMQVYFDMN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YTNRVEFLEE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HHRVLESRLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVTREITDNR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ACAKEELESL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YRKIISYVLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RSGLGSPTDI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KTVREVTAAL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QSVFPQAELG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TFLTLSKKDK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ERQLKELTMI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VTGIRLFNRD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>CGKGGEGIDD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPAVLHVAIP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ATMQHIDYQL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETARSQVYRY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TAILEKAAND</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PLMRAELQPY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MLKEALYNIR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QYEVFLQIIL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SDIITGAQEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EMMTKQLGAH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LEQLKMTIKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KIAVPTSQVF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PIFIALSTLW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSLQDETIVV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GVLSNLFTHI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QPFLGAHELY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FPERVMQCHL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NGATVKTDVC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RMKEHMEDRV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NVADFRKLEW</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LFPETTANFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLLIQYRGFC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AYTFAATDGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLPGNPAIGI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKYKEKYYTF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NSKDAAYSFA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ENPEHYIDIV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>REKAKKNTEL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IQLLELHQQF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETFIPYSQMR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DADKHYIKPI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKCESSTQTN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>THILPPTIVR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SYEWNEWELR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RKAIKLANLR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QKVTHSVQTD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSHLRRENCS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QVYPPKDTST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QSMREDSTGV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PRPQIYLAGL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RGGKSEITDE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VKVNLTRDVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ET</td></tr> </table> == [[Genski lokus]] == Gen CFAP206 nalazi se na [[hromosom 6|hromosomu 6]] između [[bazni par|baznih parova]] 88,119.558 i 88,173.965 (6q15).<ref name="NCBI Gene">{{cite web | title = NCBI: C6orf165 Gene| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/154313| access-date = 9. 3. 2014}}</ref> Sadrži 12 [[egzon]]a.<ref name="UCSC">{{cite web | title = UCSC: C6orf165| url =http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgc?hgsid=365752405&g=htcUserAli&i=..%2Ftrash%2FhgSs%2FhgSs_genome_496d_cd8300.pslx+..%2Ftrash%2FhgSs%2FhgSs_genome_496d_cd8300.fa+NP_001026913.1&c=chr6&l=88119557&r=88173965&o=88119557&aliTable=user&table=hgUserPsl| access-date = 28. 2. 2014}}</ref> [[Genom]]ska [[DNK]] je duga 54.407 baznih parova, dok je najduža [[iRNK]] koju proizvodi duga je 2.215 bp.<ref name="UCSC"/> == Protein == Protein koji proizvodi gen C6orf165 naziva se [[domen nepoznate funkcije|DUF3508]] i dug je 622 [[aminokiseline]].<ref name = "NCBI Protein">{{cite web | title =NCBI Protein: protein DUF3508 C6orf165| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/72534780?report=genpept| access-date = 9. 3. 2013}}</ref> The protein has a predicated molecular weight of 71.20 kDa and isoelectric point of 6.38.<ref name="Compute pI/Mw">{{cite web| title = Compute pI/Mw| url = http://web.expasy.org/cgi-bin/compute_pi/pi_tool| access-date = 9. 3. 2014| archive-date = 4. 6. 2025| archive-url = https://web.archive.org/web/20250604133629/https://web.expasy.org/cgi-bin/compute_pi/pi_tool| url-status = dead}}</ref> === Domeni === Proteinski proizvod gena C6orf165 sadrži dobro konzerviran domen DUF3508<ref name="NCBI Gene"/> Ovo pretpostavljeno područje funkcionalno je nekarakteristično. Domen se nalazi u [[eukariot]]a, dužine oko 280 aminokiselina.<ref name="NCBI conserved domain">{{cite web | title = C6orf165 chromosome 6 open reading frame 165 [ Homo sapiens (human) ] | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/154313| access-date = 9. 3. 2014}}</ref> === Motivi === Ovaj [[proteinski domen|domen]] ima dvije konzervirane motivne sekvence: GFC i GLL.<ref name="NCBI conserved domain 2">{{cite web | title = Conserved domains on [ Homo sapiens (human) ]| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/154313| access-date = 9. 3. 2014}}</ref> === [[Posttranslacijske modifikacije]] === Jedina predviđena [[posttranslacijska modifikacija]] kroz koju ovaj protein prolazi je [[fosforilacija]], nakon isprobavanja svih alata u kategoriji posttranslacijske modifikacije na expasy.org.<ref name="Expasy">{{cite web| title = post-translational_modification| url = http://www.expasy.org/proteomics/post-translational_modification3| access-date = 6. 5. 2014}}{{Dead link|date=juni 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name = "netPhosK">{{cite journal|author=Blom N, Gammeltoft S, Sicheritz-Ponten T, Brunak S|title=Prediction of post-translational glycosylation and phosphorylation of proteins from amino acid sequence|journal=Proteomics|volume=4|issue=6|pages=1633–49|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhosK/|pmid=15174133|year=2004|last2=Sicheritz-Pontén|last3=Gupta|last4=Gammeltoft|last5=Brunak|doi=10.1002/pmic.200300771|access-date=7. 10. 2021|archive-date=9. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183544/http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhosK/|url-status=dead}}</ref>]] === [[Sekundarna struktura]] === Konsenzus softvera za predviđanje [[baze podataka]] PELE predviđa da proteinom UPF0704 dominiraju [[alfa-heliks]]i s isprepletenim područjima [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]].<ref name="PELE">{{cite web|url= http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#!|title= PELE|date= |work= SDSC Biology Workbench|publisher= |access-date= 27. 4. 2014|archive-date= 11. 8. 2003|archive-url= https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#!|url-status= dead}}</ref> Analira PSORT II<ref name="PSORT II server">{{cite web| title = PSORT II: Results of Subprograms| url = http://psort.hgc.jp/cgi-bin/runpsort.pl| access-date = 8. 5. 2014}}{{dead link|date=august 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> predviđa da postoji regija [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] od aminokiselne 88 do 117, sa sekvencom MNYTNRVEFLEEHHRVLESRLGSVTREITD. === Lokacija === PSORT II analiza <ref name="PSORT II server"/> podataka o [[kvasci]]ma predviđaju da je sućelijska lokacija ovog proteina najvjerojatnije u [[citoplazma|citoplazmi]] (56%). Manje su vjerojatne mogućnosti u [[mitohondrija]]ma (21%) ili u jedru (17%) ili u [[vakuola]]ma (4%). == [[Ekspresija gena]] == Iz EST datoteke Unigene, [[ekspresija gena]] u ljudi nije jaka, a gena EST/EST u bazenu je zaista niska, čak niža od 0,01%. Ove male ekspresije su u [[mozak|mozgu]], [[vezivno tkivo|vezivnom tkivu]], [[bubrezi]]ma, [[pluća|plućima]], [[parotiroidna žlijezda|parotidnim žlijezdama]], [[ždrijelo|ždrijelu]], [[posteljica|posteljici]], [[sjemenici]]ma i [[dušnik]]u. Kod [[miš]]eva, ekspresija gena C6orf165 je još niža, gen je eksprimiran samo u dva dijela tijela, [[jajnici]]a i testisima. Kod [[kokoš]]i slabe ekspresije i su u mozgu i sjemenicima. U [[zebrica]] ekspresija gena je još uvijek niska, vrlo slabe ekspresije su u [[oči]]ma, [[bubrezi]]ma i [[reproduktivni sistem|reproduktivnom sistemu]]. U [[dupljari|morskoom mlazu]] ekspresije su u [[gonada]]ma, [[srce|srcu]] i [[neuron]]skom kompleksu. Ukratko, c6orf165 se konzervirano ispoljava u [[sjemenici]]ma kod svih vrsta i djelomično konzervirano u mozgu ili neuronskom kompleksu.<ref name="Unigene">{{cite web |url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene|title= Unigene|date= |work= National Center for Biotechnology Information|publisher= |access-date=27. 4. 2014}}</ref> === Promotor === [[promotor (genetika)|Promotorsku regiju]] ljudskog c6orf165 identificirao je ElDorado (na Genomatix).<ref name="Genomatix">{{cite web|url= http://www.genomatix.de/|title= Eldorado|access-date= 27. 4. 2014|archive-date= 2. 12. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/|url-status= dead}}</ref> Osim toga, [[startni kodon]] nalazi se na drugom [[egzon]]u [[iRNK]], što znači da je prvi egzon [[alternativna prerada|prerađen]] tokom modifikacije. === [[Varijante transkripta]] === Kod ljudi, gen c6orf165 proizvodi četiri različita transkripta, od kojih dvije tvore proteinski proizvod (jedan prolazi kroz [[Nonsens mutacija|nonsen raspadanje]], a drugi zadržava [[intron]]). [[Primarni transkript]] kod ljudi je transkript ID ENST00000369562 ili C6ORF165-001; ima 13 [[egzon]]a i 12 kodirajućih egzona; dužina transkripta je 622 ostatka<ref name="Ensembl">{{cite web|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000272514;r=6:88117731-88145775;t=ENST00000369562|title=Ensemble: gene c6orf165|date=|work=Ensembl|publisher=|access-date=27. 4. 2014|archive-date=12. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512222742/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000272514;r=6:88117731-88145775;t=ENST00000369562|url-status=dead}}</ref><ref name="Ensembl 3">{{cite web|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000272514;r=6:88117731-88145775;t=ENST00000480123|title=Ensemble: gene c6orf165|date=|work=Ensembl|publisher=|access-date=27. 4. 2014|archive-date=13. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513084553/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?db=core;g=ENSG00000272514;r=6:88117731-88145775;t=ENST00000480123|url-status=dead}}</ref> == Homologija i evolucija == === Ortolozi === Ovaj protein je dobro konzerviran kod niza udaljenih organizama, uključujući [[sisar]]e, [[ptice]], [[vodozemci|vodozemce]], [[plaštaši|plaštaše]], [[košljoribe]], [[kopljače]], [[insekti|insekte]] i [[morski ježevi|ježeve]]. Lista [[organizam]]a u kojima su pronađeni [[ortolozi]] prikazan je u nastavku. {| class = "wikitable" style="width: 60%; " ! align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Naučno ime''' ! align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Uobičajeno ime''' ! align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Divergencija od ljudske loze''' (milioni godina) ! align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Pristupni broj''' ! align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Dužina sekvence (aa)''' ! align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Sličnost sekvence sa ljudskim proteinom''' |- | ''[[Homo sapiens]]''||Čovjek||0||NP_001026913.1|622||100%|| |- | ''[[Macaca mulatta]]''||Rezus-makak||92,3||XP_001089007.2||658||98%|| |- | ''[[Rattus norvegicus]]''||Smeđi pacov||92.3||NP_001073169.1||622||81%|| |- | ''[[Felis catus]]''||Mačka||94.2||XP_003986405.2||629||85%|| |- | ''[[glodari|Chrysochloris asiatica]]''||Zlatna kapasta krtica||98.7||XP_006870694.1||622||85%|| |- | ''[[majmuni Novog svijeta|Elephantulus edwardii]]''||Kapasta slonovska verirovka shrew]]||98,7||XP_006902101.1||608||79%|| |- | ''[[gušter|Anolis carolinensis]]''||Gušter ||296||XP_003215583.1||621||70%|| |- | ''[[Gallus gallus]]''||Kokoš||296||XP_004940450.1||621||58%|| |- | ''[[Xenopus|Xenopus (Silurana) tropicalis]]''||Zapadna kandžasta žaba||371,2||XP_002938343.1||635||65%|| |- | ''[[Danio rerio]]''||Zebrica||400,1||NP_991180||624||55%|| |- | ''[[kolouste|Branchiostoma floridae]]''||Kopljača||713,2||XP_002603798.1||626||63%|| |- | ''[[Tunicata|Oikopleura dioica]]''||Tunikat ||722,5||CBY12373.1||631||44%|| |- | ''[[dupljari|Ciona intestinalis]]''||Morski mlaz||722.5||XP_002128218.1||624||60%|| |- | ''[[pljosnate gliste|Helobdella]]''||Metilj||725,5||ESO10267.1||620||37%|| |- | ''[[komarac|Aedes aegypti]]''||Komarac||725,5||XP_001659130.1|630||30%|| |- | ''[[školjke|Crassostrea gigas]]''||Japanska ostriga||782,7||EKC36332.1||624||61%|| |- | ''[[komarac|Anopheles gambiae]]''||Str. PEST||782.7||XP_001689194.1|642||28%|| |- | ''[[gljive|Albugo laibachii]]''||Gljiva oomiceta||1317.5||CCA20014.1|642||26.8%|| |} === Paralozi=== C6orf165 nema [[paralog]]a. === Filogenija === [[filogenetsko stablo|Ukorijenjeno filogenetsko stablo]] prikazano je dolje <ref name="ensembel.org">{{cite web|url= http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Compara_Tree?collapse=none;db=core;g=ENSG00000272514;r=6:88117731-88145775;t=ENST00000296885|date= |work= SDSC Biology Workbench|publisher= |access-date= 27. 4. 2014|title= Gene: C6ORF165 ENSG00000272514}}{{Mrtav link}}</ref> == Interakcije == Dvohibridni eksperiment sa [[kvasci]] ma otkrio je interaktivne proteine, kao što je miogeni represor I-mf.<ref name="Rual, Jean-François 2005">Rual, Jean-François, et al. "Towards a proteome-scale map of the human protein–protein interaction network." Nature 437.7062 (2005): 1173-1178.</ref> This repressor is highly expressed in sclerotome. It inhibits the transactivation activity of the MyoD family and represses myogenesis.<ref>Chen, C-M. Amy, et al. "I-mf, a novel myogenic repressor, interacts with members of the MyoD family." Cell 86.5 (1996): 731-741.</ref> Eksperimenti sa koimunoprecipitacijom proteina ([[Co-IP]]) otkrili su jedarni respiratorni faktor 1 u interakciji s proteinima [[NRF1]]<ref>Satoh, Jun-ichi, Natsuki Kawana, and Yoji Yamamoto. "pathway Analysis of chIp-seq-Based nRF1 Target Genes suggests a Logical Hypothesis of their Involvement in the pathogenesis of neurodegenerative Diseases." Gene regulation and systems biology 7 (2013): 139.</ref> Ovaj gen kodira protein koji [[homodimerizacija|homodimerizira]] i funkcionira kao [[transkripcijski faktor]] koji aktivira ekspresiju nekih ključnih metaboličkih gena koji reguliraju [[ćelijski rast]] i jedarne gene potrebne za disanje, [[biosinteza|biosintezu]] [[hem]]a i transkripciju i replikaciju [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[DNK]]. Dvohibridni eksperiment otkrio je protein u interakciji RNF138 (protein [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] 138),<ref name="Rual, Jean-François 2005"/> an E3 ubiquitin protein ligase. Affinity Capture-Western reveal an interaction protein called TP73 tumor protein [[p73]],<ref>Lunardi, Andrea, et al. "A genome-scale protein interaction profile of Drosophila p53 uncovers additional nodes of the human p53 network." Proceedings of the National Academy of Sciences 107.14 (2010): 6322-6327.</ref> which is a protein related to the [[p53]] tumor protein. == Klinički značaj == C6orf165 do sada nema poznatih pridruženih [[bolest]]i ili [[mutacija]]. == Reference == {{refspisak|35em}} [[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 6]] [[Kategorija:Ljudski geni]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] irrc550d10ziwk5o1ycio8nk44fcgl6 0 484080 3924888 3888480 2026-09-14T05:10:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} {{Infokutija protein | ime = C3orf62 |slika=Polyview_structure_2D_of_C3orf62.gif |opis_slike=Višestrani pregled strukture C3orf62 | Symbol = C3orf62 | AltNames = CC062, FLJ43654 | EntrezGene = 375341 | HGNCid = 24771 | RefSeq = NM_198562.21 | UniProt = Q6ZUJ4 | Chromosome = 3 | Arm = p | Band = 21.31 }} '''[[Otvoreni okvir čitanja]] 62 [[hromosom 3|hromosoma 3]]''' ('''C3orf62'''), jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C3orf62''' sa [[hromosom 3|hromosoma 3]]. . C3orf62 je protein osiromašen glicinom u odnosu na količinu glicina u proteinima u ostatku genoma. Ima motiv sličan KKXX i predviđa se da se nalazi u jedru. Ekspresija C3orf62 ostaje najveća u punoj krvi. ==Gen== ===Lokus=== C3orf62 je mapiran na obrnutom lancu hromosoma 3, na poziciji 3p21.31 i obuhvata 9.313 baza.<ref>{{cite web|title=Homo sapiens C3orf62|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_198562.2|website=NCBI Nucleotide|access-date=5. 2. 2017}}</ref> Počinje na baznom paru49,268.597 od kraja kratkog kraka (pter) i završava na 49,277.909 baznom paru pter. Poznato je da ovaj gen ima tri [[egzon]]a, četiri transkripta i 37 [[ortolog]]a.<ref name= "NCBI Gene">{{cite web|title=Homo sapiens C3orf62|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/375341|website=NCBI Gene|access-date=5. 2. 2017}}</ref><ref name= "GeneCards">{{cite web|title=Homo sapiens C3orf62|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=C3orf62&keywords=C3orf62|website=GeneCards|access-date=5. 2. 2017}}</ref><ref name= "Aceview">{{cite web|title=Humans 2010-C3orf62|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&term=C3orf62&submit=Go|website=Aceview|access-date=5. 2. 2017}}</ref><ref name= "Uniprot">{{cite web|title=C3orf62|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q6ZUJ4|website=UniProtKB}}</ref><ref name="Ensemble">{{cite web|title=C3orf62|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?g=ENSG00000188315;r=3:49268602-49277909|website=Ensembl|access-date=5. 2. 2017|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117145507/https://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?g=ENSG00000188315;r=3:49268602-49277909|url-status=dead}}</ref> C3orf62 je okružen genima za [[ubikvitin]] specifičnu proteazu 4 ([[USP4]]) i domen [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] koji sadrži 36 (CCDC36). [[slika:Gene Neighborhood C3orf62.gif|thumb|320px| C3orf62 i susjedni geni na hromosomu 3 iz [[NCBI]]]] ==Alijasi== C3orf62 ima sljedeća alternativna imena i sinonime: CC062; FLJ43654<ref name= "UCSC">{{cite web|title=Human Gene C3orf62|url=http://genome.cse.ucsc.edu/|website=UCSC|access-date=5. 2. 2017}}</ref> ==Protein== ===[[Primarna struktura]]=== Ljudski protein C3orf62 (Q6ZUJ4) du je 267 [[aminokiselina]] i ima molekulsku masu od 30.194 [[dalton (jedinica)|daltona]]. Nemodifikovani protein C3orf62 je "protein osiromašen glicinom" u odnosu na količine [[glicin]]a u proteinima u ostatku [[genom]]a.<ref name= "SAPS">{{cite web|title=SAPS|url=http://workbench.sdsc.edu/|website=SDSC Biology Workbench|access-date=23. 4. 2017}}</ref> Čini se da je glicin ravnomjerno raspoređen po cijeloj sekvenci C3orf62, bez preferencije područja za grupiranje. Prije [[posttranslacijske modifikacije|posttranslacijskih modifikacija]], C3orf62 je kiseli protein. U C3orf62 nema klastera naelektrisanja i nije pronađen nikakav specifičan razmak [[cistein]]a. [[izoelektrična tačka]] C3orf62 je 5,211000.<ref>{{cite web|title=PI|url=http://workbench.sdsc.edu/|website=SDSC Biology Workbench}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Naziv !! ID [[Ensembl]] transkripta !! [[Bazni parovi]] !! [[Protein]] !! Biotip !! [[CCDS]] !! [[Uniprot]] !! Refseq !! |- | C3orf62-001 || ENST00000343010.7 || 4235 || 267aa || Kodirajući || CCDS2792 || Q6ZUJ4 || NM_198562, NP_940964 |- | C3orf62-004 || ENST00000436325.1 || 581 || 190aa || Kodirajući||–|| C9JW57 || – |- | C3orf62-003 || ENST00000424960.1 || 602 || 98aa || |[[smislenost (genetika)|Nonsens]] posredovani raspad || – || H7BZX3 || – |- | C3orf62-002 || ENST00000479673.1 || 3330 || Nekodirajući || Zadržani [[intron]] ||– || – || – |} ===Domeni i motivi=== C3orf62 nema poznatih [[transmembranski domen|transmembranskih domena]]. Ima [[KKXX (aminokiselinska sekvenca)|KKXX]] sličan [[strukturni motiv|motiv]] u [[C-terminal]]u, što znači da može biti odgovoran za izvlačenje [[endoplazmatski retikulum|ER]] membranskih proteina iz [[Golgijev aparat|Golgijevog aparata]].<ref name="PSORT2">{{cite web|title=C3orf62|url=https://psort.hgc.jp/cgi-bin/runpsort.pl|website=PSORT WWW Server|access-date=7. 5. 2017}}{{Dead link|date=novembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ===[[Sekundarna struktura]]=== Otprilike sedam [[alfa-heliks]]a predviđeno je za C3orf62 prema Pele Protein Structure Protein Prediction i ojačano kroz ortologno predviđanje sekundarne strukture u bazi Ali2D.<ref name="UCSC" /><ref>{{cite web|title=C3orf62|url=https://toolkit.tuebingen.mpg.de/ali2d|website=Ali2D|access-date=7. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20161222082214/https://toolkit.tuebingen.mpg.de/ali2d|archive-date=22. 12. 2016|url-status=dead}}</ref> ===Subćelijska lokalizacija=== Predviđa se da se C3orf62 nalazi u [[ćelijsko jedro|jedru]].<ref name="PSORT">{{cite web|title=C3orf62 Homo sapiens|url=https://psort.hgc.jp/cgi-bin/runpsort.pl|website=PSORT WWW Server}}{{Dead link|date=novembar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Algoritam k-najbližih susjeda]] predviđa da se C3orf62 klasifikuje na sljedeći način: k=9/23; 69,6% jedarnih, 13,0% mitohondrijskih, 13,0% [[citoskelet]]nih, 4,3% [[citoplazma]]tskih.<ref name="PSORT"/> ===Ekspresija === C3orf62 je eksprimiran u više od 30 različitih tkiva; najveća ekspresija je u punoj krvi.<ref name="NCBI Gene" /><ref name="GeneCards"/><ref name="Aceview"/> Konkretno, najveća ekspresija C3orf62 je u tkivima sljedećih organa: [[pluća]], [[krajnici]] , [[dušnik]], [[tanko crijevo]], [[mliječne žlijezde|mliječne]] i [[pljuvačne žlijezde]]. Analizom različitih [[mikročip]]nih studija, otkriveno je da C3orf62 ima konstantno visoku ekspresiju u poređenju s drugim genima testiranim u skupovima podataka.<ref>{{cite web|title=C3orf62 GEO Profiles|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3113:220939|website=NCBI GEO|access-date=24. 4. 2017}}</ref> C3orf62 ima nisku ekspresiju u [[mozak|moždanim tkivima]]. [[slika:C3orf62 Tissue Expression.png|thumb|center|1000px|<center> Dijagram ekspresije C3orf62 u [[GWAS|tkivima u cijelom tijelu]]</center>]] ===Post-transkripcione modifikacije=== C3orf62 ima dvije [[posttranslacijske modifikacije]], obje su mjesta [[fosforilacije]] sa lokacijama na aminokiselinama 210 i 224.<ref name="NCBI Gene"/> Prirodna varijanta nalazi se na aminokiselini 110 ([[glutaminska kiselina]] (E)--> [[lizin]] K).<ref name="Uniprot" /><ref name="Ensemble" /> Čini se kao da C3orf62 može imati YinOYang mjesto na ostatku 115, što znači da se predviđa da ovaj [[treonin]]ski ostatak biti O-GlycN[[Acetilizacija|Aciliran]] kao i fosforiliran. Ovo mjesto može biti reverzibilno i dinamički modificirano O-GlcNAc ili fosfatnim grupama u različito vrijeme u ćeliji.<ref>{{cite web|title=C3orf62|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/YinOYang/|website=YingOYang|access-date=7. 5. 2017}}</ref> ==Regulacija ekspresije== Za C3orf62 predviđeno je 13 [[promotor (genetika)|promotora]].<ref>{{cite web|title=C3orf62|url=http://www.genomatix.de/|website=Genomatix|access-date=7. 5. 2017|archive-date=2. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/|url-status=dead}}</ref> ==[[Varijante transkripta]]== Transkripcija C3orf62 proizvodi pet alternativno prerađenih varijanti i jednu neprerađenu formu. Od četiri [[varijante prerade]], od kojih su dvije protein-kodirajuće, jedna je nonsensno posredovano raspadanje, a jedna je zadržani intron.<ref name="Aceview"/> QIAGEN označava sljedeća kao [[mjesta vezanja]] [[transkripcijski faktor|faktora transkripcije]] u promotoru C3orf62: [[TFCP2]], [[Pax-6]], [[p53]], [[MyoD]], [[YY1]], Ik-2, AREB6, [[Interferonski regulatorni kaktor|IRF]]-7A3.<ref name="GeneCards"/> == Funkcija == Naučna zajednica još uvijek ne razumije funkciju C3orf62. === Interakcije === Predviđeno je više od 12 interakcijskih proteina C3orf62.<ref>{{cite web|title=C3orf62|url=http://string-db.org/|website=STRING Interaction Network|access-date=7. 5. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=C3orf62|url=https://thebiogrid.org/|website=BioGRID|access-date=7. 5. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=C3orf62|url=https://www.ebi.ac.uk/intact/interactors/id:Q6ZUJ4*|website=InAct|access-date=7. 5. 2017}}</ref> Interakcijski proteini sa najvećom pouzdanošću za interakciju sa C3orf62 uključuju: HAUS kompleksnu podjedinicu 1 (HAUS-1), inhibitor rasta proteina 5 ([[ING5]]), protein 9 koji sadrži domen tioredoksina ([[TXNDC9]] ) i proteine povezane sa porodicom MORF4 ([[MORF4L1]], MFRAP1). Hemikalije za koje se zna da stupaju u interakciju sa C3orf62 uključuju sljedeće: [[aflatoksin]] B1, hidralazin, valproinskuu kiselinu i decitabin.<ref name="Aceview" /> ===Klinički značaj=== Intersticijske [[delecija (genetika)|delecije]] hromosoma 3 su rijetke, a do danas je prijavljeno samo nekoliko pacijenata s mikrodelecijom 3p21.31. Karakteristična klinička obilježja kod pacijenata sa mikrodelecijom 3p21.31 uključuju zaostajanje u razvoju i karakteristične crte lica (uključujući zakrivljene obrve, hipertelorizam, epikantus i mikrognatiju).<ref>{{cite journal | vauthors = Haldeman-Englert CR, Gai X, Perin JC, Ciano M, Halbach SS, Geiger EA, McDonald-McGinn DM, Hakonarson H, Zackai EH, Shaikh TH | title = A 3.1-Mb microdeletion of 3p21.31 associated with cortical blindness, cleft lip, CNS abnormalities, and developmental delay | journal = European Journal of Medical Genetics | volume = 52 | issue = 4 | pages = 265–8 | date = 13 Dec 2008 | pmid = 19100872 | doi = 10.1016/j.ejmg.2008.11.005 | pmc = 4391973 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Eto K, Sakai N, Shimada S, Shioda M, Ishigaki K, Hamada Y, Shinpo M, Azuma J, Tominaga K, Shimojima K, Ozono K, Osawa M, Yamamoto T | title = Microdeletions of 3p21.31 characterized by developmental delay, distinctive features, elevated serum creatine kinase levels, and white matter involvement | journal = American Journal of Medical Genetics. Part A | volume = 161A | issue = 12 | pages = 3049–56 | date = decembar 2013 | pmid = 24039031 | doi = 10.1002/ajmg.a.36156 | s2cid = 272908 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lovrecic L, Bertok S, Žerjav Tanšek M | title = A New Case of an Extremely Rare 3p21.31 Interstitial Deletion | journal = Molecular Syndromology | volume = 7 | issue = 2 | pages = 93–8 | date = maj 2016 | pmid = 27385966 | pmc = 4906427 | doi = 10.1159/000445227 }}</ref> U regijama gena, [[NCBI]]-jevih [[SNP|jednonukleotidnih polimorfitzama]] identifikovao je 1.326 SNP-a na obrnutom minus lancu C3orf62.<ref>{{cite web|title=C3orf62|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/|website=NCBI SNP}}</ref> In the coding region, NCBI SNP identified 147 common SNPs. ==Homologia== ===Paralozi=== C3orf62 nema poznatih paraloga.<ref name= "NCBI BLAST">{{cite web|title=C3orf62|url=https://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|website=NCBI BLAST|access-date=7. 5. 2017}}</ref> ===Ortolozi=== Itbor ortologa C3orf62 je prilično uzak, sa većinom ortologa koji se nalaze kod sisara.<ref name="NCBI BLAST"/> Mali dio ortologa je također pronađen u sljedećim klasama: [[Reptilia]], [[Sarcopterygii]] i [[Actinoptergii]]. Grupacije gotovo svih ortolognih sekvenci C3orf62sisara su sljedeće: E-vrijednost: 2e–94 do 1e–169; sličnost 56–84%. [[Sisari]] u ovoj grupi se uglavnom sastoje od [[primat]]a, ali uključuju i sljedeće redove: [[Perissodactyla]], [[Rodentia]], [[Carnivora]], [[Proboscidea]], [[Cetartiodactyla]], [[Cingulata]], [[Artiodactyla]], [[Eulipotyphla]], [[Diselphimorphia]] i [[Afrosoricida]].<ref name="NCBI BLAST"/> Udaljenije srodne ortologne sekvence C3orf62 uključuju organizme iz klasa Reptilia, Sarcopterygii i Actinopterygii u rasponu od E-vrijednosti od 8e–10 do 3e–59 sa sličnošću od 24-39%.<ref name="NCBI BLAST"/> Organizmi u ovoj grupi uključuju redova Testudines, Coelacanthiformes, Squamata i Osteoglossiformes. Nisu pronađene ortologne sekvence C3orf62 za sljedeće oblike života: [[bakterije]], [[arheje]], [[protisti]], [[biljke]], [[gljive]], ]]trichoplax]], [[beskičmenjaci]], [[vodozemci]] ili [[ptice]]. {| class="wikitable" |- ! [[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]] !! Uobičajeno ime !! [[Razred (biologija)|Razred]] !!Pristup !! [[Postotak]] sličnoosti |- | ''[[Homo sapiens]]'' || Čovjek || [[Mammalia]] || NP_940964 || 100 |- | ''[[lemur|Microcebus murinus]]'' || Sivi mišoliki lemur || Mammalia || XP_012626718 || 88 |- | ''[[lemur|Propithecus coquereli]]'' || Coquerelova sifaka (lemur) || Mammalia || XP_012510880 || 86,9 |- | ''[[Equus caballus]]'' || Konj || [[Mammalia]] || NP_001295877 || 84,3 |- | ''[[Loxodonta africana]]'' || Afrički slon || Mammalia || XP_003409711 || 83,2 |- | ''[[glodari|Castor canadensis]]'' || Sjevernoamerički dabar || Mammalia || XP_020037316 || 81,6 |- | ''[[lemuri|Otolemur garnettii]]'' || Garnettov veliki galago || Mammalia || XP_003800633 || 81,6 |- | ''[[kamila|Camelus bactrianus]]'' || Baktrijanska kamila || Mammalia || XP_010967491.1 || 78,3 |- | ''[[panda|Ailuropoda melanoleuca]]'' || Gigantski panda || Mammalia || XP_019656626 || 77,7 |- | ''[[Canis lupus familiaris]]'' || Pas || Mammalia || XP_003432924 || 77,2 |- | ''[[jeleni|Vicugna pacos]]'' || Alpaka || [[Mammalia]] || XP_006196356 || 77,2 |- | ''[[glodari|Condylura cristata]]'' || Zvjezdastonosa krtica|| Mammalia || XP_012575760 || 76,8 |- | ''[[Felis catus]]'' || Mačka || Mammalia || XP_003982269 || 75,1 |- | ''[[leteća lisica|Pteropus vampyrus]]'' || Velika leteća lisica|| Mammalia || XP_011373720 || 73,3 |- | ''[[jeleni|Pantholops hodgsonii]]'' || Tibetska antilopa || Mammalia || XP_005969318 || 72,6 |- | ''[[vjeverica|Ictidomys tridecemlineatus]]'' || Trinaestopruga prizemna vjeverica|| Mammalia || XP_005326967 || 71 |- | ''[[glodari|Sorex araneus]]'' || Obična rovka || Mammalia || XP_012789682 || 69,5 |- | ''[[Majmuni Novog svijeta|Monodelphis domestica]]'' ||Sivi kratkorepi oposum || Mammalia || XP_001367907 || 65,4 |- | ''[[jež|Echinops telfairi]]'' || Mali tenrek jež || Mammalia || XP_004715283 || 63,7 |- | ''[[Orcinus orca]]'' || Kit ubica || Mammalia || XP_004283985 || 61,2 |- | ''[[Armadillo|Dasypus novemcinctus]]'' || Devetoprugi armadilo || Mammalia || XP_004451950 || 58,2 |- | ''[[pacov|Dipodomys ordii]]'' || Ordov kengurski pacov || Mammalia || XP_012883511 || 56,3 |- | ''[[sisari|Myotis lucifugus]]'' || Mali smeđi miotis || Mammalia || XP_006107033 || 39,3 |- | ''[[kornjače|Pelodiscus sinensis]]'' || Kineska mehkooklopna kornjača|| [[Reptillia]] || XP_014426235 || 38.5 |- | ''[[kornjače|Chelonia mydas]]'' || Zelena morska kornjača || Reptillia || XP_007061837 || 37,1 |- | ''[[ribe|Latimeria chalumnae]]'' || Zapadna indijskookeanska latimerija || [[Sarcopterygii]] || XP_005992740 || 35.3 |- | ''[[gušteri|Anolis carolinensis]]'' || Zelena anola || Reptillia || XP_008103227 || 33,1 |- | ''[[gušteri|Gekko japonicus]]'' || Japanski gekon || [[Reptillia]] || XP_015262861 || 30,1 |} ===Filogenija=== Najudaljeniji ortolozi C3orf62 su vrste [[riba]] i [[vodozemac]]a. Ortolozi C3orf62 se ne nalaze kod [[ptica]], [[beskičmenjak]]a ili [[bakterija]].<ref name="NCBI BLAST" /> == Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 3]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] gxv8ldfwsigg0h3z7fzslmjqmpgbeed 0 534642 3924881 3924802 2026-09-13T22:21:37Z Bosancica by MK 173186 3924881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zdenko Lučić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]] | vrijeme_na_vlasti = 1998–2000. | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 1967. | mjesto_rođenja = [[Ljubuški]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | etnicitet = [[Hrvati|Hrvat]] | politička_stranka = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Pravni fakultet u Mostaru]] | zanimanje = pravnik, privrednik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = [https://zdenkolucic.ba/ zdenkolucic.ba] | nagrade = | pripadnost = | vojska = {{Plainlist| * [[Zbor narodne garde|Zbor narodne garde (ZNG)]] * [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska (HV)]] * [[Hrvatsko vijeće odbrane |Hrvatsko vijeće odbrane (HVO)]] }} | godine_službe = | čin = brigadni general | komandovao = | ratovi = {{Plainlist| * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Hrvatskoj]] }} | ordeni = {{Plainlist| * [[Red hrvatskog pletera]]<ref name="Narodne_Novine_1996_Pleter">{{cite web |title=Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1145.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=56/1996 |date=11. 7. 1996 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> * [[Red hrvatskog trolista]]<ref name="Narodne_Novine_1996">{{cite web |title=Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/1996_07_56_1136.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=56/1996 |date=11. 7. 1996 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> * [[Spomenica Domovinske zahvalnosti]]<ref name="Narodne_Novine_1997">{{cite web |title=Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu u zajedničkim operacijama HV i HVO u razdoblju do 1997. |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7768.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=120/1997 |date=10. 11. 1997 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> }} }} '''Zdenko Lučić''' ([[Ljubuški]], 1967) je [[bosanskohercegovački]] pravnik, privrednik, bivši vojni oficir i političar. Tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih obavljao je različite zapovjedne, organizacijske i sigurnosne dužnosti. Učestvovao je u formiranju struktura [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO), uključujući Vojnu policiju HVO-a, jedinicu posebne namjene i Nastavno središte novaka u Čapljini, a obavljao je i odgovorne dužnosti u [[Sigurnosno-informativna služba|Sigurnosno-informativnoj službi]] (SIS) HVO-a.<ref name="lucic-biografija">{{cite web |title=Zdenko Lučić – Službena stranica |url=https://zdenkolucic.ba/ |website=zdenkolucic.ba |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="LJPortal_2025_Lucic_Intervju">{{cite web |last=Nižić |first=Sandra |title=Ekspozivni intervju – Zdenko Lučić: Bivši oficiri JNA razbijali HVO – danas kroje politiku i karijere |url=https://ljportal.com/ekspozivni-intervju-zdenko-lucic-bivsi-oficiri-jna-razbijali-hvo-danas-kroje-politiku-i-karijere-111236/ |website=LJportal / OTPOR.Media |date=28. 12. 2025 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Nosilac je čina brigadnog generala.<ref name="HercegovinaInfo_2026_Tko_je_Zdenko_Lucic">{{cite web |last=Kolobara |first=Z. |title=Tko je Zdenko Lučić kojim 'Petorka' planira matirati Čovića? |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/tko-je-zdenko-lucic-kojim-petorka-planira-matirati-covica/255169/ |website=Hercegovina.info |date=20. 4. 2026 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Nakon 1996. djelovao je u sigurnosno-obavještajnom sistemu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], u okviru [[Sigurnosna izvještajna služba|Sigurnosno izvještajne službe]] (SIS), u odjelu [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] i [[protivzračna odbrana|protivzračne odbrane]] (HRZ i PZO).<ref name="klix-biografija">{{cite web |last=D. Be. |title=Ko je Zdenko Lučić i da li će na megdan Darijani Filipović i Slavenu Kovačeviću |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ko-je-zdenko-lucic-i-da-li-ce-na-megdan-darijani-filipovic-i-slavenu-kovacevicu/260424191 |website=Klix.ba |date=24. 4. 2026 |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 1997. izabran je za predsjednika Mladeži [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], a na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="lucic-biografija" /><ref name="klix-biografija" /><ref name="oslobodjenje-biografija">{{cite web |last=Sofradžija |first=Lejla |title=Izbori su sve bliže - ovo su svi kandidati u utrci za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izbori-su-sve-blize-ovo-su-svi-kandidati-u-utrci-za-predsjednistvo-bi-h/ |website=Oslobođenje |date=14. 8. 2026 |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Početkom 2000-ih priključio se političkoj stranci [[Hrvatski istinski preporod]], na čijem je čelu bio [[Miroslav Tuđman]], te je 2002. postao njen glavni sekretar i iste godine izabran za vijećnika Gradskog vijeća [[Makarska|Makarske]].<ref name="oslobodjenje-biografija" /><ref name="Ramski_Vjesnik_2026_Tko_je_Zdenko_Lucic">{{cite web |title=Tko je Zdenko Lučić, neovisni kandidat za člana Predsjedništva BiH |url=https://ramski-vjesnik.ba/clanak/tko-je-zdenko-lucic-neovisni-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/272253/ |website=Ramski Vjesnik |date=28. 5. 2026 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026.]] zajednički je kandidat pet stranaka, [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] i [[Hrvatski demokratski savez|HDS]], za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda.<ref name="oslobodjenje-kandidat">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat Petorke za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-je-kandidat-petorke-za-clana-predsjednistva-bi-h/ |website=Oslobođenje |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="bosnainfo-kandidat">{{cite web |title=HDZ 1990 i partneri potvrdili: Zdenko Lučić će biti njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH |url=https://bosnainfo.ba/politika/hdz-1990-i-partneri-potvrdili-zdenko-lucic-ce-biti-njihov-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/ |website=Bosnainfo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="hrt-kandidat">{{cite web |title=Zdenko Lučić kandidat hrvatskih oporbenih stranaka za Predsjedništvo BiH |url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/zdenko-lucic-kandidat-hrvatskih-oporbenih-stranaka-za-predsjednistvo-bih-12703314 |website=Hrvatska radiotelevizija |date=5. 5. 2026 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="hnp-kandidat">{{cite web |title=Petorka s Lučićem najavila novu zoru i eru nove politike |url=https://hnp.ba/novosti/petorka-s-lucicem-najavila-novu-zoru-i-eru-nove-politike/ |website=Hrvatski nacionalni pomak |date=5. 5. 2026 |access-date=13. 9. 2026}}</ref> ==Biografija== Lučić je rođen 1967. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Još kao student prava uključio se u organiziranje [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] početkom 1990-ih.<ref name="hercegovina-biografija">{{cite web |title=Tko je Zdenko Lučić kojim "Petorka" planira matirati Čovića? |url=https://www.hercegovina.info/amp/vijesti/bih/tko-je-zdenko-lucic-kojim-petorka-planira-matirati-covica/255169/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="politicki-biografija">{{cite web |title=Ko je Zdenko Lučić |url=https://www.politicki.ba/vijesti/ko-je-zdenko-lucic/100154 |website=Politički.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je pripadnik struktura Hrvatskog vijeća odbrane, gdje je stekao čin brigadnog generala.<ref name="avaz-kandidatura">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.avaz.ba/vijesti/bih/1038554/zdenko-lucic-je-kandidat-za-predsjednistvo-bih |website=Dnevni avaz |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="dnevnik">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom idućeg tjedna |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-konacna-odluka-petorke-pocetkom-iduceg-tjedna/ |website=Dnevnik.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Nakon rata djelovao je u javnom i poslovnom sektoru. Radio je kao univerzitetski asistent u Mostaru, gdje je predavao pravne i ekonomske predmete, a potom je obavljao rukovodeće dužnosti u bankarskim i finansijskim institucijama.<ref name="etto">{{cite web |title=Lučić kao izbor hercegovačke "Petorke": Vojna karijera, politika i ekonomija u jednoj biografiji |url=https://etto.ba/clanak/lucic-kao-izbor-hercegovacke-petorke-vojna-karijera-politika-i-ekonomija-u-jednoj-biografiji |website=Etto.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Lučić se u proljeće 2026. počeo spominjati kao mogući kandidat stranaka hrvatske opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Krajem aprila 2026. javno je objavio da prihvata kandidaturu, navodeći da nastupa kao kandidat s hrvatskim identitetom i predstavljajući radni nacrt strateškog dokumenta o sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine.<ref name="raport">{{cite web |title=Zdenko Lučić objavio da je kandidat petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Najavio i plan djelovanja i "nacionalnu strategiju" |url=https://raport.ba/zdenko-lucic-objavio-da-je-kandidat-petorke-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih-najavio-i-plan-djelovanja-i-nacionalnu-strategiju |website=Raport.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Predsjednici pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a potvrdili su u maju 2026. da će Lučić biti njihov kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Time je postao jedan od najavljenih kandidata za tu funkciju, uz Darijanu Filipović iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i Slavena Kovačevića iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].<ref name="oslobodjenje-kandidat"/><ref name="bosnainfo-kandidat"/> U obrazloženju kandidature predstavnici Petorke naveli su da Lučića vide kao kandidata koji može ponuditi alternativu politici HDZ-a BiH. U javnim istupima naglašavao je sigurnosnu politiku, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebu izrade strategije nacionalne sigurnosti.<ref name="hercegovina-prvi">{{cite web |title=Zdenko Lučić prvi put se obratio kao kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/zdenko-lucic-prvi-put-se-obratio-as-kandidat-za-predsjednistvo-bih-hrvati-su-se-znali-izboriti-za-svoju-opstojnost/255970/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="viteski">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, uskoro konačna odluka |url=https://viteski.ba/vijesti/bih-vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-uskoro-konacna-odluka/ |website=Viteški.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lučić, Zdenko}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Generali Hrvatskog vijeća odbrane]] 4lpi4w67xpfnouefslbzy3efw0hh5gy 4 536756 3924860 3924859 2026-09-13T12:00:02Z Ghibki1313139 185678 /* Članci */ 3924860 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=7 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=4 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=6 |ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=3 |ime_stuba6= [[Korisnik:Ghibki1313139]] |boja_stuba6=#00B0FF|cifra_stuba6=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]] 1q7ns9fo2f9a2ohdol64wxkygu607tw 3924861 3924860 2026-09-13T12:00:39Z Ghibki1313139 185678 /* Članci */ 3924861 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=7 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=4 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=6 |ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=3 |ime_stuba6= [[Korisnik:Ghibki1313139|Ghibki]] |boja_stuba6=#00B0FF|cifra_stuba6=1 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]] 0bov5cf46zu4690lbzgqyqs0myftw09 3924863 3924861 2026-09-13T14:00:19Z AnToni 2325 /* Članci */ 3924863 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin mjesec malih država i teritorija 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;"> [[Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|280px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Male države i teritorije 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Male države i teritorije'''<ref>{{Cite book|last=Kurečić|first=Petar|url=https://hrcak.srce.hr/file/146682|title=Problematika definiranja malih država}}</ref> godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o malim državama i teritorijama čija je površina manja od 1000 km.² Održavat će se svakog septembra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za te države i teritorije. Listu država o kojima se mogu pisati članci možete naći [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini ovdje]: sve države i teritorije počevši od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] do [[Vatikan]]a. == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom septembra.''' * Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. septembra i 23:59 30. septembra (UTC) 2026. * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za neku od malih država i teritorija. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada na: <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za maraton "Male države i teritorije"? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Male države i teritorije 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj bodova | maks = 10 |ime_stuba1= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=8 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=7 |ime_stuba3= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=4 |ime_stuba4= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba4=#f8b699|cifra_stuba4=6 |ime_stuba5= [[Korisnik:De71la|De71la]] |boja_stuba5=pink|cifra_stuba5=3 |ime_stuba6= [[Korisnik:Ghibki1313139|Ghibki]] |boja_stuba6=#00B0FF|cifra_stuba6=0 }} * [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Mjesec malih država i teritorija|2026]] bw1nqmoas3z753l5bugtwluuvdz2763 0 536861 3924878 3924079 2026-09-13T21:45:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Alphons Orie | slika = Alphonsus Martinus Maria Orie, 2014.jpg | tekst = Alphons Orie 2014. godine | redoslijed = Sudija [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] | vrijeme_na_vlasti = [[1. juli]] [[2012.]] – [[30. juni]] [[2026.]] | redoslijed2 = Sudija [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] | vrijeme_na_vlasti2 = [[17. novembar]] [[2001.]] – [[31. decembar]] [[2017.]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|11|23}} | mjesto_rođenja = [[Groningen]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Alphonsus Martinus Maria Orie | nacionalnost = [[Nizozemci|Nizozemac]] | etnicitet = | politička_stranka = | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Leidenu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} [[Datoteka:Alphons Orie, Judge of the MICT and former ICTY Judge.jpg|mini|desno|300px|Alphons Orie, sudija IRMKS-a i bivši sudija MKSJ-a]] '''Alphonsus '''"'''Alphons'''"''' Martinus Maria Orie''' (rođen 23. novembra 1947) [[Nizozemska|nizozemski]] je pravnik i sudija međunarodnih krivičnih sudova.<ref name="ICTY_Bio_Orie">{{cite web |title=Biographical Note: Judge Orie |url=https://www.icty.org/x/file/About/Chambers/judges_bios_en/PJ_Orie_Bio_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Od 2001. do 2017. bio je sudija [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a kao predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I predsjedavao je suđenjima u predmetima protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] te [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]].<ref name="IRMCT_Orie">{{cite web |title=Judge Alphons M.M. Orie |url=https://www.irmct.org/en/about/judges/judge-alphons-mm-orie |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Sudija je [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] (MMKS) od početka njegovog rada u julu 2012, a njegov posljednji mandat na sudijskoj listi istekao je 30. juna 2026.<ref name="IRMCT_Orie" /> == Biografija == Alphons Orie rođen je 23. novembra 1947. u [[Groningen]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="ICTY_Bio_Orie" /> Pravo je studirao na [[Univerzitet u Leidenu|Univerzitetu u Leidenu]], gdje je 1971. stekao akademski stepen magistra prava. Nakon toga završio je postdiplomski studij evropskog krivičnog prava na Slobodnom univerzitetu u Briselu.<ref name="IRMCT_Orie"/> Od 1971. do 1980. radio je kao predavač krivičnog prava na Univerzitetu u Leidenu.<ref name="IRMCT_Orie" /> Godine 1980. upisao je advokaturu pri Vrhovnom sudu Nizozemske. Od 1995. do 1997. bio je partner u advokatskoj kancelariji Wladimiroff & Spong u [[Hag]]u, gdje se specijalizirao za [[Krivično pravo|krivično]] i [[međunarodno krivično pravo]], uključujući prekograničnu odbranu, izručenje, transfer zatvorenika i međunarodnu pravosudnu saradnju, kao i za krivične predmete pred Vrhovnim sudom Nizozemske.<ref name="ICTY_Bio_Orie" /><ref name="IRMCT_Orie" /> Od 1994. do 1997. bio je zamjenski sudija Apelacijskog suda u Amsterdamu, a od 1997. do 2001. sudija [[Vrhovni sud Nizozemske|Vrhovnog suda Nizozemske]], gdje je bio član vijeća za krivične predmete. Od 1997. do 2001. bio je i sudija Disciplinskog apelacionog suda za nizozemsku advokaturu kojeg imenuje kruna.<ref name="IRMCT_Orie" /> === Branilac Duška Tadića === Od 1995. do 1997. Orie je bio imenovani branilac pred MKSJ-om.<ref name="ICTY_Bio_Orie" /> U tom periodu bio je član tima odbrane [[Duško Tadić|Duška Tadića]] i formalno je imenovan za jednog od njegovih branioca.<ref name="ICTY_Tadic_1997">{{cite web |title=Prosecutor v. Duško Tadić, Opinion and Judgment, Case No. IT-94-1-T |url=https://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/en/tad-tsj70507JT2-e.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=7. 5. 1997 |access-date=4. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> === Sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju === Orie je 14. marta 2001. izabran za sudiju MKSJ-a, a mandat mu je počeo 17. novembra iste godine.<ref name="ICTY_Press_2001">{{cite web |title=The fourteen elected Judges will take up Office in November |url=https://www.icty.org/en/press/fourteen-elected-judges-will-take-office-november |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. 3. 2001 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> Kao sudija MKSJ-a služio je od 2001. do 2017.<ref name="IRMCT_Orie" /> Tokom rada u MKSJ-u bio je član Komiteta za Pravilnik o postupku i dokazima i Biroa Tribunala.<ref name="IRMCT_Orie" /> Kao predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I predsjedavao je suđenjima u predmetima protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]].<ref name="IRMCT_Orie" /> U predmetu protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]] Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, koje je 5. decembra 2003. Galića osudilo na 20 godina zatvora.<ref name="ICTY_Galic">{{cite web |title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Stanislav Galic – Stanislav Galic Sentenced to 20 Years' Imprisonment |url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-stanislav-galic-stanislav-galic-sentenced-20-years-imprisonment |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=5. 12. 2003 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> U predmetu protiv [[Darko Mrđa|Darka Mrđe]] Orie je također bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, koje je 31. marta 2004. Mrđu osudilo na 17 godina zatvora zbog učešća u ubistvu približno 200 civila i pokušaju ubistva još 12 civila na [[Korićanske stijene|Korićanskim stijenama]] 21. augusta 1992.<ref name="ICTY_Mrdja">{{cite web |title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Darko Mrdja: Accused Sentenced to 17 Years' Imprisonment |url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-darko-mrdja-accused-sentenced-17-years-imprisonment |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=31. 3. 2004 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Prosljeđivanje predmeta domaćem pravosuđu === Orie je bio predsjedavajući Vijeća za prosljeđivanje predmeta koje je 17. maja 2005. odlučilo da se predmet protiv [[Radovan Stanković|Radovana Stankovića]] proslijedi [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U sastavu Vijeća bili su Orie, O-Gon Kwon i Kevin Parker.<ref name="ICTY_Stankovic">{{cite web |title=Tribunal Decides to Refer the Case Against Radovan Stankovic to Bosnia and Herzegovina |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-decides-refer-case-against-radovan-stankovic-bosnia-and-herzegovina |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=17. 5. 2005 |access-date=4. 9. 2026 |language=en}}</ref> MKSJ je naveo da je to bio prvi slučaj u kojem je Tribunal proslijedio jedan od svojih predmeta nacionalnom pravosuđu; predmet je upućen Vijeću za ratne zločine [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]].<ref name="ICTY_Stankovic" /> === Predmet Gotovina i drugi === U predmetu [[Suđenje Gotovini i drugima|Gotovina i drugi]], Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I. Vijeće su, osim njega, činili sudije Uldis Ķinis i Elisabeth Gwaunza.<ref name="ICTY_Gotovina_CIS">{{cite web |title=Gotovina et al. (IT-06-90) – Case Information Sheet |url=https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=2011 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Suđenje u predmetu počelo je 11. marta 2008, a Pretresno vijeće je prvostepenu presudu izreklo 15. aprila 2011.<ref name="ICTY_Gotovina_CIS" /> Vijeće je [[Ante Gotovina|Antu Gotovinu]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]] proglasilo krivima, dok je [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] oslobodilo optužbi; Gotovinu je osudilo na 24 godine, a Markača na 18 godina zatvora.<ref>{{cite web |title=Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak |url=https://www.icty.org/en/press/tribunal-convicts-gotovina-and-marka%C4%8D-acquits-%C4%8Dermak |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. 4. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Predmet Ratko Mladić === U predmetu [[Suđenje Ratku Mladiću|Ratko Mladić]], Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, u kojem su bili i sudije [[Christoph Flügge]] i [[Bakone Justice Moloto]].<ref name="ICTY_Mladic_Assigned">{{cite web |title=Judges Assigned To Mladić’s Case |url=https://www.icty.org/en/press/judges-assigned-mladi%C4%87%E2%80%99s-case |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=27. 5. 2011 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje Mladiću počelo je 16. maja 2012, a prvostepena presuda izrečena je 22. novembra 2017.<ref name="ICTY_Mladic_Trial">{{cite web |title=Trial Judgement in the case of Ratko Mladić to be rendered on 22 November 2017 |url=https://www.icty.org/en/press/trial-judgement-in-the-case-of-ratko-mladic-to-be-rendered-on-22-november-2017 |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=18. 10. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ICTY_Mladic_Judgement">{{cite web |title=ICTY convicts Ratko Mladić for genocide, war crimes and crimes against humanity |url=https://www.icty.org/en/press/icty-convicts-ratko-mladi%C4%87-for-genocide-war-crimes-and-crimes-against-humanity |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Pretresno vijeće proglasilo je Mladića krivim za [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona i običaja ratovanja te ga osudilo na [[doživotni zatvor]].<ref name="ICTY_Mladic_Judgement" /> U pogledu optužbe za [[genocid]] u općinama u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], većina Vijeća zaključila je da su fizički izvršioci u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Vlasenica|Vlasenici]] i [[Foča|Foči]], kao i određeni izvršioci u [[Kotor-Varoš|Kotor-Varoši]] i [[Prijedor]]u, imali namjeru da unište [[Bošnjaci|bosanske Muslimane]] u tim općinama kao dio zaštićene grupe. Sudija Orie izdvojio je mišljenje o tom zaključku.<ref name="ICTY_Mladic_Summary">{{cite web |title=Trial Judgement Summary for Ratko Mladić |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-summary-en.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> U svom djelimično izdvojenom mišljenju Orie je naveo da se ne slaže sa zaključkom većine da su navedeni fizički izvršioci posjedovali posebnu namjeru da unište dio zaštićene grupe kao takav. Posebno je istakao teškoće u utvrđivanju takve namjere kod izvršioca koji su djelovali na ograničenom geografskom području i na relativno niskom nivou hijerarhije i odgovornosti.<ref name="ICTY_Mladic_Dissent">{{cite web |title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Case No. IT-09-92-T, Trial Judgement, Volume IV, Partially Dissenting Opinion of Judge Alphons Orie |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-4of5_1.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. 11. 2017 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Prije početka suđenja odbrana [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] podnijela je zahtjev za izuzeće Orieja na osnovu pravila 15(B) Pravilnika o postupku i dokazima. Među navodima odbrane bili su Orieov raniji angažman kao branioca [[Duško Tadić|Duška Tadića]] i njegovo prethodno učešće u predmetima [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]].<ref name="ICTY_Mladic_Disqualification">{{cite web |title=Order denying Defence Motion pursuant to Rule 15(b) seeking disqualification of presiding Judge Alphons Orie and for a stay of proceedings |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/presord/en/120515.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. 5. 2012 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Predsjednik MKSJ-a [[Theodor Meron]] odbio je zahtjev 15. maja 2012, zaključivši da odbrana nije pokazala da bi razumno informisan posmatrač mogao osnovano sumnjati u Orieovu nepristrasnost.<ref name="ICTY_Mladic_Disqualification" /> === Mehanizam za međunarodne krivične sudove === [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] izabrala je Orieja 20. decembra 2011. za jednog od 25 prvih sudija na listi sudija [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] (MMKS).<ref name="IRMCT_Judges_Election">{{cite web |title=Judges |url=https://www.irmct.org/en/about/judges |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> Orie je sudija Mehanizma od početka njegovog rada u julu 2012. U tom svojstvu postupao je kao sudija pojedinac i kao član Žalbenog vijeća, uključujući i postupak u predmetu "Fatuma i dr."<ref name="IRMCT_Orie" /> U predmetu "Fatuma i dr." Orie je bio član Žalbenog vijeća kojim je predsjedavao [[Carmel Agius]], dok je treći član bio Seymour Panton. Žalbeno vijeće izreklo je presudu 29. juna 2022.<ref name="IRMCT_Fatuma_2022">{{cite web |title=The Appeals Chamber of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals delivers judgement in the Fatuma et al. case |url=https://www.irmct.org/en/news/appeals-chamber-international-residual-mechanism-criminal-tribunals-delivers-judgement-fatuma |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=29. 6. 2022 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> U istom predmetu Orie je izdvojio mišljenje uz odluku od 16. maja 2019. kojom je Žalbeno vijeće odlučivalo o žalbi Tužilaštva protiv odluke o privremenom puštanju Marie Rose Fatume na slobodu. Javna redigovana verzija njegovog izdvojenog mišljenja objavljena je 6. juna 2019.<ref name="IRMCT_Fatuma_Dissent_2019">{{cite web |title=Public Redacted Version of the Dissenting Opinion of Judge Alphons Orie to the Decision on Prosecution Appeal against Decision Granting Marie Rose Fatuma Provisional Release, Case No. MICT-18-116-AR68.1 |url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/DissentingOpinion/NotIndexable/MICT-18-116-AR68%231/MRA25744R0000524733.PDF |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=6. 6. 2019 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Njegov posljednji mandat na listi sudija Mehanizma trajao je od 1. jula 2024. do 30. juna 2026.<ref name="IRMCT_Orie" /> == Mišljenje o zahtjevu Ratka Mladića za prijevremeno puštanje == U augustu 2026. predsjednica [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizma za međunarodne krivične sudove]] (MMKS) [[Graciela Gatti Santana]] konsultovala je sudiju Alphonsa Orieja u postupku razmatranja zahtjeva [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] za uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. Orie je bio jedan od pet sudija Mehanizma koje je predsjednica konsultovala, a svi konsultovani ranije su bili uključeni u odlučivanje o Mladićevoj kazni.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026">{{cite web |title=Decision on the Application for Early Release of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/MSC54435R0000666578.pdf |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=20. 8. 2026 |access-date=5. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> Mladić je 18. augusta 2026. podnio zahtjev za uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, tražeći da nakon puštanja bude neposredno prebačen u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev je zasnovan na njegovom teško narušenom zdravstvenom stanju i procjeni ljekara [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] da se nalazio u završnoj fazi života i da bi njegova [[smrt]] mogla nastupiti u bilo kojem trenutku.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Od pet konsultovanih sudija, Orie i sutkinja [[Prisca Matimba Nyambe]] podržali su odobravanje zahtjeva, dok su sudije Aminatta Lois Runeni N'gum, Seymour Panton i Mustapha El Baaj smatrali da zahtjev treba odbiti.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Orie je smatrao da neposredna blizina Mladićeve smrti predstavlja odlučujući humanitarni razlog u prilog njegovom prijevremenom puštanju. Prema njegovom mišljenju, nivo medicinske njege koju je Mladić primao u pritvorskoj jedinici nije nadjačavao taj humanitarni razlog te bi posljednje sate života, koliko je to moguće, trebalo provesti u porodičnom okruženju. Istovremeno je ukazao na sigurnosne rizike povezane s mogućim transferom Mladića u [[Srbija|Srbiju]].<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje 20. augusta 2026. U odluci je zaključila da, iako je Mladićevo zdravstveno stanje bilo teško i da je njegova smrt bila neposredna, okolnosti slučaja nisu opravdavale njegovo prijevremeno puštanje.<ref name="IRMCT_Mladic_EarlyRelease_2026" /> Ratko Mladić preminuo je 27. augusta 2026. dok je bio hospitalizovan u [[Hag]]u.<ref name="IRMCT_Mladic_Death_2026">{{cite web |title=Statement on the passing of Ratko Mladić |url=https://www.irmct.org/en/news/statement-passing-ratko-mladic |publisher=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |date=27. 8. 2026 |access-date=5. 9. 2026 |language=en}}</ref> == Drugi međunarodni angažmani == Pored rada u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] i [[Mehanizam za međunarodne krivične sudove|Mehanizmu za međunarodne krivične sudove]], Orie je obavljao i druge međunarodne pravosudne i savjetodavne angažmane. Od 2014. do 2020. bio je član [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]] sa sjedištem u [[Hag]]u.<ref name="IRMCT_Orie" /> Od 2015. do 2017. bio je predsjednik Žalbenog disciplinskog odbora [[Specijalni sud za Liban|Specijalnog suda za Liban]].<ref name="IRMCT_Orie" /> Tokom pravničke karijere Orie je savjetovao nizozemsku vladu o brojnim pitanjima, uključujući pitanja povezana s osnivanjem [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]].<ref name="IRMCT_Orie" /> == Odlikovanja i priznanja == Godine 2008. Orie je imenovan oficirom [[Orden Oranje-Nassau|Ordena Oranje-Nassau]].<ref name="IRMCT_Orie" /> Godine 2015. dodijeljen mu je počasni doktorat [[Slobodni univerzitet u Amsterdamu|Slobodnog univerziteta u Amsterdamu]] zbog posebnih zasluga na području [[Međunarodno krivično pravo|međunarodnog krivičnog prava]]. Počasni doktorat uručen mu je 20. oktobra 2015. tokom svečane akademske proslave univerziteta.<ref name="VU_Orie">{{cite web |title=Eredoctor Fons Orie |url=https://vu.nl/nl/verhalen/eredoctor-fons-orie |publisher=Vrije Universiteit Amsterdam |date=20. 10. 2015 |access-date=5. 9. 2026 |language=nl}}</ref> Orie tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Nizozemski jezik|nizozemski]] i [[Njemački jezik|njemački]].<ref name="IRMCT_Orie" /> == Također pogledajte == * [[Ante Gotovina]] * [[Graciela Gatti Santana]] * [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] * [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] * [[Ratko Mladić]] * [[Suđenje Ratku Mladiću]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.irmct.org/en/about/judges/judge-alphons-orie Službeni profil sudije Alphonsa Orieja]{{Mrtav link}} na sajtu IRMCT-a {{en simbol}} * [https://www.icty.org/ Službena stranica MKSJ-a] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orie, Alphons}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Groningen]] [[Kategorija:Nizozemske sudije]] [[Kategorija:Nizozemski pravnici]] [[Kategorija:Sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] [[Kategorija:Sudije Vrhovnog suda Nizozemske]] [[Kategorija:Nizozemske sudije sudova i tribunala Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Leidenu]] s65dv1wbs1ewtmbgj3uyj1btx93613g 0 536914 3924887 3924725 2026-09-14T03:34:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | naselje_vrsta = općina | slika = Borgo Maggiore seen from San Marino - June 2016.jpg | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Borgo Maggiore (RSM)-Bandiera.svg | zastava_alt = | slika_grb = Borgo Maggiore (RSM)-Stemma.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Borgo Maggiore in San Marino.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Borgo Maggiore u San Marinu | pushpin_karta = San Marino | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate ={{coord|43|56|42.08|N|12|26|59|E}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|San Marino}} | podjela_vrsta1 = | podjela_ime1 = | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = ''Capitano'' | vođa_ime = [[Silvia Marocci]] | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 9.01 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 525 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2025. | stanovništvo_ukupno = 6953 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = +1 | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u San Marinu|Poštanski broj]] | poštanski_broj = 47893 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = +378 | iso_kod = .sm | veb-sajt = [https://www.gov.sm/pub1/GovSM/Istituzioni-e-Forze/Giunte-di-Castello/Castello-di-Borgo-Maggiore.html] | fusnote = }} '''Borgo Maggiore''' ({{it|Borgo Maggior}}, {{rgn|E Bórgh}}) je [[Spisak općina u Sanmarinu|općina]] u [[San Marino|San Marinu]]. == Geografija == Borgo Maggior ima 6.953 stanovnika i površinu od 9,01 ​​km².<ref name=pop>{{cite web |url=https://www.statistica.sm/pub1/StatisticaSM/en/Dati-statistici/Popolazione/Struttura-Demografica.html |title=Demographic structure |access-date=11. 9. 2026|website=Office of Informatics, Technology, Data and Statistics }}</ref> Graniči s općinama: [[Serravalle]], [[Domagnano]], [[Faetano]], [[Fiorentino]], [[San Marino (grad)|San Marino]] i [[Acquaviva]], kao i s italijanskom općinom [[Verucchio]] u [[Italijanske pokrajine|pokrajini]] [[Rimini (pokrajina)|Rimini]], ([[Regije Italije|regija]] [[Emilia-Romagna]]). Općina uključuje zaseoke ({{it|Frazione}}): Cà Melone (360 m nadmorske visine), Cà Rigo (148 m), Cailungo (360 m), San Giovanni sotto le Penne (460 m), Valdragone (466 m) i Ventoso (360 m). Nalazi se u podnožju planine [[Titano]]. == Historija == Grad se nekoć zvao ''Mercatale'' (trgovište) i ostaje jedno od najvažnijih trgovišta u Republici. Prvo dokumentirano trgovište u gradu održano je 1243.<ref>{{Cite web |url=http://www.sanmarinostate.com/castelli/borgo/borgo.htm |title=Castello Borgo Maggiore |access-date=11. 9. 2026 |archive-date=17. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117023410/http://www.sanmarinostate.com/castelli/borgo/borgo.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> Krajem 13. stoljeća grad je, zajedno s neovisnim općinama Cailungo i San Giovanni sotto le Penne, pripadao deset gildara San Marina. Godine 1879. grad je preimenovan u Borgo Maggiore. == Klima == {{Vremenski okvir | width = auto | location = Borgo Maggiore | collapsed = yes | metric first = yes | single line = yes | pt_jan = 6.0 | pt_feb = 6.9 | pt_mar = 9.8 | pt_apr = 13.1 | pt_maj = 17.7 | pt_jun = 22.4 | pt_jul = 24.9 | pt_aug = 24.4 | pt_sep = 20.1 | pt_okt = 16.0 | pt_nov = 11.3 | pt_dec = 7.3 | year = | vt_jan = 8.7 | vt_feb = 10.0 | vt_mar = 13.0 | vt_apr = 16.4 | vt_maj = 21.0 | vt_jun = 25.9 | vt_jul = 28.5 | vt_aug = 28.2 | vt_sep = 23.6 | vt_okt = 19.2 | vt_nov = 14.0 | vt_dec = 9.9 | year = | nt_jan = 3.7 | nt_feb = 4.2 | nt_mar = 6.7 | nt_apr = 9.8 | nt_maj = 14.2 | nt_jun = 18.6 | nt_jul = 20.9 | nt_aug = 20.7 | nt_sep = 16.8 | nt_okt = 13.2 | nt_nov = 9.0 | nt_dec = 5.0 | year = | p_jan = 57.1 | p_feb = 65.9 | p_mar = 66.0 | p_apr = 64.5 | p_maj = 69.7 | p_jun = 42.0 | p_jul = 37.2 | p_aug = 49.1 | p_sep = 77.0 | p_okt = 81.2 | p_nov = 84.8 | p_dec = 72.5 | year = | source 1 = Weather.Directory<ref name="Weather.Directory"> {{cite web|url=https://weather.directory/sm/borgo-maggiore |title= Borgo Maggiore Weather & Climate Guide |access-date= 21 Jun 2025 |website= Weather.Directory}}</ref> }} == Znamenitosti == U središtu grada nalazi se Veliki trg (Piazza Grande), gdje se svakog četvrtka održava tradicionalna tržnica. Trgom dominira palača iz 17. stoljeća, čiju je sahat-kulu Torre dell’Orologio projektirao [[Francesco Azzurri]] 1896. Na Velikom trgu (Piazza Grande) nalazi se i Crkva Posredništva (Chiesa del Suffragio) iz 18. stoljeća, posvećena svetom Antimu. U blizini izlaza s autoceste Borgo Maggiore nalazi se moderno Svetište Gospe od Utjehe (Santuario della Beata Vergine della Consolazione), koje je 1958. projektirao [[Giacomo Michelucci]]. == Promet == Žičara [[Funivia di San Marino]] vodi od grada uz planinu Titano do glavnog grada San Marina. Borgo Maggiore ima jednu od dvije helikopterske platforme u Republici (druga se nalazi u Aviosuperficie Torraccia u Domagnanu). == Sport == Grad je dom nogometnih klubova [[SP Cailungo]], [[AC Libertas]] i [[SS San Giovanni]], koji sudjeluje u prvenstvu [[Prva nogometna liga San Marina|Prvoj nogometoj ligi San Marina]]. == Poznate osobe == * [[Ilaria Bacciocchi]] (rođena 1990), sanmarinska političarka * [[Alessandra Perilli]] (rođena 1988), osvajačica olimpijske medalje u sportskom streljaštvu * [[Manuel Poggiali]] (rođen 1983), sanmarinsk motociklistički trkač * [[Dalibor Riccardi]] (rođen 1983.), sanmarinski političar i kapetan regent San Marina od oktobra 2024. do aprila 2025. == Gradovi partneri == * {{ZID|Malta}}, [[Żurrieq]], od 2001.<ref>{{cite web|title=Twinning ZURRIEQ & BORGO MAGGIORE|url=https://localgovernmentdivisioncms.gov.mt/en/lc/Zurrieq/Pages/Services/Twinning.aspx|language=en|access-date=2024-01-13}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Italija}}, [[Catania]], od 2015.<ref>{{cite web |title = Catania e Borgo Maggiore (San Marino): un gemellaggio all'insegna di Sant'Agata|url=https://www.comune.catania.it/informazioni/cstampa/default.aspx?cs=41221|language=it|access-date=2024-01-13}}</ref> {{Geografska lokacija | Centar = Borgo Maggiore | Sjever = [[Verucchio]] <small>([[Italija]])</small> | Jug = [[Fiorentino]] | Sjeveroistok = [[Seravalle]] | Jugoistok = [[Faetano]] | Jugozapad = [[San Marino (grad)|San Marino]] | Zapad = [[Acquaviva]] | Istok = [[Domagnano]] }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Borgo Maggiore}} {{Coord|43|56|44.52|N|12|25|6.48|E|region:SM_type:city|display=title}} {{Authority control}} {{Općine San Marina}} [[Kategorija:Borgo Maggiore|*]] hdn9icw9b91ec96wr7j6pt8zy5alcky 0 536918 3924883 3924809 2026-09-14T00:31:11Z Bosancica by MK 173186 Završen članak (molim skidanje oznake za brisanje) 3924883 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Relevantnost upitna|20. 9. 2026.}} {{Infokutija osoba | ime = Haris Islamčević | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|8|31}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = teolog, sociolog religije, naučni istraživač, profesor, publicista | godine_aktivnosti = | poznat_po = Istraživanju modernog ezoterizma i "Nove misli" na Balkanu, društvenoj publicistici | značajna_djela = {{Plainlist| * ''Prisutnost vjerske prakse kod muslimanske omladine u vremenu postmoderne svjetovnosti'' * ''Fenomen Nove misli'' }} }} '''Haris Islamčević''' (rođen 31. augusta 1987) je bosanskohercegovački teolog, doktor islamskih nauka, naučni istraživač i publicista.<ref name="FIN-biografija">{{cite web |title=Haris Islamčević doktorirao na FIN-u |url=https://fin.unsa.ba/haris-islamcevic-doktorirao-na-fin-u/ |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U svom naučnoistraživačkom radu bavi se prvenstveno [[akaid]]om (islamskom dogmatikom), općom teologijom, uporednim proučavanjem religija, filozofijom religije i teologijom kulture. Objavljuje naučne i stručne radove, autorske tekstove i prijevode, a bavi se i publicističkim radom.<ref name="FIN-biografija"/> == Biografija == Haris Islamčević rođen je 31. augusta 1987. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Osnovnu školu završio je u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], nakon čega je 2002. upisao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], koju je završio 2006. Iste godine upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 2010. i stekao zvanje profesora islamske teologije. Prema podacima Fakulteta islamskih nauka, diplomirao je kao prvi student svoje generacije.<ref name="FIN-biografija" /><ref name="IZ-magisterij">{{cite web |title=Na Fakultetu islamskih nauka magistrirao Haris Islamčević |url=https://islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/21688-na-fakultetu-islamskih-nauka-magistrirao-haris-islamcevic |website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |date=3. 3. 2015 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Od 2007. do 2009. radio je kao vjeroučitelj u [[Osnovna škola "Hasan Kikić"|Osnovnoj školi "Hasan Kikić"]] u Sanskom Mostu. Od 2010. do 2015. predavao je islamsku vjeronauku u više osnovnih i srednjih škola u Sanskom Mostu, među kojima su Gimnazija, Mješovita srednja škola, Srednja poljoprivredna škola "Sanus Futurum", Osnovna škola "Skender Kulenović" i Osnovna škola "Peti oktobar". U tom periodu povremeno je obavljao i dužnosti [[imam]]a, [[hatib]]a i [[muallim]]a u [[džemat]]ima na području Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most.<ref name="FIN-biografija"/> Godine 2012. položio je stručni ispit za samostalan rad u obrazovanju. Od akademske 2012/13. pohađao je postdiplomski studij na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]], a 26. februara 2015. odbranio je magistarski rad "Istraživanje odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi" i stekao akademski stepen magistra islamskih nauka iz oblasti akaida (islamske dogmatike).<ref name="IZ-magisterij"/> Akademske 2016/17. upisao je doktorski studij na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka]]. Doktorsku disertaciju "Fenomen Nove misli i analiza zastupljenosti njenog učenja u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta" odbranio je 29. oktobra 2019. pred komisijom koju su činili Adnan Silajdžić, [[Enes Karić]] i Samir Beglerović, koji je bio mentor. Time je stekao zvanje doktora islamskih nauka.<ref name="FIN-disertacije">{{cite web |title=Doktorske disertacije |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/Doktorske-disertacije_FIN.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Od januara 2016. do maja 2024. obavljao je poslove sekretara Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most, u okviru kojih je organizovao rad i pružao bibliotečke usluge u Hamzibegovoj biblioteci. Od jula do decembra 2024. bio je zaposlen u Javnom preduzeću "Gradska dvorana" Sanski Most, a od februara 2025. zaposlen je u JU "Narodna biblioteka" Sanski Most, gdje obavlja poslove animatora kulture.<ref name="CV">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Curriculum Vitae |url=https://unsa-ba.academia.edu/HarisISLAMCEVIC/CurriculumVitae |website=Academia.edu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> == Naučnoistraživački rad == Haris Islamčević bavi se istraživanjem tema iz oblasti [[akaid]]a (islamske dogmatike), teologije, komparativnog proučavanja [[religija]], [[Filozofija religije|filozofije religije]] i teologije kulture. Prema bibliografskim podacima o njegovom radu, posebno područje njegovog istraživačkog interesa predstavljaju savremeni oblici religioznosti i moderna zapadna ezoterijska tradicija.<ref name="CV" /><ref name="FIN-naucni-rad">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za izbor u saradničko zvanje – asistent za naučnu oblast Akaid |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/Izvjestaj-Komisije-Izbor-u-saradnicko-zvanje-Asistent-za-naucnu-oblast-Akaid.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |date=januar 2024 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> === Akaid i islamska teologija === Jedno od ranijih područja njegovog istraživačkog rada jeste proučavanje islamskog vjerovanja i savremene vjerske prakse. U magistarskom radu "Istraživanje odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi", istraživao je odnos srednjoškolaca prema [[Kur'an]]u i osnovama [[islam|islamske vjere]], odnosno prema [[namaz]]u, [[post]]u, [[zekat]]u i [[hadž]]u.<ref name="IZ-magisterij" /> U radu "Odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema Kur’anu i osnovama islama – islamskim šartima (namaz, post, zekat i hadž)", objavljenom u časopisu "Novi Muallim", predstavio je rezultate istraživanja odnosa učenika prema tradicionalnim oblicima islamske religioznosti. Rad se zasniva na istraživanju provedenom među gimnazijalcima Unsko-sanskog kantona i razmatra njihovu vjersku praksu na kraju srednjoškolskog obrazovanja.<ref name="Islamcevic_2020_Odnos_Gimnazijalaca_OJS">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema Kur'anu i osnovama islama – islamskim šartima (namaz, post, zekat i hadž) |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/download/171/143/309 |journal=Novi muallim |publisher=Udruženje ilmijje IZ u BiH |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> === Religija Novoga doba i Nova misao === Najizraženije područje njegovog kasnijeg istraživačkog rada jeste proučavanje fenomena [[Novo doba|religije Novoga doba]] i posebno [[Nove misli]]. O toj temi počeo je objavljivati radove prije doktorskog istraživanja. U radu "New age: izazovi modernog doba", objavljenom 2014. u časopisu "Znakovi vremena", razmatra pojavu novih oblika religioznosti i najznačajnije pokrete povezane s religioznošću Novoga doba.<ref name="Islamcevic_2014_New_Age">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=New age: izazovi modernog doba |url=https://www.ibn-sina.net/wp-content/uploads/2014/10/05_Islamcevic1.pdf |journal=Znakovi vremena |publisher=Naučnoistraživački institut "Ibn Sina" |date=oktobar 2014 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> U radu "Teološko-filozofsko razmatranje fenomena Nove misli", objavljenom 2019. u časopisu "KOM – časopis za religijske nauke", Islamčević daje pregled historijskog i religijskog konteksta nastanka Nove misli, njenih osnovnih učenja i njenog razvoja u zapadnom, posebno američkom, religijskom okruženju.<ref name="Kom2019">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Teološko-filozofsko razmatranje fenomena nove misli |url=https://scindeks.ceon.rs/Article.aspx?artid=2334-63961901059I |journal=Kom: časopis za religijske nauke |date=2019 |volume=8 |issue=1 |pages=59–83 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Ovoj temi posvetio je i rad "Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje Nove misli iz rakursa teologije muslimana", objavljen u "Glasniku" [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] 2020. U radu fenomen Nove misli razmatra iz perspektive islamske teologije i ukazuje na potrebu njegovog teološko-filozofskog i kritičkog proučavanja.<ref name="Glasnik2020">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli iz rakusa teologije muslimana |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2020/GLASNIK%203-4-2020.pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=mart–april 2020 |volume=82 |issue=3–4 |pages=175–326 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Njegov interes za savremene oblike religioznosti obuhvata i pojedinačne autore i popularne oblike duhovnosti. U radu "Uloga čovjekovih misli u svakodnevnom životu u djelima Ronde Bern", objavljenom u časopisu "KOM", analizira učenje američke autorice [[Rhonda Byrne|Rhonde Byrne]] i posebno koncept "zakona privlačnosti" u kontekstu Nove misli.<ref name="Byrne">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=The role of human thoughts in everyday life in the works of Rhonda Byrne |url=https://scindeks.ceon.rs/Article.aspx?artid=2334-63962003109I |journal=Kom : časopis za religijske nauke |date=2020 |volume=9 |issue=3 |pages=109–120 |access-date=14. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanje Nove misli među muslimanima u Bosni i Hercegovini === Vrhunac njegovog istraživanja ove teme predstavlja doktorska disertacija "Fenomen Nove misli i analiza zastupljenosti njenog učenja u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta". Disertacija sadrži teorijski dio posvećen historijskom porijeklu, učenjima i predstavnicima Nove misli te empirijsko istraživanje čiji je cilj bio ispitati prisutnost elemenata tog fenomena u vjerovanju [[musliman]]a [[Sanski Most|Sanskog Mosta]].<ref name="Disertacija">{{cite thesis |last=Islamčević |first=Haris |title=Fenomen Nove misli i analiza zastupljenosti njenog učenja u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta |url=https://www.academia.edu/45083443/Fenomen_Nove_misli_i_analiza_zastupljenosti_njenog_u%C4%8Denja_u_vjerovanju_muslimana_Sanskog_Mosta_doktorski_rad_ |degree=Doktorska disertacija |publisher=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=14. 9. 2026 |website=Academia.edu |language=bs}}</ref> Rezultate istraživanja kasnije je objavio i u radu "Bosanskohercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: primjer muslimana Sanskoga Mosta", objavljenom 2020. u časopisu "Novi Muallim". Istraživanje je obuhvatilo ispitanike različitog spola, životne dobi, mjesta stanovanja i obrazovanja, a kao kontrolna grupa korišteni su i imami s istraživanog područja.<ref name="NoviMuallim2020">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Bosanskohercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: primjer muslimana Sanskoga Mosta |url=https://www.researchgate.net/publication/344154671_Bosansko-hercegovacki_muslimani_pred_izazovima_fenomena_Nove_misli_primjer_muslimana_Sanskoga_Mosta |journal=Novi muallim |date=2020 |volume=21 |issue=81 |doi=10.26340/muallim.v21i81.1755 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> == Djela == === Knjige === * ''Prisutnost vjerske prakse kod muslimanske omladine u vremenu postmoderne svjetovnosti: (primjer gimnazijalaca USK)'' (2015)<ref name="Islamcevic_2015_Prisutnost_Vjerske_Prakse">{{cite book |last=Islamčević |first=Haris |title=Prisutnost vjerske prakse kod muslimanske omladine u vremenu postmoderne svjetovnosti: (primjer gimnazijalaca USK) |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/22358278 |publisher=Kalem |location=Sanski Most |year=2015 |isbn=978-9958-9976-7-9 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta)'' (2021)<ref name="Islamcevic_2021_Nove_Misli">{{cite book |last=Islamčević |first=Haris |title=Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/43441670/nubbih |publisher=Kalem |location=Sanski Most |year=2021 |isbn=978-9926-415-11-2 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> === Odabrani naučni radovi === Islamčević je objavio radove iz oblasti islamske teologije, vjerske prakse, religijske pedagogije te proučavanja savremenih oblika religioznosti.<ref name="CV" /> ==== Islamska teologija i vjerska praksa ==== * ''Muhammed, alejhis-selam, u udžbenicima islamske vjeronauke za srednju školu'' (2014)<ref name="Islamcevic_2014_Muhammed_Udzbenici">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Muhammed, alejhis-selam, u udžbenicima islamske vjeronauke za srednju školu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=215723 |journal=Novi muallim |date=2014 |issue=57 |pages=59–63 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Znanstvene teme u Kur’anu Časnom'' (2014)<ref name="Islamcevic_2014">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Znanstvene teme u Kur'anu Časnom |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2014/GLASNIK%203-4%20(2014).pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=mart–april 2014 |volume=76 |issue=3–4 |pages=235–252 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> * ''Odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema Kur’anu i osnovama islama – islamskim šartima (namaz, post, zekat i hadž)'' (2015)<ref name="Islamcevic_2020_Odnos_Gimnazijalaca_OJS" /> * ''Stavovi mladih prema braku i bračnom životu: primjer gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona'' (2015)<ref name="Islamcevic_2015_Stavovi_Mladih_Brak">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Stavovi mladih prema braku i bračnom životu: primjer gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2015/GLASNIK%207-8%20(2015).pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=juli–august 2015 |volume=77 |issue=7–8 |pages=687–696 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> ==== Nova misao i savremeni oblici religioznosti ==== * ''New age: izazovi modernog doba'' (2014)<ref name="Islamcevic_2014_New_Age" /> * ''Teološko-filozofsko razmatranje fenomena nove misli'' (2019)<ref name="Kom2019" /> * ''Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje Nove misli iz rakursa teologije muslimana'' (2020)<ref name="Glasnik2020" /> * ''Bosansko-hercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: primjer muslimana Sanskoga Mosta''(2020)<ref name="NoviMuallim2020" /> * ''Uloga čovjekovih misli u svakodnevnom životu u djelima Ronde Bern'' (2020)<ref name="Byrne" /> * ''Analiza učenjâ poznatih motivacionih govornika u kontekstu religije novog doba: primjer Deepaka Chopre i Jamesa Arthura Raya'' (2020).<ref name="Islamcevic_2020_Motivacioni_Govornici_Glasnik">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Analiza učenjâ poznatih motivacionih govornika u kontekstu religije novog doba – primjer Deepaka Chopre i Jamesa Arthura Raya |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2020/GLASNIK%201-2-2020.pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=januar–februar 2020 |volume=82 |issue=1–2 |pages=57–72 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> == Publicistički rad == Pored naučnog rada, Haris Islamčević bavi se i [[Publicistika|publicistikom]]. Još tokom ranije profesionalne aktivnosti usmjerio je interes prema vjerskim internet-stranicama, a bio je osnivač, urednik i dizajner internet-magazina "Islamska Misao". Sarađivao je i s više informativnih portala te s Islamskim informativnim novinama "Preporod".<ref name="IZ-magisterij" /> U svojim publicističkim tekstovima obrađuje teme iz područja religije i teologije, društvenih odnosa, kulture, savremenih oblika religioznosti i pitanja položaja vjere u savremenom društvu. Dio njegovih tekstova objavljen je u rubrici "Kolumne" na portalu "Preporod.info", među kojima su i tekstovi posvećeni fenomenima Nove misli i savremene religioznosti.<ref name="Preporod-NovaMisao">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Šta je to Nova misao? |url=https://preporod.info/misljenja/kolumne/sta-je-to-nova-misao |website=Preporod.info |publisher=Islamske informativne novine „Preporod” |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U kolumni "Šta je to Nova misao?" iz 2021. popularno-teološki je predstavio fenomen Nove misli i njegov odnos prema savremenoj religioznosti, nadovezujući se na temu kojom se prethodno bavio u svojim naučnim radovima.<ref name="Preporod-NovaMisao" /> Njegova publicistika obuhvata i šire društvene i etičke teme. U kolumni "Riječ je odgovornost", objavljenoj u decembru 2022, razmatrao je odnos čovjeka, komunikacije i društvene odgovornosti iz islamsko-teološke perspektive.<ref name="Preporod-Rijec">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Riječ je odgovornost |url=https://preporod.info/misljenja/kolumne/rijec-je-odgovornost |website=Preporod.info |publisher=Islamske informativne novine „Preporod” |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Od 2026. svoje publicističke tekstove objavljuje i na vlastitoj web-stranici, gdje obrađuje različite teme iz religije, društva, kulture, politike, ekologije i savremenih tehnologija.<ref name="Islamcevic-web">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Dr. Haris Islamčević – Zvanična web stranica |url=https://islamcevic.ba/ |website=islamcevic.ba |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://islamcevic.ba/ Zvanična web stranica dr. Harisa Islamčevića] * [https://scholar.google.com/citations?user=pUmP3qsAAAAJ&hl=hr Profil na Google Scholaru] * [https://www.researchgate.net/profile/Haris_Islamcevic Naučni profil na ResearchGate] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Islamčević, Haris}} [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački teolozi]] [[Kategorija:Doktori nauka]] [[Kategorija:Rođeni 1987.]] fedy7s2cbchfim68alifdj2zkvc0kdq 3924896 3924883 2026-09-14T10:10:41Z ~2026-49655-66 185719 /* Publicistički rad */ 3924896 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Relevantnost upitna|20. 9. 2026.}} {{Infokutija osoba | ime = Haris Islamčević | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|8|31}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = teolog, sociolog religije, naučni istraživač, profesor, publicista | godine_aktivnosti = | poznat_po = Istraživanju modernog ezoterizma i "Nove misli" na Balkanu, društvenoj publicistici | značajna_djela = {{Plainlist| * ''Prisutnost vjerske prakse kod muslimanske omladine u vremenu postmoderne svjetovnosti'' * ''Fenomen Nove misli'' }} }} '''Haris Islamčević''' (rođen 31. augusta 1987) je bosanskohercegovački teolog, doktor islamskih nauka, naučni istraživač i publicista.<ref name="FIN-biografija">{{cite web |title=Haris Islamčević doktorirao na FIN-u |url=https://fin.unsa.ba/haris-islamcevic-doktorirao-na-fin-u/ |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U svom naučnoistraživačkom radu bavi se prvenstveno [[akaid]]om (islamskom dogmatikom), općom teologijom, uporednim proučavanjem religija, filozofijom religije i teologijom kulture. Objavljuje naučne i stručne radove, autorske tekstove i prijevode, a bavi se i publicističkim radom.<ref name="FIN-biografija"/> == Biografija == Haris Islamčević rođen je 31. augusta 1987. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Osnovnu školu završio je u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], nakon čega je 2002. upisao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], koju je završio 2006. Iste godine upisao je [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je diplomirao 2010. i stekao zvanje profesora islamske teologije. Prema podacima Fakulteta islamskih nauka, diplomirao je kao prvi student svoje generacije.<ref name="FIN-biografija" /><ref name="IZ-magisterij">{{cite web |title=Na Fakultetu islamskih nauka magistrirao Haris Islamčević |url=https://islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/21688-na-fakultetu-islamskih-nauka-magistrirao-haris-islamcevic |website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |date=3. 3. 2015 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Od 2007. do 2009. radio je kao vjeroučitelj u [[Osnovna škola "Hasan Kikić"|Osnovnoj školi "Hasan Kikić"]] u Sanskom Mostu. Od 2010. do 2015. predavao je islamsku vjeronauku u više osnovnih i srednjih škola u Sanskom Mostu, među kojima su Gimnazija, Mješovita srednja škola, Srednja poljoprivredna škola "Sanus Futurum", Osnovna škola "Skender Kulenović" i Osnovna škola "Peti oktobar". U tom periodu povremeno je obavljao i dužnosti [[imam]]a, [[hatib]]a i [[muallim]]a u [[džemat]]ima na području Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most.<ref name="FIN-biografija"/> Godine 2012. položio je stručni ispit za samostalan rad u obrazovanju. Od akademske 2012/13. pohađao je postdiplomski studij na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu]], a 26. februara 2015. odbranio je magistarski rad "Istraživanje odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi" i stekao akademski stepen magistra islamskih nauka iz oblasti akaida (islamske dogmatike).<ref name="IZ-magisterij"/> Akademske 2016/17. upisao je doktorski studij na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka]]. Doktorsku disertaciju "Fenomen Nove misli i analiza zastupljenosti njenog učenja u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta" odbranio je 29. oktobra 2019. pred komisijom koju su činili Adnan Silajdžić, [[Enes Karić]] i Samir Beglerović, koji je bio mentor. Time je stekao zvanje doktora islamskih nauka.<ref name="FIN-disertacije">{{cite web |title=Doktorske disertacije |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/Doktorske-disertacije_FIN.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Od januara 2016. do maja 2024. obavljao je poslove sekretara Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most, u okviru kojih je organizovao rad i pružao bibliotečke usluge u Hamzibegovoj biblioteci. Od jula do decembra 2024. bio je zaposlen u Javnom preduzeću "Gradska dvorana" Sanski Most, a od februara 2025. zaposlen je u JU "Narodna biblioteka" Sanski Most, gdje obavlja poslove animatora kulture.<ref name="CV">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Curriculum Vitae |url=https://unsa-ba.academia.edu/HarisISLAMCEVIC/CurriculumVitae |website=Academia.edu |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> == Naučnoistraživački rad == Haris Islamčević bavi se istraživanjem tema iz oblasti [[akaid]]a (islamske dogmatike), teologije, komparativnog proučavanja [[religija]], [[Filozofija religije|filozofije religije]] i teologije kulture. Prema bibliografskim podacima o njegovom radu, posebno područje njegovog istraživačkog interesa predstavljaju savremeni oblici religioznosti i moderna zapadna ezoterijska tradicija.<ref name="CV" /><ref name="FIN-naucni-rad">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za izbor u saradničko zvanje – asistent za naučnu oblast Akaid |url=https://fin.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/Izvjestaj-Komisije-Izbor-u-saradnicko-zvanje-Asistent-za-naucnu-oblast-Akaid.pdf |website=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |date=januar 2024 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> === Akaid i islamska teologija === Jedno od ranijih područja njegovog istraživačkog rada jeste proučavanje islamskog vjerovanja i savremene vjerske prakse. U magistarskom radu "Istraživanje odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi", istraživao je odnos srednjoškolaca prema [[Kur'an]]u i osnovama [[islam|islamske vjere]], odnosno prema [[namaz]]u, [[post]]u, [[zekat]]u i [[hadž]]u.<ref name="IZ-magisterij" /> U radu "Odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema Kur’anu i osnovama islama – islamskim šartima (namaz, post, zekat i hadž)", objavljenom u časopisu "Novi Muallim", predstavio je rezultate istraživanja odnosa učenika prema tradicionalnim oblicima islamske religioznosti. Rad se zasniva na istraživanju provedenom među gimnazijalcima Unsko-sanskog kantona i razmatra njihovu vjersku praksu na kraju srednjoškolskog obrazovanja.<ref name="Islamcevic_2020_Odnos_Gimnazijalaca_OJS">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema Kur'anu i osnovama islama – islamskim šartima (namaz, post, zekat i hadž) |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/download/171/143/309 |journal=Novi muallim |publisher=Udruženje ilmijje IZ u BiH |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> === Religija Novoga doba i Nova misao === Najizraženije područje njegovog kasnijeg istraživačkog rada jeste proučavanje fenomena [[Novo doba|religije Novoga doba]] i posebno [[Nove misli]]. O toj temi počeo je objavljivati radove prije doktorskog istraživanja. U radu "New age: izazovi modernog doba", objavljenom 2014. u časopisu "Znakovi vremena", razmatra pojavu novih oblika religioznosti i najznačajnije pokrete povezane s religioznošću Novoga doba.<ref name="Islamcevic_2014_New_Age">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=New age: izazovi modernog doba |url=https://www.ibn-sina.net/wp-content/uploads/2014/10/05_Islamcevic1.pdf |journal=Znakovi vremena |publisher=Naučnoistraživački institut "Ibn Sina" |date=oktobar 2014 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> U radu "Teološko-filozofsko razmatranje fenomena Nove misli", objavljenom 2019. u časopisu "KOM – časopis za religijske nauke", Islamčević daje pregled historijskog i religijskog konteksta nastanka Nove misli, njenih osnovnih učenja i njenog razvoja u zapadnom, posebno američkom, religijskom okruženju.<ref name="Kom2019">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Teološko-filozofsko razmatranje fenomena nove misli |url=https://scindeks.ceon.rs/Article.aspx?artid=2334-63961901059I |journal=Kom: časopis za religijske nauke |date=2019 |volume=8 |issue=1 |pages=59–83 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Ovoj temi posvetio je i rad "Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje Nove misli iz rakursa teologije muslimana", objavljen u "Glasniku" [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] 2020. U radu fenomen Nove misli razmatra iz perspektive islamske teologije i ukazuje na potrebu njegovog teološko-filozofskog i kritičkog proučavanja.<ref name="Glasnik2020">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli iz rakusa teologije muslimana |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2020/GLASNIK%203-4-2020.pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=mart–april 2020 |volume=82 |issue=3–4 |pages=175–326 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Njegov interes za savremene oblike religioznosti obuhvata i pojedinačne autore i popularne oblike duhovnosti. U radu "Uloga čovjekovih misli u svakodnevnom životu u djelima Ronde Bern", objavljenom u časopisu "KOM", analizira učenje američke autorice [[Rhonda Byrne|Rhonde Byrne]] i posebno koncept "zakona privlačnosti" u kontekstu Nove misli.<ref name="Byrne">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=The role of human thoughts in everyday life in the works of Rhonda Byrne |url=https://scindeks.ceon.rs/Article.aspx?artid=2334-63962003109I |journal=Kom : časopis za religijske nauke |date=2020 |volume=9 |issue=3 |pages=109–120 |access-date=14. 9. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanje Nove misli među muslimanima u Bosni i Hercegovini === Vrhunac njegovog istraživanja ove teme predstavlja doktorska disertacija "Fenomen Nove misli i analiza zastupljenosti njenog učenja u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta". Disertacija sadrži teorijski dio posvećen historijskom porijeklu, učenjima i predstavnicima Nove misli te empirijsko istraživanje čiji je cilj bio ispitati prisutnost elemenata tog fenomena u vjerovanju [[musliman]]a [[Sanski Most|Sanskog Mosta]].<ref name="Disertacija">{{cite thesis |last=Islamčević |first=Haris |title=Fenomen Nove misli i analiza zastupljenosti njenog učenja u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta |url=https://www.academia.edu/45083443/Fenomen_Nove_misli_i_analiza_zastupljenosti_njenog_u%C4%8Denja_u_vjerovanju_muslimana_Sanskog_Mosta_doktorski_rad_ |degree=Doktorska disertacija |publisher=Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu |date=2019 |access-date=14. 9. 2026 |website=Academia.edu |language=bs}}</ref> Rezultate istraživanja kasnije je objavio i u radu "Bosanskohercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: primjer muslimana Sanskoga Mosta", objavljenom 2020. u časopisu "Novi Muallim". Istraživanje je obuhvatilo ispitanike različitog spola, životne dobi, mjesta stanovanja i obrazovanja, a kao kontrolna grupa korišteni su i imami s istraživanog područja.<ref name="NoviMuallim2020">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Bosanskohercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: primjer muslimana Sanskoga Mosta |url=https://www.researchgate.net/publication/344154671_Bosansko-hercegovacki_muslimani_pred_izazovima_fenomena_Nove_misli_primjer_muslimana_Sanskoga_Mosta |journal=Novi muallim |date=2020 |volume=21 |issue=81 |doi=10.26340/muallim.v21i81.1755 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> == Djela == === Knjige === * ''Prisutnost vjerske prakse kod muslimanske omladine u vremenu postmoderne svjetovnosti: (primjer gimnazijalaca USK)'' (2015)<ref name="Islamcevic_2015_Prisutnost_Vjerske_Prakse">{{cite book |last=Islamčević |first=Haris |title=Prisutnost vjerske prakse kod muslimanske omladine u vremenu postmoderne svjetovnosti: (primjer gimnazijalaca USK) |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/22358278 |publisher=Kalem |location=Sanski Most |year=2015 |isbn=978-9958-9976-7-9 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta)'' (2021)<ref name="Islamcevic_2021_Nove_Misli">{{cite book |last=Islamčević |first=Haris |title=Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/43441670/nubbih |publisher=Kalem |location=Sanski Most |year=2021 |isbn=978-9926-415-11-2 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> === Odabrani naučni radovi === Islamčević je objavio radove iz oblasti islamske teologije, vjerske prakse, religijske pedagogije te proučavanja savremenih oblika religioznosti.<ref name="CV" /> ==== Islamska teologija i vjerska praksa ==== * ''Muhammed, alejhis-selam, u udžbenicima islamske vjeronauke za srednju školu'' (2014)<ref name="Islamcevic_2014_Muhammed_Udzbenici">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Muhammed, alejhis-selam, u udžbenicima islamske vjeronauke za srednju školu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=215723 |journal=Novi muallim |date=2014 |issue=57 |pages=59–63 |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Znanstvene teme u Kur’anu Časnom'' (2014)<ref name="Islamcevic_2014">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Znanstvene teme u Kur'anu Časnom |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2014/GLASNIK%203-4%20(2014).pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=mart–april 2014 |volume=76 |issue=3–4 |pages=235–252 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> * ''Odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona prema Kur’anu i osnovama islama – islamskim šartima (namaz, post, zekat i hadž)'' (2015)<ref name="Islamcevic_2020_Odnos_Gimnazijalaca_OJS" /> * ''Stavovi mladih prema braku i bračnom životu: primjer gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona'' (2015)<ref name="Islamcevic_2015_Stavovi_Mladih_Brak">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Stavovi mladih prema braku i bračnom životu: primjer gimnazijalaca Unsko-sanskog kantona |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2015/GLASNIK%207-8%20(2015).pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=juli–august 2015 |volume=77 |issue=7–8 |pages=687–696 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> ==== Nova misao i savremeni oblici religioznosti ==== * ''New age: izazovi modernog doba'' (2014)<ref name="Islamcevic_2014_New_Age" /> * ''Teološko-filozofsko razmatranje fenomena nove misli'' (2019)<ref name="Kom2019" /> * ''Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje Nove misli iz rakursa teologije muslimana'' (2020)<ref name="Glasnik2020" /> * ''Bosansko-hercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: primjer muslimana Sanskoga Mosta''(2020)<ref name="NoviMuallim2020" /> * ''Uloga čovjekovih misli u svakodnevnom životu u djelima Ronde Bern'' (2020)<ref name="Byrne" /> * ''Analiza učenjâ poznatih motivacionih govornika u kontekstu religije novog doba: primjer Deepaka Chopre i Jamesa Arthura Raya'' (2020).<ref name="Islamcevic_2020_Motivacioni_Govornici_Glasnik">{{cite journal |last=Islamčević |first=Haris |title=Analiza učenjâ poznatih motivacionih govornika u kontekstu religije novog doba – primjer Deepaka Chopre i Jamesa Arthura Raya |url=https://islamskazajednica.ba/images/glasnik-iz/2020/GLASNIK%201-2-2020.pdf |journal=Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=januar–februar 2020 |volume=82 |issue=1–2 |pages=57–72 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> == Publicistički rad == Pored naučnog rada, Haris Islamčević bavi se i [[Publicistika|publicistikom]]. Još tokom ranije profesionalne aktivnosti usmjerio je interes prema vjerskim internet-stranicama, a bio je osnivač, urednik i dizajner internet-magazina "Islamska Misao". Sarađivao je i s više informativnih portala te s Islamskim informativnim novinama "Preporod".<ref name="IZ-magisterij" /> U svojim publicističkim tekstovima obrađuje teme iz područja religije i teologije, društvenih odnosa, kulture, savremenih oblika religioznosti i pitanja položaja vjere u savremenom društvu. Dio njegovih tekstova objavljen je u rubrici "Kolumne" na portalu "Preporod.info", među kojima su i tekstovi posvećeni fenomenima Nove misli i savremene religioznosti.<ref name="Preporod-NovaMisao">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Šta je to Nova misao? |url=https://preporod.info/misljenja/kolumne/sta-je-to-nova-misao |website=Preporod.info |publisher=Islamske informativne novine „Preporod” |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> U kolumni "Šta je to Nova misao?" iz 2021. popularno-teološki je predstavio fenomen Nove misli i njegov odnos prema savremenoj religioznosti, nadovezujući se na temu kojom se prethodno bavio u svojim naučnim radovima.<ref name="Preporod-NovaMisao" /> Njegova publicistika obuhvata i šire društvene i etičke teme. U kolumni "Riječ je odgovornost", objavljenoj u decembru 2022, razmatrao je odnos čovjeka, komunikacije i društvene odgovornosti iz islamsko-teološke perspektive.<ref name="Preporod-Rijec">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Riječ je odgovornost |url=https://preporod.info/misljenja/kolumne/rijec-je-odgovornost |website=Preporod.info |publisher=Islamske informativne novine „Preporod” |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Od 2026. svoje publicističke tekstove objavljuje i na vlastitoj web-stranici, gdje obrađuje različite teme iz religije, društva, kulture, politike, ekologije i savremenih tehnologija.<ref name="Islamcevic-web">{{cite web |last=Islamčević |first=Haris |title=Dr. Haris Islamčević – Zvanična web stranica |url=https://islamcevic.ba/ |website=islamcevic.ba |access-date=14. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Naporedo, svoje kolumnističke ostvrte objavljuje na platformi [https://plenum.ba/korisnik/haris-islamcevic plenum.ba] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://islamcevic.ba/ Zvanična web stranica dr. Harisa Islamčevića] * [https://scholar.google.com/citations?user=pUmP3qsAAAAJ&hl=hr Profil na Google Scholaru] * [https://www.researchgate.net/profile/Haris_Islamcevic Naučni profil na ResearchGate] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Islamčević, Haris}} [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački teolozi]] [[Kategorija:Doktori nauka]] [[Kategorija:Rođeni 1987.]] 5hbwkewkj22o0g8fp7fxr61nhq15rdw 0 536920 3924870 3924804 2026-09-13T19:00:20Z Bosancica by MK 173186 3924870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija orden | ime = Red hrvatskog pletera | slika = Red hrvatskog pletera.jpg | tekst = ''na slici u sredini gore:'' znak Reda; ''lijevo'': mala oznaka; ''desno'': umanjenica Reda | slika2 = [[File:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|132px]] | tekst2 = Mala oznaka Reda hrvatskog pletera | vrsta = vojno i civilno odlikovanje | period = | država = {{ZID|Hrvatska}} | dodjeljuje = [[predsjednik Republike Hrvatske]] | kuća = | religija = | traka = | moto = | podobnost = hrvatski i strani državljani | za = poseban doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana | status = aktivno | prvi primaoc = | titula_primaoca = | primaoc = | primaoc2 = | kancelar = | komandant = | ocjene = | post nominale = | bivše_ocjene = | rang = 16. u rangu odlikovanja Republike Hrvatske | ustanovljena = 10. mart 1995. | zamijenjena = | prvo_uvođenje = | posljednje_uvođenje = | ukupno = | posthumno = | viša = [[Red hrvatskog trolista]] | niža = [[Spomenica domovinskog rata]] | ista = | povezana = }} '''Red [[Hrvatski pleter|hrvatskog pletera]]''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje prema važećem slijedu zauzima šesnaesto mjesto među odlikovanjima [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Ustanovljen je 10. marta 1995. Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja">{{cite web |title=Odluka o proglašenju Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_03_20_377.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=20/1995 |date=15. 3. 1995 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Red hrvatskog pletera dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za poseban doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske te dobrobiti njezinih građana.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja" /> == Dodjela == Odlikovanja Republike Hrvatske dodjeljuje [[predsjednik Republike Hrvatske]] na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Državne komisije za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odluka o dodjeli odlikovanja objavljuje se u Narodnim novinama.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja" /> Prema Pravilniku o odlikovanjima i priznanjima, Red hrvatskog pletera sastoji se od znaka Reda, umanjenice Reda, male oznake Reda i isprave o dodjeli.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja">{{cite web |title=Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2009_09_106_2701.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=106/2009 |date=7. 9. 2009 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Izgled == Znak Reda izrađen je od srebra finoće 999/1000. Na okruglom, bijelo emajliranom ispupčenom medaljonu promjera 32 mm nalazi se stilizovani križ od zlatnog troprutog pletera, čiji su krakovi ispunjeni crvenim emajlom. Križ je izrađen od pozlaćenog srebra finoće 999/1000, a dužina njegovih krakova iznosi 36 mm.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Na glatkoj, pozlaćenoj poleđini znaka, unutar kružnog troprutog pletera, nalazi se natpis "Republika Hrvatska", dok je u sredini ispisano "Hrvatski pleter".<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Znak Reda obješen je o vrh istostraničnog trokuta sa stranicama dužine 42 mm, izrađenog od svilene moarirane trake s naizmjenično otisnutim crvenim i bijelim kvadratima. Na poleđini trokuta nalazi se vodoravna igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Umanjenicu Reda čini odljev znaka Reda promjera 18 mm, obješen o svilenu moariranu traku širine 12 mm i dužine 40 mm. Na traci su u sedam redova naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati veličine 6 mm.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Malu oznaku Reda čini odljev znaka Reda promjera 14 mm, pričvršćen na sredinu pravougaonika širine 34 mm i visine 14 mm, izrađenog od svilene moarirane vrpce. Na traci su u dva reda naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati. Na poleđini male oznake nalazi se igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> == Isprava o dodjeli == Uz Red hrvatskog pletera dodjeljuje se i isprava o dodjeli. Isprava je štampana na papiru ''Corolla Book Ivory'' gramature 100 g/m², dimenzija 210×297 mm. Njena grafička izrada uključuje zelenkastoplavu podlogu s višebojnim biljnim ukrasima, grb Republike Hrvatske i suhi mali državni pečat Republike Hrvatske.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Na ispravi se navodi da je odlikovanje dodijeljeno odlukom predsjednika Republike na osnovu člana 97. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]], uz ime i prezime odlikovane osobe i naziv odlikovanja.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] grpfja70pswp1r8aesjmct1r3hb40p8 3924872 3924870 2026-09-13T19:17:05Z Bosancica by MK 173186 3924872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija orden | ime = Red hrvatskog pletera | slika = Red hrvatskog pletera.jpg | tekst = ''na slici u sredini gore:'' znak Reda; ''lijevo'': mala oznaka; ''desno'': umanjenica Reda | slika2 = [[File:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|132px]] | tekst2 = Mala oznaka Reda hrvatskog pletera | vrsta = vojno i civilno odlikovanje | period = | država = {{ZID|Hrvatska}} | dodjeljuje = [[predsjednik Republike Hrvatske]] | kuća = | religija = | traka = | moto = | podobnost = hrvatski i strani državljani | za = poseban doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana | status = aktivno | prvi primaoc = | titula_primaoca = | primaoc = | primaoc2 = | kancelar = | komandant = | ocjene = | post nominale = | bivše_ocjene = | rang = 16. u rangu odlikovanja Republike Hrvatske | ustanovljena = 10. mart 1995. | zamijenjena = | prvo_uvođenje = | posljednje_uvođenje = | ukupno = | posthumno = | viša = [[Red hrvatskog trolista]] | niža = [[Spomenica domovinskog rata]] | ista = | povezana = }} '''Red [[Hrvatski pleter|hrvatskog pletera]]''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje prema redoslijedu važnosti zauzima šesnaesto mjesto među odlikovanjima [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Ustanovljen je 10. marta 1995. Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja">{{cite web |title=Odluka o proglašenju Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_03_20_377.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=20/1995 |date=15. 3. 1995 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Red hrvatskog pletera dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za poseban doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske te dobrobiti njezinih građana.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja" /> == Dodjela == Odlikovanja Republike Hrvatske dodjeljuje [[predsjednik Republike Hrvatske]] na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Državne komisije za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odluka o dodjeli odlikovanja objavljuje se u Narodnim novinama.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja" /> Prema Pravilniku o odlikovanjima i priznanjima, Red hrvatskog pletera sastoji se od znaka Reda, umanjenice Reda, male oznake Reda i isprave o dodjeli.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja">{{cite web |title=Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2009_09_106_2701.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=106/2009 |date=7. 9. 2009 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Izgled == Znak Reda izrađen je od srebra finoće 999/1000. Na okruglom, bijelo emajliranom ispupčenom medaljonu promjera 32 mm nalazi se stilizovani križ od zlatnog troprutog pletera, čiji su krakovi ispunjeni crvenim emajlom. Križ je izrađen od pozlaćenog srebra finoće 999/1000, a dužina njegovih krakova iznosi 36 mm.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Na glatkoj, pozlaćenoj poleđini znaka, unutar kružnog troprutog pletera, nalazi se natpis "Republika Hrvatska", dok je u sredini ispisano "Hrvatski pleter".<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Znak Reda obješen je o vrh istostraničnog trokuta sa stranicama dužine 42 mm, izrađenog od svilene moarirane trake s naizmjenično otisnutim crvenim i bijelim kvadratima. Na poleđini trokuta nalazi se vodoravna igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Umanjenicu Reda čini odljev znaka Reda promjera 18 mm, obješen o svilenu moariranu traku širine 12 mm i dužine 40 mm. Na traci su u sedam redova naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati veličine 6 mm.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Malu oznaku Reda čini odljev znaka Reda promjera 14 mm, pričvršćen na sredinu pravougaonika širine 34 mm i visine 14 mm, izrađenog od svilene moarirane vrpce. Na traci su u dva reda naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati. Na poleđini male oznake nalazi se igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> == Isprava o dodjeli == Uz Red hrvatskog pletera dodjeljuje se i isprava o dodjeli. Isprava je štampana na papiru ''Corolla Book Ivory'' gramature 100 g/m², dimenzija 210×297 mm. Njena grafička izrada uključuje zelenkastoplavu podlogu s višebojnim biljnim ukrasima, grb Republike Hrvatske i suhi mali državni pečat Republike Hrvatske.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Na ispravi se navodi da je odlikovanje dodijeljeno odlukom predsjednika Republike na osnovu člana 97. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]], uz ime i prezime odlikovane osobe i naziv odlikovanja.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] g5pjedo14b0ard6f5ejyz482cj07orp 3924873 3924872 2026-09-13T20:01:16Z Bosancica by MK 173186 3924873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija orden | ime = Red hrvatskog pletera | slika = Red hrvatskog pletera.jpg | tekst = ''na slici u sredini gore:'' znak Reda; ''lijevo'': mala oznaka; ''desno'': umanjenica Reda | slika2 = [[File:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|132px]] | tekst2 = Mala oznaka Reda hrvatskog pletera | vrsta = vojno i civilno odlikovanje | period = | država = {{ZID|Hrvatska}} | dodjeljuje = [[predsjednik Republike Hrvatske]] | kuća = | religija = | traka = | moto = | podobnost = hrvatski i strani državljani | za = poseban doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana | status = aktivno | prvi primaoc = | titula_primaoca = | primaoc = | primaoc2 = | kancelar = | komandant = | ocjene = | post nominale = | bivše_ocjene = | rang = 16. u rangu odlikovanja Republike Hrvatske | ustanovljena = 10. mart 1995. | zamijenjena = | prvo_uvođenje = | posljednje_uvođenje = | ukupno = | posthumno = | viša = [[Red hrvatskog trolista]] | niža = [[Spomenica domovinskog rata]] | ista = | povezana = }} '''Red [[Hrvatski pleter|hrvatskog pletera]]''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje prema redoslijedu važnosti zauzima šesnaesto mjesto među odlikovanjima [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Ustanovljen je 10. marta 1995. Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja">{{cite web |title=Odluka o proglašenju Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_03_20_377.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=20/1995 |date=15. 3. 1995 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Red hrvatskog pletera dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za poseban doprinos razvoju i ugledu Republike Hrvatske te dobrobiti njezinih građana.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja" /> == Dodjela == Odlikovanja Republike Hrvatske dodjeljuje [[predsjednik Republike Hrvatske]] na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Državne komisije za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odluka o dodjeli odlikovanja objavljuje se u Narodnim novinama.<ref name="Zakon_Odlikovanja_Priznanja" /> Prema Pravilniku o odlikovanjima i priznanjima, Red hrvatskog pletera sastoji se od znaka Reda, umanjenice Reda, male oznake Reda i dokumenta o dodjeli.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja">{{cite web |title=Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2009_09_106_2701.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=106/2009 |date=7. 9. 2009 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Izgled == Znak Reda izrađen je od srebra finoće 999/1000. Na okruglom, bijelo emajliranom ispupčenom medaljonu promjera 32 mm nalazi se stilizovani križ od zlatnog troprutog pletera, čiji su krakovi ispunjeni crvenim emajlom. Križ je izrađen od pozlaćenog srebra finoće 999/1000, a dužina njegovih krakova iznosi 36 mm.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Na glatkoj, pozlaćenoj poleđini znaka, unutar kružnog troprutog pletera, nalazi se natpis "Republika Hrvatska", dok je u sredini ispisano "Hrvatski pleter".<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Znak Reda obješen je o vrh istostraničnog trokuta sa stranicama dužine 42 mm, izrađenog od svilene moarirane trake s naizmjenično otisnutim crvenim i bijelim kvadratima. Na poleđini trokuta nalazi se vodoravna igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Umanjenicu Reda čini odljev znaka Reda promjera 18 mm, obješen o svilenu moariranu traku širine 12 mm i dužine 40 mm. Na traci su u sedam redova naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati veličine 6 mm.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Malu oznaku Reda čini odljev znaka Reda promjera 14 mm, pričvršćen na sredinu pravougaonika širine 34 mm i visine 14 mm, izrađenog od svilene moarirane vrpce. Na traci su u dva reda naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati. Na poleđini male oznake nalazi se igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> == Dokument o dodjeli == Uz Red hrvatskog pletera dodjeljuje se i dokument o dodjeli. Dokument je štampan na papiru ''Corolla Book Ivory'' gramature 100 g/m², dimenzija 210×297 mm. Njena grafička izrada uključuje zelenkastoplavu podlogu s višebojnim biljnim ukrasima, grb Republike Hrvatske i suhi mali državni pečat Republike Hrvatske.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> Na dokumentu se navodi da je odlikovanje dodijeljeno odlukom predsjednika Republike na osnovu člana 97. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]], uz ime i prezime odlikovane osobe i naziv odlikovanja.<ref name="Pravilnik_Odlikovanja_Priznanja" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] g113oc3kobyvhf5dmcxz11exsgej1fj 0 536921 3924868 3924853 2026-09-13T18:00:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3924868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = | izvorno_ime = Iż-Żurrieq <br> Zurrico | izvorno_ime_jez = mte | naselje_vrsta = Grad | slika = Church_of_St_Catherine_(Żurrieq)_01.jpg | slika_alt = | slika_opis = Crkva sv. Katarine u Żurriequ | slika_zastava = New Flag of Żurrieq.svg | zastava_alt = | slika_grb = Zurrieq coa.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = ''Mill-Baħar iżraq ħadt ismi''<br>''Sic a cyaneo aequore vocor''<br><small><!-- (From the blue sea I got my Name) --></small> | slika_karta = Zurrieq in Malta.svg | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate ={{coord|35|49|45|N|14|28|33|E|type:city_region:MT|display=inline,title}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Malta}} | podjela_vrsta1 = [[Regije Malte|Regija]] | podjela_ime1 = [[Zapadna regija (Malta)|Zapadna regija]] | podjela_vrsta2 = [[Distrikti Malte|Distrikt]] | podjela_ime2 = [[Distrikti Malte#Jugoistočni distrikt|Jugoistočni distrikt]] | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = Rita Grima | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 10.05 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = | nadmorska_visina = 111 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_datum = 2024 | stanovništvo_ukupno = 12731 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = +1 | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Spisak poštanskih brojeva u San Marinu|Poštanski broj]] | poštanski_broj = ZRQ | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = +356 | iso_kod = MT-68 | veb-sajt = {{URL|http://zurrieqlocalcouncil.com/}} | fusnote = }} '''Żurrieq''' ({{jez-mt|Iż-Żurrieq}}) ([[IPA]]: {{IPA|ɪzːʊˈrːɪːʔ|}}) je [[Spisak gradova na Malti|grad]] na [[Malta|Malti]] u [[Zapadna regija (Malta)|Zapadnoj regiji]]. Glavni jezik koji se govori u Żurriequ je [[dijalekt Żurrieq]] [[Malteški jezik|malteškog jezika]].<ref>{{cite book |last1=Kortmann |first1=Bernd |last2=Auwera |first2=Johan |year=2011 |title=The Languages and Linguistics of Europe - A Comprehensive Guide |url=https://books.google.com/books?id=Dt_Eg2ehL8kC&dq=zurrieq+dialect+of+maltese&pg=PA242 |publisher=Walter de Gruyter |page=242 |isbn=9783110220254 |archive-date=11. 3. 2025 |access-date=13. 9. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250311195441/https://books.google.com/books?id=Dt_Eg2ehL8kC&dq=zurrieq+dialect+of+maltese&pg=PA242 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://malti.mt/djaletti/dahla/ |title=Djaletti - Daħla |website=Malti |publisher=Department of Maltese at the University of Malta |language=en, mt |access-date=13. 9. 2026 |archive-date=14. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240714155242/https://malti.mt/djaletti/dahla/ |url-status=live }}</ref> Grad je u julu 2024. imao 12.731 stanovnika.<ref name="nso_2012-2024">{{cite web |title=Mid-year population estimates by locality, sex and citizenship: 2012-2024 |url=https://nso.gov.mt/wp-content/uploads/Mid-year-population-estimates-by-locality-sex-and-citzenship_2012-2024.xlsx |publisher=National Statistics Office}}</ref> == Historija == Żurrieq je jedan od najstarijih gradova u zemlji. Jedan je od deset gradova koji su dokumentirani 1436.<ref>{{Cite web|title=Iż-Żurrieq|url=https://parrocci.knisja.mt/parrocca/iz-zurrieq/|access-date=13. 9. 2026|website=Parroċċi – Arċidjoċesi ta' Malta|language=mt-MT|archive-date=7. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207232603/https://parrocci.knisja.mt/parrocca/iz-zurrieq/|url-status=dead}}</ref> i posvećen je [[Katarina Aleksandrijska|svetoj Katarini]]. Grad se proteže od [[Nigret]]a do [[Ħal Far]]a. U stara vremena grad je imao granicu sa [[Żejtun]]om. Selo [[Qrendi]] bilo je dio župe Żurrieq do 1618. kada je pretvoreno u vlastitu župu.<ref>{{Cite web|date=15. 8. 2017|title=Church|url=https://parroccaqrendi.org/church/|access-date=2022-02-23|website=Parrocca Santa Marija Qrendi|language=en|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227154937/https://parroccaqrendi.org/church/|url-status=live}}</ref> U Żurriequ se mogu pronaći ostaci iz [[Bronzano doba|brončanog doba]], kao i građevine iz rimskog razdoblja. Te građevine odražavaju povijest naseljavanja otoka od strane različitih naroda: [[Fenikija|Feničana]], [[Kartaginska Republika|Kartažana]], [[Antički Rim|Rimljana]] i [[Antička Grčka|Grka]]. Żurrieq njeguje duboko ukorijenjenu katoličku tradiciju; u čast svete Katarine održavaju se raskošne godišnje svečanosti uz nastupe lokalnih muzičkih sastava, vatromet, ukrase na pročeljima zgrada, što ih čini jednim od najskupljih slavlja na otoku. == Geografija == Područje grada obuhvaća i stjenoviti otok [[Filfla]] – smješten 5&nbsp;km od obale – te pripadajući otočić [[Filfoletta]], koji čini najjužniju kopnenu tačku Malte. === Naselja === {{div col|colwidth=22em}} *[[Bubaqra]] *Nigret *Xarolla *Tal-Bebbux *Tal-Ġawhar *Ta' Xaqqa *Taż-Żutli *Tal-Għerien *Taċ-Ċantar *Tax-Xewki *Tal-Ġibjun *Tal-Baqqari *Ta' Taħt iċ-Ċint *Ħal Millieri *Ħal Lew *Ħal Far *Ħal Manin *Wied Ganu *Wied Żurrieq *Wied Babu *Wied Ħallelin *Wied Basasa *Wied Żnuber *Wied Fulija *Għar Ħasan {{colend}} === Susjedni gradovi === {{Geografska lokacija | Centar = Iż-Żurrieq | Istok = [[Birżebbuġa]] | Jug = ''[[Sredozemno more]]'' | Zapad = [[Il-Qrendi]] | Sjeveroistok = [[Ħal Safi]] | Sjever = [[Ħal Kirkop]] | Sjeverozapad = [[L-Imqabba]] }} == Klima == {{sekcija}} == Znamenitosti == [[Datoteka:Xarolla Windmill.jpg|180px|mini|desno|Vjetrenjača Xarolla]] Jedna od najpopularnijih znamenitosti je [[Plava pećina (Malta)|Plava pećina]]. Lokalno je poznata kao "Il-Ħnejja" . Poznata je po prekrasnim nijansama plave boje ispod svoda. Do nje se može doći ukrcavanjem na tradicionalni brod [[luzzu]] u mjestu [[Wied Iż-Żurrieq]]. Još jedna popularna znamenitost je [[vjetrenjača Xarolla]]. Nalazi se na području mjesta Żurrieq, blizu naselja [[Ħal Safi]]. Jedna je od rijetkih obnovljenih malteških vjetrenjača na otocima. Tijekom obnove ispod vjetrenjače otkrivene su [[katakombe]]. Ispred vjetrenjače nalazi se mala kapelica posvećena [[Sveti Andrija|svetom Andriji]], koja datira iz vremena vitezova; i ona je obnovljena. U kući nadžupnika nalazi se mali punski toranj sagrađen u doba kada je Malta bila pod vlašću Feničana. U blizini ostataka kapelice u predjelu [[Tal-Baqqari]] nalaze se ostaci rimskog tornja. U Żurriequ postoji niz crkava i kapelica. Żurrieq je poznat i po velikim svečanostima koje se održavaju ljeti. Prva od njih, posvećena [[Gospa Karmelska|Gospi Karmelskoj]], slavi se treće nedjelje u maju. Glavna župna svečanost održava se u čast svete Katarine, prve nedjelje u septembru. Tokom obje svečanosti gradske ulice bivaju bogato ukrašene. Tjedan dana održavaju se mise i povorke koje prethode nedjelji kada se kip u procesiji nosi kroz grad. Tijekom cijele sedmice se vatromet, a posebna vatrometna predstava održava se uoči same svečanosti. Blagdan svete Katarine slavi se i 25. novembra, na njezin liturgijski spomendan. === Crkve i kapele === * [[Crkva svete Katarine Aleksandrijske u Iż-Żurriequ]] * [[Crkva Uznesenja Marijinoj u Bubaqri]] * [[Kapela Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Nigretu]] * [[Kapela Navještenja u Ħal Millieriju]] * [[Kapela svetog Ivana Evanđelista u Ħal Millieriju]] * [[Kapela svetog Lava u Iż-Żurriequ]] * [[Kapela svete Agate u Iż-Żurriequ]] * [[Kapela svetog Jakova u Iż-Żurriequ]] * [[Kapela svetog Bartola u Iż-Żurriequ]] * [[Kapela svetog Andrije u Iż-Żurriequ]] * [[Kapela svetog Luke u Iż-Żurriequ]] == Sport == U gradu postoji nogometni klub [[Żurrieq F.C.]], osnovan 1949. koji se u sezoni 2024/25. takmičio u [[Maltese Challenge League|Drugoj malteškoj ligi]]. == Poznate osobe == {{sekcija}} == Gradovi partneri == * {{ZID|San Marino}}, [[Borgo Maggiore]], od 2001.<ref>{{cite web|title=Twinning ZURRIEQ & BORGO MAGGIORE|url=https://localgovernmentdivisioncms.gov.mt/en/lc/Zurrieq/Pages/Services/Twinning.aspx|language=en|access-date=2024-01-13}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Njemačka}}, [[Angermünde]]<ref name="gp">{{cite web|title=Town Twinning|url=http://zurrieqlocalcouncil.com/town-twinning/|website=zurrieqlocalcouncil.com|publisher=Żurrieq|accessdate=13. 9. 2026|archive-date=19. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119173023/http://zurrieqlocalcouncil.com/town-twinning/|url-status=dead|language=en}}</ref> * {{ZID|Kipar}}, [[Morphou]]<ref name="gp" /> * {{ZID|Italija}}, [[Taverna (Calabria)|Taverna]]<ref name="gp" /> * {{ZID|Italija}}, [[Pedara]]<ref name="gp" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Żurrieq}} {{Authority control}} {{Gradovi na Malti}} [[Kategorija:Żurrieq|*]] cmmwnokg829rxto0k9jodh0cz69rc6t 2 536927 3924862 3924856 2026-09-13T12:09:54Z Ghibki1313139 185678 3924862 wikitext text/x-wiki toje mene {{Stubičasti dijagram | naslov = Moj dijagram | širina = 300px | širina_stubovima = 120% | lijevo1 = Tip | desno1 = Broj tipa | maks = 100 |ime_stuba1= Rušnost |boja_stuba1=red |cifra_stuba1=2 |ime_stuba2= Ljubav |boja_stuba2=orange |cifra_stuba2=100 |ime_stuba3= Ljepota |boja_stuba3=yellow|cifra_stuba3=92 |ime_stuba4= Uljudnost |boja_stuba4=green|cifra_stuba4=99 }} pewk2h2l6vcn9xnaegg7xia7gc3tzeo 6 536929 3924864 2026-09-13T15:22:01Z Bosancica by MK 173186 {{Infoslika |Opis = Logotip bivše političke stranke Hrvatski istinski preporod (HIP). Slika je u smanjenoj rezoluciji (s izrezanim bijelim prostorom na vrhu i dnu) i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije u infokutiji članka. |Izvor = https://www.crwflags.com/fotw/images/h/hr%7Dhip.gif |Datum = 13. septembar 2026. |Autor = Hrvatski istinski preporod (autorsko pravo najvjerovatnije drži bivša politička stranka ili njen autor) |Objašnjenje = Poštena upotreba (F... 3924864 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Logotip bivše političke stranke Hrvatski istinski preporod (HIP). Slika je u smanjenoj rezoluciji (s izrezanim bijelim prostorom na vrhu i dnu) i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije u infokutiji članka. |Izvor = https://www.crwflags.com/fotw/images/h/hr%7Dhip.gif |Datum = 13. septembar 2026. |Autor = Hrvatski istinski preporod (autorsko pravo najvjerovatnije drži bivša politička stranka ili njen autor) |Objašnjenje = Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Hrvatski istinski preporod]]. Logotip prikazuje vizuelni simbol ugašene političke stranke za koju ne postoji slobodna zamjena, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u informativne i edukativne svrhe i ne ugrožava komercijalnu vrijednost zaštićenog medija. }} == Licenciranje == {{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}} 3cnj9ikb3khk2pmbdkyeu92kjqhjb6k 1 536930 3924866 2026-09-13T17:04:28Z Wikipedistaba 185662 /* Stav: zadržati tekst */ novi odlomak 3924866 wikitext text/x-wiki == Stav: zadržati tekst == Predlažem da se članak zadrži jer subjekt u potpunosti zadovoljava enciklopedijske kriterije značajnosti za naučne radnike, autore i društvene analitičare (prema smjernicama WP:PROF i WP:AUTHOR). 1. Verifikabilnost kroz COBISS bazu i autorski opus (WP:AUTHOR) Subjekt je autor naučne monografije "Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta)" (Izdavačka kuća Kalem, 2019, ISBN 978-9958-062-49-1), koja je uredno indeksirana u uzajamnoj bazi podataka COBISS.BH. Pored monografije, u COBISS bazi i stručnim časopisima (poput Znakovi vremena - Naučnoistraživački institut "Ibn Sina", te Glasnik Rijaseta IZ u BiH) registrovano je više od 150 naučnih, stručnih i preglednih radova, eseja i prikaza. Riječ je o opusu koji ostavlja trajan trag u oblasti islamske dogmatike i sociologije religije na regionalnom nivou. 2. Akademski stepen i pionirski naučni doprinos (WP:PROF) Doktorat stečen na Univerzitetu u Sarajevu (Fakultet islamskih nauka, 2019.) pod mentorstvom vodećih imena bh. akademije (prof. dr. Adnan Silajdžić, prof. dr. Enes Karić) predstavlja prvu obimnu naučnu studiju na ovim prostorima koja istražuje uticaj zapadnog ezoterizma i popularne psihologije na tradicionalno vjerovanje muslimana. Kriterij akademske značajnosti se ne ogleda samo u zvanju doktora nauka, već u činjenici da je njegov rad pionirski u domeni teologije kulture i savremenih religijskih fenomena na Balkanu. 3. Nezavisni i sekundarni izvori (WP:GNG) Članak nije primarni izvor niti "autobiografija", već je potkrijepljen sa 11 nezavisnih, javno dostupnih i provjerljivih sekundarnih izvora: Akademske institucije (FIN Sarajevo, IZ u BiH) Baze podataka i bibliografski imenici (COBISS, BH Akademski imenik) Medijski izvještaji i regionalni analitički portali (Bošnjaci.net, Plenum.ba, Inmedia.ba) Zaključak: Članak je napisan neutralnim tonoma (WP:NPOV), potpuno je verifikabilan (WP:V), te posjeduje dovoljnu regionalnu i akademsku relevantnost da ostane dio Wikipedije na bosanskom jeziku. Umjesto brisanja, članak se eventualno može dodatno dopuniti citatima iz COBISS registra. ⁠[[Korisnik:Wikipedistaba|Wikipedistaba]] ([[Razgovor s korisnikom:Wikipedistaba|razgovor]]) 19:04, 13 septembar 2026 (CEST)⁠ fsk7ar3didcdbztmuze040ei1x1dsn3 3924882 3924866 2026-09-13T22:36:43Z Bosancica by MK 173186 /* Zadržati članak */ novi odlomak 3924882 wikitext text/x-wiki == Stav: zadržati tekst == Predlažem da se članak zadrži jer subjekt u potpunosti zadovoljava enciklopedijske kriterije značajnosti za naučne radnike, autore i društvene analitičare (prema smjernicama WP:PROF i WP:AUTHOR). 1. Verifikabilnost kroz COBISS bazu i autorski opus (WP:AUTHOR) Subjekt je autor naučne monografije "Fenomen Nove misli: povijest, učenje, praksa, i istraživanje prisutnosti učenja kod bosanskohercegovačkih muslimana: (slučaj Sanskoga Mosta)" (Izdavačka kuća Kalem, 2019, ISBN 978-9958-062-49-1), koja je uredno indeksirana u uzajamnoj bazi podataka COBISS.BH. Pored monografije, u COBISS bazi i stručnim časopisima (poput Znakovi vremena - Naučnoistraživački institut "Ibn Sina", te Glasnik Rijaseta IZ u BiH) registrovano je više od 150 naučnih, stručnih i preglednih radova, eseja i prikaza. Riječ je o opusu koji ostavlja trajan trag u oblasti islamske dogmatike i sociologije religije na regionalnom nivou. 2. Akademski stepen i pionirski naučni doprinos (WP:PROF) Doktorat stečen na Univerzitetu u Sarajevu (Fakultet islamskih nauka, 2019.) pod mentorstvom vodećih imena bh. akademije (prof. dr. Adnan Silajdžić, prof. dr. Enes Karić) predstavlja prvu obimnu naučnu studiju na ovim prostorima koja istražuje uticaj zapadnog ezoterizma i popularne psihologije na tradicionalno vjerovanje muslimana. Kriterij akademske značajnosti se ne ogleda samo u zvanju doktora nauka, već u činjenici da je njegov rad pionirski u domeni teologije kulture i savremenih religijskih fenomena na Balkanu. 3. Nezavisni i sekundarni izvori (WP:GNG) Članak nije primarni izvor niti "autobiografija", već je potkrijepljen sa 11 nezavisnih, javno dostupnih i provjerljivih sekundarnih izvora: Akademske institucije (FIN Sarajevo, IZ u BiH) Baze podataka i bibliografski imenici (COBISS, BH Akademski imenik) Medijski izvještaji i regionalni analitički portali (Bošnjaci.net, Plenum.ba, Inmedia.ba) Zaključak: Članak je napisan neutralnim tonoma (WP:NPOV), potpuno je verifikabilan (WP:V), te posjeduje dovoljnu regionalnu i akademsku relevantnost da ostane dio Wikipedije na bosanskom jeziku. Umjesto brisanja, članak se eventualno može dodatno dopuniti citatima iz COBISS registra. ⁠[[Korisnik:Wikipedistaba|Wikipedistaba]] ([[Razgovor s korisnikom:Wikipedistaba|razgovor]]) 19:04, 13 septembar 2026 (CEST)⁠ == Zadržati članak == Pozdrav ekipa, Generalno sam protiv brisanja članaka koji zadovoljavaju osnovne uslove. Smatram da je članak potrebno doraditi i uskladiti sa standardima. Ako nađem vremena pokušam ga napraviti da odgovara kriterijima. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:36, 14 septembar 2026 (CEST) qji3t0iid5404dszccsv8o4vpd490vv 0 536931 3924867 2026-09-13T17:23:03Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Hrvatski istinski preporod | izvorno_ime = | logo = Hrvatski istinski preporod logo.jpg | tekst = | skraćenica = HIP | predsjednik = {{Plainlist| * [[Miroslav Tuđman]] * Barbara Kovačić Domančić (v.d.) }} | predsjednik_osnivač = | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Zdenko Lučić]] (2002–2003) | sekretar =... 3924867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Hrvatski istinski preporod | izvorno_ime = | logo = Hrvatski istinski preporod logo.jpg | tekst = | skraćenica = HIP | predsjednik = {{Plainlist| * [[Miroslav Tuđman]] * Barbara Kovačić Domančić (v.d.) }} | predsjednik_osnivač = | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Zdenko Lučić]] (2002–2003) | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Miroslav Tuđman]] | osnovana = 3. januar 2002. | raspuštena = 2. august 2011. | prethodnik = | nastala_iz = | nasljednik = | spojena_u = | slogan = | himna = | sjedište = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | adresa = Teslina 10 | novine = | mladi_ogranak = | ženski_ogranak = | seniorski_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Desnica]] | ideologija = Hrvatski nacionalizam | religija = | nacionalno_članstvo = | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = Crvena i plava | sestrinske_stranke = | skupština1 = [[Hrvatski sabor]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|3|151|#0064AA}} | zastava = | veb-sajt = }} '''Hrvatski istinski preporod''' ('''HIP''') bila je [[hrvatska]] politička stranka koju je osnovao [[Miroslav Tuđman]]. Stranka je formalno osnovana 3. januara 2002. u [[Zagreb]]u, a prestala je djelovati 2. augusta 2011.<ref name="Registar_Politickih_Stranaka_RH_HIP">{{cite web |title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske – Hrvatski istinski preporod |url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranka-detalji/7gcBAAABAAECAca9SgABSHJ2YXRza2kgaXN0aW5za2kgcHJlcG9yb-QAAAAAAagCAAAAAQEBcmVnQnJvalN0cmFua-UCAA |website=Registar političkih stranaka (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH) |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> HIP je nastao iz Udruženja za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, osnovanog u oktobru 2001. Prema riječima Miroslava Tuđmana, program stranke zasnivao se na političkom i historijskom naslijeđu prvog predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Index2002">{{cite web |title=U Zagrebu se održava Prvi opći sabor Hrvatskog istinskog preporoda |url=https://dev2.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-se-odrzava-prvi-opci-sabor-hrvatskog-istinskog-preporoda/104881.aspx |website=Index.hr |date=30. 11. 2002 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Nakon što su se 2003. stranci pridružili [[Ante Beljo]], [[Dario Vukić]] i [[Đuro Njavro]], dotadašnji zastupnici [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ), HIP je postao parlamentarna stranka i imao tri zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref name="Sabor_HIP_4_Saziv">{{cite web |title=Hrvatski istinski preporod – 4. saziv Hrvatskoga sabora (2. 2. 2000 – 22. 12. 2003) |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke/hrvatski-istinski-preporod-4-saziv |website=Hrvatski sabor |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|parlamentarnim izborima 2003.]] HIP je nastupio u koaliciji s [[Hrvatski blok|Hrvatskim blokom]], ali koalicija nije osvojila zastupnički mandat.<ref name="Narodne_Novine_2003_Izbori_Sabor_I_Jedinica">{{cite web |title=Izbor zastupnika u Hrvatski sabor na temelju lista u I. izbornoj jedinici |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_12_192_3024.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=192/2003 |date=8. 12. 2003 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija == === Ulazak u Hrvatski sabor === HIP je u Hrvatski sabor ušao tokom 2003. prelaskom zastupnika iz [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ), a ne osvajanjem zastupničkih mandata na parlamentarnim izborima. U augustu 2003. zastupnici [[Ante Beljo]] i [[Dario Vukić]] napustili su HDZ i pristupili HIP-u. Kao razloge prelaska naveli su neslaganje s politikom predsjednika HDZ-a [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]], nedostatak političke vizije i nedemokratske odnose unutar stranke. Predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman izjavio je da su HIP i HDZ dijelili dio političkog naslijeđa vezanog za stvaranje hrvatske države, ali da se razlikuju u političkim ciljevima.<ref name="BeljoVukic">{{cite web |title=Zastupnici Ante Beljo i Dario Vukić iz HDZ-a prešli u HIP |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/zastupnici-ante-beljo-i-dario-vukic-iz-hdza-presli-u-hip/155444.aspx |website=Index.hr |date=11. 9. 2003 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> U septembru 2003. HIP-u je pristupio i [[Đuro Njavro]], također bivši zastupnik HDZ-a. Njegovim prelaskom osnovan je Klub zastupnika HIP-a u Hrvatskom saboru, čime je stranka imala tri zastupnika u četvrtom sazivu Sabora.<ref name="NjavroHIP">{{cite web |title=Sabor: Prelaskom Đ. Njavre u HIP, osnovan Klub zastupnika te stranke |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/sabor-prelaskom-dj-njavre-u-hip-osnovan-klub-zastupnika-te-stranke/158366.aspx |website=Index.hr |date=11. 9. 2003 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> === Parlamentarni izbori 2003. === Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|parlamentarnim izborima]] održanim 23. novembra 2003, HIP je nastupio u koaliciji s [[Hrvatski blok|Hrvatskim blokom – Pokretom za modernu Hrvatsku]]. Koalicija je ostvarila 37.954 glasa, odnosno 1,52% ukupnog broja glasova, ali nije osvojila nijedan zastupnički mandat u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref name="Izbori2003">{{cite web |title=Izbor zastupnika u Hrvatski sabor na temelju lista u drugoj izbornoj jedinici |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2003/izabrani/i_02_002_0000.pdf |website=Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske |publisher=Državno izborno povjerenstvo RH |date=2. 12. 2003 |access-date=13. 9. 2026 |format=PDF |language=hr}}</ref> Koalicija je najbolje rezultate ostvarila u [[Jedanaesta izborna jedinica|jedanaestoj izbornoj jedinici]], u kojoj su glasali hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Dobila je 6.783 glasa, odnosno 9,73%, čime je zauzela drugo mjesto iza [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]]. Međutim, prema posebnom načinu raspodjele mandata u toj izbornoj jedinici, koalicija nije osvojila zastupničko mjesto; sva četiri raspoloživa mandata pripala su HDZ-u.<ref name="Narodne_Novine_2003_Izbori_Sabor_XI_Jedinica">{{cite web |title=Izbor zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj u XI. izbornoj jedinici |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_12_192_3034.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=192/2003 |date=8. 12. 2003 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Izborni rezultat označio je kraj kratkog parlamentarnog prisustva HIP-a, koje je stranka stekla tokom prethodnog saziva prelaskom [[Ante Beljo|Ante Belje]], [[Dario Vukić|Darija Vukića]] i [[Đuro Njavro|Đure Njavre]] iz HDZ-a. Nakon izbora 2003. HIP više nije imao zastupnike izabrane na parlamentarnim izborima.<ref name="Sabor_HIP_4_Saziv" /> === Kasnije djelovanje i prestanak rada === Nakon parlamentarnih izbora 2003. HIP je nastavio djelovati izvan Hrvatskog sabora. Na Drugom saboru stranke, održanom 25. septembra 2004, [[Miroslav Tuđman]] ponovo je izabran za predsjednika, a delegati su usvojili novu Programsku deklaraciju i izmijenili statut stranke. Programskom deklaracijom HIP je, između ostalog, podržao partnerski odnos Hrvatske s [[Evropska unija|Evropskom unijom]], uz zalaganje za vojnu neutralnost Hrvatske, te istaknuo pitanja nacionalnih interesa i odnosa prema [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]].<ref name="HIP2004">{{cite web |title=Miroslav Tuđman i nadalje predsjednik HIP-a |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/miroslav-tudjman-i-nadalje-predsjednik-hipa/224862.aspx |website=Index.hr |date=2. 10. 2004 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom predsjedničkih izbora početkom 2005. HIP je podržao kandidaturu [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] u drugom krugu, pozivajući svoje članove i simpatizere da glasaju za nju pod uslovom da nastupi kao kandidatkinja domoljubne opcije, a ne samo kao kandidatkinja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]].<ref name="HIPKosor2005">{{cite web |title=HIP će podržati Kosor ako se distancira od lijevog bloka |url=http://www.nacional.hr/clanak/9260/hip-ce-podrzati-kosor-ako-se-distancira-od-lijevog-bloka |archive-url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/9260/hip-ce-podrzati-kosor-ako-se-distancira-od-lijevog-bloka |archive-date=28. 12. 2004 |url-status=live |website=Nacional |date=28. 12. 2004 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Na [[Lokalni izbori u Hrvatskoj 2005.|lokalnim izborima 2005.]] HIP je u Zagrebu nastupio u koaliciji s [[Hrvatski socijaldemokrati|Hrvatskim socijaldemokratima]] i [[Abeceda demokracije|Abecedom demokracije – Hrvatskom građansko-seljačkom strankom]] u okviru koalicije "Treći put za Zagreb". Koalicija je program usmjerila na gradska pitanja, ali i na šire političke teme, a Miroslav Tuđman bio je jedan od njenih vodećih predstavnika.<ref name="TreciPut2005">{{cite web |title=Čelnici koalicije „Treći put za Zagreb“ o svojemu političkom programu |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/celnici-koalicije-treci-put-za-zagreb-o-svojemu-politickom-programu/264217.aspx |website=Index.hr |date=7. 5. 2005 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Nakon lokalnih izbora 2005. politički utjecaj HIP-a postepeno je slabio. Stranka nije nastupila na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007.|parlamentarnim izborima 2007]].<ref name="HIP2007">{{cite web |title=Preminuo dr. Miroslav Tuđman, istaknuti hrvatski političar i dugogodišnji saborski zastupnik |url=https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/preminuo-miroslav-tudjman-saborski-zastupnik-i-sin-prvog-hrvatskog-predsjednika---638204.html |website=Dnevnik.hr |publisher=Nova TV |author=D. B. |date=31. 1. 2021 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> U narednim godinama politički utjecaj HIP-a bio je ograničen. Miroslav Tuđman bio je nezavisni kandidat na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009.|predsjedničkim izborima 2009]], na kojima je osvojio 4,09% glasova. Krajem 2010. bio je među osnivačima političkog pokreta [[Hrvatski rast]], ali je tokom 2011. napustio taj pokret i priključio se HDZ-u. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2011.|parlamentarnim izborima 2011.]] izabran je u Hrvatski sabor na listi HDZ-a.<ref name="Tudman2021">{{cite web |title=In memoriam Miroslav Tuđman |url=https://hrvatskigeneralskizbor.hr/2021/02/01/in-memoriam-miroslav-tudman/ |website=Hrvatski generalski zbor |date=1. 2. 2021 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> HIP je formalno prestao djelovati 2. augusta 2011. == Ideologija i politički stavovi == Programska orijentacija HIP-a zasnivala se na političkom i historijskom naslijeđu prvog predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Kao osnovne ciljeve stranka je isticala zaštitu nacionalnih interesa, reafirmaciju nacionalnih vrijednosti i izgradnju moderne i ekonomski uspješne Hrvatske. Miroslav Tuđman je osnivanje HIP-a obrazlagao potrebom za političkim, duhovnim i moralnim preporodom Hrvatske te obnovom vrijednosti za koje je smatrao da su bile povezane sa stvaranjem i odbranom hrvatske države.<ref name="Index2002" /><ref name="Hina_2001_Tudjman_Ciljevi_HIP">{{cite web |title=Tuđman: Ciljevi HIP-a su reafirmirati temeljne nacionalne vrijednosti i stvoriti modernu i gospodarski uspješnu hrvatsku državu |url=https://www.hina.hr/vijest/6997167 |website=Hina.hr |publisher=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=7. 10. 2001 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Stranka je zastupala kritičan odnos prema politici tadašnje hrvatske vlasti prema [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju]]. HIP je saradnju Hrvatske s Tribunalom i postupke protiv pripadnika [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] predstavljao kao pitanja od posebnog nacionalnog i političkog značaja.<ref name="Index2002" /> Uoči [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|parlamentarnih izbora 2003.]] HIP je nastojao okupiti dio desno orijentisanih birača i političkih aktera koji su bili nezadovoljni tadašnjim smjerom [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]]. U javnim istupima Miroslav Tuđman posebno je kritikovao politiku "detuđmanizacije" i zalagao se za obnovu političkih vrijednosti koje je povezivao s vremenom djelovanja Franje Tuđmana.<ref name="TudmanHIP2003">{{cite web |title=Miroslav Tuđman: Zbog SDP-a strah se ponovo uvukao u ljude |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/miroslav-tudjman-zbog-sdpa-strah-se-ponovo-uvukao-u-ljude/150022.aspx |website=Index.hr |date=22. 7. 2003 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Izborni rezultati == === Parlamentarni izbori 2003. === {| class="wikitable sortable" ! Izborna jedinica ! Glasovi ! Udio |- | I. | 4.267 | 1,70% |- | II. | 3.102 | 1,22% |- | V. | 3.899 | 1,82% |- | VI. | 2.974 | 1,30% |- | VII. | 2.371 | 0,92% |- | IX. | 4.135 | 1,66% |- | X. | 6.461 | 2,40% |- | XI. (dijaspora) | 6.783 | 9,73% |} Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|parlamentarnim izborima 2003.]] HIP je nastupio u koaliciji s [[Hrvatski blok|Hrvatskim blokom]]. Koalicija nije osvojila nijedan mandat u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref name="Portal_2021">{{cite web |title=Preminuo dr. Miroslav Tuđman, istaknuti hrvatski političar i dugogodišnji saborski zastupnik |url=https://www.portal.hr/novosti/hr/51918-preminuo-dr-miroslav-tudman-istaknuti-hrvatski-politicar-i-dugogodisnji-saborski-zastupnik |website=Portal.hr |date=1. 2. 2021 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Predsjednici stranke == {| class="wikitable" ! Br. ! Predsjednik ! Period |- | 1. | [[Miroslav Tuđman]] | 2002–2005. |- | 2. | Barbara Kovačić Domančić <small>(v. d.)</small> | 2005–2011. |} Miroslav Tuđman bio je predsjednik Hrvatskog istinskog preporoda od osnivanja stranke do 2005. godine. Kao predsjednik HIP-a predvodio je stranku na njenom prvom općem saboru održanom u Zagrebu u novembru 2002. godine.<ref name="Prvi_Sabor_HIP">{{cite web |title=U Zagrebu se održava Prvi opći sabor Hrvatskog istinskog preporoda |url=https://dev2.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-se-odrzava-prvi-opci-sabor-hrvatskog-istinskog-preporoda/104881.aspx |website=Index.hr |date=30. 11. 2002 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Prema podacima Željka Heimera, Tuđman je bio stranački predsjednik od 2002. do 2005, nakon čega je Barbara Kovačić Domančić postala predsjednica (v.d.).<ref name="HeimerHIP">{{cite book |last=Heimer |first=Željko |title=National Identity in the Political Party Flags in Croatia |publisher=Proceedings of the 24th International Congress of Vexillology |year=2011 |url=https://fiav.org/wp-content/uploads/2021/06/icv24heimer.pdf |access-date=13. 9. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Franjo Tuđman]] * [[Hrvatski blok]] * [[Hrvatsko vijeće odbrane]] * [[Miroslav Tuđman]] * [[Zdenko Lučić]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2002.]] [[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]] [[Kategorija:Političke stranke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše političke stranke u Hrvatskoj]] ohq7vfli8r1k2stuplsosk3z1fojgl3 6 536932 3924871 2026-09-13T19:11:04Z Bosancica by MK 173186 {{Infoslika |Opis= Prikaz odlikovanja Red hrvatskog trolista. Slika se koristi u svrhu vizuelne identifikacije odlikovanja u infokutiji na vrhu članka. |Izvor= OSRH - Službene stranice OSRH (https://www.osrh.hr) |Datum= 13. septembar 2026. (datum učitavanja na bs.wiki) |Autor= OSRH / Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Red hrvatskog trolista]]. Fotografija prikazuje zvanično državno odlikovanje za čiju vizuelnu prezentaciju ne postoji sl... 3924871 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Prikaz odlikovanja Red hrvatskog trolista. Slika se koristi u svrhu vizuelne identifikacije odlikovanja u infokutiji na vrhu članka. |Izvor= OSRH - Službene stranice OSRH (https://www.osrh.hr) |Datum= 13. septembar 2026. (datum učitavanja na bs.wiki) |Autor= OSRH / Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Red hrvatskog trolista]]. Fotografija prikazuje zvanično državno odlikovanje za čiju vizuelnu prezentaciju ne postoji slobodna alternativa. Slika služi isključivo u edukativne svrhe, niske je rezolucije i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost nosioca autorskih prava. }} == Licenciranje == {{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}} ql2o0o45eethvshuzcymil7arfq0lal 0 536933 3924874 2026-09-13T20:02:02Z Bosancica by MK 173186 Novi članak 3924874 wikitext text/x-wiki {{Infokutija orden | ime = Red hrvatskog trolista | slika = Red hrvatskog trolista.jpg | tekst = ''na slici u sredini gore:'' znak Reda; ''lijevo'': mala oznaka; ''desno'': umanjenica Reda | slika2 = [[datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|132px]] | tekst2 = Mala oznaka Reda hrvatskog trolista | vrsta = vojno i civilno odlikovanje | period = | država = {{ZID|Hrvatska}} | dodjeljuje = [[predsjednik Republike Hrvatske]] | kuća = | religija = | traka = | moto = | podobnost = hrvatski i strani državljani | za = posebne zasluge za RH stečene u ratu, direktnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru | status = aktivno | prvi primaoc = | titula_primaoca = | primaoc = | primaoc2 = | kancelar = | komandant = | ocjene = | post nominale = | bivše_ocjene = | rang = | ustanovljena = 10. mart 1995. | zamijenjena = | prvo_uvođenje = | posljednje_uvođenje = | ukupno = | posthumno = | viša = [[Red hrvatskog križa]] | niža = [[Red hrvatskog pletera]] | ista = | povezana = }} '''Red hrvatskog trolista''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje se, prema redoslijedu važnosti, nalazi na petnaestom mjestu među odlikovanjima [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Ustanovljen je 10. marta 1995. Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.<ref name="Zakon1995">{{cite web |title=Odluka o proglašenju Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_03_20_377.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=20/1995 |date=15. 3. 1995 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Red hrvatskog trolista dodjeljuje se hrvatskim i stranim [[državljanstvo|državljanima]] za posebne zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u [[rat]]u, direktnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u [[mir]]u.<ref name="Zakon1995" /><ref name="Pravilnik2000">{{cite web |title=Pravilnik Reda hrvatskog trolista |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2000_11_108_2135.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=108/2000 |date=3. 11. 2000 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> Prema kasnijem Pravilniku o odlikovanjima i priznanjima, Red se može dodijeliti i jedinicama te drugim organizacijskim jedinicama [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] i [[Ministarstvo unutarašnjih poslova Republike Hrvatske|Ministarstva unutarašnjih poslova]].<ref name="Pravilnik2009">{{cite web |title=Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_106_2701.html |website=Narodne novine |publisher=Službeni list Republike Hrvatske |issue=106/2009 |date=4. 9. 2009 |access-date=13. 9. 2026 |language=hr}}</ref> == Dodjela == Odlikovanja Republike Hrvatske dodjeljuje [[predsjednik Republike Hrvatske]] na vlastitu inicijativu ili na prijedlog nadležnog tijela za odlikovanja i priznanja. Odluka o dodjeli odlikovanja objavljuje se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''.<ref name="Pravilnik2000" /> Prema Pravilniku o odlikovanjima i priznanjima, Red hrvatskog trolista sastoji se od znaka Reda, umanjenice Reda, male oznake Reda i dokumenta o dodjeli.<ref name="Pravilnik2000" /> Kada se dodjeljuje jedinicama i drugim unutrašnjim jedinicama Oružanih snaga Republike Hrvatske ili Ministarstva unutrašnjih poslova, uz Red se dodjeljuje i plamenac Reda.<ref name="Pravilnik2000" /> == Izgled == Znak Reda je ispupčeni stilizovani križ izrađen od pozlaćenog srebra finoće 999/1000, širine 43 mm i visine 47 mm. Križ je ispunjen bijelim emajlom s pozlaćenim rubom, a u njegovoj sredini nalaze se pozlaćeni historijski hrvatski grbovi prikazani na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]]. Uz rub križa nalazi se natpis "Republika Hrvatska" i "Hrvatski trolist".<ref name="Pravilnik2000" /> Znak Reda je ušicom i pozlaćenom karikom pričvršćen za vrh istostraničnog trokuta sa stranicama dužine 42 mm. Trokut je izrađen od trake od svilenog moariranog ripsa na kojoj su naizmjenično otisnuti crveni i bijeli kvadrati. Na poleđini trokuta nalazi se vodoravna igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik2000" /> Umanjenicu Reda čini odljev znaka Reda veličine 18 mm, obješen o svilenu moariranu traku širine 12 mm i dužine 40 mm. Na traci su u sedam redova naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati veličine 6 mm. Na poleđini umanjenice nalazi se igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik2000" /> Malu oznaku Reda čini odljev znaka Reda veličine 13,5 mm, pričvršćen na sredini pravougaonika širine 34 mm i visine 14 mm, izrađenog od trake od svilenog moariranog ripsa. Na traci su u dva reda naizmjenično raspoređeni crveni i bijeli kvadrati stranice 5,65 mm. Na poleđini male oznake nalazi se igla za pričvršćivanje.<ref name="Pravilnik2000" /> Plamenac Reda dodjeljuje se kada je Red dodijeljen jedinici ili drugoj unutrašnjoj jedinici Oružanih snaga Republike Hrvatske ili Ministarstva unutarnjih poslova. Izrađen je od trake u bojama zastave Republike Hrvatske, širine 100 mm i dužine 1500 mm, sa zlatno ukrašenim krajevima. Na vanjskoj strani plamenca zlatnim slovima ispisuju se riječi „Predsjednik Republike Hrvatske” te ime i prezime predsjednika Republike, dok se na unutrašnjoj strani navode naziv odlikovane jedinice i datum odluke o dodjeli. Na presavijenom dijelu plamenca pričvršćuje se znak Reda.<ref name="Pravilnik2000" /> == Dokument o dodjeli == Uz Red hrvatskog trolista dodjeljuje se i dokument o dodjeli. Dokument je štampan na papiru ''Corolla Book Ivory'' gramature 100 g/m², dimenzija 210×297 mm. Unutar pravougaonog okvira dimenzija 168×261 mm nalazi se zelenkastoplava podloga s višebojnim biljnim ukrasima, grb Republike Hrvatske u stilizovanom tamnocrvenom štitu te suhi mali državni pečat Republike Hrvatske.<ref name="Pravilnik2000" /> Na dokumentu se navodi da je odlikovanje dodijeljeno odlukom predsjednika Republike na osnovu člana 97. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]], uz ime i prezime odlikovane osobe, odnosno naziv odlikovane jedinice, te naziv Reda. Dokument sadrži i mjesto i datum izdavanja te potpis predsjednika Republike.<ref name="Pravilnik2000" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] 9dix82ad53daxf1hrd3vlb598s4oga8 0 536934 3924877 2026-09-13T21:30:58Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{Infokutija univerzitet |naziv = Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |slika = |veličina_slike = |opis_slike = |latinsko_ime = |moto = |motobos = |osnovan = 1971. |vrsta = [[Javni univerzitet|Javni fakultet]] |krovna = [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci... 3924877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |slika = |veličina_slike = |opis_slike = |latinsko_ime = |moto = |motobos = |osnovan = 1971. |vrsta = [[Javni univerzitet|Javni fakultet]] |krovna = [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = |predsjednik = |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = Alena Huseinbegović |prorektor = |dekan = Amra Jašarbegović |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = |admin_osoblje = |studenti = |dodipl = |dipl = |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Mostar]] |savezna_država = |provincija = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] |država = [[Bosna i Hercegovina]] |koor = |kampus = [[Sjeverni logor]] |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |slobodna_vrijednost = |boje = |atletika = |sportovi = |nadimak = |maskota = |udruženja = |web-sajt = [https://pf.unmo.ba/ pf.unmo.ba] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} '''Pravni fakultet u Mostaru''' je javna visokoškolska ustanova i organizacijska jedinica [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]]. Njegovi osnivanje vezano je za 1971, kada je u [[Mostar]]u osnovano Odjeljenje Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Fakultet je 1976. postao samostalna visokoškolska ustanova, a naredne godine uključen je u novoosnovani [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]].<ref name="Historijat">{{cite web |title=O nama |url=https://pf.unmo.ba/ba/fakultet/o-nama/ |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="VazniDatumi">{{cite web |title=Važni datumi |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/vazni-datumi/ |website=Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Fakultet organizuje i izvodi nastavu na prvom, drugom i trećem ciklusu studija. Osnovni studijski program je [[pravo]], dok Fakultet izvodi i studije iz oblasti [[kriminologija|kriminologije]] i [[sigurnosne studije|sigurnosnih studija]],<ref name="UNMO_PF_I_Ciklus">{{cite web |title=I Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/i-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="UNMO_PF_II_Ciklus">{{cite web |title=II Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/ii-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> kao i doktorski studij Evropskog prava.<ref name="UNMO_PF_III_Ciklus">{{cite web |title=III Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/iii-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Od 1996. Fakultet je smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[Sjeverni logor|Sjevernom logoru]] u Mostaru.<ref name="Historijat" /> == Također pogledajte == * [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://pf.unmo.ba/ Zvanična stranica fakulteta] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]] [[Kategorija:Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1976.]] [[Kategorija:Pravni fakulteti u Bosni i Hercegovini|Mostar]] og8di28f65afvvsjl8wjqbhv5nfmfxo 3924880 3924877 2026-09-13T22:19:25Z Bosancica by MK 173186 3924880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |slika = |veličina_slike = |opis_slike = |latinsko_ime = |moto = |motobos = |osnovan = 1971. |vrsta = [[Javni univerzitet|Javni fakultet]] |krovna = [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = |predsjednik = |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = Alena Huseinbegović |prorektor = |dekan = Amra Jašarbegović |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = |admin_osoblje = |studenti = |dodipl = |dipl = |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Mostar]] |savezna_država = |provincija = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] |država = [[Bosna i Hercegovina]] |koor = |kampus = [[Sjeverni logor]] |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |slobodna_vrijednost = |boje = |atletika = |sportovi = |nadimak = |maskota = |udruženja = |web-sajt = [https://pf.unmo.ba/ pf.unmo.ba] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} '''Pravni fakultet u Mostaru''' je javna visokoškolska ustanova i organizacijska jedinica [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]]. Njegovi osnivanje vezano je za 1971, kada je u [[Mostar]]u osnovano Odjeljenje Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Fakultet je 1976. postao samostalna visokoškolska ustanova, a naredne godine uključen je u novoosnovani [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]].<ref name="Historijat">{{cite web |title=O nama |url=https://pf.unmo.ba/ba/fakultet/o-nama/ |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="VazniDatumi">{{cite web |title=Važni datumi |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/vazni-datumi/ |website=Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Fakultet organizuje i izvodi nastavu na prvom, drugom i trećem ciklusu studija prema [[Bolonjski proces|bolonjskom sistemu obrazovanja]. Pored studija prava, izvodi i studij [[kriminologija|kriminologije]] i [[sigurnosne studije|sigurnosnih studija]],<ref name="UNMO_PF_I_Ciklus">{{cite web |title=I Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/i-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="UNMO_PF_II_Ciklus">{{cite web |title=II Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/ii-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> kao i doktorski studij Evropskog prava.<ref name="UNMO_PF_III_Ciklus">{{cite web |title=III Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/iii-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 1993, izbijanjem ratnih sukoba i [[Opsada Mostara|opsadom Mostara]], Univerzitet "Džemal Bijedić" i Pravni fakultet bili su primorani napustiti dotadašnje prostorije u ulici Blagoja Parovića, pri čemu su ostali i bez svoje opreme i značajnog broja kadra. Objekte Univerziteta "Džemal Bijedić" od tada koristi [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilište u Mostaru]], formirano 1993. Od 1993. do 1996.<ref name="UNMO_PF_2011">{{cite web |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Husić |first2=Dubravka |last3=Čolaković |first3=Maja |last4=Duraković |first4=Anita |last5=Kotlo |first5=Rebeka |last6=Maslo Čerkić |first6=Šejla |last7=Ćiber |first7=Amila |title=Samoevaluacioni izvještaj: Projekat "Standardi Evropske Unije za akreditaciju studijskih programa na univerzitetima u Bosni i Hercegovini" |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |date=2011 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Fakultet je djelovao u neadekvatnim prostorima na različitim lokacijama u gradu. Od 1996, zajedno s ostalim članicama Univerziteta "Džemal Bijedić", smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[Sjeverni logor|Sjevernom logoru]] u Mostaru.<ref name="Historijat" /><ref name="VazniDatumi" /> == Historija == === Osnivanje i razvoj === Pravni fakultet u Mostaru osnovan je 1971. kao Odjeljenje [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Prema podacima Univerziteta "Džemal Bijedić", odjeljenje je u Mostaru počelo s radom u akademskoj 1971/72. Godine 1976. odjeljenje je preraslo u samostalnu visokoškolsku ustanovu, odnosno Pravni fakultet u Mostaru.<ref name="Historijat" /><ref name="VazniDatumi" /> Pravni fakultet bio je među četiri visokoškolske institucije koje su se 1977. udružile u [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]]. Pored Pravnog fakulteta, u njegovom osnivanju učestvovali su [[Ekonomski fakultet u Mostaru|Ekonomski]] i [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinski fakultet]] te [[Nastavnički fakultet u Mostaru|Pedagoška akademija]]. Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977, dok je njegovo svečano proglašenje obavljeno 14. februara iste godine u Narodnom pozorištu u Mostaru.<ref name="VazniDatumi"/><ref name="UNMO_PF_2011" /> == Također pogledajte == * [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://pf.unmo.ba/ Zvanična stranica fakulteta] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]] [[Kategorija:Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1976.]] [[Kategorija:Pravni fakulteti u Bosni i Hercegovini|Mostar]] pbpmxoe2jfrgwsrn25exegtotvrlklw 3924891 3924880 2026-09-14T05:53:40Z Bosancica by MK 173186 3924891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |slika = |veličina_slike = |opis_slike = |latinsko_ime = |moto = |motobos = |osnovan = 1971. |vrsta = [[Javni univerzitet|Javni fakultet]] |krovna = [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = |predsjednik = |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = Alena Huseinbegović |prorektor = |dekan = Amra Jašarbegović |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = |admin_osoblje = |studenti = |dodipl = |dipl = |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Mostar]] |savezna_država = |provincija = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] |država = [[Bosna i Hercegovina]] |koor = |kampus = [[Sjeverni logor]] |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |slobodna_vrijednost = |boje = |atletika = |sportovi = |nadimak = |maskota = |udruženja = |web-sajt = [https://pf.unmo.ba/ pf.unmo.ba] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} '''Pravni fakultet u Mostaru''' je javna visokoškolska ustanova i organizacijska jedinica [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]]. Njegovi osnivanje vezano je za 1971, kada je u [[Mostar]]u osnovano Odjeljenje Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Fakultet je 1976. postao samostalna visokoškolska ustanova, a naredne godine uključen je u novoosnovani [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]].<ref name="Historijat">{{cite web |title=O nama |url=https://pf.unmo.ba/ba/fakultet/o-nama/ |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="VazniDatumi">{{cite web |title=Važni datumi |url=https://www.unmo.ba/univerzitet/vazni-datumi/ |website=Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Fakultet organizuje i izvodi nastavu na prvom, drugom i trećem ciklusu studija prema [[Bolonjski proces|bolonjskom sistemu obrazovanja]]. Pored studija prava, izvodi i studij [[kriminologija|kriminologije]] i [[sigurnosne studije|sigurnosnih studija]],<ref name="UNMO_PF_I_Ciklus">{{cite web |title=I Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/i-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="UNMO_PF_II_Ciklus">{{cite web |title=II Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/ii-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> kao i doktorski studij Evropskog prava.<ref name="UNMO_PF_III_Ciklus">{{cite web |title=III Ciklus |url=https://pf.unmo.ba/ba/studiranje/iii-ciklus/ |website=Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru |access-date=13. 9. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 1993, izbijanjem ratnih sukoba i [[Opsada Mostara|opsadom Mostara]], Univerzitet "Džemal Bijedić" i Pravni fakultet bili su primorani napustiti dotadašnje prostorije u ulici Blagoja Parovića, pri čemu su ostali i bez svoje opreme i značajnog broja kadra. Objekte Univerziteta "Džemal Bijedić" od tada koristi [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilište u Mostaru]], formirano 1993. Od 1993. do 1996.<ref name="UNMO_PF_2011">{{cite web |last1=Bubić |first1=Suzana |last2=Husić |first2=Dubravka |last3=Čolaković |first3=Maja |last4=Duraković |first4=Anita |last5=Kotlo |first5=Rebeka |last6=Maslo Čerkić |first6=Šejla |last7=Ćiber |first7=Amila |title=Samoevaluacioni izvještaj: Projekat "Standardi Evropske Unije za akreditaciju studijskih programa na univerzitetima u Bosni i Hercegovini" |url=https://pf.unmo.ba/media/2wepgzac/samoevaluacioni_izvjestaj.pdf |website=Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru |date=2011 |access-date=14. 9. 2026 |format=PDF |language=bs}}</ref> Fakultet je djelovao u neadekvatnim prostorima na različitim lokacijama u gradu. Od 1996, zajedno s ostalim članicama Univerziteta "Džemal Bijedić", smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u [[Sjeverni logor|Sjevernom logoru]] u Mostaru.<ref name="Historijat" /><ref name="VazniDatumi" /> == Historija == === Osnivanje i razvoj === Pravni fakultet u Mostaru osnovan je 1971. kao Odjeljenje [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Prema podacima Univerziteta "Džemal Bijedić", odjeljenje je u Mostaru počelo s radom u akademskoj 1971/72. Godine 1976. odjeljenje je preraslo u samostalnu visokoškolsku ustanovu, odnosno Pravni fakultet u Mostaru.<ref name="Historijat" /><ref name="VazniDatumi" /> Pravni fakultet bio je među četiri visokoškolske institucije koje su se 1977. udružile u [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]]. Pored Pravnog fakulteta, u njegovom osnivanju učestvovali su [[Ekonomski fakultet u Mostaru|Ekonomski]] i [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinski fakultet]] te [[Nastavnički fakultet u Mostaru|Pedagoška akademija]]. Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977, dok je njegovo svečano proglašenje obavljeno 14. februara iste godine u Narodnom pozorištu u Mostaru.<ref name="VazniDatumi"/><ref name="UNMO_PF_2011" /> == Također pogledajte == * [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://pf.unmo.ba/ Zvanična stranica fakulteta] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]] [[Kategorija:Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1976.]] [[Kategorija:Pravni fakulteti u Bosni i Hercegovini|Mostar]] 0dkkxrn74d0um17ke05zi2e0l8a64ec